UDC 630* ISSN CODEN SULIABRIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA NAKRAJU GODINE Ova godina bila je za na{u struku...

$: UDC 630* ISSN CODEN SULIABRIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA NAKRAJU GODINE Ova godina bila je za na{u struku izuzetno plodna i raznolika. Razli~iti, ali svi od reda zna~ajni sadr`aji, ispunili$
11-12GODINA CXXIX

Zagreb

2005

[UMARSKI LISTHRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO

UDC 630*ISSN

0373–1332CODENSULIAB

RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA

NA KRAJU GODINEOva godina bila je za na{u struku izuzetno plodna i raznolika. Razli~iti, ali svi od reda

zna~ajni sadràji, ispunili su je tijekom ~itava njezinoga trajanja. U tijeku ove godineVlada Republike Hrvatske predloìla je i Sabor izglasao Zakon o {umama, Zakon olovstvu i Zakon o {umskom reprodukcijskom materijalu, dok je u pripremi za slje-de}u sjednicu Sabora Zakon o Hrvatskoj komori inènjera {umarstva i prerade drva.

Glede tri prihva}ena zakona potrebno je ista}i kako svojim sadràjem u potpunosti is-punjavaju obveze o postupnosti uskla|ivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propi-sima Europske unije. Gledano sa stajali{ta na{e struke, zakonodavna vlast je u dobromdijelu prihvatila na{e prijedloge prilikom rasprave o Zakonu o {umama i Zakonu o {um-skom reprodukcijskom materijalu i Zakonu o Hrvatskoj komori inènjera {umarstva iprerade drva.

Zakon o {umama zadrào je temeljna na~ela iz prethodnoga Zakona, koja jam~e pri-rodnost i odrìvi razvoj {uma, Zakon o {umskom reprodulkcijskom materijalu jam~io~uvanje biolo{ke raznolikosti i genofonda {umskoga drve}a i grmlja te omogu}uje pris-tup europoskom zahtjevnom trì{tu, dok Zakon o Hrvatskoj komori inènjera {umarstva idrvne tehnologije obe}ava puno reda u podru~ju {umarskih i drvnotehnolo{kih discipli-na, gdje danas vlada nestru~nost te pravo ja~ega i drskog.

Glede Zakona o lovstvu sa stajali{ta stabilnosti {umskih ekosustava zasigurno je krivopostavljen, jer je utjecaj na{e struke koja vodi skrb o {umi kao cjelini biljnoga i ìvotinj-skoga svijeta prakti~ki izostavljen. Spomenuti stav odnosi se na lovi{ta u {umi koja popovr{ini imaju udjel od kojih 40 %. republi~ke povr{ine.

U {umarskoj struci biljeìmo jo{ jedan uspjeh. Ovih dana predana je u tisak dvoje-zi~na znanstvena monografija pod naslovom: Poplavne {ume u Hrvatskoj u izdanjuAkademije {umarskih znanosti, uz suizdava~e Hrvatske {ume d.o.o. i Grad Zagreb,Gradski ured za poljoprivredu i {umarstvo.

Kao i u pro{loj uredni~koj rije~i i tu se upozorava na opasnost prilikom uskla|ivanjana{ih zakona sa zakonodavstvom Europske unije te nedovoljnoj informiranosti pregova-ra~a o pravom zna~enju i vrijednosti hrvatskih {uma koje su bogate biolo{kom raznoli-ko{}u i drvnom sirovinom visoke kakvo}e, na koju sa simpatijama bacaju oko popjedincièljni profita.

Ovom godinom zasigurno moèmo biti zadovoljni. Na njezinu kraju koristim priliku~itateljima [umarskoga lista u ime Ure|iva~koga Savjeta, njegova predsjednika akade-mika Slavka Mati}a, Ure|iva~koga odbora, tehni~koga urednika Hranislava Jakovca te usvoje ime zaèljeti ~estit Boì} i sretnu novu 2006. godinu.

Prof. dr. sc. Branimir Prpi}Naslovna stranica – Front page:Spa~vanski virovi okovani ledomSpa~vanski virovi clenched in ice(Foto – Photo: Boris Hra{ovec)Naklada 1700 primjeraka

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332CODEN SULIAB

[ U M A R S K I L I S TZnanstveno-stru~no i stale{ko glasilo Hrvatskoga {umarskog dru{tva

Journal of the Forestry Society of Croatia – Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins – Revue de la Société forestière croateUre|iva~ki savjet:

1. Robert Abramovi}, dipl. ing.2. Dalibor Bakran, dipl. ing.3. Stjepan Blaì~evi}, dipl. ing.4. Mr. sc. Miroslav Brnica5. Davor Butorac, dipl. ing.6. Mr. sc. Josip Dundovi}7. Ivan Duvnjak, dipl. ing.8. Ivan \uki}, dipl. ing.9. Dr. sc. Joso Gra~an

10. Prof. dr. sc. Ivica Grbac11. Ilija Gregorovi}, dipl. ing.12. Dubravko Hodak, dipl. ing.13. Zvonko Kranjc, dipl. ing.14. Herbert Krauthacker, dipl. ing.15. Ivan Matasin, dipl. ing.16. Akademik Slavko Mati},

predsjednik17. Mr. sc. Ivan Pentek

18. Vlatko Petrovi}, dipl. ing.19. Dragomir Pfeifer, dipl. ing.20. Prof. dr. sc. Branimir Prpi}21. Draèn [trkovi}, dipl. ing.22. Dalibor Tomljanovi}, dipl. ing.23. Dr. sc. Vlado Topi}24. Oliver Vlaini}, dipl. ing.25. Prof. dr. sc. Joso Vukeli}

Ure|iva~ki odbor po znanstveno-stru~nim podru~jima:1.[umski ekosustavi 4.Za{tita {uma

Prof. dr. sc. Joso Vukeli}, urednik podru~ja Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik podru~jaUrednici znanstvenih grana: Urednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi}, ekologija i Prof. dr. sc. Milan Glava{, {umarska fitopatologijabiologija {uma Izv. prof. dr. sc. Boris Hra{ovec, {umarska entomologijaProf. dr. sc. Branimir Prpi}, fiziologija i prehrana Mr. sc. Petar Jurjevi}, {umski poàri{umskog drve}a 5.Izmjera {uma i {umarska biometrikaDr. sc. Joso Gra~an, genetika i oplemenjivanje Urednici znanstvenih grana:{umskog drve}a Doc. dr. sc. Renata Pernar, izmjera {uma i {umarska Izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, {umarska pedologija biometrikaDoc. dr. sc. Marijan Grube{i}, lovstvo Doc. dr. sc. Vladimir Ku{an, geodezija

2.Uzgajanje {uma i hortikultura 6.Ure|ivanje {umaAkademik Slavko Mati}, urednik podru~ja Doc. dr. sc. Juro âvlovi}, urednik podru~jaUrednici znanstvenih grana: Urednici znanstvenih grana:Dr. sc. Stevo Orli}, {umsko sjemenarstvo i rasadni~arstvo Izv. prof. dr. sc. Ivan Martini}, organizacija rada i Dr. sc. Vlado Topi}, kr{ke {ume {umarska ekonomikaDoc. dr. sc. @eljko [panjol, za{ti}eni objekti prirode Branko Me{tri}, dipl. ing. {um., informatika u

3.Iskori{}ivanje {uma {umarstvuProf. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik podru~ja 7.[umarska politikaUrednici znanstvenih grana: Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um., povijest {umarstva,Doc. dr. sc. Dragutin Pi~man, {umske prometnice bibliografija, stale{ke vijestiIzv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija {umarstva Prof. dr. sc. Branimir Prpi}, ekologija i njega krajolika,Doc. dr. sc. Slavko Govor~in, nauka o drvu i pilanska op}ekorisne funkcije {umaprerada drva

^lanovi Ure|iva~kog odbora iz inozemstvaProf. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Vjekoslav Glava~, Njema~kaProf. dr. sc. Emil Klimo, ê{kaDoc. dr. sc. Bo{tjan Ko{ir, Slovenija

Dr. sc. Konrad Pintari}, prof. em., Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Milan Saniga, Slova~kaDr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njema~kaProf. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija

Glavni i odgovorni urednik – prof. dr. sc. Branimir Prpi}Tehni~ki urednik – Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um.Lektor – Dijana Sekuli}-Blaìna

Znanstveni ~lanci podlijeù me|unarodnoj recenziji.Recenzenti su doktori {umarskih znanosti u Hrvatskoj,Slova~koj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredni{tva.âsopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.

Na osnovi mi{ljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »[umarski list« smatra se znanstvenim ~asopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (~lanak 57. g.)

SADR@AJ – CONTENTSIZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 442 (001)I d ` o j t i } , M., M. G l a v a { , M. Z e b e c , R. P e r n a r , M. D a s o v i } , N. P a v l u s : Zaraza obi~ne jele

(Abies alba Mill.) bijelom imelom (Viscum album L. ssp. abietis /Wiesb./ Abrom.) u HrvatskojInfestation of Silver Fir (Abies alba Mill.) with Mistletoe (Viscum album L. ssp. abietis/Wiesb./ Abrom.) in Croatia 559

UDK 630* 188 (001)Tr i n a j s t i } , I., Z. C e r o v e ~ k i : Prilog sintaksonomskoj analizi asocijacije Ostryo-Fagetum

(M. Wraber) ex Trinajsti} 1972Contribution to the Syntaxonomic Analysis of the Ass. Ostryo-Fagetum(M. Wraber) ex Trinajsti} 1972 575

PRETHODNO PRIOP]ENJE – PRELIMINARY COMMUNICATIONUDK 630* 907[ a j k o v i } , A.: Odnos studenata {umarstva prema prirodi i resursima

Attitudes of Forestry Students Towards Nature and Resources 583PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 311 + 714Vu l e t i } , D., R. S a b a d i : Da li se i kako na{e {umarstvo i {umska industrija oporavlja

od posljedica Domovinskog rata?Is Our Forestry and Forest Industries Recovering from the Consequences of the Patriotic War? 597

UDK 630* 469B a r ~ i } , D., @. [ p a n j o l , V. Vu j a n i } , R. R o s a v e c : Problematika za{tite voda i mora

u Republici HrvatskojThe Protection of Water and Sea in the Republic of Croatia 611

STRU^NI ^LANCI – PROFESSIONAL PAPERSUDK 630* 902B o ` i ~ e v i } , I.: Karlovac, sredi{te {umarstva Hrvatske vojne granice

Karlovac – the forestry centre of the Croatian Military Border 623ZA[TITA PRIRODE: A r a ~ , K.: Crna ~igra (Chlidonias niger L.) 633

K r a n j ~ e v, R.: Japanski hrastov prelac (Antheraea yamamai Guer.) u Hrvatskoj 634AKTUALNO: M e { t r i } , B.: www.sumari.hr 636OBLJETNICE:F r k o v i } , A.: Biskup Josip Juraj Strossmayer – uzgajiva~ divlja~i i ljubitelj lova 639F r k o v i } , A.: Lova~ki muzej Hrvatskog lova~kog saveza (1955 – 2005.) 641KNJIGE I ̂ ASOPISI:P r p i } , B.: Prikaz dvije izuzetno zna~ajne knjige 645

H. Kramer: Retrospektiva i perspektiva gospodarenja {umama hrasta lu`njaka u Hrvatskoj 645H. Kramer: Najve}a cjelovita {uma hrasta lu`njaka u Hrvatskoj Spa~va 646

G r o s p i } , F.: L’Italia forestale e montana 647ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVII d ` o j t i } , M.: Izvje{}e s petog sastanka EUFORGEN mre`nog plana za o~uvanje genetske

raznolikosti – Larnaca, Cipar 649K a j b a , D.: Izvje{}e s prvog sastanka Euforgen mre`nog plana za lista~e s prekinutim arealom

Kopenhagen, Danska 651D u n d o v i } , J., H. J a k o v a c : Posjet poduze}u Bavarske dr`avne {ume i sudjelovanje na 62. skup{tini

Njema~koga {umarskog dru{tva 652[ e g r t , V.: Godi{nja skup{tina me|unarodne organizacije za sokolarenje

i za{titu ptica grabljivica (IAF) 2005. godine, Opocno 656IZ HRVATSKOGA [UMARSKOG DRU[TVAJ a k o v a c , H.: Zapisnik 10. sjednice Upravnog odbora H[D-a 658J a k o v a c , H.: Ekskurzija u Bosnu i Hercegovinu 661G r o s p i } , F.: Jesenske aktivnosti Hrvatskoga {umarskog dru{tva ogranak Zagreb 663J a k o v a c , H.: Zapisnik 11. sjednice Upravnog odbora H[D-a 666Napomena: Uredni{tvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

ZARAZA OBI^NE JELE (Abies alba Mill.) BIJELOM IMELOM (Viscum album L. ssp. abietis /Wiesb./ Abrom.) U HRVATSKOJ*INFESTATION OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) WITH MISTLETOE

(Viscum album L. ssp. abietis /Wiesb./ Abrom.) IN CROATIAMarilena ID@OJTI]1, Milan GLAVA[1, Marko ZEBEC1, Renata PERNAR1,

Mandica DASOVI]2, Natalija PAVLUS3

SA@ETAK: Istraìvanje rasprostranjenosti i intenziteta zaraze obi~ne jele(Abies alba) bijelom imelom (Viscum album ssp. abietis) ra|eno je na podru-~ju kojim gospodare Hrvatske {ume d.o.o., osam Uprava {uma podru`nica:Gospi}, Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Na{ice, Ogulin, Senj i Zagreb.Ukupno je pregledano 23.846 stabala obi~ne jele, od kojih je 27,8 % bilozaraèno imelom. Na ve}ini, odnosno 70 % zaraènih, od pregledanih sta-bala, bilo je do 10 grmova imele. Za U[P Gospi} ra|eno je kartiranje inten-ziteta zaraze imelom, izra|ena je baza podataka stani{nih i sastojinskih para-metara, kako bi se utvrdilo postoji li me|uovisnost tih parametara i intenzite-ta zaraze. Izme|u nadmorske visine i zaraze obi~ne jele bijelom imelom pos-toji negativna korelacija. Me|u odsjecima s potpunim sklopom zna~ajno jemanje odsjeka s ve}im intenzitetom zaraze nego me|u odsjecima s nepotpu-nim ili prekinutim sklopom. Odsjeci na crvenici i lesiviranom tlu bili su zna-~ajno zaraèniji od odsjeka na vapnena~ko-dolomitnoj crnici. Intenzitet zara-ze odsjeka na rendzini i na sme|em tlu na vapnencu i dolomitu bio je vrlo raz-li~it, a ta su tla najzastupljenija u istraìvanom podru~ju. Ostali analiziranisastojinski i stani{ni parametri pojedina~no nisu imali zna~ajan utjecaj nazarazu obi~ne jele bijelom imelom. Na podru~ju U[P Gospi} u GJ u kojima jezabiljeèn ve}i broj su{aca jele u 2004. godini, zna~ajno je ve}a i zaraza ime-lom nego u GJ s manjim brojem su{aca.

Na podru~ju NP Plitvi~ka jezera istraìvanje je ra|eno na sedam bioindi-kacijskih to~aka na kojima su pregledana sva primjerna stabla obi~ne jele, odkojih je 23,2 % bilo zaraèno imelom. Prema stupnju o{te}enosti stabala jele,imela dolazi na stablima od stupnja 0 do stupnja 2b, dok su stabla bez imeleod stupnja 0 do stupnja 2a, odnosno u stupnju 2b sva su stabla bila zaraèna.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : Viscum album ssp. abietis., Abies alba, intenzitet za-raze, Hrvatske {ume d.o.o., Nacionalni park Plitvi~ka jezera

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 442 (001)

[umarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 559-573

559

1. UVOD – IntroductionBijela imela (Viscum album L.) poluparazitska je,

epifitska vrsta iz porodice Viscaceae. Detaljan prikaztaksonomije, morfologije, ekologije, populacijske bio-logije, genetike i fiziologije vrste V. album dala je Z u -b e r (2004). Podvrsta bijele imele V. album L. ssp. abi-etis (Wiesb.) Abrom. u Hrvatskoj je rasprostranjena naobi~noj jeli (Abies alba Mill.). U prirodnim {umamajele na podru~ju Uprave {uma podru`nice Delnice za-raèno je 33 % od preko 68.000 pregledanih stabala(I d ` o j t i } et al. 2003). Imela dolazi na fiziolo{kioslabljenim stablima jele i prema tome je ubrajamo u

* Rad je izra|en u okviru projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta Re-publike Hrvatske pod naslovom “Imele u Hrvatskoj – biologija, ekologija, raspro-stranjenost i vrste doma}ini”.

1 Doc. dr. sc. Marilena Idòjti}; prof. dr. sc. Milan Glava{; Marko Zebec, dipl. ing.;doc. dr. sc. Renata Pernar, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu; [email protected]

2 Mr. sc. Mandica Dasovi}, Hrvatske {ume d.o.o., U[P Gospi}3 Dr. sc. Natalija Pavlus, Nacionalni park Plitvi~ka jezera

sekundarne {tetnike koji dodatno slabe biljku doma}i-na, predisponiraju je za napad patogenih gljiva i kuka-ca, a svi zajedno pridonose njenom brèm propadanju(G l a v a { 2001). Imela je navedena kao najzna~ajnijibiotski ~imbenik koji utje~e na su{enje gr~ke jele(Abies cephalonica Loud.) u Nacionalnom parku Par-nis u Gr~koj (Ts o p e l a s et al. 2004), gdje je 67 %pregledanih stabala na sebi imalo imelu, a 95 % stabalakoja su se osu{ila u razdoblju od pet godina bilo je za-raèno imelom. Od abiotskih ~imbenika najve}i utjecajna su{enje gr~ke jele imala je su{a.

U ovome radu donosimo podatke o rasprostranje-nosti i intenzitetu zaraze imele na podru~ju osam Upra-

va {uma podru`nica (U[P) i na podru~ju Nacionalnogparka Plitvi~ka jezera. Time se, uz prethodno objavlje-ne podatke za podru~je U[P Delnice, upotpunjuje is-traìvanje intenziteta zaraze obi~ne jele imelom u Hr-vatskoj. Na istraìvanom podru~ju koje obuhva}a Di-naride i gore izme|u Save i Drave, obi~na jela tvoriprirodne sastojine te je ekolo{ki i ekonomski vrlo va`-na vrsta. Zaraza imelom posebice je izraèna u podru-~jima s nepovoljnim stani{nim uvjetima za obi~nu jelu,od kojih je posebno nagla{ena su{a te one~i{}enost zra-ka kemikalijama i pra{inom (B a r a n d u n 1983, Z u -b e r 1983).

M. Idòjti}, M. Glava{, M. Zebec, R. Pernar, M. Dasovi} & N. Pavlus: ZARAZA OBI^NE JELE ... [umarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 559-573

560

2. PODRU^JE I METODE ISTRA@IVANJA – Research Area and MethodsIstraìvanje je provedeno na podru~ju kojim gospo-

dare Hrvatske {ume d.o.o., osam U[P: Gospi}, Senj,Ogulin, Karlovac, Zagreb, Bjelovar, Koprivnica i Na-{ice te na podru~ju NP Plitvi~ka jezera. Podaci za U[PDelnice obra|eni su i objavljeni ranije (I d ` o j t i } etal. 2003).

Pregled zaraze imelom na podu~ju navedenih U[Pobavljen je tijekom zime 2002/2003. godine. Istraìva-no je na podru~ju 19 {umarija i 35 gospodarskih jedini-ca. U tablici 1 naveden je broj pregledanih stabala pogospodarskim jedinicama. Pregled stabala na terenuobavili su djelatnici {umarija Brinje, Donji Lapac, Gra-~ac, Korenica, Oto~ac, Peru{i}, Udbina, Vrhovine, \u-lovac, Sira~, Rakovica, Ivanec, Vo}in, Jasenak, Ogulin,Krasno, Donja Stubica, Krapina i Zagreb. Dalekozo-rom i prostim okom pregledana su stabla obi~ne jele ugornjem sloju ~ija je kro{nja bila jasno vidljiva. Za pre-gledana stabla zabiljeèno je jesu li zaraèna imelomili nisu te koliko se grmova imele moè vidjeti na sta-blu. U [umariji Jasenak grmovi imele prebrojeni su naoborenim stablima. U [umariji Ivanec, GJ Trako{}an,pregledana su rubna stabla uz cestu. Ukupno je pregle-dano 23.846 stabala.

Na podru~ju NP Plitvi~ka jezera istraìvanje je pro-vedeno tijekom srpnja i rujna 2003. godine, u suradnjis djelatnicima Odjela za{tite, njege i o~uvanja {uma.Istraìvanje je obavljeno na sedam bioindikacijskih to-

~aka (mreà 4 × 4 km) na kojima se sustavno prati o{te-}enost, odnosno osutost i promjena boje iglica obi~nejele. Na bioindikacijskim to~kama ukupno su 82 pri-mjerna stabla obi~ne jele (tablica 1) i sva su pregledanaokularnom metodom (dalekozorom i prostim okom).Za pregledana stabla zabiljeèno je jesu li ili nisu zara-èna imelom, a prema metodi ICP-Forests (Internatio-nal Cooperative Programme on Assesment and Moni-toring of Air Pollution Effects on Forests), ocijenjenaje o{te}enost stabala, odnosno postotak osutosti i pro-mjena boje iglica A n o n y m o u s (1989). U tablici 1navedene su bioindikacijske to~ke na podru~ju NP Plit-vi~ka jezera i broj pregledanih stabala obi~ne jele natim to~kama.

Za pregledane odsjeke na podru~ju osam {umarijaU[P Gospi}, iz gospodarskih osnova izra|ena je bazapodataka stani{nih i sastojinskih parametara. Baza sa-drì podatke o ekspoziciji, tlu, nadmorskoj visini, boni-tetu, fitocenozi i sklopu. Podaci su obra|eni u StatSoft,Inc. (2001), kako bi se utvrdilo postoji li me|uovisnostnavedenih parametara i intenziteta zaraze jele imelom.

Kartiranje intenziteta zaraze ra|eno je za U[P Gos-pi} na osnovi tematskog sloja gospodarske podjele istra-ìvanog podru~ja i rezultata istraìvanja. U programuArcView GIS 3.3 (2002) napravljen je tematski sloj(karta) u kojem je po gospodarskim jedinicama prikazanintenzitet zaraze obi~ne jele imelom na razini odsjeka.

3. REZULTATI – ResultsRezultate istraìvanja, radi lak{e preglednosti, pri-

kazujemo posebno za podru~ja kojima gospodare Hr-vatske {ume d.o.o, a posebno za podru~je NP Plitvi~kajezera. Da bi to bilo jo{ jasnije, odvojeno su prikazanirezultati za svaku U[P i {umariju. Za U[P Gospi}, kojagospodari najve}im dijelom istraìvanog podru~ja, iz-dvojeno se analiziraju stani{ni i sastojinski parametri.

3.1. Hrvatske {ume d.o.o.Od 23.846 pregledanih stabala obi~ne jele 27,8 %

bilo je zaraèno imelom. Na 69,8 % zaraènih stabalaizbrojeno je do 10 grmova imele po stablu, zatim se tajpostotak bitno smanjuje, te je 11–20 grmova imele za-biljeèno na 16,3 % zaraènih stabala, 21–30 grmovana 5,9 % stabala, 31–40 grmova na 2,7 % stabala,


561

Tablica 1. Broj pregledanih odjela, broj pregledanih stabala i postotak zaraènih stabala, prema U[P, {umarijama i gospodarskim jedinicama.Table 1 The number of examined compartments, the number of examined trees and percentage of infested trees according to forest administrations, forest offices and management units.Uprava {uma Gospodarska Broj pregledanih Broj pregledanih Zaraèna podru`nica [umarija jedinica odjela stabala stabla

Forest Forest Management Number of Number of Infested Administration Office Unit Examined Examined Trees %

Compartments TreesGospi} Brinje Mi{kovica-[kali} 2 100 26,0

[kamnica 4 200 42,0Pi{}etak 7 340 8,2Golosmreke-Jelavlje 11 550 30,4

Donji Lapac Velika Plje{ivica-Drenova~a 2 100 61,0Gra~ac Javornik-Kremen 5 250 0

Zapadna Mazinska planina 14 700 2,1Korenica Bubinka-Mari~i}a vrh 1 50 0

Mala Plje{ivica 5 250 1,2Trovrh-Kik 1 50 56,0Javornik-Tisov vrh 10 236 0

Oto~ac Crno jezero-Markovi} rudine 10 500 45,8Senjsko Bilo 3 150 14,7Goda~a-Veliki Kotao 6 300 20,0Rastovka-Kuterevske Kose 8 400 34,0

Peru{i} Bovan-Jelar 9 500 60,6Kriì}i 16 772 35,6Konjska draga-Begova~a 23 1150 49,4

Udbina Kremen-Rudi Lisac 6 300 0Vrhovine Krivi Javor 24 1454 9,5

Bijeli vrh-Dolac 10 600 45,3Bjelovar \ulovac V. Kamen 1 48 10,4

Sira~ Javornik 2 168 59,5Karlovac Rakovica Br{ljanovica 12 707 19,0Koprivnica Ivanec Ravna gora 5 263 27,4

Trako{}an 7 87 100Na{ice Vo}in Djedovica-Tre{njevica 19 1725 42,2

Jovanovica 8 676 56,2Ogulin Jasenak Jasena~ka kosa 3 260 62,3

Ogulin Klek 2 226 66,8Senj Krasno [vi~ko Bilo 3 70 92,8Zagreb Donja Stubica Stubi~ka gora 7 932 4,1

Krapina Macelj 48 5474 21,0Zagreb Marku{eva~ka gora 17 3100 21,2

Bistranska gora 13 1158 41,5Σ 324 23.846 27,8

41–50 grmova na 3,3 % stabala, a vi{e od 50 grmovaimele prebrojeno je na 2 % zaraènih stabala. Intenzitetzaraze vrlo je razli~it na razini pojedinih U[P, {umarijai gospodarskih jedinica (tablica 2).

3.1.1. U[P Gospi}U [umariji Brinje istraìvanje je provedeno za ~etiri

gospodarske jedinice i ukupno 24 odjela (tablica 1).Imela je zabiljeèna na 8 % pregledanih stabala u GJ

Pi{}etak (slika 1). Najve}i broj zaraènih stabala (46 %)nosio je 10-20 grmova imele, 25 % stabala imao jeizme|u 21 i 30 grmova, 21 % manje od 10 grmova, a 7 % stabala 31-40 grmova imele (slika 2). U GJ Mi{ko-vica-[kali} imelom je bilo zaraèno 26 % pregledanihstabala. Na 80 % zaraènih stabala bilo je 10-20 grmovaimele, dok je na ostalima bilo 21-30 grmova. U GJ Go-losmreke-Jelavlje 30 % pregledanih stabala na sebi jeimalo imelu. Po 31 % zaraènih stabala imalo je manje

od 10, odnosno 21–30 grmova imele, 10-20 grmova biloje na 22 % zaraènih stabala, 31–40 grmova na 11 %stabala, a 41–50 grmova imele na 5 % zaraènih stabala.Imela je zabiljeèna na 42 % pregledanih stabala u GJ[kamnica. Najvi{e zaraènih stabala (39 %) nosilo je10–20 grmova imele. Na 28 % zaraènih stabala bilo jedo 10 grmova imele, na 23 % stabala 21–30 grmova, na7 % stabala 31–40 grmova, te na 2 % stabala 41–50 gr-mova imele.

U dva pregledana odjela GJ Velika Plje{ivica-Dre-nova~a, [umarije Donji Lapac, bilo je zaraèno 61 %pregledanih stabala (slika 1). Najvi{e zaraènih stabala(29 %) nosilo je do 10 grmova imele, 28 % stabalaimalo je 10-20 grmova, 25 % stabala 21–30 grmova,10 % stabala 31–40 grmova, 6 % stabala 41–50 grmo-va, a 2 % stabala vi{e od 50 grmova imele.

Na podru~ju [umarije Gra~ac, u GJ Javornik-Kre-men (5 odjela) imela nije zabiljeèna, a u GJ ZapadnaMazinska planina (14 odjela) bila je prisutna na 2 %pregledanih stabala (slika 1). Sva zaraèna stabla nasebi su imala manje od 10 grmova imele.

Dvije su gospodarske jedinice u [umariji Korenica ukojima imela nije zabiljeèna (GJ Bubinka-Mari~i}avrh i GJ Javornik-Tisov vrh). U GJ Mala Plje{ivica ime-la je zabiljeèna na 1 % pregledanih stabala (slika 1), asva su zaraèna stabla imala manje od 10 grmova ime-le. U GJ Trovrh-Kik imela je zabiljeèna na 56 % pre-gledanih stabala. Broj grmova imele na zaraènim sta-blima bio je 10–20.

Na podru~ju [umarije Oto~ac (slika 1) imela je za-biljeèna na 15 % pregledanih stabala u GJ SenjskoBilo (3 odjela), na 20 % stabala u GJ Goda~a-VelikiKotao (6 odjela), na 34 % stabala u GJ Rastovka-Kute-revske Kose (8 odjela), te na 46 % pregledanih stabalau GJ Crno jezero-Markovi} rudine (10 odjela). U svimgospogarskim jedinicama najvi{e zaraènih stabalaimalo je do 10 grmova imele (slika 3). Ve}i broj grmo-va imele na zaraènim stablima zabiljeèn je u gospo-darskim jedinicama s ve}im postotkom zaraze.

U [umariji Peru{i} (slika 1) postotak zaraènih sta-bala bio je 36 % u GJ Kriì}i (16 pregledanih odjela),


562

0

N=

100

N = 100

N=

200

N=

340

Mi{

kovi

ca-[

kali

}

Kri

viJa

vor

Bij

eli v

rh-D

olac

Kre

men

-Rud

iLis

ac

Brinje Gra~ac Korenica Oto~ac Peru{i} Udbina VrhovineDonjiLapac

Vel

ika

Plj

e{iv

ica-

Dre

nova

~a

Javo

rnik

-Kre

men

Zap

adna

Maz

insk

apl

anin

a

Bub

inka

-Mar

i~i}

avr

h

Mal

aP

lje{

ivic

a

Tovr

h-K

ik

Javo

rnik

-Tis

ovvr

h

Crn

oje

zero

--M

arko

vi}

rudi

ne

Sen

jsko

Bil

o

Goz

da~a

-Vel

ikiK

otao

Ras

tovk

a-K

uter

evsk

eK

ose

Bov

an-J

elar

Kri

ì}i

Kon

jska

drag

a-B

egov

a~a

Gol

osm

reke

-Jel

avje

Pi{

}eta

k

[ka

mni

ca

N=

550

N=

150

N=

250

N=

250

N=

236

N=

700

N=

500

N=

600

N = 500

N=

300

N=

300

N=

400

N=

772

N=

1150

N=

1452

N=

50

N=

50

10

20

30

40

50

60

70

%

[umarija – Gospodarska jedinicaForest Office – Management Unit

U[P Gospi}

Slika 1. Intenzitet zaraze imelom i broj pregledanih stabala na podru~ju U[P Gospi}, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama.Figure 1 Intensity of infestation with mistletoe and the number of examined trees for the Forest Administration Gospi}, according to

forest offices and management units.

zatim 49 % u GJ Konjska draga-Begova~a (23 odjela),te 61 % u GJ Bovan-Jelar (10 odjela). Sva zaraèna sta-bla imala su manje od 10 grmova imele.

Na podru~ju [umarije Udbina (tablica 1) pregleda-no je {est odjela u GJ Kremen-Rudi Lisac, u kojimaimela nije zabiljeèna.

U GJ Krivi Javor, [umarije Vrhovine (slika 1), ime-lom je bilo zaraèno 9 % pregledanih stabala jele (26pregledanih odjela). 56 % zaraènih stabala imalo je10–20 grmova imele, a 44 % manje od 10 grmovaimele. U GJ Bijeli vrh-Dolac bilo je zaraèno 45 % sta-bala (9 pregledanih odjela), a u njoj je zabiljeèn i po-


563

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

<10 10-20 21-30 31-40 41-50

Broj grmova imele he number of mistletoe shrubs– T

GJ Pi{}etakGJ Mi{kovica-[kali}GJ Golosmreke-JelavljeGJ [kamnica

U[P Gospi} – [umar ija Br inje

%st

abal

a–

%o

ftr

ees

Slika 2. Postotak zaraènih stabala obi~ne jele u gospodarskim jedinicama [umarije Brinje, U[P Gospi}, prema broju grmova imele.

Figure 2 Percentage of infested silver fir trees in the management units of the Forest Office Brinje, Forest Administration Gospi}, according to the number of mistletoe shrubs.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

<10 10-20 21-30 31-40


%st

abal

a–

%o

ftr

ees

GJ Senjsko Bilo

GJ Goda~a-Veliki Kotao

GJ Rastovka-Kuterevske Kose

GJ Crno jezero-Markovi} rudine

U[P Gospi} umarija Oto~ac– [

Slika 3. Postotak zaraènih stabala obi~ne jele u gospodarskim jedinicama [umarije Oto~ac, U[P Gospi}, prema broju grmova imele.

Figure 3 Percentage of infested silver fir trees in the management units of the Forest OfficeOto~ac, Forest Administration Gospi}, according to the number of mistletoe shrubs.

sebno veliki broj grmova imele na stablima, odnosno91 % zaraènih stabala na sebi je imalo vi{e od 30 gr-mova imele (slika 4).

Na slikama 5–11 prikazan je intenzitet zaraze i pro-storni raspored pregledanih odsjeka za gospodarske je-dinice u kojima je pregledano 10 ili vi{e odjela. To su GJGolosmreke-Jelavlje, [umarija Brinje (slika 5), GJ Za-padna Mazinska planina, [umarija Gra~ac (slika 6), GJCrno jezero-Markovi} rudine, [umarija Oto~ac (slika7), dvije GJ u [umariji Peru{i} (GJ Kriì}i, slika 8; GJKonjska draga-Begova~a, slika 9), te obje pra}ene GJ u[umariji Vrhovine (GJ Krivi javor, slika 10; GJ Bijelivrh-Dolac, slika 11). Odsjeci koji su pregledani, a ukojima imela nije zabiljeèna prikazani su sivom bojom,dok su nepregledani odsjeci prikazani bijelom bojom.

3.1.2. U[P BjelovarU [umariji \ulovac (slika 12), GJ V. Kamen, imela

je zabiljeèna na 10 % pregledanih stabala jednogaodjela. Na zaraènim stablima bilo je prosje~no 2 grmaimele.

U [umariji Sira~ (slika 12), GJ Javornik 60 % pre-gledanih stabala iz dva odjela, bilo je zaraèno imelom.Na njima je prosje~no bilo 12 grmova, a maksimalno jena jednom stablu zabiljeèno 70 grmova imele.

3.1.3. U[P KarlovacNa podru~ju [umarije Rakovica (slika 12), GJ Br{-

ljanovica, pregledano je 12 odjela. Imelom je bilo zara-èno 19 % pregledanih stabala. Na ve}ini zaraènihstabala (85 %) bilo je manje od 10 grmova imele, 13 %

stabala imalo je 10–20 grmova imele, a po 1 % stabala20–30, odnosno vi{e od 50 grmova imele.

3.1.4. U[P KoprivnicaU [umariji Ivanec (slika 12), GJ Ravna gora pregle-

dano je 5 odjela, u kojima je bilo zaraèno 27 % pre-gledanih stabala; u GJ Trako{}an, pregledana su rubnastabla uz cestu i sva su bila zaraèna.

3.1.5. U[P Na{icePregledane su dvije GJ u [umariji Vo}in. U 19 odje-

la GJ Djedovica-Tre{njevica bilo je zaraèno 42 %, a u 8 odjela GJ Jovanovica 56 % pregledanih stabala(slika 12). Ve}ina zaraènih stabala imala je manje od10 grmova imele (83 % stabala u GJ Djedovica-Tre{-njevica i 76 % stabala u GJ Jovanovica).

3.1.6. U[P OgulinU [umariji Jasenak (slika 12) imela je prebrojena

na oborenim stablima u 3 odjela GJ Jasena~ka kosa, ukojima je bilo zaraèno 62 % pregledanih stabala. Nazaraènim stablima prosje~no je bilo 30 grmova imelepo stablu. Sva su zaraèna stabla imala vi{e od 5 grmo-va imele, a najve}i broj grmova na jednom stablu izno-sio je 86.

U [umariji Ogulin (slika 12), GJ Klek, pregledanasu 2 odjela, a bilo je zaraèno 68 % pregledanih sta-bala. Vi{e od polovice zaraènih stabala (56 %) na sebije nosilo 10–20 grmova imele, 29 % stabala imalo jemanje od 10 grmova, a 15 % stabala 21–30 grmovaimele.


564

0

10

20

30

40

50

60

<10 10-20 21-30 31-40 41-50 >50

GJ Krivi JavorGJ Bijeli vrh-Dolac

U[P Gospi} – [umarija Vrhovine


%st

abal

a–

%o

ftr

ees

Slika 4. Postotak zaraènih stabala obi~ne jele u gospodarskim jedinicama [umarijeVrhovine, U[P Gospi}, prema broju grmova imele.

Figure 4 Percentage of infested silver fir trees in the management units of the Forest OfficeVrhovine, Forest Administration Gospi}, according to the number of mistletoe shrubs.


565

Slika 5. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjekaza GJ Golosmreke-Jelavlje, [umarije Brinje, U[P Gospi}.

Figure 5 Intensity of infestation and the spatial arrangement ofexamined subcompartments in the Management Unit Go-losmreke-Jelavlje, Forest Office Brinje, Forest Admini-stration Gospi}.

Slika 6. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjekaza GJ Zapadna Mazinska planina, [umarije Gra~ac, U[P Gospi}.

Figure 6 Intensity of infestation and the spatial arrangement ofexamined subcompartments in the Management UnitZapadna Mazinska planina, Forest Office Gra~ac, ForestAdminstration Gospi}.

Slika 7. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjekaza GJ Crno jezero-Markovi} rudine, [umarije Oto~ac,U[P Gospi}.

Figure 7 Intensity of infestation and the spatial arrangement ofexamined subcompartments in the Management UnitCrno jezero-Markovi} rudine, Forest Office Oto~ac, Fo-rest Adminstration Gospi}.

Slika 8. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsjekaza GJ Kriì}i, [umarije Peru{i}, U[P Gospi}.

Figure 8 Intensity of infestation and the spatial arrangement of exa-mined subcompartments in the Management Unit Kriì}i,Forest Office Peru{i}, Forest Adminstration Gospi}.

3.1.7. U[P SenjU 3 pregledana odjela GJ [vi~ko bilo, [umarije

Krasno (slika 12), bilo je zaraèno 93 % pregledanihstabala. Podjednak je postotak zaraènih stabala nasebi imalo manje od 10, 10–20 i 21–30 grmova imele(28 %, 34 % i 31 % stabala), a 7 % stabala imalo je31–40 grmova imele.

3.1.8. U[P ZagrebNa podru~ju [umarije Donja Stubica (slika 12) pre-

gledano je 7 odjela GJ Stubi~ka gora, u kojima je bilozaraèno 4 % pregledanih stabala, s prosje~no 2 grmaimele na zaraènima stablima.


566

Slika 9. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsje-ka za GJ Konjska draga-Begova~a, [umarije Peru{i},U[P Gospi}.

Figure 9 Intensity of infestation and the spatial arrangement ofexamined subcompartments in the Management UnitKonjska draga-Begova~a, Forest Office Peru{i}, ForestAdministration Gospi}.

Slika 11. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsje-ka za GJ Bijeli vrh-Dolac, [umarije Vrhovine, U[PGospi}.

Figure 11 Intensity of infestation and the spatial arrangement ofexamined subcompartments in the Management UnitBijeli vrh-Dolac, Forest Office Vrhovine, Forest Admi-nistration Gospi}.

Slika 10. Intenzitet zaraze i prostorni raspored pregledanih odsje-ka za GJ Krivi Javor, [umarije Vrhovine, U[P Gospi}.

Figure 10 Intensity of infestation and the spatial arrangement ofexamined subcompartments in the Management UnitKrivi Javor, Forest Office Vrhovine, Forest Administra-tion Gospi}.

U 48 pregledanih odjela GJ Macelj, [umarije Kra-pina (slika 12), imela je zabiljeèna na 21 % pregleda-nih stabala. Na zaraènim stablima bilo je prosje~no 6 grmova imele, a najve}i broj na jednom stablu bio je 56.

U [umariji Zagreb (slika 12) pregledane su dvijegospodarske jedinice. U GJ Marku{eva~ka gora pre-gledano je 17 odjela. Zaraèno je bilo 21 % pregleda-nih stabala, s prosje~no 3 grma imele po zaraènomstablu. Najve}i broj grmova na jednom stablu bio je14. U GJ Bistranska gora pregledano je 13 odjela, u

kojima je bilo zaraèno 41 % pregledanih stabala. Svazaraèna stabla imala su manje od 10 grmova imele.

3.2. Analiza stani{nih i sastojinskih parametaraza U[P Gospi}

Analizirani su sljede}i stani{ni parametri: ekspozi-cija, tlo i nadmorska visina.

Istraìvani odsjeci nalaze se na razli~itim ekspozi-cijama. Iz analize se ne moè zaklju~iti da ekspozicijazna~ajno utje~e na zarazu jele imelom. Odsjeci na sje-vernoj, sjeveroisto~noj i sjeverozapadnoj ekspozicijizaraèni su od 0 do 80 %, na ju`noj, jugoisto~noj i ju-gozapadnoj od 0 do 72 %, na isto~noj od 0 do 64 %, tena zapadnoj od 0 do 52 %.

Na istraìvanom podru~ju razli~iti su tipovi tala.Odsjeci na crvenici bili su zaraèni od 44 od 74 %, nalesiviranom tlu od 28 do 72 %, na rendzini od 4 do 70 %, na sme|em tlu na vapnencu i dolomitu od 0 do 72 %. Odsjeci koji se nalaze na vapnena~ko-dolomitnojcrnici bili su zaraèni od 0 do 4 %. Za 25 % odsjeka ugospodarskim osnovama nije bilo podataka o tipu tla.

S pove}anjem nadmorske visine postoji trend sma-njenja zaraze jele imelom, ali me|uovisnost nije statisti-~ki zna~ajna. Srednja nadmorska visina pregledanih od-sjeka je od 520 do 1215 m. Do 700 m svi pregledani od-sjeci zaraèni su iznad 20 %. Iznad 1100 m 76 % odsjekanije zaraèno imelom, a 88 % zaraèno je manje od 4 %.

Analizirani sastojinski parametri su: bonitet, fitoce-noza i sklop.

Podaci o bonitetu navedeni su u gospodarskim os-novama za 75 % pregledanih odsjeka i za njih je na-pravljena statisti~ka obrada. Bonitet istraìvanih odsje-ka bio je od I/II do IV/V. Za ve}inu, odnosno 86 % od-sjeka bonitet je bio II/III (2–74 % zaraènih stabala),III (0–72 % zaraènih stabala) i III/IV (0–70 % zaraè-nih stabala). Odsjeci boniteta I/II imali su 56–72 % za-raènih stabala. Odsjek boniteta II bio je zaraèn 32 %.Odsjeci boniteta IV bili su zaraèni od 12 do 62 %, aboniteta IV/V 0–56 %. Iz analize je vidljivo da bonitetnema zna~ajan utjecaj na zarazu jele imelom.

Analiza je za fitocenozu napravljena na 75 % pre-gledanih odsjeka, za koje su postojali podaci u gospo-darskim osnovama. Jela u istraìvanim odsjecima do-lazi u ~etiri {umske zajednice (Vu k e l i } & R a u {1998): 1. dinarska bukovo-jelova {uma (Omphalodo-Fagetum /Tregubov 1957/ Marin~ek et al. 1993), 2. di-narska bukovo-jelova {uma s mahovinom (Omphalo-do-Fagetum /Tregubov 1957/ Marin~ek et al. 1993 var.Pleurozio schreberi), 3. jelova {uma s milavom (Cala-magrostio-Abietetum Horvat 1956) i 4. {uma crnoga ibijeloga bora s kukurjekom (Helleboro-PinetumHorvat 1958). Dinarskoj bukovo-jelovoj {umi pripada

82 % analiziranih odsjeka, a zaraza je u njima bila vrlorazli~ita, od 0 do 74 % pregledanih stabala. Dinarskojbukovo-jelovoj {umi s mahovinom pripada 11,5 % od-sjeka, koji su bili zaraèni od 26 do 72 %. U jelovoj{umi s milavom, u kojoj se nalazi 5,8 % analiziranihodsjeka bilo je zaraèno od 0 do 58 % pregledanih sta-bala. U istoj gospodarskoj jedinici, Bijeli vrh-Dolac,[umarije Vrhovine, nalazi se i odsjek bez imele i od-sjek u kojemu je zaraèno 58 % pregledanih stabalajele, a pripadaju istoj, prije navedenoj fitocenozi. Samojedan odsjek pripada {umi crnoga i bijeloga bora s ku-kurijekom, a u njemu je zaraèno 38 % pregledanihstabla obi~ne jele. Iz prije navedenoga vidljivo je dapripadnost fitocenozi nema zna~ajnog utjecaja na zara-zu obi~ne jele imelom.

Sklop je u istraìvanim odsjecima bio potpun (25 %odsjeka), nepotpun (55 % odsjeka), mjestimi~no preki-nut (2 % odsjeka), prekinut (18 % odsjeka) te u jednomodsjeku trajno prekinut. U odsjecima s potpunim sklo-pom bilo je zaraèno od 0 do 58 % pregledanih stabalaobi~ne jele, u odsjecima s nepotpunim sklopom od 0 do 74 %, s mjestimi~no prekinutim sklopom od 4 do50 %, te s prekinutim sklopom od 0 do 72 % pregleda-nih stabala. Jedan odsjek kod kojega je sklop trajnoprekinut imao je zarazu 80 %, a to je ujedno i odsjek s


567

0

20

40

60

80

100

120

U[P [umarija – Gospodarska jedinica–Forest Administration – Forest Office – Management Unit

%

V. K

amen

Bjelovar

\ulovac Sira~

Karlovac

Rakovica

Koprivnica

Ivanec

Na{ice

Vo}in

Ogulin

Jasenak Ogulin

Senj

Krasno

Zagreb

ZagrebKrapinaDonjaStubica

Javo

rnik

Br{

ljan

ovic

a

Rav

naG

ora

Tra

ko{}

an

Jova

novi

ca

Jase

na~k

ako

sa

Kle

k

[vi

~ko

Bil

o

Stu

bi~k

ago

ra

Mac

elj

Bis

tran

ska

gora

Mar

u{ev

a~ka

gora

Dje

dovi

ca-

-Tre

{nje

vica

Slika 12. Intenzitet zaraze imelom i broj pregledanih stabala na podru~ju U[P Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Na{ice, Ogulin, Senj iZagreb, prema {umarijama i gospodarskim jedinicama.

Figure 12 Intensity of infestation with mistletoe and the number of examined trees in the area of Forest Administrations Bjelovar,Karlovac, Koprivnica, Na{ice, Ogulin, Senj and Zagreb, according to forest offices and management units.

najve}im postotom zaraènih stabala na podru~ju U[PGospi}. Daljnja je analiza napravljena za odsjeke s pot-punim, nepotpunim i prekinutim sklopom (slike 13–15).Stabla bez imele i do 10 % zaraènih stabala bilo je u60 % odsjeka s potpunim sklopom, u 31 % odsjeka snepotpunim sklopom i u 15 % odsjeka s prekinutimsklopom. S pove}anjem postotka zaraènih stabala uodsjecima, zna~ajna je razlika izme|u odsjeka s pot-punim sklopom (manji udio odsjeka s ve}om zarazom)i onih kod kojih je sklop nepotpun ili prekinut (ve}iudio zaraènijih odsjeka). U odsjecima s potpunimsklopom nema odsjeka koji su zaraèni vi{e od 60 %,dok je takvih odsjeka 8 % me|u odsjecima s nepotpu-nim sklopom, odnosno 9 % me|u odsjecima s prekinu-tim sklopom.

3.3. NP Plitvi~ka jezeraOd 82 primjerna stabla obi~ne jele na bioindikacij-

skim to~kama, 19 stabala bilo je zaraèno imelom(23,2 %). Imela nije zabiljeèna na stablima u GJ Rje-~ica-Javornik (odjel 79) i GJ Kik-Visibaba (odjel 9). UGJ ôrkova uvala-Kapela (odjel 11a) imela je prisutnana jednom od sedam primjernih stabala (14,3 %), u GJKrivi javor (odjel 71b) i GJ Rje~ica-Javornik (odjel 76)imela je zabiljeèna na 16,7 % primjernih stabala. Naj-ve}a je zaraza u GJ Br{ljenovica, odjel 20a (56 % pri-mjernih stabala) i GJ ôrkova uvala-Kapela, odjel 1(63 % primjernih stabala).

Prema stupnju o{te}enosti stabala jele (slika 16),imela dolazi na stablima od stupnja 0 (zdrava stabla)do stupnja 2b (o{te}enost 41–60 %), dok su stabla bez


568

0

10

20

30

40

50

60

0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80

% zaraènih stabala u odsjeku – % of infested trees in subcompartment

%od

sjek

a–

%o

fsu

bco

mp

art

men

ts sklop potpunfull canopy

Slika 13. Postotak pregledanih odsjeka s potpunim sklopom prema intenzitetu zaraze, na podru~ju U[P Gospi}.

Figure 13 Percentage of examined subcompartments with a full canopy according to infestation intensity in the area of Forest Administration Gospi}.

Broj to~ke Gospodarska jedinica Odjel/odsjek Broj pregledanih stabalaPoint Number Management Unit Compartment/ Subcompartment Number of Examined Trees

2 Br{ljenovica 20a 165 ôrkova uvala-Kapela 11a 79 ôrkova uvala-Kapela 1 837 Kik-Visibaba 9 1142 Krivi Javor 71b 1248 Rje~ica-Javornik 79 1654 Rje~ica-Javornik 76 12Σ 82

Tablica 2. Bioindikacijske to~ke na podru~ju NP Plitvi~ka jezera i broj pregledanih stabala obi~ne jele na tim to~kama.Table 2 Bio-indicative points in the area of the National Park Plitvi~ka Jezera and the number of examined silver fir trees on these points.


569

%od

sjek

a–

%o

fsu

bco

mp

art

men

ts

0

5

10

15

20

25

30

35

0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80

sklop nepotpunincomplete canopy


Slika 14. Postotak pregledanih odsjeka s nepotpunim sklopom prema intenzitetu zaraze, na podru~ju U[P Gospi}.

Figure 14 Percentage of examined subcompartments with a incomplete canopy according to infestationintensity in the area of Forest Administration Gospi}.

Slika 15. Postotak pregledanih odsjeka s prekinutim sklopom prema intenzitetu zaraze, na podru~ju U[P Gospi}.

Figure 15 Percentage of examined subcompartments with a discontinued canopy according to infestationintensity in the area of Forest Administration Gospi}.

%od

sjek

a–

%o

fsu

bco

mp

art

men

ts

0

5

10

15

20

25

0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80

sklop prekinutdiscontinued canopy


imele od stupnja 0 do stupnja 2a (o{te}enost 26–40 %),odnosno u stupnju 2b sva su stabla zara`ena. Od svihpregledanih stabala najvi{e je zara`enih, 9,8 %, u stup-nju 1 (o{te}enost 11-25 %), zatim slijedi stupanj 2a

(6,1 % stabala), a jednak je postotak zdravih stabala(stupanj 0) kao i onih u stupnju 2b koja na sebi noseimelu (3,7 %).


570

4. RASPRAVA I ZAKLJUÂK – Discussion and ConclusionNa podru~ju osam U[P za koje je istraìvanje ra|e-

no, 27,8 % pregledanih stabala gornjeg sloja obi~nejele bilo je zaraèno imelom. To je u prosjeku ne{tomanja zaraza u usporedbi s U[P Delnice, gdje je bilozaraèno 32,8 % pregledanih stabala (I d ` o j t i } et al.2003), ali je vidljivo da je imela zna~ajno prisutna naistraìvanom podru~ju. Na ve}ini, odnosno 70 % zara-ènih, od pregledanih stabala, bilo je do 10 grmovaimele, a sve ve}i broj grmova imele nalazio se na svemanjem broju zaraènih stabala.

Gospodarske jedinice u kojima je zaraèno izme|u25 i 50 % pregledanih stabala obi~ne jele u U[P Gospi}su: Mi{kovica-[kali}, Golosmreke-Jelavlje i [kamnica([umarija Brinje), Rastovka-Kuterevske Kose i Crno je-zero-Markovi} rudine ([umarija Oto~ac), Kriì}i iKonjska draga-Begova~a ([umarija Peru{i}) i Bijelivrh-Dolac ([umarija Vrhovine). Takva je zaraza i u GJRavna gora ([umarija Ivanec, U[P Koprivnica), GJDjedovica-Tre{njevica ([umarija Vo}in, U[P Na{ice) iGJ Bistranska gora ([umarija Zagreb, U[P Zagreb).

Zna~ajnija zaraza, odnosno izme|u 50 i 75 % zara-ènih od pregledanih stabala, bila je u tri GJ u U[PGospi} (GJ Velika Plje{ivica-Drenova~a, [umarija Do-nji Lapac; GJ Trovrh-Kik, [umarija Korenica i GJ Bo-van-Jelar, [umarija Peru{i}), zatim u GJ Javornik ([u-marija Sira~, U[P Bjelovar), GJ Jovanovica ([umarijaVo}in, U[P Na{ice) i obje pra}ene GJ u U[P Ogulin

(GJ Jasena~ka kosa, [umarija Jasenak i GJ Klek,[umarija Ogulin).

Najve}a zaraza zabiljeèna je u GJ Trako{}an ([u-marija Ivanec, U[P Koprivnica) gdje su pra}ena stablauz cestu, te u GJ [vi~ko Bilo ([umarija Krasno, U[PSenj), gdje je uzorak bio razmjerno malen.

Budu}i da je imela sekundarni patogen, a moè sesmatrati i bioindikatorom propadanja {uma obi~ne jelejer postoji podudarnost o{te}enosti {uma obi~ne jele irasprostranjenosti imele (Hofstetter, 1988), u gospo-darskim jedinicama u kojima je imela zna~ajno prisut-na moè se pretpostaviti da je ravnoteà naru{ena i daje jela bitno o{te}ena.

Na podru~ju U[P Gospi} 2004. godine zabiljeènoje pove}ano su{enje obi~ne jele. Prema podacima iz iz-vje{}a Dijagnosti~ko-prognosti~ke slu`be Hrvatskih{uma d.o.o. za 2004. godinu, vrlo su zna~ajne {teteuzrokovane biotskim i abiotskim ~imbenicima, a o~itu-ju se velikim brojem oslabljenih i osu{enih stabala jele.Dozna~eni su{aci jele ~inili su 94,4 % od ukupnog pla-na sje~e za jelu. Najvi{e su{aca zabiljeèno je u {uma-rijama Oto~ac i Peru{i}. Uspore|uju}i broj stabala jelezaraènih imelom i broj su{aca u pojedinim gospodar-skim jedinicama {umarije Oto~ac moè se utvrditi daje u GJ Crno jezero-Markovi} rudine gdje je imela za-biljeèna na 46 % stabala jele, utvr|en i zna~ajan brojosu{enih stabala jele (12,7 m3/ha). U GJ Senjsko Bilo u

Slika 16. Postotak nezaraènih i zaraènih stabala obi~ne jele imelom na podru~ju NP Plitvi~kajezera, prema stupnju o{te}enosti stabala od 0 (zdrava stabla) – 4 (su{ci).

Figure 16 Percentage of non-infested and infested silver fir trees with mistletoe in the area of theNational Park Plitvi~ka jezera, according to the damage degree from 0 (healthy trees) –4 (dead trees).

0

5

10

15

20

25

30

35

0 1 2a 2b 3a 3b 4

nezaraèna stablanot infested trees

zaraèna stablainfested trees

%

Stupanj o{te}enosti – Degree of damage

kojoj je 15 % stabala zaraèno imelom zabiljeèno jeznatno manje su{aca, odnosno 0,9 m3/ha. Na podru~ju{umarije Peru{i} najve}i udio stabala zaraènih ime-lom zabiljeèn je u GJ Bovan Jelar (60 %) i u GJ Konj-ska draga-Begova~a (49 %). U ove dvije GJ zabiljeènoje ukupno 9,6 m3 su{aca jele po hektaru. Jo{ je potrebnospomenuti i {umariju Donji Lapac gdje je u GJ VelikaPlje{ivica-Drenova~a imelom bilo zaraèno 61 % sta-bala jele (najve}a zaraza na podru~ju U[P Gospi}), a za-biljeèn je i najve}i broj su{aca, 16,6 m3/ha.

[umarije u kojima nije zabiljeèna zna~ajnija zarazastabala jele imelom nije zabiljeèno niti zna~ajnije su-{enje. Tako u GJ Javornik-Kremen koja se nalazi u [u-mariji Gra~ac nisu evidentirani su{ci jele, a isto takonije zabiljeèna niti imela. U GJ Zapadna Mazinska pla-nina ([umarija Gra~ac), imela je bila prisutna na 2 %stabala, a u 2004. godini dozna~eno je 3 m3 su{aca jelepo hektaru.

Na podru~ju [umarije Korenica u GJ Trovrh-Kikimela je zabiljeèna na 56 % pregledanih stabala, a do-zna~eno je 9,1 m3 su{aca jele po hektaru. U GJ Bubin-ka-Mari~i}a vrh nije zabiljeèna imela, ali isto takonije bilo doznake su{aca, kao niti u GJ Mala Plje{ivica.U GJ Javornik-Tisov vrh gdje nije zabiljeèna imeladozna~eno je 0,02 m3 su{aca jele po hektaru.

U NP Plitvi~ka jezera ukupno je bio zaraèn ne{tomanji postotak stabala (23,2 %), ali se radi o razmjernomalom uzorku stabala obi~ne jele te se ne mogu dono-siti uop}eni zaklju~ci i usporedbe s ostalim istraìva-nim podru~jem. Vi{e od polovice primjernih stabalabilo je zaraèno u GJ Br{ljenovica i GJ ôrkova uvala-Kapela. U stupnju o{te}enosti 2b sva su primjerna sta-bla bila zaraèna.

Izme|u nadmorske visine i zaraze obi~ne jele ime-lom postoji negativna korelacija. Me|utim, ta me|u-ovisnost nije signifikantna i to je samo jedan od ~imbe-nika koji utje~u na intenzitet zaraze. Isti trend uo~en jekod zaraze hrasta kitnjaka ùtom imelom, Lorantuseuropaeus Jacq. (I d ` o j t i } et al. 2005). Me|u odsje-cima s potpunim sklopom zna~ajno je manje odsjeka sve}im intenzitetom zaraze nego me|u odsjecima s ne-potpunim ili prekinutim sklopom, a to je tako|er uo~e-no i za ùtu imelu na kitnjaku, kao i za imelu na gr~kojjeli (Ts o p e l a s et al. 2004). Odsjeci na crvenici i lesi-viranom tlu bili su zna~ajno zaraèniji od odsjeka navapnena~ko-dolomitnoj crnici. Intenzitet zaraze odsje-ka na rendzini i na sme|em tlu na vapnencu i dolomitubio je vrlo razli~it, a ta su tla najzastupljenija u istraì-vanom podru~ju. Ostali analizirani sastojinski i stani{-ni parametri pojedina~no nisu imali zna~ajan utjecaj nazarazu obi~ne jele imelom.

Imela se na obi~noj jeli oduvijek pojavljivala kao~lan biocenoze, ali bez izraènih {teta za doma}ina.D o m i t r o v i } (2003) analiziraju}i volumni prirastjele za razdoblje od 60 godina zaklju~uje da je do poja-

~anog {irenja imele u Gorskom kotaru do{lo nakon in-tenzivnih sje~a poslije 2. svjetskog rata. Isto tako, B a -b i } (2004) upozorava da je zadnjih nekoliko desetlje-}a imela u ekspanziji i da je to jedan od zna~ajnih pro-blema u jelovim sastojinama.

Vi{e autora ukazuje na pojavu imele i su{enje jelo-vih stabala. H a r a p i n (2005) navodi da se jela u Euro-pi po~ela su{iti ve} 1850. godine. U nas je do te pojavedo{lo oko sto godina kasnije, a su{enje je pripisano na-padu jelina moljca igli~ara (Argyresthia fundella). Me-|utim, to je isto vrijeme intenzivnih sje~a jelovih sta-bala i poja~anog {irenja imele.

Ve}ina autora ima zajedni~ko mi{ljenje o uzrocimapoja~anog {irenja imele i njenom {tetnom utjecaju najelova stabla. Npr. U { ~ u p l i } & D a u t b a { i } (1998)su za jelove {ume Bosne i Hercegovine utvrdili kolikogre{ke u gospodarenju utje~u na intenzitet napadaimele. Oni ukazuju da je jakim intenzitetom sje~a preki-nut sklop, ~ime je omogu}en prodor svjetla u unutra{-njost {ume. To je bio preduvjet za razvoj imele po cijelojkro{nji, ~ak i na stabla prsnog promjera 12,5 cm. Poslijetoga imela se brzo {irila uzrokuju}i slabljenje prirasta,fiziolo{ko slabljenje stabala, masovan napad potkornja-ka i patogenih gljiva, te kona~no su{enje stabala. Zatooni posebno nagla{avaju da je pojava imele gospodarskiproblem i da je u tijesnoj vezi s intenzitetom sje~a.

Uz navedeno, D a s o v i } et al. (2005) problem su-{enja jelovih stabala, pa tako i pojavu imele, dovode uvezu sa stresnim ~imbenicima. Odlu~uju}i stresni ~im-benik bila je izuzetno topla i suha 2003. godina. Poslje-dice su bile katastrofalne, tako da je tijekom 2004. go-dine u U[P Delnice, Senj, Ogulin i Gospi} dozna~enopreko 200.000 m3 jelovih su{aca.

Nadalje, istraìva~i ukazuju na intenzitet napadaimele i {tetne posljedice. K l e p a c (1955) je do{ao dospoznaja da su relativno slabije zaraèna stabla jele pri-ra{}ivala 19 % slabije od zdravih. Ja~e zaraèna stablaimala su slabiji debljinski i visinski prirast, koji je u ne-kim slu~ajevima pao na nulu. On isti~e da je smanjenjedebljinskog prirasta, kao posljedica napada imele, u iz-ravnoj vezi sa slabijom produkcijom stabala ja~ih di-menzija, te nagla{ava da imela uzrokuje o{te}enja i gre-{ke drveta. Naprijed navedeni autori (U { ~ u p l i } &D a u t b a { i } 1998) tako|er ukazuju na pad debljinskogprirasta obi~ne jele zaraène imelom. Prema njihovimpodacima debljinski prirast po~inje padati kod stabalazaraènih imelom, prsnog promjera 37,5 cm, a kod deb-ljih padne preko 50 % u usporedbi s nezaraènima.

B a b i } (2004) je na oborenim stablima jele utvrdio5 do 278 grmova imele ~ija je biomasa iznosila 0,25 do28,5 kg. Nadalje je na osnovi biomase imele utvrdio dase udio du{ika, fosfora i mangana u jelovim iglicamasmanjuje proporcionalno zaraènosti imelom, dok jeèljezo imalo trend pove}anja. On smatra da imela dje-


571

luje na poreme}aj u opskrbi hranjiva nu`nih za fizio-lo{ke procese zbog ~ega se naru{ava vitalnost stabala.

K l e p a c (1955) brine o na~inu sprje~avanja {irenjaimele u jelovim {umama. J u r j e v i } & G l a v a {(2005) upozoravaju da je obi~na jela temeljna vrsta pre-bornih {uma koje su vrlo osjetljive i ~ija se strukturaodràva samo sustavnim planskim gospodarenjem. Istiautori daju va`ne upute za sanaciju jelovih sastojina.

Ovim radom dali smo podatke o rasprostranjenosti i{tetnosti imele u arealu obi~ne jele u Hrvatskoj. Nasto-jali smo ukazati na uzroke njene masovne pojave iz ~e-ga proizlaze i mjere za{tite. Kona~no za cjelovitu spoz-naju ostala su brojna otvorena pitanja na kojima treba-ju raditi pojedinci i grupe stru~njaka i znanstvenika.


572

5. ZAHVALA – AcknowledgementZahvaljujemo se Slu`bi za ekologiju {uma Hrvat-

skih {uma d.o.o. i rukovoditelju Slu`be mr. sc. PetruJurjevi}u, te upraviteljima U[P-a: Bjelovar, Gospi},Karlovac, Koprivnica, Na{ice, Ogulin, Senj i Zagreb,na podr{ci i odobrenju ovoga istraìvanja. Veliku za-hvalnost dugujemo i Odjelima za ekologiju navedenihUprava {uma podru`nica koji su organizirali pra}enjeimele na podru~ju pojedinih {umarija. Zahvaljujemo isvim djelatnicima {umarija: \ulovac, Sira~, Brinje,

Donji Lapac, Gra~ac, Korenica, Oto~ac, Peru{i}, Udbi-na, Vrhovine, Rakovica, Ivanec, Vo}in, Jasenak, Ogu-lin, Krasno, Donja Stubica, Krapina i Zagreb koji su naterenu biljeìli podatake o zarazi imelom i koji suustupili potrebne podatke iz gospodarskih osnova. Ta-ko|er na suradnji zahvaljujemo Nikoli Magdi}u, dipl.ing, Kre{imiru ûlinovi}u, dipl. ing. i Matiji Volneru,dipl. ing. iz Odjela za{tite, njege i o~uvanja {uma NPPlitvi~ka jezera.

6. LITERATURA – ReferencesA n o n y m o u s ., 1989: Manual on methodologies and

criteria for harmonized sampling, assesment,monitoring and analysis of the effects of air pol-lution on forests. United Nations EnvironmentProgram (UNEP) and United Nations EconomicCommission for Europe (UN-ECE). Fed. Res.Centre for For. and For. Products, Hamburg.

A r c Vi e w G I S ., 2002: Environmental Systems Re-search Institute, Inc., version 3.3.

B a b i } , D., 2004: Stanje kemijskih elemenata u iglica-ma obi~ne jele (Abies alba Mill.) zaraène bije-lom imelom (Viscum album ssp. abietis L.) napodru~ju GJ Litori}, [umarije Vrbovsko. [u-marski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Diplom-ski rad, 31 pp.

B a r a n d u n , H., 1983: Weisstannensterben. In: Wald-und Forstwirtschaft in Graubünden. Ründner-wald, Beiheft 12: 120.

D a s o v i } , M., D. To m l j a n o v i } , M. G l a v a { ,2005: Uzroci propadanja jelovih stabala i sada{-nje stanje. Glasilo biljne za{tite, 1 – dodatak,127–128 pp. (saètak).

D o m i t r o v i } , D., 2003: Istraìvanje utjecaja bijeleimele (Viscum album ssp. abietis L.) na priraststabala obi~ne jele (Abies alba Mill.) u Gorskomkotaru. [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu,Diplomski rad, 26 pp.

G l a v a { , M., 2001: [tetni biotski ~imbenici jele, inte-gralna za{tita i lovstvo. U: Prpi}, B. (ur.): Obi~-na jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. Akademi-

ja {umarskih znanosti, Hrvatske {ume, Zagreb.575–576 pp.

H a r a p i n , M., 2005: Su{enje jele u pro{losti i danas.Glasilo biljne za{tite, 1 – dodatak, 127 p. (saè-tak).

H o f s t e t t e r , M., 1988: Über die Verbreitung derMistel in der Schweiz. Schweiz. Z. Forstwes.139 (2): 97–127.

I d ` o j t i } , M., R. P e r n a r , @. K a u z l a r i } , M.A b r a m o v i } , D. J a n k o v i } , M. P l e { e , 2003:Intenzitet zaraze obi~ne jele (Abies alba Mill.)imelom (Viscum album L. ssp. abietis (Wiesb.)Abrom.) na podru~ju Uprave {uma podru`niceDelnice. [um. list 127 (11–12): 545–559.

I d ` o j t i } , M., R. P e r n a r , Z. L i s j a k , H. Z d e l a r ,M. A n ~ i } , 2005: Doma}ini ̀ ute imele (Lorant-hus europaeus Jacq.) i intenzitet zaraze na po-dru~ju Uprave {uma podru`nice Poèga. [um.list 129 (1–2): 3–17.

J u r j e v i } , P., M. G l a v a { , 2005: Mjere za{tite i sa-nacija ugroènih jelovih sastojina. Glasilo biljneza{tite, 1 – dodatak, 130–131 pp. (saètak).

K l e p a c , D., 1955: Utjecaj imele na prirast jelovih{uma. [um. list 79: 231–243.

S t a t S o f t , I n c . 2001: STATISTICA (data analysissoftware system), version 6.0.

Ts o p e l a s , P., A. A n g e l o p o u l o s , A. E c o n o m o u ,N. S o u l i o t i , 2004: Mistletoe (Viscum album)in the fir forest of Mount Parnis, Greece. ForestEcology and Management 202: 59–65.

U s ~ u p l i } , M., M. D a u t b a { i } , 1998: Bolesti i {te-to~ine koje ugro`avaju {umske ekosustave uBosni i Hercegovini. Works of the Faculty ofForestry University of Sarajevo 1: 19–26.

Vu k e l i } , J., \. R a u { , 1998: [umarska fitocenologi-ja i {umske zajednice u Hrvatskoj. Sveu~ili{te uZagrebu, 310 pp.

Z u b e r , R., 1983: Forstschutz. In: Wald- und Forst-wirtschaft in Graubünden. Ründnerwald, Bei-heft 12: 115.

Z u b e r , D., 2004: Biological flora of Central Europe:Viscum album L. Flora 199: 181–203.


573

SUMMARY: The research on the distribution range and infestation intensity ofsilver fir (Abies alba) with white-berried mistletoe (Viscum album ssp. abietis) wascarried out in the area managed by Croatian Forests Co. Ltd., comprising eightforest administrations: Gospi}, Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Na{ice, Ogulin,Senj and Zagreb. In total 23,846 silver fir trees were examined. For the ForestAdministration Gospi} the mapping of mistletoe infestation intensity was carriedout, and a data base of stand and habitat parameters (exposition, soil, heightabove sea-level, standing, association and canopy) was made out of the manage-ment facts. The data were analyzed in order to establish whether there is a correla-tion between those parameters and the intensity of mistletoe infestation.

In the area of eight Forest Administrations 27.8 % of the examined silver firtrees was infested with mistletoe. On most of these examined infested trees, i.e. 70%, there were up to 10 mistletoe shrubs. Between 1/2 to 3/4 of the infested exam-ined trees were located in three management units (MU) in Forest AdministrationGospi} (MU Velika Plje{ivica-Drenova~a, Forest Office Donji Lapac; MU Trovrh-Kik, Forest Office Korenica and MU Bovan-Jelar, Fores Office Peru{i}), and alsoin MU Javornik (Forest Office Sira~, Forest Administration Bjelovar), MUJovanovica (Forest Office Vo}in, Forest Administration Na{ice) and two manage-ment units in Forest Administration Ogulin (MU Jasena~ka kosa, Fores OfficeJasenak and MU Klek, Fores Office Ogulin). The biggest infestation (all the exam-ined trees) was observed in the MU Trako{}an (Fores Office Ivanec, ForestAdministration Koprivnica) and MU [ivi~ko Bilo, Forest Office Krasno, ForestAdministration Senj (93 % of the examined trees).

There was a negative correlation between the height above sea-level and theinfestation of silver fir with mistletoe. Among the subcompartments with a fullcanopy there were considerably less subcompartments with a higher infestationintensity than in subcompartments with an incomplete or discontinued canopy. Thesubcompartments on rhodic cambisol and luvisol were considerably more infestedthan subcompartments on mollic leptosol. The infestation intensity on rendzic lep-tosol and chromic cambisol was very diverse, these being the most widespreadtypes of soil in the examined area. The other analysed habitat and stand parame-tres individually had no considerable influence on the infestation of silver fir withmistletoe. In the Forest Administration Gospi} in management units in which theinfestation with mistletoe was higher, in 2004 there was also a much higher num-ber of dead fir trees than in management units with a lower infestation.

In the area of the National Park Plitvi~ka Jezera the research was carried outon seven bio-indicative points, on which all the exemplary silver fir trees wereexamined, out of which 23.2 % were infested with mistletoe. In the MU Br{ljenovi-ca and MU ^orkova uvala-Kapela more than half of the exemplary trees wereinfested. According to the damage degree of fir trees, mistletoe occurred on treesfrom degree 0 (healthy trees) to degree 2b (degree of damage 41–60 %), whereasthe trees without mistletoe were damaged from degree 0 to degree 2a (degree ofdamage 26–40 %), i.e. in degree 2b all the trees were infested.

K e y w o rd s : Viscum album ssp. abietis, Abies alba, intensity of infestation,Croatian Forests Co. Ltd., National Park Plitvi~ka Jezera

PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum (M. Wraber) ex Trinajsti} 1972

CONTRIBUTION TO THE SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF THE Ass. Ostryo-Fagetum (M. Wraber) ex Trinajsti} 1972

Ivo TRINAJSTI]*, Zdravko CEROVE^KI**

SA@ETAK: Na temelju dosada{njih, jo{ neobjavljenih, vlastitih istraìva-nja izvr{ena je sintaksonomska analiza floristi~kog sastava as. Ostryo-Fage-tum. Ona u sklopu 18 fitocenolo{kih snimaka obuhva}a 157 vrsta. Kao domi-nantna karakteristi~na vrsta asocijacije isti~e se Ostrya carpinifolia, a pri-druùju se Cyclamen purpurascens, Cirsium erisithales i kao lokalno svojs-tvena vrsta Helleborus niger. Mezofilne svojstvene vrste sveze Aremonio-Fagion i termofilne podsveze Ostryo-Fagenion zastupljene su ve}im brojemvrsta. Isto tako mnogobrojne su svojstvene vrste reda Fagetalia i razredaQuerco-Fagetea, iako samo manji njihov broj pokazuje ve}i stupanj stalnosti.Pratilice su u kompletnom floristi~kom sastavu dobro zastupljene, a mogu sedalje diferencirati na elemente redova Erico-Pinetalia, Quercetalia pubes-centis i Quercetalia robori-petraeae, te ostale pratilice, zna~ajne uglavnomza pojedine ne{umske oblike vegetacije.

S obzirom na sveukupni floristi~ki sastav as. Ostryo-Fagetum, moè se di-ferenecirati na tri subasocijacije – tipi~nu, termofilnu subas. ostryetosum,razmjerno mezofilnu subas. staphylletosum i izrazito mezofilnu subas. rham-netosum fallacis.

U {umsko-gospodarskom smislu as. Ostryo-Fagetum predstavlja isklju-~ivo poluza{titne {ume u kojima se, osim sanitarne, ne bi smjela obavljati ni-kakva sje~a, pogotovo na padinama ve}eg nagiba zbog dolomitne litolo{kepodloge, podlo`ne eroziji.

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 188 (001)


575

FITOCENOLO[KE ZNAÂJKE as. Ostryo-FagetumPhytosociological feathures of the ass. Ostryo-Fagetum[ume as. Ostryo-Fagetum nastanjuju uglavnom

sjeverozapadne, sjeveroisto~ne i zapadne ekspozicije,dok ih rje|e nalazimo na isto~nim, jugoisto~nim, jugo-zapadnim i sjevernim. Nalazimo ih ve} od 350 m nad-morske visine, ali u najve}em dijelu dolaze izme|u500 i 600 m osim subas. rhamnetosum, za koju smoutvrdili prosje~nu nadmorsku visinu od 780 m. As.Ostryo-Fagetum nastava strmije nagibe od 40º do 60º,me|utim prosjek u na{ih 18 snimaka iznosi 46,1º, ali

posebnost se opet isti~e kod subas. rhamnetosum gdjeje prosje~an nagib 51,7º. [ume bukve i crnoga graba unajve}em dijelu nastanjuju pli}a ili srednje duboka tlapovrh dolomitne litolo{ke podloge, dok ih rje|e nalazi-mo na dolomitiziranim vapnencima.

Singenetski razvoj opisanih subasocijacija tekao jeiz razli~itih po~etnih osnova. Tako, sastojine subas.ostryetosum, koje nalazimo na podru~ju Samoborskoggorja, dijelova Gorskog kotara i Like, koje su i najter-mofilnije, razvile su se iz borovih {uma. Kod subas.staphyleetosum utvrdili smo da se razvila iz crnogra-bovih {uma hladnijih stani{ta, dok su se na toplijima iznjih razvile {ume as. Querco-Ostryetum. Subas. rham-

* Prof. dr. sc. Ivo Trinajsti}, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb, Hrvatska** Zdravko Cerove~ki, dipl. ing. {um., Radni~ki Dol 6, HR-10000 Zagreb, Hrvatska

netosum dolazi u klimazonalnom pojasu bukve i jeledinarskog podru~ja na strmijim prisojnim padinama, abudu}i da dolazi na gornjoj visinskoj granici raspro-

stranjenosti crnoga graba predstavlja i najhladniji tipasocijacije bukve i crnoga graba.

I. Trinajsti}, Z. Cerove~ki: PRILOG SINTAKSONOMSKOJ ANALIZI ASOCIJACIJE Ostryo-Fagetum ... [umarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581

576

MATERIJAL I METODE – Material and MethodsFitocenolo{ka tablica 1 sastavljena je na temelju 18

fitocenolo{kih snimaka koje se ovom prigodom objav-ljuju po prvi puta, a potje~u iz sljede}ih lokaliteta:

Snimke 1, 2, 3, 6 – Samoborsko gorje, nedalekosela Poklek (Cerove~ki, n.p.)

Snimke 4 i 5 – Plitvi~ka jezera (Cerove~ki, n.p.)Snimka 7 – Kanjon Kupe, nedaleko Hajdove hi`e

(Trinajsti}, n.p.) Snimke 8 i 13 – Ivan{~ica, Vilinska {pica (Cerove-

~ki, n.p.)Snimke 9, 10, 11 – Brezovica kod Krapine, sjevero-

zapadne padine (Cerove~ki, n.p.)Snimka 12 – Cesargradska gora, sjeveroisto~no od

staroga grada (Cerove~ki, n.p.)Snimke 14 i 15 – Strahinj{~ica, sjeveroisto~ne padi-

ne glavnog bila (Cerove~ki, n.p.)

Snimke 16 i 17 – Zalesina, Bijele stijene (Trinajsti},n.p.)

Snimka 18 – Tu{ki laz, iznad kupja~kog tunela (Tri-najsti}, n.p.)

Fitocenolo{ke snimke napravljene su prema floris-ti~koj fitocenolo{koj {koli Zurich-Montpellier, a kvan-titativni odnosi pojedinih taksona prikazani su premapoznatoj B r a u n -B l a n q u e t o v o j kombiniranoj ska-li pokrovnosti i socijabilnosti. Pojedine vrste su zatimu sinsitematskom smislu kao {to se vidi u tablici 1, ras-pore|ene na svojstvene vrste asocijacije, diferencijalnevrste subasocijacija, diferencijalne vrste asocijacije,svojstvene vrste sveze Aremonio-Fagion, svojstvenevrste reda Fagetalia sylvaticae, svojstvene vrste razre-da Querco-Fagetea i pratilice.

Tablica 1. As. Ostryo-Fagetum (M. Wraber ) ex Trinajsti} 1972Broj snimke (No. veget record): 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18Nadmorska visina (Altitude): 650 580 540 680 690 620 350 590 380 450 500 430 520 710 730 800 710 820Ekspozicija (Exposition): NW NW S SW E NW S NW NW NW NW NO N NO NO W W SONagib (Inklination): 46 46 45 30 46 42 45 45 52 40 55 46 40 45 52 50 45 60Veli~ina snimke (Size veget. releve m 2): 400 400 400 900 900 500 500 400 800 900 600 800 600 500 900 400 400 200Broj vrsta (Nr. of Species pro releve): 24 23 19 30 25 26 36 25 43 26 36 22 36 41 31 39 40 40Subasocijacija (Subass.): ostryetosum staphyleetosum rhamnetosumSvojstvene vrste asocijacije(Ass. char.):A Ostrya carpinifolia 3.3 1.1 1.1 1.3 1.1 2.3 1.2 3.4 2.3 3.4 2.3 2.3 2.3 1.1 1.1 3.3 1.1 3.4 100 1750B Ostrya carpinifolia . . . . . . . . . . . . . . . + + 2.1 17 98C Ostrya carpinifolia . . . . . . . . . . . . . . . + . . 6 0,6Cyclamen purpurascens 1.3 +.3 . + +.3 1.3 1.1 . 1.3 . . 1.3 +.3 + . + 1.3 1.1 72 198Cirsium erisithales . . . . + . + . + . +.3 . . +.3 + + + + 50 5Helleborus niger 3.4 3.4 . +.3 +.3 . 2.3 . . . . . . . . . . . 28 515Diferencijalne vrste subasocijacija(Diff. Subass.):A Acer obtusatum 3.4 3.4 3.4 3.4 2.3 1.3 1.1 . . . . . . . . . . . 39 986B Acer obtusatum . . + . + . . . . . . . . . . . . . 11 1C Acer obtusatum . . . . . . +.3 . . . . . . . . . . 6 0,6B Staphylea pinnata . . . . . . . . +.2 1.3 1.3 . + 3.4 . . . . 28 265C Staphylea pinnata . . . . . . . + 1.3 + +.3 . . + . . . 28 30Dentaria enneaphyllos . . . . . . . . 2.3 3.3 . +.3 . + +.3 . . . 28 307B Rhamnus fallax . . . . . . . . . . . . . . . 1.2 + + 17 29Rosa pendulina . . . . . . . . . . . . . . + . + 11 1C Calamintha grandiflora . . . . . . . . . . . . . . . + + 1.1 17 29Diferencijalne vrste asocijacije (Diff. Ass.)I. Elementi reda Quercetalia pubescentis:A Fraxinus ornus . 1.1 . . . . + + 1.1 . 1.1 . . . . + + 2.3 44 182B Fraxinus ornus . 1.2 3.3 . . . + 1.3 +.3 . . 1.3 . 1.2 . + 1.1 2.1 56 446C Fraxinus ornus . . . . . + . +.3 1.3 . . + + . . . + . 33 30A Sorbus austriaca . . . . . . . + 1.1 . 1.1 . + + 1.1 . . . 33 57B Sorbus austriaca . . . . . . . . . + . + . . . . . . 11 1C Sorbus austriaca . . . . . . . . +.3 . . . . . . . . . 6 0,6A Sorbus aria 2.3 . . . . . . . . . . . . . . . . + 11 98B Sorbus aria . . . + + . . . . . . . . . . . . . 11 1Cornus mas . . . . . . 2.3 1.2 +.2 + 1.2 . . . +.2 . . . 33 154Euonymus verucosa . . . . . . + . . . . . . . . . + 1.2 17 29C Melittis melissophyllum + . . + 1.3 . . . . . . . . + . . . 1.1 28 57Vincetoxicum hirundinaria +.3 +.2 . . + . . . . . . . +.3 . . . . 1.1 28 30Epipactis helleborine . . . + +.3 . + . + . . . . . . . . + 28 3Tanacetum corymbosum 1.3 . . . . . . . +.3 . . . . +.3 . . . . 17 29

Prezetn

ost u %

(Presen

ce degr

ee)Pok

rovne v

rijedno

sti(Co

verage

value)


577

Peucedanum austriacum . . . . . . . . + . . . + +.2 . . . . 17 2Laserpitium latifolium . . . . . . . + . . . . + + . . . . 17 2Campanula persicifolia + + + . . . . . . . . . . . . . . . 17 2Iris graminea . . . . . . . +.3 . . . . . + . . . . 11 1Sesleria autumnalis . . . 1.3 . . . . . . . . . . . . . . 6 28Polygonatum odoratum . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1 6 28Viola alba . . . . +.3 . . . . . . . . . . . . . 6 0,6Potentilla micrantha . . . . . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6Clinopodium vulgare . . . . . . . . . . . . . . . . . + 6 0,6Valeriana officinalis . . . . . . . . . . . . . . . . . + 6 0,6II. Elementi reda Erico-Pinetalia:C Buphthalmum salicifolium . . 2.3 + +.3 . . . . . . . . . . . . 1.1 22 126Carex alba . . . 3.3 +.3 . . 3.3 . . . . . . . . . . 17 417Carex flacca . . 4.5 . 2.3 . . . . . . . . . . . . . 11 444Peucedanum oreoselinum . . . + 1.3 . . . . . . . . . . . . . 11 29Centaurea mollis . . . . 1.3 . . . . . . . . . . . . . 6 28Peucedanum cervaria . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1 6 28Galium lucidum . . . . . . . . . . . . . . . . . +.3 6 0,6Melissa officinalis . . + . . . . . . . . . . . . . . . 6 0,6Svojstvene vrste sveze(Char. all.) Aremonio-Fagion:B Euonymus latifolia . . . . . . + . 1.3 1.3 1.2 . + + + . + + 50 87C Euonymus latifolia . . . . . . . +.3 +.3 +.3 + . . . . . . . 22 2B Daphne laureola . . . . . . . . . . . . + . . + 1.1 . 17 29C Salvia glutinosa +.3 . . +.3 1.3 + +.3 + . . + . . . . 1.2 2.1 +.3 56 157Hacquetia epipactis 3.4 +.3 . . . . . . 1.3 . + . . +.3 . . . . 28 238Homogyne sylvestris . 1.3 . . . . 1.1 . +.3 . . . +.3 +.2 . . . . 28 57Aruncus dioicus . . . . . 1.3 1.1 . . . . . . + + . . . 22 57Omphalodes verna . . . . . . 2.2 . . . . . . . . +.3 2.3 . 17 195Aposeris foetida . + + . . . . . + . . . . . . . . . 17 2Ruscus hypoglossum . . . . . . + . . . . . + . . . +.3 . 17 2Aremonia agrimonioides . . . . . . . . . . . . . . . . + + 11 29Vicia oroboides . +.3 . . . +.3 . . . . . . . . . . . . 11 1Senecio ovirensis . +.3 . . . . . . . . . . . + . . . . 11 1Scopolia carniolica . . . . . . . . . . . . . . . 2.1 . . 6 97Lamium orvala . . . . . . . . . +.3 . . . . . . . . 6 0,6Cardamine trifolia . . . . . . . . . . . . . . . +.3 . . 6 0,6Euphorbia carniolica . . . . . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6Festuca drymeia . . . . . . . + . . . . . . . . . . 6 0,6Knautia drymeia . . + . . . . . . . . . . . . . . . 6 0,6Svojstvene vrste reda (Char. ordo)Fagetalia sylvaticae:A Fagus sylvatica 3.4 4.5 4.5 4.5 4.5 4.5 3.3 2.1 4.5 2.3 3.4 4.5 3.4 3.4 4.4 3.3 3.3 1.1 100 4458B Fagus sylvatica . 3.3 1.3 + . 1.2 + . . . . 2.3 . . . . 1.1 + 44 391C Fagus sylvatica . . . . . . + . . . . . . . . . . +.2 11 1A Acer pseudoplatanus . . . . . 1.1 + + 1.1 1.1 . 1.3 . . + +.3 2.3 . 50 211B Acer pseudoplatanus . . . . . . . . . . . . . . . . + + 17 1C Acer pseudoplatanus . . . . . . . . . + . . + + . + . . 22 2A Acer platanoides . . . . . . . . . . . 1.1 . . . . . . 6 28B Acer platanoides . . . . . . . . + . + + . . . . . . 17 2C Acer platanoides . . . . . . . . . . . +.3 + . . . + . 17 2A Tilia platyphyllos . . . . . . . . . 1.1 1.1 . . + + . . . 22 57B Tilia platyphyllos . . . . . . . . . + . . . . . . . . 6 0,6A Abies alba . . . . . . + . . . . . . . . 1.1 1.1 . 17 56B Abies alba . . . . . . . . . . . . . . . + 1.1 . 11 28A Ulmus glabra . . . . . . . . . . . . . . . + + . 11 1B Ulmus glabra . . . . . . . . . + . . . . . . . . 6 0,6A Quercus petraea . . 1.3 . . . . . . . . . . 1.1 . . . . 11 56Tilia cordata . . . . . . . . . . . . . . . 2.3 + . 11 98Carpinus betulus . . . . . . . . . . 1.1 . . . . . . . 6 28B Daphne mezereum + . . . . . + . . . . . + . . + + + 33 3C Daphne mezereum . . . . . . . . . + . + . . . . . . 11 1B Ilex aquifolium . . . . . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6C Ilex aquifolium . . . . . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6B Rubus hirtus . . . . . 1.3 . . . . . . . . . +.3 + + 22 29Crataegus monogyna 1.2 . . . . . . . . . . . . . . . . + 11 28Lonicera alpigena . . . . . . + . . . . . . . . + . . 11 1C Mercurialis perennis . . . 1.3 . 1.3 1.2 1.3 3.4 3.4 3.4 1.3 1.3 +.3 . + 2.3 . 67 862Asarum europaeum . 3.3 . 2.3 . . . . 1.3 . + 1.3 . + + 1.3 . 1.1 50 418Polystichum aculeatum . . . . . . +.2 . +.2 2.2 1.2 1.2 + . 1.2 +.2 . . 44 183Phyllitis scolopendrium . . . . . . . . . 3.4 + +.2 + . +.2 2.2 . . 33 405Phyteuma spicatum + + . . . . . . 1.3 . +.3 . . + 1.3 . . . 33 58Hepatica nobilis . . . +.3 . . + . . . + . . 1.3 +.3 . + . 33 29Pulmonaria officinalis . . . . . +.2 . . + . + . . . + + 1.1 . 33 29Dentaria bulbifera . . . . . . . + . 1.3 +.3 2.3 . . + . . . 28 127Valeriana tripteris . 1.3 . . . . . . + . . . + + + . . . 28 30Dryopteris filix mas . . . . . . . . . . . +.2 1.2 . +.2 1.3 + . 28 29Polygonatum multiflorum . . . + . . . + . + . . +.3 + . . . . 28 3Lathyrus vernus . . . . . . . + + . + . . + + . . . 28 3Carex digitata . . . . . . . + +.2 . . . +.2 . . . . 3.3 22 210Festuca sylvatica . . . . . . . . . . 1.2 . 1.2 . 1.2 . . +.2 22 84Actaea spicata . . . . . 1.3 . . . +.3 . . + . +.3 . . . 22 29


578

Primula vulgaris . + + + . . . . + . . . . . . . . . 22 2Mycelis muralis . . + . . . . . +.3 . . . + . . + . . 22 2Carex sylvatica . . . 2.3 . +.2 . . . . . . . . . . . . 17 98Sanicula europaea + . . . . 2.3 . . . . . . . . . . . . 17 98Lilium martagon . . . . . . . . 1.3 . +.3 . . + . . . . 17 29Galium odoratum 1.3 . . . . +.3 . . . . . . . . . . . . 17 28Doronicum austriacum . . . . . + . . . . . . . + +.3 . . . 17 2Aconitum vulparia . . . . . . + . +.3 . . . . . + . . . 17 2Paris quadrifolia . . . . . + . . . . . . + . + . . . 17 2Polystichum lonchitis . . . . . . . . . . . . + . . . + . 17 1Euphorbia dulcis + . . . . . . . + . . . . . . . . . 17 1Glechoma hirsuta . . . . . . . . . +.3 . . + . . . . . 17 1Cephalanthera longifolia . . . . . . . . . . . . . + . . . + 17 1Tamus communis . . . . . . . . +.3 . + . . . . . . . 17 1Vinca minor . . . . . . . . . . 2.3 . . . . . . . 6 97Athyrium filix-femina . . . . . 2.2 . . . . . . . . . . . . 6 97Crutiata glabra . . 1.3 . . . . . . . . . . . . . . . 6 28Galeobdolon flavidum . . . . . . . . . . . . . . . . 1.1 . 6 28Cephalanthera alba . . . +.3 . . . . . . . . . . . . . . 6 0,6Melica uniflora . . . . . . . . . . +.2 . . . . . . . 6 0,6Polystichum lobatum . . . . . +.2 . . . . . . . . . . . . 6 0,6Carex pilosa . . . . . . . . . . . . . + . . . . 6 0,6Galium vernum . . . + . . . . . . . . . . . . . . 6 0,6Cardamine polyphylla . . . . . + . . . . . . . . . . . . 6 0,6Euphorbia amygdaloides . . . + . . . . . . . . . . . . . . 6 0,6Platanthera bifolia . . . . . . . . + . . . . . . . . . 6 0,6Veronica urticifolia . . . . . . + . . . . . . . . . . . 6 0,6Senecio nemorensis . . . . . + . . . . . . . . . . . . 6 0,6Geranium robertianum . . . . . . . . . . . . . . . + . . 6 0,6Helleborus odorus . . . . . . . . . . . + . . . . . . 6 0,6Melica nutans . . . . . . . + . . . . . . . . . . 6 0,66 0,6Svojstvene vrste razreda(Char. class.) Querco-Fagetea):A Quercus pubescens . . . . . . . . . . 1.1 . . . . . . . 6 28Sorbus torminalis . . . . . . . . . . . . . + . . . . 6 0,6B Sorbus torminalis . . . . . 1.2 . . . . . . . . . . . . 6 28Corylus avellana 1.2 . +.2 1.2 . . + . +.2 +.2 +.2 . . . +.2 1.2 . . 50 87Rosa arvensis . . . . . . . . + . . . + + + + + + 39 4Lonicera xylosteum . . . . . . . . . . . . . . . 1.2 1.1 + 17 56Cornus sanguinea +.2 . . . . . . + . . . . . . . . . . 11 1C Cornus sanguinea . . . . . . . . . + . . . . . . . . 6 0,6B Crataegus laevigata . . . . . . . + . . . . . . . . . . 6 0,6C Crataegus laevigata . . . . . . . . . . + . . . . . . . 6 0,6B Sambucus nigra . . . . . . . . . . . . . . . + . . 6 0,6C Galium sylvaticum +.3 + +.3 . + . 2.1 + + + . . + +.3 + + 1.2 . 72 131Hedera helix . . + . . + . . +.3 + + 1.3 . . +.3 . + . 44 32Convallaria majalis . . . . + . 2.3 . 2.3 . . +.3 . +.3 . . + 2.3 39 294Campanula trachelium . . +.3 +.3 +.3 . . . + . . . . . . + + + 39 4Brachypodium sylvaticum 1.2 . . +.3 + . . . . . . . . +.2 . . + 1.2 33 58Clematis vitalba +.2 . . . . . . + . . . . + + . . + + 33 3Viola reichenbachiana . . . + . . . + + . . . . . . + + . 28 3Doronicum columnae . . . . . . . . . . 3.4 . . . . . . . 6 208Digitalis grandiflora . . . . +.3 . . . . . . . . . . . . . 6 0,6Pratilice:I. Elementi reda Quercetalia robori-petraeae:C Prenathes purpurea . . . . 1.3 + + . 1.3 . +.3 . . . + . + . 39 58Solidago virgaurea . . . 1.3 + . + . 1.3 . . . . . . + + + 39 58Festuca heterophylla . +.2 2.2 . . . . . . . +.2 . . +.2 . . . . 22 99Melapyrum vulgatum . +.3 . + . . + . . . . . . . . . + . 22 2Polypodium vulgare . 2.3 . . . . . . . . +.2 + . . . . . . 17 98Gentiana asclepiadea +.2 +.2 . . . +.2 . . . . . . . . . . . . 17 2Hieracium sylvaticum . . . . . . . . . . . + + + . . . . 17 2Petasites albus . . . . . . . . . 1.3 . . . . . . . . 6 28Hieracium umbellatum . . . . . . . . +.3 . . . . . . . . . 6 0,6Luzula luzuloides . + . . . . . . . . . . . . . . . . 6 0,6Serratula tinctoria . . . + . . . . . . . . . . . . . . 6 0,6Orysopsis virescens . . . . . . . . . . . . + . . . . . 6 0,6II. Ostale:B Salix caprea . . . . . . + . . . . . . . . . . + 11 1Sorbus aucuparia . . . . . . . . . . . . . + . . . . 6 0,6C Senecio fuchsii . . . . . . 1.1 . . . . . . . . 1.1 2.3 . 17 153Moehringia muscosa . . . . . . . . . +.2 . . + . . +.3 . . 17 2Asplenium trichomanes . . . . . . . . . . . + + . . . . . 11 1Hieracium transsylvanicum . . . . . . . . . 1.3 . . . . . . . . 6 28Dactylis glomerata . . . . . . . . . . . . . . . . . +.2 6 0,6Eupatorium canabinum . . . . . . . . . . . . . . . + . . 6 0,6Fragaria vesca . . . + . . . . . . . . . . . . . . 6 0,6Heracleum sphondilium . . . . . . . . . . + . . . . . . . 6 0,6Lilium carniolicum . . . . . . . + . . . . . . . . . . 6 0,6Origanum vulgare . . . . . . . . . . . . . . . . . + 6 0,6Pseudofumaria alba . . . . . . . . . . . . . . . + . . 6 0,6


579

ANALIZA FLORISTI^KOG SASTAVA – Anallysis of the floristic compositionFloristi~ki sastav as. Ostryo-Fagetum, koji je prika-

zan u tablici 1 s 18 fitocenolo{kih snimaka, obuhva}asveukupno 157 vrsta, pa op}enito moèmo re}i za tuzajednicu da je bogata vrstama. U pojedinim snimka-ma zabiljeèno je izme|u 19 i 43 vrste ili prosje~no31,2 vrste od ukupnog broja zabiljeènih vrsta.

Me|u svojstvenim vrstama asocijacije, dobro jezastupljena u svim snimkama Ostrya carpinifolia, kojaje ujedno i jedan od edifikatora u sloju drve}a. VrsteCyclamen purpurascens i Cirsium erisithales koje smoozna~ili svojstvenim vrstama asocijacije u sloju niskogra{}a, jednoliko su zastupljene u sve tri subasocijacije,me|utim, Helleborus niger je nazo~an samo u tipi~nojsubasocijaciji (ostryetosum).

Diferencijalne vrste subasocijacija, osim {to odre|u-ju subasocijacije kao niè sintaksonomske jediniceodre|uju i fitogeografski poloàj subasocijacija. Takosubas. staphyleetosum zauzima sjeveroisto~ni dio are-ala, a na obroncima Strahinj~ice i Ivan~ice prodire tikdo samih panonskih rubova. Tipi~na subasocijacija (os-tryetosum) u singenetskom pogledu najsrodnija je ssrednjebosansko-dinarskom termofilnom bukovom {u-mom as. Aceri obtusati-Fagetum {to su ve} prije uo~iliZi. P a v l e t i } i dr. (1982), a u fitogeografskom pogleduzauzima jugozapadni dio areala. Subas. rhamnetosumzauzima u vertikalnom smislu najvi{e poloàje, a u hori-zontalnom sjeverozapadni dio areala unutar klimazonal-nog pojasa bukovo-jelovih {uma dinarskog podru~ja.

U diferencijalne vrste asocijacije uklju~ili smo ele-mente reda Quercetalia pubescentis-petraeae i elemen-te reda Erico-Pinetalia, koji najbolje odjeljuju ter-mofilne bukove {ume od ostalih bukovih {uma, a ujed-no ozna~uju i razli~iti singenetski razvoj. Me|u njimasu znatno zastupljeniji elementi termofilnih kitnjako-vo-medun~evih {uma reda Quercetalia pubescentis-petraeae, koji su zastupljeni s 19 vrsta me|u kojima seposebno isti~u u sloju drve}a Fraxinus ornus, zastup-ljen u sve tri subasocijacije te Sorbus austriaca koja jezastupljena samo u subas. staphyleetosum. U slojugrmlja, posebno dobro se nazo~no{}u isti~e Fraxinusornus, dok je od ostalih vrsta na pojedinim mjestimanazo~niji samo Cornus mas. U sloju niskog ra{}a ne{tobolje su zastupljeni Mellitis malissophyllum, Vinceto-xicum hyrundinaria, Epipactis helleborine, Tanacetumcorymbosum, Peucedanum austriacum, Laserpitiumlatifolium te Campanula persicifolia.

Elementi reda Erico-Pinetalia, op}enito su slabo za-stupljeni osim skupine vrsta kao Buphthalmum salici-folium, Carex alba te Carex flacca koje su zna~ajne zasingenetski razvoj tih {uma i upu}uju na razvoj prekoborovih {uma, a toj skupini pripada i Helleborus nigerkoji ima isto dijagnosti~ko zna~enje kao i naprijed spo-menute vrste. Op}enito uzev{i, taksoni te skupine su

zna~ajni za subas. ostryetosum, ali pojedine vrstemogu se sporadi~no pojaviti i u subas. rhamnetosum.

Posebno su brojno zastupljene vrste sveze Aremo-nio-Fagion i to s 18 vrsta odnosno 11,5 % od sveukup-nog broja zabiljeènih vrsta. U sloju grmlja najbolje jezastupljena Euonymus latifolia dok se u sloju niskogra{}a isti~u Salvia glutinosa, Hacquetia epipactis,Homogyne sylvestris, Aruncus dioicus, Aposeris foeti-da, Omphalodes verna i dr. U tablici 1 uo~ava se, da jesubas. staphyleetosum koja zauzima sjeveroisto~ni dioareala as. Ostryo-Fagetum znatno slabije zastupljenavrstama sveze Aremonio-Fagion od ostalih dviju sub-asocijacija. Poznato je, da idu}i prema istoku i sjeve-roistoku sve vi{e prevladavaju elementi srednjoeu-ropske sveze Fagion sylvaticae pa su u tom smisluneutrofilne bukove {ume Me|imurja priklju~ene sred-njoeuropskoj svezi Fagion sylvaticae (Usp. I. Tr i -n a j s t i } i d r . 2 0 0 3 ) .

Svojstvene vrste reda Fagetalia sylvatice su naj-brojnije, ukupno smo unutar tog reda zabiljeìli 60 vrs-ta, a od sveukupnog broja zabiljeènih vrsta to iznosi38,2 %. Svojstvene vrste toga reda ujedno su glavniedifikatori na{e asocijacije i to u sloju drve}a i u slojuniskog ra{}a. U sloju drve}a uz bukvu (Fagus sylvati-ca) kao glavnu graditeljicu fitocenoze isti~u se gorskijavor (Acer pseudoplatanus) te javor mlije~ (Acer pla-tanoides), a sporadi~no jo{ dolaze Tilia platyphyllos,Abies alba, Ulmus glabra i dr. Sloj grmlja je slabijerazvijen za razliku od niskog ra{}a koje je vrlo dobrozastupljeno. Tu se posebno nazo~no{}u isti~u: Mercu-rialis perennis, Asarum europaeum, Polystichum acu-leatum, Hepatica nobilis, Phyteuma spicatum, Pulmo-naria officinalis, Dentaria bulbifera, Dryopteris filix-mas, Polygonatum multiflorum, Lathyrus vernus i dr.

Svojstvene vrste razreda Querco-Fagetea zastup-ljene su s 17 vrsta, odnosno s 10,8 % od sveukupno za-biljeènih vrsta. Tu je posebno dobro zastupljen slojgrmlja, gdje se nazo~no{}u isti~u Corylus avellana iRosa arvensis. Vrste niskog ra{}a, op}enito uzev{i sumalobrojne, ali u odnosu na ostale vrste niskog ra{}aasocijacije isti~u se znatnijom nazo~no{}u kao npr.Galium sylvaticum, Hedera helix, Campanula trache-lium, Convallaria majalis, Brachypodium sylvaticum,Clematis vitalba te Viola reichenbachiana.

Unutar pratilica razlikujemo dvije skupine i to aci-dofilne vrste reda Quercetalia robori-petraeae, me|ukojima se opaà ne{to ve}a nazo~nost u subas. ostrye-tosum kao npr.: Prenanthes purpurea, Solidago virgau-rea, Festuca heterophylla i Malampyrum vulgatum teostale, slu~ajne vrste, ~ija je nazo~nost s obzirom napokrovnost zanemariva.

Tijekom preko 30 godi{njih fitocenolo{ko-tipolo{kihistraìvanja termofilnih bukovih {uma u Hrvatskoj, naj-vi{e se podataka sakupilo o floristi~koj strukturi as.Ostryo-Fagetum (usp. Tr i n a j s t i } 1972, Zi. P a v l e -t i } i dr. 1982). Me|utim, kako su pokazala i najnovijaistraìvanja, mogli smo na{e spoznaje dopuniti dodat-nim podacima iz Gorskog kotara (kanjon Kupe, Zalesi-na/Bela stena, Tu{ki laz), @umberka (Poklek), Hrvat-skog zagorja (Ivan{~ica, Brezovica, Strahinj{~ica) i Ma-le Kapele (Plitvi~ka jezera). Na taj na~in sakupljeno jedovoljno podataka da se moè s velikim stupnjem sigur-nosti ustanoviti da as. Ostryo-Fagetum u floristi~komsmislu jasno odjeljuje bukove {ume jugoisto~noalpskogi dinarskog (ilirskog) prostora sveze Aremonio-Fagionod srednjoeuropsko-zapadnoeuropskog prostora svezeGalio odorati-Fagion. Zbog toga as. Ostryo-Fagetum, ufitogeografskom smislu moèmo smatrati tipi~nom is-to~noalpskom {umskom zajednicom, koja dopire na is-tok do zapadnih Dinarida, a u smjeru prema istoku i

jugoistoku, na sredi{njim Dinaridima nju zamjenjujesrodna zajednica, as. Aceri obtusati-Fagetum, kako su jeshvatili F u k a r e k i dr. (1967).

Obje se netom navedene, {umske zajednice razvija-ju na dolomitnoj litolo{koj podlozi i to naj~e{}e na sa-haridnim dolomitima, povrh kojih se razvija vi{e-ma-nje plitka rendzina. Svagdje tamo, gdje su padine ne{tove}ega nagiba i gdje se ne moè razviti dublje tlo,potrebno za razvoj mezofilnijih oblika bukovih {uma,as. Ostryo-Fagetum se odràva kao trajni stadij.

U {umsko gospodarskom smislu as. Ostryo-Fage-tum predstavlja isklju~ivo poluza{titnu {umu u kojoj sene bi smjela obavljati nikakva sje~a, osim one sanitar-ne, jer svaki zahvat, pa i najmanjeg intenziteta dovodido regresije. Tako na nekim mjestima sjeverozapadneHrvatske susre}emo sekundarne {ume as. Ostryo-Fa-getum nastale regresijskim razvojem kao posljedicomprekomjerne sje~e, naj~e{}e as. Hacquetio-Fagetum.


580

RASPRAVA I ZAKLJUÂK – Discusion and Conclusion

LITERATURA – ReferencesB a r k m a n , J.J., J. M o r a v e c , S. R a u s c h e r t s ,

1986: Code of phytosociological nomenclature2nd. Ed. Vegetatio 67: 145–195.

D a k s k o b l e r , I., 1996: Comparison between beechforest of suballiances Ostryo-Fagenion Borhidi1963 and Cephalanthero-Fagion Tx 1955 ex Tx.& Oberd. 1958. Ati. Mus. Civic. Rovereto 11:175–196.

F u k a r e k , P., V. S t e f a n o v i } , B. F a b i j a n i } ,1967: Zajednica bukve i javora gluva~a (Aceriobtusati-Fagetum B., Fabijani}, P., Fukarek, V.,Stefanovi} (1963) jugozapadnih padina Dinar-skih planina. Mitt. Ostalp.-Din. Pflanzensoziol.Arbetsgem (Trieste) 7: 81–88.

H o r v a t , I., V., G l a v a ~ , H., E l l e n b e r g , 1974: Ve-getation Südosteuropas, Gustav Fischer Verlag.Stuttgart.

M a r i n ~ e k , L., 1996: Prispevek k poznavanju aso-ciacije Ostryo-Fagetum M. Wraber ex Trinajsti}1972. Razprave IV razreda SAZU, 37 (6):119–146.

M a r i n ~ e k , L., L. M u c i n a , L. P o l d i n i , M. Z u -p a n ~ i ~ , I. D a k s k o b l e r , & M. A c c e t o ,1992: Nomenklatorische Revision der Illyri-schen Buchenwälder (Verband Aremonio-Fa-gion). Stud. Geobot. 12: 121–135.

P a v l e t i } , Zi., I. Tr i n a j s t i } , I. [ u g a r , 1982: Diewärmeliebende Hopfen-Buchenwälder (Ostryo-Fagetum M.. Wraber) in Nordwest-Kroatien.Stud. Geobot. 2:15–19.

T ö r ö k , K., J. P o d a n i , A. B o r h i d i , 1989: Nume-rical revision of the Fagion illyricum alliance.Vegetatio 81: 169–180.

Tr i n a j s t i } , I., 1972: Fitocenolo{ka istraìvanja {umaGorskog Kotara. Acta Bot. Croat. 31: 173–180.

Tr i n a j s t i } , I., J. F r a n j i } , @. [ k v o r c , 2003: Sin-taksonomska analiza bukovih {uma Me|imurja(Hrvatska). [um. list 127 (1–2): 3–9.

We b e r , H.E., J. M o r a v e c , J.P. T h e u r i l l a t , 2000:Internatinal Code of Phytosociological Nomen-clature, 3 th. Ed J. Veg. Sci. 11: 739–768

Wr a b e r , M., 1954: Glavne vegetacijske zdru`be slo-venskega krasa z posebnim ozirom na gozdno-gospodarske mo`nosti. Gozd. Vest., 12 (9–10):

Wr a b e r , M., 1960: Fitocenolo{ka ra{~lanitev gozdnevegetacije v Sloveniji. Zbornik ob 150 letniciBotani~nega vrta v Ljubljani: 49–96, Ljubljana.

Wr a b e r , M., 1966: Ueber eine thermophile Buchen-wald-Gesellschaft (Ostryo-Fagetum) in Slove-nien. Angew. Pflanzensoziol. Wien, 18/19:279–288.

SUMMARY: On the basis of the earlier literature data and our ownresearches, the syntaxonomic analysis of the floristic composition of the ass.Ostryo-Fagetum was made. Within 18 phytocoenological relevé it comprises175 species. As the dominant characteristic species of the association, it isdistinguished Ostrya carpinifolia, then come Cylamen purpurascens, Cirsiumerisithales and, as a locally characteristic species, Helleborus niger. The me-sophilous character species of the alliance Aremonio-Fagion and the ther-mophilous suballiance Ostryo-Fagenion are represented by a larger numberof species. The characteristic species of the order Fagetalia and the classQuerco-Fagetea are also numerous, although just a small number of themshows a higher degree of constancy. In the complete floristic composition thecompanion species are represented well and can be differentiated further intoelements of the orders Erico-Pinetalia, Quercetalia pubescentis and Querce-talia robori-petraeae, as well ass into other companion species significantmostly for individual non-forest vegetation forms.

With regard to its overall floristic composition the ass. Ostryo-Fagetumcan be differentiated into three subassociations – a typical thermophiloussubass. ostryetosum, a relatively mesophilous subass. staphylletosum and amarkedly mesophilous subass. rhamnetosum fallacis. As can be seen in theattached table the share of thermophilous species decreases in the directionfrom the subass. ostryetosum to the subass. rhamnetosum fallacis.

In terms of phytogeography the ass. Ostryo-Fagetum presents a typicalsouth-east alpine forest community that eastwards and south-eastwards, onthe western Dinarides, gradually gets in contact with the ass. Aceri obtusati-Fagetum, and this forest community achieves the optimum of its development(cf. Fabijani} & Fukarek 1968) on the dolomites in Bosnia, within the centralDinarides.


581

ODNOS STUDENATA [UMARSTVA PREMAPRIRODI I RESURSIMAATTITUDES OF FORESTRY STUDENTS TOWARDS NATURE AND RESOURCES

An|elka [AJKOVI]*

Saètak: Istraìvanje je provedeno 2003. g. kao ponovljeno istraìvanje iz1996. g. s dodanim tvrdnjama. Anketiranje je provedeno na [umarskom odsje-ku [umarskog fakulteta u Zagrebu na 214 ispitanika. Anketni upitnik sastojaose od nekoliko blokova ponu|enih tvrdnji: izvori informacija o okoli{u, odnosprema prirodi, odnos prema resursima i razvoju i odnos prema {umama.

Rezultati su pokazali da se ispitanici iz 2003. g. ipak prema t-testovima neslaù u nekim varijablama s istraìvanjem iz 1996. g. Usporedba je pokazalada su ispitanici u 2003. g. pokazali ve}u senzibilnost prema pravu ~ovjeka nakori{tenje prirodnih resursa, ali smatraju da pomo}u novih tehnologija ~ovjekmoè sprije~iti nove nesre}e. Studenti sada smatraju u odnosu na 1996. g. daone~i{}enje nije bezna~ajno u odnosu na prednosti suvremenog dru{tva, aliisto su tako skloniji maksimalnom iscrpljivanju resursa nego 1996. g. Trenutnostudenti vi{e podràvaju tvrdnju da nerazvijene zemlje trebaju pove}ati temposvog razvoja. Vi{e podràvaju izgradnju turisti~kih objekata u {umama i zako-nodavnu za{titu {uma, ali isto tako vi{e nego 1996. g. podràvaju tvrdnju danam nisu potrebne za{ti}ene {ume te da je potrebno iz njih izvu}i {to vi{e drvnemase i da {ume trebaju ostati u dràvnom vlasni{tvu uz brigu inènjera {umar-stva. Ve}inu informacija o okoli{u studenti dobivaju na fakultetu (62 %), na TVi radiju (60,1) {to vjerojatno utje~e na njihovu percepciju o okoli{u.

Klju~ne rije~i: {umarska profesija, okoli{, resursi, {ume, informiranost

PRETHODNO PRIOP]ENJE – PRELIMINARY COMMUNICATIONUDK 630* 907


583

UVOD – IntroductionKako se u prirodu jo{ uvijek zahva}a, suo~eni smo s

problemom ograni~enih prirodnih dobara i mogu}omnjihovom potro{njom (C i f r i } , 2000). ôvjek, proiz-vode}i i tro{e}i istjeruje i ubija, iscrpljuje i uklanja sve{to mu “u prirodnom okoli{u stoji na putu” (S t a r c ,2003:340). Pojam odrìvog razvoja samo je alibi za po-ve}anu potro{nju i razvoj i uz kontrolu razvijenih ze-malja koje su sve svoje resurse potro{ile. Prema defini-ciji odrìvog razvoja, to je razvoj koji zadovoljava po-trebe postoje}ih nara{taja, bez ugroàvanja budu}ih,dakle uz dominaciju sada{njeg dru{tva i njegovim mo-nopolom na budu}e generacije (R o g i } , 2003). Odgo-vorni smo u materijalnoj sferi da budu}e generacije ob-

darimo proizvodnim kapitalom, prirodnim i stvorenimu dovoljnim koli~inama, koji moè stvoriti kvalitetu ì-vota barem usporedivom s na{om (G o o d s t e i n ,2003). Poloàj se budu}ih generacija moè pogor{atipretjeranim kori{tenjem prirodnih resursa, prema mi{-ljenjima ekolo{kih ekonomista, tehnologija je sve ma-nje sposobna osigurati supstitute za prirodni kapital, od-nosno resurse (G o o d s t e i n , 2003). [ume, a posebicepra{ume, najosjetljiviji su ekosustavi i prema A. G o r u“nestaju s lica zemlje brzinom od jednog i pol jutra u se-kundi, danju i no}u, svakog dana, cijele godine”(G o r e , 1994:99). [ume imaju veliku ulogu u ekonom-skom i ekolo{kom smislu, one su “odje}a i hraniteljZemlje”, “lije~nik i ~uvar” Zemlje i ~ovjeka. [umapredstavlja izvor razli~itih plodova i drugih industrij-skih sirovina i sluì u rekreacijske svrhe (^ r n j a r ,

* Doc. dr. sc. An|elka [ajkovi}, Sveu~ili{te u Zagrebu, [umarski fakultet, Zavod za izmjeru i ure|ivanje {uma, Dugo Selo, V. Lisinskog 33e

1997:153). [ume predstavljaju “plu}a” Zemlje, jerapsorbiraju uglji~ni dioksid a proizvode kisik. Uzmimoprimjer jedne razvijene stogodi{nje bukve koja svakogsata apsorbira 2,5 kilograma CO2, a oslobodi oko 7,2 ki-lograma kisika (^ r n j a r , 1997:153).

Voda predstavlja uz {ume za na{ opstanak najzna-~ajniji prirodni resurs i prema jednom kvizu provede-nom u Americi “samo 13 % ispitanika to~no odgovara

da tek 1 % ukupne koli~ine vode na planetu ~ini pitka idostupna voda” (K u f r i n , 2003:6). Dakle, postoji sla-ba ifnormiranost o ekolo{kim problemima, {to je pove-zano i izvorima informiranja. Informacije se mogu pri-kupljati iz vi{e izvora, kao npr. putem javnog priop}a-vanja (TV, radio, tisak) i ili putem edukacije za profesi-ju ([ p o r e r , 1990).

A. [ajkovi}: ODNOS STUDENATA [UMARSTVA PREMA PRIRODI I RESURSIMA [umarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 583-595

584

PREDMET I HIPOTEZE ISTRA@IVANJA – Object and hipothesis researchOvo istraìvanje prvi je puta provedeno 1996. godi-

ne, a rezultati su prezentirani u disertaciji Socijalno-ekolo{ke orijentacije u {umarskoj profesiji ([ a j k o -v i } , 1999) pa nas je zanimalo doga|aju li se mo`dapromjene kod studentske populacije u odnosu premaprirodi i resursima. Studentima smo ponudili u 2003.godini dio relevantnih tvrdnji iz odnosa prema prirodi iprema resursima s dodanim novim tvrdnjama.

U istraìvanju smo po{li od hipoteza:– studenti su skloni visokoj senzibilnosti prema o~u-

vanju prirode i svih resursa,

– postoji razlika u percepciji prema prirodi i resursi-ma u usporedbi 1996 / 2003. g.Kako se mijenja edukacija u {umarskoj struci, tre-

bao bi se mijenjati i odnos prema resursima. Naime,{uma sve vi{e postaje ekolo{ka kategorija i kod samih{umara i u tom smislu se i obavlja edukacija studenata.Zbog toga i percepcije studenata mogu biti uvjetovaneedukacijom na svom studiju, ali i ovisiti o ostalim iz-vorima informacija kao {to su TV, tisak.

METODOLOIGIJA ISTRA@IVANJA – MethodologyU istraìvanju smo koristili upitnik iz 1996. g. s ne-

kim promjenama i dodanim tvrdnjama, a rezultati sukori{teni u disertaciji Socijalno-ekolo{ke orijentacije u{umarskoj profesiji ([ajkovi}, 1999). Anketiranje smoproveli 2003. godine me|u studentima svih ~etiri godi-ne studija. Moèmo re}i da je uzorak bio prigodni.Ukupno je anketirano 214 ispitanika [umarskog odsje-ka, {to iznosi vi{e od 40 % svih studenata [umarskogodsjeka i to 30,8 % ènskih ispitanika i 69,2 % mu{kihispitanika. Prema sociodemografskim obilje`jima sasela je bilo 35 % ispitanika, iz grada 41,3 %, iz velikog

grada bilo je 8 % te iz Zagreba 15 % ispitanika. Anket-ni upitnik sadràvao je nekoliko blokova tvrdnji: 1) iz-vor informacija o okoli{u, 2) odnos prema prirodi, 3)odnos prema resursima i razvoju, 4) odnos prema {u-mama. Ispitanici su odgovarali kroz peteronomnu Li-kertovu skalu za mjerenje stavova: 1. Uop}e se ne sla-èm, 2: Ne slaèm se, 3. Nemam mi{ljenje, 4. Slaèmse, 5. Potpuno se slaèm. Proveli smo analizu podatakana razini univarijatne analize i bivarijatne analize, dak-le izraèno u postocima i t-testovima usporedba istraì-vanja 2003–1996.

REZULATATI ISTRA@IVANJA – Research resultsStudentima smo ponudili glede odnosa prema pri-

rodi i prema resursima i razvoju (tablica 1).U istraìvanju smo ponudili sedam tvrdnji odnosa

prema prirodi i sedamnaest tvrdnji odnosa prema resur-sima i razvoju (Tablica 1). Prema priloènim frekven-cijama moèmo re}i da se studenti uop}e ne slaù stvrdnjama da je ~ovjek apsolutni gospodar prirode(tvrd. 1) i tvrdnja broj 7 da je one~i{}enje okoline bez-na~ajno u odnosu na prednosti {to ih donosi tehni~ka ci-vilizacija (tvrd. 7). Drugim rije~ima moèmo re}i da seispitanici ne slaù s navedenim tvrdnjama u ukupnomiznosu vi{e od 90 %, {to bi se moglo interpretirati dastudenti smatraju da ~ovjek ne moè biti apsolutni gos-podar prirode i da one~i{}enje nije bezna~ajno u od-nosu na prednosti tehni~ke civilizacije. U vi{e od 80 %slu~ajeva studenti su se sloìli s tvrdnjom broj 4, da su

zakoni prirode ja~i od ~ovjekovih èlja i te`nji, zatimsa tvrdnjom broj 5 da je ~ovjek samo jedno od bi}a nazemlji te je stoga ovisan o zakonima prirode. Premaovim podacima moèmo re}i da su studenti {umarskogsmjera u ve}ini slu~ajeva orijentirani prema naturali-sti~koj orijentaciji, prema kojoj priroda dominantnanad ~ovjekom.

U odnosima prema resursima i razvoju (Tablica 1)studenti nisu podràli da se ~ovje~anstvo treba zaustavi-ti na sada{njem stupnju razvoja (V3), da prirodne izvorena zemlji treba maksimalno upotrebljavati (V4), da jeuvijek na zemlji bilo dovoljno za svakoga pa }e tako bitii ubudu}e (V13), da je na{em dru{tvu znanstveni itehni~ki napredak potreban bez obzira na zaga|ivanjeokoline (V15) te da se treba vratiti seoskom na~inuìvota zbog manje potro{nje sirovina i energije (V17).

Moèmo re}i prema navedenim podacima da uz to {tosmatraju da prirodne izore ne treba maksimalno iscr-pljivati i da ne treba i}i sa znanstvenim i tehni~kim na-pretkom pod svaku cijenu, ipak smatraju da se ~ovje-~anstvo ne treba zaustaviti na sada{njem stupnju raz-voja ili drugim rije~ima, razvoj mora i}i dalje premashva}anju ispitanika.

Ispitanici su se u ve}ini slu~ajeva sloìli da su nazemlji ograni~eni izvori energije i sirovina (V1), da }e

naftne rezerve uskoro nestati (V2), da }e eventualne ne-sta{ice nadomjestiti drugi izvori (V5), da nesta{icu si-rovina treba nadoknaditi reciklaòm i {tednjom (V8),zatim da se razvoj treba temeljiti na izdr`ljivosti prirode(V10) te da samo {tednjom svih prirodnih dobara ~ovjekmoè sebi osigurati opstanak (V11) i da su ograni~eniizvori pitke vode i mogu}e je njeno iscrpljivanje sloìlose 88,8 % ispitanika (4+5). Dakle, prema ovim podaci-ma moèmo re}i da su ispitanici pokazali visoku senzi-


585

Tablica 1. Odnos prema prirodi i razvoju-frekvencijeTable 1 Attitudes towards nature and development- frequencyTvrdnje Uop}e se Ne slaèm Nemam Slaèm Potpuno

Odnos prema prirodi ne slaèm se mi{ljenje se se slaèm%

1 2 3 4 51. ôvjek je apsolutni gospodar prirode i moè se prema njoj

odnositi prema vlastitoj volji. 67,8 26,2 2,8 2,3 0,92. Iskonsko je pravo ~ovjeka da koristi prirodna dobra

prema vlastitoj volji. 36,2 49,8 4,7 8,5 0,93. Danas ~ovjek potpuno kontrolira i najsuvremeniju tehnologiju

te time sprje~ava mogu}e nesre}e. 18,2 48,6 17,8 15,0 0,54. Zakoni prirode ja~i su od ~ovjekovih èlja i te`nji. 2,4 4,2 6,6 42,9 43,95. ôvjek je samo jedno od bi}a na Zemlji i potpuno je ovisan

o njezinim uvjetima i zakonima prirode. 1,4 7,0 2,8 45,3 43,56. Bolje je ìvjeti u savr{enom tehni~kom svijetu, nego u tzv.

nedirnutoj prirodi. 37,0 41,7 15,2 3,3 2,87. One~i{}enje okoline bezna~ajno je u odnosu na prednosti {to

ih donosi tehni~ka civilizacija. 58,0 34,0 5,7 2,4 0Odnos prema razvoju

1. Na Zemlji su ograni~eni izvori energije i sirovina. 1,4 4,7 3,7 44,4 45,82. Naftne rezerve brzo se tro{e i uskoro }e nestati. 3,4 11,2 15,5 46,1 23,83. ôvje~anstvo se treba zaustaviti na sada{njem stupnju razvoja. 24,1 48,1 15,6 10,4 1,94. Prirodne izvore na Zemlji treba maksimalno upotrebljavati. 18,9 54,7 14,2 9,4 2,85. Eventualne nesta{ice nafte nadoknadit }e drugi izvori. 3,3 15,0 20,1 51,4 10,36. Na Zemlji postoje neiscrpni izvori energije. 16,8 37,4 11,7 25,7 8,47. Treba u~initi sve da se pove}a sada{nji stupanj razvoja. 6,6 27,8 27,4 26,9 11,38. Nesta{icu sirovina treba nadoknaditi reciklaòm i {tednjom. 0,9 2,8 2,3 45,5 48,49. One~i{}avanje se ne}e smanjiti uporabom novih tehnologija. 8,5 38,7 12,7 28,3 11,8

10. Razvoj se mora temeljiti na uvaàvanju “izdr`ljivosti” prirode. 5,2 7,1 14,2 39,3 34,111. Samo {tednjom svih prirodnih dobara ~ovje~anstvo moè

sebi osigurati opstanak. 0,5 10,8 8,5 47,2 33,012. Da bi ~ovje~anstvo opstalo, potrebno je da razvijene zemlje

smanje, a nerazvijene pove~aju tempo svoga razvoja. 5,6 26,6 31,3 29,4 7,013. Uvijek je na Zemlji bilo dovoljno za svakoga pa }e tako

biti i ubudu}e. 24,4 51,6 11,7 8,5 3,814. Ako se iscrpe prirodni resursi, znanost }e ve} otkriti nove

izvore energije i preìvljavanja 8,9 30,3 24,3 32,7 3,715. Na{em je dru{tvu znanstveni i tehni~ki napredak prijeko

potreban bez obzira na zaga|ivanje okoline. 22,0 50,5 12,6 11,2 3,716. Ograni~eni su izvori ~iste pitke vode i mogu}e je

njeno iscrpljivanje. 2,3 5,6 3,3 45,3 43,517. Treba se vratiti seoskom na~inu ìvota, jer je manja

potro{nja sirovina i energije. 9,9 40,8 27,2 14,6 7,5

mjer da su na zemlji ograni~eni izvori energije i sirovi-na, da }e izvori biti nadokna|eni drugim izvorima, a dase razvoj mora temeljiti na izdr`ljivosti prirode sklonijisu studenti ~etvrte godine. Tako|er su skloniji studentivi{ih godina studija (za razliku od prema tvrdnji broj16), da su ograni~eni izvori ~iste pitke vode.

Prema frekvencijama (Tablica 3; 4+5) najvi{e su sesloìli ispitanici {umarskog odsjeka sa tvrdnjom broj 6da na{e {ume trebaju ostati dio netaknute prirode ako jeto jo{ mogu}e, 67,5 % ispitanika, zatim sa tvrdnjombroj 10. Kori{}enje {uma u turisti~ke svrhe i ulazak pre-velikog broja ljudi naru{it }e biljnu i ìvotinjsku ravno-teù, 81,7 % ispitanika. Moèmo re}i da se ispitanicislaù u ve}ini slu~ajeva da bi na{e {ume trebale ostatidio netaknute prirode i da }e sa turizmom i velikimulaskom broja ljudi biti naru{ena biljna i ìvotinjskaravnoteà. Da se drvni ostaci mogu koristiti za dobiva-nje bioenergije sloìlo se 85,5 % ispitanika, a {uma do-biva sve vi{e ekolo{ku funkciju, a manje gospodarskusloìlo se 68,1 % ispitanika. Sa tvrdnjom broj 23. [umetrebaju ostati u dràvnom vlasni{tvu, jer jedino dràvamoè osigurati njihovu za{titu i kona~ni opstanak, slo-ìlo se u ukupnom iznosu 54,7 % ispitanika. Da trebanapla}ivati naknadu za kori{tenje {ume u rekreativne

svrhe sloìlo se 62,9 % ispitanika, a da je izgradnjomautocesta nestalo tisu}e hektara hrvatskih {uma sloìlose 77,0 % ispitanika. Da samo stru~njacima specijalizi-ranim za to podru~je ili inènjerima {umarstva trebaprepustiti brigu o za{titi {uma sloìlo se ~ak 89,2 % is-pitanika {umarskog odsjeka. Drugim rije~ima, ispitani-ci se slaù da {ume spadaju u ekolo{ku kategoriju, a ugospodarskom smislu trebalo bi napla}ivati kori{tenje{uma i u rekreativne i ostale op}ekorisne funkcije ta dajedino dràva moè osigurati njihov opstanak zajednosa inènjerima {umarstva, {to izraàva isklju~ivi egzis-tencijalni stav ispitanika {umarskog odsjeka.

Uzeli smo u obzir tvrdnje s kojima se ispitanici nisusloìli u vi{e od 50 % slu~ajeva i to u ukupnom iznosu(1+2). Da su preuveli~ane tvrdnje o odumiranju {umajer se one mogu obnoviti, (V1) ne slaè se 84,2 % ispi-tanika. Sa tvrdnjom broj 2. dana{nje {ume potpuno }enestati zbog prevelikog iskori{tavanja (sje~e), odnosnoekonomskih razloga, nije se sloìlo 56,5 % ispitanika,da ekolo{ka zaga|enja nikada ne}e biti tolika da bi pot-puno uni{tila {ume (V4) nije se sloìlo 55,5 % ispitani-ka. Sa tvrdnjom 5. nije va`no {to }e biti sa sada{njim{umskim vrstama, znanost }e izna}i nove vrste prilago-|ene na zaga|enja nije se sloìlo 89,3 % ispitanika te da


586

Broj tvrdnje Godine studijaAritmeti~ke sredine

Priroda 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina1. 1,64 1,33 1,55 1,292. 2,18 1,89 1,92 1,733. 2,48 2,47 2,42 2,084. 4,12 4,03 4,08 4,445. 4,0 4,0 4,18 4,456. 2,06 1,97 1,98 1,837. 1,58 1,67 1,37 1,55

Razvoj1. 4,24 4,39 4,08 4,412. 3,81 3,97 3,82 3,593. 1,94 2,44 2,3 2,074. 2,21 2,17 2,33 2,185. 3,45 3,47 3,58 3,516. 3,0 2,47 2,76 2,677. 3,22 2,8 3,16 3,18. 4,27 4,51 4,37 4,369. 2,85 3,22 3,02 2,86

10. 3,97 3,81 3,84 3,9611. 3,91 4,14 4,0 4,0112. 3,3 2,97 3,1 2,9613. 2,09 1,97 2,39 2,0814. 3,18 2,5 3,03 2,9215. 2,24 2,06 2,13 2,4116. 4,0 4,31 4,26 4,2417. 2,55 2,86 2,76 2,62

Tablica 2. Aritmeti~ke sredine prema godinama studija :priroda i razvoj Table 2 Mean towards years studies: nature and developmentbilnost u odnosu na sve vrste resur-sa, a posebno u odnosu na ~istu pit-ku vodu i shva}aju njezinu va`nostkao sada{njeg i budu}eg resursa.

Rezultati su pokazali da se razli-kuje prihva}anje tvrdnji prema go-dinama studija, na {to ukazuju arit-meti~ke sredine (tablica 2). Tamogdje je aritmeti~ka sredina ve}a,zna~i da su studenti skloniji navede-noj tvrdnji. Ukoliko prve godine vi-{e ili manje prihva}aju odre|enutvrdnju od ostalih godina studija,zna~i da su do{li s tim stavovima nastudij i jo{ nije edukacija djelovalana izmjenu njihovih stavova. Tonam pokazuje ne{to ve}a sklonostprema tvrdnjama odnosa prema pri-rodi broj 1, 2, 3, 6. Dok je ve}e pri-hva}anje kod ~etvrte godine za vari-jable 4 i 5, {to bi se moglo re}i da jeedukacija utjecala na prihva}anjenavedenih tvrdnji, odnosno da stu-denti ovih godina studija prihva}ajuda je ~ovjek ovisan o zakonima pri-rode i da je zakon prirode ja~i od~ovjekovih èlja i te`nji. Kod raz-voja tako|er vidimo da postoji pre-ma vrijednostima aritmeti~kih sre-dina razli~ito prihva}anje tvrdnji.Navest }emo samo neke, kao na pri-


587

Tablica 3. Odnos prema {umamaTable 3 Attitudes towards ForestsUop}e se Ne slaèm Nemam Slaèm Potpuno

Odnos prema {umama ne slaèm se mi{ljenje se se slaèm%

1 2 3 4 51. Preuveli~ane su tvrdnje o odumiranju {uma,

one se uvijek mogu obnoviti. 19,2 65,0 2,3 12,6 0,92. Dana{nje {ume potpuno }e nestati zbog prevelikog

iskori{}ivanja (sje~e), odnosno ekonomskih razloga. 7,5 49,1 9,3 29,4 4,73. [ume }e potpuno odumrijeti zbog zaga|enja i industrijskog

razvoja (kisele ki{e itd.). 2,4 43,9 16,0 30,2 7,54. Ekolo{ka zaga|enja nikada ne}e biti tolika da bi

potpuno uni{tila {ume. 10,4 45,0 12,8 27,5 4,35. Nije va`no {to }e biti sa sada{njim {umskim vrstama, znanost

}e izna}i nove vrste prilago|ene na zaga|enja. 42,1 47,2 7,9 1,9 0,96. Na{e {ume trebaju ostati dio netaknute prirode, ako je

to jo{ mogu}e. 3,3 17,9 11,3 34,0 33,57. Na{e {ume su previ{e “divlje”, stru~njaci ih trebaju kultivirati

i u~initi pristupa~nijim za ~ovjeka. 27,6 58,9 7,9 3,7 1,98. U svim na{im {umama treba izgraditi {to vi{e prometnica, kako

bi bile dostupnije u turisti~ke svrhe. 34,1 52,3 4,7 7,5 1,49. Potrebno je izgraditi {to vi{e turisti~kih objekta

u samim {umama. 25,0 47,2 13,7 12,3 1,910. Kori{}enje {uma u turisti~ke svrhe i ulazak prevelikog broja

ljudi naru{it }e biljnu i ìvotinjsku ravnoteù. 0,9 12,7 4,7 53,5 28,211. Treba {to manje intervenirati u prirodnom opstanku {uma. 10,8 47,6 15,1 20,8 5,712. U skoroj budu}nosti {ume se ne}e sje~i za izradu predmeta, a drvo

}e zamijeniti drugi materijali kao na primjer plastika, metal itd. 12,2 42,7 24,4 18,3 2,313. [uma je nepresu{ni izvor nezamjenljivog prirodnog

materijala i to }e i ostati. 8,4 35,5 9,8 30,4 15,914. Ne postoji mogu}nost iscrpljivanja drvne mase. 26,6 53,5 10,8 7,5 1,415. Zakonodavstvo dovoljno {titi {ume od potpunog iscrpljivanja

drvne mase. 14,6 41,5 20,3 18,9 4,716. Drvni ostaci (kora, grane i piljevina) moè se koristiti

za dobivanje bioenergije. 0 1,4 13,1 49,5 36,017. Budu}nost je u drvetu kao energentu i ono }e sluìti kao

pogonsko gorivo, jer ga je mogu}e uzgojiti i obnoviti. 6,6 23,6 27,4 33,0 9,418. [uma dobiva sve vi{e ekolo{ku funkciju, a manje gospodarsku. 2,3 16,4 13,1 51,2 16,919. Nama nisu potrebne za{ti}ene {ume, ve} je potrebno

{to vi{e izvu}i drvne mase i financijsku korist. 36,8 50,9 8,0 3,3 0,920. Sada{nje na{e {ume treba izuzeti iz eksploatacije,

a preusmjeriti se na planta`ni uzgoj. 20,1 42,5 23,8 11,7 1,921. U skoroj budu}nosti imat }emo brzorastu}e planta`ne {ume

za ekonomsku eksploataciju. 16,5 33,5 31,6 17,0 1,422. Nije va`no naru{avanje biljne i ìvotinjske ravnoteè u {umama

ako se moè izvu}i ve}a financijska korist od turizma. 51,6 36,2 6,1 4,2 1,923. [ume trebaju ostati u dràvnom vlasni{tvu, jer jedino dràva

moè osigurati njihovu za{titu i kona~ni opstanak. 4,7 20,1 20,6 34,1 20,624. Treba napla}ivati naknadu za kori{tenje {ume u rekreativne

svrhe i ostale op}ekorisne funkcije. 4,7 21,1 11,3 39,0 23,925. Izgradnjom autocesta i ostalih objekata nestalo je tisu}e

hektara hrvatskih {uma. 2,8 6,6 13,6 49,3 27,726. Brigu o za{titit {uma treba prepustiti isklju~ivo stru~njacima

specijaliziranim za to podru~je (ing. {umarstva) 0,9 7,0 2,8 34,1 55,127. Bilo koja druga profesija mogla bi se bolje brinuti

o za{titi {uma (biolozi i dr.). 43,7 36,6 14,6 3,3 1,9

mogu}nost od potpunog iscrpljivanja drvne mase. Tako-|er ispitanici se u ve}ini slu~ajeva nisu sloìli sa tvrd-njom 19. Nama nisu potrebne za{ti}ene {ume, ve} je po-trebno {to vi{e izvu}i drvne mase i financijsku korist,(80,7 % ), te sada{nje na{e {ume treba izuzeti iz eks-ploatacije i preusmjeriti se na planta`ni uzgoj (V20) u62,6 % slu~ajeva se nije sloìlo ispitanika. Sa tvrdnjom21. u skoroj budu}nosti imat }emo brzorastu}e planta`-ne {ume za ekonomsku eksploataciju, nije se sloìlo50,0 % ispitanika, a sa tvrdnjom 22. nije va`no naru{a-vanje biljne ìvotinjske ravnoteè u {umama ako semoè izvu}i ve}a financijska korist od turizma, nije sesloìlo 87,8 % ispitanika. Bilo koja druga profesijamogla bi se bolje brinuti o za{titi {uma kao na primjerbiolozi (V27) nije se sloìlo 80,3 % ispitanika.

Prema aritmeti~kim sredinama (Tablica br. 4) mo-èmo re}i da edukacija za struku utje~e na prihva}anjetvrdnji. Treba napomenuti da prva godina dolazi sodre|enim stavovima, {to zna~i da jo{ edukacija zastruku nije uklju~ena u transformiranje njihovih stavo-va, a samim time dolazi do ve}eg ili manjeg prihva}a-nja ponu|enih tvrdnji. Prema razli~itim aritmeti~kim

sredinama prve godine i vi{ih godina studija moèmore}i da edukacija ima zna~ajan utjecaj na prihva}anjeponu|enih tvrdnji o {umama. Evidentno je da su vi{egodine studija za razliku od prve sklonije prema vi{imvrijednostima aritmeti~kih sredina prema sljede}imatvrdnjama: br. 10 da }e kori{tenje {uma u turisti~kesvrhe naru{iti biljnu i ìvotinjsku ravnoteù; br. 13,daje {uma nepresu{ni izvor prirodnog materijala; br.16, da se drvni ostaci mogu koristiti za dobivanje bio-energije; br. 17 da je budu}nost u drvetu kao energentujer se moè obnoviti; br. 18, da {uma dobiva sve vi{eekolo{ku funkciju, a manje gospodarsku; br. 25, da jeizgradnjom autocesta i ostalih objekata nestalo tisu}ehektara hrvatskih {uma; br. 26, brigu o {umama trebaprepustiti stru~njacima specijaliziranim za to podru~je(ing. {umarstva). Dakle, moèmo re}i da edukacija zastruku utje~e na prihva}anje ponu|enih tvrdnji.


588

Broj tvrdnje Godine studijaAritmeti~ke sredine

{ume 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina1 2,39 2,08 2,13 2,02 3,12 2,81 2,69 2,613 3,27 3,11 2,82 2,894 2,33 2,43 2,77 2,925 2,0 1,44 1,77 1,76 4,0 3,74 3,71 3,727 1,97 2,14 2,0 1,788 2,15 2,75 1,82 1,929 2,21 2,03 2,26 2,2

10 3,91 4,03 3,92 3,9611 2,64 2,66 2,52 2,712 2,76 2,54 2,39 2,6113 2,67 2,97 3,24 3,2214 2,09 1,81 2,19 1,9915 2,7 2,53 2,69 2,4616 3,61 4,11 4,31 4,417 2,7 2,78 3,33 3,3718 3,67 3,42 3,65 3,7219 1,88 1,83 1,82 1,7520 2,73 2,33 2,35 2,1421 2,91 2,86 2,38 2,3622 1,82 1,86 1,66 1,5823 3,52 3,31 3,61 3,3924 2,94 3,61 3,65 3,7325 3,52 4,19 3,87 4,0126 4,15 4,53 4,45 4,2927 2,12 1,83 1,61 1,88

Tabica 4. Aritemeti~ke sredine prema godinama studija: [umeTable 4 Mean towards years studies: Forestssu na{e {ume previ{e “divlje” istru~njaci ih trebaju u~initi pristu-pa~nijim ~ovjeku (V 7) nije sesloìlo 86,5 % ispitanika. Sa tvrd-njom da u na{im {umama treba iz-graditi {to vi{e prometnica, kako bibile dostupnije u turisti~ke svrhenije se sloìlo 86,4 % ispitanika(V8), te da je potrebno izgraditi {tovi{e turisti~kih objekata u samim{umama (V9), nije se sloìlo 72,2 %ispitanika. Neslaganje s navedenimtvrdnjama ukazuje na visoku senzi-bilnost prema ekolo{koj kategoriji{uma ispitanika {umarskog odsjeka.Sa tvrdnjom broj 11. treba {to ma-nje intervenirati u prirodnom op-stanku {uma, nije se sloìlo 58,5 %ispitanika, a da se u budu}nosti{ume ne}e sje}i za izradu predmetaod drveta dok }e drvo zamijenitidrugi materijali (12) nije se sloìlo54,9 % ispitanika. Sa sljede}omtvrdnjom da ne postoji mogu}nostiscrpljivanja drvne mase (V14), nijese sloìlo ~ak 80,3 % ispitanika i dazakonodavstvo dovoljno {titi {umeod potpunog iscrpljivanja drvnemase (V15) nije se sloìlo 56,1 %ispitanika. Drugim rije~ima moè-mo prema ovim podacima re}i daispitanici ba{ previ{e ne vjeruju za-konodavstvu i smatraju da postoji

U sljede}em postupku prikazani su uspore|ivani po-daci 2003/2006. g. pomo}u t-testova i to samo za sta-tisti~ki zna~ajne varijable zbog ograni~enog prostora.

Statisti~ki zna~ajna razlika pokazala se kod sveganekoliko varijabli u usporedbi sa istraìvanjem iz1996. godine (Tablica 5). Postoji razlika kod varijablebr. 2. Iskonsko je pravo ~ovjeka koristi prirodna dobraprema vlastitoj volji (t = 3,104; P < 0,01) kod koje vidi-mo prema aritmeti~kim sredinama da je ova tvrdnja2003. bila u manjem stupnju prihva}ena (x = 1,88) za

razliku od 1996 (x = 2,18). Prema postocima, 2003.nije se sloìlo s navedenom tvrdnjom u ukupnom izno-su (1+2) 86 % ispitanika dok se 1996. g. nije sloìlo76,2 % ispitanika. U ukupnom iznosu potpuno sesloìlo (4+5) 2003, 9,4 % ispitanika i 1996. 17,4 % slo-ìlo se sa navedenom tvrdnjom, {to se moè re}i da suispitanici u zadnjem istraìvanju pokazali znatno ve}usenzibilnost prema pravu ~ovjeka na kori{tenje prirod-nih dobara.


589

USPOREDBA REZULTATA 2003/1996 – Comparison of the researches 2003/1996

Odnos prema prirodi 1+2 ne 3 Nemam 4+5 Aritmet. Sig.slaèm se % mi{ljenje % slaèm se % sredina x t-test

2. Iskonsko je pravo ~ovjeka da koristi 2003 86,0 4,7 9,4 1,88 0,002prirodna dobra prema vlastitoj volji. 3,104

1996 76,2 5,6 17,4 2,183. Danas ~ovjek potpuno kontrolira 2003 66,8 17,8 15,5 2,31 0,01

i najsuvremeniju tehnologiju te time -2,493sprje~ava mogu}e nesre}e. 1996 81,9 6,1 10,8 2,08

7. One~i{}enje okoline bezna~ajno je u 2003 92,0 5,7 2,4 1,52 0,01odnosu na prednosti {to ih donosi 2,552tehni~ka civilizacija. 1996 89,9 3,7 5,2 1,72Odnos prema razvoju

4. Prirodne izvore na Zemlji treba 2003 73,6 14,2 12,2 2,23 0,03maksimalno upotrebljavati. -2,151

1996 83,3 6,2 9,9 2,039. One~i{}avanje se ne}e smanjiti 2003 47,2 12,7 40,1 2,96 0,012

uporabom novih tehnologija. -2,5311996 53,5 19,9 26,0 2,68

12. Da bi ~ovje~anstvo opstalo potrebno je da 2003 32,2 31,3 36,0 3,06 0,00razvijene zemlje smanje, a nerazvijene -3,876pove}aju tempo svog razvoja. 1996 45,0 32,2 21,3 2,67

Tablica 5. Usporedba 2003/1996Table 5 Comparison 2003/1996

Tako|er se pokazala statisti~ki zna~ajna razlika kodvarijable br. 3. Danas ~ovjek potpuno kontrolira i naj-suvremeniju tehnologiju te time sprje~ava mogu}e nes-re}e kod koje je Prema aritmeti~kim sredinama vi{eprihva}ena u 2003. (x = 2,31) dok je 1996. g. bila ma-nje prihva}ena (x = 2,08).

Prema rezultatima, nije se sloìlo s navedenom tvrd-njom u 2003. 66,8 %, (1996 = 81,9 %) (1+2), nije imalomi{ljenje 2003. 17,8 %, (1996 = 6,1 %) i sloìlo se s na-vedenom tvrdnjom 2003. 15,5 %, (1996 = 10,5 %),(4+5) ispitanika. Prema navedenim rezultatima moè-mo re}i da su u 2003. studenti dali ve}i primat tehnolo-gijama, ali isto tako jedan ve}i dio studenata nije imaomi{ljenje o tom problemu i to u znatno ve}em postotkuod 1996. godine mogli komentirati ove rezultate da suse tehnologije izrazitije razvile u navedenom razdobljupa studenti nisu mogli procijeniti njihov u~inak na mo-gu}e sprje~avanje nesre}a.

Da je one~i{}enje bezna~ajno u odnosu na prednosti{to ih donosi tehni~ka civilizacija postoji statisti~kizna~ajna razlika: 1996–2003, t-test = 1,552 (P < .05){to moèmo re}i da se studenti 2003. godini u manjojmjeri slaù s navedenom tvrdnjom (2003, x = 1,52) zarazliku od 1996 (x = 1,72) {to moèmo re}i da su ispi-tanici po~eli shva}ati da one~i{}enje nije bezna~ajno uodnosu na prednosti {to ih donosi suvremena tehni~kacivilizacija.

Kod odnosa prema razvoju i resursima (tablica 5)statisti~ki zna~ajne razlike su se pokazale tri varijable.Varijabla 4. prirodne izvore na zemlji treba maksimalnoupotrebljavati u 2003. g. je ne{to vi{e prihva}enija(2003:x = 2,239) nego 1996. (x = 2,03) (t = -2,151, P < 0,05). Dakle 2003. s navedenom tvrdnjom nije sesloìlo 73,6 % (1+2), nije imalo mi{ljenje 14,2 % te slo-ìlo se s navedenom tvrdnjom 12,2 % ispitanika [umar-skom odsjeka. U 1996. nije se sloìlo 88,3 % (1+2),

nije imalo mi{ljenje 6,2 % i sloìlo se s tom tvrdnjom9,9 % (4+5) ispitanika. Prema navedenim podacimamogli bismo re}i da su studenti ne{to skloniji u 2003.maksimalnom iskori{tavanju prirodnih izvora, ali ima iznatno vi{e neodlu~nijih ispitanika. Da se one~i{}ava-nje ne}e smanjiti upotrebom novih tehnologija ispita-nici su pokazali ne{to ve}u sklonost u 2003(x = 2,96)vi{e nego 1996(x = 2,68) (t = -2,531, P < 0,05). Da raz-vijene zemlje smanje tempo svog razvoja, a nerazvi-jene pove}aju, ne bi li ~ovje~anstvo opstalo u 2003.ispitanici su pokazali ve}u sklonost (2003:x = 3,06;1996:x = 2,67; t = -3.876, P < 0,01). Moèmo re}i da se

32 % (1+2) ispitanika nije sloìlo u 2003, 31,3 % nijeimalo mi{ljenje dok se 36,4 % ispitanika sloìlo s na-vedenom tvrdnjom. U 1996. nije se sloìlo 45,0 % ispi-tanika, nije imalo mi{ljenje 32,2 %, a sloìlo se s nave-denom tvrdnjom 21,3 % ispitanika. Dakle, moèmore}i da su ispitanici skloniji tvrdnjama da nerazvijenezemlje trebaju pove}ati tempo svog razvoja, {to biujedno zna~ilo i ve}e iskori{tavanje prirodnih izvorana zemlji ili tendencija prema eksponencijalnom rastuza nerazvijene zemlje. Razvijene zemlje trebale bi utom slu~aju prema mi{ljenju ispitanika smanjiti temposvog razvoja.


590

Tablica 6. Usporedba 2003/1996 – Odnos prema {umiTable 6 Comparison 2003/1996 – Attitudes towards forestsOdnos prema {umi 1+2 ne Aritmet. Nemam 4+5 Sig.

slaèm se % sr. mi{ljenje % slaèm se % t-test1 x 3 4 t

9. Potrebno je izgraditi {to vi{e turisti~kih 2003 72,2 2,19 13,7 14,2 0,008objekta u samim {umama. 1996 83,9 1,93 10,9 -2,66

15. Zakonodavstvo dovoljno {titi {ume od 2003 56,1 2,58 20,3 23,6 0,008potpunog iscrpljivanja drvne mase. 1996 68,2 2,31 16,1 -2,671

17. Budu}nost je u drvetu kao energentu i ono 2003 30,2 3,15 27,4 42,4 0,00}e sluìti kao pogonsko gorivo, jer ga je 1996 58,7 2,42 18,0 -6,914mogu}e uzgojiti i obnoviti.19. Nama nisu potrebne za{ti}ene {ume, 2003 87,7 1,81 8,0 4,2 0,006ve} je potrebno {to vi{e izvu}i drvne mase 1996 91,9 1,59 2,8 -2,77i financijsku korist.20. Sada{nje na{e {ume treba izuzeti iz 2003 62,6 2,33 23,8 13,6 0,00eksploatacije, a preusmjeriti se 1996 42,7 2,86 35,0 5,06na planta`ni uzgoj.21. U skoroj budu}nosti imat }emo brzorastu}e 2003 50,0 2,53 31,6 18,4 0,003

planta`ne {ume za ekonomsku eksploataciju. 1996 39,3 2,83 28,9 2,94823. [ume trebaju ostati u dràvnom vlasni{tvu, 2003 24,8 3,46 20,6 54,7 0,011jer jedino dràva moè osigurati njihovu 1996 31,8 3,17 42,7 -2,566za{titu i kona~ni opstanak. 26. Brigu o za{titit {uma treba prepustiti 2003 7,9 4,36 2,8 89,9 0,03isklju~ivo stru~njacima specijaliziranima 1996 9,9 4,15 85,2 -2,177za to podru~je (ing. {umarstva).

U usporedbi 2003. g. sa 1996. godinom (Tabl. br.6), t-test se pokazao statisti~ki zna~ajnim kod osam va-rijabli od ukupno 27 predloènih tvrdnji. Da je po-trebno izgraditi {to vi{e turisti~kih objekata u samim{umama (V9) znatno ve}u sklonost pokazali su ispita-nici u 2003. godini, x = 2,19 (1996, x = 1,93), t = -2,66;P < 0,001. S navedenom tvrdnjom 2003. godini nije sesloìlo 72,2 %, (1+2), dok se sloìlo 14,2 % (4+5) ispi-tanika. U 1996. godini nije se sloìlo s tom tvrdnjom83,9 % (1+2), a sloìlo se 10,9 % (4+5) ispitanika {u-marskog odsjeka. Tako|er je ve}ina ispitanika pokaza-la ve}u sklonost i prema sljede}oj statisti~ki zna~ajnojtvrdnji broj 15. zakonodavstvo dovoljno {titi {ume odpotpunog iscrpljivanja drvne mase, (2003:x = 2,58;1996:x = 2,31; t = - 2,671 P < 0,01). S navedenom tvrd-

njom u 2003. godini nije se sloìlo 56,1 %, dok se slo-ìlo 23,6 % ispitanika ( 1996: ne slaè se 68,2 % (1+2);slaè se 16,1 % (4+5)). Dakle, moèmo re}i da u 2003.godini ispitanici vi{e podràvaju pravnu za{titu {umaod iscrpljivanja drvne mase. Da je budu}nost u drvetukao energentu i da bi moglo sluìti kao pogonsko go-rivo jer je obnovljivo (V17), ispitanici su pokazaliznatno ve}u sklonost u 2003. godini kod koje jearitmeti~ka sredina iznosila 3,15 (1996:x = 2,42; t = -6,914, P < 0,01). Drugim rije~ima, ispitanici vjeru-ju u obnovljivost i uzgoj {uma te smatraju da je budu}-nost u drvetu kao energentu na {to upu}uju i frekvenci-je kod kojih se s navedenom tvrdnjom 2003 sloìlo42,4 % (4+5), dok se u 1996. sloìlo s tom tvrdnjomsamo 18 % ispitanika (4+5). Tvrdnji broj 19. nama nisu

potrebne za{ti}ene {ume, ve} je potrebno {to vi{e izvu-}i drvne mase i financijsku korist ispitanici su pokazaliu 2003. godini ve}u sklonost, na {to ukazuje aritmeti-~ka sredina x = 1,81 nego u 1996 godini (1996:x =1,59; t = -2.77, P<0,01). Dakle, moèmo re}i da ispi-tanici smatraju da nama nisu potrebne za{ti}ene {ume,zatim da je potrebno iz njih izvu}i {to vi{e drveta usvrhu financijske koristi. Da sada{nje na{e {ume trebaizuzeti iz eksploatacije i preusmjeriti se na planta`niuzgoj ispitanici su u 2003. godini pokazali niù sklo-nost (x = 2,33) nego u 1996. kada je aritmeti~ka sredi-na bila 2,86 (t = 5,06; P < 0,01). Drugim rije~ima, ispi-tanici se u 2003. previ{e ne zalaù za to da bi sada{nje{ume bile izuzete iz eksploatacije. U prilog toj tvrdnjiidu i podaci prema kojima se u 2003. sloìlo s navede-nom tvrdnjom samo 13,6 % ispitanika, dok se u 1996. stom tvrdnjom sloìlo ~ak 35,0 % ispitanika. Tako|er suve}u sklonost ispitanici pokazali u 1996 godini prematvrdnji broj 21. U skoroj budu}nosti imat }emo brzo-rastu}e plantaè (t = 2,948, P < 01; 1996: x = 2,83,2003:x = 2,53). Dakle, ispitanici nisu previ{e skloni toj

tvrdnji u 2003. godini, {to pokazuju i frekvencije pre-ma kojima se u 2003. sloìlo s navedenom tvrdnjom18,4 % ispitanika, a u 1996. sloìlo se s tom tvrdnjom28,9 % ispitanika. Me|utim, znatno ve}u sklonostpokazali su ispitanici u 2003. kod tvrdnje 23. {ume tre-baju ostati u dràvnom vlasni{tvu, jer jedino dràvamoè osigurati njihovu za{titu i kona~ni opstanak(2003.:x = 3,46; 1996.:x = 3,17; t = -2,566; P < 05).Prema frekvencijama s navedenom tvrdnjom sloìlo seu 2003. godini 54,7 % ispitanika, a 1996. sloìlo se42,7 % ispitanika, {to bi mogli zaklju~iti da u opstanak{uma ispitanici u 2003. godini vi{e vjeruju dràvi zbogegzistencijalnih razloga, jer se {umari zapo{ljavaju udràvnom poduze}u koji odràva i eksploatira {ume(Hrvatske {ume d.o.o.) gdje vjerojatno namjeravajuna}i zaposlenje kada diplomiraju. Tome u prilog ide iznatno ve}e slaganje s tvrdnjom broj 26 da brigu oza{titi {uma treba prepustiti stru~njacima specijali-ziranim za to podru~je ili inènjerima {umarstva(1996:x = 4,15; 2003:x = 4,36; t = -2,17).


591

IZVORI INFORMACIJA O OKOLI[U – Information sources regarding the environmentDa bismo utvrdili odakle studenti dobivaju infor-

macije o okoli{u ponudili smo ispitanicima sljede}eizvore informacija o okoli{u: 1.Televizija i radio; 2.

Dnevni i drugi tisak; 3. Internet; ~itanje stru~ne litratu-re; 4. Razgovor s prijatljima i susjedima; 5. Fakultet nakojem studira; 6. Ne{to drugo. (Grafikon 1).

Garfikon 1. Informiranost o okoli{uGraph. 1 Level of knowledge regarding the enviroment

informiranost o okoli{u

izv

ori

info

rmac

ija

2,9

67

61,7

54,5

34

12,5

67

35,2

22,5

22,9

27,3

35,4

25,5

22,6

60,1

3,8

15,5

18,2

30,6

62

9,6

0 20 40 60 80

tv i radio

dnevna i druga {tampa

internet

stru~na literatura

razgovor s prijateljimai susjedima

fakultet

ne{to drugo

%

mnogo

osrednje

malo

Prema grafikonu 1 vidimo dastudenti {umarskog odsjeka najvi{einformacija o okoli{u dobivaju nafakultetu, za {to se izjasnilo 62 %ispitanika. Drugi izvor informacijao okoli{u su televizija i radio za {tose izjasnilo 60,1 % ispitanika i tre}iizvor informacija za koji se opredi-jelilo znatno niì postotak student-ske populacije su razgovori s prija-teljima i susjedima (30,6 % ispita-nika). Ostali izvori informacija suu nièm stupnju prihva}eni i tostru~na literatura samo 18,2 %, in-ternet 15,5 % dok je dnevni i drugitisak prihva}ena kod samo 3,8 ispi-tanika. Dakle mogli bismo re}i dasu studenti {umarstva isklju~ivoorijentirani na audiovizuelne izvo-re informacija o okoli{u kao {to suTV i radio, zatim slu{anje preda-vanja i razgovori s prijateljima, avrlo malo na ~itanje stru~ne litera-ture i tiska. Prema aritmeti~kimsredinama po godinama studijamoèmo vidjeti da kod sve ~etirigodine studija dominira kao izvor

informacija o okoli{u TV, radio i fakultet na kojemispitanici studiraju, gdje je aritmeti~ka sredina ve}a

3,5. Kod ostalih izvora informacija aritmeti~ka sredinaje ispod 3,0.


592

Tablica 7. Izvori informacija o okoli{uTable 7 Information sources regarding the environmentIzvori Godina F Aritmet. Vrlo malo Malo Osrednje Mnogo Vrlo mnogo

informac. studija sredina % % % % %1 33 3,7 3,0 6,1 36,4 27,3 27,3

Televizija 2 36 3,72 0 5,6 19,4 72,2 2,8i 3 61 3,67 1,6 1,6 39,3 42,6 14,8

radio 4 83 3,69 0 3,6 38,6 43,4 14,5Ukupno 213 3,69

Dnevna 1 32 2,59 18,8 28,1 28,1 25,0 0i 2 35 3,03 5,7 22,9 40,0 25,7 5,7

druga 3 60 3,1 5 13,3 55,0 20,0 6,7{tampa 4 82 2,93 3,7 26,8 45,1 22,0 2,4

Ukupno 209 2,941 33 2,42 36,4 15,2 27,3 12,1 9,12 34 2,06 38,2 29,4 23,5 5,9 2,9

Internet 3 59 2,29 37,3 23,7 22,0 6,8 10,24 75 2,19 37,3 26,7 21,3 9,3 5,3

Ukupno 201 2,231 32 2,38 28,1 28,1 28,1 9,4 6,3

îtanje 2 35 2,49 14,3 42,9 28,6 8,6 5,7stru~ne 3 60 2,42 21,7 30,0 35,0 11,7 1,7

literature 4 82 2,57 18,3 36,6 20,7 18,3 6,1Ukupno 209 2,48

1 33 3,24 9,1 12,1 45,5 12,1 21,2Razgovor 2 34 2,82 8,8 23,5 50,5 11,1 5,9

s 3 60 2,97 10,0 25,0 31,7 25,0 8,3prijateljima 4 82 2,89 9,8 29,3 28,0 28,0 4,9

Ukupno 209 2,961 32 3,44 6,3 9,4 37,5 28,1 18,8

Fakuletet 2 36 3,56 2,8 16,7 22,2 38,9 19,4na kojem 3 62 3,68 4,8 8,1 21,0 46,8 19,4studira 4 78 3,78 2,6 5,1 25,6 44,9 21,8

Ukupno 208 3,661 23 2,43 30,4 26,1 26,1 4,3 13,02 25 2,12 36,0 32,0 24,0 0 8,0Ne{to 3 42 1,93 42,9 26,2 26,2 4,8 0drugo 4 56 1,98

Ukupno 146 2,06 44,6 26,8 17,9 7,1 3,6

Moèmo re}i da su studenti {umarstva u ve}ini slu-~ajeva orijentirani prema naturalizmu kao mogu}ojeti~ko-ekolo{koj orijentaciji prema kojoj je priroda do-minantna nad ~ovjekom te da ~ovjek ne moè biti ap-solutni gospodar prirode i da one~i{}enje nije bezna-~ajno u odnosu na prednosti tehni~ke civilizacije. Na-dalje ispitanici smatraju u ve}ini slu~ajeva da ne trebaprirodne izvore maksimalno iscrpljivati i i}i sa znan-stvenim napretkom pod svaku cijenu. Me|utim premami{ljenju studentske populacije, ~ovje~anstvo se ne

treba zaustaviti na sada{njem stupnju razvoja, odnosnorazvoj bilo kako bilo mora i}i dalje.

Prema podacima u na{em istraìvanju moèmo re}ida su ispitanici pokazali visoku senzibilnost o odnosuna sve vrste resursa, a posebno na ~istu pitku vodu ishva}aju njezinu va`nost kao sada{njeg i budu}eg naj-va`nijeg resursa.

U usporedbi s istraìvanjem iz 1996. godine u 2003.ispitanici su pokazali znatno ve}u senzibilnost premapravu ~ovjeka na kori{tenje prirodnih resursa, odnosno

ZAKLJU^NA RAZMATRANJA – Conclusions

u manjem stupnju prihva}ali su tu mogu}nost, ali suzato vi{e prihvatili u 2003. g. da pomo}u novih tehno-logija ~ovjek moè sprije~iti mogu}e nesre}e. Me|u-tim za razliku od 1996., jedan ve}i dio studenata nijeimao mi{ljenje o tome problemu, {to bismo mogli ko-mentirati da su se tehnologije izrazito razvile u tomrazdoblju, pa studenti nisu mogli procijeniti njihov u~i-nak na mogu}e sprje~avanje nesre}a.

Dalje, moèmo re}i da su ispitanici {umarskog od-sjeka u 2003. Za razliku od 1996. u ve}oj mjeri po~elishva}ati da one~i{}enje nije bezna~ajno u odnosu naprednosti {to ih donosi suvremena tehni~ka civilizaci-ja. Me|utim, ne{to su skloniji u 2003. za razliku od1996. Maksimalnom iscrpljivanju prirodnih resursa,ali ima i znatno vi{e neodlu~nih ispitanika. Da se one-~i{}enje ne}e smanjiti uporabom novih tehnologija, is-pitanici su pokazali ne{to ve}u sklonost u 2003. nego1996. Da nerazvijene zemlje trebaju pove}ati temposvog razvoja, a razvijeni smanjiti u ve}oj mjeri supodràli tu tvrdnju u 2003. za razliku od 1996. Drugimrije~ima, moèmo re}i da su ispitanici skloniji u 2003.u odnosu na 1996. godinu, da nerazvijene zemlje treba-ju pove}ati tempo svog razvoja, {to bi ujedno zna~ilo ive}e iskori{tavanje prirodnih izvora ili tendencija pre-ma eksponencijalnom rastu za nerazvijene, kako bi sedostigao stupanj razvijenih zemlja.

[to se ti~e odnosa studentske populacije {umarskogodsjeka prema njima bliskom resursu {umi, tu se u istra-ìvanju provedenim u 2003. godini u ve}ini slu~ajevaslaù da bi na{e {ume trebale ostati dio netaknute priro-de i da }e s turizmom i ulaskom ve}eg broja ljudi biti na-ru{ena biljna i ìvotinjska ravnoteà. Moèmo re}i da sestudenti slaù da {ume spadaju u ekolo{ku kategoriju, au gospodarskom smislu bi trebalo napla}ivati kori{tenje{uma u rekreativne i ostale op}ekorisne funkcije, a jedi-no dràva moè osigurati njihov opstanak zajedno s in-ènjerima {umarstva, {to moèmo tuma~iti egzistenci-jalnim stavom ispitanika {umarskog odsjeka.

Neslaganje s tvrdnjama u vi{e od 50 % slu~ajeva dasu preuveli~ane tvrdnje o odumiranju {uma, zatim danije va`no {to }e biti sa dana{njim {umskim vrstama teda treba izgraditi {to vi{e prometnica i turisti~kih obje-kata u samim {umama, studenti su pokazali visoku sen-zibilnost prema {umi kao ekolo{koj kategoriji. Dakle,moèmo re}i da studenti ne smatraju {umu kao isklju-

~ivi izvor resursa za ekonomsku eksploataciju, ve} jesmatraju kao ekolo{ku kategoriju koju treba za{titi.

Dalje, moèmo re}i da u ve}ini slu~ajeva studentiprevi{e ne vjeruju zakonodavnoj za{titi {uma, odnosnoda je zakonom o {umama, {uma posve za{ti}ena odpotpunog iscrpljivanja drvne mase.

Prema usporedbi 2003. sa 1996. t-testovi su se po-kazali statisti~ki zna~ajnima kod osam varijabli. Premat-testu, ispitanici su u 2003. godini pokazali ve}u sklo-nost prema potrebi izgradnje turisti~kih objekata u sa-mim {umama u odnosu na 1996. godinu i vi{e su podr-àli tvrdnju da zakonodavstvo dovoljno {titi {ume odiscrpljivanja drvne mase. Moèmo re}i da su ispitanicipokazali ve}u sklonost u 2003. za razliku od 1996. pre-ma tvrdnji da je budu}nost u drvetu kao energentu, jerje obnovljivi resurs. Studenti {umarskog odsjeka u2003. godini vi{e podràvaju tvrdnju da nama nisu po-trebne za{ti}ene {ume, ve} da je potrebno iz njih izvu}i{to vi{e drvne mase i financijske koristi te se previ{e nezalaù da bi sada{nje {ume bile izuzete iz eksploatacije.Vjerojatno su stekli odre|ena saznanja da u na{ima {u-mama baziranim na odrìvom gospodarenju (potraj-nom) ima dovoljno drvne mase za eksploataciju. Nada-lje, u 2003. za razliku od 1996. ispitanici su pokazalive}u sklonost da {ume trebaju ostati u dràvnom vlas-ni{tvu jer jedino dràva moè osigurati njihovu za{titu iopstanak, {to bi moglo ukazivati da su u pitanju egzis-tencijalni razlozi, jer se diplomirani inènjeri {umarstvau ve}ini slu~ajeva zapo{ljavaju u dràvnom poduze}ukoji odràva i eksploatira {ume. Tome u prilog ide ive}e slaganje s tvrdnjom u 2003. za razliku od 1996. dabrigu o za{titi {uma treba prepustiti stru~njacima spe-cijaliziranim za to podru~je ili inènjerima {umarstva.

Dakle, moèmo re}i da ve}inu informacija o okoli{ustudenti dobivaju na fakultetu. Kao drugi izvor informa-cija su televizija i radio, a tre}i izvor informacija su raz-govori s prijateljima i susjedima. Ostali izvori informa-cija su u nièm stupnju prihva}eni kao stru~na literatura(18,2 %), internet (15,5 %), dnevni tisak (3,5 %) {tobismo mogli re}i da su studenti isklju~ivo orijentirani naaudiovizuelne izvore informacija o okoli{u, kao i svedana{nje generacije. Dakle, moèmo re}i prema nave-denim rezultatima na percepciju o prirodi, resursima irazvoju ipak odlu~uju}u ulogu ima edukacija za strukute televizija i radio, ako izuzmemo ostale utjecaje.


593

LITERATURA – LiteratureC i f r i } , I. (2000): Moderno dru{tvo i svjetski etos,

Hrvatsko sociolo{ko dru{tvo: zavod za sociolo-giju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

^ r n j a r , M. (1997), Ekonomija i za{tita okoli{a, [kol-ska knjiga Rijeka, Glosa.

G o o d s t e i n , E.S. (2003): Ekonomika i okoli{, Za-greb, Mate.

G o r e , A. (1994): Zemlja u ravnoteì:ekologija i ljud-ski duh, Zagreb, Mladost.

K u f r i n , K. (2003): Mjerenje ekolo{ke informirano-sti, Socijalna ekologija Vol.12, No 1–2, str.1–26, Zagreb, Hrvatsko sociolo{ko dru{tvo.

R o g i } , I. (2003): Obzirni/Odrìvi razvitak u iskustvumodernosti, Dru{tvena istraìvanja VOL 12


594

(2003), NO 3–4, str. 361–379, Institut dru{tve-nih znanosti I. Pilar, Zagreb.

S t a r c , N. (2003): Priroda, ~ovjek i figa u dèpu,Dru{tvena istraìvanja: Odrìvi razvitak Hrvat-ske VOL 12 (2003), NO 3–4, str. 361–379, Insti-tut dru{tvenih znanosti I. Pilar, Zagreb.

[ a j k o v i } , A. (1999) Socijalno-ekolo{ke orijentacijeu {umarskoj profesiji, Disertacija, Sveu~ili{te uZagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb.

[ p o r e r , @. (1990.): Sociologija profesija, Zagreb, So-ciolo{ko dru{tvo Hrvatske.

SUMMARY: The research conducted in 2003 was a replica, with somechanges and added assertions, of a research from 1996. 214 people from theForestry department were surveyed representing more than 40 % of the entireForestry department student population. The survey consisted of several sec-tions providing different statements on the attitudes to: information sourcesregarding the environment, nature, resources and development and forests.Uni variable and bi variable were used for the data analysis, thus the resultswere expressed in percentages and t- tests for comparison of the researches2003–1996.

Findings of the research suggests that the great majority (94,0 %) of theForestry students is oriented towards the naturalism as a possible ethic-ecolog-ical orientation in which the nature dominates the man, in other words they donot accept ‘man’s’ rightful supremacy over nature. Most of them, 92,0 %, alsoagrees that the level of the overall pollution is not irrelevant considering all theadvantages of the technical civilization. In addition, a great majority of therespondents is very much against the exploitation of the natural resource in thename of the scientific progress. However, 72 % of the surveyed students thinksthat the human kind should pursue further development regardless of the con-sequences, while 83,4 % thinks that the development should be correlated withnatural resources (sustainability). Generally speaking, respondents tend toshow high level of sensibility towards all types of resources, especially potablewater. 88,8 % of all respondents believes that sources of potable water are pret-ty much restricted, meaning the majority perceives water as a most importantresource for the present and future times.

Further on, respondents in 2003 are more sensitive to the processes of man’sutilization of natural sources as oppose to the respondents in 1996, but at thesame time, they are also much more open to the idea of preventing many disas-ters from happening by using new technologies. However, as oppose to the sur-vey from 1996, a larger group of students does not have a formed opinionregarding that problem, which may be the result of the fast development of tech-nologies which enables students to keep up with the current technologicalaccomplishments and therefore form a valid opinion regarding the disaster pre-vention.

Next, students in 2003 understand better that the pollution level is not negli-gible considering the advantages of the modern technology, but at the sametime results of the survey reveal that they are also more likely to support themaximum exploitation of the natural resources. An interesting fact is that thenumber of the indecisive students regarding that issue is much higer in 2003.Also, respondents in 2003. assume that the pollution won’t progress due the useof new technologies as oppose to the respondents’ prediction from the 1996.They also think that non developed countries should develop at a higher ratewhile the developed countries should lessen the rate of their development,which differs from the opinion from 1996. In other words, respondents in 2003are more in favor of the idea of speeding up the development processes of nondeveloped countries, which at the same time implies greater utilization of thenatural resources or at least the tendency towards the exponential growth inorder to reach the satisfying level of the developed countries.

As for the attitudes of the Forestry students towards the forests, in the surveyfrom the 2003. the majority agrees that our forests should continue to be a partof the untouched nature. The majority also predicts deviations in animal andfloral balance as a direct result of the arrival of a greater number of people andtourism development. All in all, students classify forests as an ecological cate-gory, meaning that in the economical sense, its usage for both recreational andother public services, should be charged for. In addition, they think that onlythe state, closely cooperating with forestry experts, can ensure the further exis-tence of the forests. That sort of opinion can be interpreted as existentialism.

Moreover higher sensitivity of the respondents towards the forests as anecological category was visible from the results of the survey from 2003.which reveal that more than 50 % do not perceive statements regarding theforests disappearance as too exaggerated, they are worried about the futureof the forests species and are against building more highways and touristsobjects in the forests. Therefore we could say that forest do not represent sole-ly a source of the economical benefit for the respondents but also an ecologi-cal value that needs to be protected.

Next, the majority of respondents does not put too much trust in the leg-islative, in their opinion the law does not sufficiently protects the forests fromthe processes of the wood exploitation.

Statistical significance of t-tests from the 1996 and 2003 is visible througheight variables. According to t- test, students in 2003 recognize the need forconstruction of tourist objects in forests in much larger numeber than they didin 1996 and are more satisfied with the legislative system which regulateswood exploitation. They are also more likely to perceive wood as a source ofenergy, mostly because it is renewable. Next, the majority of the students ofthe forestry department in 2003 agrees that forest do not need to be protected.Most of them aren’t particularly interested in ending the processes ofexploitation due to their beleif that man should take advantages of forests:wood and financial benefit. Probably they have acquired certain knowledgeregarding our forests that made them beleive that there is enough wood forexploitation in our forests due to the sustainable management. Then, respon-dents in 2003, as oppose to the ones from 1996, are more likely to support theidea of state taking care of the forests. The reason for that could be existentialview of the situation, in other words most of the graduates from the ForestryUniversity will work for the state companies which are in charge for forestmanagement. Supporting that is the fact that respondents in 2003 agreed inhigher number that specialized experts and people with deegre in forest man-agement are the ones who should be taking care of the forests.

In conclusion, the primary source of environment related information forstudents is the University. The secondary is television and radio and the thirdare friends and neighbors. Others, not as significant are scientific literature(18,2 %), Internet (15,5 %) and daily news (3,5 %). Thus, can be said that stu-dents are predominantly oriented to audiovisual information sources, just likethe others these days.

K e y w o rd s : forestry occupation, environment, resources, forests, level ofknowledge.


595

Sretan Bo`i} i Nova godinaMerry Christmas and a Happy New YearFröhe Weihnachten und ein glückliches neues Yahr

2006

DA LI SE I KAKO NA[E [UMARSTVO I [UMSKA INDUSTRIJAOPORAVLJA OD POSLJEDICA DOMOVINSKOG RATA?IS OUR FORESTRY AND FOREST INDUSTRIES RECOVERING FROM

THE CONSEQUENCES OF THE PATRIOTIC WAR?Dijana VULETI], Rudolf SABADI*

SA@ETAK: Na razvoj {umarstva i prerade drva u Hrvatskoj Domovinski jerat sna`no negativno djelovao. Domovinski rat bio je me|utim ne samo ratomuspostavljanja hrvatske dràve, ve} i revolucionarnim obratom od centralis-ti~ki reguliranog gospodarskog sustava ka trì{nom sustavu s ve}im ili ma-njim, trajnim ili povremenim, natruhama socijalne skrbi za pu~anstvo.

Unato~ ratnim razaranjima i posljedicama, razli~ite djelatnosti unutargospodarske cjeline {umarstva i prerade drva, oporavljale su se, zbog pro-mjena u gospodarskoj, socijalnoj i politi~koj strukturi na razli~ite na~ine.Sje~a, izrada i privla~enje drva (faze I & II = harvesting and removals) posvemu sude}i ve} }e u prvom deceniju 21. stolje}a dosegnuti asimptoti~ku vri-jednost. Pilanarstvo o~ekuje po svemu sude}i, s obzirom da se prijelazni sus-tav raspada na realisti~ku vrijednost rezultiraju}u iz op}ih trendova razvoja,sna`nije investiranje i pove}anje malog broja visoko i racionalno usmjerenihpilanskih postrojenja. Kao i svugdje u svijetu, takvo }e kretanje dovesti dozna~ajnog smanjenja broja zaposlenika. Ve} se, zbog djelovanja ponude itra`nje, unato~ sivom i crnom trì{tu, pojavljuju tendencije izvjesnog sre|iva-nja u datim gospodarsko-politi~kim uvjetima, koje se o~ituju smanjenjemnastajanja novih malih i nerentabilnih pilana i odlaska s trì{ta postoje}ih.Time ne}e nastati neko trajno stanje, jer vrijeme za promjene u makro- imikroekonomskoj konstelaciji izgleda nije jo{ nastupilo.

Oporavak industrije drvnih reprodukcijskih materijala ima druk~iji tijek,ali }e po svemu sude}i morati pro}i, poput pilanarstva, isti put restrukturiranjakoji se provodi ili }e biti proveden posvuda u industrijski razvijenom svijetu.

Put oporavka, bez ve}ih strukturnih lomova, ~eka oblast finalne preradedrva, kako se i zadnji jo{ preostali mamutski finalisti ili restrukturiraju ili odus trì{ta, koja }e se diktatom trì{nih prilika orijentirati na malu, fleksibilnu iracionalnu proizvodnju. Analogno tomu ne bi bilo realisti~no o~ekivati velikapove}anja izvoza iz te oblasti. Izgleda da }e pove}anje izvoza nastupiti samoizvozom neobra|enog drva.

Slika predo~ena naprijed izgleda neizbje`nom, ukoliko ne do|e do bitnihpromjena u makroekonomskoj politici zemlje, za {to treba mnogo znanja, gra-|anske hrabrosti, po{tenja i patriotizma, {to ovog trenutka izgleda nedostaje.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : ratne {tete, iskori{}ivanje {uma, pilanska preradadrva, proizvodnja drvnih plo~a, finalna prerada drva, gospodarska politika

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 311 + 714


597

* Dr. sc. Dijana Vuleti}, [umarski institut, Jastrebarsko; Dr. sc. Rudolf Sabadi, dipl. ing. {um; dipl.oec.; Red. sveu~. prof. u m., Ra~koga 12, Zagreb

[umarstvo i prerada drva te{ko su, kao uostalom isve druge gospodarske oblasti, stradale u Domovin-skom ratu i posljedice se bolno osje}aju. Pad proizvod-nje, radikalna promjena gospodarske strukture, nevje-rojatne promjene makro- i mikroekonomskog sustavate potpuna promjena odnosa Hrvatske s drugim zem-ljama, doju~era{njim partnerima, s kojima su gospo-darski odnosi postali druk~iji od ranijih.

U lai~koj publicistici promjene koje su nastale poje-dnostavljeno se tuma~e kao rezultat promjene politi~-kog reìma. Kada bi to bilo tako, do promjena ne biuop}e do{lo, jer centralisti~ko plansko gospodarenjenije priznavalo trì{te, a sustav je upravo propao zbogtrì{ta i nesposobnosti centralisti~kih reìma da uspje{-

no izdrè konkurenciju s konkurentima iz zemalja ukojima ponajprije djeluje gospodarski sustav uteme-ljen na ponudi i tra`nji.

Hrvatska, izboriv{i nezavisnost i napu{taju}i central-no planski sustav, poput svih drugih zemalja u istom po-loàju, proìvljava u mu~nom ra|anju novog gospodar-skog, politi~kog, socijalnog i moralnog sustava sve do-brobiti i nevolje na tom putu. Sve to proizvodi dubokekontroverze, socijalna nezadovoljstva, zavist premaposlovno uspje{nima, koji prema novim kriterijimapostaju, htjeli ne htjeli, arbitrima o pitanjima o kojimavrlo ~esto nemaju uop}e pojma. Sve to moèmo naz-vati procesom restrukturiranja, koji traje i trajat }e,mo`da i kroz dvije-tri generacije.

D. Vuleti}, R. Sabadi: DA LI SE I KAKO NA[E [UMARSTVO I [UMSKA INDUSTRIJA OPORAVLJA ... [umarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 597-610

598

1. UVOD – Introduction

1 Null. Fehler-Produktion, Zero-reject-production, Zero-défectuite-production.

2. KONJUKTURNO STANJE POÊTKOM TRE]EG MILENIJAConjuctural Situation at the Beginning of the Third MillenniumUzrok za dobru tra`nju za investicijskim dobrima

jest ~injenica da su upravo posljednjih godina razvijenenove generacije strojeva za vi{i u~inak, ali isto tako i{tedljiviji strojevi s manje potro{nih dijelova koji proiz-vode manje {karta. Tendencija ide ka proizvodnji uznula gre{aka.1 Materijal se bolje koristi, postrojenja {te-de energiju i vrijeme pripreme je smanjeno do prakti~nozanemarive veli~ine. Poduze}e koje ne èli zavr{iti upozadini, mora nabaviti strojeve nove generacije, a ono{to ih na to tjera je pro{irenje prodaje. Zahvaljuju}i dob-rom ustrojstvu ukupnog europskog trì{ta uvijek je bilomogu}e zabiljeìti nove uspjehe. Pad plasmana u Isto~-noj Aziji kompenzirao se s porastom zapadnoeuropskog– posebno isto~noeuropskog trì{ta.

Bolja procjena trì{ta dovela je do bolje tra`nje zaosobljem. U izvanregionalnim listovima nalazi se iz-me|u 100 i 150 stranica ponuda radnih mjesta. Osku-dica je za stru~njacima, posebice inènjerima. Opetdolazi do prituàba da se ovdje obrazuje njihov prema-len broj i da je industrija u unapre|ivanju novih kadro-va na~inila duboke pogre{ke.

Uz modernizaciju dolazi i do investicija u pro{ire-nja, tako da se u pilanarstvu, industriji papira te drvnihplo~a planiraju takvi kapaciteti o kojima se ranije nije nisanjalo. Postrojenja koja postiù deseterostruki obujamproizvodnje od prije dvadesetak godina, zahtijevaju sveja~u kapitalnu snagu, {to s jedne strane ima trend odlas-ka na burzu, s druge strane, ima trend ka stvaranju fuzi-ja. Ponajprije veliki koncerni ovoga trenutka pregovara-ju unutar Europe i izme|u Europe, SAD i Kanade ostvaranju novih, jo{ ve}ih poduze}a.

Time bi se trebala stvoriti globalno zaposlena podu-ze}a, kako bi se izbjegle proma{ene investicije i lak{e

pribavljala financijska sredstva za investicije, koje bitrebale dostizati npr. u pilanarskoj industriji red ve-li~ina 50–100 milijuna €, u industriji drvnih plo~a150–250 milijuna €, a u industriji celuloze oko jednemilijarde € ili vi{e.

Dok je prije dvadeset godina trend i{ao ka diversifi-kaciji, da bi se prema mogu}nostima nudili svi proiz-vodi jedne bran{e, trend danas ide u smjeru koncen-tracije na sredi{nje podru~je, kako bi se proizvodilo {toracionalnije.

Nasuprot tomu, podru~je potro{nih dobara ima pot-puno druk~iju situaciju. U Zapadnoj Europi nastupilaje na{iroko stagnacija u tra`nji. Potro{a~i su vrlo svjes-ni u predod`bama o cijenama, {to ne zna~i da se za luk-suzna dobra ne}e na~initi katkada nevjerojatni izdaci.U svakom slu~aju u velikim podru~jima vlada zasi}e-nost. Potrebe na istoku i jugu Europe nasuprot tomuja~e rastu no nedostaje nu`na kupovna mo}, èlja zave}om potro{njom postoji i vodi ka spremnosti za do-datnim radnim u~incima. U slu`benim statistikama seme|utim ~ini da se na ovakvim pokrajnjim trì{timastvoreni u~inci ne iskazuju.2

Padaju}a sklonost potro{nji, èlja potro{a~a da ku-puju {to je mogu}e jeftinije, u trgovini na malo i uobrtu, vodi sve vi{e neobavljenim kupnjama. Oni suizvrgnuti konkurenciji filijalnih poduze}a koja su isama izvrgnuta ubita~noj konkurenciji. Stvaranje pro-dajnih zona sa slobodnim pristupom vozilima na ru-bovima gradova jo{ je vi{e poja~ano.3 Broj ste~ajeva ibankrota u tom podru~ju pove}ao se do zapre{tava-ju}eg obujma. Tom pridonose i razli~ite poslovne za-da}e, u kojima mla|a generacija ne èli vi{e ulaziti ute{ke poslove.

Hrvatska, poput ostalih zemalja u tranziciji, kako senaziva prijelaz iz centralisti~ko planskog u socijalno-

Pri predskazivanju budu}ih gospodarskih kretanja iocjeni prije|enog puta razvoja naj~e{}e se sluìmotrendom koji se sastoji iz potencija vremena kao vari-jable. Takav bi trend me|utim imao neugodnu osobi-nu, da postaje s vremenom beskona~an. Stoga bi takvavrsta trenda bila pogodnija za intrapolaciju, a ne zaekstrapolaciju u gospodarskim nizovima.

Logisti~ki trend ima svojstvo da s vremenom teìizvjesnoj asimptoti. Definicija logisti~ke funkcije yt je

kapitalisti~ki sustav, a sli~no pak i u zemljama u razvo-ju, uvozi daleko vi{e od izvoza. Glavne investicijeodlaze, osim od dràve jam~enih infrastrukturnih poth-vata, u trgova~ku mreù, namijenjenu uglavnom plas-manu uvoznih roba. U gotovo svim tim zemljama poli-ti~ari i neuk puk lamentira da to vodi uni{tenju doma}eproizvodnje. To je samo djelomi~no to~no, ne treba za-boraviti da se u lancima robnih ku}a prodaju sve vi{e idoma}i proizvodi. Trgovci su izloèni psiholo{kompritisku da se sve vi{e u asortimanu oslanjaju na doma-}i proizvod. Istini za volju, doma}i proizvo|a~i u sveve}em broju ulaze na trì{te, bore}i se na njemu za svojudio. Taj proces moè biti i brì, pogotovo ako bi drà-va smanjila svoje tro{kove. U gotovo 1½ desetlje}eotkad je stekla nezavisnost, Hrvatska unato~ ratu i sil-nim gubicima u ljudima i stvarima, politikantstvu urazvoju zemlje, ipak, iako polagano, kre}e naprijed.Kao i u drugim oblastima i {umarstvo i prerada drvaidu izgleda naprijed. U tu oblast valja investirati: s re-

kordnom proizvodnjom u poljodjelstvu na oko ¼ suho-zemne proizvodnje bez subsidija, ali uz racionalne po-ticaje, mogu}e je Hrvatsku svrstati me|u vrlo va`ne~lanice Europe, isto tolika povr{ina treba za urbane po-vr{ine, komunikacije te neplodno zemlji{te, dok bi ½ukupnog suhozemlja trebalo biti pod {umom, umjestodana{nje povr{ine od oko 1/3 s tendencijom daljeg pada.Ako Hrvatska pristupi EU politika u poljoprivredi teasocijacije svejedno }e Hrvatsku natjerati na smanjenjepoljodjelskih povr{ina, s tim da }e ulaskom Hrvatske uEU glavni teret takvog restrukturiranja pasti na le|amalih zemljoposjednika, ionako ve} obeshrabrenih,bespomo}nih u odnosu na one koji bi im morali pomo-}i sada, kada im je pomo} najpotrebnija. Sasvim je iz-vjesno da milostinja ispla}ivana za otkup p{enice i dru-gih ratarskih kultura koji obavlja dràva, stvaraju}inova izvori{ta za korupciju, nije nikakvo rje{enje niti}e to ikada biti.


599

2 U Hrvatskoj vrlo vjerojatno uz zvani~no trì{te postoji sivo trì{te, koje se moè procijeniti ~ak vrlo visoko. Pri vo|enju gospodarskepolitike nemogu}e je, budu}i da ne postoje ni pribli`ne procjene veli~ine i zna~enja tog sivog trì{ta, donositi bilo kakve odluke koje bivodile unapre|enju narodnog gospodarstva bez ugroàvanja slobode trì{ta. Npr. slu`beni podaci o sje~ama drveta u privatnom {umo-posjedu govore o koli~inama koje se kre}u godi{nje od 100 pa do 250.000 m3. Stvarne sje~e u privatnim {umama kre}u se prema slo-bodnim procjenama me|utim od 0,6 do 1,0 milijuna m3 godi{nje. Slu`bena statistika ne evidentira inpute pilana iz privatnog {umoposje-da, koji bi morali, opet po slobodnoj procjeni, biti negdje izme|u 50.000 i 150.000 m3 trupaca godi{nje. Pokazalo se da se odluke koje sedonose oko odrànja zaposlenosti doma}ih pilanskih kapaciteta (kojih je preko 400 u Hrvatskoj) odnose isklju~ivo na oblovinu iz javnog{umoposjeda, {to dakako ima i sasvim odre|ene, mahom negativne posljedice.3 Ne treba zaboraviti praksu prvo nastalu jo{ prije pedesetak godina u SAD, ne{to kasnije u Kanadi, gdje su na rubovima gradova stvaranitzv shopping centres. Ova tendencija stvaranja takvih centara uz izvjesne posebnosti, izgleda da dobiva na zamahu sada sve vi{e uEuropi, iako to dakako nije ni{ta novo. Op. prev.

3. KRETANJA SJEÊ I IZRADE DRVA U [UMAMAU HRVATSKOJ SVIH OBLIKA [UMOPOSJEDAThe Development of Harvesting and Removals in Croatian Forests of All OwnershipsIz toga izlazi da je k najvi{a vrijednost koju logisti-

~ka funkcija moè poprimiti. Iz vremenskog niza go-di{njih sje~a i izrade (faza iskori{tavanja I). Iz aproksi-miranog vremenskog niza sje~e i izrade drva u {uma-ma svih oblika posjeda u Hrvatskoj u razdoblju1965–2004. izvedena je logisti~ka funkcija formulakoje je dana u obrascu (3) i prikazana kao krivulja lo-gisti~kog trenda na slici 1 zajedno s podacima statis-ti~ki obuhva}enih sje~a i izrade. Stalan uspon sje~a dopo~etka, trajanja i posljedica agresije na Hrvatsku, od1990., ukazuje, posebno brz rast sje~a nekih vrsta drvaposlije Domovinskog rata, indicira da se mo`da u koli-~inama sje~a ponekih vrsta drve}a (posebno hrasto-vine) pretjeruje. Prema dobrim poznavateljima na{ihprilika (Akad. Mati}, prof. dr. Prpi} i mnogi drugi) po-vr{ine pod {umom se poradi izgradnje komunikacija idrugih zahvata smanjuju, ukupan prirast (hrastovina)izjedna~uje se s onim iz {uma posebne namjene, par-kova i gospodarskih {uma, a rezultati do kojih dolazi-mo ukazuju da bi mo`da pri odre|ivanju volumena

)1(1 att be

ky

−

+

=

∞→

=

t

kyt )2(lim

U ovom obrascu t predstavlja vrijeme, dok su k, a ib konstante koje su op}enito nepoznate.

Konstanta k je gornja asimptota logisti~ke krivulje.Vidljivo je:


600

)3(3762,21

71,4133,0 tt e

y−

+

=

etata posluìo ukupan prirast, a ne onaj u gospodar-skim {umama, {to je jedino ispravno.

Ne ulaze}i u to da li se sije~e premalo ili previ{e uodnosu na na~ela potrajnog gospodarenja, iz podatakao sje~ama (sje~a i izrada = faza iskori{tavanja I) moèse zaklju~iti da je odmah po prestanku ratnih operacija,bez obzira {to je velika povr{ina nacionalnog teritorijaostala posijana minama, iskori{tavanje {uma na nacio-

0

1

2

3

4

5

6

1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010

Godine – Years

Mil

ijun

am

brut

odr

vne

mas

e3

Gro

ssM

illi

on

mo

fh

arv

este

dti

mb

er3

Y actual

Y calc logistic

Slika 1. Kretanje godi{njih sje~a u Hrvatskoj – Stvarna disperzija i prilagodba logisti~kom funkcijom Figure 1 The development of annual fellings in Croatia – Actual dispersion and fitting by

logistic equation

Taj pad u {umarstvu (faza I, sje~a i izrada) posebnoje vidljiv promotri li se kretanje sje~a i izrade u duèmrazdoblju.

y = 0,0191 x + 1,4607 x – 50,878 x + 350,65 x + 1585,7

R = 0,9155

4 3 2

2

0

2500

500

1000

1500

2000

1000

m3

82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99

Godine – Years

Slika 2. Proizvodnja trupaca u javnim {umama u Hrvatskoj u 1.000 m3 i aproksimacija polinomskim trendom

Figure 2 The production of logs in public forests in Croatia in 1,000 m3 and approximation with the polynomial trend

Izvor, Source: Statistical Yearbooks 1990–2004 of Croatia, Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia, Zagreb

nalnoj razini krenulo ubrzano ka asimptoti~kom obuj-mu sje~a. I u ovom slu~aju do{lo je do temeljitih struk-turnih promjena, tako da se moè govoriti samo oobujmu posje~enog drva koji je ostao jedinim pokaza-teljem gospodarskih zbivanja, sve drugo, kao {to su tr-ì{ne strukture, potpuno su izmijenjene u odnosu na

prijeratno stanje. Iz prikazanih podataka moè se za-klju~iti da se stanje u iskori{tavanju {uma popravlja ipo svemu izgleda da }e predratne sje~e biti dostignuteve} do 2010. godine, dakako, ako ne do|e do nu`ne re-vizije kako op}e, tako i {umarske politike.

U oko ½ milijuna ha privatnih {uma prema statisti~-kim podacima sije~e se godi{nje ne preko 300.000 m3unato~ godi{njem prirastu procijenjenom na preko je-dan milijun m3. Kada bi ilegalno posje~ene mase bile uprivatnim {umama samo 500.000 prm, to zna~i, uzkoeficijent toplinske konverzije od 0,147 TEP/prm4oko 72.500 tona mazuta. U javnim {umama taj toplin-ski ekvivalent iznosi za proizvedeno ogrjevno drvopreko 150.000 tona mazuta.5 O tome valja voditi ra~u-na uslijed daljeg {irenja plinifikacije, {to {umarstvomoè dovesti u teì poloàj oko plasmana, sli~an onomiz talijanskog primjera.

Vlasni~ka struktura u {umarstvu nije bitno izmije-njena u odnosu na raniju, ali su se promijenili kupci.Karakteristi~ne su za ova kretanja dvije pojave: (1) du-gogodi{nje isisavanje kapitala iz drvne industrije ko-na~no dovodi do njezinog odlaska s trì{ta i na trì{tu,u znaku dràvnog monopola nad {umoposjedom, sva-kodnevno izranja mno{tvo novih poduzetnika, od kojihsu neki preprodava~i, drugi pak vlasnici malih, mahomnerentabilnih pilanskih postrojenja, koji po svemusude}i, u velikoj mjeri ostvaruju èljene profite (2).Unato~ slobodnom uvozu, kao rezultatu dodvoravanjaEZ-u, velika tra`nja pilanskih sirovina nije predmetompoja~anog uvoza, naprotiv, doma}e cijene za te sirovi-ne u nekim su segmentima daleko niè od onih na eu-ropskom i {irem trì{tu.


601

4 TEP = Tonne équivalent pétrole = tona ekvivalenta mazutu5 Tre}i Reich vodio je tijekom {est godina rat protiv cijelog svijeta s tehnikom pokretanom sintetskim benzinom. Francuska je cjelokupnulogistiku opskrbe pu~anstva tijekom okupacije, oko 40 milijuna ljudi, rje{avala pogonom teretnih vozila upojnim plinom. Poslije pobjedeSaveznika traènje alternative teku}im fosilnim gorivima postaje “tabu” tema. Mo`da bi se isplatilo da se bar dio hrvatskog znanstvenogpotencijala baci na traènje mogu}nosti da drvo djelomi~no zamijeni teku}a fosilna goriva i na taj na~in pridonese smanjenju pasivepla}anja s inozemstvom. âk kada bi istraìvanja dala negativne rezultate, to bi vi{e pridonijelo nacionalnom boljitku od prili~no besplod-nih rezultata sada{njih istraìvanja koja optere}uju dèp pla}atelja poreza vi{e od eventualne ali dubiozne koristi.

4. KRETANJE PROIZVODNJE U PILANARSTVU I PROIZVODNJI PLOÂTEMELJENIH NA DRVUThe Development of Sawmilling Production and Manufacturing of Wood Based Boards4.1. Proizvodnja piljene gra|e – Production of SawnwoodRat protiv Hrvatske devedesetih godina izazvao je

smanjenje proizvodnje piljene gra|e. 1989. godinamoè se u razdoblju 1957–2004. smatrati rekordnom,tada je proizvedeno 1,098.000 m3 piljene gra|e, da biproizvodnja po~ela strmoglavo padati, dosegav{i najni-ù proizvodnju 1999. godine od samo 516.200 m3 pilje-ne gra|e. Taj pad prikazan je na slici 3. Oscilacije priporastu i oporavku proizvodnje rezultat su strukturnihpromjena izazvanih prijelazom s jednog na potpunodrugi gospodarsko-politi~ki sustav. Od 1995. kada se ra-~una da je prestao rat pad proizvodnje piljene gra|e nas-tavlja se sve do 1999. kada po~inje rasti dostigav{i u2004. godini 692 000 m3 piljene gra|e. To bi u odnosuna rekordnu godinu proizvodnje 1989. bilo oko 63 %.Mora se me|utim uzeti u obzir da je rekordna proizvod-nja 1989. bila rezultat, moè se re}i, gramzljivog poletakori{tenja povoljnih prilika tra`nje na inozemnom trì-{tu s jedne strane, te popu{tanjem svedràvnog restrik-tivnog mije{anja i dirigiranja tijeka novca, rada, roba iusluga uz razli~ite nelegalne transakcije.

Iza tih volumena piljene gra|e stoji me|utim jednasasvim nova vlasni~ka, tehni~ko-tehnolo{ka i eti~kastruktura. Velik broj tradicionalnih, stoljetnih pilanavegetira ili je prestao s radom, niknule su nove male pi-lane, tehni~ki lo{e opremljene, s odgovaraju}e niskim

postotkom iskori{tenja i proizvodnosti. Ovo posljednjeve} je preko jedne decenije mogu}e pokrivati iz ne-shvatljivih odnosa izme|u {umovlasnika i industrijala-ca. Biv{a pilanarska industrija cijelo vrijeme od kraja2. svjetskog rata do propasti centralisti~kog sustavatrpjela je, kao uostalom sve druge industrijske grane,od akutne nelikvidnosti. Uostalom, to je i razumljivo,ta trebalo je na neki na~in platiti sustav koji je podupi-rao nerad i sprje~avao poduzetni{tvo. To neprekidnoizvla~enje novca iz gospodarskog krvotoka kroz pede-set godina dakako da je ostavilo trag na na~in razmi{-ljanja i postupke onih koji su donosili poslovne odluke.Doda li se tome ~injenica da vladaju}i politi~ki reìmnije vodio ra~una o dugoro~nosti i racionalnosti, ve} okratkoro~noj partijskoj politici. Rezultat su kriva in-vesticijska usmjerenja, nekonkurentnost i odsustvoobjektivnih mjerila, {to je bilo povodom stagniranjunajstarije industrije u nas – pilanarstva.

Pad u pilanskoj proizvodnji koji je izgleda nastupiokompenzira se poja~anim izvozom sirovina. Od trenut-ka osnutka nove hrvatske Dràve pa sve do zavr{etkaDomovinskog rata, enormno je porastao broj novo-osnivanih manjih pilanskih postrojenja, smje{tenihuglavnom uz ve}e gradske aglomeracije. Time po~injeodumiranje velikog broja tradicionalnih pilanskih


602

Slika 3. Kretanje proizvodnje piljene gra|e u Hrvatskoj i polinomski trendFigure 3 The development of lumber prouction in Croatia and poliynomial trendIzvor, Source: Statistical Yearbooks 1990-2004 of Croatia, Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia, Zagreb

1000

m3

Godine – Years

y = 0,0026 x – 0,2546 x + 7,372 x – 51,367 x + 617,47

R = 0,7147

4 3 2

2

0

57

200

400

600

800

1000

1200

59 61 63 65 67 69 71 73 75 77 79 81 83 85 87 89 91 93 95 97 99

2001

2003

postrojenja lociranih na na~elu {to bliè sirovini. Novepilane uspijevaju poduzetnicima osigurati vjerojatnozadovoljavaju}u zaradu, a sve to izgleda po~iva na ne-realnim odnosima ponude, tra`nje i rezultiraju}ih cije-na {umskih sirovina.

Iz relativno sporog oporavka pilanarstva moglo bise re}i da je ipak, unato~ svemu, za o~ekivati je da }eoporavak ipak nastupiti. On bi se mogao pojaviti i brèkada bi dràva pokazala pri formulaciji i provedbigospodarske politike znanje, sustavnost i rije{enost dasmanji vlastiti tro{ak, koji je reklo bi se glavnim gene-ratorom korupcije, te opstanka monopola i kartela, u{umsko-drvnoj bran{i najè{}ih protivnika rentabilno-sti poslovanja i mikroekonomske stabilnosti.

Dalji razvoj pilanske industrije mogu} je u dva na-~elna smjera: (1) ako dràva ne promijeni gospodarskupolitiku u odnosu na suzbijanje korupcije i monopolapilanarstvo nema ve}ih izgleda da trì{tu ponudi mnogoiznad 700 000 m3 piljene gra|e. Takav je trend o~it zad-njih desetak godina. Kompenzacija se tako|er nazire:izvoz neobra|enog drva stalno raste; (2) promijeni li segospodarska politika, moglo bi se o~ekivati da bi proiz-vodnja hrvatskog pilanarstva mogla dosti}i proizvodnjuoko 1 milijuna m3. Pritom ne treba smetnuti s uma da supo svemu sude}i sje~e vrlo visoke, uz stalno smanjivan-je {umskih povr{ina, smanjen prirast uslijed klimatskih izdravstvenih utjecaja, moglo bi ~ak do}i do ugroàvanjapotrajnosti. Kako sve {ume nisu gospodarske, tako i nji-hov prirast nije niti smije biti iskoristiv prostom primje-nom postotka od ocijenjenog ili izmjerenog prirasta.Vrlo visoko procijenjen asimptoti~ki maksimalan etat

po svemu sude}i ne bi smio prije}i u Hrvatskoj oko 5milijuna m3 (ura~unav{i statisti~ki neobuhva}ene sje~eu privatnom {umoposjedu).

Uostalom, pogledom slike u ovom tekstu vidi se daje do oscilacija pri proizvodnji piljene gra|e u Hrvat-skoj do{lo, kada izvr{imo aproksimaciju vremenske ni-zove stvarne proizvodnje polinomskim trendom 4.stupnja, do gotovo istovjetnih oblika tih polinomskihtrendovskih krivulja. To ne za~u|uje, s obzirom dauzrok padu proizvodnje nije bila preferirana tra`njaove ili one vrste drva, ve} smanjenje sje~a uslijed rat-nih operacija.

O~igledno }e biti potrebna ve}a pozornost pri odre-|ivanju ukupnog etata, da se ne bi pogor{ala sada{njastruktura {umskih sastojina, kojima su ina~e potrebnizna~ajniji radovi pobolj{anja. Na slikama 4a–4e. prika-zana su kretanja u proizvodnji piljene gra|e. Iz njih sevidi da treba jo{ mnogo vremena dok se dostigne pre-dratni volumen proizvodnje. On mo`da u dana{njojgospodarskoj situaciji i pri aktualno provo|enoj gospo-darskoj politici i ne}e biti dostignut, jer {to izvozuokrenuta sve ve}a koli~ina {umskih proizvoda niìhstupnjeva obrade, {to }e biti prikazano kasnije.

Za razliku od iskori{tavanja {uma, koje se relativnobrzo popravlja porastom posje~enog drva, pilanarstvopri dana{njem stanju stvari izgleda da ne }e tako skoro,a mo`da i nikada vi{e, dosti}i predratne rekorde. To jerazumljivo kada se radi o èljezni~kim pragovima iskretni~koj gra|i, radi uspje{ne supstitucije tih sorti-menata pogodnim supstitutima, no u piljenoj gra|i ~e-tinja~a, bukovine i hrastovine, stanje ne}e biti obe}a-


603

Godine – Years

0

57

50

100

150

200

250

300

350

1000

m3

60 63 66 69 72 75 78 81 84 87 90 93 9996 02

y = 0,0008 x – 0,0754 x + 1,9993 x – 12,19 x + 181,27

R = 0,7923

4 3 2

2

y = 0,0005 x – 0,0563 x + 1,7544 x – 12,564 x + 123,43

R = 0,7693

4 3 2

2

0

50

100

150

200

250

300

350

Godine – Years

57

1000

m3

60 63 66 69 72 75 78 81 84 87 90 93 9996 02

Slika 4a. Proizvodnja piljene gra|e ~etinja~a u Hrvatskoj u 1.000 m3Figure 4a Coniferous sawnwood production in Croatia in 1,000 m3

Slika 4b. Proizvodnja piljene gra|e hrastovine u Hrvatskoj u 1.000 m3Figure 4b Oak sawnwood production in Croatia in 1,000 m3

y = 0,0007 x – 0,0703 x + 2,085 x – 14,56 x + 211,03

R = 0,6595

4 3 2

2

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1000

m3

Godine – Years

57 60 63 66 69 72 75 78 81 84 87 90 93 9996 02

Slika 4c. Proizvodnja piljene gra|e bukovine u Hrvatskoj u 1.000 m3Figure 4c Beech sawnwood production in Croatia in 1,000 m3


604

y = 0,0005 x – 0,0533 x + 1,5741 x – 12,146 x + 82,241

R = 0,5007

4 3 2

2

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

Godine – Years

57 60 63 66 69 72 75 78 81 84 87 90 93 9996 02

1000

m3

Slika 4d. Proizvodnja piljene gra|e ostalih lista~a u Hrvatskoj u 1.000 m3Figure 4d Other broadleaved sawnwood production in Croatia in 1,000 m3

y = -8E-06 x + 0,0015 x – 0,0676 x + 0,3695 x + 18,874

R = 0,9158

4 3 2

2

0

5

10

15

20

25

Godine – Years

57 60 63 66 69 72 75 78 81 84 87 90 93 9996 02

1000

m3

Slika 4e. Proizvodnja èljezni~kih pragova u Hrvatskoj u 1.000 m3Figure 4e Production of railway sleepers in Croatia in 1,000 m3

4.2. Proizvodnja drvnih plo~a – Production of Wood Based Boards

vaju}e. Suzbijanje korupcije i monopola izazvat }e ne-minovno porast cijena pilanskih sirovina, tako da }evelik broj malih, skromno opremljenih i nisko produk-tivnih pilana s malim iskori{tenjem drvne mase, moratipri}i masovnijem odlasku s trì{ta. Te{ko je pretposta-viti da se u Hrvatskoj moè na}i dostatan mo}an kapitalspreman na preradu u oko tri mamutske pilane, u svakojoko ½ milijuna m3 pilanskih trupaca godi{nje, {to biodgovaralo dana{njem gospodarskom, tehni~kom i teh-nolo{kom trendu u razvijenu svijetu. Stoga nije isklju~e-

na niti mogu}nost da se izvoz neprera|enih {umskihsirovina ustali ili jo{ vi{e pove}a. Sve to dakako vrijediu slu~aju da se ne prona|e djelotvorna i pametna gospo-darska politika, koja bi takav trend eliminirala ili barublaìla. Ne treba izgubiti iz vida da bi promjenama ocr-tanim naprijed kao mogu}im, ogromna masa ljudi ostalabez posla, za koju svrhu bi bile potrebne dodatne inves-ticije u njihovo zapo{ljavanje, a one su jednako visokepo radnom mjestu, kao i sve ostale.

I pri proizvodnji drvnih plo~a dolazi do ozbiljnihsmanjenja proizvodnje tijekom samog rata i godine po-slije njega.

Relativno malena proizvodnja {perplo~a i jo{ zane-marivije manja proizvodnja panel-plo~a, vjerojatno

uslijed smanjenja tra`nje doma}eg asortimana tih proiz-voda, pala je na neznatne koli~ine i projekcije date poli-nomskim trendovima obe}avaju, iako ne spektakularan,uspon u budu}nosti. U oba ovih dvaju grupa proizvodapo svemu sude}i do}i }e dosta brzo do saturacije.

Na slikama 5a–5d prikazana su kretanja proizvod-nje spomenutih proizvoda. S plo~ama ivericama slikaje sasvim druk~ija. Od 1964. godine kada su se kaodoma}i proizvod pojavile na trì{tu, proizvodnja plo~aiverica oscilirala je u prili~no {irokom rasponu, da biodmah poslije zavr{etka Domovinskog rata po~elarasti, dostigav{i ve} u novije vrijeme rekordnu proiz-vodnju po~etka osamdesetih godina. Pojedini stru~nja-ci gledaju na dalji razvoj prili~no pesimisti~ki, o~eku-ju}i pad u proizvodnji reproduktivnih sirovina (piljenagra|a, furnir i drvne plo~e) s obzirom na smanjivanjedoma}ih gospodarskih aktivnosti. Izgleda me|utim datakva o~ekivanja nisu realna, budu}i da se u svim gru-pacijama primije}uje okretanje trendova proizvodnjena uzlaznu putanju. âk i uz najskromniju promjenu ugospodarskoj politici ka znala~kom poticanju zaposle-nosti i investicija, ne samo proizvodnja plo~a iverica i

na njoj temeljena industrija namje{taja i drvnih proiz-voda za gra|evinarstvo, ve} i sva druga podru~ja pri-mjene, mogla bi biti vrlo brzo dovedena u poloàj dastalno ostvare rekordne u~inke.

Proizvodnja furnira, rezanog od plemenitih lista~a,do lju{tenog za razli~ite namjene, ako je uzeti za uzorpromjene koje su se dogodile i doga|aju se u Europi idrugdje u svijetu, vjerojatno }e budu}i razvoj pokazatida ovo podru~je treba racionalizirati pove}anjem pro-izvodnosti i stupnja iskori{tenja. Pri etatnim mogu}no-stima na{ih {uma, uz rigorozno pridràvanje na~ela po-trajnosti, izgleda da je kod furnira porast proizvodnje imogu}nosti izvoza mogu} u znatnijoj mjeri samo in-tenzifikacijom u preradi, gdje bi se mogao o~ekivatiporast za ~ak 1/3 ve}i od rekordne proizvodnje osamde-setih godina 20. stolje}a. Vidi slike 6–10.


605

y = 1E-05 x4 3 2

2

– 0,0008 x – 0,0261 x + 2,2601x + 7,2858

R = 0,4621

0

10

20

30

40

50

60

Godine – Years

57 60 63 66 69 72 75 78 81 84 87 90 93 9996 02

1000

m3

02468

101214161820

[perplo~e- Poly. ([perplo~e-)

Godine – Years

57 60 63 66 69 72 75 78 81 84 87 90 93 9996 02

1000

m3

y = -4E-0 5x4 3 2

2

+ 0,0046 x – 0,1544 x + 1,718 x + 7,6354

R = 0,6671

Slika 5a. Kretanje proizvodnje furnira u Hrvatskoj Figure 5a The development of veneer production in Croatia

Slika 5b. Kretanje proizvodnje {perplo~a u Hrvatskoj Figure 5b The development of plywood production in Croatia


606

y = 0,0002 x4 3 2

2

- 0,015 x + 0,277 x – 1,2791 x + 8,6486

R = 0,7488

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Godine – Years

57 59 61 63 65 67 69 71 73 75 77 79 81 8583 87 89 91

1000

m3

Slika 5c. Kretanje proizvodnje panel plo~a u Hrvatskoj Figure 5c The development of blockboard production in Croatia

y = 0,0006 x – 0,047 x + 1,2166 x – 8,972 x + 64,246

R = 0,4355

4 3 2

2

Godine – Years

64 66 68 70 72 74 76 78 80 82 84 86 88 9290 94 96 98 00 02 04

0

20

40

60

80

100

120

140

1000

m3

Slika 5d. Kretanje proizvodnje iverastih plo~a u Hrvatskoj Figure 5d The development of particle board production in Croatia

5. ME\UNARODNA RAZMJENA [UMSKIH PROIZVODA HRVATSKEInternational Trade of Croatian Forest ProductsU slici me|unarodne razmjene drva i drvnih proiz-

voda nastupile su najve}e promjene ne samo uslijedrata, ve} i ~injenice da se biv{a dràva raspala, dok suizvjesne veze i usmjerenja, zbog osam desetlje}apostajanja biv{e dràve, ostale nepromijenjene ili supak pretrpjele samo minorne izmjene.

Kao {to je poznato, drvo je bilo uvijek gotovo (osimradni~kih doznaka, a u posljednje vrijeme i rastu}e tu-risti~ke industrije) najva`niji stavak hrvatske vanjsketrgovine. Dok ukupan BDP ove skupine ne prelazi oko2–4 % od ukupnog GDP, izvoz ove grupacije u ukup-nom izvozu dostizao i preko 10 % ukupnog izvoza.Zbog promjena u gospodarsko-politi~ko-socijalnomsustavu zemlje, te aktualne makroekonomske politike,to stanje stubokom je izmijenjeno. Iz tijeka grafi~kih

prikaza trendova izvoza i uvoza koji slijede, vidi se da jedo{lo i dalje dolazi do ogromnih bitnih promjena. Po-gled na te prikaze ukazuje na niz neshvatljivih i negos-podarskih fenomena, koji o~egledno nisu rezultat dje-lovanja samo legalnog trì{ta, ve} i dodatnih sila koji seu literaturi nazivaju crno trì{te i njihove institucije.

Uz znanje i mudrost dràve, koja mora postajati odsve manjeg utjecaja i tro{kova, stanje bi se moglo promi-jeniti vrlo brzo, ali dakako ne bez gor~ine onih ~iji bi in-teresi bili pogo|eni, a njih je naàlost svaki dan sve vi{e.

Dana{nji dostignuti razvoj i smjer njegova kretanjaukazuju da je to~ka preokreta vrlo blizu. Deficit platnebilance s inozemstvom ne}e biti jo{ za dugo mogu}e po-krivati novim zajmovima, prodajama nekretnina, kon-cesija i proizvodnih poduze}a, pa }e se stanje samo od

sebe, bez obzira na prebirokratiziranu dràvnu admi-nistraciju i njezinu upitnu sposobnost, jednostavno po-~eti pribliàvati nekom realisti~nom modelu ìvljenja.Da }e se to neminovno dogoditi na ra~un standarda ìv-

ljenja, raspad sindikalisti~kog ucjenjivanja poslodavacai sli~no, po svemu sude}i Hrvatsku jo{ ~eka, jer je izgle-da nemogu}e o~ekivati evolutivne pomake na bolje.


607

y = 0,0625 x4 3 2

2

– 1,8255 x + 17,455 x - 48,443x + 51,805

R = 0,9498

0

50

100

150

200

250

300

350

400

90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 2000 2001 2002 2003 2004

Godina – Year

y = 0,0513 x – 1,3322 x + 10,368 x – 18,318 x + 182,19

R = 0,8983

4 3 2

2

IZVOZ

UVOZ

Slika 6. Izvoz i uvoz drvnih proizvoda Hrvatske (Tb 44) i aproksimacije polinomskim trendovimaFigure 6 Exports and imports of wood production of Croatia and their approximation by polynomial

trends (Tariff No 44)Izvor, Source: Statistical Yearbooks 1990-2004 of Croatia, Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia, Zagreb

Izvoz iz Hrvatske – Exports from Croatia

19

90

19

90

1991

1991

1992

1992

1993

1993

1994

1994

1995

1995

1996

1996

1997

1997

1998

1998

1999

1999

2000

2000

2001

2001

2002

2002

2003

2003

2004

2004

Godine Years–

Izvo

zu

000

tona

Uvo

zto

naIzvoz

u000

US

$

Uvoz

u000

US

$

Godine Years–

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

Piljena gra|a, 1000 t Izvoz u 000 US$ Piljena gra|a, 1000 t Uvoz u 000 US$

Uvoz u Hrvatsku – Import to Croatia

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

400000

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

Slika 7. Kretanje izvoza i uvoza piljene gra|e iz i u Hrvatsku Figure 7 The development of exports and imports of sawnwood from and to Croatia


608


0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

Godina – Year

0

5000

1990

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

Izvoz 1000 t Izvoz 1000 US$

1992

1994

1996

1998

2000

2002

2004

Izve

èna

koli

~ina

1000

t

Izveènakoli~ina

1000U

S$

Slika 8. Kretanje izvoza i uvoza neobra|enog drva koli~inski ipo vrijednosti iz i u Hrvatsku

Figure 8 The development of exports and imports of sawnwoodfrom and to Croatia

0

5000

10000

15000

20000

25000

0

2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

12000000

14000000

Iverice, tona Iverice, US$

Godine – Years

Ton

a US

$

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

Slika 9. Kretanje izvoza iverastih plo~a iz Hrvatske Figure 9 The development of particle board exports from Croatia


19

90

19

90

1991

1991

1992

1992

1993

1993

1994

1994

1995

1995

1996

1996

1997

1997

1998

1998

1999

1999

2000

2000

2001

2001

2002

2002

2003

2003

2004

2004

Godine Years– Godine Years–

Izvo

zu

000

tona

Uvo

zu

000

tona

Izvozu

000U

S$

Uvoz

u000

US

$

Gra|. stolarija, tona Izvoz u 000 US$ Gra|. stolarija, tona Uvoz u 000 US$

Uvoz u Hrvatsku – Import to Croatia

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

Slika 10. Kretanje hrvatskog izvoza i uvoza drvene gra|evinske stolarije Figure 10 The development of croatian exports and imports of wooden joinery

ZAKLJUÂK – ConclusionNa razvoj {umarstva i prerade drva u Hrvatskoj Do-

movinski je rat sna`no negativno djelovao. Domovin-ski rat bio je me|utim ne samo ratom uspostavljanjahrvatske dràve, ve} i revolucionarnim obratom odcentralisti~ki reguliranog gospodarskog sustava ka tr-ì{nom sustavu s ve}im ili manjim, trajnim ili povre-menim, natruhama socijalne skrbi za pu~anstvo.

Unato~ ratnim razaranjima i posljedicama, razli~itedjelatnosti unutar gospodarske cjeline {umarstva i pre-rade drva, oporavljale su se zbog promjena u gospodar-

skoj, socijalnoj i politi~koj strukturi na razli~ite na~ine.Sje~a, izrada i privla~enje drva (faze I & II = harvestingand removals) po svemu sude}i ve} }e u prvom deset-lje}u 21. stolje}a dosegnuti asimptoti~ku vrijednost. Pi-lanarstvo o~ekuje, nakon {to se prijelazni sustav raspad-ne na realisti~ku vrijednost rezultiraju}u iz op}ih tren-dova razvoja, sna`nije investiranje i pove}anje malogbroja visoko i racionalno usmjerenih pilanskih postroje-nja. Kao i svugdje u svijetu, takvo }e kretanje dovesti dozna~ajnog smanjenja broja zaposlenika. Ve} se, zbog


609

djelovanja ponude i tra`nje, unato~ sivom i crnom trì-{tu, pojavljuju tendencije izvjesnog sre|ivanja u datimgospodarsko-politi~kim uvjetima, koje se o~ituju sma-njenjem nastajanja novih malih i nerentabilnih pilana iodlaska s trì{ta postoje}ih. Time ne}e nastati neko traj-no stanje, jer vrijeme za promjene u makro- i mikroeko-nomskoj konstelaciji izgleda nije jo{ nastupilo.

Oporavak industrije drvnih reprodukcijskih materi-jala ima druk~iji tijek, ali }e po svemu sude}i moratipro}i, poput pilanarstva, jednak put restrukturiranja,koji se prova|a ili }e biti proveden posvuda u industrij-ski razvijenom svijetu.

Put oporavka, bez ve}ih strukturnih lomova, ~ekaoblast finalne prerade drva, naro~ito {to se i zadnji jo{

preostali mamutski finalisti ili restrukturiraju ili odu strì{ta, koja }e se diktatom trì{nih prilika orijentiratina malu, fleksibilnu i racionalnu proizvodnju. Analog-no tomu ne bi bilo realisti~no o~ekivati velika pove}a-nja izvoza iz te oblasti. Izgleda da }e pove}anje izvozanastupiti samo izvozom neobra|enog drva.

Slika predo~ena naprijed izgleda neizbje`nom, uko-liko ne do|e do bitnih promjena u makroekonomskojpolitici zemlje, za {to treba mnogo znanja, gra|anskehrabrosti, po{tenja i patriotizma, {to ovoga trenutka iz-gleda nedostaje.

LITERATURA – ReferencesBundesministerium f. Verbraucherschutz, rn. u. Land-

wirtschaft, 2005: Agrarpolitischer Bericht derBundesregierung 2005, Berlin.

BUWAL (Bundesamt f. Umwelt, Wald u Landschaft),2004: Branchenprofil der Wald- u. Holzwirt-schaft 2001, Nr. 187, Bern.

D o b i a s , P., 1980: Wirtschaftspolitik, F. Schöning,Paderborn.

E n d r e s , M., 1922: Handbuch der Forstpolitik, J.Springer, Berlin.

G r e e l y, W.B., 1953: Forest Policy, McGraw-HillBook Co., New York.

H a s e l , K., 1985: Forstgeschichte - Ein Grundriß fürStudium und Praxis, P. Parey, Hamburg.

H u s h , B e r t r a m , 1987: Guidelines of Forest PolicyFormulation, Paper No. 81, FAO, Rome.

J e r r a m , M.R.K., 1945: A Textbook on Forest Mana-gement, 2nd Ed., Chapman & Hall Ltd., London.

K l e p a c , D., 1963: Rast i prirast {umskih vrsta drve}ai sastojina, Nakladni zavod “ZNANJE”, Zagreb.

K l e p a c , D., 1965: Ure|ivanje {uma, Nakladni zavod“ZNANJE”, Zagreb.

K l e p a c , D., 1987: Ure|ivanje {ume, “[UMARSKAENCIKLOPEDIJA” sv. 3., LZMK, Zagreb.

K l e p a c , D., 2004: Nekoliko misli u prilog izradbekodeksa o gospodarenju prirodnim {umama, [u-marski list 7–8, CXXVIII, pp. 445, Zagreb.

K r e j ~ i , V., T. D u b r a v a c , 2004: Oplodnom sje~omod panja~e do sjemenja~e hrasta crnike, [umar-ski list 7–8, CXXVIII, pp. 404–412, Zagreb.

L o g e r , L., 1946: Ure|ivanje {uma, [UMARSKI PRI-RU^NIK II., Poljoprivredni nakladni zavodZagreb.

M a t i } , S., J. S k e n d e r o v i } , 1992: Uzgajanje {uma,monografija “[ume u Hrvatskoj”, H[, Zagreb.

M i l e t i } , @., 1987: Ure|ivanje {uma, “[UMARSKAENCIKLOPEDIJA” sv. 3., LZMK, Zagreb.

N e n a d i } , \., 1929: Ure|ivanje {uma, Zagreb.N i e s s l e i n , E., 1985: Fortspolitik, Ein Grundriß sek-

toraler Politik, P. Parey, Hamburg.Office fédéral de l’environment, des forêts et du

paysage (OFEFP), 1993: La forêt suisse: un por-trait, Documents environnement No. 3, Forêt,Berne.

Office fédéral de la statistique, 2004: La forêt et lebois, Annuaire 2004, OFEFP, Neuchâtel.

P e t r a ~ i } , A., 1926: Uzgajanje {uma, I & II dio,Zagreb.

P r a n j i } , A., N. L u k i } , 1997: Izmjera {uma, [umar-ski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb.

[ o { i } , I., 2004: Primijenjena statistika, [.K., Zagreb.Ti n t n e r , G., 1960: Handbuch der Ökonometrie,

SPRINGER Verlag, Berlin-Göttingen-Heidel-berg.

UN ECE & FAO, 1992: The Forest Resources of theTemperate Zones, Vol. I & II, New York.

Vu k e l i } , J., \. R a u { , 1998: [umarska fitocenologi-ja i {umske zajednice u Hrvatskoj, [umarski fa-kultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb.

Wi b e , S., T. J o n e s (Editors), 1992: Market & Inter-vention Failures, Earthscan Publications Ltd.,London.

Wo r e l , A. C., 1970: Principles of Forest Policy,McGraw-Hill Book Co., New York.


610

SUMMARY: The development of forestry and forest industries in Croatia,has been strongly negatively influenced by the Patrriotic War. The PatroticWar hasn’t only been the war of creation of the Croatian state, but the revolu-tionary upturn of the centrally regulated economic system and its replace-ment into market oriented economy, with bigger or smaller motes of socialcare for the population.

Despite the war destructions and its consequences, the different activitieswithin the economic forestry and forest industries branch, revitalize, due toeconomic, social and political structure in different manner. Harvesting andremovals probably will already in the first decade of 21. century reach itsasymptotic values. Sawmilling expects, guessed by all means, after the transi-tive system breaks apart, increased investment in establishment of small num-ber large and rationale oriented sawmilling facilities. As in the rest of theworld, such a development will result in significant job reduction. Because ofsupply and demand, despite of gray and black market, already appear somemovements towards given equilibrium under existing economic-political cir-cumstances, such as slowing down of establishment of new, little and unpro-ductive sawmills, and departure from the market existing ones. It seems that apermanent equilibrium will not appear until changes in macro- and micro-economical constellation are brought into accordance with basic economiclaws, and solid juridical system established.

The recovery of industries producing raw materials for further manufac-turing, such as veneers, and wooden boards, shows different shape of devel-opment, but it seems that by all means these industries expect, such as lum-bering, similar path towards restructuring, carried or be carried in the indus-trially developed world.

After disapearance or basically structural changed the industries of prod-ucts of final use, under the unavoidable logic of the market economy willprobably be oriented toward small, flexible and rationale production. Byanalogy it is hardly possible to expect significant increase in exports, whichmay be in coming years realistically expected only in forest products as rawmaterials.

The above asessment seems unavoidable unless a new macroeconomicpolicy is implemented, which requires great knowledge, courage, honesty andpatriotism, which in the present moment seems in short supply.

K e y w o rd s : War damages, Forest exploitation, Sawmilling, Woodenbord production, Final use of wood products industry, Economic policy

PROBLEMATIKA ZA[TITE VODA I MORAU REPUBLICI HRVATSKOJTHE PROTECTION OF WATER AND SEA

IN THE REPUBLIC OF CROATIADamir BARÎ]*, @eljko [PANJOL*, Veljko VUJANI]**, Roman ROSAVEC*

SA@ETAK: U radu je prikazano okvirno stanje voda i mora u RepubliciHrvatskoj s obzirom da su vode jedno od najva`nijih prirodnih bogatstava ivaàn ~imbenik u za{titi okoli{a. Stoga o~uvanje njihove kakvo}e i koli~inepredstavlja za na{u zemlju jedan od temelja razvoja i strate{kih prednosti ubudu}nosti. Stanje voda u Hrvatskoj u cjelini je zadovoljavaju}e, a ve}a od-stupanja u kvaliteti, tj. one~i{}enja i zaga|enja, uo~ena su u blizini ve}ihgradskih ili industrijskih sredi{ta, ve}ih poljoprivrednih povr{ina te va`nijihprometnih pravaca. Stanje mora odstupa od propisanih vrijednosti u blizinive}ih gradova, luka i turisti~kih sredi{ta. U~inkovita za{tita voda i mora obu-hva}ena je pra}enjem stanja, te inventarizacijom, tj. popisom i tipizacijomvoda u Republici Hrvatskoj. U radu se ukazuje i na probleme za{tite voda odone~i{}enja glede {umskih ekosustava. Osobito je istaknuta uloga {uma ivoda u nizinskom podru~ju Hrvatske, zatim hidrolo{ka ili vodoza{titna uloga{uma na cijelom podru~ju na{e zemlje.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : Republika Hrvatska, za{tita voda i mora, za{tita oko-li{a, stanje voda, one~i{}enje, zaga|enje.

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 469


611

UVOD – IntroductionHidrogeografske posebnosti Hrvatske proizlaze iz

geografskog smje{taja i poloàja Hrvatske u sklopusrednje Europe i Sredozemlja. Jadransko more je naj-ve}a povr{ina i obujam vode za Hrvatsku, a predstav-lja zaljev Sredozemnog mora koji se pruà u smjeru ju-goistok-sjeverozapad u duìni od 783 kilometra, dokmu je povr{ina pribli`no 139 000 km2.

Jadran je plitko more, najve}a dubina mu je 1 330metara, a srednja dubina je 173 metra. Dubine do 200metara (kontinentska podina ili {elf) zauzimaju ~ak73,9 % povr{ine, a ve}e dubine od 200 metara nalazese na Jabu~koj i ju`nojadranskoj udolini.

Jadran je u cjelini slabo proizvodno, oligotrofnomore, ali je produktivnije uz obalu i u podru~ju kanala(npr. Velebitski kanal) nego u otvorenom moru. S obzi-rom na brojnost endema flore i faune Jadran se izdvaja

kao posebna biogeografska cjelina Sredozemlja. Pre-ma procjenama u Jadranskom moru je do sada na|enoizme|u 6000 i 7000 vrsta biljaka i ìvotinja. Potrebnoje ista}i velik broj endemsko-jadranskih elemenata uflori srednjeg Jadrana koja se sastoji od 64 svojti ipredstavlja 12 % njenog sastava. U Jadranu su otkrive-na dva sredi{ta nastajanja jadranskih endema. Prvi jesmje{ten u krajnjem dijelu sjevernog Jadrana (zapadnaobala Istre i dijelovi Kvarnera), a drugi u otvorenomdijelu srednjeg Jadrana otoci Jabuka, Brusnik, Svetac,Vis, Bi{evo i Palagruà (Pregled stanja biolo{ke i kra-jobrazne raznolikosti Hrvatske 1999).

Geografski smje{taj i poloàj, te specifi~an sklopgorskih masiva i hidrogeolo{ke funkcije stijena name}upodjelu Hrvatske na dva izrazita dijela i to kontinental-ni i primorski dio Hrvatske (R i | a n o v i } 1993).

Hrvatska je vodama razmjerno bogata zemlja, gdjese isti~u velike rijeke, ali i kr{ko obalno podru~je. Vo-dena prirodna bogatstva razlikuju se po koli~ini, kao ipo prostornom i vremenskom rasporedu. Sjeverno isredi{nje podru~je Hrvatske pripada slivu Crnoga mo-

* doc. dr. sc. @eljko [panjol, mr. sc. Damir Bar~i}, Roman Rosavec, dipl. ing. {um., [umarski fakultet Sveu~ili{tau Zagrebu, Zavod za uzgajanje {uma, Sveto{imunska 25, 10000 Zagreb** Veljko Vujani}, dipl. ing. {um.

ra, dok ju`ni i jugozapadni dio, kojega ujedno i obilje-àva dinarski kr{, pripada slivu Jadranskoga mora. Go-tovo 60 % povr{ine Hrvatske pripada slivu Crnoga mo-ra, dok oko 40 % povr{ine pripada slivu Jadranskogamora (Nacionalna strategija za{tite okoli{a 2002).

Koli~ina vlastitih voda po stanovniku procjenjuje sena 6 800 m3 godi{nje, dok se zadovoljavaju}om smatradostupna koli~ina vode od 1 700 m3/stanovniku godi{-nje i vi{e. Ako se tome jo{ pribroje i grani~ne i me|ugra-ni~ne vode, tada se dobije i do 16 700 m3 po stanovnikuna godinu bez voda Dunava i Neretve. Srednja godi{njabruto potro{nja vode u Hrvatskoj iznosi oko 870 miliju-na m3 (Nacionalna strategija za{tite okoli{a 2002).

Obnovljivi izvori u Hrvatskoj iznose oko 45 mili-jardi m3 godi{nje ili 9 500 m3 po stanovniku, {to na{uzemlju svrstava me|u bogatije zemlje Europe. Procje-njuje se da je 60 % vodenog bogatstva vezano uz izvo-re u Hrvatskoj, dok se 40 % odnosi na vanjske doprino-se iz susjednih zemalja. Razlog tomu je {to ve}ina ri-je~nih bazena, uklju~uju}i i podzemne vode, imajuprekograni~no rasprostiranje (Nacionalna strategija za-{tite okoli{a 2002.).

Podzemne vode nisu dovoljno istraène, a problemje i u dostupnosti kvalitetnih raspoloìvih informacija.U panonskom dijelu podzemna voda se akumulira ualuvijalnim vodonosnicima dolina rijeka Save i Drave,gdje debljina naslaga varira od desetak, pa i do sto ilivi{e metara (Nacionalna strategija za{tite okoli{a 2002).

Podru~je Dinarskog kr{a dijeli se u tri hidrogeolo{kecjeline, i to rije~ni kr{, visoki kr{ i jadranski kr{ki pojas.Rije~ni kr{ ima trajne povr{inske vodotoke, a najve}i iz-vori nalaze se na granici s pojasom visokoga kr{a odkuda se izvori i opskrbljuju vodom. Visoki kr{ obuhva}a

sredi{nji dinarski pojas. Velika povr{ina tog pojasa i ve-like koli~ine padalina daju velike koli~ine podzemnihvoda, ta voda ponire u dublje slojeve, a izvire u kr{kimpoljima stvaraju}i rijeke ponornice. U Jadranskom poja-su postoje velike koli~ine podzemne vode koje su nasta-le u pojasu visokog kr{a i tu se osje}a utjecaj mora, dokse na otocima oblikuje lokalna podzemna voda. Na{enajve}e i najduè rijeke pripadaju slivu Crnog mora(Dunav, Drava, Sava, Mura, Korana, Kupa, Una…), anajkra}e Jadranskom slivu. Kr{ke rijeke su Mirna, Ra{a,Rje~ina, Gacka, Lika, Zrmanja, Krka i Cetina. Duljinavodotoka u Hrvatskoj iznosi 6 820 kilometara (Nacio-nalna strategija za{tite okoli{a 2002).

Glede jezera ukupna povr{ina prirodnih i umjetnihjezera ve}ih od 0,2 km2 je oko 81 km2. Od prirodnih je-zera isti~u se Plitvi~ka jezera, koja su ustvari ujezerenitok rijeke Korane. Vransko jezero pokraj Biograda, po-vr{ine 30,7 km2 najve}e je prirodno jezero u Hrvatskoj,dok je Vransko jezero na Cresu najve}a prirodna aku-mulacija slatke vode u Hrvatskom primorju. Umjetnajezera nastala kao akumulacije za hidroelektrane, vodo-opskrbu ili za{titu od velikih voda ili neke druge namje-ne, njihova ukupna povr{ina je oko 68 km2. Poplavnezone porje~ja Save, Drave, Mure, Dunava, Lonjsko iMokro Polje u srednjem toku rijeke Save, kao i Kopa~kiRit na u{}u Drave u Dunav, te u{}e rijeke Neretve, naj-zna~ajnije su mo~vare i mo~varna podru~ja. U konti-nentalnom dijelu Hrvatske brojni su ribnjaci s ukupnompovr{inom od oko 140 km2, koji spadaju u va`ne vodenepovr{ine u RH. U vodenim i mo~varnim stani{tima Hr-vatske obitava 145 slatkovodnih vrsta riba, od ~ega su33 endema. Po broju endemskih riba zna~ajne su rijekena jugu Zrmanja, Krka i Neretva (Pregled stanja bio-lo{ke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske 1999).

D. Bar~i}, @. [panjol, V. Vujani}, R. Rosavec: PROBLEMATIKA ZA[TITE VODA I MORA U REPUBLICI ... [umarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 611-622

612

CILJEVI ISTRA@IVANJA – Research goals• Istraìvanje je usmjereno na pregled op{irne i sloè-

ne problematike za{tite i o~uvanja voda i mora, tezakonsku regulativu i stanje voda u Hrvatskoj.

• Glavni uzroci one~i{}enja i zaga|enja kao posljedi-ca gospodarskih djelatnosti, {to uvjetuje ve}u potre-bu za{tite ~ovjekova okoli{a; osobito onih podru~ja

koja nisu doìvjela zna~ajnije negativne promjene.• Pozornost je tako|er usmjerena na otpadne vode i

njihov negativan utjecaj na povr{inske i podzemnevode, a posebno je izdvojen problem vode i nizin-skih {umskih ekolo{kih sustava.

MATERIJAL I METODE – Material and methodsZa ocjenu kakvo}a voda kori{tena je Uredba o kla-

sifikaciji voda (N.N. 77/98) i Uredba o opasnim tvari-ma u vodama (N.N. 78/98), tako|er i ostala zakonskaregulativa vezana uz za{titu voda koja odre|uje uprav-ljanje, pobolj{anje i o~uvanje voda i mora.

Radi uskla|ivanja strategija glavnih korisnika vodai to industrije, energetike, poljoprivrede, prometa i tu-rizma, kao i zbog pristupanja Hrvatske Europskoj za-jednici, potrebno je preispitati za{titu voda u odnosu nasektorske strategije i pristup u EU, a postoje}e zakono-

davstvo uskladiti s europskim, te odrediti va`nost gos-podarenja vodnim bogatstvima u odnosu na za{titu vo-dnih ekosustava i biolo{ke raznolikosti.

Kroz integralno gospodarenje vodama povezuju sezna~ajke i problemi gospodarenja koli~inom i kakvo-}om voda s drugim resursima koji utje~u na vode. Uzi-maju se u obzir hidrolo{ki, ekolo{ki i dru{tveni ~imbe-nici, te se prepoznaje va`nost voda za cjelovito sagle-davanje i u~inkovito gospodarenje vodama.

Sustav za{tite voda od one~i{}enja temelji se na na-~elu integralnog upravljanja vodama i jedinstva vod-nog reìma radi postizanja dobrog stanja vode, a teme-

lji se na odredbama Zakona o vodama, Dràvnog planaza za{titu voda i propisima iz podru~ja za{tite voda.


613

REZULTATI ISTRA@IVANJA S RASPRAVOM – Research goals and discussionU uvodu je dan prikaz vodnog bogatstva na{e zem-

lje, a na slici 1 mogu se vidjeti potencijalne zalihe pod-zemne vode. Iako je vodno bogatstvo Hrvatske veliko,postoje i neki ograni~avaju}i ~imbenici. Tako je na po-dru~ju kr{a nepravilan godi{nji raspored oborina, za-tim relativno niske retencijske sposobnosti kr{kih vo-donosnika; iako je kakvo}a voda na kr{kom podru~juvrlo dobra, {to je prednost u odnosu na druge sredo-zemne zemlje. Naravno da vodno bogatstvo koje ima-mo treba o~uvati od one~i{}enja i zaga|enja, jer na tajna~in ulaganje u vode jam~i i svekoliki razvoj cijelezemlje. Pod ulaganjem podrazumijeva se ispravno ko-ri{tenje tih voda uz za{titne, tj. zakonske mjere.

Hrvatska je relativno bogata vodom, a njeni resursi ukoli~inskom smislu za sada nisu ograni~avaju}i ~imbe-nik razvoja i odrìvog kori{tenja voda. Razina kori{te-nja voda ne ugroàva koli~insko stanje, osim na rijetkimlokacijama, a ne ugroàva niti ekolo{ke zna~ajke voda isusjednih ekosustava vezanih uz vode. Kontrola stanjavodnih resursa u Hrvatskoj kontinuirano se obavlja odpo~etka 70-ih godina pro{loga stolje}a. Osim potrebeznanja o stvarnom stanju kakvo}e voda definirane za-konskom regulativom u cilju za{tite i sigurnog kori{te-nja voda; na to nas obvezuju i potpisani me|unarodniugovori i bilateralni sporazumi sa susjednim zemljama.

Slika 1. Potencijalne zalihe podzemne vode u Republici HrvatskojFigure 1 Potential reserves of underground water in the Republic of Croatia

Izvor: Strategija prostornog ure|enja Republike Hrvatske, 1997.

Skupine Pokazatelji I. II. III. IV. V.pokazatelja (jedinica) 8,5-6,5 6,5-6,3; 6,3-6,0; 6,0-5,3; <5,3;Fizikalno- pH 8,5-9,0 9,3-9,5 9,0-9,3 >9,5kemijski Elektri~na vodljivost (µS/cm) <500 500-700 700-1000 1000-2 000 >2000

Otopljeni kisik (mgO2/l) >7 7-6 6-4 4-3 <3Zasi}enje kisikom ( %) 80-110 70-80; 50-70; 20-50; <20;

Reìm kisika 110-120 140-150 140-150 >150KPK Mn (mgO2/l) <4 4-8 8-15 15-30 >30

BPK5 (mgO2/l) <2 2-4 4-8 8-15 >15Hranjive tvari Amonijak (mgN/l) <0,10 0,10-0,25 0,25-0,60 0,60-1,50 >1,50

Nitrati (mgN/l <0,5 0,5-1,5 1,5-4,0 4,0-10,0 >10,0Mikrobiolo{ki Broj koliformnih bakt. (UK/l) <500 500-5 000 5 000-100 000 100 000-1 000 000 >1000000

pokazatelji Broj aerobnih bakt. (BK/ml) <1000 1 000-10 000 10 000-100 000 100 000-750 000 >750 000Metali @eljezo (µg/l) 100 1000

Aluminij (µg/l) <1500 > 1500Organski spojevi Mineralna ulja (µg/l) <20 20-50 50-100 100-250 >250

Opasne tvari Cijanidi (µg/l) 1 100Flouridi (µg/l) 300 1500

Program ispitivanja vodnih resursa u Republici Hr-vatskoj provode “Hrvatske vode”, a potvr|uje Dràvnauprava za vode. Ispitivanja su vr{ena na 294 mjernepostaje povr{inskih voda, 159 mjernih postaja pod-zemnih voda grada Zagreba, te na 27 mjernih postajaobalnog mora. Ispitivanja su obavili Glavni vodnogos-podarski laboratorij, te jo{ 14 ovla{tenih laboratorija{irom Hrvatske ([ i r a c , M i r k o v i } , B u j a s 2003).

Kada se govori o kakvo}i voda potrebno je navestiglavne pokazatelje kakvo}e voda podijeljene u tri skupine.

Fizikalni pokazatelji kvalitete voda: temperatura vo-de, miris i okus vode, boja vode, mutno}a vode, rezidu-alne ~vrste tvari, specifi~na elektroprovodljivost vode.

Kemijski pokazatelji kvalitete voda: aciditet i alkali-tet vode, tvrdo}a vode, redoks-potencijal vode. Kemij-ski pokazatelji korisni su za momentalnu procjenu kva-litete. Postoje analize za pojedine tvari u vodi, ali prvose odre|uju op}i kemijski pokazatelji koji se odnose naotopljene tvari.

Biolo{ki pokazatelji kvalitete voda: bakteriolo{kaispitivanja vode (sastoje se u odre|ivanju gusto}e koli-formnih bakterija u uzorku vode. Te bakterije upu}ujuna prisutnost fekalnih tvari, a neizravno se moè za-klju~iti da li postoji ili ne prisutnost patogenih bakteri-ja. Koliformne bakterije u vodi se pona{aju poput pato-genih, a nepostojanje koliformnih bakterija u uzorkuvode moè indicirati da voda nije zaga|ena fekalijama,te da je zdravstveno sigurna za pi}e), saprobiolo{kemetode ispitivanja (primjenjuju se da bi se dobila pot-punija slika stvarnog zaga|enja voda. Odre|ene biljkei ̀ ivotinje nam sluè kao indikatori zaga|enja, jer rastui ìve tamo gdje se odvija truljenje organske tvari, aodre|ivanje njihovog broja i zastupljenosti predstavlja

osnovu saprobiolo{kog ispitivanja kvalitete vode. Po-jedini organizmi se masovno razvijaju, dok drugi ugi-baju i nestaju, ali op}enito se broj vrsta u zaga|enimvodama smanjuje, a one koje ostaju zastupljene su svelikim brojem jedinki). U vodi su uvijek prisutni raz-li~iti mikroorganizmi koji pomaù razgradnju organs-kih tvari i doprinose biolo{kom samopro~i{}avanjuvode. Voda za pi}e ne smije sadràvati mikroorganiz-me (bakterije i viruse) zbog mogu}nosti preno{enjarazli~itih bolesti poput kolere, tifusa, dizenterije, hepa-titisa. @ivi svijet prirodnih voda osjetljiv je na fizikal-no-kemijske promjene u ekosustavu, a biolo{ki poka-zatelji pouzdan su na~in za odre|ivanje karaktera istupnja zaga|enja vode.

Prema Uredbi o klasifikaciji voda (N.N. 77/98)vode su u Republici Hrvatskoj ovisno o stupnju ~isto}ei njihovoj namjeni svrstane u pet kategorija:• I. kategorija, to su vode koje se u svom prirodnom

stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za pi}e iza proizvodnju hrane. Prisutna je mala koncentraci-ja organskih i anorganskih hranjivih tvari i mali brojbakterija. Nema antropogenog zaga|enja metalimaniti organskim tvarima.

• II. kategorija, te su vode malo one~i{}ene organs-kim i anorganskim hranjivima, mali je broj bakteri-ja, smanjena je prozirnost. Voda se koristi za kupa-nje, a uz pro~i{}ivanje moè se koristiti i za pi}e.

• III. kategorija, tu je pove}ana koncentracija organ-skih i anorganskih hranjiva, prisutan je i ve}i brojbakterija, koncentracije metala su niè od toksi~nerazine, voda je one~i{}ena organskim spojevima,prisutan je manjak kisika, a koristi se u industriji ipoljoprivredi, potrebno je pro~i{}ivanje.


614

Tablica 1. Pokazatelji kakvo}e i vrijednosti za pojedine kategorije vodaTable 1 Indicators of quality and values for water categories

• IV. kategorija, te vode primaju velike koncentracijeorganskih i anorganskih tvari, znatan je broj bakte-rija, prisutan je manjak kisika (pomor ribe), sadràjmetala je povremeno iznad dopu{tene razine, ko-riste se uz obavezno pro~i{}ivanje.

• V. kategorija, to su jako one~i{}ene, mutne vode.Prisutan je stalan nedostatak kisika, velik je brojbakterija, sadràj metala je iznad toksi~ne razine ivoda nije za uporabu.Kvaliteta vode vaàn je element za procjenu mogu-

}e raspoloìve koli~ine od ukupne koli~ine vode. Kva-liteta predstavlja stanje vodnog sustava prema fizikal-no-kemijskim te biolo{ko-bakteriolo{kim pokazatelji-ma u vodi i u sedimentu.

Rijeke Jadranskog sliva su kratke i izviru uglavnomna podru~ju kr{a. Njihova je bitna zna~ajka da su goto-vo uvijek ~iste, a to ih ~ini pogodnim za vodoopskrbupodru~ja; npr. voda rijeke Ra{e spada u II kategoriju,Zrmanja spada u I-II, Krka je u granicama I-II, Cetinaspada u I-II, dok Neretva u donjem toku spada u II-IIIkategoriju (G e r e { , Vo d o p i j a 1993).

Podzemne vode su posebno zna~ajne za vodoopskr-bu na kr{u zbog specifi~nih geomorfolo{kih i hidrogeo-lo{kih prilika. Kvaliteta podzemne vode je posljednjihgodina ugroèna razvojem urbanizacije, industrije, po-ljoprivrede i turizma. Ovisno o hidrogeolo{kim prilika-ma brojne otpadne tvari ulaze u podzemne vode i pogor-{avaju njihovu kvalitetu, {to izravno moè utjecati nanjihovu uporabu u vodoopskrbi. Za{tita podzemnih vo-da na kr{u vrlo je te{ka zbog posebnosti hidrogeolo{kihprilika, a opasnost od pogor{anja kvalitete vode na kr{uje velika, posebno zbog na~ina kori{tenja ponora od-

nosno jama u zale|u. Podzemne vode su tako|er osjet-ljivije na one~i{}enja od povr{inskih voda (Ty l e rM i l l e r 1994). Nadalje temeljna zna~ajka kr{kih vodo-nosnika je nizak stupanj filtracije; zatim brzina podzem-nih tokova u pojedinim dijelovima kr{kih vodonosnika,te mogu}nost dolaska povr{inske vode putem ponora upodzemne kanale, {to moè biti opasno glede one~i{}e-nja. Prema B i o n d i } u (1996) kr{ke podzemne vodetrebaju za{titu radi tri glavna razloga: na kr{kim tereni-ma podzemne vode su ~esto jedini izvor pitke vode, kr{-ke podzemne vode su osobito ugroène one~i{}enjem iodrìvo upravljanje podzemnim vodama zahtijeva mje-re predostro`nosti od one~i{}enja.

Kod nacionalnog pra}enja kakvo}e kopnenih vodaispituje se kakvo}a voda 31 izvora. Vode izvora morajubiti 1 kategorije. Vode izvori{ta pokazuju stanje kakvo-}e u samome izvoru, ali i kakvo}u vode vodonosnika.Izvori{ta pripadaju slivovima rijeke Drave i Dunava,slivu Save te sjevernojadranskim i srednje i ju`noja-dranskim slivovima. Ocjena kakvo}e vode na izvori{ti-ma ukazuje na najve}a odstupanja od planirane 1 vrstezbog povi{enih mikrobiolo{kih pokazatelja, dok je pre-ma ve}ini ostalih mjerenih pokazatelja kakvo}a vodeizvori{ta 1 i 2 vrste vode tj. vrlo dobre i dobre kakvo}e([ u r m a n o v i } , A r t u k o v i } , J o k i } 2003).

Iskori{tavanje voda u Hrvatskoj povezano je s ko-ri{tenjem voda u energetske svrhe, kori{tenjem u indu-striji, navodnjavanju, kori{tenju voda za uzgoj ribe, ko-ri{tenjem mineralnih i termalnih izvora, te naravno vo-doopskrbe. Pribli`no 75 % stanovni{tva priklju~eno jena sustav javne vodoopskrbe, ali stupanj opskrbljenostivodom nije jednak u svim podru~jima Hrvatske.


615

Glavni one~i{}iva~i i zaga|iva~i voda u HrvatskojGradska otpadna voda – sadrì tvari koje pri ras-

padanju tro{e kisik otopljen u vodi, {to negativno dje-luje na ìvi svijet u vodi. Ova vrsta otpada izaziva neu-godan miris te sprje~ava kori{tenje vode zbog okusa,mirisa i boje koju voda poprima od njih.

Infektivna sredstva – to su bakterije i mikroorganiz-mi koji mogu uzrokovati oboljenja ljudi i ìvotinja.Mikroorganizmi su gotovo uvijek prisutni u gradskimotpadnim vodama.

Mineralna gnojiva – elementi poput du{ika, fosforapoti~u rast vodenog raslinja, a posebno algi. Pove}anavodena vegetacija sprje~ava kori{tenje vode za gradskui industrijsku upotrebu, a svojim raspadanjem stvarajuse neugodni mirisi i pove}ava se potro{nja kisika.

Organske tvari – u ovu klasu zaga|iva~a spadajudeterdènti, pesticidi, ulja, masti, gorivo, industrijskiorganski proizvodi te produkti raspadanja organskihtvari. Postoji velik broj tvari koje se nalaze u zaga|e-nim vodama, a ~esto su otrovne i te{ko biolo{ki razgra-

dive. Razvojem organske sintetske kemije u vodu seizbacuje niz novih tvari, o ~ijem se djelovanju na eko-sustav zna vrlo malo.

Anorganske tvari i metali - one dospijevaju u vodeputem gradskih i industrijskih otpadnih voda. Neke odnjih su vrlo otrovne i mogu onesposobiti vodu za upo-rabu i u industriji i u vodoopskrbi.

Sedimentne tvari – to su mineralne ~estice i ~esticetla, koje se ispiru u vodu sa zemlji{ta za vrijeme inten-zivnih oborina ili za vrijeme poplava, s ogoljelog {um-skog tla i svih povr{ina na kojima je tlo golo i neza{ti-}eno. Pove}ana koli~ina sedimenta negativno utje~e nabiljni i ìvotinjski svijet u vodi (organski i anorganskisediment).

Radioaktivne tvari – mogu u vodu dospjeti iz raznihizvora, a najvi{e iz otpada rudnika urana te nuklearnihelektrana. U gradskim otpadnim vodama radioaktivnispojevi mogu potjecati iz industrije te medicinskih iznanstvenih ustanova.

objekte koji daju najve}u sigurnost glede {tetnog utje-caja na okoli{, uz uvjet da su provedene sve mjere ve-zane uz planiranje, realizaciju, kori{tenje i ure|enjejednog odlagali{ta. Budu}i da odlagali{ta postoje naotvorenom, izloèna su utjecajima atmosfere, ali cilj jeda se podizanjem odlagali{ta {to manje naru{ava pri-rodna ravnoteà u okoli{u. Stoga je potrebno provesti iniz preventivnih mjera. Ve}ina preventivnih mjera ve-zana je za problematiku voda; bilo kao za{tita od {tet-nog djelovanja voda, ili za{tita voda od zaga|enja.

Prije izgradnje svakog odlagali{ta otpada treba se

upoznati s odlikama hidrolo{kog ciklusa doti~nog lo-kaliteta, kako bi se {to u~inkovitije mogle predvidjetimjere za{tite, a va`no mjesto zauzimaju oborine kojeizravno ulaze u tu zonu, te se javlja problem tretmanaprocjednih voda (filtrata) kao i odvodnje povr{inskihvoda. Kod deponija dolazi do stvaranja vrlo zaga|eno-ga filtrata, stoga je potrebno onemogu}iti njegov stva-ran dodir s povr{inskim i podzemnim vodama.

Filtrat je ozbiljan problem u za{titi voda koji semora rije{iti nizom mjera vezanih uz hidrolo{ke para-metre (padaline, povr{insko otjecanje, isparavanje i

Toplina – u termoelektranama i drugim industrij-skim postrojenjima potrebne su koli~ine vode za hla-|enje koja ispu{tena natrag u vodotoke podiè tempe-raturu vode. To negativno djeluje na vodeni svijet iograni~ava daljnje kori{tenje vode.

Poseban problem predstavlja za{tita voda na odla-gali{tima otpada, a glede toga razlikuju se ure|ena i

neure|ena odlagali{ta otpada, {to prikazuju slika 2 i 3.Prema procjenama samo sedam od 113 odlagali{ta ot-pada u Hrvatskoj zadovoljava zakonske propise (Na-cionalna strategija za{tite okoli{a 2002), E n g e r iS m i t h (2000) navode kako je 90 % odlagali{ta otpadau Sjevernoj Americi neure|eno. Pravilno projektirana iizgra|ena odlagali{ta otpada (deponije) predstavljaju


616

Tablica 2. Pokazatelji otpadnih vodaTable 2 Waste water indicatorsPokazatelj Porijeklo otpadne vodeFizikalni

Boja Ku}anstva, industrija, prirodno raspadanje organskih tvariMiris Razgradnja otpadne vode, industrijski otpadKrutine Ku}anski i industrijski otpad, erozija zemlji{taTemperatura Ku}anstva, industrija

KemijskiOrganskiUgljiko-vodici Ku}anstva, trgovina, industrijaUlja i masti Ku}anstva, trgovina, industrijaPesticidi PoljoprivredaFenoli IndustrijaBjelan~evine Ku}anstva, trgovina, industrijaPovr{inski akt. tvari Ku}anstva, industrijaAnorganskiAlkalinitet Ku}anstva, procje|ivanje podz. voda, vodoopskrbni sustavKloridi Ku}anstva, procje|ivanje morske vode, vodoopskrbni sustavTe{ki metali IndustrijaDu{ik Ku}anstva, poljoprivredaph IndustrijaFosfor Ku}anstva, industrija, ispiranje zemlji{taSumpor Ku}anstva, industrijaOtrovne tvari IndustrijaPlinoviVodik-sulfid Razgradnja ku}anskog otpadaMetan Razgradnja ku}anskog otpadaKisik Vodoopskrbni sustav, procje|ivanje povr{inskih voda

Biolo{ki@ivotinje Prirodni vodotoci i ure|aji za ~i{}enje vodaBiljke Prirodni vodotoci i ure|aji za ~i{}enje vodaMikroorganizmi Ku}anstva, ure|aji za ~i{}enje vodaVirusi Ku}anstva

Izvor: Tedeschi 1997.


617

Slika 2. Neure|eno odlagali{te otpadaFigure 2 Unregulate landfill Izvor: Za{tita okoline danas za sutra, 1989.

Slika 3. Ure|eno odlagali{te otpadaFigure 3 Sanitary landfill Izvor: Za{tita okoline danas za sutra, 1989.

procje|ivanje). Povr{insko otjecanje voda ovisi o veli-~ini i obliku slivne povr{ine, karakteristikama tla, oobraslosti terena raslinjem te o klimatskim prilikama.Podzemno otjecanje je dio padalina koji se infiltraci-jom transformira u podzemni otjecaj. Va`no je i samofiltriranje podzemnih voda koje se koristi kod analize iprou~avanja migracije zaga|enja kada filtrat kroz ne-propusnu podlogu ili uslijed ekscesa do|e u dodir spodzemnim vodama.

Filtracija podzemnih voda vrlo je sloèn proces ko-ji ovisi o sloènosti geolo{ke i hidrogeolo{ke gra|e te-rena. Pri kontaktu filtrata iz deponije s vodonosnikomdolazi do dodira filtrat-voda, uslijed ~ega se doga|ajubrojni vrlo sloèni kemijski i fizikalni procesi. Tako za-ga|ene vode trajno mijenjaju svoj prvobitni sastav, nana~in da pojedine tvari u podzemnim vodama u potpu-nosti nestaju, dok druge pove}avaju svoju koncentra-ciju. Zakonitosti nastajanja tih kemijskih spojeva vrlosu sloène i danas nedovoljno istraène.

U~inkovita za{tita voda i mora podrazumijeva pro-~i{}ivanje otpadnih voda, jer iako s ekolo{kog gledi{tavode imaju sposobnost (samo)obnove i (samo)pro~i{-}ivanja. Ti prirodni procesi odràvaju potrebnu kakvo-}u, ali naravno samo do odre|ene granice. Stoga ot-

padne vode predstavljaju izniman problem u na{ojzemlji i potrebna je daljnja gradnja ne samo mehani~-kih, nego i biolo{kih pro~i{}iva~a (slika 4). Naravno daproblem otpadnih voda nije prisutan samo u Hrvatskoj,tako se prema podacima UNEP-a (1997) navodi da sena svijetu samo 5 % otpadnih voda pro~i{}uje, {to jedoista porazan podatak glede za{tite okoli{a. S drugestrane u Hrvatskoj je prisutna neuskla|enost priklju~e-nosti na vodoopskrbni sustav (oko 76 %) i javnu od-vodnju (oko 40 %). R a u { (1991) navodi kako se ne-pro~i{}ene otpadne vode ispu{taju u vodotoke, more,kr{ki teren i u propusne septi~ke talo`nice. Pro~i{}avase samo 12 % otpadnih voda, a od toga 4,4 % na dru-gom stupnju. Budu}i da je odvodnja, pro~i{}avanje iadekvatna dispozicija otpadnih voda jedna od glavnihmjera za{tite voda, potrebno je posvetiti ve}u pozor-nost provedbi mjera za{tite voda. Moè se uo~iti da seu za{titu voda i mora najvi{e ulagalo u turisti~kim po-dru~jima sjevernog Jadrana, dok se manje ulagalo udrugim vodnim cjelinama (C i b i l i } 2003).

Isti autor navodi kako su ure|aji za pro~i{}ivanjeotpadnih voda i kanalizacijski sustavi nedjeljiva tehni-~ko-tehnolo{ka cjelina. Danas postoji oko 80 ure|ajaza pro~i{}ivanje otpadnih voda razli~itih po stupnju iz-

gra|enosti i po kapacitetu. Oko 20 ure|aja je s prethod-nim stupnjem pro~i{}ivanja, 26 ure|aja s prvim stup-njem i 34 ure|aja s drugim stupnjem pro~i{}ivanja ot-padnih voda. Prema analizama, na komunalnim ure|a-jima za pro~i{}ivanje otpadnih voda uklanja se samoodre|ena koli~ina zaga|iva~a tako da ve}i dio zavr{a-va u okoli{u.

Osobitu pozornost zasluùje za{tita mora, ponajvi{eradi turisti~ke djelatnosti koja se danas povezuje s veli-kim ulaganjima u za{titu prirode i okoli{a, {to je ustvarisastavni dio turisti~ke ponude. Dana{nje stanje je slje-de}e; unutra{nje morske vode i teritorijalno more Re-publike Hrvatske u svom najve}em dijelu nije zaga-|eno. Zaga|ena su samo obalna podru~ja u blizini ve-}ih gradskih cjelina, a glavni izvori zaga|enja su grad-ske otpadne vode, zaga|enja rijeka Krke (otpadne vode{ireg {ibenskog podru~ja) i Neretve (poljoprivredne ot-padne vode), te ve}a industrijska postrojenja. Biolo{karaznolikost Jadranskog mora je sve vi{e ugroèna, kako

one~i{}enjem gradskim i industrijskim otpadnim vo-dama, tako i neracionalnim iskori{tavanjem biolo{kihdobara te nepridràvanjem zakonskih propisa.

Zabrinjavaju}a okolnost za stanje i o~uvanje morasu zahvati poput projekta Dru`ba Adria. Ostvarenjemtog projekta izvozila bi se ruska nafta preko luke Omi-{alj, a na taj na~in pove}ao bi se tankerski promet i pre-ma procjenama u na{e more bi se ispu{talo vi{e od 5 milijuna tona balastnih voda godi{nje. Naime, prob-lem je {to se balastnim vodama {ire nepoèljne bioin-vazijske vrste iz mora {irom svijeta, {to potvr|uju ipodaci me|unarodne pomorske organizacije – IMO(http://globallast.imo.org). U Sredozemlju i danas imaproblema radi tropskih algi (Caulerpa taxifolia i Cau-lerpa racemosa) koje negativno utje~u na biolo{ku raz-nolikost, me|utim najvi{e zabrinjava ~injenica da seradi kratkoro~ne i nejasne dobiti pove}ava opasnost odmogu}e tankerske nesre}e pove}anjem tankerskogprometa. Te{ko se moè na taj na~in uspje{no ulagati u


618

Slika 4. Za{tita voda i ure|aji za pro~i{}ivanje otpadnih vodaFigure 4 Protection of water and waste water treatment plants

Izvor: Strategija prostornog ure|enja Republike Hrvatske, 1997.

turizam kao najzna~ajniju gospodarsku djelatnost, nespominju}i negativan utjecaj na za{titu prirode i okoli-{a uop}e. Upozoravaju}e je nedavno potonu}e tankeraPrestige uz {panjolsku obalu Galicije, koji je prevozio70 000 tona nafte i zagadio vi{e od 900 kilometara oba-le. Posljedice takve nesre}e u zatvorenom moru kao {toje Jadransko bile bi nesagledive i stoga je doista upitnokolika je korist od projekta, a koliki je stvarni rizik i da

li je to gospodarski razvoj temeljen na odrìvom razvo-ju? Uzmimo u obzir i podatak da litra ulja pokvari okusod 1.000.000 litara pitke vode. Na morskoj se povr{iniizliveno ulje rasprostre u 1 do 2 mm tanki sloj kod la-kog i u 8 mm debeli sloj kod te{kog ulja. Oni se sastojeod vi{e od osam stotina razli~itih kemijskih spojeva(WBGU 1998, u G l a v a ~ 1999).


619

Odnos voda i {umskih ekolo{kih sustavaUtjecaj voda na {umske ekosustave, posebno nizin-

ske vrlo je zna~ajan, te se utvrdilo da same promjene re-ìma podzemnih i povr{inskih voda u nizinskim {uma-ma imaju gotovo odlu~uju}u ulogu za uspijevanje po-jedinih biljnih zajednica. To potvr|uju istraìvanja kojasu proveli P r p i } (1989); K o m l e n o v i } , M a y e r iR a s t o v s k i (1991); Vr a n k o v i } i B a { i } (1989) uM a y e r (1995); M a y e r (1995), B a r i ~ e v i } (1998).Promjena kvalitete vode tj. unos one~i{}enih i zaga|e-nih poplavnih voda u {umske ekosustave tako|er dovo-di do negativnih posljedica, {to u svojim radovima na-vode P r p i } (1989); M a y e r i P e z d i r c (1990); P r -p i } i dr. (1994) u M a y e r (1995), tj. uglavnom dolazido su{enja cijelih nizinskih {umskih bazena, {to navodeP r p i } , S e l e t k o v i } i I v k o v (1991) za Kalje i Turo-poljski lug. Takvi slu~ajevi nisu bili rijetki u posljed-njim desetlje}ima u Hrvatskoj.

Vaàn je i utjecaj velikih vodotehni~kih zahvata nanizinske {ume posebno u nizinama na{ih najve}ih rije-ka, najistaknutiji primjer su rasprave o HE Novo Virjeu blizini {umskog kompleksa Repa{ o kojoj pi{u P r -p i } (1985); A n t o n i } i dr. (2000); P r p i } (2001).

Problem se javlja i kod pu{tanja u pogon novih in-dustrijskih postrojenja ili energetskih postrojenja kojaone~i{}uju okoli{, a nemaju izgra|ene ure|aje za pro-~i{}ivanje voda. U podru~ju nizinskih {uma koje suvrlo osjetljive na promjene vodnih odnosa, vodotehni-~ke zahvate i hidromelioracije treba provoditi tako dane dolazi do negativnih promjena u ekosustavu nizin-skih {uma, jer upravo radi takvih negativnih promjenau stani{tu dolazi do su{enja i propadanja velikih nizin-skih {umskih bazena kao {to su Kalje, Turopoljski lug,Sunjsko polje i @utica.

P r p i } (1994) u M a y e r (1995) navodi za Turo-poljski lug masovno su{enje {umskih sastojina koje je

nastupilo od 1981-1990. godine, gdje se posu{ilo goto-vo 100.000 m3 stabala, te je takva pojava poprimilarazmjere ekolo{ke katastrofe.

Danas se provode istraìvanja o unosu polutanata unizinske {ume sjeverne Hrvatske one~i{}enim poplav-nim vodama; ta istraìvanja provedena su u mnogim{umskim bazenima: Kup~ina, Turopoljski lug, Varo{kilug, êsma, Vara`dinske podravske {ume, Spa~va, po-dravskim vrbicima i topolicima i osje~kim podravskim{umama. Najvi{e je istraìvano olovo, cink i bakar, arezultati se razlikuju po pojedinim bazenima, te je utvr-|eno da poplavne povr{ine uvijek sadrè vi{e poluta-nata od neplavljenih povr{ina.

Utvr|eno je da su plavljena {umska tla na fluvisoli-ma rijeke Drave, Save i Dunava znatno vi{e optere}enate{kim metalima nego tla okolnih neplavljenih povr{i-na. Posebno su visoke koncentracije u prvoj poplavnojzoni gdje je plavljenje ~e{}e, a do sedimentacije nano-sa dolazi u mirnim vodama zaostalim u mikrodepresi-jama nakon poplava. Sadràj te{kih metala u sedimen-tima iz korita Drave i Dunava manji je nego u tlima po-plavnih zona zaobalja. Savski sedimenti sadrè vi{ete{kih metala zbog teèg mehani~kog sastava i vi{e or-ganske tvari, te imaju ve}u sposobnost vezanja te{kihmetala nego sedimenti Drave i Dunava. Ve}i sadràjorganskih tvari posljedica je ve}ih one~i{}enja savskihvoda organskim polutantima (K o m l e n o v i } , M a -y e r , R a s t o v s k i 1991).

U tlu Spa~vanskog bazena utvr|ene su niske kon-centracije olova, cinka, uz povi{ene koncentracije ba-kra. U usporedbi sa srednjom Posavinom, tla spa~van-skog bazena su vi{e one~i{}ena. To one~i{}enje uglav-nom je posljedica intenzivnih poplava prije izgradnjenasipa i provedbe drugih vodotehni~kih zahvata.

Za{ti}ena vodena podru~ja u HrvatskojMore i jezeraOd prirodnih jezera isti~u se Plitvi~ka jezera, koja

predstavljaju ujezereni tok rijeke Korane s ukupno 16kaskadno nanizanih jezera i brojnim slapi{tima. To po-dru~je je progla{eno nacionalnim parkom, te je uvr{tenou Popis svjetske kulturne i prirodne ba{tine UNESCO-a.

Vransko jezero kraj Pako{tana; najve}e prirodno jezerou Hrvatskoj s povr{inom od 30,7 km2, progla{eno je par-kom prirode. Vransko jezero na otoku Cresu znatno jemanje, ali je zbog svoje dubine od gotovo 74 metra naj-ve}a akumulacija slatke vode u Hrvatskom primorju.Prirodne ljepote i bogatstvo mora i podmorja jedan su od


620

razloga progla{enja Brijuna, Kornata i Mljeta nacional-nim parkovima, te Tela{}ice parkom prirode. Tako|er,voda je temeljni fenomen i u nacionalnom parku Krka.

Vodena i mo~varna stani{taU Hrvatskoj je izraèno bogatstvo mo~varnih stani-

{ta, osobito onih ~iji je postanak vezan uz rijeke. Naj-zna~ajnije su poplavne zone porje~ja Save, Drave, Murei Dunava gdje su se razvila prostrana i jo{ uvijek dobroo~uvana mo~varna stani{ta koja su upisana na Ram-sarski popis mo~vara i od me|unarodnog su zna~enja.

Jedno od njih je Lonjsko polje u srednjem dijelu to-ka Save. To je poplavno podru~je s prostranim poplav-nim {umama hrasta lu`njaka, poplavnim livadama ipa{njacima, te brojnim rije~nim rukavcima. Ovdje sustani{ta mnogih europski ugroènih vrsta poput {tekav-ca, orla klikta{a, crne rode, `li~arke, kosca i drugih.

Kopa~ki rit razvio se na u{}u Drave u Dunav, a obi-luje jezerima, barama i kanalima, prostranim tr{}acimai velikim kompleksima ribnjaka. Ovdje obitava najve-}a populacija {tekavaca u Hrvatskoj, gnijezdi se 90 %hrvatske populacije divljih gusaka, te je jedino mjestou Hrvatskoj gdje se gnijezdi veliki vranac. Osobito jevelika vrijednost Kopa~kog rita kao odmori{ta i hrani-li{ta za mo~varice selice.

Mo~varna podru~ja Hrvatske koja se nalaze na Ram-sarskom popisu su:• Lonjsko i Mokro polje povr{ine 50 560 ha• Kopa~ki rit povr{ine 17 700 ha• Donji tok Neretve povr{ine 11 500 ha• Ribnjaci Crna Mlaka povr{ine 625 ha

Zakonski propisi:• Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, 59/90)• Zakon o vodama (Narodne novine, 107/95)• Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (Narod-

ne novine, 107/95, 19/96)• Odluka o visini naknade za kori{tenje voda (Narod-

ne novine, 15/91, 19/92, 79/92, 1/94)• Odluka o visini naknade za za{titu voda (Narodne

novine, 15/91, 19/92, 84/92, 1/94)• Pravilnik o obra~unu i pla}anju naknade za za{titu

voda (Narodne novine, 94/98)• Pravilnik o grani~nim vrijednostima pokazatelja

opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodnenovine, 40/99, 6/01)

• Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata (Narod-ne novine, 28/96)

• Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispu-njavati pravne osobe koje obavljaju poslove, pose-bice zna~ajne za upravljanje vodama (Narodne no-vine, 34/96)

• Dràvni plan obrane od poplava (Narodne novine,8/97, 32/97, 43/98, 93/99)

• Odluka o minimalnim stopama i visinama slivnevodne naknade (Narodne novine, 8/97)

• Pravilnik o o~evidniku zahva}enih i crpljenih koli-~ina voda (Narodne novine, 57/96)

• Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje vodo-opskrbne djelatnosti (Narodne novine, 82/96,102/97)

• Pravilnik o posebnim uvjetima koji moraju ispunja-vati pravne osobe koje obavljaju djelatnosti odvod-nje otpadnih voda (Narodne novine, 93/96, 53/97,102/97)

• Odluka o visini naknade za kori{tenje voda (Narod-ne novine, 62/00)

• Uredba o klasifikaciji voda (Narodne novine, 77/98)• Uredba o opasnim tvarima u vodama (Narodne no-

vine, 78/98)• Dràvni plan za za{titu voda (Narodne novine,

8/99)• Pravilnik o opsegu i na~inu pregleda vode za pi}e i

ure|aja (Narodne novine, 46/94)• Pravilnik o utvr|ivanju zona sanitarne za{tite izvo-

ri{ta (Narodne novine, 55/02)Va`niji propisi vezani uz more:

• Konvencija o za{titi morskog okoli{a i obalnog po-dru~ja Sredozemlja, 1995.

• Republika Hrvatska je ratificirala izmjene Konven-cije iz 1995. koje su objavljene kao:

• Zakon o potvr|ivanju izmjena Konvencije o za{titiSredozemnog mora od one~i{}ivanja i Protokola osprje~avanju one~i{}ivanja Sredozemnog mora po-tapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrako-plova ( Narodne novine, 17/98)

• Protokol o sprje~avanju one~i{}avanja Sredozem-nog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s bro-dova i zrakoplova, 1995.

• Protokol o suradnji u borbi protiv one~i{}enja Sre-dozemnog mora naftom i drugim{tetnim tvarima uslu~ajevima opasnosti, 2002.

• Protokol o za{titi Sredozemnog mora od one~i{}e-nja kopnenim izvorima i aktivnostima, 2002.

• Protokol o posebno za{ti}enim podru~jima i biolo{-koj raznolikosti u Sredozemlju, 2001.

• Protokol o za{titi Sredozemnog mora od one~i{}enjauslijed istraìvanja i iskori{tavanja epikontinentskogpojasa, morskog dna i morskog podzemlja, 1994.

• Konvencija o sprje~avanju zaga|ivanja mora izba-civanjem otpadaka, 1972.

• Me|unarodna konvencija o pripravnosti, akciji isuradnji za slu~aj one~i{}enja uljem, 1990. (Narod-ne novine – Me|unarodni ugovori 2/97)Va`niji propisi vezani uz kopnene vode:

• Zakon o potvr|ivanju Konvencije o suradnji na za{-titi i odrìvoj uporabi rijeke Dunava, 1994. (Narod-ne novine – Me|unarodni ugovori 2/96)

• Zakon o potvr|ivanju Europskog ugovora o glav-nim unuternjim plovnim putovima od me|unarod-

nog zna~aja – AGN, 1996. (Narodne novine – Me-|unarodni ugovori 16/98)

• Zakon o potvr|ivanju Konvencije o za{titi i uporabiprekograni~nih vodotoka i me|unarodnih jezera,

1992. (Narodne novine – Me|unarodni ugovori 4/96)• Konvencija o reìmu plovidbe Dunavom, 1948.

(Narodne novine – Me|unarodni ugovori 13/98).


621

ZAKLJUÂK – ConclusionHrvatska je relativno bogata vodom, kvaliteta vode

je povoljna; tako da se za sada ne javljaju problemidostupnosti dovoljnih koli~ina kvalitetne pitke vode.Koli~ina vlastitih voda po stanovniku procjenjuje se na6.800 m3 godi{nje.

Zakonska regulativa vezana za za{titu voda i moradanas doìvljava velike promjene, jer je u tijeku usu-gla{avanje brojnih zakona, mjera i propisa iz podru~jaza{tite, ali i upravljanja vodama s vaè}om europskomregulativom.

Stanje voda u Hrvatskoj je zadovoljavaju}e, jedinove}a odstupanja u kvaliteti voda su uo~ena u blizini ve-}ih gradskih ili industrijskih sredi{ta kao i u blizini ve-}ih poljoprivrednih povr{ina i va`nijih, tj. frekventnijihprometnih pravaca. Me|utim opasnost za mo~varna ivodena stani{ta o~ituje se u sljede}em: promjenama uvodnom reìmu, fizi~kim i biolo{kim promjenama ione~i{}avanjem vodotoka.

Stanje mora je tako|er zadovoljavaju}e uz odstupa-nja u neposrednoj blizini ve}ih luka, gradova i turisti~-kih sredi{ta. Razlozi ugroènosti morske flore i faunenajvi{e o~ituju se one~i{}enjem mora otpadnim voda-ma i slabom provedbom zakonskih propisa, te nekvali-tetnim nadzorom odgovaraju}ih slu`bi. Velika pozor-nost danas se posve}uje razvoju pra}enja voda u Hr-vatskoj kako bi se dobili relevantni podaci o stanju i

kakvo}i voda. Potrebno je izvr{iti inventarizaciju tj.popis i tipizaciju voda u Republici Hrvatskoj. Time bise moglo lak{e djelovati u slu~ajevima akcidentnih si-tuacija, te bi bili potpuniji podaci o koli~ini i vrsti one-~i{}iva~a koji dopiru u vode, tj. stvarno stanje voda.

Problematika za{tite voda posebno je va`na za {um-ske ekosustave nizinskog podru~ja Hrvatske, posebnoglede upu{tanja velikih koli~ina one~i{}enih i zaga|e-nih poplavnih voda. Tu je jo{ i veliki problem vodoteh-ni~kih zahvata i objekata u cilju pobolj{anja vodnihprilika nekog podru~ja, me|utim ti se zahvati vrlo ~es-to lo{e reflektiraju na stanje {umskih kompleksa. Stogaje danas potrebna ve}a suradnja {umarske i vodopri-vredne struke (utjecaj HE Novo Virje na {umu Repa{)kako bi se nastali problemi {to kvalitetnije rije{ili uzsagledavanje i uvaàvanje me|usobnih stajali{ta, a sves ciljem o~uvanja stabilnih i vrlo vrijednih nizinskih{umskih ekosustava.

Za{tita voda i mora vrlo je sloèna problematikakoja u sebi objedinjuje biolo{ke i biotehni~ke znanosti,a samo dobrim upravljanjem s vodnim bogatstvom(npr. prostorno planiranje i dr.) temeljenim na na~elimaodrìvog razvoja moèmo o~uvati na{e vode i vodo-nosnike, i stoga je iznimno va`na multidisciplinarnostglede toga problema.

LITERATURA – ReferencesA n t o n i } , O., D. H a t i } , J. K r i ` a n , D. B u k o v e c ,

D. B o r o v i } , 2000: Projektiranje reìma pod-zemne vode kao preduvjeta opstanka nizinskih{uma u podru~ju hidrotehni~kog zahvata – pri-mjer {ume Repa{ i HE Novo Virje, Hrvatskevode, br. 32, str. 205–223, Zagreb.

B a r i ~ e v i } , D., 1998: Ekolo{ko-vegetacijske zna~aj-ke {ume “@utica”, Magistarski rad, [umarski fa-kultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb.

B i o n d i } , B., 1996: Hydrogeological Aspects ofGroundwater Protection in Karstic Areas – Gui-delines European Commision, Directorate-Ge-neral XII, Science, Research and Development,Environment research programme, Institut zageolo{ka istraìvanja, str. 5–11, Zagreb.

C i b i l i } , A., 2003: Postoje}e stanje, ciljevi i strate{kesmjernice u planiranju kori{tenja vode, Zbornikradova 3. hrvatske konferencije o vodama, Hr-vatske vode u 21. stolje}u, Osijek, Hrvatske vo-de, str. 557–565, Zagreb.

E n g e r , E., B. S m i t h , 2000: Environmental Science,str. 274–304, McGraw-Hill, Boston.

G e r e { , D., M. Vo d o p i j a , 1993: Vodoopskrba na Ja-dranskom podru~ju Hrvatske, Stru~no-poslovniskup “Gospodarenje vodama i unapre|enje tu-rizma na Jadranu”, Rovinj, Zbornik radova, Hr-vatsko dru{tvo za za{titu voda i mora, str. 17–27,Zagreb.

G l a v a ~ , V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju, Dràv-na uprava za za{titu prirode i okoli{a i “Hrvatske{ume” d.o.o., Zagreb.

K o m l e n o v i } , N., B. M a y e r , P. R a s t o v s k i , 1991:Unos te{kih metala one~i{}enim poplavnim vo-dama u tla nizinskih {uma isto~ne Slavonije, [u-marski list br. 3–5, str. 131–147, Zagreb.

M a y e r , B., 1995: Opseg i zna~enje monitoringa pod-zemnih i povr{inskih voda za nizinske {ume Hr-vatske, [umarski list br. 11–12, str. 383–389,Zagreb.

M a y e r , B., N. P e z d i r c , 1990: Te{ki metali (Pb, Zn,Cu) u tlima nizinskih {uma sjeverozapadneHrvatske, [umarski list br. 6–8, str. 251–259,Zagreb.

M a t a s , M., V. S i m o n ~ i ~ , S. [ o b o t , 1989: Za{titaokoline danas za sutra, [kolska knjiga, str. 235,Zagreb.

Nacionalna strategija za{tite okoli{a, Nacionalni plandjelovanja za okoli{, 2002: Ministarstvo za{titeokoli{a i prostornog ure|enja, str. 206–209,Zagreb.

Pregled stanja biolo{ke i krajobrazne raznolikosti Hr-vatske sa strategijom i akcijskim planovima za{-tite, 1999: Dràvna uprava za za{titu prirode iokoli{a, str. 22-29, Zagreb.

P r p i } , B., 1985: Studija utjecaja vodne stepenice\ur|evac na {umu Repa{, [umarski list br.11–12, str. 541–551, Zagreb.

P r p i } , B., 1989.: Propadanje {uma u SR Hrvatskoj,[umarski list br. 6–8, str. 235–242, Zagreb.

P r p i } , B., Z. S e l e t k o v i } , M. I v k o v, 1991: Propa-danje [uma u Hrvatskoj i odnos pojave premabiotskim i abiotskim ~initeljima danas i u pro{lo-sti, [umarski list br. 3–5, str. 107–127, Zagreb.

P r p i } , B., Z. S e l e t k o v i } , J. Vu k e l i } , 1994.: Pri-mjena dosada{njih sustavnih istraìvanja propa-danja {uma kod procjene kemijske optere}enostisusjednih poljodjelskih prostora Hrvatske, [u-marski list br. 9–10, str. 283–288, Zagreb.

P r p i } , B., 2001: Utjecaj vodotehni~kih zahvata nastabilnost sastojina hrasta lu`njaka (Quercus ro-bur L.) u Hrvatskoj u primjeru HE Novo Virje,[umarski list br. 7–8, str. 7–8, Zagreb.

R a u { , \., 1991: Za{tita prirode i ~ovjekova okoli{a,[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb.

R i | a n o v i } , J., 1993: Hidrogeografija, [kolska knji-ga, str. 269–277, Zagreb.

Strategija prostornog ure|enja Republike Hrvatske,1997: Ministarstvo prostornog ure|enja, gradi-teljstva i stanovanja, Zavod za prostorno plani-ranje, str. 182, Zagreb.

[ i r a c , S., G. M i r k o v i } , N. B u j a s , 2003: Kakvo}avoda u Republici Hrvatskoj 2000. – 2001. godi-na, Zbornik radova 3. hrvatske konferencije ovodama, Hrvatske vode u 21. stolje}u, Osijek,Hrvatske vode, str. 463–471, Zagreb.

[ u r m a n o v i } , D., M. A r t u k o v i } , M. J o k i } , 2003:Uloga monitoringa kakvo}e voda u vodno gos-podarskom planiranju, Zbornik radova 3. hrvat-ske konferencije o vodama, Hrvatske vode u 21.stolje}u, Osijek, Hrvatske vode, str. 673–683,Zagreb.

Te d e s c h i , S., 1997: Za{tita voda, Hrvatsko dru{tvogra|evinskih inènjera, str. 297, Zagreb.

Ty l e r M i l l e r , G., 1994: Living in the environment,str. 592–617, Wadsworth, Inc., Belmont.

UNEP-United Nations Environment Programme,1997: Global Environmental Outlook – 1997.Oxford University Press, New York and Oxford:264p., (http://www.org/unep/eia/geo1/)

Uredba o klasifikaciji voda (Narodne novine 77/98).Uredba o opasnim tvarima u vodama (Narodne novine

78/98).WBGU-Wissenschaftlicher Beirat der Bundesregie-

rung, Globale Umweltveränderungen, 1998:Welt im Wandel: Strategien zur Bewältigungglobaler Umweltveränderungen. Jahresgutach-ten 1998. Springer Verl., Berlin: 378 S.http://globallast.imo.org


622

SUMMARY: The paper deals with the water and sea status in the Republic of Croatia. As one ofthe most important natural resources, water plays a crucial role in the protection of the environment.Therefore, the preservation of its quality and quantity is one of the basic requirements for develop-ment and a strategic asset for the future.

The water condition in Croatia is satisfactory; however, some deviations in the quality in the senseof pollution and contamination were recorded in the proximity of larger urban or industrial centres,larger agricultural areas and major traffic lines. The quality of the sea in the vicinity of larger towns,harbours and tourist resorts deviates from the prescribed values. An efficient protection of water andsea is undertaken by monitoring the condition and by inventorying, that is, systematising and typify-ing waters in the Republic of Croatia.

The paper highlights the problem of protecting water from pollution with regard to forest ecosys-tems. Particular stress is laid on the role of forests and waters in the lowland part of Croatia, as wellas the hydrological or water-protective role of forests across Croatia.

K e y w o rd s : Republic of Croatia, water and sea protection, environmental protection, waterstatus, pollution, contamination

KARLOVAC, SREDI[TE [UMARSTVA HRVATSKE VOJNE GRANICE1

KARLOVAC – THE FORESTRY CENTRE OF THE CROATIAN MILITARY BORDERIvan BO@IÊVI]*

SA@ETAK: U mjesecu velja~i 2005. godine navr{ava se 240 godina otkakoje osnovana prva Uprava {uma u gradu Karlovcu. Imenovan je prvi {ef, upra-vitelj uprave {uma {umarnik (Waldmeister) Dragutin Franzoni. Na terenuHrvatske vojne granice postavljaju se prvi djelatnici {umari i lugari. Osniva-ju se prvi {umski uredi ili {umarije. Svim ovim zbivanjima prethodila je prvapremjerba {uma u Hrvatskoj vojnoj granici, izradba prvih mapa, odnosno ka-rata. Prvo ure|ivanje {uma izvr{ili su prvi taksatori, stru~no tehni~ki djelat-nici u vojnim odorama pod stru~nom kontrolom inènjera-majora Pierkera.Svakako da se ovi stru~no {umarski radovi obavljaju u sastavu Generalata uKarlovcu.

U sje}anje i za uspomenu na prvog upravitelja {umarnika Franzoniju,{efu prve Uprave {uma (nadzorni{tva) Karlova~koga generalata. Za uspome-nu na inènjera-majora Pierkera, prvog taksatora prve premjerbe {uma Hr-vatske vojne granice.

U spomen svim {umarskim djelatnicima, {umarima i lugarima povodom240 obljetnice {umarskih zbivanja u Hrvatskoj vojnoj granici, gradu Karlov-cu i prvim {umskim uredima-{umarijama u O{tarijama na Velebitu, u Kras-nom polju te u {umi Petrova Gora predjel Muljava, posve}ujem ovaj uradak.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : Hrvatska vojna granica, za~etak organiziranoga {u-marstva.

STRU^NI ^LANCI – PROFESSIONAL PAPERSUDK 630* 902


623

UVOD – Introduction1Austro-ugarska je nakon mnogih dugotrajnih rato-

va s Osmanlijskim carstvom, s Turcima, a posebno zavrijeme cara Karla VI. i njegove k}eri carice i kraljiceMarije Terezije postala siroma{na. Dràvna blagajnapostala je prazna. Zato carica i kraljica Marija Terezijaorganizira prikupljanje nov~anih sredstava iz svihoblasti Carevine. Treba upotrijebiti sve sile i svu snaguda se ispra`njena blagajna opet napuni.

Nakon mira s Turcima u Srijemskim Karlovcima1699. godine postaju zanimljiva i {umska bogatstvacarsko-kraljevskih {uma iz Hrvatske vojne granice.Posebice su bile zanimljive {ume Velebita i Kapele,koje leè uz obalu Jadranskoga mora.

Carica i kraljica Marija Terezija nare|uje zabranu16. sije~nja 1762. godine na svaki izvoz hrastovine izpokrajina Kranjske, Istre, Furlanske i primorskoga di-jela Hrvatske vojne granice.

U listopadu iste godine povjerava Tr{}anskoj trgo-va~koj intendanturi vrhovni nadzor nad {umama Hr-vatske vojne krajine Karlova~kog generalata.

Nare|uje joj da organizira i izvr{i {umarske stru~neradove. Oni se sastoje od opisa {uma i sastojina, teren-skih premjerba, kartiranja ili mapiranja, odnosno traìda se izvr{e prvi taksacijski radovi u {umama Hrvatskevojne krajine Karlova~kog generalata. Rok za ove ra-dove bio je kraj 1764. godine, kada su isti zavr{eni, aobavilo ih je {umarsko stru~no osoblje u vojnim odora-ma i pod stru~nim vodstvom i vojnom komandom in-ènjer-majora pl. P i e r k e r a , carica i kraljica MarijaTerezija ustanovljuje prvu Upravu {uma Karlova~kog

1 Predavanje odràno ~lanovima Hrvatskoga {umarskoga dru{tva,Ogranka Karlovac, dana 25. velja~e 2005.* Ivan Boì~evi}, dipl. ing. {um., 47240 Slunj, I. G. Kova~i}a

generalata u sastavu General-Comande u Karlovcu. Za{efa te prve Uprave {uma imenuje {umarnika DragutinaF r a n z o n i j a (Johan-Care Franzoni).

Postavljanjem prvog upravitelja prve Uprave {umau Karlovcu po~inje organizirano stru~no {umarskogospodarenje {umama Hrvatske vojne granice.

Isti~em vojnu Hrvatsku, jer u to doba postoji jo{ icivilna Hrvatska i turska Hrvatska, odnosno hrvatskikrajevi vojno okupirani od Turaka.

Radoslav L o p a ~ i } 1879. g. navodi da su se podimenom turska Hrvatska i za vrijeme Turske vladavinezvali predjeli izme|u Vrbasa i Plive na istoku i rijekeUne na zapadu, pa sve na jug do Glamo~a i Illievna(Livna) u dana{njim okru`jima Biha}kom i Banjalu~-kom, te pone{to Travni~kom okru`ju.

Civilnu Hrvatsku ili Provincijal ~inili su predjeliIstre, Hrvatskoga primorja do Povila i Ledenica naistoku, podru~je Ozlja, Jastrebarskog, Zagreba i Hrvat-skoga zagorja.

I. Boì~evi}: KARLOVAC SREDI[TE [UMARSTVA HRVATSKE VOJNE GRANICE [umarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 623-632

624

STVARANJE HRVATSKE I SLAVONSKE VOJNE GRANICEEstablishment of the Croatian and Slavonian Military BorderStvaranje hrvatske i slavonske vojne granice po~i-

nje dolaskom na hrvatsko prijestolje Ferdinanda Habs-bur{koga i njegovih nasljednika, dakle od 1527. godi-ne. Stvaranjem hrvatskog obrambenog sustava uz gra-ni~no podru~je s Turcima, po~etak je stvaranja hrvat-ske i slavonske vojne granice. Obrambeni pojas u gra-ni~nom podru~ju s Turskim carstvom prozvan je Hr-vatskom i Slavonskom vojnom granicom.

Hrvatska vojna granica u po~etku ima formiranedvije kapetanije i to: Senjsku i Biha}ku. U kapetanija-ma boravi carsko-kraljevska vojska. Ostalo grani~nopodru~je u po~etku brane hrvatski kneèvi, feudalci.Zbog nedostatka pu~anstva, obrana ovog podru~ja pos-tepeno prelazi u ruke vladara, odnosno Habsburgovaca.

U Hrvatskoj vojnoj granici car osniva ili formira jo{Ogulinsku, Hrastova~ku i @umbera~ku kapetaniju, ta-ko da Hrvatska vojna granica ima u svom sastavu petkapetanija.

Slavonska vojna granica sa sjedi{tem generalata uVara`dinu u svom sastavu ima Koprivni~ku, Krièva-~ku i Ivani}ku kapetaniju. Cijelo obrambeno podru~je ihrvatsko i slavonsko predano je na neposrednu upravu{tajerskom nadvojvodi Karlu Habsbur{kom. Spome-nuti nadvojvoda 13. srpnja 1579. godine polaè kamentemeljac za izgradnju glavne tvr|ave u Hrvatskoj zasjedi{te generalata granice.

Lokacija je odabrana na imanju hrvatskog knezaJurja [ubi}a Zrinskog. Hrvatski staleì nisu bili zado-voljni izborom lokacije. Oni su predlagali lokaciju uneposrednoj blizini grada Steni~njaka, hrvatskih kne-zova Baboni}a. Lokacija koja je prihva}ena nalazi seispod hrvatskog grada Dubovca, nedaleko frankopan-skog grada Ozlja, podno gradova Fuka i Skrada te Ste-ni~njaka grada blagajskih knezova Baboni}a.

Izgradnjom grada, opasanog {an~evima i vodom,stvoreno je zna~ajno vojno sjedi{te u Hrvatskoj vojnojgranici, koje je dobilo ime Karlovac (Carlstadt) po nje-govom osniva~u {tajerskom nadvojvodi Karlu Habs-bur{kom. Sredstva za gradnju u iznosu od 420.000 fo-

rinti sabrana su od staleì unutarnjo-austrijskih pokra-jina. Padom hrvatskog grada Biha}a u turske ruke, Hr-vatska vojna granica gubi 1592. godine jednu cijelu ka-petaniju Biha}ku te djelomi~no Ogulinsku kapetanijuisto~no od Slunja (Kremen, Dre`nik grad, Tràc) kao idjelomi~no Hrastovi~ku kapetaniju. Godine 1595. ob-novljena je Hrastovi~ka kapetanija pod imenom Pe-trinjska. Kotar ove kapetanije prozva{e Pokupskomgranicom ili Banskom granicom.

Na hrvatsko-ugarskom saboru u Poùnu 1715. go-dine vojska hrvatske i slavonske vojne granice razdije-ljena je po regimentama- pukovnijama. Zagreb je stal-no bio sredi{te zapovjedni{tva Banske granice, odnos-no prve i druge banske pukovnije ili regimente. 1783.godine preneseno je vrhovno zapovjedni{tvo iz Ko-privnice u Zagreb, kamo je bilo preseljeno iz Vara`di-na. Car Josip II., sin carice i kraljice Marije Terezije1786. godine preseljava vrhovno zapovjedni{tvo Hr-vatske vojne granice u Zagreb. Tako Zagreb postajesredi{te svih generalata svih regimenata vojne granice.

Regimente Hrvatske vojne granice su:1. Li~ka regimenta sa sjedi{tem u Gospi}u2. Oto~ka regimenta sa sjedi{tem u Oto~cu3. Ogulinska regimenta sa sjedi{tem u Ogulinu4. Slunjska regimenta sa sjedi{tem u Karlovcu

Generalat ovih regimenti je u Karlovcu, a od 1786.godine u Zagrebu. Uprava {uma Karlova~ke vojne gra-nice ostaje u Karlovcu.

Regimente banske u Banovini su:1. Prva banska regimenta sa sjedi{tem u Glini2. Druga banska regimenta sa sjedi{tem u Petrinji.

Vrhovna komanda Prve i Druge banske regimentebila je u Zagrebu.

Kona~no u Slavonskoj vojnoj granici imamo regi-mente:1. Krièva~ka regimenta sa sjedi{tem u Krièvcima2. \ur|eva~ka regimenta sa sjedi{tem u \ur|evcu

3. Gradi{ka regimenta sa sjedi{tem u Novoj Gradi{ci4. Brodska regimenta sa sjedi{tem u Vinkovcima5. Petrovaradinska regimenta sa sjedi{tem u Srijem-

skoj Mitrovici

Vrhovna komanda bila je u Vara`dinu i Koprivnici,a 1783. godine preseljena je u Zagreb.


625

PRVA PREMJERBA [UMA HRVATSKE VOJNE GRANICEPRVA TAKSACIJA U KARLOVCUFirst survey of the Croatian Military Border forests. First forest estimation in Karlovac

Slika 1. Karlovac sredi{te {umarstva Hrvatske vojne granice

Po nare|enju carice i kraljice Marije Terezije izda-nom u listopadu 1762. godine prelazi se odmah na rea-lizaciju naredbe. Terenske radove na opisu {uma i sas-tojina brojenjem stabala po vrsti i po jedinici povr{ine,mjerenje i utvr|ivanje povr{ine {uma, te dioba naokru`ja – distrikte, mapiranja odnosno kartiranje {umai izrada karata i mapa za {ume koje izvode {umskistru~njaci u vojnim odorama. Svi terenski ure|ajni ilitaksacijski radovi moraju biti gotovi do kraja 1764. go-dine. Imenuje se {ef za realizaciju ovih radova. To jevojni ~asnik {umar, po struci inènjer major pl. Pirker.

Eto nam u Karlovcu prve taksacije, prve sekcije zaure|ivanje {uma i prvog {efa za ure|ivanje {uma majo-ra Pirkera. Naredba carice Marije isklju~ivo traì pre-ciznu i to~nu premjerbu za velebitske i kapelske {ume,odnosno za {ume od dalmatinske me|e do Mrkoplja iOgulina, dakle za {ume bliè moru. [ume cijele slunj-ske regimente i dijela ogulinske regimente udaljenijeod mora premjerili su i opisali vojni ~asnici – mjernicikarlova~kog generalata u manjem intenzitetu.

Prva taksacija ili sekcija za ure|ivanje {uma po~injeradom odmah po nare|enju carice Marije Terezije, da-kle 1762. godine, a terenski radovi po~inju u prolje}e1763. godine pod stru~nim rukovodstvom inènjera –majora Pirkera. Prvi {ef prve taksacije {uma, odnosno

prve premjerbe {uma u Hrvatskoj vojnoj granici jeinènjer – major Pirker. Prvi stru~ni {umarski radovi napremjerbi {uma u {umama Hrvatske vojne granicepo~inju krajem 1762. godine iz Komande Karlova~koggeneralata.

Nakon zavr{enih taksacijskih radova, {ef Taksacijemajor Pirker podnosi izvje{}e Karlova~kom generala-tu. U svom izvje{}u major Pirker prikazuje op{irno sta-nje {uma i putova, terenske prilike, vrste drve}a te nji-hovu uporabnu vrijednost po pojedinim distriktima –okru`jima. Daje smjernice za unapre|enje {uma i {um-skog gospodarenja. Nabraja putove koje treba izgraditikako bi se {ume mogle koristiti. U {umama Hrvatskevojne granice vladalo je divlja~ko pusto{enje {uma.Grani~ari su samostalno i svojevoljno sjekli {ume, astabla nerazumno koristili. General major Pirker nagla-{ava potrebu izrade dobrog {umskog reda za gospoda-renje {umama Hrvatske vojne granice. Na mapiranju ikartiranju {uma uz majora Pirkera rade i natporu~niciJohn i Dinzl te podporu~nik Penzo. Izra|ena su dvaprimjerka orginalne mape ili karte {uma li~ke regimen-te. Mape ili karte {uma ostalih triju pokrajina ili regi-menta izra|ene su u mjerilu 1 : 3800 hvati.

Major Pirker propisuje etat, odnosno intenzitet sje-~e za {ume Velebita i Kapele od dalmatinske me|e do

Mrkoplja i Ogulina, odnosno zaone {ume koje su premjerene podnjegovom izravnom komandom 26% prema broju stabala. Budu}i dase za sje~u dozna~uju debela sta-bla, taj je intenzitet od 26 % bio vr-lo jak.

Za {ume ogulinske i slunjske pu-kovnije koje su premjerili i opisalivojni ~asnici – mjernici karlova~-kog generalata, smjernice, gospoda-renje i etat propisuje sam Franzoni.

[umarnik Franzoni propisuje zanavedene {ume oplodnu sje~u s du-gim pomladnim razdobljem. To jesje~a jo{ ja~eg intenziteta. [umar-nik Franzoni uz oplodnu sje~u pro-pisuje i uzgojne mjere, koje {umarina terenu moraju provoditi.


626

PRVA UPRAVA [UMA HRVATSKE VOJNE GRANICE U KARLOVCUFirst Forest Management Office of the Croatian Military Border in Karlovac

Slika 2. Sjedi{te Slunjske imovne op}ine i {umarija u Rakovcu

Carica i kraljica Marija Terezija 16. sije~nja 1762.godine zabranjuje svaki izvoz hrastovine iz svojih po-krajina Kranjske, Istre, Furlandske i primorskog dijelaHrvatske vojne granice. Trgova~koj intendanturi u Trs-tu nare|uje da zabranu provede u djelo, odnosno da jojdostavi stanje na terenu i prijedloge oko zabrane izvo-za brodogra|e i zabrane pusto{enja {uma. StvaranjeUprave {uma u Karlovcu je proces koji traje sve od1762. do 1765. godine.

Tr{}anska intendatura odmah stupa u pregovore isporazume s Karlova~kim generalatom. Ona za {umeHrvatske vojne granice, odnosno za sre|ivanje stanjana terenu, posebice uz more i za gospodarenje {umamaHrvatske vojne granice, koristi vojnu general komanduKarlova~kog generalata. Svoje prijedloge za sre|enje{umskog gospodarstva u {umama Hrvatske vojne gra-nice {alje na odobrenje kraljici i carici Mariji Tereziji,koja 5. lipnja 1762. godine primljeni prijedlog {aljeizaslanicima raznih dvorskih oblasti kako bi dali svojestru~no mi{ljenje.

Izaslanici se sastaju 22. lipnja 1762. godine i osvom vije}anju sastavljaju zapisnik Concertations pro-tocol. U vije}anju su sudjelovali zastupnici dvorskogtrgova~kog vije}a ~e{ke dvorske kancelarije, dvorskogratnog vije}a, bancodeputacije i gospodarske komore.

Ispred dvorsko-trgova~kog vije}a bio je izaslanikdvorski savjetnik Mygine, koji zastupa zabranu izvozaza brodogradnju sposobne hrastovine, zatim valjaniopis {uma i u nacrte narisane povr{ine. Traì nu`nosastaviti i u obliku patenata izdati {umski red za {ume(zakon), te da se {umski red po{tiva i provodi u djelo.Za svako okru`je – distrikt traì da se postavljaju {um-

ski djelatnici i {umsko osoblje osposobljeno za te pos-love. Predlaè i zabranu izvoza drva u Mletke.

Ispred dvorskog ratnog vije}a prisutan je dvorskisavjetnik Traunpaner. On tvrdi da je karlova~ki koman-diraju}i general feldmar{al-lajtnant grof pl. Petazzipozvan na odgovornost, jer je iz toga podru~ja bila iz-vaàna hrastovina. Isti je bio oslobo|en optu`be i jo{pohvaljen radi velike zabrane sje~e {uma, pa ga senjanii paàni tuè u Generalkomandu.

Od ministarske banco-deputacije bio je prisutan sa-vjetnik Quinz. On hvali stanje u Bancal {umama, a tra-ì sanitarnu sje~u, njegu i ~i{}enje.

Od dvorske komore nazo~an je dvorski savjetnikbarun pl. Kempf, koji predlaè za glavne nacrte {umarudarskog mjernika Mraka iz Idrije. Tako|er traì da seuz dozvolu oboreno drvo ne bi smjelo izvesti izvanzemlje bez izvoznice (comercial – paso{).

Prisutni predstavnik dvorske komore traì zabranupa{e kozama u {umama i izgradnju spremi{ta – maga-zina za drvo u Trstu. Traì izgradnju vlasite flote. Za-klju~ak je da se u {umskom gospodarstvu napravi:1. To~an opis {uma,2. Odgovaraju}i {umski red,3. Dosljedna provedba {umskog reda.

Za povjerenika predlaù dvorskog tajnika Satzfeldai predlaù mu pla}u.

Kada svi opisi {uma stignu s terena treba izvr{itisnimanje {uma i izraditi nacrte {uma. Za {ume Hrvat-ske vojne krajine nare|uje se karlova~kom komandira-ju}em generalu u to doba Petazzi-u da {ume treba sasvojima inènjerima mapovati – iz-

raditi nacrte. Kontrolu svih poslovaizvr{it }e Satzfeld s rudarskimmjernikom Mrakom.

Na temelju svega, carica i kra-ljica Marija Terezija 26. listopada1762. godine zaduùje tr{}anskuintendaturu da sve prihvatljive za-klju~ke provede u djelo – “s rije~ina djela”.


627

DRAGUTIN FRANZONI – PRVI UPRAVITELJ PRVE UPRAVE [UMA U KARLOVCUDragutin Franzoni – the first head of the Karlovac forest management office

Slika 3. [umski predjel “Muljava” sredi{te i sjedi{te Prve {umarije iz 1765. godine

Na temelju gore iznesenih prijedloga sastavljenih oddvorskog ratnog vije}a i trgova~kog vije}a, dana 4. lip-nja, 12. listopada i 16. studenoga pro{le godine udosto-jalo se Njezino carsko kraljevsko apostolsko Veli~an-stvo odrediti da ubudu}e ima Upravu {uma karlova~koggeneralata voditi Generalna komanda u Karlovcu.

General komandi u Karlovcu bit }e {umarnik Fran-zoni, koji }e voditi nadzor nad {umama Hrvatske vojnegranice. [umarnik Franzoni postaje ~lan Generalne ko-mande karlova~koga generalata te se imenuje za prvogupravitelja prve Uprave {uma Karlova~kog generalata.

Dragutin Franzoni prvi upravitelj ({ef, direktor) pr-ve Uprave {uma (u originalu se pisao Johan – Carl –Franzoni) u velja~i 1765. godine preuzima du`nost, aliodmah i zaduènja i obveze. Odmah mora namje{tatido{umare (Waldbereitere) i lugare (Forstknechte). Do-{umari nisu imali fakultetsku naobrazbu, nisu bili inè-njeri, nego su bili u rangu nadlugara, koji su obavljaliposlove revirnih {umara, danas {umarskih tehni~ara.Grani~ari ih zovu “Beriktan” ili “Berikter”. [umarnikFranzoni mora hitno sastaviti nacrt {umskoga reda –zakona koji treba sadràvati sve propise va`ne i po-

trebne za {umu. Treba sporazumno utvrditi cijenik{umskih proizvoda po kojemu }e se drvo kupovati ukomercijalnim drvnim skladi{tima u Senju i Bagu(Karlobagu). Treba utvrditi cijenu drveta na panju (Ta-xa des Waldrecht oder Stammgeldes). Prihodi od cije-ne drveta na panju pripadaju Filial – Militaer – Casi.Tako|er mora odrediti tro{kove sje~e i izrade, tro{koveizvlaka i prijevoza do komercijalnih drvnih skladi{ta uSenju i Bagu.

Sjednica mje{ovitog povjerenstva u Karlovcu saz-vana je nakon {to su stigla sva izvje{}a i prijedlozi.Sazvao je i njom presjedava Baron pl. Beck. MajorPirker i {umarnik Franzoni na sjednicu donose nacrte iopise {uma i prijedlog {umskog reda.

Sjednici su nazo~ni: general Feld Zeugmeister, pre-uzvi{eni gospodin, general Feldmar{allajtnant – baronpl. Preiss, general major pl. Mika{inovi}, kapetan upra-vitelj ureda baron pl. Gusi}, Oberstlajtnant pl. Klobeck,inènjer – major pl. Pirker, Oberstwachtmeister pl. Sil-ly, Oberstwachtmeister pl. Rusten, Oberstwachtmeisterpl. Wallisch, Oberstwachtmeister pl. Dankelmann,Feld. Kriegs – Comisar pl. Eichinger, inènjer – kape-

FORMIRANJE PRVIH [UMARIJA – Foundation of the first forestry offices[umarnik Franzoni prima na posao u slu`bu 3 do{u-

mara i raspore|uje ih na teren u {ume Karlova~kog ge-neralata.

Prvog do{umara raspore|uje za {ume cijele li~kepukovnije. Sjedi{te mu je u sredi{tu {uma (centru) u

O{tarijama na karloba{koj cesti. Moè se re}i da upra-vitelj Franzoni u Ba{kim O{tarijama na Velebitu osni-va prvi {umski ured – prvu {umariju.

Drugog {umara postavlja za oto~ke {ume i dre`ni-~ke {ume Ogulinske pukovnije sa sjedi{tem u Krasnom

tan pl. Langer, {umarnik Franzoni iFeldkriegssecretar pl. Razeburg.

Na ovom zasjedanju napravljenje sljede}i zapisnik Protocollum co-missionus mixtaehabita et continua-ta Carlstadii 11., 16., et 23. februarii1765., a sadràvao je:

Regulaciju {umskog reda i vla-ka, namje{tanje do{umara i lugarau carsko-kraljevskim {umama Kar-lova~kog generalata, zatim usta-novljenje takse za drvo {to se do-veze u trgova~ka skladi{ta (Comer-cial Magazine) i kona~no pomire-nje senjskih teritorijalnih sporova.


628

Slika 4. Stari grad Turanj, nekada{nji stanovi {umara Hrvatske vojne granice

polju, nad sv. Jurjem blizu Kutereva i Crnog Kala. Za-klju~ujemo da je Dragutin Franzoni sa mje{ovitim po-vjerenstvom osnovao drugi {umski ured – {umariju uKrasnom polju na Velebitu.

Tre}eg {umara {ef karlova~kog {umarstva postavljaza {ume slunjske pukovnije i ostatka {uma ogulinskepukovnije sa sjedi{tem u {umi Petrovoj gori – Muljavi.Prema tomu {umarnik Franzoni u Petrovoj Gori – Mu-ljavi osniva prvi {umski ured – {umariju za naprijednavedene {ume.

Prvom do{umaru dodjeluje od ostalog tehni~ko-{umskog osoblja dva strana i {est doma}ih lugara.

Drugom do{umaru ili po B. Kasovi}u oto~kome do-{umaru, s obzirom na njegov ve}i kotar, dodjeluje 4strana i 8 doma}ih lugara. Osim toga, zbog velike udal-jenosti dre`ni~kih {uma od sjedi{ta u Krasnom poljuodre|uje jo{ jednog do{umara lovca kao pristava. Do{u-maru u Krasnom polju daje bolju pla}u – doplatak.

Tre}i do{umar sa sjedi{tem u {umi Petrova gora –Muljava dobiva za pomo} na poslovima jednog stra-nog i 4 doma}a lugara.

Svakom do{umaru dodijeljena je pla}a od 450 fo-rinti godi{nje, a svakom lugaru 10 forinti mjese~no.

Direktor Dragutin Franzoni traì za svakog do{u-mara i svakog lugara stan, i to u samoj {umi koju ~uvai nadzire ili {to bliè {umi.

[ef {umarstva karlova~ke uprave {uma Franzonisastavio je nacrt i instrukcije po kojem }e raditi i obu-~avati svoje pot~injene do{umare i lugare.

Sastavio je nacrt {umskog reda. Me|utim do odo-brenja ovog nacrta {umskog reda na snazi je bio pri-vremeni {umski red za sve {ume Karlova~kog genera-

lata koji je sastavio baron pl. Beck, a nosi oznaku arhi-va: Broj 316 od 1. velja~e 1764. godine.

Prvi {umski red (Waldordnung) za {ume Hrvatskevojne granice koji je izradio {umarnik Franzoni i prvainstrukcija, odobreni su 6. srpnja 1765. godine po car-skom kraljevskom dvorskom ratnom vije}u.

Direktor Franzoni posebno isti~e potrebu popravkapostoje}ih {umskih vlaka u tim {umama. Tako|er traìizgradnju novih cesta iz dijela {uma uz Jadran i {um-skih vlaka u tim {umama. To~no se navodi koje su toceste i vlake iz {uma Velebita i Kapele do luka na mo-ru. Navodim popis potrebnih cesta i vlaka iz {ume doluka na moru za iskori{tavanje {uma.

To su u li~koj pukovniji:• novi put na me|i sa Dalmacijom na luku Kora~ica

duìne 3.5 sata,• cesta Gospi} – Bag ima problem jako o{trih zavoja.

Oni ne dozvoljavaju vo`nju duè robe od 5 hvati navi{e

• popravak starog slabog puta u luku Cesaricu u oto~-koj pukovniji,

• popravak vlake na luku Stinica,• popravak vlake na luku Lukovo,• popravak starog puta na sv. Jurju,• izgradnja novog puta iz Konjske drage na Krasno,

pa onda u luku sv. Juraj, • cesta u Senj,• iz ogulinskog distrikta Dra`nica preko Krmpota za

Senj, • stari put u porto Povile (Tepli Porat).

[irina vlaka u pravcu smjeru 1½ hvata. U zavojimaza dugu robu mora biti ve}a {irina.

Major pl. Pirker izna{a problemu trgovini na moru radi pojave ku-ge u Lavantu i u Dalmaciji. Izdanesu sanitetske odredbe, koje ne doz-voljavaju ili barem oteàvaju trgo-vinu sa susjednim zemljama. Jedi-no ne{to vi{e dobiti daje trgovinabrodogra|evnog drveta i duìca.Manjak u izvozu i prodaji gra|ev-nog drveta osje}a se i u luci Bakaru Civilnoj Hrvatskoj.

Drvnu gra|u na obali u lukamaHrvatskog primorja otkupljivala jedràva za komercijalne magazineili skladi{ta. Ta skladi{ta ustvaripredstavljaju dana{nje Dip-ove ilipilane. Cijena drvnih sortimenatatro{ak je sje~e i izrade, izvlake iprijevoza do komercijalnih skla-di{ta u lukama Hrvatskog primorja.


629

INSTRUKCIJA-NAPUTAK ZA [UMARE WALDBEREITERE SVIH CARSKO KRALJEVSKIH MILLITARSKIH [UMA U KARLOVA^KOM GENERALATUInstructions for the foresters of all imperial and royal military forests of the Karlovac General’s StaffNacrt instrukcije – naputka sastavio je {umarnik

Franzoni – upravitelj uprave {uma Hrvatske vojnekrajine u Karlovcu.

Instrukcija – naputak odobrilo je carsko-kraljevskodvorsko ratno vije}e dana 6. srpnja 1765. godine, za-jedno sa {umskim redom (Zakon o {umama). Istog da-tuma stupa na snagu i uporabu. Instrukcija DragutinaFranzonija vrlo je zanimljiva i za dana{nje {umare, paje ovdje navodim u orginalnom prijevodu BogoslavaK o s o v i } a .1.“[umar se ima vazda sje}ati svojih prisegom si na-

metnutih du`nosti, te ima po svojem najboljem zna-nju i savjesti revnim i marljivim vr{enjem svojeslu`be na svani mogu}i na~in nastojati promicati ko-rist previ{njeg erara i od njega odvra}ati svaku {tetu.

2.On ima u svemu slu{ati c. kr. General-Ober-Co-mandu i doti~nog Comercial-Waldmeistera, te seprema tome ima i vladati, o svim doga|ajima pod-na{ati prijave, uslijediv{e odredbe pokorno primati,te ako je nu`dno na njih podna{ati izvje{}e spome-nutoj General-Ober-Cdi i {umskom uredu.

3.On se ima osobito strogo dràti podjedno sada izda-nog {um. reda, krijepo{}u kojeg ima on skupa sa za-povjednicima pukovnije i kumpanije nastojati okoreda i unapre|enja {uma, dakle kroz to i oko koristierara, te se ima kloniti zadjevica i posebnih te`nja usvrhu, da se mogu zajedni~kom slogom jednodu{noprovadjati previ{nje zapovjedi i izvr{avati slu`ba.

4.[umar mora provadjati sve {to je naredjeno u rela-ciji o procjeni i opisu {uma, {to ju je nakon preduzi-tog o~evida na licu mjesta sastavio Waldmeister Jo-han Carl Franzoni, u koliko nisu propisi te relacije uprotuslovlju sa spomenutim novim {umskim re-dom. S toga ima {umar relaciju i {umski red prou~i-ti, da bude mogao prema njima odredjivati {to jenu`no i korisno.

5.[umar se ne smije baviti trgovinom drva i to nitisam niti u dru{tvu, niti pod nikakvom izlikom, jer}e ina~e biti strogo potegnut na odgovornost.

6.Sje~a stabala ima se obaviti u doba godine propisa-no {umskim redom. [umar ima sve tako spretnoudesiti, da se u predjelima u kojima se radi velikomsnijega ne mogu sje~ine izcrpiti, a i ina~e koliko jegod mogu}e ~uvaju svjeà stabla, a da se izrade i iz-vezu vjetrolomi, suhi i ina o{te}ena stabla da nepropadnu i ne sagnjiju. Zatim ima nastojati, da se nasje~inama ostavi dovoljan broj sjemenjaka. Ve}ibroj sjemenjaka ima se naro~ito ostaviti na meka-nom zemlji{tu i uzvisinama, gdje kako je poznato,vjetar ima maha i {tetu pravi, a gdje je trvda zemlja igdje vjetar nema velikog maha, imaju se sjemenjaciostavljati na 50 do 60 koraka razmaka, te k tomu na-stojati da se ti sjemenjaci pravovremeno izsjeku~im bude dovoljno pomladka.

7.[to se ti~e kvantuma drva, koji }e se godimice izva-diti, to je predvidjeno u spomenutom opisu i procjeni{uma i toga se ima dràti, te se ne smiju {ume prekonjihovih sila uìvati. Po{to pako ma}avo drvo smetapod njim se nalaze}em podmladku, mora se u prvomredu nastojati, da se drvo odstrani, a ina~e se ima utom pogledu postupati prema stanju doti~ne {ume.

8.Radi naprdka {ume neka se ne sije~e na jedanput navi{e niti na previ{e mjesta, nego neka se radije vi{esje~e u malo districta, jerbo je onda puno lak{e pa-ziti na vozare i lak{e je paziti na kulture, a mladikbude jednoli~niji.

9.Kano {to je za {ume korisno, ako se u njima jednakesje~ine, tako isto je nu`no, da se pomladi i odgojumladika posveti {to mogu}e ve}a briga i mar. S togaje nu`no, da se posveti {to mogu}e ve}a briga i mar.S toga je nu`no, da se odmah u po~etku u mladikuse nalaze}e staro i kr`ljavo drve}e koliko god mo-

Te{ko je bilo odrediti cijenu robe, koliko bi se tre-balo platiti grani~arima iz skladi{ne kase. Zaklju~ak jebio da te dogovore o cijeni dogovara skladi{tar s dos-tavlja~ima i voza~ima. U slu~aju spora nadle`na je Ge-neral – Comanda i {umski ured.

Direktor Franzoni izra~unao je cijenu drveta na pa-nju po vrstama drve}a za ovda{nju Filial – Millitaer –Kasu. To je {umska taksa ili novac po stablu (Taxa desWaldrecht oder Stamm gelds).

Razmirica izme|u Karlova~kog generalata i gradaSenja odnosi se na granicu jurisdikcije grada Senja iKarlova~kog generalata. Prijedlog je napravljen, a pot-

vrdila ga je carica kraljica Marija Terezija 12. listopada1764. godine. To je privremeno rje{enje, a gra|ani gra-da Senja mogu slobodno uìvati zemlji{te u krugu polasata hoda od sredi{ta grada Senja. Carica }e odreditipovjerenstvo za kona~no rije{enje.

Odre|uje se major pl. Winkelmann da sa izaslanici-ma grada Senja grani~nu crtu prenese i ozna~i na tere-nu. Vojni zapovjednici smiju svoje grani~arske straèpostavljati samo do odre|ene grani~ne crte. Ipak segra|anima grada Senja smanjuje prirez. Oni ne}e tre-bati eraru pla}ati vi{e od desetine u ovda{nju vojnublagajnu za sve tunere postavljene na moru.


630

gu}e oprezno izvadi, da se nebi ru{enjem i izvaà-njem na~inila ve}a {teta mladiku, nego {teta koja bibila da je drvo ostalo u njemu. Ono se ima ~im prijeizvaditi i izvesti, da mladik bude ~im prije u miru ida bude jednoli~na rasta. Takovo va|enje starog dr-ve}a najbolje da se izvade pomo}u velike pile. Gdjeali ni to nebi bilo mogu}e bez velike {tete za mla-dik, ima se staro drve}e podbrijati i tako prisiliti dase osu{i.

10.Iz {uma ima se koliko god je mogu}e odstraniti i ko-jekakvo grmlje. Isto ne smije se pustiti leàti suhari,ovr{ine u sje~inama i ino drve}e, koje se dade upo-trebiti, jer ostavljanjem istoga u {umi gubi erar svojukorist, a mladik trpi {tetu. Toga radi ne smije se nasje~inama ostavljati granje i ki}e da okolo leì, negose mora skupiti na hrpe ili poslugati na panjeve.

11.[umari i lugari ne smiju si pod prijetnjom strogekazne pod nikakvom izlikom prisvojiti ni ogrankeni ovr{ine, nego imadu i s tim odpadcima gospoda-riti u korist erara. Toga radi ne smije se dati za nji-hovu potrebu nikakvo drugo drvo nego samo ono,koje nije za prodaju sposobno.

12.Neplodne pusto{ine unutar {uma i izvan njih, na-ro~ito u predjelu kraj mora zvanom Podgorje imaduse zasijati odgovaraju}im koli~inama ìra i zasaditismrekom itd., da se tako opskrbi za valjan pomla-dak, a gdje se to ima ~initi kazuje u jednu ruku spo-menuta procjena i opis {uma, a u drugu ruku }e se,kad {uma bolje upozna, samo od sebe kazati, gdjeda se to radi i gdje je nu`no, jedino se primje}uje,da bi se te radnje trebale izvadjati vi{e u prisoju.[umar }e po tom imati du`nost, da odredi, {to je za{ume nu`no. Razumije se samo po sebi, da }e tasadnja i sijanje stajati novca, koje nije duàn davati{umar, nego }e se glede pokri}a tih tro{kova izvadi-ti posebne odredbe.

13.[umar ne smije dozvoliti, da se izvan sje~ina sje~ema kakvo bilo drve}e, izuzem u velikoj nu`di ili nazapovijed General-Ober-Comande i {umskog ure-da, budu}i da takvo obaranje stabala {kodi {umi.On ne smije dozvoliti, da se u {umama izradjiva{indra i duìca, jer se time uni{tavaju smreke i jele,koje bi se ina~e mogle upotrijebiti za jarbole. Od to-ga se drve}a ~esto ne samo obori ogromna mnoì-na, a neizradi ni deseti dio, nego se i na hiljade sta-bala na{panja2, koja uslijed toga zagnjiju i postanu{uplja. Pravljenje te robe neka se dozvoli samo upredjelima i uvalama, koje su jako udaljene, a izkojih se duga~ka gradnja ne moè druga~ije izvu}iosim, ako ga se izradi na {imle i dugu. No i utimapredjelima ne smije se dozvoliti {panjanje stabala.

14.Nitko pa ni {umar, ne smije loviti ni ribariti u {um-2 [panjati (od njema~ke rije~i Span) veli se zasje}i stablo i izkinu-ti iver, da se vidi, jeli stablo cjepko (kalavo).

ama i u bregovima se nadolaze}im vodama i lovi{-tima, osim samo onaj, koji se glede prava lova ili ri-barenja moè iskazati zakupnim ugovorom, sklop-ljenim sa c. kr. Ratnim komesarijatom. Lugari i~uvari {uma imaju budno paziti, da se pastiri i inizlo~esti ljudi nebi po dosadanjem obi~aju vadilignijezda i jaja tetrijijeba, lje{tarka i kamenica, jer setime divlja~ izkorijenjuje i uni{tava. Tko se pri tomuhvati, ima se uhititi i predati najblièm zapovjedi-ku pukovnije da ga kazni.

15.Mora se paziti da grani~ari ne bi zajedno pri izvozubrodogradnje ili ine gradje sjekli mlade hrasti}e,jelvice ili smre~i}e za tzv. vla~ice i da nebi pri iz-vla~enju posjekli na stotine mladih stabalaca zapodvaljke (valj~i}e za podmetanje). Gdje se nebimogla debla izvu}i bez podmetanja podvaljaka ne-ka se upotrebe ve} po samom stablu prigodom oba-ranja prelomljena stabalca, pa kad se jedan dio deb-la naprvo porine, neka se valj~i}i zadnjeg krajametnu opet na prvo. Uhvati li lugar ili ~uvar {umekoga, da protivno radi, imade mu oduzeti sjekire ivojke i odmah prijaviti to {umaru pod prijetnjomotpusta iz slu`be, a proti takvom {teto~incu ima sepostupati prema propisima novog {um. reda.

16.Lugari ne smiju stanovati daleko od {ume, nego unjoj ili blizu nje u onim mjestima, gdje }e im senazna~iti. Oni moraju danomice obi}i svoj srez tepo danu i po no}i nastojati da odvrate od {ume {te-tu. Da tom zvanju uzmognje lugar udovoljiti, nesmije on zajedno imati nikakvu posebnu slu`bu nitidràti kr~mu, budu}i je poznato, da ako ho}e sluìtikako treba, imade dosta posla sa svojom slu`bom.Da se pako lugari mogu bolje nadzirati nu`no je dai {umar stanuje u sredini sreza, jer }e onda biti blièlugara, te }e mo}i lak{e opaziti da li koji njih ne idemo`da stranputice.

17.Za lugare i ~uvare {uma ima se sastaviti dobra in-strukcija, te istima ako bi bili nepismeni tako dugosvake nedjelje ~itati dok je ne zapamte. Ujedno nesmije {umar ni lugarima ni ~uvarima ni nikome doz-voliti, da daje druga imena rudinama nego {to su umapama nazna~ena da kroz to ne nastanu pomutnje.

18.Ina~e imadu lugari nedeljno izvijestiti svoga {uma-ra o svim dogadjajima pro{le sedmice, te ako su ko-me {to zaplijenili, ne smiju to pod pretnjom otpustaod slu`be ispod zapljene pustiti, niti se s njima gle-de toga nagoditi prije, nego su se o tom sporazumilisa {umarom i prijavu podnijeli.

19.Oni ne smiju trpjeti da se po {umi ski}u nepoznatiljudi i kojekakve skitalice, a pogotovo ih ne smijusami k sebi primati.

20.îm se koji lugar ili ~uvar {ume zate~e kod kakvogaka`njivoga ~ina, ima {umar bezodvla~no o tom oba-vijestiti General-ober Comando i {umski ured, da se

tako nevaljali slu`benik – kao stra{ilo za druge – naj-stroìje kazni ili otpusti od slu`be. Ako se lugar ot-pu{ta od slu`be, treba odmah ujedno drugoga za lu-gara predloìti i ~ekati dok o tom stigne odluka.

21.Lugari i ~uvari ne smiju nikomu dati da izvaà ili dasi izvesti dade ni pojedina mala ni velika stabla nitivi{e takovih, a niti izvale, ako ne donese zajednodozna~nu cedulju od {umara (u kojoj je nazna~enavrst i quantum drva), a ne smije im drugo drvo doz-na~iti nego samo onakovo kakovo je u doznaci naz-na~eno, pa bio on doti~nom prijatelj ili nebio. Lugarane smije nitko, pa ni {umar, upotrebljivati u nikako-ve druge osim jedino u slu`bene svrhe.

22.Po{to se ni pod stoje}im ni pod leè}im stablimanemoè mladik dizati, to se ne smije ni jednoj stran-ki dozvoliti, da joj dozna~eno drvo preko 1 godinedana u {umi ostane, ina~e ga gubi. To je tim oprav-danije, {to se kasnim izvozom o{teti puno novo ni-kloga mladika.

23.Glede primanja dohodka od {ume t. j. {umske taxe(Stammgeld) slijediti }e posebne odrede, a dotleima {umar voditi valjanu {umsku zabilje`nicu, ukoju }e biljeìti koja vrsta drve}a, iz koje {um. sre-za, komu i kada je dozna~ena. Ta }e knjiga sluìti zakontrolu {umske taxe.

24.îm se u {umi koji put pokvari ima se to odmah pri-javiti General-Ober-Cdi, da se mogu pozvati na toobvezane stranke da ga poprave te, da se odredi gle-

de tro{ka, ako bi kod toga kakvi nastati mogao. 25.Pod pretnjom stroge kazne nesmije nitko bilo od

bogata bilo od siromaha, primiti niti novac, nitistvari niti se dati ~astiti pa bilo to pod ma kojom iz-likom, a naro~ito je lugarima i ~uvarima pod pret-njom osjetljive kazne zabranjeno takovo {ta primatiili dapa~e zahtijevati.

26.Bude li tro od General-Comande izaslan da pregle-da {ume, biti }e du`nost {umara da bude prisutan teda daje potrebita razja{njenja.

27.[umara se ne smije udaljiti iz svog sjedi{ta bez pret-hodne pismene prijave i na to uslijediv{e dozvoleod General-Comande. U ostalom nije mogu}e u ovoj instrukciji spomenu-

tu sve, {to je za izvr{ivanje previ{nje slu`be nu`no, nitiopisati razne malenkosti skop~ane sa {um. uredova-njem; stoga }e biti du`nosti svakoga {umara da kaouredan i vijeran slu`benik pazi na sve {to treba, jer jena to obvezan svojom prisegom.”

Na kraju ovoga povijesnoga napisa zahjvaljujem nastru~nim savjetima i pomo}i mons. dr.-u Mili Bogovi-}u, biskupu gospi~ko-senjskom i prof. dr.-u MilanuKruheku, ravnatelju Hrvatskoga povijesnoga institutau Zagrebu. Srda~na hvala svim kolegama i prijateljimana pomo}i koju su mi pruìli.


631

LITERATURA – ReferencesB o ` i ~ e v i } , I., 2000: Uzorak za pisanje i izradu

[umske kronike za sve {umarije Uprava {umaDelnice, izdava~ Uprava {uma Delnice.

B o ` i ~ e v i } , I., M. Rado~aj: [umarstvo Slunjskogkraja, [umarski list 127(11–12): 597–608.

F r a s , F. J., 1998: Topografija Karlova~ke vojne kraji-ne, Li~ke ùpe Gospi}.

Ilustrirana povijest Hrvata, 1971: Grupa autora,“Stvarnost” Zagreb.

K l a i } , V., 1981: Povijest Hrvata od najstarijih vreme-na do svr{etka XIX stolje}a, Knjiga I–V, Na-kladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb.

K l e p a c , D., 1997: Iz {umarske povijesti Gorskog ko-tara u sada{njost, Hrvatske {ume Zagreb.

K o s o v i } , B., 1914: Prvi {umarski stru~ni opis i nacrt{uma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatin-ske me|e do Mrkoplja i Ogulina. [umarski list.

K r u h e k , M., Cetin, 1997: Grad izbornog sabora kra-ljevine Hrvatske 1527., ùpanija Karlova~ka.

K r u h e k , M., 1993: Graditeljska ba{tina Karlova~kogpokupja, Matica Hrvatska, Karlovac.

L o p a { i } , R., 1895. Oko Kupe i Korane; Zagreb1895, Matica Hrvatska.

Monografija Gorski kotar, Delnice 1981: Izdava~:Fond knjige “Gorski kotar” Delnice. Grupa au-tora, za {umarsku povijest Stjepan Franci{kovi}.

R a d e k a , M., 1975: Gornja krajina – karlova~ko vla-di~anstvo, Zagreb.

S e v e r i n s k i , V., 1966. Dvjestogodi{njica {umarijeKrasno. [umarski list 1966., 448-459.

[ i { i } , F., Povijest Hrvata. Pregled povijesti hrvatskognaroda 600.–1526. I dio i Pregled povijesti hr-vatskog narod od 1526-1918. g. II dio, SlobodnaDalmacija, Marijan tisak.

[umsko gospodarstvo Delnice 1960–1980: S osvrtomna pro{lost {umarstva Gorskog kotara, Delnicetravnja 1981. Izdava~ [umsko gospodarstvoDelnice.

Va n i ~ e k , F., 1875: Speciälgeschichte der Millitar-granze, Wien.

Summary: In February two hundred and forty years ago, the first ForestManagement Office was founded in the City of Karlovac. The first ForestManager was the Forester (Waldmeister) Dragutin Franzoni, and the firstforesters were employed across the territory of the Croatian Military Border.The first forest offices were opened. All these events were preceded by the veryfirst forest surveying of the Croatian Military Border, with the making of thefirst maps. The first forest management was carried out by the first forest esti-mators, the expert technical staff in military uniforms under a specialistsupervision of the engineer major Pirker. These expert forest activities werecarried out under the supervision of the General’s Staff in Karlovac.

This article is a token to the first Forester Franzoni, the Head of the firstForest Management Office of the Karlovac General’s Staff. It is in memory ofEngineer-Major Pirker, the estimator of the first forest survey of the CroatianMilitary Border. It also commemorates all forestry staff, foresters and game-keepers on the 240th anniversary of these activities on the territory of theMilitary Border, the city of Karlovac, and in the first forest offices in O{tarijeon the mountain of Velebit, in Krasno Polje, and in Muljava in the forest ofPetrova Gora.

Key words: Croatian Military Border, beginning of organised forestry.


632

CRNA ÎGRA (Chlidonias niger L.)

633

ZA[TITA PRIRODE

Slika 1. Crna ~igra u vrijeme gnije`|enja, s izrazito bijelim donjim repnim pokriljem.

Slika 2. Jato crnih ~igri u letu, snimljene na 213 km toka rijeke Drave kod Gabajeve Grede.

Naraste u duìnu 22–24 cm srasponom krila 64–68 cm. Po ve-li~ini tijela moèmo je usporediti skosom, dok je raspon krila crne~igre gotovo duplo ve}i nego kodkosa. Za vrijeme gnije`|enja (tije-kom ljeta) boja perja na glavi, vra-tu, prsima i trbuhu je crna, donjastrana krila je svijetlo siva, dok jedonje repno pokrilje izrazito bijeleboje. Tijekom zime su rep i podre-pak svijetlo sivi. êlo, vrat, prsa idonji dio tijela su bijeli. Pokrilje jesvijetlo sivo s tamnim prednjim ru-bom, te sa strane na vratu ima izdu-ènu tamnu prugu. Rep je plitkourezan. Kljun je ravan, tanak i {il-jast, crne boje i manji nego kod os-talih ~igri. Gnijezdi se u kolonija-ma u mo~varnim predjelima sjeve-roisto~ne Slavonije, a pojedina~ni gnijezde}i parovi za-biljeèni su uz Savu i Dravu. Gnijezdi jedanput tijekom godine, nese 2–3 zelenkasto sme|ih jaja s tamnim pje-

gama veli~ine oko 35 mm. Nakon dva do tri tjedna izle-gu se mladi pti}i ~u~avci koji napu-{taju gnijezdo poslije ~etiri tjedanastarosti. Hrane se insektima (lovi ihu zraku ili skuplja s vodene povr{i-ne) i malim ribama koje lovi blizupovr{ine vode ne uranjaju}i u nju.

U Hrvatskoj boravi od krajatravnja do rujna, a vrlo je brojna zaselidbe kada se susre}e na ribnjaci-ma, jezerima i vodenim tokovima uunutra{njosti, te uz obalu i na oto-cima izvan podru~ja gnije`|enja.

Crna ~igra je za{ti}ena vrsta uRepublici Hrvatskoj.

Tekst i fotografije:Krunoslav Ara~, dipl. ing. {um.

JAPANSKI HRASTOV PRELAC (Antheraea yamamai Guer.) U HRVATSKOJ

634

la, pa i usred naselja. Odrasli leptiri ìve nakon parenjarazmjerno kratko vrijeme, najvi{e 4–5 tjedana.

Iz hrvatske entomofaune

Slika 1. @enka hrastovog japanskog prelca

Slika 2. Mu`jak tamne varijante

Slika 3. Gusjenice

Ve} je proteklo skoro 150 godina otkako je iz isto~-nih dijelova Azije u Europu prenesen leptir japanskihrastov prelac, japanska sviloprelja ili gorska ~ahura(Antheraea yamamai Guer., familija paunovci, Satur-nidae). Kako je u to vrijeme u Europi radi bolesti du-dovog svilca (Bombyx mori) bila ugroèna proizvod-nja svile, vjerovalo se kako }e ovaj isto~noazijski pre-lac ~ija gusjenica zapreda krupne svilene ~ahure, bitidobar nadomjestak za dudovog svilca. Me|utim,o~ekivanja se nisu ispunila i uzgoj japanskog svilopre-lca ubrzo je napu{ten, ali leptiri su se odràli i, dapa~e,ubrzo uspje{no sami su se razmnoàvali u sredi{njojEuropi i nastavili prodirati sve vi{e prema istoku. Ra-nih tridesetih godina pro{loga stolje}a ve} je zabilje-èn prvi nalaz u zapadnom dijelu Hrvatske kod Samo-bora. Od tog vremena ova introducirana vrsta postalaje stalnim ~lanom na{e entomofaune. Prema vlastitimpodacima danas ga nalazimo skoro u cijeloj Hrvatskoj.Populacija mu naj~e{}e nije velika, iz godine u godinuoscilira te do sada nisu zamije}ene ozbiljnije {tete u{umskim sastojinama. Samo mjestimi~no i pojedinihgodina dolazi do ne{to ve}ih populacija, ali su i u timokolnostima {tete u hrastovim sastojinama gospodar-ski bez ve}eg zna~enja.

Japanski hrastov prelac uz europsku i na{u vrstu ve-likog no}nog pauna (Saturnia pyri) najve}i je leptir uEuropi i u nas. Raspon krila doseè i 14 cm, iako zbogna~ina prehrane veli~ina krila moè znatno varirati. UHrvatskoj leptiri lete od kraja mjeseca srpnja do sredi-ne ili kraja mjeseca rujna (iznimno i u listopadu). Radodolije}u na svjetlo izme|u 21 i 2 sata, a nerijetko ih semoè zate}i ujutro oko gradskih javnih rasvjetnih tije-

635

Slika 5. Areal karta

Slika 4. “Oko” na krilu ènke

14º 15º 16º 17º 18º 19º

46º

45º

44º

43º

Nakon izlijetanja ubrzo dolazi do parenja i odlaga-nja jaja. @enke polaù jaja pojedina~no ili u manjimhrpama na tanje gran~ice za koje ih prilijepe. Jaja pre-zime, ustvari prezime ve} male gusjenice unutar jajnihljuski, i s razvojem mladog li{}a u prolje}e po~injepiljenje mladih gusjenica i prvo hranjenje. Primarnaishrana gusjenica je li{}e na{ih hrastova, ali vlastitaopaànja i pokusi pokazuju kako rado uzimaju i list pi-tomog kestena te nerijetko i list bukve. Gusjenice na-rastu do desetak centimetara, krupne su i imaju rijetkudlakavost i svjetlo zelene su boje. U stanju obrane zau-zimaju poloàj sfinge. Odrasle se gusjenice tijekomlipnja i srpnja zapredaju u ~vrst produljen i svjetlozele-ni kokon, ~ahuru, koju nalazimo naj~e{}e unutar kojegsmotanog hrastovog lista ili pri~vr{}enu o gran~icu.Prazne kokone moèmo na}i na {umskom tlu hrasto-vih sastojina i nakon godinu do dvije dana. Svojom bo-jom gusjenice dobro opona{aju boju li{}a te ih je u bilokojoj fazi razvoja prakti~ki vrlo te{ko otkriti na stabli-ma. Tek izvje`bano oko moè otkriti njihovu nazo~-nost ili po osobito skeletiranom ili izgrizenom li{}u, ili

po krupnim dijelovima izmeta ispod donjih grana hras-ta koje se mogu otkriti na tlu me|u travom.

Ovog velikog no}nog leptira krasi jo{ jedna poseb-na osobina. To je vrsta koja u prirodi i u uzgoju iskazu-je veliku varijabilnost u odnosu ne samo na veli~inu ispolne razli~itosti (spolni dimorfizam), ve} i u odnosu

na boju tijela. Osnovni ton je ùt urazli~itim nijansama, ali s mnogoprijelaza prema sme|em, crveno-sme|em i tamnosme|em, kako kodmu`jaka tako i kod ènki. Nerijet-ko sve to moèmo zamijetiti u kak-vom slu~ajnom uzorku od nekolikodesetaka primjeraka u jednoj ljet-noj no}i negdje uz rub hrastove{ume.

O~ito je kako japanski hrastovprelac u Hrvatskoj postaje doma-}om vrstom na sve ve}em i ve}emprostoru. Je li tome uzrok njegovavelika mo} prilago|avanja u odno-su na ishranu i odsutnost ve}egbroja prirodnih neprijatelja u novojpostojbini, ostaje tek prou~iti.

U svakom slu~aju i ova vrsta po-put mnogih drugih introduciranihpokazuje na izvjestan na~in nezaus-tavljivo {irenje i pove}anje svojihpopulacija.

Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

www.sumari.hr

636

AKTUALNO

Na ovoj internetskoj adresi ve} se neko vrijeme,osim op}ih internetskih stranica H[D-a, nalaze i dvasustava koji znatno unapre|uju pojavnost na{eg Dru-{tva u virtualnom svijetu interneta, a time i u budu}no-sti. O projektu parcijalne digitalizacije [umarskog listai formiranju aùrne i ìve bibliografije ovog ~asopisapisano je u broju 5–6/2005. Sada vas moèmo izvijesti-ti da je dobar dio posla ve} obavljen, pa se na internet-skoj adresi www.sumari.hr/sumlist ve} mogu prona}ivrlo upotrebljive informacije o svih 129 godi{ta na{eg~asopisa, odnosno obaviti najosnovnija pretraìvanjapo nekoliko kriterija. Radovi na daljnjem sre|ivanju ikompletiranju ovog sustava nastavljaju se u skladu sa u~lanku opisanim planom. Mole se autori ~lanaka, od-nosno znalci rada pojedinih autora, da provjerekompletnost bibliografija pojedinih autora, odnos-no prijave ev. gre{ke u svezi sa determiniranjem po-jedinih osoba ili same to~nosti naslova.

Na istoj op}oj adresi, ili izravno na podadresiimenik.sumari.hr nalazi se Imenik hrvatskih {umara.Ovo je dosad u ~asopisu nepredstavljen sustav koji teìokupiti na jednom mjestu, upravo na internetskimstranicama Hrvatskog {umarskog dru{tva, sve {umarekoji su ikad radili u hrvatskom {umarstvu. Naravno daje to ambiciozni i vjerojatno u potpunosti neizvedivi za-datak, ali do sada okupljeno 11 780 osoba govori da nijeuzaludan. Osnovni izvor za ove podatke je Hrvatski{umarski ìvotopisni leksikon (Zagreb, 1995–1999.),zatim Boro{i}evi [ematizmi 1905., 1918. i 1933. kao irecentni popisi diplomanata sa [umarskog fakulteta uZagrebu. Osim toga, dobro do{li su i svi drugi prilozipojedinaca ili organizacija.

Imenik donosi:• imena osoba – hrvatskih {umara (aktualna, djevoja-

~ka, biv{a), ev. s fotografijom,• zvanje i zanimanje,• set strukturiranih informacija o vremenu i mjestu

klju~nih ìvotnih doga|aja – ro|enje, {kolovanje,rad i smrt,

• biografski opis, vi{e ili manje detaljan, • popis stru~nih radova, ponaosob, ali i kao referencu

na Bibliografiju [umarskog lista,• popis literature i izvora gdje se osoba spominje,• ostale informacije i ilustracije (NOVO! prikaz stra-

nica pojedinih osoba).

Pomozite svom dru{tvuVe} na prvi pogled jasno je da postoji ~itav niz pro-

blema koji ugroàvaju projekt ovog tipa. Nitko ne moèsakupiti tako velik broj ~esto i nedostupnih podataka, ajo{ teè je odràvat ih ìvima. No, kako je ovo zbirkapodataka jednog stru~nog udruènja koje ima svoje ~la-nove (a i znatnu strukovnu solidarnost), a s druge straneplod je dobre volje i silnog volonterskog rada ljudi kojisu poklonili po~etne podatke i obradili ih, uobli~ili zanovi medij, imamo pravo zahtijevati i moliti za pomo}sve koji pomo}i mogu. [to su pravi problemi?

Najprije – izvori. Manje-vi{e svi kori{teni izvorinisu nikad bili kompletni. Stoga se uvjek moglo dogo-diti da je poneki {umar ispu{ten. Molimo sve ìvu}e{umare da provjere svoju prisutnost u Imeniku, ali iprisutnost svojih predaka, ro|aka i znanaca, svojihpred{asnika na radnom mjestu, u~itelja, uzora. Svi po-daci su upravo i organizirani u razli~ite liste kako bibilo {to lak{e provjeriti cjelovitost popisa vr{njaka, go-di{ta diplomanata i sl.

Klasi~ne gre{ke prijepisa (tipfeleri). Ve}i dio teks-ta u~itavan je ra~unalno prepoznavanjem teksta. To jeneminovno dovelo do znatnog broja gre{aka u prepoz-navanju pojedinih slova i znakova. Rezultat je da ima-mo i zbirku imena i znatne koli~ine teksta, koji je ~iljivi upotrebljiv, ali s puno gre{aka. Ra~unala mogu mno-go toga, ali ~ovjek je jo{ uvijek neophodan – pomoziteu pro~i{}avanju sadràja.

Informacije o promjenama. Ovaj imenik sigurnonije fiksna stvar. On obuha}a ìve ljude koji rade, pre-mje{taju se, umirovljuju a, naàlost, i umiru. Isto tako inovi {umari dolaze svakim danom. Imenik }e ostati ìvsamo ako informacije budu aùrno dostavljane. Sre-}om, ìvimo u komunikacijsko doba i ne bi trebao bitiproblem dojaviti sve {to se promjeni.

A kako, tehni~ki gledano, pomo}i? Jednostavno.Imenik je na internetu – svako ga moè pretraìvati i~itati, ali svako moè i ispravljati gotovo sve informa-cije izravno na internetu – on line se to stru~no zove.Naravno da se promjene ne}e izravno objavljivati –ipak moramo onemogu}iti zloporabe, ali urednici }evrlo brzo sve relevantne informacije provjeriti i objelo-daniti. Neke stvari se ipak ne mogu odraditi on line, pazato postoji i e-mail adresa [email protected] nakoju se mogu poslati svakovrsne informacije, prijed-lozi i ideje, fotografije... Naravno, za one koji na inter-netu “nisu doma” jo{ uvijek postoje i stara dobra po{ta,

637

pa telefoni i telefaksi – sve na adresu na{eg Dru{tva.Ponajbolji na~in ipak je da osobno do|ete u svoje Dru-{tvo, popri~ate s ljudima, kaète informacije koje ima-te. A one jo{ ambicioznije, ako imaju volje i vremena,rado }emo uklju~iti u tim Imenika i prepustiti im i po-koju ve}u zada}u.

Kako do informacijeNajprije treba do}i na internetske stranice H[D-a

na adresi www.sumari.hr pa kliknuti na sli~icu g. Kö-röskenyja u gornjem desnom uglu, iznad koje pi{e“IMENIK HRVATSKIH [UMARA”. Naravno da mo-ète i izravno do}i na adresu imenik.sumari.hr.

Najjednostavnije je u po~etno polje upisati prezi-me i ime traène osobe. U najve}em broju slu~ajevastranica te osobe pojavit }e se na ekranu.

IMENIK U BROJKAMAosoba 11779imena 11969doga|aja 22185opisa 24750radova 13267literature 13580U svakom drugom slu~aju, ako npr. upi{ete samo

prezime ili samo par slova prezimena, pojavit }e selista osoba koje odgovaraju traènom kriteriju. Kasni-je }emo vidjeti da se mogu formirati i liste po raznimdrugim kriterijima (godi{ta, mjesta ro|enja, slu`bova-nja), pa ~ak i dodatne i privatne liste. Sad je dovoljnokliknuti na jedno od imena s liste i ~ovjek je tu!

Podaci sa stranice osobe mogu se ~itati ili ispisivati(link ISPIS osigurat }e vam ljep{i izgled dokumenta),a moète ih slobodno i kopirati u svoje dokumente (netreba napominjati da je u takvim slu~ajevima navo|e-nje izvora u najmanju ruku – pristojno).

Svi podebljani izrazi na stranici (zovemo ih lin-kovi) predstavljaju pre~icu koja vodi u formiranjenove liste, s nove liste moète ponovno birati osobu itako u krug.

Kako pridonijetiOvdje nas posebno zanima link ISPRAVAK. Kli-

kom na isti pojaviti }e se sive oznake uz tekst i time steu{li u mod ispravljanja. Mala siva strelica omogu}it }evam ispravljanje postoje}eg odlomka/rada, a mali siviplus dodavanje novog odlomka/rada. Dakle, svaki odlo-mak moète ispraviti, a prije i poslije svakog odlomkamoète dodati novi. VA@NO! Promjene koje uneseteNE]E se upisati izravno u bazu i NE]E biti odmah vid-ljive na prikazu. Upis }e se obaviti naknadno po prov-jeri podataka. Molimo da upi{ete izvor podataka (va{eime) jer }ete time olak{ati provjeru i ubrzati prijenospodataka u bazu. To smo morali uvesti iz sigurnosnih

razloga, jer svatko na ovom svijetu moè pri}i sustavu imijenjati ili ubacivati podatke za svaku osobu, a to bimoglo dovesti do neugodnih situacija. Ovako smo toizbjegli uz dodatni anga`man uredni{tva Imenika.

Jo{ korisnija je informacija o novoj osobi koja bitrebala u}i u Imenik hrvatskih {umara. Ukoliko sma-trate da netko zasluùje tu ~ast, a nema ga u Imeniku,MOLIMO da na bio koji na~im (a preferiramo e-mailna adresu [email protected]) dostavite svoj obraz-loèni prijedlog, sve podatke o osobi koje imate (pose-bice mjesto i datume ro|enja ili smrti, diplomiranja,mjesta djelovanja), po mogu}nosti fotografiju, a potomi {to detaljniji biografski opis. Svakako navedite izvorpodataka, literaturu i sl. Postoji mogu}nost da se pri-jedlog i honorira ukoliko obimom i kvalitetom bude narazini uobi~ajene biografije u [umarskom listu.

O samom prijemu u Imenik hrvatskih {umara odlu-~uju Savjet Imenika, a osnovni su kriteriji da je ~ovjekdiplomirao {umarstvo u Hrvatskoj (za inìnjere), radiou hrvatskom {umarstvu (za tehni~are i lugare), ili da jesvojim djelovanjem dao zna~ajan doprinos i ostaviotraga u hrvatskom {umarstvu (za “ne{umare” i strane{umare).

Za znanstvenike i studentePosebno se ovdje osvr}emo na na{u fakultetsku po-

pulaciju. Naravno da ne}emo u Imenik {umara uvrstitinesvr{ene studente {umarstva, oni taj status tek trebajuzavrijediti. Me|utim, bilo bi prakti~no da podkraj svogstudija, a dok su jo{ svi na okupu, oni koji se nadaju di-plomirati sastave svoje ìvotopise i predaju ih u Dru{-tvo, kako ne bi u Imenik u{li samo sa suhoparnim ime-nom i prezimenom i godinom diplomiranja. Molimoljude na Fakultetu da nam pomognu u ovoj akciji,a za znanstvenike jo{ jedna mogu}nost. Sada imamo uimeniku (a imaju i svi koji trebaju izvore za svoj rad)na jednom mjestu obuhva}eno i sre|eno preko 13200radova od 670 autora. To je velika vrijednost ove zbir-ke i jako korisna stvar. Da bi bila jo{ korisnija i pouz-danija, pozivamo sve {umarske autore da pro~iste iaùriraju svoje popise radova, molimo nasljednike dapro~iste i urede popise radova svojih prethodnika, toli-ko im duguju. Kako ovaj posao zna biti dugotrajan,moète ga obaviti i off line, poslati na e-mail korigiranipopis radova (ili ~ak novi popis, ako ga imate negdjedrugdje) a mi }emo ga rado prilagoditi i prebaciti ubazu podataka.

Zaklju~akSamo jedna re~enica zaklju~ka: Imenik hrvatskih

{umara je imenik hrvatskih {umara, ali i na{ i na{e stru-ke, pa ga samo na{ zajedni~ki trud i doprinos moèodràti ìvim.

Branko Me{tri}[email protected]

638

ZAHVALEHrvatske {ume d.o.o. su ustupile dio svojih serverskih i komunikacijskih kapaciteta potrebnih za rad susta-va i njegovu internetsku prezentaciju.Hrvatsko {umarsko dru{tvo osigurava tehni~ke i prostorne uvjete za rad na Imeniku, a potom i moralnu,stru~nu i svu ostalu podr{ku, koja proizlazi iz 135-godi{nje tradicije organiziranja {umara ove zemlje i nji-hova jedinstva u razli~itim okru`jima i vremenima.Tutiz Leksika d.o.o., izdava~ i vlasnik Hrvatskog {umarskog ìvotopisnog leksikona, najve}i je pridonosi-telj podataka u inicijalnoj fazi formiranja Imenika, a besplatno je ustupio sve prikupljene podatke o hrvat-skim {umarima kojima raspolaè za potrebe ovog projekta, uz trajnu naznaku izvora tih podataka, poduvjetom da se ti podaci dalje smatraju vlasni{tvom hrvatskih {umara. Ovdje treba spomenuti i ljude koji suneposredno odradili veliki posao oko Leksikona: dr Josip Bi{kup, † dr Stjepan Bertovi}, † dr Alojz âmpa,Alojzije Frkovi}, Mladen Skoko.Branko Me{tri} je ustupio sav svoj dosada{nji rad na sre|ivanju podataka i formiranju baze podataka, kao isav do sada razvijen softver za njihovu prezentaciju i kori{tenje, kao svoj doprinos Hrvatskom {umarskomdru{tvu i ovom projektu.

BISKUP JOSIP JURAJ STROSSMAYER – UZGAJIVA^ DIVLJAÎ I LJUBITELJ LOVA“Dao nam je sve {to imamo,dao nam je sve {to je imao”

J. ûka 1905.

639

VELIKI ZALJUBLJENIK U SLAVONSKE [UME

Josip Juraj Strossmayer, |akova~ki biskup

O biskupu, politi~aru i meceni Josipu Jurju Stross-mayeru tijekom ove godine mnogo se pisalo i govorilo.Na velikom skupu odrànom po~etkom ove godine naFilozofskom fakultetu u rodnom mu Osijeku, gdje je taj“veliki biskup velike biskupije” do{ao na svijet prijeravno 190 godina (4. velja~e 1815.), re~eno je da je zasvog ̀ ivota stvorio brojna kulturna i druga dobra, od po-dizanja {kola i sakralnih objekata do pokretanja napred-nog gospodarstva, a posebno je istaknuta njegova do-brotvornost. U vrijeme kada su i drugi imu}ni pripadnicina{eg naroda i Crkve, nagla{eno je na skupu, imali imogli dati, jedino je biskup Strossmayer kao “naj-dare`ljiviji mecena” obilno darovao i pomagao. “Daonam je sve {to imamo, dao nam je sve {to je imao”, zapi-sano je u nekrologu Jakova ^ u k a 1905. g. (Va n | u r a2005). Njegove nesebi~nosti, dobrotvorstva i vizionar-

stva, ove se godine posebno sjetila Hrvatska akademijaznanosti i umjetnosti (HAZU), kojoj je, re~eno je nasve~anosti prilikom obiljeàvanja 190. obljetnice ro|e-nja i 100. obljetnice smrti, velikim nov~anim darom1860. g. dao temelje, da bi je sedam godina kasnije kaonjezin pokrovitelj i sve~ano otvorio. Mudro{}u, snagomvolje i nesebi~no{}u izgradio je velebnu katedralu u \a-kovu, gdje je i okon~ao svoj ìvotni vijek 8. travnja1905. Na kulturnom planu ne manje zasluge |akova~kibiskup ima i za osnivanje Zagreba~kog sveu~ili{ta i ga-lerije na Zrinjevcu, koja, pokloniv{i joj vi{e od 300 re-mek djela svjetske umjetnosti, s pravom danas nosi nje-govo ime, ̀ ele}i time “da Hrvatska u|e u Europu ne kaonjezina prikrpa, nego kao zemlja koja ima {to ponuditistarom kontinentu”.

Kao jedan od najistaknutijih ljudi svoga vremena(prema nekima ravan mu je bio samo “èljezni kance-lar” Otto von Bismarck), dobro upu}en u sva zbivanjau svijetu i u nas, biskup Strossmayer je jo{ kao studentteologije u Pe{ti i Be~u zavolio lov i divlja~. “Rijetkiznaju da je bio lovac i veliki zaljubljenik u slavonske{ume, prirodu, da je iskoristio svaki slobodni trenutakda prohoda na zraku, da provjeri je li divlja~ nahranje-na... U slavonskim se {umama nadahnjivao detaljima,paze}i na harmoniju kao pri~u ~ovjekova postanka iopstanka” (S i k o r a 2005). Mnogo se lak{e mirio s ~i-njenicom da su usporedo s revolucionarnim previranji-ma sredinom 19. st. pali i posljednji feudalni privilegij,nego {to je naglom i nekontroliranom slobodom lovamnoga divlja~ bila nemilice tamanjena, a od kad su “ijeleni u mnogih predjelih Hrvatske posvema nestali”(F r k o v i } 2005). Oslu{kuju}i opetovane pozive upra-vo ustanovljenog prvog hrvatskog Dru{tva za obranulova (osnovano 1881.) u “vezi podizanja lova, uzgojadivlja~i i borbe protiv zvjerokradica”, a i glas svoje sa-vjesti, biskup i tu ne {tedi novac tro{e}i ga na svoje“zvierinjake”, zbog ~ega je u vi{e navrata bio prozivanda tro{i crkveni novac za svjetovne svrhe (C e p e l i } iG a r d a { 2004). Ne obaziru}i se na to, stoluju}i u \a-kovu punih 55 godina, raspolagao je ogromnim zemlji-{tem na kojemu je razvio vrlo razgranato gospodar-stvo, “od vinograda koje je zasa|ivao i ergela koje je

OBLJETNICE

razmnoìo”. Prema nekim izvorima njegov je posjedgodi{nje ostvarivao prihod od 150 do 300 tisu}a forinti.

NEUSTRA[IV LOVAC NA DIVLJE SVINJE I VUKOVE

640

“ZVIERINJACI” \AKOVA^KOG BISKUPSKOG VLASTELINSTVA

SKRB BISKUPA O DIVLJAÎ I ZVJERINJACIMAPreuzev{i ostatke od ostataka, biskup je “zapustio

zvierinjak u Berku, budu} je izvan ruke”, dok je onaj uJo{avi, zvan Mandi}ev ko{utnjak 1856. g. obogatio no-vim kontigentom divljih svinja. Iste godine “o velikomsvome tro{ku” pove}ao ogra|eno uzgajali{te u Garo-vom dolu, ogradiv{i zna~ajan kompleks {ume, {to dr-venom ogradom {to mreòm, za jelene lopatare i faza-ne. Iako tro{ak kupnje lopatara u Francuskoj zacijelonije bio malen, “par ko{uta s jelenom” veliki je mecenapoklonio zagreba~kom nadbiskupu i kardinalu Jurju deVaralya H a u l i k u za ures park {ume Maksimir. Zaslu-gom biskupa Strossmayera ogra|eno uzgajali{te Ko-{utnjak (135 jutara), pi{u njegovi suvremenici o njego-voj pedesetgodi{njici biskupovanja (1900), odràlo sepunih pola stolje}a. Dodu{e, divlje svinje zbog visokihtro{kova uzgoja (bilo je godina kada je 150 “krmaka”pojelo godi{nje “750 mjerova kukuruza u klipovima”),te{kom su privolom biskupa izlovljene 1885/86. godi-ne, a fazani, umjesto da ih se drì u volijerama, ispu{te-ni su u okolne {ume Ma~kovca, oboga}eni novom po-{iljkom iz ê{ke 1898. g. Da to nije bilo jeftino, rje~itogovori podatak da se svaki fazan pla}ao 10 kruna.

O skrbi biskupa o divlja~i i zvjerinjacima P a v i } -C e p e l i } (1900) su zabiljeìli: “Biskup se je vazdastarao za svoje zvierinjake. Zalazio je preko godinevrlo ~esto i u jedan i u drugi. U mladjim godinamagotovo svakog mjeseca, kasnije sve do svoje osamde-sete, barem dva puta preko ljeta. Malo je bilo gosti,koji bi se kod njega par dana zadràli a da jih ne bi ilislao ili sam vodio u ubavi ko{utnjak. Tako su biele je-lene (jelene lopatare, op. A. F.) njegove vidili ne samoHrvati, nego i mnogi odli~ni sinovi Francezke i Italije– ~esti gosti biskupovi. Posebnu brigu pridavao je pre-hrani i prihrani divlja~i, nastoje}i da ona ne bude slabai mr{ava “uslied lo{e i manjkave hrane”. Za “udobnostjelena dao je podi}i specijalno pojili{te, kako bi divlja~imala uvijek svjeè vode. “Isto tako nije dopu{tao da seama i jedno stablo u Ko{utnjaku posje~e, a jer se jezimi 1870... to ipak dogodilo, ukorio je upravu i zapo-vijedio da se na izsje~enom prostoru posade divlji kes-tenovi, kojih plod jeleni rado jedu”... “jer na{ Pti~njakimade biti perivoj”.

O Strossmayeru kao uzgajiva~u divlja~i i lovcu naj-objektivniju sliku dali su njegovi “ìvi svjedoci” MatijaP a v i } i Milko C e p e l i } , koji, kako je to u uvodu re-print izdanja njihove knjige o ìvotu i djelu Josipa JurjaStrossmayera napisao biskup ]iril K o s , “iznose ono{to su vidjeli i ~uli”. Prema njihovim zapisima (poglav-lje VIII. Zvierinjaci) jo{ je po~etkom 18. st. u \ako-va~kom biskupskom vlastelinstvu postojao “zvieri-njak”, ogra|eno uzgajali{te divlja~i, u {umi izme|uDragotina i Svetobla`ja, ali “nije mogu}e danas znatikakva je to bila zvierad i tko je zasnovao zvierinjak”. DoStrossmayerovog djelovanja bilo je tu jo{ takvih uz-gajali{ta, koje su ustanovljavali njegovi pred{asnici bis-

kup B a k i } (1716–1749), biskup K r t i c a (1773–1805)i biskup M a n d i } (1806–1815). Tako se prema popisuiz 1806. g. spominje zvjerinjak za uzgoj divljih svinjakod \ur|anaca, isto~no od \akova, uzgajali{te u Dra~i-cama na potoku Jo{avi za jelensku i srne}u divlja~, faza-nerija u Garovom dolu, kasnije Pti~njaku i jo{ jedanzvjerinjak “za veprove” u Berku (S r { a n 2005). Poto-nja tri “zvierinjaka” postojala “su sve do magjarskebune”, kada su “na{i seljaci mislili da je prestala razlikaizme| vlastelinskog i njihovog posjeda, pak navali{e usva tri zvierinjaka... ru{ila se ograda, ubijala divlja~,sjekla {uma, pa to bez ikakove zaprieke”.

[to se samoga lova i odstrjela ti~e, biskup si je i tunametnuo visoka pravila pona{anja. Plemenitu divlja~,poput jelena “nije i{avao nikada ubijati, ali vepra zamladjih godina rado”. Njegovi su suvremenici zabilje-ìli tako dva slu~aja kada je neustra{ivi lovac u skup-nom lovu na divlje svinje “sigurnom rukom i dobrimokom dao vatru pu{ci i sastavio vepra usred slipog okana ciglih pet kora~aja pred sobom”. Posebno je volioubijati vukove i lisice od dlakave te ptice grabljivice odpernate divlja~i. “Sie~nja 1864. za dubokoga sniega na-redio je lov na kurjake u djakova~kom Gaju. Ustrielilisu ih toga dana 13 komada, od kojih je pet otpadalo nabiskupa. Sve do 1888. lovio je svake zime po svome

parku orlove, sokolove i kanjove ({kance mi{are, op. A.F.), pa ih je znao pojedine zime i preko 30 komada sru-{iti”, a sve u èlji “da mu park bude pun ptica pjevica”.

Toliko o biskupu Strossmayeru kao uzgajiva~u div-lja~i i ljubitelju lova. Zacijelo je i u {umarstvu ostaviosvjetlog traga, {to bi valjalo istraìti i predo~iti javno-sti. Za uzor neka budu Hrvatske vode, koje svoj danobiljeàvaju svake godine 7. rujna, jer je toga dana da-leke 1876. g. zapo~ela organizirana vodogospodarskadjelatnost u Hrvatskoj. Naime, toga je dana ustanovlje-na Zadruga za regulaciju rijeke Vuke, na ~ijem je ~elubio nitko drugi do biskup Josip Juraj Strossmayer(B l a g u s 2005).

641

Kori{tena literatura:B a r b i } , V., 1954: Strossmayer i zvjerinjaci. Lova~ki

vjesnik LXIII(3): 78–79.B l a g u s , K., 2005: Dan Hrvatskih voda. Hrvatska vo-

doprivreda XIV(154): 4–6.C e p e l i } , D., M. G a r d a { , 2004: Lovstvo u Hrvata.

U: Lovstvo, 5–14, Hrvatski lova~ki savez (ur.Zvonko Mustapi}), Zagreb.

F r k o v i } , A., 2005: Josip Juraj Strossmayer i lov. Lo-va~ki vjesnik CXIV(4): 4–5.

Pavi}, M., M. Cepeli}, 1994: Josip Juraj Strossmayerbiskup bosansko-djakova~ki i sriemski (1850-

1900), reprint izdanje. Biskupski ordinarijat \a-kovo, 897–899 str.

S i k o r a , V., 2005: Biskup Strossmayer – lovac, zaljub-ljenik {uma i prirode. Glas lova III(023): 2–3.

S r { a n , S., 2005: 80. godina Hrvatskog lova~kog sa-veza s osobitim osvrtom na isto~no podtu~je Hr-vatske (rukopis), 51 str.

Va n | u r a , \., 2005: Trebat }e nam jo{ stolje}e dashvatimo Strossmayera. Vjesnik LXVI(20781):18–69.

Alojzije Frkovi}

LOVA^KI MUZEJ HRVATSKOG LOVA^KOG SAVEZA(1955 – 2005.)

Slika 1. Faksimil dijela zapisnika sjednice Upravnog odbora Save-za lova~kih dru{tava NR Hrvatske od 18. svibnja 1952., snaznakom da }e lova~ka izlo`ba u godini 1953. biti temeljbudu}eg lova~kog muzeja

Od kad je 1925. godine ulogu koordinatora lova~kihudruènja i lova~kih dru{tava u tada{njoj Hrvatskoj iSlavoniji od Hrvatskog dru{tva za gajenje lova i ribar-stva preuzeo novoosnovani Savez lova~kih dru{tava zaHrvatsku i Slavoniju, rijetko je pro{la koja godi{nja

skup{tina, a da se nije pokretalo pitanje izgradnje/kup-nje “krova nad glavom”, doma hrvatskih lovaca, a snjime i lova~kog muzeja. Dok je prvom zahtjevu une-koliko udovoljeno 25. svibnja 1941., kada je Savez zasvoje potrebe. kupio dvokatnicu u Berislavi}evoj ulici 9u Zagrebu, ostvarenje druge èlje nasilno je odgo|enona duè vrijeme zbog nadolaze}eg Drugog svjetskograta i te{kih godina pora}a. Na godi{njoj skup{tini, sadave} Saveza lova~kih dru{tava Narodne RepublikeHrvatske (SLD NRH), 18. svibnja 1952. {umarnik ing.Ivo ^ e o v i } , u svojstvu ~lana Upravnog odbora Sa-veza, podsjetiv{i delegate i skup{tinske goste da je odposljednje “zemaljske lova~ke izlo`be u Hrvatskojpro{lo punih 16 godina”, pokre}e pitanje organizacijeprve poslijeratne lova~ke izlo`be, od koje bi “dobar dioizloènih predmeta mogao posluìti kao osnova budu-}eg lova~kog muzeja”. Kako je prijedlog nai{ao na op}eodobravanje, na prvoj sjednici upravnog odbora SLD-apod predsjedanjem predsjednika Saveza MarijanaC v e t k o v i } a , odlu~eno je “da bi se lovci, a zatim iostali gra|ani upoznali s zna~enjem, va`no{}u i proble-matikom lovne privrede i lova~kog {porta, priredit }e selova~ka izlo`ba u godini 1953, koja }e biti temelj bu-du}eg lova~kog muzeja”.

REPUBLI^KA LOVA^KA IZLO@BA – PRETEÂ LOVA^KOG MUZEJAZa postavu lova~ke izlo`be odabrana je zgrada u

ulici Ra~koga 9, u samom sredi{tu grada. Arhitekton-sko rje{enje izlo`be, “kao osnove i po~etka budu}eglova~kog muzeja”, povjereno je Boìdaru M u r k o v i -} u , dipl. ing. arh., izradba panoa akademskom slikaruMarijanu Tr e p { e , izbor i izrada dermopreparata div-lja~i i ptica zoolo{kom preparatoru Pavlu A l i n g e r u ,dok je izvedbu poku}stva i predmeta od drva izvr{iloGradsko stolarsko poduze}e “Marko [avri}” iz Zagre-

ba. Izlo`ba je odli~no prihva}ena od strane lovaca i odsamih gra|ana, pa je nakon {to je bila prvi puta otvore-na od 9. do 24 svibnja (1953.) ponovno je otvorila svo-ja vrata u jesen iste godine od 10. rujna do 4 listopada.“Ova na{a prva poslijeratna izlo`ba”, zapisati }e LazarR a i } kao tehni~ki tajnik Odbora za organizaciju iz-lo`be, “iako samo republi~ka, imala je mnogo sloènijizadatak. Cijela arhitektonska postava izlo`be govori onjenoj stalnosti, ni{ta tu nije improvizirano, ve} je so-

642

lidno i trajno. Iako u dosta sku~enim prostorijama, onaje morala prikazati cijelu lovnu privredu, njen velikzna~aj, a nadasve razbiti famu da lov nije samo zaba-va, razonoda i {port, ve} ponajprije jedna nova granaprivrede”. Ako u ovom prikazu zanemarimo izloènetrofeje, njih gotovo 200, iskazanih u rogovima jelena,jelena lopatara, srnjaka i kljovama veprova, a koje supo zavr{etku izlo`be vra}ene njihovim vlasnicima, ono{to }e po njenom zatvaranju ostati kao osnova budu}e-ga muzeja, pet je velikih diorama s prikazom pticamo~varica i ptica vodenih stani{ta u njihovu prirod-nom okruènju, jato tr~aka u ìtnom polju, skupinafazanske divlja~i u jesenskom miljeu, lisica pri vre-banju plijena… To su brojni preparati divlja~i i ptica,makete lovnotehni~kih i lovnogospodarskih objekata,vitrine sa starim oru`jem i lova~kim priborom, tra-govima divlja~i, a nadasve ~uvena zbirka jaja gotovosvih na{ih gnjezdarica, koja }e nas proslaviti dvije go-dine kasnije na lova~koj izlo`bi u Düsseldorfu. Slika 2. Zgrada u ulici Ra~koga 9 u Zagrebu, u kojoj je 25. svibnja

1955. otvoren prvi lova~ki muzej Saveza lova~kih dru{ta-va NRH (Foto: Lazar Rai})

OTVORENJE MUZEJA 25. STUDENOG 1955.Iako je po zatvaranju republi~ke (hrvatske) lova~ke

izlo`be u jesen 1953. bilo prakti~ki sve spremno da semuzej otvori, to je naàlost jo{ jednom bilo odgo|enozbog “vi{ih ciljeva”. Prostorije u ulici Ra~koga 9 poslu-ìle su Glavnom lova~kom savezu Jugoslavije, ~iji jeSLD NRH bio ~lanicom, za postavu prve lova~ke izlo`-be Jugoslavije, koja je kao generalna proba pred njenme|unarodni nastup u na{em gradu odràna od 27. lipn-ja do 11. srpnja 1954. Naime, svi izloèni i ocijenjenitrofeji na toj izlo`bi, njih ukupno 345, bili su osnova su-djelovanja Jugoslavije na Me|unarodnoj lova~koj izlo`-bi u Düsseldorfu, u drugoj polovici listopada iste godine.

Pomiriv{i se sa sudbom (vrijeme do slu`benogotvorenja muzeja iskori{teno je za njegovu popunu no-vim eksponatima, posebno zamjenom starih i dotraja-lih dermopreparata novima), Lova~ki muzej Saveza lo-va~kih dru{tava NR Hrvatske kona~no je predan jav-nosti 25. studenog 1955., u okviru proslave 10 godi{-njice oslobo|enja zemlje. Uz predsjednika Saveza Ma-rijana Cvetkovi}a i predstavnika grada, sve~anostiotvaranja muzeja nazo~ili su potpredsjednik SaboraKarlo M r a z o v i } G a { p a r , predsjednik Republi~-kog vije}a dr. Zlatan S r e m e c i saborski tajnik Stje-pan D e b e l j a k . Tom prigodom tajnik Saveza GenoJ u r i } obratio se nazo~nima ovim rije~ima: “Glavni

grad na{e republike ovim muzejom dobiva prvorazred-nu kulturnu ustanovu. Ogroman broj omladine uosnovnim, srednjim i vi{im {kolama, nastavnici i kul-turni radnici, mo}i }e uz. redovitu nastavu svaki put,kad se ukaè potreba, vidjeti i upoznati se s pojedinimprimjercima na{e lovne faune”. Ukazav{i da je muzejsmje{ten u vrlo sku~enim prostorijama koje mu zacije-lo ne}e omogu}iti normalan razvoj i {irenje, tajnikJuri} je istakao: ”Jedan od glavnih zadataka Saveza lo-va~kih dru{tava NRH i Narodnog odbora kotara Za-greb treba biti pronalaènje sredstava i na~ina da se iz-na|u ili izgrade odgovaraju}e prostorije, rcprezentativ-nije i ve}e, kako bi razvoj ovog muzeja mogao posti}ionu razinu koja }e sluìti na ponos i lovcima i gra|a-nima Zagreba kao kulturna ustanova velike vrijednos-ti.” Novootvoreni muzej bio je jedan od prvih koji jebio postavljen tako brzo iza drugog ratnog razaranja.Bio je senzacija ne samo za (biv{u) Jugoslaviju, zabi-ljeìt }e doma}i tisak, ve} i za mnogc lovce iz inozem-stva koji su ga u velikom broju prilikom posjeta na{ojzemlji i posje}ivali. Knjiga utisaka iz tih godina punaje komplimenata na ra~un opremljenosti i bogatstva iz-loènih predmeta, posebno raznovrsnosti i o~uvanostilovne faune Hrvatske.

PRESELJENJE MUZEJA U TU[KANACTijekom gotovo punih 10 godina postojanja Lova-

~ki muzej bio je jedan od najposje}enijih muzeja gradaZagreba, stekav{i jednaku popularnost kako me|u lov-cima tako i me|u gra|anima. Neprekidnim prikuplja-

njem novih preparata i izloàka muzej je dodu{e pos-tao sve bogatiji i reprezentativniji, ali i do te mjereprostorno sku~en da je jednostavno morao zatvoritisvoja vrata. Uslijedilo je to travnja 1964., kada su ak-

643

tivnosti Saveza oko pronalaènja odgovaraju}eg no-vog prostora ve} dobrano uznapredovale. [to se muze-ja ti~e neko je vrijeme bio “u igri” biv{i dvorac banaJela~i}a na Gornjem gradu, koji je dodu{e u potpunostiodgovarao potrebama lova~kog muzeja, ali bi Savez idalje ostao “besku}nikom”. Kako se zbog visokih tro{-kova gra|enja odustalo od gradnje doma, do kona~nogrje{enja tog goru}eg pitanja do{lo je za mandata KarlaMrazovi}a Ga{para, koji je uz du`nost predsjednikaSaveza bio na ~elu posebnog Odbora za kupnju dvijureprezentativnih zgrada u Nazorovoj ulici u Tu{kancu.Naime, zgrade u Nazorovoj 61 i 63, od kojih je prvaadaptirana za potrebe lova~kog doma, a druga za lova-~ki muzej, “za iznos koji je znatno ispod trì{ne vrijed-nosti tih objekata”, Hrvatskom lova~kom savezu od-stupilo je Izvr{no vije}e Sabora.

U nazo~nosti brojnih uzvanika i skup{tinskih dele-gata (tih je dana u Zagrebu odràna redovna skup{tinaLova~kog saveza Hrvatske), sve~anost otvaranja Lo-va~kog doma i Lova~kog muzeja otvorio je, kao i prijedeset godina, po~asni predsjednik Saveza Marijan Cvet-kovi}, 26. velja~e 1965. “Danas je muzej dobio, za-hvaljuju}i upravo nastojanjima HLS-a, a posebno drugaKarla Mrazovi}a, svoje definitivno rje{enje. Njime je zavi{e od dva puta pove}ana kvadratura muzeja, a dobiv{ii vlastiti laboratorij isti je osposobljen za sve funkcije ipostavljene zadatke. Smatram da ne}u pretjerati akoustvrdim da muzej kakav je danas u tom prekrasnomambijentu i svojom posve suvremenom postavom tebogatstvom svojih eksponata moè mirno stajati uz boknaj~uvenijih i najpresti`nijih lova~kih muzeja Europe”,

rije~i su Marijana Cvetkovi}a, tada na du`nosti organi-zacionog sekretara CK SKH, na sve~anosti otvaranjalova~kog doma i lova~kog muzeja u Tu{kancu.

Uz odre|enu financijsku potporu Grada Zagreba,zgrade u park {umi Tu{kanac otkupljene su sredstvimasamih lovaca: Od tada{njih 27 kotarskih lova~kih save-za (KLS) njih 7 dalo je preko 70 % prikupljene svote,koja je prelazila iznos od 150 milijuna tada{njih dinara.Me|u tih 7 KLS-a posebno se isticao âkovec (s u~e{-}em od 31,5 % od ukupno prikupljenih sredstava), slije-de Virovitica (12,9 %), Vara`din (8,93 %), Pula (8,56%), Osijek (8,0 %), Na{ice (6,3 %) i Koprivnica (4,6 %).Ti su se savezi, kako je to uz izraze zahvalnosti, pojas-nio na skup{tini predsjednik saveza Karlo Mrazovi},bavili hvatanjem i izvozom ìvih ze~eva, kao jednim odunosnijih oblika tada jo{ lovnog turizma u povojima.

Slika 3. Marijan Cvetkovi} u dru{tvu Karla Mrazovi}a Ga{para nasve~anosti otvaranja lova~kog doma i lova~kog muzeja naTu{kancu 26. velja~e 1965. (Foto: Lazar Rai})

LAZAR RAI] – OSNIVA^ I KUSTOS MUZEJA S NAJDU@IM STA@OMPodsjetiv{i na zna~ajne datume osnivanja, preselje-

nja i djelovanja Lova~kog muzeja tijekom minulih go-dina, u~inio bih neoprostivu gre{ku da ne spomenem~ovjeka ~ije je ìvotno djelo upravo bilo “idejna osno-va, stru~ni i tehni~ki postav” na{eg muzeja. Rije~ jedakako o lovnom stru~njaku Lazaru Rai}u (Moha~,Ma|arska 19. 8. 1901. – Zagreb, 21. 4. 1978.), koji je,kako se to netko izrazio, svoju ljubav prema prirodipoistovjetio sa svojim ìvotom. Kada je 1950. godineRai} stigao u tada{nji Savez lova~kih dru{tava Hrvat-ske da pomogne kod pripremanja me|unarodne lova~-ke izlo`be u Düsseldorfu, zabiljeìo je u jubilarnombroju “Lova~kog vjesnika” za prosinac 1977. njegovurednik Bogdan S t o p a r , uz vi{e kapitalnih lova~kihtrofeja prona{ao je i brojne dragocjene predmete poprivatnim zbirkama, ali i po tavanima i podrumima,koje je kao povijesno i kulturno blago trebalo sa~uvati.”Zahvaljuju}i Rai}evoj upornosti tih pedesetih godinaizvu~eno je iz pra{ine mnogo vrijednih predmeta kojidanas u zbirci lovaca Hrvatske predstavljaju ne samonacionalnu, ve} i me|unarodnu vrijednost. Na temeljutakvog posla stvoren je na{ Lova~ki muzej”.

Slika 4. Lazar Rai}, organizator, realizator postave i dugogodi{njikustos Lova~kog muzeja u Zagrebu

(Foto: Francesko Ceccherino)

Dopustimo da nas nakratko, kako je to uvijek rado~inio, “lova~kim muzejom u vlastitoj zgradi”, povedeosobno Lazar Rai}, kustos muzeja s najduìm staòm.“Drvenim stepenicama dolazimo u prizemlje muzeja. U

predsoblju }e nam prvi pogled pasti na prethistorijskiprizor lova. To je reprodukcija ~iji je original na|en iu{~uvan na stijenama jedne spilje u [panjolskoj… Ucentralnoj dvorani nalazi se vitrina s pu{kama. U njoj suizabrani primjerci na{e, sada ve} prili~no oboga}enezbirke lova~kog oru`ja. U jednoj ni{i nalazi se kapitalnivuk, dok su na zidu superkapitalni trofeji jelena, jelenalopatara, srnjaka i divojarca. U izbo~ini izlaza na balkonsmje{ten je odljev ste}ka s prekrasnim lova~kim moti-vima. Lijevo od te dvorane vodi nas put u prostorijugdje su dvije diorame: medvjeda i jelena lopatara. Udvije vitrine smje{tena je zbirka lubanja i raznih kostijusisavaca i ptica, a u drugoj bogata zbirka od gotovo tisu-}u pti~jih jaja svih na{ih gnjezdarica…” I tako u nedo-gled. Kao priznati ekspert Me|unarodnog lova~kog sa-vjeta, CIC-a, Rai} bi nam s ponosom pokazao sve done-davno trofejno najja~eg srnjaka iz Tounjskog krpela, ~ijije rog s ocjenom od 183,15 CIC to~aka, dijelom i nje-govom zaslugom, bio neko vrijeme prvak svijeta.

Prema Miroslavu A m b r u { -K i { u (2002) lova~kimuzej pruà uvid u prirodoslovne ba{tine vezan za ì-votinjski svijet mahom na{e Hrvatske. Njegova je ulo-

644

Tim “~udesnim krasotama ìvotinjskog svijeta”, ka-ko je izloène eksponate divlja~i i ptica {to ih ve} puna~etiri desetlje}a ~uva na{ muzej u okruènju stoljetnihhrastova Park {ume Tu{kanac nazvao sada{nji voditeljmuzeja Mladen M i l a { i n o v i } , i danas hodo~aste lov-ci i gra|ani, {kolska mlade` i na{i najmla|i, svjedo~e}i idive}i se tako stoljetnoj lovnoj kulturi u nas Hrvata.

Literatura:A m b r u { -K i { , M., 2002: Lova~ki muzej, Hrvatski

lova~ki savez, Zagreb, str. 18. R a i } , L., 1955: Pred otvorenje lova~kog muzeja, Lo-

va~ki vjesnik 9: 226–228.R a i } , L., 1964: Lova~ki muzej u novim prostorijama,

Lova~ki vjesnik 12: 282.S t o p a r , B., 1956: Otvorenje lova~kog muzeja, Lo-

va~ki vjesnik 1: 5–7.S t o p a r , B., 1965: U Zagrebu je otvoren “Lova~ki

dom” i Lova~ki muzej” Lova~kog saveza Hrvat-ske, Lova~ki vjesnik 12: 229–232.

S t o p a r , B., 1965: Glavna skup{tina Lova~kog savezaHrvatske, Lova~ki vjesnik 12: 232–238.

* * * 1953: Katalog lova~ke izlo`be Saveza lova~kihdru{tava NRH, Zagreb, str. 16.

* * * 1977: Lazar Rai}, Lova~ki vjesnik 1892 – 1977.Jubilarno izdanje, prosinac 1977.

Alojzije Frkovi}

Slika 5. Muflon i muflonka; jedna od ukupno 10 diorama sada{njepostave Lova~kog muzeja HLS-a u Nazorovoj 63

(Foto: Alojzije Frkovi})

Slika 7. Dom hrvatskih lovaca u Nazorovoj ulici 63, u kojem je uzHrvatski lova~ki savez smje{ten Lova~ki muzej

(Foto: Mario Ursi})

Slika 6. Zbirka od preko 1000 jaja na{ih ptica gnjezdarica(Foto: Alojzije Frkovi})

ga danas pou~na, obrazovna i odgojna {to u posjetite-ljima razvija osje}aj o potrebi za{tite i unaprje|enjana{eg prirodnoga bogatstva. Posjeti djece pred{kolskei {kolske dobi pomaù izgradnji njihovih spoznaja, te uoblikovanju stavova o potrebi o~uvanja faune i prirodekao cjeline. Muzej organizirano u skupinama posje}u-ju djeca iz vrti}a, u~enici osnovnih i srednjih {kola,lovci i lova~ki novaci, polaznici {kola i fakulteta te lju-bitelji prirode i svi doma}i i inozemni turisti koji èlevidjeti dio sa~uvane lova~ke kulture.

PRIKAZ DVIJE IZUZETNO ZNAÂJNE KNJIGE

645

Tijekom pro{le godine tiskana je u izdanju Hrvat-ske akademije znanosti i umjetnosti, Centra za znan-stveni rad Vinkovci, knjiga pod naslovom: “Retro-spektiva i perspektiva gospodarenja {umama hras-ta lu`njaka u Hrvatskoj”. Knjiga je zapravo zbornikradova znanstvenoga skupa odrànoga u studenome2003. godine.

Na skupu je akademik Du{an K l e p a c voditeljCentra i urednik knjige (zajedno s dr. sc. Katicom^ o r k a l o -J e m r i } ) u svojemu uvodnom izlaganjusintetizirao dosada{nje spoznaje o hrastu lu`njaku,ekolo{ki i gospodarski najvrijednijem {umskom drvetuna{ih {uma kojega je u svojemu znanstvenom opusuznala~ki obra|ivao. Akademik Klepac je pri tome uka-zao na tri bitne spoznaje: na zna~enje hrasta lu`njaka usvijesti Hrvata, na prirodni na~in postanka i izvornuprirodnost lu`njakovih {uma i potrajnost gospodarenja{umom kao obnovljivim vegetacijskim oblikom.

Ostali ~lanci knjige izloèni su na skupu i napisaniod poznatih {umarskih znanstvenika i stru~njaka, pre-teìto nastavnika na [umarskome fakultertu Sveu~ili-{ta u Zagrebu, ali i ostalih stru~njaka i znanstvenikakoji su hrast lu`njak obradili sa {umarskog, povijes-nog, arhitektonskog, knjièvnog i op}e gospodarskogastajali{ta. Posebno je navedena sva literatura u nas i uinozemstvu koja se odnosi na hrast lu`njak.

Ovo vrijedno djelo sastoji se od 19 ~lanaka, koje jenapisalo 19 autora i 5 koautora.

Akademik Klepac napisao je jo{ jedno vrlo zna~aj-no djelo pod naslovom: “Najve}a cjelovita {uma hra-sta lu`njaka u Hrvatskoj Spa~va”, tako|er u izdanjuHrvatske akademija znanosti i umjetnosti, Centra zaznanstveni rad Vinkovci tiskano i na njema~kom jezi-ku. Hrvatsko izdanje knjige tiskano je 2000 godine iprikazano u “[umrskom listu” (Prpi}, 2000, str. 242).

Ovu, zasigurno najljep{u i najvrijedniju lu`njakovu{umu u srednjoj, zapadnoj i ju`noj Europi, akademikKlepac opisuje perom {umara znanstvenika i vrhuns-koga intelektualca erudite znalca povijesnih, gospodar-skih i kulturnih prilika Spa~ve, {umarskoga bisera uarealu nizinskih {uma hrasta lu`njaka.

Predstavljanje njema~koga izdanja ove knjige izaz-valo je veliko zanimanje.

U daljnjem tekstu dajemo prikaze obje knjige. Pri-kazi su objavljeni u njema~kom ~asopisu AllgemeineForst und Jagdzeitung, a napisao ih je poznati njema~kiprofesor ure|ivanja {uma dr. sc. H. K r a m e r.

êstitamo Akademiku Du{anu Klepcu na dva znan-stvena i stru~na priloga o hrastu lu`njaku, koja prikla-nja {umarskoj struci, ali i ~itavoj na{oj javnosti.

Branimir Prpi}

KNJIGE I ÂSOPISI

Retrospektiva i perspektiva gospodarenja {uma-ma hrasta lu`njaka u Hrvatskoj: D. K l e p a c , D. Ta -d i j a n o v i } i K. ^ o r k a l o -J e m r i } 2003., Hrvatskaakademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstvenirad u Vinkovcima. 435 strana s brojnim fotografijama,ve}inom u boji, i tablicama. ISBN 953-154-604-5.

Krajem 2002. Hrvatska akademija znanosti i umjet-nosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima s Akade-mijom {umarskih znanosti u Zagrebu i ostalim {umar-skim institucijama odràla je veliki znanstveni skup oglasovitom slavonskom hrastu. Brojne radove s ovogaskupa objavila je Hrvatska akademija znanosti i umjet-nosti uz vodstvo me|unarodno poznatoga istraìva~a

hrasta, akademika i profesora dr. Du{ana Klepca teakademika Dragutina Tadijanovi}a i dr. sc. Katice ôr-kalo-Jemri}, u izvrsno opremljenom djelu na hrvat-skom i engleskom jeziku.

Nakon iscrpnoga uvoda profesora Klepca, u 19 supoglavlja prikazani razli~iti aspekti gospodarenja hras-tom. Ponajprije je tu povijesni pregled razvoja i zna~e-nja za hrvatsko gospodarstvo tijekom posljednjih trijudesetlje}a. Podrobno je razloèno stanje hrvatskoga{umskog gospodarstva i {umarske znanosti s obziromna europski proces integracije. Jedno poglavlje upu}u-je na vi{estruku uporabu hrastovoga drveta u tradicio-nalnoj arhitekturi Slavonije.

Preteìti se broj referata bavi najve}om cjelovitom{umom hrasta lu`njaka Hrvatske, podru~jem Spa~vena istoku Slavonije. Povr{ine 40.000 ha. Ovo autoh-tono podru~je hrasta, ju`no od grada Vinkovaca, pokri-va 1/5 ukupne hrastove povr{ine Hrvatske. Hrast jeovdje dominiraju}a vrsta drve}a u mje{avini s ostalimlistopadnim drve}em: 69 % lu`njaka (Quercus robur),14 % poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia), 12 %graba (Carpinus betulus) i 5 % ostalih bjelogori~nihvrsta. Zaliha i prirast {ume prema novijim mjerenjimavrlo su visoki. Prosje~na zaliha sastojine je 352 m3/ha,a godi{nji prirast 8,27 m3 po hektaru. Centar uprave iistraìvanja leì u Vinkovcima. Odavde se ovom {u-mom potrajno gospodari preko 150 godina. Preko 120godina {umarska praksa se gradi na istraìvanjima ovihhrastovih {uma.

Autori iscrpno opisuju klimatske i stani{ne uvjete, atime izme|u ostaloga i utjecaj vodnoga reìma na rasthrasta, kao i floru i faunu ovoga podru~ja. Nadalje se

obra|uju praksa i rezultati istraìvanja njege sastojina ipomla|ivanja (uklju~uju}i uzgoj bilja), te problemi za-{tite {ume. Detaljno se raspravlja o pitanjima kvalitetei prodaje drveta.

Uz doma}u literaturu, posebno je poglavlje posve-}eno stru~nim radovima na nekom od stranih jezika(prvenstveno na engleskom, njema~kom i francus-kom). Na 59 tiskanih stranica popisa literature impre-sivno je velik broj njema~kih izdanja, od kojih ~ak 38publikacija Krahl-Urban.

Ovo va`no djelo, oboga}eno brojnim ilustracijama,uglavnom u boji, te vrlo informativnim tablicama, imanesumnjivo veliko zna~enje za gospodarenje hrastom,koje seè daleko izvan granica Hrvatske.

H. Kramer

646

Najve}a cjelovita {uma hrasta lu`njaka uHrvatskoj Spa~va. D. K l e p a c , 2005. Hrvatska aka-demija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni radVinkovci, 117 strana s brojnim ilustracijama u boji.ISSN 1330-0733. ISBN 953-6253-21-6.

Knjiga {to ju je na njema~kom jeziku izdala Hrvat-ska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znan-stveni rad iz Vinkovaca, obra|uje u svijetu glasovitopodru~je hrastove {ume, Spa~vu. Autor, poznat dalekoizvan granica svoje zemlje, ~lan brojnih hrvatskih iinozemnih znanstvenih akademija i {umarskih udruè-nja, po~asni profesor i dekan [umarskoga fakulteta uZagrebu, obra|uje povijest, rast, gospodarenje i op}e-nito zna~enje jezgrenoga podru~ja autohtonoga sla-vonskog hrasta.

[umsko podru~je na povr{ini velikoj 40.000 ha leìu isto~noj Slavoniji, na isto~noj granici Hrvatske ume|urje~ju Save i Dunava. Podru~je se pruà ju`no odgrada Vinkovaca, i s 1/5 ukupne hrastove povr{ine uzemlji, najve}a je cjelovita hrastova {uma Hrvatske.Njegove glavne vrste drve}a su hrast lu`njak (Quercusrobur oko 70 %), poljski jasen (Fraxinus angustifolia),te poljski brijest (Ulmus carpinifolia). Uzgredne vrste

drve}a su grab (Carpinus betulus) i poljski javor (Acercampestre). Vrlo traèn zbog svojih brojnih uporaba,ponajprije zbog visoke kvalitete svoga drveta, slavons-ki hrast doseè ovdje visinu stabla do 40 m.

U okru`ju ovih vrijednih lu`njakovih {uma, ve} u19. stolje}u razvija se teì{te hrvatske {umarske znano-sti i gospodarstva, koje i danas traje u AkademijinuCentru za znanstveni rad i Hrvatskim {umama, Upravi{uma Podru`nica Vinkovci. [uma Spa~va je tako do-ìvjela 150 godina znanstveno vo|enoga kontinuira-nog {umskog gospodarstva.

Uz iscrpan opis gospodarenja hrastom u pro{losti idanas, predstavljeno je zna~enje ove {ume za ekologi-ju, posebice za vodni reìm.

Cilj je ove knjige stru~njacima njema~koga govor-nog podru~ja predstaviti ~udesnu hrastovu {umu te timeukazati na njezino ekonomsko, ekolo{ko i socijalnozna~enje za isto~noslavensku regiju, a time za cijeluRepubliku Hrvatsku. Jasan i saèt tekst uz brojne odli~-ne fotografije u boji, izvrsno su pridonijele ovomu cilju.

H. Kramer

L’ITALIA FORESTALE E MONTANA(âsopis o ekonomskim i tehni~kim odnosima – izdanje {umarske Akademije znanosti – Firenze)

647

iz broja 4. srpanj – kolovoz izdvajamo:Orazio C i a n c i o : Modeli odrìvog gospodarenja {umskim sustavi-

ma radi o~uvanja sloènosti i biolo{ke raznolikostiOvaj broj ~asopisa donosi priloge prezentirane u

okviru Nacionalnog istraìva~kog projekta organizira-nog u Firenzi 15. velja~e 2005. g., kojeg je financiraloMinistarstvo obrazovanja, sveu~ili{ta i istraìvanja.

Odrìvost i bioraznolikost su me|usobno ekolo{kipovezane. Bioraznolikost nije jedini parametar koji de-finira kriterije o~uvanja ekosustava, ali ipak predstav-lja razlikovni znak prirode i tvori osnovu ekolo{ke sta-bilnosti. Koncept biolo{ke raznolikosti predstavljamnogo vi{e od obi~ne za{tite pojedinih vrsta i biotopa,obuhva}a funkcioniranje ekosustava i uklju~uje evolu-tivne procese me|u sastavnim komponentama.

Kriti~ne to~ke za o~uvanje sloènosti i raznolikostitalijanskih {umskih sustava uglavnom proizlaze iz dvasuprotna fenomena:a) uznapredovala ekonomska marginalizacija, koja

moè vratiti unatrag evolutivne procese, b) pojednostavljenje zahvata nad kulturama s koncen-

tracijom u otvorenim i trì{no interesantnim {uma-ma (panja~e).Koncept pretpostavke za odrìvo gospodarenje ovog

Projekta temelji se na: 1. {umarstvu na prirodnoj osnovi,2. renaturalizaciji jednostavnih {umskih sustava i3. povratu tradicionalnih oblika gospodarenja, putem

integracije o~uvanja biolo{ke reprodukcije i povi-jesno-kulturalnih vrijednosti.U ovom Projektu sudjelovalo je 8 istraìva~kih jedi-

nica talijanskih sveu~ili{ta: Sveu~ili{te “La sapienza” –Rim, Sveu~ili{te Torino, Sveu~ili{te Firenza, Sveu~ili-{te Tuscia, Sveu~ili{te Calabria, Sveu~ili{te Parma, Sve-u~ili{te Basilicata i Sveu~ili{te Padova. Ovaj projektdao je velik doprinos znanstvenom, eksperimentalnom itehni~kom planu, koji }e koristiti operativi i dati noviimpuls aktivnostima za o~uvanje biolo{ke raznolikosti isloènosti {umskih sustava.

Susanna N o c e n t i n i : O~uvanje sloènosti i biolo{ke raznolikosti {um-

skih sustavaDefinicija modela odrìvog gospodarenja {umskim

sustavima za o~uvanje biolo{ke raznolikosti zahtijevakompleksne analize interakcija koje obiljeàvaju funk-cioniranje ekosustava preko vi{estrukih prostorno-vre-menskih odnosa.

Karakteristike prirodnih sustava kontinuirane supromjene, te nije cilj o~uvati “status quo”, ve} posti}ida populacije mogu prihvatljivo odgovoriti na ambi-jentalne promjene. Mnogi procesi koji proizvode i po-dràvaju biolo{ku raznolikost {umskog ekosustava do-godili su se u dalekoj pro{losti, te da bi se razumjela sa-da{njost potrebno je poznavati pro{lost. U istraìva~-kom promatranju evidentno je da razli~ita razdobljaproizvode razli~ite rezultate.

Ekosustavi nisu ograni~eni nepropusnim granica-ma. Prostorni okvir u kojemu se odvijaju razli~iti pro-cesi od osobite je va`nosti za njihovo funkcioniranje,te znanstvenici pridaju veliku pozornost utjecaju ras-cjepkanosti i prostorne izolacije stani{ta na karakteris-tike, vitalnost i mogu}nost o~uvanja populacije.

Talijanski {umski krajolik sastavljen je od skupa raz-li~itih karakteristika, koje su proizvod interakcije nji-hove povijesne kulture, na~ina gospodarenja i kvalitetestani{ta. Tako za o~uvanje bioraznolikosti treba djelovatiu vremenu i prostoru razli~itim izborom gospodarenja.

Kao primjer mogu}nosti u planiranju o~uvanja bio-lo{ke raznolikosti autorica ~lanka navodi razli~iteina~ice u gospodarenju {umama, vode}i ra~una da je uItaliji naj~e{}i oblik gospodarenja panja~a.

Predloène uzgojne opcije su:1. nastaviti s gospodarenjem u obliku panja~a,2. vr{iti konverziju u sloène panja~e,3. razvijati konverziju u visoku {umu i 4. ostaviti panja~e prirodnoj evoluciji.

Ove razli~ite opcije imaju razli~ite u~inke na razno-likost strukture i funkcionalnost {umskog pokrova teizgled krajolika.

Od posebne je va`nosti planirati u vremenu i pros-toru te razli~ite opcije, ali tako|er voditi ra~una oza{titi delikatnih predjela, kao na primjer remiza zadivlja~ i mjesta za reprodukciju i gnije`|enjeza{ti}enih ìvotinjskih vrsta.

[umski ekosustavi su sloèni biolo{ki sustavi nakoje utje~u prirodni i antropolo{ki ~imbenici koje trebaispravno valorizirati, a na~in gospodarenja prilagoditivremenu i prostoru radi o~uvanja te vrijedne povijes-no-kulturne ba{tine.

Federico M a e t z k e , Davide Tr a v a g l i n i : [ume pinije u Toscani – prijedlozi gospodarenja za o~uvanje biolo{ke raznolikostiPriobalni borici u Toscani pokrivaju vi{e od 5600 ha,

a sastavljeni su preteìto od pinije (Pinus pinea L.), pri-morskog bora (Pinus pinaster Ait) i djelomi~no od alep-

skog bora (Pinus halepensis Mill.). Po podrijetlu suumjetno podignuti sustavi, koji su se s vremenom natu-ralizirali u priobalni krajolik.

Ve} od 1600. g. zapo~eta je sadnja borova u ciljuza{tite tla izloènog jakoj eroziji, ali i za proizvodnjujestivih plodova – pinjola. Sadilo se paralelno s oba-lom, a ~esto na {iroke zone uklonjene makije, ili napje{~ane priobalne nanose. Tijekom vremena ovi suborici postali vrijednost od op}eg interesa s ambijen-talnog, povijesno-kulturalnog i turisti~ko-rekreativnogstajali{ta, {to je potaklo istraìvanja za odabir adekvat-nih strategija gospodarenja. Tradicionalno gospodare-nje boricima pinije koji su podignuti kao visoke jedno-dobne kulture za proizvodnju plodova (i drveta), sasto-jalo se u goloj sje~i nakon ophodnje od 70. do 90. i100. g. i naknadnom umjetnom obnovom.

Primjena ovog oblika gospodarenja zahtijeva ukla-njanja postoje}e vegetacije drve}a i grmlja radi obavlja-nja sadnje biljaka ili sijanja sjemena. Sljedili su razniuzgojni radovi: ~i{}enje, kresanje grana i prorede, ko-jima se s vremenom regulirala po~etna gusto}a. U litera-turi postoje razli~iti prijedlozi o po~etku tih zahvata tebroju stabala po hektaru u raznim periodima starosti.Tako na primjer Biondi i Righini (1910. g.) predlaù ~i{-}enje u 7. godini starosti da bi se dobila gusto}a od 4000biljaka po ha, te prorede sa kresanjem grana u 12., 19. i27. g. s prate}om gusto}om od 800, 200 i 100 stabala poha. Kod drugih autora uzgojne mjere su skoro istovjetnesa razlikama u periodima uzgojnih intervencija.

Radi pronalaènja adekvatnog gospodarenja s prio-balnim boricima vr{ena su istraìvanja na dvije lokaci-je: borik Versiliana u provinciji Lucca i borik Tombolidi Cecina. Iz istraìvanja na ove dvije lokacije proizla-zi da je ispod dominantne etaè borova jako razvijensloj drve}a i grmlja sastavljen uglavnom od autohtonihvrsta, {to osigurava bogatu biolo{ku raznolikost. Sagledi{ta izgleda krajolika i rekreativno-turisti~kih zah-tijeva, ovo stanje odgovara sve do momenta kada sezbog starosti trebaju ukloniti dominantna stabla kojaupravo daju specifi~an izgled krajoliku. Zbog toga suistraìvanja fokusirana na tretiranje istodobnih borika iiniciranje procesa za postizavanje raznodobnosti uzmogu}u prirodnu obnovu. U tu svrhu potreban je pris-tup sa sustavnim uzgojnim zahvatima koji prate evolu-tivni razvoj postoje}e vegetacije.

Ti sustavni uzgojni zahvati predlaù se u nekolikoalternativa:1. postepena zamjena borovih sastojina sa stabilnijim

i suvislim sastojinama koje ekolo{ki pripadajuovom podru~ju. Ta alternativa osigurava uspostav-ljanje stabilnog {umskog kompleksa, ali donosiprogresivni gubitak dosada{njeg identiteta, bez ~e-tinja~a koje su obiljeàvale krajolik.

2. transformacija istodobnih borovih sastojina s oprez-nim i ~esto ponavljanim zahvatima na malim povr{i-

nama u raznodobne sastojine. Ova alternativa osigu-rava ostanak borova, ali uz pratnju vrsta mediteran-ske makije. Uz pa`ljive uzgojne zahvate osiguravase prirodna obnova borova, a u nekim slu~ajevimapotrebno je unositi sadnice.

3. progresivna obnova borika u ve}im grupama sad-njom sadnica ~ime se dobiju istodobne skupine. U~istine nakon sje~e ili uginu}a stabala mogu se uno-siti zajedno pinije i ~esmina i to rasadni~ki materijalve}ih dimenzija (u makrofitokontejnerima lokalneproizvodnje). Ako se ovakva obnova vr{i progre-sivno u vremenu i prostoru dobije se nakon duègvremena mozaik raznodobnih grupa borova, kojedaju sli~an izgled uobi~ajenom krajoliku. I u ovojsituaciji potrebno je odràti sloj ~esmine i makijeispod borova.O~ito je da 2. i 3. alternativa omogu}uju ve}u sig-

urnost postizanja kompromisa izme|u zadràvanja“produktivnih borika” i o~uvanja floristi~ke raznoliko-sti. Biolo{ku raznolikost pove}ava oko 20 vrsta grmo-va i stabala koji su uklju~eni u ove formacije.

Va`no je napomenuti da uz povoljnosti odràvanjaraznolikosti biljnog sastava treba biti oprezan od opas-nosti invazije egzota, od kojih su najagresivnije ba-grem i jasen. Predloène mjere gospodarenja temeljese na potrebi o~uvanja prisutnosti pinija u priobaljuToscane, jer one daju glavno obilje`je krajoliku, te iztoga proizlazi potreba za jo{ detaljnija istraìvanja.

Giovanni B o v i o , Raffaella M a r z a n o , Gianfran-co M i n o t t a :

Procjena {umske biolo{ke raznolikosti na opoà-renim povr{inama

[umski poàri imaju velik negativan utjecaj na {um-ske ekosustave, a posebice ako se radi o poàrima velikefrekvencije. Kako je o~uvanje biolo{ke raznolikosti urazdoblju od desetak godina postao jedan od esencijal-nih ~imbenika, problemu u~inka poàra posve}uje sesve ve}a pozornost. Popis kriterija za o~uvanje biolo{keraznolikosti vrlo je {irok, a jedan od osnovnih je pozna-vanje koje su vrste prisutne u {umi, gdje su lokalizirane ikoliko su otporne na negativne utjecaje.

Prirodni negativni utjecaji mogu djelovati na broj-nost vrsta, na procese obnavljanja i na biolo{ku razno-likost. Sve vrste nisu jednako otporne na negativneutjecaje, a negativni u~inci ovise o tipu i intenzitetu{tetnog djelovanja. Od svih negativnih prirodnih utje-caja na {umu poàr se nalazi na prvom mjestu. Poslje-dice poàra ovise o pona{anju vatre te o njenom djelo-vanju u vremenu i prostoru. Utjecaji poàra trebajuuvijek biti procijenjeni, uklju~uju}i istraìvanje o po-sljedicama u kra}em i duèm razdoblju.

U ovom ~lanku autori su analizirali utjecaj poàrana biolo{ku raznolikost u mediteranskim {umskim

648

ekosustavima. Istraìvanja su usmjerena na modeleodrìvog gospodarenja {umskim sustavima za o~uva-nje biolo{ke raznolikosti u novonastalim uvjetima.

Istraìvanja su vr{ena u Liguriji u provinciji Savo-na, na lokaciji koju obiljeàvaju poàri velikog inten-ziteta. Unutar te zone odabrane su povr{ine za istraì-vanje po sljede}im kriterijima:– poàr velikih dimenzija (preko 100 ha), s jakim in-

tenzitetom koji je obuhvatio i kro{nje stabala uzro-kuju}i razli~ite stupnjeve o{te}enja i

– prisutnost razli~itih tipova vegetacije obuhva}enihpoàrom.Analizirani su svi poàri koji su se dogodili u raz-

doblju od 1996. do 2003. g. na dvije povr{ine gdje suse poàri doga|ali i na jednoj povr{ini sli~nog floristi~-kog sastava gdje poàra nije bilo u posljednjih nekoli-ko desetlje}a. Dati su detaljniji opisi poàra, klimat-skih uvjeta u vrijeme poàra, mogu}i uzroci, duìnetrajanja, intenzitet poàra te opis strukture vegetacije.U vremenu od kolovoza do prosinca izvr{ena je evi-dencija svih ìvih stabala i grmlja i izvr{ena mjerenjapromjera (na 1,30 m visine) svih debljih od 3 cm te ko-li~inska evidencija mrtve drvne mase.

Vegetativno stanje mjerenih ìvih stabala i grmova(po vrstama) podijeljeno je u 4 kategorije u odnosu nao{te}enja prouzrokovana poàrom:– neo{te}ene biljke,– lagano o{te}ene,

– o{te}ene i– jako o{te}ene.

Mrtva stabla (stoje}a i ona na zemlji) evidentiranasu po vrstama i dimenzijama. Svi su podaci analiziranipomo}u uporabe softwara SPPA 2,0 (HAASE, 2001).Ustanovljeno je da se vegetacija unutar opoàrenih po-vr{ina spontano obnavlja, a dinamika te obnove u me-diteranskom ekosustavu ovisi o mehanizmima regene-racije prisutnih vrsta (obnova sjemenom i vegetativ-no). Obnovu osiguravaju uglavnom otpornije vrste,ja~e izbojne snage iz panjeva.

Na temelju snimljenih podataka ra~unati su razli~itiindeksi za procjenu specifi~ne i strukturalne raznoli-kosti: – indeks razli~itosti,– indeks dominantne vrste i– indeks jednakosti.

Ovi indeksi daju uvid u stanje biolo{ke raznolikostii objektivno sagledavanje u~inka vatre i evolucije eko-sustava poslije poàra.

Primijenjena metodologija istraìvanja prikazujeobjektivan u~inak poàra na pojedina gledi{ta biolo{keraznolikosti i doprinosi stvaranju informativne osnoveza odre|ivanje prikladnih smjernica gospodarenja zasvaki pojedini slu~aj.

Frane Grospi}

649

ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI

IZVJE[]E S PETOG SASTANKA EUFORGEN MRE@NOG PLANAZA OÛVANJE GENETSKE RAZNOLIKOSTI ÊTINJAÂodrànog od 7 – 9. travnja 2005. godine – LARNACA, CIPARU organizaciji Me|unarodnog instituta za biljne ge-

netske resurse (IPGRI) od 7. do 9. travnja 2005. godineodràn je na Cipru Peti sastanak EUFORGEN (Euro-pean Forest Genetics Resources Programme) mre`nogplana za o~uvanje genofonda ~etinja~a (prvi sastanak uIII fazi). Na sastanku su sudjelovali predstavnici 24 eu-ropske dràve.

Za fazu III izabrano je novo vodstvo mre`nogplana: B. Fady iz Francuske kao voditelj i A. Pfeirrer izIrske kao zamjenik voditelja. EUFORGEN koordiator,J. Koskela predstavio je ciljeve i planirane aktivnostiza njihovo ostvarenje tijekom faze III, koja je zapo~elau sije~nju 2005. godine. Ciljevi su:

1. Unaprije|enje i poticanje prakti~ne primjene o~u-vanja genofonda i pravilnog kori{tenja genetskihresursa kao sastavnog dijela odrìvog gospodarenja{umama;

2. Omogu}avanje daljnjeg razvoja metoda za o~uvan-je genetske raznolikosti europskih {uma i

3. Prikupljanje, usporedba i razmjena va`nih infor-macija o {umskim genetskim izvorima u Europi.Predstavljena je i nova struktura mre`nih planova ufazi III.Zemlje su prema geografskoj pripadnosti podije-

ljene u ~etiri radne grupe:

650

1. Srednja i isto~na Europa (ê{ka, Ma|arska, Polj-ska, Slova~ka i Slovenija),

2. Mediteranska regija (Bugarska, Hrvatska, Cipar,Francuska, Italija, Gr~ka, Srbija i Crna Gora, [pa-njolska i Portugal),

3. Sjeverna Europa (Estonija, Finska, Island, Litva,Norve{ka i [vedska) i

4. Zapadna Europa (Austrija, Irska, Njema~ka iVelika Britanija). Unutar svake od radnih grupaodràne su prezentacije izvje{}a o ostvarenomnapretku i odrànim aktivnostima pojedinih zemal-ja u razdoblju od prethodnog skupa, a zatim jeizra|eno zajedni~ko izvje{}e, te su ~etiri izvje{}apredstavljena u plenarnom nastavku odràvanjaskupa. EUFORGEN koordinator J. Koskela izvijestio je o

publiciranju tehni~kih smjernica za o~uvanje genofon-da pojedinih vrsta ~etinja~a. Do sada su izdane tehni-~ke smjernice za osam vrsta: Picea abies, Pinus pinas-ter, Pinus brutia/P. halepensis, Abies alba, Pinus peu-ce, Pinus nigra, Pinus pinea i Pinus sylvestris, a dokraja 2005. godine bit }e tiskane i smjernice za Larixdecidua, Pinus cembra i Pinus leucodermis.

Sudionici su podijeljeni u tri radne grupe, premaprethodno navedenim ciljevima u fazi III. U nastavku,odnosno ve}em dijelu sastanka, diskusije su vo|ene

unutar tih radnih grupa, a zatim su na plenarnom dijeluskupa o radu podnesena izvje{}a pojedinih grupa.

Odràn je seminar o o~uvanju i gospodarenju {umana Cipru. Teme su bile:1. O~uvanje {umskih genetskih izvora (predava~ A.

Christou),2. Biolo{ka raznolikost {uma (K. Kyriakou) i3. [umski poàri (C. Papageorgiou). P. Alizoti, pred-

stavnica Gr~ke, kao zemlje koja je po prvi puta bilana sastanku, i to u statusu promatra~a, ukratko jepredstavila gr~ko {umarstvo i rezultate novijih is-traìvanja na ~etinja~ama. B. Fady odrào je izlaga-nje pod naslovom “Biolo{ka raznolikost ~etinja~a:postoji li specifi~nost Sredozemlja?”. L. Ackzellodrào je izlaganje: “Promjene u razmi{ljanju oo~uvanju genofonda {umskog drve}a u [vedskoj”.Poludnevna ekskurzija odràna je na nekoliko loka-

liteta u sredi{njem dijelu Cipra: 1. [umarija Platania unutar Nacionalnog parka

Troodos2. Sanacija rudnika azbesta3. Ex-situ o~uvanje genofonda Cedrus brevifolia i Ju-

niperus excelsa4. Centar za posjetitelje Nacionalnog parka Troodos5. [umarski fakultet

Slika 1. Pinus nigra ssp. pallasiana, Nacionalni park Troodos,Cipar.

Slika 2. Sudionici 5. sastanka EUFORGEN mre`nog plana za o~u-vanje genetske raznolikosti ~etinja~a.

Za sljede}i sastanak EUFORGEN mre`nog planaza o~uvanje genofonda ~etinja~a, u jesen 2006. godine,izabran je Island.

Nakon sastanka putem interneta nastavljen je radsudionika unutar triju radnih grupa, ~lanovi radnihgrupa me|usobno komuniciraju i razmjenjuju prijed-loge, a koordinatori imaju zadatak na sljede}em sas-tanku izvijestiti o napretku i rezultatima rada.

Doc. dr. sc. Marilena Idòjti}

651

IZVJE[]E S PRVOG SASTANKA EUFORGEN MRE@NOG PLANAZA LISTAÊ S PREKINUTIM AREALOM odrànog od 11. do 14. svibnja 2005. god. – KOPENHAGEN, DANSKANa prvom sastanku EUFORGEN mre`nog plana za

lista~e s prekinutim arealom sudjelovalo je ukupno 47sudionika i predstavnika iz 33 zemlje. Sastanak jeotvorila Mari R u s a n e n , predsjednica mre`nog pla-na, a od doma}ina Jan. S. J e n s e n s Kraljevskog Uni-verziteta u Horsholmu. Predstavnici zemalja pristupni-ca izvijestili su o dosada{njem radu na o~uvanju vrstaiz rodova Acer, Alnus, Betula, Carpinus, Castanea,Fraxinus, Juglans, Malus, Prunus, Pyrus, Sorbus, Tiliai Ulmus. Sada taj mre`ni plan obuhva}a i crnu i bijelutopolu (Populus nigra, P. alba), kao predstavnike ugro-ènih vrsta europskih poplavnih {uma, a odnosi se nadosada{nji rad EUFORGEN mre`nog plana Populus ni-gra. Hrvatska je u svom izvje{}u dala naglasak na rado-ve koji su provedeni na o~uvanju genetskih izvora nave-denih vrsta {umskog drve}a metodom in situ (priznatesjemenske sastojine), te metodom ex situ, a odnosi seponajprije na novoosnovane objekte (klonska sjemen-ska plantaà divlje tre{nje, testovi provenijencija ipolusrodnika poljskog jasena, klonski arhivi nizinskogbrijesta i topola).

Sukladno programu Faze III rada EUFORGEN-a(2005–2009) i na temelju zaklju~aka 4. ministarske

Slika 1. Litice Mon (Danska) Slika 2. Klonska plantaà malolisne lipe (Danska)

konferencije o za{titi europskih {uma, mre`ni plan zalista~e s prekinutim arealom usredoto~en je na razvojzajedni~kih akcijskih planova (CAP) za vi{e od desetvrsta uz podjednaku raspodjelu odgovornosti na o~u-vanju {umskih genetskih izvora u zemljama ~lanica-ma. Poduprlo bi se nastojanje stvaranja pan-europskihmreà s primarno in situ konzervacijskim jedinicamaza ciljane vrste unutar njihovih granica rasprostranje-nja. Po~etni postupak obuhvatio bi prikupljanje geore-ferentnih to~aka na ve} postoje}im genetskim konzer-vacijskim jedinicama za budu}e analize. Tako|er bi setrebao napraviti pregled negativnog utjecaja kori{tenjaneprikladnog {umskog reprodukcijskog materijala(prema primjeni uputa Europske unije 1999/105/EC) iodredile bi se metode genetskog monitoringa za prak-ti~nu primjenu o~uvanja {umskih genetskih izvora.Zna~ajan napredak u~injen je kod svih zapadnoeurop-skih zemalja i ve}ine novoprimljenih zemalja EU naprimjeni uputa Europske unije (1999/105/EC), koji seodnosi na dono{enje Zakona o {umskom reprodukcij-skom materijalu. Pred Hrvatskom je u tijeku dono{enjeovog zakona do kraja 2005. godine, a vezano je za us-kla|ivanje hrvatske {umarske regulative sa smjernica-ma Europske Unije.

Znanstveno-istraìva~ki EU projekt FRAXIGENpredstavila je njezina koordinatorica Janet S t e w a r t(V. Britanija), a odnosio se na istraìvanja europskihvrsta jasena (Fraxinus excelsior, F. angustifolia i F.ornus). Projekt je bio usmjeren na izu~avanje genetskestrukture i dinamike unutar prirodne rasprostranjenostiistraìvanih vrsta, procjene va`nosti njihove lokalneadaptacije i izrade uputa za selekciju genetski primjere-nog reprodukcijskog materijala kojim bi se odràla raz-nolikost i potrajnost jasenovih sastojina. Predstavljen jei projekt RAP, ~ija su se istraìvanja tako|er odnosila na

POSJET PODUZE]U BAVARSKE DR@AVNE [UME I SUDJELOVANJE NA 62 SKUP[TINI NJEMA^KOGA [UMARSKOG DRU[TVA

652

vrste europskih jasena, a uklju~ivala su testove prove-nijencija i potomstava. Utvr|eno je da su ve}ina kvanti-tativnih svojstava i fenolo{kih opaànja za svojstva lis-tanja ovisna o stani{tu, uz zna~ajno prisutnu interakcijugenotip x okoli{ (GEI). U sklopu projekta predvi|eno jei tiskanje priru~nika za vrste europskih jasena uz procje-nu njihove otpornosti na bakterijski rak.

B. de C u y p e r (Belgija) dao je sumarni prikaz do-bivenih rezultata istraìva~kog europskog projektaRAP, a odnosio se na karakterizaciju genetske raznoli-kosti i genetske strukture populacija obi~nog jasena(Fraxinus excelsior). Osim razvoja molekularnih teh-nika u sklopu projekta, kod sedam partnera su osnova-ni testovi s ukupno 32 europske provenijencije. Prvi re-zultati pokazuju zna~ajnu varijabilnost u listanju sazna~ajno prisutnom interakcijom izme|u provenijenci-ja i stani{ta. Sjeverne i zapadne provenijencije iz Dan-ske, Irske, Litve i V. Britanije su kasnolistaju}e, za raz-liku od ju`nih i isto~nih provenijencija koje karakteri-zira rano listanje.

Tijekom rasprave u sklopu rada mre`nog planautvr|eni su osnovni kriteriji i zahtjevi koje mora ispu-njavati konzervacijska jedinica (CU) za pojedinu vrstu.U prijedlogu njihova opsega, za budu}u mreù konzer-vacijskih jedinica kod pojedine vrste, definiran je naj-manji broj (od 20) konzervacijskih jedinica uz mini-malne zahtjeve da svaka sadrì pedeset stabala kojinisu u srodstvu, kako bi se o~uvala prirodna evolucijasastojine. Kod ve}ine europskih zemalja pojavit }e seproblemi s vlasni{tvom konzervacijskih jedinica (du-goro~no je prednost dràvnog vlasni{tva), kao i odnosaizme|u propisa o za{titi prirode i njihova kori{tenja u

operativne {umarske radove, a {to uklju~uje sjemenskesastojine. Za ove tipove objekata zna~ajna je i procedu-ra njihova osnivanja i provo|enje vi{egodi{njeg moni-toringa u njima.

J. K o s k e l a (IPGRI) obavijestio je predstavnikezemalja i sudionike da su done{ene nove regulativeEuropske unije o genetskim izvorima u agronomiji(EC No 870/2004), u {to su uklju~eni {umski genetskiizvori s ciljevima na o~uvanju, stvaranju kolekcija, nji-hovoj primjeni, dokumentaciji i evaluaciji. Budèt }eza tri godine iznositi 10 milijuna €, a raspravljalo se oprijedlogu da predstavnici mre`nih planova sudjeluju uzajedni~kim projektima. U provedbi je pisanje prijed-loga za pristup sredstvima prema uvjetima natje~aja izprograma AGRI Gen Res 2005, s krajnjim rokom pri-jave do 30. rujna 2005. godine.

Sudionici su tako|er predlagali prioritete u budu-}im istraìvanjima i razmijenili iskustva pojedinih ze-malja sudionica u kori{tenju javnog mijenja, kao bit-nog ~imbenika u popularizaciji o~uvanja genetskih iz-vora {umskog drve}a.

Sudionici su posjetili litice Mona, jedinstvenog pri-rodnog fenomena i terenske objekte na kojima smo biliupoznati s gospodarenjem konzervacijskim jedinicamai klonskim plantaàma nekih vrsta lista~a (Fraxinusexcelsior, Tilia cordata, Alnus sp. i dr.). Sastanak je za-vr{io prihva}anjem zavr{nog izvje{}a i dono{enjem za-klju~aka te odabirom mjesta za sljede}i sastanak.

Doc. dr. sc. Davorin Kajba

Akademik Slavko Mati}, predsjednik H[D-a, Hra-nislav Jakovac, dipl.ing., tajnik i mr. sc. Josip Dundo-vi}, dopredsjednik, sudjelovali su od. 14. do 18. rujnana 62. skup{tini Njema~koga {umarskog dru{tva. Naputovanju za Weimar (Thuringen) gdje se odràvalaSkup{tina, posjetili smo poduze}e Bavarske dràvne{ume u Regensburgu.

Tom prigodom upoznao nas je DI Reinhardt Heft,~lan Uprave podzuze}a Bavarske dràvne {ume o refor-mama {umarstva u saveznim zemljama Njema~ke, sposebnim naglaskom na novu organizaciju poduze}aBavarskih dràvnih {uma od 1. srpnja 2005. godine.

Nakon temeljitih promjena pravnog oblika u {umo-vitim europskim dràvama:• 1992. godine u [vedskoj,

• 1994. godine u Finskoj iz uprave u dràvno po-duze}e,

• 1998. godine u Austriju u dioni~ko dru{tvo,• tako|er i u Njema~koj po~ev{i od 1999. godine do-

lazi do strukturalnih promjena zemaljskih {umskihuprava.Ove promjene i{le su vrlo brzo. Jo{ pd 1999. godine

sve zemaljske {umske uprave bile su reìjska poduze-}a, a danas su to jo{ samo Baden – Wurtemberg i Thu-ringen (do 1. 10. 2005.).

Me|u prvima dogodile su se organizacijske pro-mjene u: zemaljsko poduze}e u Saar-u, Hessen-u iSachsen-u. Zatim, preoblikovanje Schleswig – Hol-stein u poduze}e posebne imovine. Do promjene s jo{ve}om samostalno{}u iz zemaljske {umske uprave u

653

novi pravni oblik poduze}e prema zavodu javnogprava u Niedersachsen, Mechklenburg – Vorpommerni Bayern.

Nakon 250-godi{nje tradicije organiziranog gospo-darenja dràvnim {umama do{lo je do reforme {umar-stva i u Bavarskoj. Temelj reforme bio je odvajanje izdosada{nje Jedinstvene {umske uprave u {umskuupravu s dràvnim ovlastima, savjetovanje i poticaj ujedno poduze}e Bavarske dràvne {ume sa zadat-kom gospodarenja bavarskim dràvnim {umama. To jenajve}e {umsko poduze}e u Srednoj Europi. Isto gos-podari sa 720 000 ha {uma i 85 000 ha {umom neo-braslog zemlji{ta (na promjer: treseti{te, vodotoci ibare, te kamenjari). Vlasnik dràvnih {uma je Slo-bodna dràva Bavarska, koja je bespltno ustupiladràvne {ume na kori{tenje poduze}u Bavarske dr-àvne {ume (BD[). Sa 5 mil. m3 godi{nje proizvodnjeostvaruje prihod od 250 mil. EUR-a.

Organizacija poduze}aSjedi{te poduze}a je Direkcija u Regensburgu te 41

regionalni {umarski pogon sa 558 {umskih revira ivi{e me|uregionalnih organizacijskih jedinica. [um-ski pogoni neposredno su podre|eni Upravi poduze}a.Komunikacije u poduze}u su jasne i kratke, a odgovor-nost voditelja najja~a je na mjestu dnevnog posla.

U prosjeku, {umski pogoni imaju 12 do 18 {umskihrevira i odgovorni su za 15 000 do 30 000 ha dràvnih

{uma ili 120 000 do 150 000 m3 godi{njeg etata. U {um-skom pogonu zaposlena su dva zaposlenika u upravi{umskog pogona, voditelj biroa, dva do pet ostalogreìjskog osoblja te revirnici i {umski radnici. U sva-kom {umskom pogonu ure|eno je “servisno mjesto”,~iji je zadatak ponajprije sredi{nje upravljanje ulozima{umskih radnika i poduzetnika. Uprava {umskog po-gona odgovorna je za budèt i za izvr{enje naturalneproizvodnje. Na~elno je sveukupno odgovorna za: raz-mjenu informacija s Upravom poduze}a, upravljanjekadrovima u {umskom pogonu, ukupnu organizacijupogona, izvr{enje na~ela uzgajanja {uma, dràvnih lo-vi{ta i odnose s javno{}u.

Direkcija se sastoji od Ureda Uprave, pet stru~nihpodru~ja djelovanja i interne revizije. Interna revizijaje decentralizirana. Dr. Rudolf Freidhager predsjednikUprave nadleàn je za podru~ja “Drvo, tehnika i logis-tika” i “Ostala poslovna polja i nekretnine”.

Reinhardt Neft, dipl. ing. {um., ~lan Uprave nadle-àn je za podru~ja “Uzgoj, za{tita prirode i lov” i “Me-|uregionalne zajednice”.

Karl Tschasha, dipl. oec., ~lan Uprave nadleàn jeza podru~ja “Financije, ra~unovodstvo i Controling” i“Kadrove i organizaciju”.

Zaposlenici u poduze}u BD[ uglavnom su do{li izBavarske {umske uprave. Izbor kadrova za poduze}eBD[ uslijedilo je putem javnog natje~aja i razgovorasa svim ~inovnicima i namje{tenicima.

Poduze}e BD[ sa 2 840 zaposlenika danas je najve-}i poslodavac u {umarstvu Njema~ke!

Slika 1. Otvaranje poduze}a Bavarske dràvne {ume 1. srpnja2005. godine u Regensburgu, slijeva Karl Tschacha (~lanUprave), Annabell Neubauer (bavarska kraljica {ume),dràvni ministar Josef Miller, Reinhard Neft (~lan Upra-ve) i dr. Rudolf Freidhager (predsjednik Uprave Bavar-skih dràvnih {uma)

Slika 2. Organizacija poduze}a Bavarskih dràvnih {uma

654

Slika 3. Sudionici 62. skup{tine u ugodnom modernom ambijentuu Weimarhali

Iz Regensburga otputovali smo u Weimar na 62.godi{nju skup{tinu Njema~kog {umarskog dru{tva,koja je odràna od 15. do 18. rujna 2005. godine uWeimarhali pod motom “[uma pokre}e”. Njema~ko{umarsko dru{tvo je krovna udruga zemaljskih {umar-skih dru{tava s ukupno 8 000 ~lanova.

U radnom dijelu Skup{tine oko 1 000 sudionikaizabrali su novo predsjedni{tvo i dr. Antona Hammeraza novog predsjednika te donijeli odluku da }e 63.Godi{nja skup{tina biti u Baden – Wurtebergu 2007.godine! Skup{tinu je nastavio voditi i u drugom dijeluSkup{tine Grof Hennig von Kanitz, dosada{nji pred-sjednik Njema~kog {umarskog dru{tva, koji je otvorio62. Godi{nju skup{tinu, a pozdravne rije~i sudionici-ma i gostima uputili su:• Alexander Muller, predstavnik Saveznog ministar-

stva za za{titu, prehranu i poljoprivredu iz Berlina, • Dieter Althaus, predsjednik Vlade Slobodne dràve

Thuringen, te• Stefan Wolf, gradona~elnik Weimara.

Sve~ano predavanje “[uma pokre}e” odrào je dr.Hans Jegermann, voditelj Odjela za okoli{ i sport izNjema~ke udruge za sport.

Slika 4. Dosada{nji predsjednik Hennig grof von Kanitz (lijevo)predaje du`nost novom predsjedniku Njema~koga {umar-skog dru{tva dr. Antonu Hammer-u

Zaslu`nim ~lanovima podijeljene su plakete Bern-haed – Eduard – Frenow i odli~ja Lorenz – Wappes.

Nakon koncerta Policijskog orkestra Slobodne dr-àve Thuringen s Big Band Sound, odràn je FORUMs diskusijom na temu “Otvoreni prozor u trendu –njema~ke {ume – ulaz slobodan?”

Nakon FORUMA Alexander Bottiger, voditeljOdjela za odnose s javno{}u u Tirigenskom zavodu za{ume, lov i ribolov, upoznao nas je o novoj organizaci-ji Tiringenske {umske uprave nakon reorganizacije od1. listopada 2005. godine .

Ukupna povr{ina {uma u Thüringenu iznosi542.728 ha, {to odgovara jednoj tre}ini povr{ine sa-vezne zemlje; od toga na dràvne {ume otpada 37 %,privatne {ume 38 % (207.047 ha), komunalne {ume 16 % (87927 ha) i treuhand {ume 4% (24106 ha). Go-di{nji etat iznosi oko 2 mil. m3. Thirigenska {umskauprava gospodari s oko 200.000 ha dràvnih {uma, aliprema zakonu o {umama ima i nadle`nost i ovlastipreko {umarija i na oko 543.000 ha {uma svih ostalih{umovlasnika. Tako|er ima i zada}e koje proizlaze izzakona o lovu i zakona o ribolovu.

Tiringenska {umska uprava ima dvostupanjsku orga-nizaciju: 28 {umarija i 300 revira (a do 30. 9. 2005. biloje 46 {umarija i 371 revir). U okviru Ministarstva poljo-privrede, za{tite {uma i okoli{a Thuringena u Odjelu 2Za{tita prirode i {umarstvo, nalazi se Direkcija.

Isti dan nave~er, za sve goste i uzvanike odràn jeprijem kod predsjednika Vlade Slobodne dràve Thu-ringen u Weimarhali, gdje smo se upoznali i s novimpredsjednikom Njema~kog {umarskog dru{tva i novimpredsjednikom Bavarskog {umarskog dru{tva, te gos-tima iz Finske i Austrije.

Idu}eg dana u Weimar hali od 830 do 1630 sudjelova-li smo na {est (seminari 1, 2, 3, 7, 8, 9) od devet stru~-nih seminara.Seminar 1. Restrukturiranje zemaljskih {umskih uprava

– kuda se ide?Tema 1. Koje }e zada}e dràva i u budu}e imati?Tema 2. Je li jedinstvena {umska uprava

jo{ suvremena?Tema 3. [to dolazi sljede}e – organizacijski modeli

za 21. stolje}e?Seminar 2. Kartelsko pravo – kako dalje?

Tema 1. Posljedice za dràvna {umska poduze}a

Tema 2. Novi koncept za komunalne i privatne {ume – {anse za usluge u{umarstvu?

Tema 3. Razli~ite perspektive za drvnuindustriju

Seminar 3. Nova poslovna polja u {umarstvuTema 1. Ekolo{ke to~ke – [to je to?

655

Tema 2. Voda – proizvod {umeTema 3. Odmor, zdravlje, sport –

Je li to trì{te?Seminar 4. Sretni su {umari njega {ume – smi{ljene in-

vesticije ili radovi, koji se izvode iz ljubavi,a nisu nu`ni za {umu i ne donose profit?

Slika 5. Nova organizacija Tiringenske zemaljske {umske uprave (od. 1. 10. 2005.)

Organizacija Tiringenske zemaljske {umske upraveNova organizacija Tiringenske zemaljske {umske uprave od 1. listopada 2005. godine

Organizacija Tiringenske zemaljske {umske uprave

Slu`beni i stru~ni nadzor Stru~ni nadzor Savjetovanje

Struktura {umarije u Thüringenu po reorganizaciji 2005.Funkcioniranje zadataka {umarije:(u ovisnosti od regionalnih posebnosti)2 zaposlenika po {umariji:

– dugogodi{nje predstavljanje revira, priprema drvnih sortimenata, lovstvo– odnosi s javno{}u, okoli{no obrazovanje za{tita prirode

4 teì{ta {umarije ( 1 {umarija za svaku plansku regiju, FFH management, FFH monitoring, odnosi s javno{}u)FFH – flora, fauna, habitat – po smjernicama EU

Ministarstvo poljoprivrede, za{tite prirode i okoli{aOdjel 2 za{tita prirode, {umarstvo

Tiringenski zemaljski zavod za {umu, lov i ribolov

Tiringenska visoka {kola za {umarstvo

Zemaljska {kola za {umske radnike

Nacionalni park Hainich

Tiringenske {umarije

28 Tiringenskih {umarija

Tiring. {umarija OberhofSektor prava

Upravitelj {umarije

Tiring. {umarijaFrauenwaldPoticajni programi

28 [umarija, povr{ine od 16 000 do 21 000 ha, prosje~no 18 000 ha300 revira, povr{ine od 1 200 do 2 100 ha, prosje~no 1 600 haKriteriji za odre|ivanje povr{ine revira:

• Etat dràvnih {uma• Povr{ina {uma privatnih i komunalnih

{umskih pogona po ugovorenim obvezama{umsko-tehni~kog pogona

• Povr{ina {uma na kojima se ispoljavaju va`ne dràvne zada}e putem savjetovanja i brige

• Arondacija povr{ina• Udio povr{ine {uma bjelogori~nih /

crnogori~nih• Oblik terena i stupanj intenziteta

{umovitosti• Pojedini posebni zadaci kao vo|enje

{umskih ku}a za mlade, vo|enje poslova{umskotehni~kog pogona i dr.

Glavni zadaci:– za{tita prirode (4)– pogoni mehanizacije (2)– rasadnici (1)– {umski domovi za mlade (3)– za{tita {uma (3)– knjigovodstvo (1)– poticaji (1)– prometno osiguranje (1)– {umsko sjemenarstvo (1)

Ured {umarije:– voditelj Ureda– stru~ni suradnik za drvo– stru~ni suradnik 1

(uklju~uju}i pla}e)– stru~ni suradnik 2– tajnica

Funkcijski ~inovnici:– F2 (dipl. ing. {um.)– F3 (dipl. ing. {um.)

Razina revira:– 9 – 16 revirnika

(dipl. ing. {um.)– Briga za {umske domove

za mlade i {umske radnike

656

Seminar 5. Davanje u zakup ili gospodarenje u vlastitoj reìji: Usporedba koncepata

Seminar 6. Optimalna veli~ina revira – veza povr{ine i funkcije!

Seminar 7. Briga o {umi – dru{tveno politi~ka tekovina ili {umarsko politi~ki put?

Tema 1. Briga o {umi danas i sutraTema 2. Komercijalno kori{tenje kroz turizam i

turisti~ku industriju – gdje su {umovlasnici?Tema 3. Koliko vi{ka vremena podnosi {umsko

poduze}e?Tema 4. Pozicija Savezne Vlade

Seminar 8. Promjena klime – ugljikTema 1. Dràvni poticaji za poja~ano uskladi{tenje

ugljikaTema 2. Ugljik – uskladi{tenje u {umi i proizvodnji

drvnih sortimenata u Baden – Wurttembergu izme|u 1987. i 2012. godine

Tema 3. Me|unarodni propisi o uklju~ivanju {umeu Kyoto protokolu

Tema 4. [uma i vrijednost – zna~aj za{tite {ume za klimu

Seminar 9. Budu}nost trì{ta drva – gdje leè {anse?Tema 1. [anse za nova trì{ta s gledi{ta

trgovine drvomTema 2. Inovacije u proizvodnji drvnih sortimenataTema 3. Ponuda paleta u {umi i razvoj trì{ta drva

u sukobuVoditelji seminara koordinirali su tri do ~etiri pre-

davanja, u trajanju od 15 do 20 minuta. Tiskanjem sa-ètka referata, koji su uz poziv dostavljeni svim sudio-nicima i gostima, omogu}ena je vrlo ìva rasprava ipozitivna reakcija sudionika na seminarima.

êtvrti dan, 17. rujna 2005. godine Sudjelovali smo na dvije od {esnaest jednodnevnih

ekskurzija, i to akademik Slavko Mati} i Hranislav Ja-kovac na ekskurziji 1. Holzmichel jo{ ìvi – {umar-stvo i zimski sport u Oberhofu.• Trening i sje~a i izrada s gledi{ta sigurnosti• Sustav ì~ara i {umska cestovna mreà• Prirodna obnova {ume i lovna strategija• Za{tita prirode (treseti{te i tetrijeb)• Posjeta sportskim terenima (sanjkali{tima – staza

za spust – budu}i tunel za skijanje – brdski bicikli-zam i skakaonice),dok je mr. sc. Josip Dundovi} sudjelovao na Eks-

kurziji 6. “Prirodu treba pustiti prirodi” – jednod-nevna kru`na {etnja s vodi}em kroz Nacionalnipark Hainich.

Cilj ekskurzije: NP Hainich, vise}a staza u kro{-njama stabala u Thiemsburgu; Sukcesija i prirodne{ume kod Weberstedt-a.

Osobitosti: Jednodnevna {etnja od oko 12 km.“Prirodu treba pustiti prirodi!” tako glasi moto NP

Hainich, gdje posjetitelj moè doìvjeti, {to to zna~i.31. 12. 1997. godine osnovan je u Bavarskoj {umi 1.Nacionalni park u Njema~koj.

J. Dundovi} i H. Jakovac

GODI[NJA SKUP[TINA ME\UNARODNE ORGANIZACIJE ZA SOKOLARENJE I ZA[TITU PTICA GRABLJIVICA(IAF) 2005. godine, OPOCNOU malom ê{kom gradi}u Opocno, od 2 – 9. listo-

pada 2005. godine, odràna je godi{nja skup{tina Me-|unarodne organizacije za sokolarenje i za{titu pticagrabljivica. (International Association for Falconry andConservation of Birds of Prey, IAF).

Hrvatska je od 2000. godine punopravan ~lan IAF-as pravom na glasanje pri odabiru novih ~lanova i iz-mjenama u vodstvu organizacije, {to se ujedno moèzahvaliti gospodinu Emiliu Men|u{i}u i SokolarskomCentru iz [ibenika, koji su na taj na~in doprinijeli pro-mociji Hrvatske i u tom tradicionalnom na~inu lovakoji u posljednje vrijeme ima sve vi{e novih prista{a i uHrvatskoj.

Va`nosti i ulozi sokolarenja te IAF organizacije, do-prinijela je i me|usobna suradnja najve}e lova~keorganizacije CIC i IAF po~etkom ove godine, a na ge-neralnoj skup{tini CIC-a, odrànoj od 12 – 14. travnja2005. u Abu Dhabiu, glavna tema bila je “Sokolarenjekao Svjetska ba{tina”.

Na sjednici u Opocnu Hrvatsku je predstavljao taj-nik Sokolarskog centra Viktor [egrt, dipl. ing. {umar-stva. Sudjelovanje na sjednici, te razvoj sokolarenja uHrvatskoj poduprti su i od [umarskog fakulteta i Zavo-da za za{titu {uma i lovstvo.

Glavna tema sjednice bila je vezana za pridruìvanjenovih ~lanova iz Belgije, Srbije i Japana te probleme

657

koji su vezani za za{titu ptica grabljivica i njegovanjasokolarenja, kao neizostavne kulturne ba{tine svakelovno razvijene zemlje. Tako|er je napomenuto i otva-ranje pristupnih fondova u UNESCU, koji je sokolare-nje stavio pod svoju za{titu.

Ujedno je pokrenuta i rasprava da li je poèljno dapojedine male zemlje, kao {to je u na ovoj skup{tini bilaBelgija, imaju vi{e predstavnika i klubova koji bi svakipojedina~no èljeli sudjelovati kao ~lanovi IAF-a. Raz-log tomu ponajvi{e leì u me|usobnim razmiricamakoje pojedine sokolare odvajaju u klubove od desetak~lanova. Takav problem i ̀ elje pojedinaca nisu nai{le napotporu organizacije, te je nagla{eno da nema smisla iovako malobrojne sokolare cjepkati u jo{ manje jedini-ce i to isklju~ivo zbog vlastitih interesa pojedinaca.

Hrvatska je na sjednici bila jedna od rijetkih zema-lja u kojoj sokolarenje nema problema sa zakonskimpropisima niti sa lovcima, koji sokolarenje prihva}ajukao lov koji je prethodio dana{njem lovu s pu{kom. Ve-lika pohvala Hrvatskoj bila je zbog edukacije koju pru-

Slika 1. Radna sjednica IAF odràna je unutar dvorca Opocno.(Foto: V. [egrt)

Slika 2. Skupina sokolara sa orlovima koji su lovili zeca i srne}u divlja~.

(Foto: D. Kontrec)

Slika 3. Jutarnji po~etak i ve~ernji zavr{etak lova uz odavanje po-~asti divlja~i, odràni su u srednjovjekovnom dvori{tudvorca, sa rogistima i prizorima iz sokolarskog lova usrednjem vijeku.

(Foto: D. Kontrec)à Sokolarski centar i broja od tridesetak {kolovanihsokolara ~ije ptice lete svakoga dana, te pedesetak so-kolara koji su se samo upoznali sa sokolarenjem i na~i-nom na koji se ono provodi. Najve}a pohvala hrvat-skom Sokolarskom centru bila je ta {to godi{nje kroznjega pro|e oko 3000 djece razli~itih uzrasta, koja nataj na~in u~e o zna~aju ptica grabljivica u prirodi i lje-poti tradicionalnog lova pomo}u sokolova. Isto takopokretanje Bolnice za ptice grabljivice u kojoj se godi{-nje pod stru~nom veterinarskom paskom zalije~i, zbri-ne i ponovno vrati u prirodu devedesetak razli~itih pti-ca grabljivica i sova, te suradnja s Ornitolo{kim zavo-dom i [umarskim fakultetom u Zagrebu, nai{la je naveliko odobravanje i podr{ku vodstva IAF-a.

Nakon sjednice odràn je i sokolarski lov u trajanjuod tri dana uz potporu i suradnju ê{kih lovaca i Mo-ravskog lova~kog sveza. Zanimljivo je bilo vidjeti pot-punu i bezrezervnu podr{ku ê{kih lovaca svojim so-

Slika 4. Izvanredno trenirani mali münsterländer i crni stepskisokol (Falco cherrug L.) nakon ulovljene fazanke.

(Foto: D. Kontrec)

658

kolarima, koji im omogu}uju da treniraju i love sa svo-jim pticama, znaju}i koliko je sokolarski lov slabijeu~inkovit od lova s pu{kom, te da nema bojazni zaugroàvanje fonda divlja~i ili krivolova. I u tom ne-slu`benom, ali i najljep{em dijelu godi{nje skup{tine,

ZAPISNIK10. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA H[D-aodràne 8. listopada 2005. god. u Kupresu (BiH)

Slika 5. Hrvatska je u Opocnu sudjelovala i u aktivnom sokolar-skom lovu sa mladim jastrebom koko{arom (Accipitergentilis L.) Tomom, i njema~kom kratkodlakom pti~ar-kom Ellom, koje je vodio tajnik hrvatskog Sokolarskogcentra, dipl. ing {umarstva Viktor [egrt.

(Foto: D. Kontrec )

Hrvatska je sudjelovala s mladim jastrebom koko{a-rom (Accipiter gentilis L. ) Tomom, i njema~kom krat-kodlakom pti~arkom Ellom, koji su dokazali da Hrvat-ska zauzima sigurno mjesto me|u europskim i svjet-skim sokolarima. Ovim putem posebno priznanje i po-hvalu treba odati Ministarstvu kulture, Zavodu za za-{titu prirode na ~elu sa gospodinom Zoranom [iki}emi njegovom suradnicom Ivanom Jeleni}, koji su u re-kordnom roku izdali potrebnu CITES dokumentaciju oprelasku granice, djelatnicima na pograni~nom prije-lazu u Krapini koji su brzo i stru~no odradili posao okonesmetanog prelaska granice i dr. vet. med. DenisuTotu koji je obavio pregled psa i ptice prije odlaska uê{ku i nakon povratka u Hrvatsku.

Nada hrvatskih sokolara je, bez obzira na trenutnukriti~nu situaciju oko pti~je gripe, da }e hrvatski lovciprepoznati va`nost i ulogu sokolarenja u hrvatskomlovstvu, te ga podràti kao {to to ~ine i lovci u inozem-stvu, a na taj na~in otvoriti jo{ jednu zanimljivu tradi-cionalnu granu lova u Hrvatskoj.

Viktor [egrt, dipl. ing.[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu,

Zavod za za{titi {uma i lovstvo, Sveto{imunska 25, 10002 Zagreb

IZ HRVATSKOGA [UMARSKOG DRU[TVA

U okviru programa suradnje s Hrvatskim {umarskimdru{tvom Herceg-Bosne, realizirana je stru~na ekskur-zija ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora H[D-a uBosnu i Hercegovinu, na kojoj je odràna i redovitasjednica Upravnog odbora H[D-a. Ova sjednica bila je iplanirana za po~etak listopada, pa je uklju~ena u pro-gram ekskurzije, koriste}i nazo~nost ~lanova Upravnogodbora ekskurziji, slobodan termin u programu te pri-liku da doma}inima (~lanovima UO H[D-a Herceg-Bosna nazo~nima na sjednici) prikaèmo dio na{ega ra-da i trenutne aktivnosti H[D-a.

Nazo~ni ~lanovi U.O.: Damir Dela~, dipl. ing.(umjesto Roberta Abramovi}a, dipl. ing.), DaliborBakran, dipl. ing., Damir Nui}, dipl. ing. (umjesto Stje-pana Blaì~evi}a, dipl. ing.), Davor Butorac, dipl. ing.,mr. sc. Josip Dundovi}, Ivan Duvnjak, dipl. ing., Ilija

Gregorovi}, dipl. ing., Herbert Krauthacker, dipl. ing.,Tomislav Uàrevi}, dipl. ing. (umjesto Ivana Matasina,dipl. ing.), akademik Slavko Mati}, Vlatko Petrovi},dipl. ing., Dragomir Pfeifer, dipl. ing., Dalibor Tomlja-novi}, dipl. ing., dr. sc. Vlado Topi}, Oliver Vlaini},dipl. ing. i Hranislav Jakovac, dipl. ing., tajnik H[D-a.

Ostali nazo~ni: ostali sudionici ekskurzije (9) tepredstavnici Upravnog odbora Hrvatskoga {umarskogdru{tva Herceg-Bosne na ~elu s predsjednikom LjubomRezom, dipl. ing.

Ispri~ani: mr. sc. Miroslav Brnica, Ivan \uki}, dipl.ing., dr. sc. Joso Gra~an, prof. dr. sc. Ivica Grbac, Du-bravko Hodak, dipl. ing., Zvonko Kranjc, dipl. ing.,mr. sc. Ivan Pentek, prof. dr. sc. Branimir Prpi}, Dra-èn [trkovi}, dipl. ing. i prof. dr. sc. Joso Vukeli}.

659

Nakon {to je predsjednik H[D-a akademik S. Mati}pozdravio nazo~ne ~lanove U.O. zahvaliv{i im se naodazivu ovoj ekskurziji i sjednici te posebice doma}i-nima na pozivu i ukazanoj pa`nji, usvojen je ovaj

D n e v n i r e d :1. Ovjerovljenje Zapisnika 109. skup{tine H[D-a.2. Obavijesti.3. Izvr{enje Programa rada i Financijskog plana od

1. sije~nja do 30. rujna 2005. god.3. Nastavak aktivnosti na izvr{enju Programa rada i

Financijskog plana do kraja godine.5. Odnos sa zakupcima poslovnog prostora6. Pripreme sredi{njice i ogranaka za izradu Programa

rada i Financijskog plana za 2006. god.7. Kadrovska pitanja. 8. Razno.

Ad 1. Zapisnik 109. skup{tine H[D-a prihva}en jejednoglasno bez primjedbi.

Ad 2. a) Iz Ureda Predsjednika RH gosp. StjepanaMesi}a primili smo dopis o potvrdi primitka zaklju~aka109. skup{tine H[D-a glede srednjo{kolskog i visoko-{kolskog obrazovanja, izvje{}a o osnivanju Hrvatskeudruge za biomasu, kao sekcije H[D-a te dosada{njemradu, zna~enju, mogu}nostima i perspektivi kori{tenjabiomase u energetske svrhe, potkrepljenoj u privitkuGrade~kom deklaracijom sa Srednjeeuropske konfe-rencije o biomasi. Predsjednik zahvaljuje na informaci-jama i iskazuje podr{ku, zaèljev{i uspje{an rad Dru{-tvu i “realizaciju ciljeva utvr|enih programom”.

Odgovor na na{ dopis dobili smo i od PredsjednikaVlade gosp. Ive Sanadera, s podr{kom i naznakom daje na{a predstavka proslije|ena ministru gosp. Petruôbankovi}u u Ministarstvo poljoprivrede, {umarstvai vodnoga gospodarstva i ministru gosp. Branku Vuke-li}u u Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva.Na{ dopis uputili smo i Predsjedniku Hrvatskog saboragosp. Vladimiru [eksu i u o~ekivanju smo odgovora.

b) U svezi s dono{enjem Zakona o za{titi prirode teèlji da zajedni~ki raspravimo i damo svoje primjedbena Kona~ni prijedlog Zakona o za{titi prirode, koji jeupravo bio u saborskoj proceduri, organizirali smoOrugli stol (17. svibnja 2005.), pozvav{i predstavnikeMinistarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gos-podarstva, Dràvnog zavoda za za{titu prirode, [umar-skog fakulteta, [umarskog instituta, Hrvatskih {umad.o.o., ravnatelje NP i PP te predstavnike medija. Natemelju rasprave formulirane su primjedbe i prijedlozina odnosni Zakon i upu}eni u Hrvatski sabor, Odboruza prostorno ure|enje i za{titu okoli{a. @alimo {to pri-mjedbe struke uglavnom nisu prihva}ene. Zakon sma-tramo lo{im, posebice u onim dijelovima gdje se mije-

{a u gospodarenje {umom, {to je znak povr{nosti, nez-nanja i nepriznavanja struke, koja je stru~no gospoda-re}i na znanstvenim na~elima zadràla na{e {ume naj-o~uvanijima u Europi.

c) U saborskoj je proceduri Kona~ni prijedlog Zako-na o {umama (drugo ~itanje).Bili smo pozvani, a tajnikH[D-a je nazo~io sjednici Odbora za poljoprivredu i{umarstvo u Hrvatskome saboru i obrazloìo primjedbei prijedloge koje je pripremila Radna grupa H[D-a,kako na prvo, tako i na ovo drugo ~itanje. Zadovoljnismo {to su Odbor i Ministarstvo kao predlaga~ prihvati-li ve}inu primjedbi, posebice one u ~l. 3. Stavka 2. (de-taljnije nazna~ene op}ekorisne funkcije {uma) i izmje-nom stavke 7. u ~l. 64. (prihva}ena je na{a primjedba dase Savjetodavna slu`ba ne moè financirati sredstvimaOKF[-a, nego iz prora~una; mogu se finacirati pro-grami, a ne pla}e dràvnih slu`benika). No, i dalje nepodràvamo ~l. 57. Zakona, koji se odnosi na pravoslu`nosti, o ~emu smo vi{ekratno dali svoje mi{ljenje.Tim ~lankom prvi se puta u povijesti {umarstva (od1852. god. kada je zakonom zabranjeno) utje~e na po-trajnost gospodarenja smanjenjem povr{ine {uma i {um-skog zemlji{ta.

d) Na istoj sjednici Odbora za poljoprivredu i {u-marstvo raspravljalo se i o Prijedlogu Zakona o Hrvat-skoj komori inènjera {umarstva i drvne tehnologije,koji je tako|er u saborskoj proceduri (prvo ~itanje). Upripremi ovoga Prijedloga Zakona aktivno su sudjelo-vali predstavnici H[D-a (kona~no su realizirana na{adugogodi{nja inzistaranja na dono{enju tog Zakona, o~emu svjedo~e vi{ekratne rasprave i izvje{}a na sjedni-cama U.O. i skup{tinama). Na ovaj Prijedlog Zakonauputili smo primjedbu i prijedlog da se u ~lanku 1.stavka 2. pobliè navedu poslovi od javnog interesa iz{umarstva, lovstva i drvne tehnologije.

e) Na istoj sjednici nastavljena je i rasprava od pret-hodnog dana o Kona~nom prijadlogu Zakona o lov-stvu, na kojeg je H[D tako|er dalo svoje primjedbe.

f) Pripremljen je i Prijedlog Zakona o {umskom re-produkcijskom materijalu, na kojega tako|er na molbuMP[VG pripremamo primjedbe i prijedloge.

g) Hrvatskoj gospodarskoj komori dostavljen je pri-jedlog za ~lanove Vije}a Udruènja {umarstva i lov-stva u Sektoru za poljoprivredu i {umarstvo pri HGK teo~ekujemo osnivanje odnosnog Udruènja.

h) Po~etkom rujna Hrvatskoj su u radno-turisti~-kom posjetu bili {umarski stru~njaci iz austrijskog Mi-nistarstva poljoprivrede, {umarstva, vodnog gospodar-stva i za{tite okoli{a, na ~elu s ministarskim savjetni-kom Vladimirom âmbom, dipl. ing. {um. Podpred-sjednik H[D-a J. Dundovi} i tajnik H. Jakovac bili su snjima 5. i 6. rujna, kada su dogovarali daljnju suradnjuo sudjelovanju na projektima koje financira EU i o su-

660

djelovanju austrijskih {umara na izlo`bi fotografija nabjelovarskom Salonu fotografija “[uma okom {umara”u lipnju 2006. god. u okviru obiljeàvanja Dana hrvat-skoga {umarstva.

i) Od 15. do 18. rujna predsjednik S. Mati}, pod-predsjednik J. Dundovi} i tajnik H. Jakovac na pozivpredsjednika Njema~kog {umarskog dru{tva, nazo~ilisu 62. skup{tini odrànoj u Weimaru, o ~emu imamodetaljniji prikaz u ovome [umarskom listu. Prethodno,na proputovanju 14. rujna posjetili smo u Regensburgufirmu Bavarske dràvne {ume, gdje nas je direktorupoznao s novom organizacijom dràvnih {uma.

j) U okviru ekskurzije u organizaciji Tursa Hrvat-skih {uma d.o.o. 28. rujna u prostorijama H[D-a posje-tili su nas kolege {umari iz Poljske. Upoznali smo ih spovije{}u i radom Hrvatskoga {umarskog dru{tva.

k) Krajem rujna zajedno s Dràvnim tajnikom Her-manom Su{nikom bili smo na otvaranju i pu{tanju upogon bioenergane u Ko~evju (Slovenija), finaciranesredstvima EU, lokalne zajednice i dràvnom potpo-rom. Bioenerganu }e koristiti 160 privatnih ku}a i svedràvne institucije. To nam ukazuje na potrebu da us-trajemo i budemo uporniji upravo u onome o ~emusmo govorili pod a).

l) Zainteresirani mogu na}i: u NN br. 57 od 4. svibn-ja 2005. Pravilnik o mjerenju, razvrstavanju i obiljeà-vanju neobra|enog drva; u br. 76 od 23. lipnja Pravilniko dopuni Pravilnika o ure|ivanju {uma i u br. 104 od 31.kolovoza Rje{enje o imenovanju predsjednika i ~lanovaUpravnog vije}a centra za kr{, u kojemu, usput re~eno,nema niti jednog {umarskog stru~njaka.

Ad 3. Prate}i aktivnosti H[D-a moèmo zaklju~itida se program rada uredno ostvaruje. Za glavnu temu109. skup{tine odabrana je aktualna problematika“Srednjo{kolska i visoko{koska {umarska nastava uHrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe {umarskeprakse”. Planom predvi|ena ekskurzija u [vedsku nijemogla biti realizirana, jer su je doma}ini predvidjeli udane Elmije – po~etkom lipnja, kada smo mi bili do-ma}ini ekskurzije Pro Silva Europa. No, evo upravorealizira se ekskurzija u BiH.

Glede izvr{enja financijskog plana H[D-a bez ogra-naka od 1. 1. do 30. 9. 2005. vidimo da su prihodi i tro{-kovi ostvareni s indeksom 81,98. U prosjeku sve glavnestavke tro{kova kre}u se oko indeksa 70, a sporedne is-pod toga, osim stavke “usluge odràvanja” gdje je in-deks 167,57 {to je posljedica tro{kova ure|enja pro~elja(fasade) zgrade. Uz redovito odràvanje i nabavku do-trajale informati~ke opreme, pokriveno je oko 3/4 tro{-kova ure|enja pro~elja, koriste}i naravno i za to rezer-virana financijska sredstva iz pro{le godine. Radovi suskoro gotovi, pa }e sljediti primopredaja uz poravnanjestavki po predvi|enim i ostvarenim koli~inama radova,kao i uvo|enjem nekih stavki koje su se pojavile nak-

nadno kod detaljnijeg uvida u stanje zgrade (kao npr.o{te}eni dio krovi{ta na zapadnoj strani i sl.).

Ad 4. Svakako treba zapo~eti s radom na StatutuHrvatske komore inènjera {umarstva i drvne tehnolo-gije. O~ekujemo da }e do kraja godine biti zavr{enaprocedura dono{enja Zakona i nema razloga da se od-mah ne zapo~ne izrada Statuta, kojim }e se detaljizirati~lanci Zakona. Isto tako bit }e potrebno ustrojiti Ko-moru, a vjerujemo da resorno Ministarstvo kod togane}e zaobi}i H[D kao glavnog inicijatora dono{enjaovog zakona.

Glede organizacijskih pitanja, do kraja sudenoga po-trebno je aùrirati popis ~lanova H[D-a i dostaviti ga udigatalnom obliku u Tajni{tvo. Ogranci bi trebali na-staviti s podizanjem spomen-obilje`ja zaslu`nim ~la-novima. [umarski list 9–10 bit }e tiskan do kraja listo-pada a 11–12 kao i svake godine pred Boì}. Prema pro-gramu vjerujemo da }emo pripremiti i posebni broj ukojem }e biti tiskani referati s me|unarodnog znanstve-nog skupa “Protuerozijska i vodoza{titna uloga {ume ipostupci njezina odràvanja i unapre|enja”. Glede rado-va na odràvanju zgrade H[D-a sljede eventualni po-pravci nakon primopredaje radova na pro~elju i pla}anjepreostalog iznosa tro{kova ure|enja. Nastavit }e ure|e-nje elektroinstalacija u podrumu zgrade na zapadnojstrani, bojanje zidova dijela stubi{ta, dvorana i kancela-rija H[D-a te obaviti nabavka i zamjena dotrajalog kan-celarijskog namje{taja.

Ad 5. Kako smo putem suda prisilili Fakultet ke-mijskog inènjerstva i tehnologije na iseljenje i pla}a-nje duga za kori{}enje poslovnog prostora, dobili smodopise (19. 5. i 6. 9. 2005.) u potpisu dekanice prof. dr.sc. Jasenke Jelen~i}, s molbom da povu~emo tu`bu aoni }e sigurno do kraja 2005. iseliti. Glede pla}anja du-ga predlaù da plate ukupni porez na dodanu vrijednost(PDV) kojega je H[D pla}alo po svakom njima do-stavljenom mjese~nom ra~unu, a da glavninu dugaoprostimo, jer kako kaù, nemaju novac za ure|enjeprostora u kojega }e preseliti i za pla}anje duga.

Nakon rasprave zaklju~eno je ne prihvatiti njihovumolbu, jer spor s njima traje od 1977. god. Imali suvremena potpisati ugovor i pla}ati naknadu za kori{}e-nje poslovnog prostora ili dogovarati razli~ite ina~ice,no oni su to izbjegavali (mi smo bili izuzetno tolerantnijer se radi o nastavno-znanstvenoj instituciji), a u dvanavrata su ~ak poku{ali prostor prevesti u njhovo vlas-ni{tvo, jer ga kaù koriste od 1945. god.

Ad 6. Kod izrade programa rada za 2006. god. po-trebno je imati na umu ~injenicu da se u njoj navr{ava160 godina od osnivanja H[D-a i 130 godina tiskanja“[umarskog lista”. Sljede}e godine nema natjecanja{umarskih radnika, ali 2005. god. zavr{ava petogodi{-nji program znanstveno-istraìva~kog rada kojega fi-

661

nanciraju Hrvatske {ume d.o.o. iz sredstava OKF[-a,pa je prigoda da se pripremi Simpozij gdje }e autoriprikazati rezultate istraìvanja, kao {to je to bilo 1996.god. kada smo obiljeàvali 150-tu obljetnicu.

Znamo da je ove godine Bjelovarski salon fotogra-fija “[uma okom {umara” dobio me|unarodne okviresudjelovanjem kolega iz Slovenije. Za idu}u godinudogovoreno je s ravnateljem Gradskog muzeja da Salonbude otvoren 17. lipnja 2006. god. (ova izlo`ba u{la je uslu`beni program za 2006.). Do sada je dogovoreno su-djelovanje kolega {umara iz Slovenije, BiH, Austrije iNjema~ke, a predvi|eno je da uz doma}e autore sud-jeluje do 8 dràva – gostiju s oko 200 fotografija.

Idu}e godine u srpnju je u Njema~koj (München)Interforst, pa se moè kao i prije 4 godine planirati za-jedni~ki posjet. Od ekskurzija vjerujemo da }emo rea-lizirati ekskurziju (Pro Silva) u Slova~ku te programEFNS-a i Alpe-Adria, a slijedi i Tr{}anski sajam poljo-privrede {umarstva i ribarstva (svake 2. godine) na ko-jem smo u vi{e navrata bili gosti – predstavnici hrvat-skoga {umarstva.

Ad 7. Kako voditeljica ra~unovostveno-financij-skih poslova g|a Vlatka Antoni} na kraju ove godine

odlazi u mirovinu, zaklju~uje se raspisati natje~aj zaodnosno radno mjesto na neodre|eno vrijeme. U Po-vjerenstvo za provedbu natje~aja izabrani su predsjed-nik S. Mati}, podpredsjednici J. Dundovi} i I. Grbac,tajnik H. Jakovac i V. Antoni}.

Ad 8. Kao i svake godine H[D pripremi odre|enibroj kalendara za nadolaze}u godinu i podijeli ihograncima, a ogranci ako èle ve}i broj komada nasvoj ra~un predbiljeè se. Stoga su zamoljeni predsjed-nici ogranaka da se jave na vrijeme (najkasnije do 20.studenoga) u Tajni{tvo, kako bi njihove narud`be pro-slijedili u tiskaru.

I. Gregorovi} izvijestio je o dovr{enju ure|enja sta-re {umarske zgrade u Vinkovcima, gdje je H[D ogra-nak Vinkovci dobilo na kori{tenje nekoliko prostorija,pa bi bilo dobro organizirati jedan od sljede}ih sastana-ka u Vinkovcima.

O. Vlaini} je aktualizirao pitanje izrade dru{tvenezastave, {to je prihva}eno kao zada}a koju treba reali-zirati do kraja godine.

Zapisnik sastavio tajnik H[D-a: Predsjednik H[D-a:Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um. Akademik Slavko Mati}, v.r.

EKSKURZIJA U BOSNU I HERCEGOVINU

Sl. 1. D. Bakran (desno) predsjednik H[D-a ogranak Bjelovaruru~uje poziv R. Rezi za sudjelovanje kolega iz BiH Bjelo-varskom salonu fotografija 2006. god.

Kao {to smo naveli u Zapisniku 10. sjednice Uprav-nog odbora H[D-a, prema programu suradnje s Hrvat-

skim {umarskim dru{tvom Harceg-Bosne, od 8. do 10.listopada 2005. god. realizirana je ekskurzija ~lanovaUpravnog i Nadzornog odbora H[D-a, predstavnika[umarskog fakulteta, [umarskog instituta i Hrvatskih{uma d.o.o. na podru~je Bosne i Hercegovine. Ra~una-li smo na ne{to vi{e sudionika, no odazvalo ih se 25.Susret je zapo~eo na Kupresu u hotelu ADRIA-SKI(koji je u ratu spaljen, a sada je prekrasno obnovljen –Sl. 2), gdje su nas do~ekali doma}ini Ljubo Rezo, dipl.ing. {um., predsjednik, Franjo Kljajo, dipl. ing. {um.,tajnik i ostale kolege {umari ~lanovi H[D-a Herceg-Bosne. Sljedila je sve~ana ve~era u organizaciji [um-skog gospodarskog dru{tva Hercegbosanske {umed.o.o. Kupres a potom razgovori, u prvom dijeluslu`beni, a u nastavku je to bilo ugodno prijateljskodruènje uz glazbu i pjesmu. Po~etkom drugoga danana{eg boravka odràna je spomenuta 10. SjednicaUpravnog odbora H[D-a, a u 11 sati je zapo~elo Sa-vjetovanje uz nazo~nost ~lanova obaju Dru{tava i ~la-nova Udruènja {umarskih inènjera i tehni~ara Fede-racije BiH.

1

662

Pozdravne rije~i uputili su nazo~nima: predsjednikH[D Herceg Bosne Ljubo Rezo, predsjednik Udruènja{umarskih inènjera i tehni~ara Federacije BiH OmerPa{ali}, Predsjednik H[D-a akademik Slavko Mati},predstavnik Hrvatskih {uma d.o.o. mr. sc. Petar Jurjevi}i doma}in ovoga skupa na Kupresu direktor Herceg-Bo-sanskih {uma d.o.o. Marko Bagari}, dipl. oec.

Poticajne referate za raspravu prezentirali su: pred-sjednik H[D-a akademik Slavko Mati} na temu “Uloga{umarskog dru{tva kao nevladine udruge u sustavu ci-vilnih udruga i u sustavu vlasti u Republici Hrvatskoj, susporednim iskustvima iz zemalja EU” i dopredsjednikH[D-a mr. sc. Josip Dundovi} na temu “Biomasa kaoobnovljivi izvor energije”. Sljedila je rasprava i razgo-vori na teme kao {to su: poloàj {umarstva u BiH, mo-gu}nost djelovanja i uloga [umarskog dru{tva u sustavuvlasti i politi~kom ozra~ju u BiH, poloàj {umarskeznanosti, mogu}nosti i zada}e u budu}nosti.

Zadnjega dana na{ega boravka u BiH na programuje bio posjet Parku prirode Blidinje. Na putu od Kupresado Blidinja uz stru~no vodstvo doc. dr. sc. DaliboraBalliana, imali smo prilike dosta toga ~uti o ìvotu i {u-

dinje govorio je direktor Mato An|eli}. Tijekom za-jedni~kog ru~ka u organizaciji [umsko gospodarskogdru{tva Zapadnohercegova~ke ùpanije, predsjedniciDru{tava rezimirali su rezultate trodnevnog druènja izahvalili se, doma}in na na{oj posjeti i podr{ci, a na{predsjednik na pozivu i velikom gostoprimstvu. Susret

Sl. 3. Srednjevjekovni ste}ci

Sl. 4. Franjeva~ki centar

3

4

5

2 marstvu na ovome podru~ju, po~ev{i od spomenika po-ginulim vukovarcima, podataka s boji{nice uz koju smoprolazili, do slika prirodne sukcesije na slabo nase-ljenom podru~ju. Na Blidinju smo posjetili nekropolusrednjevjekovnih ste}aka (Sl. 3), ~istu sastojinu muni-ke, poslovno-kulturni kompleks u Masnoj Luci te ski-jali{te. S dru{tvenim i kulturnim djelovanjem i vrijed-nostima franjeva~kog centra u Masnoj Luci (Sl. 4),upoznao nas je fra Petar Krasi}, a o Parku prirode Bli-

je ocijenjen vrlo uspje{nim i zaklju~ak je da se odràvasvake godine izmjenjuju}i se kao doma}ini. Uz jo{jednu zajedni~ku fotografiju (Sl. 5) i pozdrave sredi-nom popodneva krenuli smo put Hrvatske.

H. Jakovac

663

JESENSKE AKTIVNOSTI HRVATSKOGA [UMARSKOG DRU[TVAOGRANAK ZAGREBUbrzo nakon prvih nekoliko uobi~ajenih ~etvrtaka

na{eg jesenskog sastajanja, Upravni odbor Ogrankadonio je ambiciozan program za jesenske aktivnosti. Uvremenu do Nove godine planirane su tri jednodnevneekskurzije i vi{e predavanja: – posjet [umarskom Institutu i Drvoproizvodu u Jas-

trebarskom, – posjet {umi @utica u {umariji Novoselac, Uprava

{uma podru`nica Zagreb,– obilazak skija{kih staza na Medvednici,– predavanje prof. dr. sc., dr. h. c. Mladena F i g u r i -

} a o problemima prerade drva, – predavanje Nikole H e r l j e v i } a , dipl. ing. o orga-

nizaciji {umarstva u Francuskoj, – predavanje Matije M l i n c a , dipl. ing. o planinar-

skim iskustvima i– predavanje prof. dr. Ivana M i k l o { a – prikaz jed-

nog od njegovih putovanja.Posljednji ~etvrtak u ovoj godini predvi|en je za

opro{taj sa Starom godinom. Dio tih aktivnosti ve} jeuspje{no realiziran, pa }emo ih opisati po redoslijedudoga|anja:

Dana 20. listopada u devet sati autobus sa 36 izlet-nika krenuo je ispred zgrade Dru{tva. Prvo odredi{tebio je [umarski Institut u Jastrebarskom. Ve}ina je iz-letnika ve} prije posjetila Institut, ali ponovno vidjetinije manje interesantno, pogotovo kad se radi o namabliskoj problematici. Ispred zgrade Instituta do~ekaonas je kolega, stari prijatelj, biv{i direktor Instituta dr.Joso G r a ~ a n i zaèlio dobrodo{licu. U predvorjuzgrade, biste nesretnim slu~ajem poginulih znanstve-nika, podsje}aju na okrutnu sudbinu koja je hrvatskom{umarstvu i Institutu odnesla ìvote ljudi koji su svo-jim radom zaduìli struku.

Uz prire|eni domjenak pozdravio nas je ravnateljInstituta dr. Miroslav B e n k o i predstavio programe i

Slika 1. U rasadniku {umarskog Instituta Slika 2. Romana Maradin, dipl. ing. i dr. sc Josip Gra~an u tru{nici

aktivnosti Instituta. Slijedilo je op{irno izlaganje dr.Gra~ana koji je prikazao razvoj Instituta od njegovaosnutka 1963.g. do danas, te opisao problematiku krozkoju je Institut pro{ao, ali se ipak odrào, zahvaljuju}ipodr{ci {umarske operative, [umarskog fakulteta, anajvi{e kolega {umara. Razvila se diskusija u kojoj susudjelovali mnogi ~lanovi dru{tva, te se posebno zani-mali za budu}nost Instituta u EU. Dr. Gra~an odgovo-rio je da se izvjesne prilagodbe kriterijima Europe ve}provode, ali da }e biti dosta teàk posao otvaranje me-|unarodnih projekata zbog nedostatka iskusnih znan-stvenika.

Nakon obilaska laboratorijskih prostora i razgovoras voditeljima poslova uputili smo se u razgledavanje ra-sadnika s pripadaju}im postrojenjima. Rasadni~ka pro-izvodnja je u krizi zbog smanjene kupnje, jer nekeUprave ve} godinama ne naru~uju sadni materijal. Punose radi s egzotama, ali ne bi trebalo nikada zaboravitijelu i smreku, kao i hrast i ostale lista~e, na ~emu seovdje u rasadni~koj proizvodnji mnogo radi. Nas starije{umare najvi{e je odu{evilo uspje{no vegetativno raz-mnoàvanje vrsta, za koje nismo prije vjerovali da semogu tako uzgajati, te ure|aji za tru{enje sjemena, kojenam je pokazala Romana M a r a d i n , dipl. ing.

Nakon posjeta Institutu uputili smo se u Drvoproiz-vod Jastrebarsko, koji je jedina tvrtka drvne industrijekoja je preìvjela na ovim prostorima, kako nam je pridolasku rekao gospodin Boò Rade~i}, dosada{nji di-rektor, a sada{nji ~lan uprave i dioni~ar u tvrtci. On jezajedno s direktorom Igorom L e { i } e m , dipl. ing. biona{ doma}in. U njihovoj pratnji obi{li smo cijeli proiz-vodni pogon, koji predstavlja modernu, dobro oprem-ljenu preradu drveta, s novom energanom opremlje-nom Kolbachovom kotlovnicom, koja omogu}ava pa-renje i su{enje drva te proizvodnju raznovrsnog parke-

Slika 3. Stjepan [trban, dipl. ing. o obnovi hrasta lu`njaka nalokaciji @utica Slika 4. Nenad Vorega, dipl. ing. upravitelj {umarije Novoselec

i doc. dr. sc. Marijan Grube{i}

664

Granica mogu}eg razvoja prema kojoj treba teìti, akoja bi nas pribliìla EU je u sljede}im odnosima: – piljena gra|a 22 %,– namje{taj 52 % i– gra|evinska stolarija 26 %.

Usporedbe radi EU ima u segmentu namje{taja 56 %. Nakon predavanja slijedila je rasprava s mnogopitanja i komentara, jer ~lanovi dru{tva, iako izvan su-djelovanja u proizvodnji, ̀ ele biti informirani i u tijekuaktualnih zbivanja.

Izlet u {umu @utica na podru~ju {umarije Novose-lac organiziran je dana 3. studenoga. Krenuli smo u 9sati autobusom ispred zgrade Dru{tva do sela [aram-pova, gdje su nas do~ekali doma}ini, koje smo slijedilisve do {ume @utica, koja se nalazi nedaleko Ivani}grada s ju`ne strane autoputa Zagreb-Lipovac, izme|urijeka Save, Lonje i êsme. Ime ùtica dobilo je poproljetnom izgledu koji daju ùti cvjetovi brojnihkalju`nica i zlatica (Caltha i Ranunculus).

Po izlasku iz autobusa pozdravili su nas doma}inigospodin Stjepan Petre{ dipl. ing. voditelj Uprave{uma Podru`nice Zagreb i gospodin Nenad Vo r e g adipl. ing. upravitelj {umarije i jo{ nekoliko kolega, tebiv{i upravitelj {umarije kolega Stjepan [trban dipl.ing., koji je zajedno s na{im ~lanom Davorinom Kape-com dipl. ing. bio sudionik problema vezanog za kata-strofalno su{enje {ume @utica prije 40-ak godina.

Nazo~nost prof. dr. Milana G l a v a { a (na{eg ~lanai suorganizatora izleta) i doc. dr. Marijana G r u b e { i -} a doprinijela je kvaliteti vo|enih razgovora.

Gospodin Stjepan P e t r e { detaljno je predstavioU[ Podru`nica Zagreb, sa svim podacima o povr{ini,drvnoj masi, prirastu, etatu, broju zaposlenih, kadrov-skoj strukturi i ostaloj problematici. Za na{ posjetpredvi|ene su tri teme:– su{enje {ume @utica u razdoblju od 1964. g. i dalje,

posljedice i sanacija,

ta. Posebno impresionira uredno uskladi{tena roba iure|en okoli{ unutar tvrtke.

Nakon obilaska proizvodnog dijela okupili smo seu prostranoj sali, gdje smo u ugodnoj atmosferi, uz bo-gatu zakusku razmjenjivali utiske i iskustva. Svakakoje za ~estitati zaposlenicima Drvoproizvoda, {to su seuz sve te{ko}e uspjeli odràti i organizirati proizvod-nju na visokoj razini.

Izlet u Jastrebarsko bio je dobro organiziran, s vrlobogatim sadràjem kojeg su sudionici pratili s velikiminteresom. Doma}ini su bili ljubazni i gostoprimljivi,na ~emu im zahvaljujemo i obe}avamo da }emo seodazvati njihovom pozivu da ih ponovno posjetimo.

Dana 27. listopada u prostorijama Dru{tva, prof. dr.sc. dr. h. c. Mladen Figuri} odrào je predavanje ostrukturalnim promjenama u preradi drva i proizvodnjinamje{taja.

Uz prikaz sada{njega stanja u drvnom segmentu,predava~ je naglasio potrebu za definiranjem cjelokup-ne vizije projekta restrukturiranja drvnog sektora, teutvr|ivanje njegovog gospodarskog i trì{nog identite-ta, kako bi se osigurala odrìvost i budu}nost sektora uEU. Prethodno je potrebno projektirati mreù privatnihi javnih institucija kao potporu restrukturiranju sektora.

665

– problematika vezana za eksploataciju nafte, vodnireìm (retencija vode) i kontaminaciju tla i

– reintrodukcija dabra (Castor fiber) u Hrvatsku, spo~etnim ispu{tanjem u @utici.O su{enju {ume @utica ve} je puno re~eno i napi-

sano. Samo sa podsjetimo: godine 1964. (iste godinekada je bila poplava u Zagrebu), radi ublaènja katas-trofe probijen je savski nasip i pu{tene velike vode u{umu @utica, koje su se zadràle izuzetno dugo. U idu-}im godinama na ve} fiziolo{ki oslabljena stabla usli-jedio je masovni napad gubara, te uni{tenje sekundar-nog lista od pepelnice te korijena od gljive Armillariamelea. Iza toga slijede napadi raznih kukaca, koji suubrzali proces su{enja. U tim razlozima, koje stru~nja-ci razli~ito procjenjuju, treba traìti uzroke su{enja,koje daleko prema{uje intenzitet prethodno evidentira-nih su{enja u posavskim {umama.

[tete su bile ogromne, jer se osu{ila velika drvnamasa od koje je realiziran samo dio (oko 60 %) i to poznatno manjoj cijeni od trì{ne za zdravo drvo. Uslije-dila je mukotrpna sanacija, gdje se kao me|uvrsta ko-ristila topola koja je odigrala svoju ulogu i zatim je po-sje~ena. Danas je najve}i dio povr{ine pomla|en hras-tom lu`njakom (ìrom i sadnicama), {to je obavljenostru~no i uspje{no u {to smo se uvjerili na licu mjesta.

O problematici vezanoj za iskori{tavanje nafte ikontaminaciju terena informirala nas je gospo|a AnaH e r c e g o v a c dipl. ing., ekolog u H[.

Zbog dugogodi{nje eksploatacije nafte, dobar dio in-frastrukture je dotrajao i opasnost od puknu}a cijevi jestalna, {to se i dogodilo u {umskom predjelu zvanomKuvajt, gdje je iscurilo 210 t nafte na 2 ha povr{ine. Po-sljedice su bile velika ekolo{ka {teta, a sanacija te{ka idugotrajna. Brojne crpke pumpaju u cijevi oko 10 %nafte i 90 % slane i sumporaste teku}ine koja ubrzavakoroziju ionako dotrajalih cijevi. Za izvjesno vrijemeiskori{tavanje nafte postat }e neekonomi~no, ali pres-tankom njenog eksploatiranja ostat }e jo{ mnogi nerije-{eni problemi za {umu i {umsko tlo.

U svom osvrtu dr. sc. Marijan Grube{i} dodao jeovim problemima i situaciju s retencijom vode te {teta-ma od divlja~i (preveliki mati~ni fond divljih svinja) istoke koja u tradicionalno velikom broju boravi u {umi.

Tre}a tema dana, reintrodukcija dabra u Hrvatskupobudila je najve}i interes izletnika. Na poziv dr. sc.M. Grube{i}a velika kolona se uputila na mjesto prvogispu{tanja doniranih dabrova na lokaciji @utica.

Naseljavanje dabrova u @utici zapo~elo je 20.travnja 1996. g., te je tijekom dvije godine ispu{teno47 dabrova (14 dostava iz Bavarske). Prvi dabroviispu{teni su u pripremljenu nastambu, ali su oni ubrzonapravili nove i po~eli se {iriti po susjednim vodotoci-ma. Taj najve}i glodavac sjeverne polutke (teàk20–30 kg) ìvi preteìto u vodi, a hrani se raznombiljnom hranom i svjeòm korom mladih stabala,uglavnom mekih lista~a, te ~esto, posebice zimi obara iodrasla stabla da bi do{ao do meke kore grana. Oglo-dane grane i mlada stabalca koristi kao gra|evinskimaterijal za izradu svojih nastamba uz vodu i za kon-strukciju brana za odràvanje razine vode. Mi dabrove

Slika 5. Ana Hercegovac, dipl. ing. na lokaciji Kuvajt Slika 6. Ispu{tanje dabra na lokaciji @utica 1996. god

666

nismo vidjeli, jer bi za to trebalo utro{iti vi{e vremena,ali smo vidjeli stare nastambe i druge tragove njegovogboravka na mjestu prvoga ispu{tanja.

Svi su pa`ljivo slu{ali izlaganje, a pitanjima nije bilokraja. Sve u svemu, reintrodukcija dabra u Hrvatsku jeuspjela, te danas njegovo brojno stanje iznosi oko 300jedinki, a na podru~ju @utice 30-ak jedinki ili 5–6 obite-lji. Nakon zavr{enog stru~nog programa oti{li smo u lu-garnicu Pleso, gdje su doma}ini priredili prigodan ru-~ak, uz nastavak razgovora i razmjenu dojmova.

Gospodin Stjepan Petre{ ponovno se obratio sudio-nicima u zavr{nom pozdravu, a u ime na{eg ogrankazahvalili su se predsjednik Herbert Krauthaker, SlavkoHorvatinovi} i prof Glava{.

Izlet, iako kratak, bio je sadràjno vrlo bogat i na vi-sokoj stru~noj razini, a organizirani i gostoljubivi do-ma}ini pruìli su nam poseban ugo|aj, na ~emu im sr-da~no zahvaljujemo.

Dana 17. listopada kolega i ~lan Ogranka NikolaH e r l j e v i } , dipl. ing. odrào je predavanje na temu“Francuske {ume i {umarstvo – model i organizacija”.

Na osnovi svog saznanja za vrijeme dugog rada uFrancuskoj i kontakata sa francuskim {umarima, iznioje mnoge korisne podatke o odnosima dràve, mini-starstva i direkcije {uma, te osobito o na~inu prodajedrveta i odnosa {umarstva i prerade drva. Obzirom nastrukturu vlasni{tva (oko 80 % privatno) koja se bitnorazlikuje od one u Hrvatskoj, nije mogu}e praviti uspo-redbe, ali je sigurno da bi mnoga francuska iskustvadobro do{la Hrvatskoj prilikom ulaska u EU.

Idu}i ~etvrtak kolega Matija Mlinac, dipl. ing., odr-àt }e predavanje na temu planinarstva i njegovogosvajanja planinskih vrhunaca, {to }e nesumnjivo bitivrlo zanimljivo, jer su to iskustva jednog od najboljihhrvatskih planinara i alpinista.

Tako se dalje, od ~etvrtka do ~etvrtka nastavljajuaktivnosti ~lanova ogranka Zagreb, koje planiraju iorganiziraju na{ predsjednik Ogranka i nekoliko vri-jednih “pomaga~a”, u ~emu imaju potporu svih ostalih~lanova.

Frane Grospi}

ZAPISNIK11. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA H[D-a, odràne 29. studenoga 2005. god. u ZagebuNazo~ni: Robert Abarmovi}, dipl. ing., Dalibor

Bakran, dipl. ing., Stjepan Blaì~evi}, dipl. ing., mr. sc.Miroslav Brnica, mr. sc. Josip Dundovi}, Ivan Duv-njak, dipl. ing., dr. sc. Joso Gra~an, prof. dr. sc. IvicaGrbac, Dubravko Hodak, dipl. ing., Zvonko Kranjc,dipl. ing., akademik Slavko Mati}, mr. sc. Ivan Pentek,prof. dr. sc. Branimir Prpi}, Dragomir Pfeifer, dipl.ing.,Vlatko Petrovi}, dipl. ing., Draèn [trkovi}, dipl.ing., Dalibor Tomljanovi}, dipl. ing., dr. sc. Vlado To-pi}, Oliver Vlaini}, dipl. ing., prof. dr. sc. Joso Vukeli},Hranislav Jakovac, dipl. ing. i Vlatka Antoni}.

Ispri~ani: Davor Butorac, dipl. ing., Ivan \uki},dipl. ing., Ilija Gregorovi}, dipl. ing., Herbert Krautha-cker, dipl. ing., Ivan Matasin, dipl. ing., Ivan Tarnaj,dipl. ing.

Nakon {to je predsjednik H[D-a S. Mati} pozdra-vio nazo~ne i zahvalio se na odazivu, sa zadovoljstvomustvrdiv{i da kao i uvijek do sada nemamo problema skvorumom, usvojen je ovaj

D n e v n i r e d :1. Ovjerovljenje Zapisnika 10. sjednice Upravnog od-

bora H[D-a2. Obavijesti

3. Nacrt Programa rada i Financijskog plana za 2006.god.

4. Nastavak aktivnosti na izvr{enju Programa rada iFinancijskog plana do kraja godine

5. Imenovanje Povjerenstva za popis imovine i potra-ìvanja na dan 31. 12. 2005. god.

6. Odnos sa zakupcima poslovnog prostora7. Kadrovska pitanja8. Razno

Ad 1. Zapisnik 10. sjednice Upravnog odboraH[D-a prihva}en je jednoglasno, bez primjedbi.

Ad 2. Tajnik H[D-a H. Jakovac kratko je izvijestio:a) Na pro{loj sjednici U.O. pod istom to~kom dnev-

noga reda izvijestili smo o podr{ci zaklju~cima 109.sup{tine H[D-a i osnivanju Hrvatske udruge za bioma-su kao sekcije H[D-a te dosada{njem konkretnom radui promicanju spoznaja o zna~enju, mogu}nostima i per-spektivi kori{tenja biomase u energetske svrhe, kojanam je upu}ena iz Ureda Presjednika RH i Vlade RH.Dopisom s nadnevkom 10. listopada 2005. god. iz Ure-da Predsjednika Vlade, dràvna tajnica g|a BiancaMatkovi} izvje{}uje nas, kako je osim stvaranja zako-

667

nodavnog okvira, Ministarsvo poljoprivrede, {umar-stva i vodnoga gospodarstva, osnovalu Radnu skupinuza me|uresornu suradnju na podru~ju energetskog ko-ri{tenja biomase. U predpristupnom programu za po-ljoprivredu i ruralni razvoj SAPARD, osigurano je u tusvrhu 2,000.000 eura. U dopisu je nazna~eno kako seo~ekuje podr{ka H[D-a ovim programima Vlade iMinistarstva.

U odgovoru kojim smo uzvratili na ovaj dopis, za-hvalili smo na razumijevanju i naporima Vlade na oì-votvorenju ovoga projekta, daju}i mu svesrdnu podr{-ku i pomo}. Kao konkretan prilog toj podr{ci, navelismo program H[ d.o.o. i lokalne zajednice za idu}ugodinu za izgradnju pet novih kotlovnica na biomasu(Vinkovci, Delnice, Na{ice, \ur|evac, Zadar) s kojimse ulazi u natje~aj za sredstva iz programa SAPARD temogu}nost kori{tenja financijskih sredstava iz progra-ma EU-ISPA u suradnji s Ministarstvom za{tite okoli-{a, prostornog ure|enja i graditeljstva.

b) Saborski Odbor za poljoprivredu i {umarstvo nasvojoj 32. sjednici, raspravljao je 14. studenoga 2005.god. o tri {umarska zakona koja su na redu za izglasa-vanje: Kona~nom prijedlogu Zakona o {umama, Ko-na~nom prijedlogu Zakona o lovstvu i Prijedlogu Zako-na o {umskom reprodukcijskom materijalu s Kona~nimprijedlogom Zakona, hitni postupak, prvo i drugo ~i-tanje. Na raspravu je bio pozvan i predstavnik H[D-a.O na{im primjedbama na prva dva zakona ve} smo iz-vijestili, dok smo kod tre}eg zakona podràli primjed-be koje su H[D i H[ d.o.o. dostavili resornom Mini-starstvu, gdje je na {irem skupu o svima pristiglim pri-mjedbama raspravljano, uskla|ene su i ugra|ene utekst kojega je Ministarstvo uputilo u proceduru dono-{enja Zakona.

c) U resornom Ministarstvu Povjerenstvo je za izra-du Zakona o Hrvatskoj komori inènjera {umarstva idrvne tehnologije raspravljalo o primjedbama koje suna Zakon dali saborski odbori i saborski zastupnici.Neke primjedbe za koje se zaklju~ilo da vode ka po-bolj{anju Zakona prihva}ene su, za neke je nazna~enoda }e biti rije{ene Statutom, a bilo je i onih koje su od-ba~ene kao neosnovane. Izme|u ostalih i primjedbaH[D-a na ~lanak 1. stavka 3. koja se odnosi na pobliènavo|enja poslova kao javnih ovlasti ugra|ena je u Za-kon, koji je tako pripremljen za drugo ~itanje, odnosnokona~ni prijedlog upu}en je Vladi, a nakon toga i Hr-vatskome saboru na usvajanje.

d) Od Dràvnog zavoda za za{titu prirode dobilismo obavijest o prvoj fazi UNDP/GEF projekta Pripre-ma Tre}eg nacionalnog izvje{}a o bioraznolikosti zaRH. Treba odrediti predstavnika H[D-a koji }e biti za-duèn za provedbu ovoga zadatka i koordinaciju s Dr-àvnim zavodom za za{titu prirode te ispunjavanje pri-premljenog Upitnika, kojega treba popuniti u roku od

mjesec dana po dobivanju formulara.Taj posao UO jed-noglasno povjerava dr. sc. Josi Gra~anu.

e) Od kolega iz Hrvatskoga {umarskog dru{tvaHerceg-Bosne dobili smo dopis u kojemu nam zahva-ljuju na posjeti i predlaù zajedni~ki sastanak predstav-nika dru{tava na kojem bi se dogovorili o pomo}i okoosposobljavanja njihovih mladih kadrova, zajedni~kimprojektima na znanstvenom i stru~nom podru~ju tena~inu i mogu}nostima objavljivanja u [umarskom lis-tu. H[D prihva}a prijedlog o suradnji i odràvanju za-jedni~kog sastanku u terminu koji }e se naknadno od-rediti. Glede objavljivanja napisa u [umarskom listu,interesantni ~lanci i napisi bit }e objavljeni kao i dosad.

f) Vezano uz vijest da je u MP[VG odràn sastanakpodskupine [umarstvo u okviru pregovora s EU, skre-}emo pozornost na obavijest o zanimanju stranih su-bjekata za stjecanje vlasni{tva nad {umama i ukaziva-nje na potrebu privatizacije dijela {uma, odnosno pove-}anja udjela privatnih {uma.

U raspravi je nazna~eno kako mi moèmo biti zado-voljni upravo s na{om strukturom vlasni{tva {uma(80:20) koju druge zemlje prièljkuju. Jedan od ~imbe-nika dobre o~uvanosti na{ih {uma upravo je ta vlasni-~ka struktura. U svijetu imamo dobre primjere kako iz-gledaju {ume nakon davanja koncesija. Koncesionarainteresira samo profit i nije ga briga za op}ekorisnufunkciju {ume, koja je osigurana samo ako je {uma uoptimalnom stanju.

Zaklju~eno je o toj problematici organizirati Okru-gli stol i zamoliti na~elnicu u MP[VG Suzanu Trnini},dipl. ing. {um., da nam kao predstavnica {umarstva ugrupi pregovara~a s EU svojim saznanjima pripomog-ne u raspravi.

g) Za sljede}u sjednicu UO, Predstavni{tvo Inter-forsta za Hrvatsku BELIMPEX d.o.o. pripremit }eograncima materijale s programom izlo`be, kako bi simogli planirati ekskurziju za idu}u godinu.

h) J. Dundovi} je u prilog nastojanjima za kori{te-nje biomase kao energenta naveo, osim rasprave i pro-grama o tome na ovogodi{njoj Ambienti, i nedavnoodràni Forum Hrvatskoga energetskog dru{tva, gdjeje on kao presjednik sekcije H[D-a Hrvatske udruge zabiomasu odrào referat na tu temu. Zajedni~kim djelo-vanjem ovih dviju udruga, ova problematika se diè navi{u razinu. I. Grbac tako|er u vezi s ovom problemati-kom najavljuje skoro dovr{enje Programa razvoja pre-rade drva u kojoj }e kori{tenje biomase kao energentaimati zna~ajno mjesto. Isto tako S. Mati} najavljujekako HAZU i njeno Znanstveno vije}e za poljoprivre-du i {umarstvo ima u svome programu odràvanjeSimpozija upravo na temu Bioenergija u poljoprivredii {umarstvu.

Ad 3. Nazo~nima je u pismenom obliku predo~enNacrt Programa rada i Financijskog plana za 2006.,

668

god., uz obrazloènja i molbu da se ovi dokumenti raz-motre, po potrebi izmjene ili nadopune, kako bi ih nasljede}oj sjenici mogli kona~no uobli~iti. Kod Progra-ma rada posebno je nagla{ena ~injenica da H[D idu}egodine biljeì 160 godina svoga postojanja i 130 godi-na tiskanja znanstveno-stru~noga i stale{kog glasila[umarski list.

Ad 4) Glede poslova koji nas ~ekaju do kraja godine,napominjemo kako smo poradili na pripremi prijedlogaza odabir i izradu zastave H[D-a. O. Vlaini} pripremioje nekoliko predloàka po ideji karlova~kog dizajnera,pa je nakon razgledanja istih predloèno za idu}u sjed-nicu u najprihvatljiviji uzorak poku{ati ubaciti jednonacionalno obilje`je. Od proizvo|a~a URIHO pribavlje-na je ponuda i cijene za izradu zastava, pa }e se nakonidu}e sjednice mo}i pristupiti njihovoj izradi.

Poùrujemo one koji to nisu u~inili, da nam ~imprije dostave aùrirani popis ~lanova ogranaka H[D-a.

U skladu s planom obavljena je prva faza digitaliza-cije [umarskoga lista (obra|eno svih 129 godi{ta, obu-hva}ena 1044 sveska, 12 444 ~lanaka 14 092 naslova iderminirano oko 1950 autora). Dio tih radova je hono-riran, ostatak }e bit biti honoriran do kraja godine, adio kolega Me{tri} radi volonterski. Prema prijedloguprof. dr. sc. Josipa Bi{kupa koji je besplatno ustupioH[D-u materijale Imenika hrvatskih {umara i kolegeMe{tri}a, koji je tako|er bez naknade digitalizirao iuredio odnosni Imenik, bilo bi potrebno sa~initi Spora-zum kojim se reguliraju me|usobna prava i obveze usvezi s projektom Imenika hrvatskih {umara. Ostavlje-no je da se razmotri taj prijedlog i o tome raspravi nasljede}oj sjednici.

Obavit }e se primopredaja radova na ure|enju pro-~elja zgrade H[D-a i podmiriti financijske obveze pre-ma izvo|a~u radova. Radi se na ure|enju dijela elek-troinstalacije u zapadnom podrumskom dijelu zgrade,a obavit }e se bojanje zidova u podrumskim dvorana-ma i u prizemlju, hodniku i kancelarijama te dijelu stu-bi{ta. O~ekuje se isporuka upla}enog kancelarijskognamje{taja.

Ad 5. Izabrano je Povjerenstvo za popis imovine ipotraìvanja na dan 31. 12. 2005. god. u sastavu: mr. scMladen Stojkovi}, predsjednik, \ur|ica Beli}, ~lanicai Ana @nidarec, ~lanica.

Ad 6. Ponovo smo, s nadnevkom od 23. 11. 2005.god. dobili dopis od Fakulteta kemijskog inènjerstva itehnologije te dio zapisnika Sveu~ili{ta koji odobrava-njem financijskih sredstava potkrepljuje njihovu izjavuo odobrenju tro{kova ure|enja prostora na njihovoj lo-kaciji u Savskoj 16, a time iseljenje iz na{ih prostora.Naravno oni i dalje mole da im oprostimo ve}i dio du-govanja, a da nam oni plate samo PDV kojega je H[Dpodmirivalo po isporu~enim im ra~unima tijekom 4 go-dine, za koje ih prema zakonu duìmo (ostrali dio izranijih godina je prema zakonu oti{ao u zastaru). Nakonrasprave, njihov prijedlog uz obrazloènje koje smonaveli i kod na pro{loj sjednici odbijenog prijedloga, niovoga puta nije prihva}en.

Ad 7. Nakon raspisanog Natje~aja u NN. br. 125 od24. listopada 2005. god. na pro{loj sjednici izabranoPovjerenstvo za provedbu natje~aja izabralo je, aUpravni odbor jednoglasno potvrdio izbor BiserkeMarkovi}, dipl. oec. na mjesto voditeljice ra~unovod-stveno-financijskih poslova u Tajni{tvu H[D-a, na neo-dre|eno vrijeme.

Kako je tajnik H[D-a Hranislav Jakovac najavio,krajem godine odlazak u mirovinu, izabrano je Povje-renstvo za provedbu natje~aja za izbor novog tajnikaH[D-a u sastavu: S. Mati}, I. Grbac, J. Dundovi}, B.Prpi} i H. Jakovac.

Prihva}en je prijedlog da Povjerenstvo predloì ineku nagradu za dvoje zaposlenika u Tajni{vu H[D-akoji krajem godine odlaze u mirovinu.

Ad 8. U izdanju Akademije {umarskih znanosti predsamim je zavr{etkom izrada i tiskanje znanstvene mo-nografije “Poplavne {ume u Hrvatskoj” i predvi|a senjeno predstavljanje za 21. prosinca ove godine u 11 sa-ti u dvorani Hrvatskoga novinarskog dru{tva (Novinar-ski dom). Toga dana u 9,30 sati predvi|eno je i odrà-vanje 12. sjednice Upravnog obora H[D-a.

I. Duvnjak izvje{tava o akciji razminiravanja Pra{-nika. Razminiran je onaj dio, uz put tako da }e se mo}iponovo krenuti u obilazak, a radi se ne{to i na Mu{kombunaru. Ogranak N. Gradi{ka planira urediti jednupou~nu stazu, pa }e biti prilike sve to vidjeti i na tompodru~ju odràti jednu od sjednica UO.

Zapisnik sastavio tajnik H[D-a: Predsjednik H[D-a:Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um. Akademik Slavko Mati}, v.r.

ERRATA CORRIGETehni~kom gre{kom u In memoriam prof. dr. sc Nikoli Luki}u, krivo je nazna~ena godina smrti. Umjesto

1995. treba biti 2005. godina.Uredni{tvo

UPUTE AUTORIMA[umarski list objavljuje znanstvene ~lanke iz po-dru~ja {umarstva, primarne prerade drva, za{titeprirode, lovstva, ekologije, prikaze stru~nih preda-vanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikazeiz doma}e i strane stru~ne literature, te va`nije spoz-naje iz drugih podru~ja koje su va`ne za razvoj iunapre|enje {umarstva. Objavljuje nadalje i ono {tose odnosi na stru~na zbivanja u nas i u svijetu, po-datke i crtice iz pro{losti {umarstva, prerade i upora-be drva, te radove Hrvatskoga {umarskog dru{tva.^lanci kao i svi drugi oblici radova koji se dostav-ljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno isaèto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stru~ni~lanci u prilogu trebaju imati sadràj (saètak)na engleskom ili njema~kom jeziku (iz posebnihrazloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaklju-~ke razmatranja. Saètak na stranom jeziku trebabiti napisan najmanje na 2 stranice s proredomna papiru formata A4.Molimo autore da se pridràvaju sljede}eg:– Prije uvoda treba napisati kratki saètak o temi~lanka, svrsi i va`nijim rezultatima, najvi{e do 1/2stranice napisane s proredom na papiru formata A4.– U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisationo {to se opisuje (istraùje), a u zaklju~ku ono {toomogu}uju dobiveni rezultati uz op}e prihva}enespoznaje iz odre|enog podru~ja {umarske struke iprakse.– Opseg teksta moè iznositi najvi{e 10 tiskanihstranica [umarskog lista, zajedno s prilozima(tablice, crteì, slike...), {to zna~i do 16 stranica sproredom na papiru A4. Samo u iznimnimslu~ajevima Ure|iva~ki odbor ~asopisa moè prih-vatiti radove ne{to ve}eg opsega, ako sadràj i kva-liteta tu opse`nost opravdavaju.– Naslov ~lanka (djela) treba biti kratak i jasno izra-àvati sadràj rada. Ako je ~lanak ve} tiskan ili seradi o prijevodu, treba u bilje{ci na dnu stranice(fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tis-kan.– Naslove, podnaslove u ~lanku, saètak (s uvo-dom, metodolo{kim napomenama, raspravom,rezultatima istraìvanja i zaklju~cima), opise sli-ka i tablica, treba napisati i na engleskom ili nje-ma~kom jeziku.– Fusnote glavnog naslova ozna~avaju se zvjezdi-com, dok se fusnote u tekstu ozna~avaju redoslje-dom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani-ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama ozna~ujuse malim slovima i navode se odmah iza tablica.– Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizi-kalnih veli~ina, dok manje poznate fizikalne veli~i-ne treba posebno objasniti u jednad`bama i sl.

– Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budurazumljivi bez ~itanja teksta i obiljeìti ih brojevimakako slijede.– Sve slike (crteè i fotografije) treba priloìti odvo-jeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime au-tora i skra}eni naslov ~lanka. Slike trebaju u pravilubiti u omjeru 2:1.– Crteè i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst ibrojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznakefizikalnih veli~ina kosim. Fotokopije trebaju bitijasne i kontrastne.– Poèljno je navesti u ~emu se sastoji originalnost~lanka i zbog kategorizacije po me|unarodnim kri-terijima.– Obvezno treba abecednim redom navesti literatu-ru na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer na-vodimo:1. K l e p a c , D. 1965: Ure|ivanje {uma, [umarski

fakultet, Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb.2. P r p i } , B., N. K o m l e n o v i } , Z. S e l e t k o v i }

1988: Propadanje {uma u Hrvatskoj, [umarskilist 112, (5–6): 195–215, Zagreb.

– Pored punog imena i prezimena autora trebanavesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,mr., dipl. ing. ...).– Tekst ~lanka treba (osim izuzetno), pripremiti spomo}u nekog od tzv. wordprocesora na osob-nom ra~unalu sukladnom s IBM, te tako ure|enirukopis predati na disketi 3.5”.– Potpuno zavr{ene i kompletne ~lanke (disketu,tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredni{tva.Autori su odgovorni za to~nost prijevoda na stranijezik.– Primljeni rad Uredni{tvo dostavlja recenzentu od-govaraju}eg podru~ja na mi{ljenje u zemlji, a zaznanstvene ~lanke i recenzentima u inozemstvu.– Autori koji èle separate – posebne pretiske svojih~lanaka mogu naru~iti istodobno sa slanjem rukopi-sa. Separati se posebno napla}uju, a tro{ak se nemoè odbiti od autorskog honorara. Najmanje semoè naru~iti 20 separata.– Objavljeni radovi se pla}aju, stoga autor uz ru-kopis treba dostaviti svoj broj ìro-ra~una, JMBG, adresu i op}inu stanovanja.

Uredni{tvo [UMARSKOG LISTAZagreb, Trg Maùrani}a 11Telefon: 48 28 477, 48 28 359Telefax: 48 28 477

E-mail: [email protected] [email protected]

WEB stranica: www.sumari.hr

Jedna od brojnih zanimljivosti u svijetu kukaca je i me|uodnos fitofagnih vrsta i njihovih prirodnihneprijatelja, tako|er kukaca. Ovoga puta predtstavljamo poznati primjer gdje obje biolo{ke uloge igra-ju predstavici istog reda kukaca – opnokrilaca. Ksilofagne ose drvarice, primjerice velika osa drvarica(Urocerus gigas L.) ulaù jaja u drvo ~etinja~a uz pomo} svrdlu sli~ne leglice. Njihove li~inke razvijajuse i rastu u unutra{njosti drveta i predstavljaju objekt “interesa” parazitoidnoj vrsti, velikoj osi najezni-ci (Rhyssa persuasoria L.). Ova osa ima znatno dulju leglicu kojom moè dosegnuti i dublje pozicioniraneli~inke ose drvarice. Obje ose imaju leglice prilago|ene za svrdlanje kore i drveta, samo sa bitno razli~i-tim ciljevima, jedna da svoje potomstvo odloì u drvo, a druga u ìve li~inke prve vrste.

One of the many fascinating topics in the world of insects is a relationship between phytophages andtheir natural enemies, also insects. This time we are presenting the well known example where both bio-logical roles are played with species from the same order of insects – wasps. Xylophagous wood wasps(horntails) like Urocerus gigas L. insert their eggs in the wood with their drill-like ovipositors. Their lar-vae develop and grow in the wood and become victims to the large saber wasp Rhyssa persuasoria L. Itsfemale has a long ovipositor enabling it to reach deeply burrowed horntail larvae. Both species haveovipositors adapted for wood boring but with substantially different goals, one to lay its offspring in thewood and other to lay them in the larvae of the first one.

IZDAVA^: HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO uz financijsku pomo} Ministarstvaznanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih {uma, d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestièrecroate –Herausgeber: Kroatischer Forstverein

Grafi~ka priprema: @UPANÎ] H R d.o.o. – ZagrebTisak: EDOK – Zagreb

Sl. 1. Velika osa drvarica (Urocerus gigas L.) pri-likom ulaganja jaja u drvo jele

Fig. 1. Large egg laying female of Urocerus gigas L.

Sl. 3. Velika osa najeznica (Rhyssa persuasoriaL.) pri ulaganju jaja u li~inke osa drvaricaubu{enih u drvetu jele

Fig. 3. Parasitoid sabre wasp Rhyssa persuasoriaL. laying her eggs in the burrowed larvae ofhorntail wasps

Sl. 2. Leglica velike ose drvariceFig. 2. Ovipositor of the large horntail wasp

Sl. 4. Paraziti~ka brakonidna osa u potrazi za li~in-kama cvilidreta sakrivenih pod korom jele

Fig. 4. Braconid parasitoid wasp in the search ofcerambycid larvae hidden beneath the barkof silver fir

(Tekst i fotografije B. Hra{ovec)

UDC 630* ISSN CODEN SULIABRIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA NAKRAJU GODINE Ova godina bila je za na{u struku...

Documents

Transcript of UDC 630* ISSN CODEN SULIABRIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA NAKRAJU GODINE Ova godina bila je za na{u struku...