U srcu protupožarne sezone

Časopis za popularizaci ju šumarstva | Broj 223 – 224 | Godina Xviii. | zagreb, srpanj – kolovoz 2015. | issN 1330 – 6480

Dani hrvatskog šumarstva - sjekačko natjecanje

Suradnja Hrvatskih šuma i Udruge Zvono

Zlatna medalja za vino Hrvatskih šumaAlepski bor na osuđeničkoj klupi

Tema broja

Izdvajamo...

Otvorena Šuma okom šumara Planinska priroda Oštećenost šumskih ekosustava

.

sadržaj 3 Eu projekti i ruralni razvoj 4 u srcu protupožarne sezone 6 Hrvatske šume surađuju na projektu požeške gimnazije 8 udruga “zvono” i Hrvatske šume surađuju na

dobrobit lokalne zajednice 9 još jedna invazivna vrsta prijeti domaćem ekosustavu

uprave šuma split 11 Najbolji sjekači dolaze iz ušp zagreb14 svečano obilježena 250. godišnjica šumarstva

u Hrvatskoj15 održan seminar za ujednačavanje kriterija procjene

oštećenosti krošanja 17 svečano potpisan ugovor o primopredaji skidera 18 šumari nastavljaju fotografsku tradiciju 19 Hrvatski šumari sudjelovali na mađarskom

šumarskom kongresu20 Hrvatske šume na 50. Floraartu

Mjesečnik »Hrvatske šume« | izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | predsjednik uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. | Naslovna stranica: Praskozorje, marinko Bošnjaković | zadnja stranica: Šumsko Jutro I., Goran Dorić | Grafičko oblikovanje: Igor Mikulić | lektura i tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

21 Graševina ušp požega osvojila zlatnu medalju! 22 Fsc obuhvaća sve segmente šumarstva 24 šume nisu krivci za požare!29 Najstarija Hrvatska šumarija 32 što znamo o planinama i planinskoj prirodi? 34 Delničani slave četvrti put zaredom35 šuma tlo čuva36 jela još uvijek u najlošijem stanju, jasen ju sustiže 38 Gljive posluživane na srebrnim tanjurima40 velika biološka raznolikost na malome prostoru 42 Kako raste i nestaje jedan od najkompliciranijih

ekosustava na zemlji 44 prirodno svjetlo ima svrhu privući ili odbiti 46 Biljka za otklanjanje reumatskih teškoća 47 Dječji kutak – i vrtićarci slave 250. godišnjicu

šumarstva!

2 HRVATSKE ŠUME bRoj 223 – 224 l SRPANj – KoLoVoZ 2015.

HRVATSKE ŠUME BROJ 223 – 224 l SRPANJ – KOLOVOZ 2015. 3

Riječ Uprave

Posljednjeg dana lipnja organizirana je svečanost prigodom usvajanja Programa ruralnog razvoja, vjerojatno najvažnijeg strateškog dokumenta koji je kao članica Europske unije potpisala Republika Hrvatska. Taj se dokument uvelike tiče šumarstva i Hrvatskih šuma jer nam predstoji novi val investi-cija. Hrvatske šume već su provele interni natje-čaj za zapošljavanje radnika u Službi za strateški razvoj i upravljanje organizacijskim promjenama.

Usvajanjem Programa ruralnog razvoja za Republiku Hrvatsku, koji je koncem svibnja prihvatila Europska komisija, Hrvatske šume kreću zajedno s ostalim

šumarskim i poljoprivrednim sektorom u novi investicijski ciklus koji će u konačnici dovesti do otvaranja mogućnosti zaposlenicima Hrvatskih šuma da svojim idejama potpomo-gnu realizaciju pojedinih projekata.

U narednom razdoblju potrebno je usvojiti pravilnike koji se trenutno nalaze na savjetovanju, a koji će definirati uvjete pod kojima će se moći krenuti u realizaciju spomenutih proje-kata. Određeni su projekti već u pripremi, a prvi pozivi očekuju se u 12. mjesecu. S obzirom na ritam rada, nadamo se da će barem jedan projekt krenuti u realizaciju do kraja godine.

Šumarskim stručnjacima i zaposlenicima Hrvatskih šuma najzanimljivija će biti Mjera M08 koja se odnosi na Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma Podmjere 8.5. Ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava gdje spada prevođenje de-gradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura u šumske sa-stojine visokog uzgojnog oblika pod kojima podrazumijeva-mo pretvorbu panjača, šikara, šibljaka i drugih degradiranih oblika šumskih sastojina u sastojine visokog uzgojnog oblika ili pretvorba monokultura u mješovite šume.

Ono što se ovdje smatra prihvatljivim troškovima je trošak pripreme zemljišta za sadnju ili sjetvu, trošak nabave šumskog reprodukcijskog materijala, troškovi usluga radova sjetve ili sadnje (tu je još i trošak izrade studije i analize te trošak arhitekata, inženjera, konzultanata i dr.). Sva ulaganja moraju biti u skladu s Osnovama gospodarenja gospodar-skim jedinicama.

Pod ovom mjerom spada i uspostava i uređenje pouč-nih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture za re-kreaciju u javne svrhe u šumama. Ovdje pod prihvatljivim troškovima smatramo nabavu materijala, opreme, usluga i radova te druge manje odgovarajuće infrastrukture kao i trošak izrade studija i analiza te usluge arhitekata, inže-njera, konzultanata i dr.

Mjera M04 – Ulaganja u fizičku imovinu podrazumije-va i razvoj i unaprjeđenje infrastrukture u funkciji razvoja i prilagodbe (pristup šumskom zemljištu, opskrba energijom i sl.) te neproizvodna ulaganja vezana za učinkovito kori-štenje resursa i očuvanje okoliša. Ovdje imamo podmjeru M04.3, operacija M04.3.3. koja definira ulaganje u uređenje infrastrukture u okviru koje će se dodjeljivati bespovratna sredstva za potporu ulaganjima u izgradnju i rekonstrukciju šumskih cesta i vlaka.

Ova će točka predstavljati glavni fokus radnika Hrvatskih šuma pri planiranju projekata.

Tu se pod prihvatljivim troškovima smatra: trošak projektiranja šumske infrastrukture trošak izgradnje šumske infrastrukture trošak rekonstrukcije, materijala i rada strojeva i dr. troškovi nadzora trošak kupovine šumskog ili ostalog zemljišta za potrebe

provedbe projekta u iznosu od 10 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Djelatnik Hrvatskih šuma koji je zainteresiran za rad na projektima koji će biti financirani iz EU fondova morat će se koncentrirati na gore navedene točke te osmisliti projekt koji će prema navedenim kriterijima moći participirati za jedan od načina financiranja. Kada djelatnik osmisli projekt prema navedenim kriterijima, prijavit će ga Službi za stra-teški razvoj i upravljanje organizacijskim promjenama, koji unutar tvrtke Hrvatske šume djeluju kao support grupa (po-drška) koja će dalje usmjeravati autora projekta te će pomo-ći u izradi projektne dokumentacije. Vrlo je važno naglasiti kako svaki pojedini projekt može imati samo jednog projekt menadžera i to moraju biti pojedinci na podružnicama na kojima se projekt odvija. Isti će od strane Uprave društva do-biti aneks ugovora za vrijeme trajanja projekta u kojem će biti definirana pravna i financijska osnova koja će vrijediti do završetka projekta.

Detalj sa radionice u sklopu projekta ForestEye

Du sklopu p

EU PROJEKTI I RURALNI RAZVOJ

Usvojeni Program ruralnog razvoja

donijet će boljitak i radnicima

Hrvatskih šuma

Foto: Goran Vincenc

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 223 – 224 l SRPANJ – KOLOVOZ 2015.

Aktualno

Zadnjih se godina broj šumskih požara dramatično povećao pa je problem šumskih požara postao znača-jan za Europu, a posebice za mediteranske zemlje koje su zbog klimatskih uvjeta najviše pogođene ovim fenomenom.

Od prvoga dana lipnja do kraja listopada zabranje-no je svako loženje vatre na otvorenom. Tko se ne bude pridržavao te odluke, morat će platiti od 500 do

2.000 kuna novčane kazne, a ako loženje vatre na otvorenom preraste u požar, krivac će morati platiti i do 5.000 kuna ili provesti 60 dana u zatvoru. Tako kažu odredbe, no koliko se primjenjuju drugo je pitanje.

Jedan od većih požara ovoga ljeta, kojim je praktički otvo-rena sezona ljetnih požara, onaj je u Lokvi Rogoznica, za koji je odgovoran 66.-godišnjak koji je neoprezno palio korov iza kuće. Nakon višesatne akcije u kojoj je bilo više od 200 vatro-gasaca iz čitave županije, cijeli su dan požar gasila i četiri ka-nadera. Do jutra je na zgarištu bilo 80 vatrogasaca, 40 vozila iz 30 DVD-a te vatrogasci-profesionalci iz dviju vatrogasnih postrojbi. Nestali su hektari maslinika i makije. Ljudi su bje-žali iz kuća bojeći se za vlastiti život. I tako, čini se, iz godinu u godinu. Hrvatske šume informiraju, policija upozorava, va-trogasci apeliraju, no unatoč svemu većina požara nastane nepažnjom ljudi, štete se zbrajaju u milijunima kuna, a kriv-ci uglavnom prođu s opomenom ili prekršajnom prijavom. 66.-godišnjak je izazvao požar iz nehaja, ako pretpostavimo da je umirovljenik s prosječnom hrvatskom mirovinom od nekoliko tisuća kuna, očekivano je da će najveća kazna iznositi

ne više od minimalnih 2.000 kuna, a šteta i troškovi broje se u desecima milijuna. Za njega je i to puno, ali prekršio je za-kon, ugrozio ljude i imovinu, sa 66 godina trebao bi znati više, ako ništa. Nekoliko velikih požara haralo je i Zadarskom

županijom, Istrom i Pelješcem gdje je vatra progutala 70-tak hektara borove šume. Požar je gasilo 80-tak vatrogasaca i dva kanadera. Inače, ovo je drugi požar na jugu Hrvatske u razma-ku manjem od tjedan dana. U Dubrovačkom primorju također je izgorjelo 70-ak hektara guste borove šume, a policijskim očevidom utvrđeno je da je ovaj požar podmetnut. Zbog tog kaznenog djela priveden je 37.-godišnjak protiv kojeg je podi-gnuta prijava, a određen mu je i istražni zatvor. Ustanovljeno je da gotovo sve šumske požare uzrokuje ljudsko ponašanje što uključuje potrebu da se donesu neke zajedničke odluke što se tiče ljudskih aktivnosti na mjestima dodira s prirodnim okolišem, a posebno šumama. Ispravno je reći da svaka poja-va paljenja vatre ima tendenciju širenja ako se ne ograniči i ne kontrolira, a može se proširiti do razmjera koji se ne mogu lako ugasiti. Hrvatske šume svake godine počevši od prvog lipnja organiziraju motrilačko-dojavnu i ophodarsku službu. S preko stotinu, što stalnih što privremenih motrilačkih mjesta, na područje čitavog priobalja budnim očima paze ljudi po-sebno obučeni za rad u protupožarnoj službi. Na svojim mo-

POŽARI

U srcu protupožarne sezone Tekst Foto: Irena Devčić

Dojavljen požar u Slivnici Donjoj

Opožarena šikara izgorjela u nedavnom požaru Inženjer Dean Žagar i promatrač Milovan Ikić


trilačkim mjestima opremljeni dalekozorom, zemljovidima i mobitelima, prate i promatraju svaku promjenu na obzoru te dojavljuju prvu naznaku požara. Što je dim ranije uočen, to je intervencija brža i učinkovitija. Na najvišoj zadarskoj motrio-nici, onoj u Musapstanu, zatekli smo mladog Bastijana Schne-idera. Ovo mu je prva sezona koju tuče u protupožarnoj zašti-ti. Ozbiljno shvaća svoj posao i drago mu je što može pomoći vatrogascima u što bržoj intervenciji. Provesti osam sati sam na motrionici i nije lako. Sunce nemilosrdno tuče danju, noću na toj visini vjetar puše pa se osjećaj temperature snizi toliko da se ne možeš nikako zagrijati stojeći na jednom mjestu. No, kaže navikli su. Iz sigurnosnih razloga u noćnoj smjeni dežu-raju dvojca. Tako lakše ostaju budni, tema za razgovor im ne nedostaje, kaže Bastijan. Najveća kriza sna pak nastupi oko tri ujutro kada sav pošteni svijet spava. No i to se pregrmi. Nakon kontrole opreme i zapisnika, inženjer Dean Žagar potpisuje knjigu opažanja, a mladi se Bastijan poput vjeverice u neko-liko sekundi uzverao natrag na 14 metara visoku motrionicu, ostavivši mene u čudu.

Nastavljamo obilazak dalje, prema novom požarištu u Debeljaku. U dva dana koliko je vatrogascima trebalo da uga-se požar, izgorjelo je 20 hektara uglavnom šikare. Uzrok je još uvijek nepoznat, no za pretpostaviti je da je i ovaj nastao djelo-vanjem ljudske ruke. Ulazimo u šumsku prosjeku, a krajolik se odjednom mijenja iz bajkovito mediteranskog u apokaliptični prizor iz kakvog filma o Mad Maxu ili nešto slično. Spaljena zemlja, crni batrljci izgorenog raslinja, nepodnošljiva vrućina i smrad paleži. Uzimam nekoliko fotografija požarišta, i bježimo dalje. Ovdje zaista nije za izdržati. Mogu samo zamisliti kako je vatrogascima boriti se s vatrenom stihijom u ovim uvjetima visokih temperatura pa još uz nekoliko stotina stupnjeva cel-zijevaca vatrene buktinje oko njih. Nakon kraće vožnje dolazi-mo do druge motrionice, one na brdu iznad Debeljaka s koje je i dojavljen ovaj požar. Tamo nas je dočekao Milovan Ikić, iz susjednog mjesta. Radi na ovoj motrionici već godinama i do-bro je upoznat s poslom koji obavlja. Gledamo na sjever gdje se u zrak uzdiže visoki bijeli dim. Kaže nam Milovan da gori u Slivnici Donjoj, nepristupačan je teren pa vatrogasci ne mogu do požara. Prepričava kako je zadnji požar od prije nekoliko dana bio velik i opasan, približio se kućama. Ljudi su se prepali, bježali iz kuća. Na sreću, kada su se kanaderi pridružili gašenju, požar je stavljen pod kontrolu. Slijedi provjera opreme, potpi-sivanje u knjigu opažanja, još koja riječ i ostavljamo Milovana da dalje prati i promatra krajolik ne bi li uočio kakav začetak požara. Od početka godine na području krša registrirano je 58 požara. Prva polovica 2015. godine ostat će zabilježena po količini padalina manjim od mjesečnih prosjeka i to već u rano proljeće. To je rezultiralo i većim brojem proljetnih poža-ra na vegetaciji u priobalnom, ali i u kontinentalnom dijelu Re-publike Hrvatske. Najveći broj požara javio se tijekom veljače i ožujka, tradicionalno poljoprivrednih mjeseci, kada se zbog paljenja korova često znade zapaliti i okolno zemljište. Od pro-vođenja protupožarne sezone do sada (prva polovica srpnja), zabilježeno je 15 požara. Potrebno je pričekati završetak ljeta kako bi mogli sa sigurnošću procijeniti ovogodišnju bilancu požara. No čini se kako bi ovo moglo biti jedno prosječno ljeto. Za sada, gorjela je prvenstveno šikara i šibljak, zatim neobraslo šumsko tlo, oko 60 hektara visoke šume i oko 40 hektara niske

šume te panjače. Ukupna šteta zbrojena na dosadašnjim po-žarištima u državnim šumama iznosi gotovo jedanaest miliju-na kuna te oko pola milijuna na privatnim šumama. Šumskim požarima nanose se najveće štete šumskom ekosustavu. Na području mediteranskih šuma broj požara i njihova veličina znatno su veći i jači nego u drugim predjelima. Razlog su viso-ke temperature praćene sušnim razdobljima, velike površine čistih crnogoričnih sastojina te povećani broj ljudi koji se u ljet-nim mjesecima nalazi na Mediteranu.

U svrhu sprečavanja nastanka većeg broja požara HŠ svake godine izrađuju Plan zaštite od požara te poduzimaju brojne preventivne mjere. Radovi prevencije odnose se na ra-dove u razdoblju prije ili nakon uvođenja posebnih ili pojača-nih mjera na zaštiti šuma od požara, a to su proreda i čišćenje šuma, izrada šumskih prometnica i sanacija požarišta. Druge mjere odnose se na poslove opažanja, motrenja, ophodnje te lugarsko-požarničke službe u pravovremenom otkrivanju i dojavi mogućeg nastanka otvorene vatre i požara svrhom br-zog djelovanja u sprečavanju razvoja i širenja požara. Tempe-rature u mediteranskom dijelu Europe, posebice u sjevernim područjima, povećavaju se većom stopom od trenda prosječ-nog globalnog zatopljenja u ostalim dijelovima Europe. U ovom području šumski požari postaju velika prijetnja šuma-ma, a dodirna urbana područja sve su ozbiljnije izložena ovoj opasnosti. Preventivne mjere koje utječu na šume temelje se na ekološkim principima Ugovora EU. Europska komisija podržava nacionalne politike zaštite šuma kroz niz alata koji izravno ili neizravno utječu na šume poput mjera zaštite oko-liša i klime, ruralnog razvitka, poljoprivrede, regionalne politi-ke, civilne zaštite i istraživanja. Posljedice šumskog požara su neprocjenjive za okoliš u društveno-ekonomskom smislu. U nekim državama članicama postoje pravila o popisivanju po-dručja izloženih požarima, čak i primjena restriktivnih mjera za korištenje tog zemljišta. Zato zapamtimo, u šumi se može-mo izgubiti, ali ne smijemo izgubiti šumu!

Najviša promatračnica Šumarije Zadar visoka je 14 metara i nalazi se u šumi Musapstan

Aktualno


Aktualno

Gimnaziju u Požegi pohađa 641 učenik dok je u njoj zaposleno 47 profesora. Projektom je predviđeno po-vezati 60 darovitih i uspješnih učenika i 15 profesora putem praktičnoga bavljenja znanošću kako bi razvo-jem svojih potencijala i kapaciteta naučili primijenjeno koristiti znanje s područja zaštite okoliša. Projekt su prepoznale Hrvatske šume koje su se pridružile požeškim gimnazijalcima u svojstvu suradnika.

Požeška gimnazija osmislila je zanimljiv projekt kojim je kandidirala za dodjelu sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije. Riječ je o projektu Gimnazijski

ekološki laboratorij (GEL) koji je nastao kao potreba za osmi-šljavanjem novih pristupa učenju povezanih s javnim djelo-vanjem. Tema je odabrana prema velikom interesu učenika za izbornu nastavu iz područja ekologije do koje su došli putem anketa te činjenici kako 20-25 % gimnazijalaca svake godine upisuje fakultet s područja prirodnih i biomedicinskih znanosti.

Glavni je cilj projekta unaprijediti Hrvatski kvalifikacijski okvir kreiranjem i provedbom međupredmetnih kurikuluma za gimnazije na području zaštite okoliša i održivog razvoja. Te kurikulume će izrađivati sami učenici, profesori i eksperti, a zasnivat će se na ishodima učenja i bit će izrađen prema principima Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) te Hrvat-

skog kvalifikacijskog okvira (HKO). Specifični cilj podrazumi-jeva osposobiti učenike i profesore za praktičnu primjenu znanja i vještina te za argumentirano društveno djelovanje u zaštiti okoliša i promicanju održivog razvoja. Učenici će po završetku programa biti u mogućnosti povezivati znanje iz različitih nastavnih predmeta, školu i život, znanja i vrijedno-sti, znanstvenu spoznaju i praksu.

U projektu će sudjelovati 60 učenika od 641, koliko po-hađa požešku gimnaziju te 15 profesora od 47 koliko ih je zaposleno u Gimnaziji. Svi oni su izuzetno motivirani za su-djelovanje u Gimnazijskom ekološkom laboratoriju, a svatko od njih će dobiti određene benefite od projekta. Učenici će moći zadovoljiti potrebu za povezivanjem stečenih znanja i razvojem svojih potencijala i kompetencija putem praktič-nog bavljenja znanošću te društvenog djelovanja zasnova-nog na izvornim znanstvenim rezultatima.

Profesori će pak imati priliku baviti se znanstvenim istra-živanjem i pisanjem stručnih radova te usavršavati osobne stručne kompetencije, suradničke vještine u timskom radu, primjenu višepredmetne timske nastave i autoritativno dje-lovanje u zajednici.

Gimnazija u Požegi kao krajnji korisnik ojačat će putem projekta Gimnazijskog ekološkog laboratorija svoj položaj i ugled napredne odgojno obrazovne ustanove kao mogućeg središta izvrsnosti u hrvatskom obrazovnom su-stavu. Gimnazija se nedavno preselila u novu zgradu opre-mljenu suvremenom nastavnom opremom i IC tehnologi-jom, a upravo takva oprema potrebna je kako bi projekt u potpunosti mogao biti proveden. Osim toga, sve osnovne i srednje škole Požeško – slavonske županije moći će koristi-ti metodička i metodološka rješenja, rezultate istraživanja i obrazovne sadržaje proizvedene u Gimnazijskom ekološ-kom laboratoriju dok će tijela lokalne uprave i samouprave moći koristiti rezultate rada GEL-a u pripremi i praćenju pro-vedbe samoupravnih odluka u području gospodarenja okoli-šem. Bit će to jedinstven slučaj u Hrvatskoj, gdje će političari koristiti argumentirane podatke srednjoškolaca kao bazu za izravnu provedbu njihovih politika, a značaj je time veći jer je riječ o temi za koju vlada velika zainteresiranost javnosti.

Kako je riječ o pionirskom projektu, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta dobit će u požeškoj gimnaziji ogledno

EU PROJEKTI

Hrvatske šume surađuju na projektu

požeške gimnazije Tekst: Goran Vincenc Ilustracije: GEL

Doprinos Hrvatskih šuma


Aktualno

mjesto za sustavan odgojno – obrazovni rad i stručno usavr-šavanje na polju zaštite okoliša.

Hrvatske šume, UŠP Požega rado su se odazvale ovo-me projektu te će sudjelovati u obliku suradnika zajedno s institucijama poput Instituta “Ruđer Bošković” i Hrvatskih voda. Stručnjaci iz Hrvatskih šuma će sudionicima GEL-a pružiti ekspertnu i tehničku potporu prilikom aktivnosti u projektu poput osposobljavanja za sustavno snimanje stanja okoliša gdje će se polaznici osposobljavati za terenska mo-

VELIKO PRIZNANJE ZA HRVATSKE ŠUME

Zajedničko tehničko tajništvo prekograničnog programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina u suradnji s Agencijom za regionalni razvoj Republike Hrvatske i Delegacijom Europske Unije u Bosni i Hercegovini održali su dana 21. svibnja u Mostaru programsku svečanost Grant Award Ceremony, na kojoj su dodijeljeni certifikati za izvrsnost projekata financiranih sredstvima EU. U sklopu 3. poziva prekograničnog programa IPA CBC HR – BiH 2007. – 2013., u konkurenciji je bilo 182 prijavljenih projekata od kojih je prošlo 8, a među njima je najveći financijski projekt ForestEye na kojem su vodeći partner Hrvatske šume d.o.o. s ukupnom vrijednosti 651.524,40 EUR. Uvodne su riječi na svečanosti održali: Helga Bubanović-Devčić, pomoćnica ministra Ministarstva regionalnog razvo-ja i fondova EU u RH, zatim Ines Kos, ravnateljica Agencije za regionalni razvoj RH te Massimo Mina, šef operacija za pre-kograničnu suradnju Delegacije Europske Unije u BiH-DEU.Na svečanosti su ispred Hrvatskih šuma d.o.o. prisustvo-vali Zoran Šunjić, voditelj projekta, i Zvonimir Matić, član projektnog tima.Nakon uvodnih riječi, održana je prezentacija ugovore-nih projekata te su dodijeljeni certifikati za svih 8 potpi-sanih ugovora iz 3. poziva. Ispred HŠ certifikat je preuzeo Zoran Šunjić, a ispred Her-cegbosanskih šuma Draško Brnić, predsjednik Uprave.

trenja, snimanja, mjerenja i sl. Šumari će imati prilike preni-jeti svoje znanje na učenike i profesore kako bi što kvalitetni-je mogli odraditi projekt, a važnost toga je velika jer šumari će izravnom edukacijom potpomoći u stvaranju zdravog i ekološki osviještenog društva. Ukoliko projekti poput ovoga postanu praksa, šumari će imati veliku ulogu u cijelome edu-kacijskom sustavu što smatramo pozitivnim, a o stručnosti govori i 250 godina duga povijest potrajnoga gospodarenja, zbog kojeg danas Hrvatska ima jedan od očuvanijih ekosu-stava u Europi – šume Republike Hrvatske.


Aktualno

Udruga djece i mladih s poteškoćama u razvoju “Zvo-no” iz Belišća započela je svoj rad 2003. godine. Tada je na području Belišća i Valpova postojao veliki pro-

blem nedostatka institucija koje će voditi brigu o socijalizaci-ji te pomaganju u osamostaljivanju i samoodređivanju mla-dih s poteškoćama u razvoju. Od onda, Udruga je uz pomoć brojnih volontera i institucija uspjela organizirati boravak spomenutih osoba, radionice samozastupanja, školu samo-stalnog stanovanja, dramske radionice, glazbene radionice te informatičke radionice u sklopu dnevnog centra. Osim toga Udruga je organizirala radionicu tkanja, recikliranja pa-

pira i radionicu keramike. Sve je to od velike pomoći osoba-ma s poteškoćama u razvoju koje sudjelujući u sadržajima Udruge “Zvono” osjećaju bolju socijalizaciju te im se osigu-ravaju jednake mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje i samostalni život, a razvija se i socijalno poduzetništvo. Ro-ditelji djece s poteškoćama u razvoju dobivaju pomoć kod uključivanja u sustav socijalne skrbi što zaokružuje cijeli su-stav Udruge “Zvono” na korist cijeloj zajednici.

Vrlo važan segment Udruge, koji uvelike pomaže njezi-nome pravilnome funkcioniranju, svakako su njezini volon-teri kojih ima pedesetak. Njihov veliki doprinos vidljiv je na

Brojne su institucije prepoznale humanitarni rad i trud Udruge “Zvono” iz Belišća pa tako i Hrvatske šume. Udruga djece i mladih s poteškoćama u razvoju pokriva veliko područje Valpovštine i zapadne Baranje, a brojne aktivnosti koje se događaju pod okriljem ove Udruge, dokaz su kako je svaki pojedinac našega društva sposoban pridonositi njegovu boljitku.

HUMANITARNI RAD

Udruga “Zvono” i Hrvatske šume

surađuju na dobrobit lokalne zajednice

Prilikom posjeta Udruzi “Zvono”Prilikom posjeta Udruzi “Zvono” Lutkica Ijuju plod je mašte štićenika Udruge

Obnovljena lugarnica Repnjak sa vrtom

Tekst Foto: Goran Vincenc


AktualnoMEDITERAN U STRAHU OD NOVE BOLESTI

Još jedna invazivna vrsta prijeti domaćem ekosustavu Uprave šuma Split

Xylella fastidiosa predstavlja invazivnu vrstu une-senu u europski ekosustav. Pretpostavlja se da je tijekom prošlog stoljeća došlo do višestrukih uno-sa ove bakterije s američkog kontinenta u Euro-pu, no bolest se nije udomaćila zbog nedostatka učinkovitog vektora. Nakon unosa, bakterija se udomaćenim kukcem vektorom (cvrčak) proširila na okolne masline i drvenaste vrste.

Tekst Foto: Irena Devčić

Italija je u listopadu 2013. godine obavijestila Europsku ko-misiju i ostale države članice o prisutnosti bakterije Xylella fastidiosa u regiji Apulia (regija na jugu Italije, prostire se duž

obale Jadranskog mora, a glavni grad je Bari). Na bilju su uočeni simptomi kao što je uvenulost rubova listova i brzo propada-nje. Trenutno je maslina glavna biljka domaćin zaražena ovom bakterijom. Uz velik broj već poznatih kao i potencijalnih inse-kata prijenosnika (vektora) potvrđeno je i kako velik broj biljaka može biti domaćin ovoj bakteriji, što iziskuje dodatni oprez. S obzirom na to da Republika Hrvatska pripada mediteranskom krugu država članica u čijim gospodarstvima proizvodnja ma-slina ima važnu ulogu i kako se radi o karantenskoj bakteriji

svakom koraku, što nije mala stvar u dijelu Hrvatske gdje se plaćeni posao jako teško pronalazi.

Inicijativu Udruge “Zvono” prepoznali su i radnici Šu-marije Baranjsko Petrovo Selo koji su predložili Upravi Društva raspisivanje javnog natječaja za iznajmljivanje stare i trošne lugarnice Repnjak u humanitarne svrhe. Prva zgrada iznaj-mljena je 2007. godine, a nakon toga i druga zgrada 2012. godine, koju su članovi Udruge preuredili i obnovili te im sada koristi kao prostor za dnevni boravak njihovih štićenika. Nekad trošne lugarnice danas izgledaju prekrasno, uređeni su i inte-rijer i eksterijer, kao i vrt gdje članovi Udruge uzgajaju razne vrste povrća i ljekovitog bilja. Ovu hvale vrijednu suradnju podržala je i Uprava Društva pa je članica Uprave Društva Hr-vatske šume Marija Vekić u pratnji voditelja Podružnice Osijek Borisa Ljubojevića te direktora pravnog sektora Javorka Bebeka posjetila voditeljicu Udruge Miru Anić na prostoru lugarnice Repnjak i uvjerila se u kvalitetan rad Udruge “Zvono”.

– Izuzetno sam zadovoljna viđenim. Udruga “Zvono” slu-ži na čast lokalnoj zajednici i Hrvatske šume će učiniti sve kako bi članovima Udruge omogućili lakše djelovanje na dobrobit cijele zajednice. Smatram kako je ovaj način soci-jalizacije osoba s posebnim potrebama daleko najbolji jer oni sami vide plodove svoga rada, a svoje proizvode mogu plasirati na tržište, što predstavlja zadovoljstvo svakog čovje-ka koji se bavi proizvodnjom, – rekla je tom prigodom Vekić.

Članovi Udruge uredili su prostorije lugarnice te ure-dili poučnu stazu kroz šumarak a u predjelu ispred lugarnice nalazi se vrt u kojem članovi Udruge uz pomoć volontera uzgajaju razno povrće od kojeg rade različite proizvode kao i ljekovito bilje poput lavande. Svoje proizvode plasiraju na raznim događajima poput sajmova, a o njihovoj kreativnosti proizvodi govore sami za sebe. Njihova lutkica pod imenom Ijuju napunjena je lavandom, a zamišljena je da podsjeća na čovjeka raširenih ruku. Ruke lutke mogu se zavezati oko za-pešća, a lavanda štiti vlasnika od komaraca.

Na žalost, prošlogodišnje poplave su napravile velike šte-te kako na samoj zgradi tako i u vrtu, no vrijedni Zvonaši su se uspjeli preorganizirati te su godinu dana popravili goto-vo svu nastalu štetu. Danas je prostor stare lugarnice opet mjesto susreta članova Udruge, a njihovim vrtom i ponovo caruje istinski entuzijazam.

Poučna staza

Maslina

Aktualno


Aktualno

koja predstavlja veliki fitosanitarni rizik, važno je pravovremeno otkrivanje zaraze ovom bakterijom kako bi se spriječilo njezi-no širenje. Svi proizvođači maslina, odnosno svaka osoba koja posumnja na zarazu ovom bakterijom u obvezi je obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora Ministarstva poljoprivre-de. Tijekom provođenja Programa posebnog nadzora u prošloj godini nije utvrđena prisutnost ove bakterije kod nas. Pojača-nim nadzorom bilja obuhvaćene su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska, Primorsko-goranska i Istarska županija, te do sada, kao niti u ovoj godini, nije utvrđena prisutnost bakterije, obavještavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Treba naglasiti kako ovom bakterijom nisu ugroženi samo maslinici već i brojne drvenaste vrste posebno horti-kulturne. Osim maslina ugroženi su bademi i oleandri, šume hrasta, trešnje, višnje te u konačnici i nasadi agruma. Iako je tek 2013. godine bolest službeno prijavljena tijelima Europske unije, bakterija se u Italiji iznenada pojavila još 2010. godine, a razorna bolest prepoznaje se po nazivu Sindrom brzog pro-padanja maslina. Simptomi su venuće i isušivanje terminal-nih izbojaka, koji se brzo šire i na ostatak krošnje, a rezultira propadanjem i uginućem stabla. Xylella fastidiosa je Gram-negativna bakterija ksilema i uzročnik niza drugih teških bo-lesti, među kojima je Pirsova bolest vinove loze, lisna palež badema, oleandra i kave, raznih kloroza citrusa i drugih po-remećaja trajnih nasada i ukrasnih biljaka. Bakterija se trajno prenosi vektorima insekata koji sišu sok iz ksilema, uglavnom cvrčcima, cikadama i pljuvačima (Cicadellidae). Jednom kada se zaraze X-fastidiosom, kukci ostaju zaraženi, a bakterija se množi u njima i ostaje trajno u tijelima odraslih insekata. Bo-lesti koje uzrokuje, javljaju se uglavnom u tropskim i subtrop-

skim područjima, ali zabilježen je slučaj pojave i u hladnijim područjima, kao na primjer lisna palež hrasta u Kanadi.

Godine 1994. bakterija je prvi put primijećena u Aziji, na Tajvanu, gdje je uzrokovala lisnu palež na azijskim kruškama (Pyrus pyrifolia). Sljedeća pojava zabilježena je 2000.-ih, kada je uzrokovala Pirsovu bolest u tajvanskim vinogradima. Pojava bakterije u Puliji (južna Italija) predstavlja prvu pojavu bolesti u Europi. Upravo iz tog razloga Europska komisija je donijela novu Odluku o mjerama za sprečavanje unošenja u Europsku uniju ove opasne bakterije i širenja bakterije unutar Unije. Od-luka je objavljena krajem svibnja i izravno je primjenjiva u svim državama članicama. Europska komisija procjenjuje da je naj-manje 10 % od 11 milijuna stabala maslina u pokrajini Lecce za-raženo. Italiji se naložilo da uništiti sva zaražena stabala i one-mogući svaku trgovinu vrstama osjetljivim na bolest. Ono što predstavlja veliki problem je činjenica kako preventivna kemij-ska zaštita bakterije nije moguća. Kontrola bolesti uzrokovanih bakterijom X fastidiosa u zemljama iz kojih dolazi, koncentrira se na prevenciji, sadnjom otpornih sorti, kulturnih i higijenskih mjera. U svakom slučaju katastrofu koja se nadvila nad susjed-nom Italijom mnogi uspoređuju s katastrofom iz 19. stoljeća

kada je filoksera poharala dalmatinske vinograde i dovela do masovnog egzodusa stanovnika u prekomorske zemlje. Na uzbunu zvone maslinarske udruge pribojavajući se crnog scenarija s kojim se ne može nositi ni Italija, a kamoli Hrvat-ska, u kojoj je intenzivno maslinarstvo tek u povojima. Tako

Agroekološka udruga dalmatinskih maslinara “Orkula” iz Biograda podržava sve napore mjerodavnih službi u Italiji i EU-u, vezano uz pojavu ove bolesti. U okolici Zadra bilo je dojava maslinara o pojavi ubojica maslina, i to u Poličniku, Biogradu i Turnju, no bojazan nije bila opravdana, kažu u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Zadarske županije. Kod ovih dojava radilo se o sušenju dijela krošnje stabla koje je uzrokovano drugim čimbenicima, poput napada potkornjaka. Savjetodavna služ-ba prati pozorno dojave poljoprivrednika. Na bilo koji sumnjiv slučaj poziva se fitosanitarna inspekcija koja po svojoj pro-sudbi uzima ili ne uzima uzorak. Postoji procedura uzimanja uzorka koji se nakon toga šalje u Zavod za zaštitu bilja u Soli-nu na laboratorijsku analizu za konačnu potvrdu. Dojava ima, poljoprivrednici su zabrinuti i misle na najgore, no na sreću savjetodavna služba do sada nije zabilježila niti jedan slučaj napada bakterije Xylella fastidiosa.

Maslinici u Istri

Stoljetna maslina na Brijunima

Ugrožene su i šume hrasta crnike Ugrožene su i šume hrasta crnike često smještene tik uz maslinikečesto smještene tik uz maslinike


Nakon održanog državnog natjecanja šumskih radnika sjekača poznato nam je tko će našu zemlju predstav-ljati na svjetskom natjecanju u Poljskoj 2016. godine.

Natjecanje šumskih radnika središnji je događaj manifesta-cije Dani hrvatskoga šumarstva, a na njemu je sudjelova-lo 19 ekipa iz Vinkovaca, Osijeka, Našica, Požege, Bjelovara, Koprivnice, Zagreba, Siska, Karlovca, Ogulina, Delnica, Se-nja, Gospića, Buzeta, Splita i Nove Gradiške zatim gostujuće ekipe iz Mađarske i Slovenije te mladi natjecatelji iz Srednje šumarske škole Otočac. Državno prvenstvo osmišljeno je za promicanje stručnih vještina, sportskih ambicija, spreča-vanja nezgoda te upoznavanja javnosti s poslovima koji se vrše u šumi. Natjecatelji tijekom čitavog natjecanja koriste jednu motornu pilu koja se prije početka natjecanja mora pregledati i označiti. Ove godine natjecalo se u pet različitih kategorija: okretanje vodilice, kombinirani prerez, precizni prerez na podlozi, zasjek i prerez stabla te kresanje grana. Natjecanje je počelo u ranijim jutarnjim satima, kako i pri-liči šumarima, no s obzirom na visoke temperature tijekom dana, ranojutarnji start bio je pametna odluka. U 8 sati ujutro na glavnom gradskom trgu u Otočcu zabrujale su motorne pile i krenule s radom.

Prva disciplina bila je okretanje vodilice. Ovdje natjecatelj mora rastaviti i sastaviti garniture za rezanje motorne pile i podesiti zategnutost lanca. Ono što je zani-mljivo je da se iduće dvije discipline odrađuju s pilom koja je složena u ovom dijelu natjecanja, bez ikakvih dodatnih preinaka. Stoga preciznost i točnost jednako su bitne kao i vrijeme, kako pila ne bi bila nefunkcionalna za natjecanje u sljedećim disciplinama. Prvo mjesto u ovoj disciplini odnio je Siniša Varga iz UŠP Zagreb. Kombinirani prerez iduća je disciplina, za gledatelje nešto atraktivnija. Ovdje natjecate-lji trebaju prerezati kolut ne tanji od 3 centimetra i ne deblji od 8 centimetara. Možda se na prvi pogled ne čini teško, no kada bismo se mi natjecali u rezanju šnite kruha nožem, radilo bi se o dozvoljenim odstupanjima od svega nekoli-ko milimetara. Zamislite sada tu preciznost. Pobjednik ove discipline ponovno je bio Siniša Varga iz UŠP Zagreb. Idu-ća disciplina i dalje se temelji na preciznosti. Precizni pre-rez na podlozi. Natjecatelj mora odrezati kolut s kraja dva trupca tako precizno da lanac ne dotakne položene daske. Debljina koluta je opet između 3 i 8 centimetara. Naravno

da pri tome kolut treba odrezati pod pravim kutom prema uzdužnoj osi debla. Na pamet mi ovoga puta pada reza-nje čajne kobasice na izletima kada šnite salame nerijetko budu i prst debele, a tragovi noža duboko usječeni na da-ščici za rezanje. Zamisliti sada precizno rezati tanku šnitu trupca držeći u rukama tešku i brundavu motornu pilu, za laike se zaista čini gotovo nemoguće. Pobjedu u ovoj disci-plini slavio je Davor Ivanković iz UŠP Zagreb.

Četvrta disciplina bila je podsijecanje stabla i defi-nitivni prerez stabla. To je ono kada u filmovima drvosječa

Natjecanje šumskih radnika sjekača središnji je događaj manifestacije Dani hrvatskoga šumarstva. Ove godine natjecalo se 19 ekipa, a apsolutnu pobjedu odnijela ja Uprava šuma Podružnica Zagreb.

JUBILARNO DESETO DRŽAVNO NATJECANJE ŠUMSKIH RADNIKA SJEKAČA

Najbolji sjekači dolaze iz UŠP Zagreb

Događaji


Članovi Uprave prate natjecanje


Događaji

viče “timbeeeeeer”, a zatim se grdosija od stabla svali na točno unaprijed određeno mjesto. Na glavnom gradskom trgu nisu se, naravno, rušila okol-na stabla za potrebe natjecanja, već se disciplina obavljala na neljuštenom trupcu promjera između 28 i 38 centimetara. Trupci su okomito usađeni u nosač koji se nalazi na tlu. Smjer obaranja stabla unaprijed je određen vidlji-vom oznakom na udaljenosti od 15 metara od trupca. Zadaću rušenja stabla potrebno je obaviti u roku od 90 sekundi. Kako bi se zasjek što bolje napravio, bilo je tu i klečanja, ležanja i čučanja, sve za postizanje što boljeg prolaznog vremena. Najbolje vrijeme i prvo mjesto osvojio je Goran Poglovnik iz UŠP Požega. Gotovo na kraju dana i nakon stanke za okrepu i odmor, na red je došla najatraktivnija disciplina. Oko ograđenog borilišta nagurali su se brojni gledatelji pa se borba teško mogla pratiti. No, suci su pozorno pratili rad sva-kog natjecatelja i mjerili vrijeme pa je točnost bila zagarantirana. Kresanje grane vrši se na oljuštenim trupcima u koje je usađeno 30 kolčića koji pred-stavljaju grane. Početni redoslijed ovdje je obrnut od prve četiri discipline. Natjecatelj mora odrezati sve grane trupca u što je moguće kraćem roku, bez da ga ošteti ili ostavi previsoke okrajke. Standardno vrijeme za kresanje grana

Kombinirani prerez Okretanje vodilice

Zasjek i definitivni prerez


Događaji

OTKRIVANJE SPOMEN PLOČE ŠUMARIJE BAŠKE OŠTARIJE

U sklopu manifestacije Dani hrvatskog šumarstva, postavljena je spomen-ploča na Baškim Oštarijama, mjestu gdje je prije 250 godina osnovana jedna od prve tri šumarije na području Hrvatske.

Svečanom obilježavanju otkrivanja spomen-ploče, u organizaciji Hrvatskog šumarskog društva, nazočili su pomoćnik ministra za poljoprivredu Domagoj Križaj, zamjenica načelnika Općine Karlobag Tomislava Jurković, članovi Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić i Ivan Ištok, predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić, tajnica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec, članovi Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva te brojni drugi šumari.

– Šumarija Oštarije osnovana je 1765. godine kao jedna od triju šumarija u sastavu uprave šuma karlovačkog generalata, a nadležnoj za gospodarenje šumama tadašnje ličke pukovnije Hrvatske vojne granice. Preostale dvije šumarije dobile su već svoja spomen-obilježja, Šumarija Krasno 2000. godine i Šumarija Petrova gora 2010. godine, te smo smatrali da i ova šumarije zaslužuje svoje obilježje – rekla je u svom govoru Mandica Dasović, predsjednica HŠD-a Ogranak Gospić. Događaj je bio obogaćen kulturno- zabavnim programom vrhunske sopranistice Nikoline Pinko-Behrends te izvedbama Pjevačkog zbora “Degenija”. Spomen-ploču su svečano otkrili pomoćnik ministra poljoprivrede Domagoj Križaj i Luka Radošević, šumar u mirovini koji je svojim djelovanjem zadužio ovaj kraj, . Događaj na Baškim Oštarijama završen je milenijskom fotografijom svih okupljenih koji su formirali brojku 250 te tako slikom drona iz zraka zauvijek ovjekovječili ovaj događaj.

je 30 sekundi. S obzirom da se ovdje istovremeno natječe nekoliko sjekača, čitava borba je vrlo atraktivna i izrazito bučna. Najbolji u ovoj disciplini bio je Davor Ivanković iz UŠP Zagreb. Na kraju natjecanja, kada su se zbrojili i oduzeli svi bodovi, možemo sa sigurnošću reći kako je apsolutno dominirala ekipa Uprave šuma Zagreb koji su odnijeli prva tri mjesta u ukupnom poje-dinačnom plasmanu seniora te u ekipnom plasmanu, a zlato je slavio i junior iz zagrebačke Uprave.

Nakon Zagreba ekipno drugo mjesto osvojila je Uprava šuma Bjelo-var, a treće mjesto pripalo je ekipi UŠP Delnice. Ukupni je pobjednik natje-canja, koji će imati čast predstavljati nas dogodine na svjetskom prvenstvu u Poljskoj, Davor Ivanković iz UŠP Zagreb. Drugo mjesto pripalo je Siniši Vargi, a treće Predragu Šolaji, obojica su također predstavnici zagrebačke Uprave šuma. Medalje i priznanja pobjednicima dodijelio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić, a posebna priznanja gostujućim eki-pama iz Mađarske i Slovenije te Srednjoj šumarskoj školi Otočac dao je član Uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok koji je nakon dodjele nagrada i priznanja proglasio završetak ove šumarske svečanosti.

Kresanje grana Slavlje pobjednika

Točan prerez na podlozi


Događaji

U Otočcu se sredinom lipnja održala manifestacija Dani hrvatskog šumarstva koja je bila u znaku obilježavanja 250 godina postojanja šumarstva i šumarske struke u

Hrvatskoj. Organizirano šumarstvo u Hrvatskoj u ovakvom obliku u kakvom je danas potječe iz 1765. godine kada je osnovana prva uprava šuma. To je bila Uprava šuma karlovač-koga generalata, a obuhvaćala je 3 šumarije: Krasno, Oštarije i Petrovu goru. Upravo iz ovog razloga proslava se odvijala na lokacijama grada Otočca, ali i Baških Oštarija. Malo koja dru-ga struka s ovih prostora može se pohvaliti tradicijom od 250 godina kontinuiranoga djelovanja po postulatima koji, kako su vrijedili na početku, vrijede i danas. Tako Hrvatska danas ima 95 % prirodnih šuma, čemu se dive gosti iz cijeloga svije-ta koji svake godine dolaze u našu zemlju kako bi uživali u pri-rodnim ljepotama. Na svečanom otvorenju uz brojne goste i

uzvanike, nazočili su gradonačelnik Otočca Stjepan Kostelac, zamjenica župana ličko-senjskog Ivana Tomaš, pomoćnik mi-nistra poljoprivrede Domagoj Križaj, predstavnici susjednih gradova i općina, gosti iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Ma-đarske, članovi Uprave Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta i Akademije te brojni drugi gosti.

Nazočne je pozdravio član Uprave HŠ i predsjednik organizacijskog odbora Ivan Ištok kazavši između ostalog da su ove godine svi koji su vezani za šumarstvo ponosni i sretni jer je ova godina puna jubileja vezanih uz šumarstvo, ali 250 godina je najznačajnije. – Proslavom Dani šumarstva, ima-mo priliku i širu javnost upoznati sa šumarskom strukom, posebno poslom koji obavljaju naši sjekači koji su jedan od najbitnijih faktora u šumarstvu – rekao je Ištok te naglasio koliko zahtjevan i opasan posao svakodnevno obavljaju.

Dani hrvatskog šumarstva centralna je proslava šumarske struke, a ove godine posebno je važna jer se obilježava i 250 godina povijesti i tradicije organiziranog šumarstva u Hrvatskoj.

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA

Svečano obilježena 250. godišnjica šumarstva u Hrvatskoj


Detalj s postrojavanja Velika gužva

Pomoćnik ministra poljoprivrede Domagoj Križaj

Član Uprave Društva Ivan Ištok


Voditelj UŠP Gospić Josip Dasović istaknuo je kako je zaista veliko zadovoljstvo dobiti priliku ugostiti jednu ovakvu mani-festaciju, jako važnu za šumare, ali i za sredinu u kojoj se sve to događa, koja je, kako ju je nazvao, pravi raj za šumare. Gra-donačelnik Otočca Stjepan Kostelac iskazao je zadovoljstvo što je upravo Gradu Otočcu pripala čast da budu domaćini Danima šumarstva i 250. obljetnici organiziranog šumarstva u RH.

– Brojne pilane i prerađivački kapaciteti, današnja or-ganiziranost šumarija, požrtvovnost naših šumara govore o važnosti šumskog gospodarstva kako za nas ovdje tako i za cijelu Hrvatsku. Događaj 250 godina organiziranog upravljanja prirodnim resursima značajna je obljetnica. To je ujedno i veliki potencijal za snažan razvoj i stvaranje novih radnih mjesta, znajući da je stabilnost gospodarenja šumskim resursima i ekosustavima najveći jamac dugoroč-ne održivosti šuma i šumarstva kao gospodarstva i svega onoga što je povezano i što se temelji na šumama. Ovakve obljetnice ujedno su i momenti kada se prisjećamo svih onih koji su prodefilirali kroz ovaj dugi period organizira-nog šumarstva i dali svoj doprinos da ono danas postiže ovako zavidne rezultate – istaknuo je u svom obraćanju gradonačelnik Otočca te svima poželio ugodan boravak i puno uspjeha u predstojećem natjecanju sjekača.

Manifestacija Dani hrvatskog šumarstva svoje za-

četke ima u natjecanjima šumarskih radnika koja su zapo-čela još davne 1964. godine u Delnicama, a Uprava šuma podružnica Gospić sad je, nakon daleke 1967. godine, po drugi put domaćin natjecanja. Već i samo sudjelovanje je uspjeh, a osvojiti medalju i titulu državnog prvaka svojoj podružnici stvar je, može se reći, prestiža. Na svečanom otvaranju ove manifestacije, pored brojnih gostiju, sudje-lovalo je 19 ekipa sjekača čije su postrojavanje predvodi-le mlade mažoretkinje iz Otočca. Bogati kulturno-zabavni program, red plesa i pjesme, red govora učinio je svečano otvaranje veselim i neformalnim. Velike vrućine, koje su taj vikend zahvatile čak i brdsko-planinski Otočac, nisu na ruku išle izvođačima koji su svoje nastupe često odrađivali u debelim suknima narodnih nošnji. Sjekači i šumari, navikli na svakakve vremenske uvjete nisu se dali te su na suncu i visokim temperaturama, postrojeni odradili čitav program, dok su se posjetitelji nagurali u hladovinu stabala. Najteže je ipak bilo malenim mažoretkinjama koje su jedna po jed-na lagano posustajale pod teretom toplih opravica i nemi-losrdnog sunca. Šumari su džentlemenski preuzeli zadatak nošenja tabli s natpisima te ih zamijenili do kraja svečanog otvaranja. Govornici su se također prilagodili velikim vrući-nama te skratili svoje govore. Pomoćnik ministra poljopri-vrede Domagoj Križaj na kraju je svečano otvorio manife-staciju, te pokupio simpatije svih okupljenih zbog kratkoće govora u kojemu je samo pozdravio sudionike i proglasio Dane šumarstva otvorenim. Cjelokupna je manifestacija bila iznimno dobro popraćena, što od šumara koji su imali veliku želju sudjelovati na ovom za njih važnom događa-ju i obljetnici, što od lokalnog stanovništva koje živi i radi u izrazito šumarskom kraju pa nije bilo neobično vidjeti malenu djecu koja u rukama umjesto autića i lutaka nose malene motorne pile. Uče se već od najmanjih nogu! Tijekom izlaganja

IZVJEŠTAJ O OŠTEĆENOSTI ŠUMA

ZA 2014. GODINU

Održan seminar

za ujednačavanje

kriterija procjene

oštećenosti

krošanja

Početkom srpnja na području Uprave šuma po-družnice Bjelovar iznesen je Izvještaj o ošteće-nosti šuma za 2014. godinu te održan seminar za ujednačavanje kriterija procjene oštećenosti šuma. Seminar predstavlja redovni, godišnji sa-stanak ovlaštenih osoba od kojih najveći broj čine zaposlenici Hrvatskih šuma, specijaliziranih na području zaštite šuma ili ekologije. Organizira ga Nacionalni koordinacijski centar za procjenu i motrenje atmosferskog onečišćenja i drugih čim-benika na šume, odnosno za to imenovan Hrvat-ski šumarski institut.

Tekst Foto: Marija Glavaš

U lugarnici Fuka, na području Šumarije Vrbovec, UŠP Bjelovar početkom srpnja održan je skup na kojem je podnesen Izvještaj o oštećenosti šuma za 2014.

godinu. Izvještaj su izradili renomirani šumarski stručnja-ci voditelj projekta ICP Forests dr. sc. Nenad Potočić, dr. sc.

Događaji


Događaji

Ivan Seletković i Maja Križanac, ICP Forest, odnosno Među-narodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume sadrži elemente od kojih su najvaž-niji: obavljanje opažanja na točkama jednake udaljenosti, procjena 24 stabla na svakoj točki, te odredba prema kojoj se značajno osutim stablima (ZO) smatraju ona s krošnja-ma osutosti iznad 25 %. Hrvatska u programu sudjeluje od 1987. godine, a program uključuje osobe šumare iz cijelo-ga svijeta. U Hrvatskoj je procjena, za 2014. godinu, 26. po redu, a provedbu obvezuje članak 39. stavak 2. Zakona o šumama i Pravilnik o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava (Narodne novine 76/2013) i Pravilnik o izmje-nama Pravilnika (Narodne novine broj 122/2014). Procjena je izvršena na 103 bioindikacijske točke, odnosno unutar mreža veličine 16 x 16 km i 303 osnovne točke, tj. unutar mreža veličine 4 x 4 km. Podatci su pohranjeni, objedinjeni i obrađeni u bazi podataka HŠI i jedinstvenoj europskoj bazi podataka programa ICP (16 x 16 km).

Izvještaj o oštećenosti šuma za prošlu godinu izra-đen je na temelju prikupljenih terenskih podataka iz svake pojedine podružnice Hrvatskih šuma, Savjetodavne službe te Nacionalnog parka Plitvice. Dobiveni su rezultati pokazali da je došlo do povećanja osutosti svih vrsta drveća, s time da su se vrijednosti pokazale osobito značajnima, odnosno vi-sokima na područjima UŠP Delnice i Nova Gradiška. Prosječ-ne vrijednosti dobivene su za područja UŠP Vinkovci, Požega i Ogulin, a najniže na područjima UŠP Bjelovar i Koprivnica. Procjenom je obuhvaćeno 9.744 stabala različitih vrsta drve-ća, od čega je 7.612 stabala listača i 2.132 stabala četinjača.

Tijekom izlaganja sudionici su obaviješteni da je pripre-mljena internetska baza za unos podataka o razmjeru šteta od abiotičkih i biotičkih činitelja što predstavlja novost.

Drugi dio skupa odnosio se na seminar za ujednača-vanje kriterija procjene oštećenosti krošanja. Stručni skup ove vrste nalaže članak 10. u Pravilniku o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava, a održava se jednom godiš-nje. Tijelo koje ga je obavezno provesti naziva se Nacionalni koordinacijski centar za procjenu i motrenje atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šume, a za tu je funkciju u Republici Hrvatskoj imenovan Hrvatski šumarski institut. Uz

to, HŠI je obavezan za Hrvatske šume, Savjetodavnu službu i NP Plitvice provesti kontrolu procjene osutosti krošanja na najmanje 10 % Razine 1. Prema Pravilniku, Registar razine 1 oštećenosti šumskih ekosustava obuhvaća: Registar ošteće-nosti krošanja, Registar stanja šumskih tala, Registar stanja ishrane šumskoga drveća i druge registre koji se ustanovljuju i vode u skladu s Nacionalnim programom. Za ovaj seminar odabrana je pokazna ploha s 24 nasumce odabrana i redom obrojčana stabla u šumskoj sastojini čije su glavne vrste obična bukva i hrast lužnjak. Ovdje valja napomenuti da se svake godine, obzirom na veliku bioraznolikost naše države, odnosno veliki broj šumskih vegetacijskih zajednica, za odr-žavanje seminara odabire druga lokacija.

Sudionici seminara su za početak bili podijeljeni u grupe s po dvije ili tri osobe, a zatim je svakoj grupi do-dijeljena po 24 posebno označena magneta (npr. 1. grupa je zadužila zelene magnete s bijelom poprečnom crtom) i formulari. Uslijedio je obilazak svakog od 24 stabla i upis procijenjenih vrijednosti u formulare. Van sastojine bila je pripremljena velika tabla s ucrtanom kvadratičnom mrežom na kojoj su u zaglavlju bili redom ispisani redni brojevi sta-bala, a u nizu s lijeve strane postotci. Postotci su bili ispisani u razmacima od 5 i u rasponu vrijednosti od 0 % do 100 %. Ovlaštenici su na temelju rezultata upisanih u formulare li-jepili magnete u određene kvadrate; npr. određena je grupa stablu broj 8 pridružila 20 % jer je procijenila da je tolika nje-gova osutost krošnje.

Konačni rezultati pokazali su veća odstupanja u procje-ni dvaju stabala, zbog čega su ih svi zajedno ponovno obišli, a dr. sc. Nenad Potočić dao je kratke komentare. Tijekom rasprave koja je prethodila, objašnjeno je da se u slučaju ru-šenja nekog od 24 stabala unutar kontrolne mreže, umje-sto toga, uzima njemu najbliže stablo. Daljnja se rasprava odnosila na točnost procjene obzirom na postotak morta-liteta i vitaliteta.

Domaćini su, na čelu s upraviteljem Šumarije Vrbovec Željkom Gubijanom, osigurali da sudionicima susret osta-ne u dobrom sjećanju priredivši im ugodno iznenađenje. Svatko od njih ponio je kući monografiju 60 godina Šu-marije Vrbovec i ovogodišnji katalog fotografija sa salona Šuma okom šumara. Stižu rezultati

Procjena


Ugovor vrijedan više od 3 milijuna eura potpisali su tvrtke Hittner d.o.o., Hypo – leasing Steiermark d.o.o. te Hrvatske šume d.o.o. Ugo-vor jamči isporuku 26 zglobnih traktora – skidera različite tonaže, koji će naći svoje mjesto u proizvodnim procesima Hrvatskih šuma d.o.o.

U novoj hali Tvrtke Hittner svečano je potpisan Ugovor između pro-izvođača Hittner, Hypo-leasing

Steiermark i Hrvatskih šuma vrijedan 3.076.929,30 eura. Radi se o Ugovoru ko-jim će se preko Hypo-leasing Steiermark kuće Hrvatskim šumama isporučiti 26 novih šumskih traktora različitih kategori-ja proizvođača Hittner. Hrvatskim šuma-ma će u narednim danima Tvrtka Hittner isporučiti jedan mali šumski zglobni traktor, deset skidera od 5 tona, jedana-est skidera od 7 tona te četiri skidera od 8 tona. Ugovoreni će strojevi odmah po isporuci biti uključeni u proizvodni proces Hrvatskih šuma što će olakšati poslovanje i isporuku sirovine. Zadovoljstvo nisu krili niti jedna niti duga strana:

– Ova investicija pokazuje kako su Hrvatske šume d.o.o. spremne uložiti sredstva kako bi se pokrenula doma-ća proizvodnja, koja je u ovom slučaju garancija kvalitete. Proizvode Tvrtke Hittner već godinama koristimo u re-dovnoj proizvodnji i s njima smo izuzet-no zadovoljni. Ono što dodatno raduje jest to da su proizvodi Tvrtke Hittner razvijali hrvatski stručnjaci koji su u ko-načnici stvorili kvalitetan proizvod koji može biti konkurentan na stranim trži-štima, a to smo prepoznali mi u Hrvat-skim šumama d.o.o. Drago nam je da se strojevi koji su toliko potrebni u našemu poslu proizvode u našoj zemlji, a poseb-no nas veseli što su kvalitetom i cijenom konkurentni, zbog čega pobjeđuju na javnim natječajima – istaknuo je prili-kom preuzimanja strojeva predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Ivan Pavelić.

Posebno veseli što će Tvrtka

Hittner radi ovoga posla zaposliti još 20-ak radnika što je dokaz kako Hrvat-ske šume itekako sudjeluju u gospodar-skom razvoju zemlje.Stjepan Hittner tom je prilikom izjavio:

– Današnje potpisivanje Ugovora pokazatelj je kako poduzeće koje ima barem jednog dobrog i pouzdanog par-tnera kao što su nama Hrvatske šume, može ostvariti dobre rezultate na do-

maćem tržištu te time omogućiti pro-boj i na inozemno tržište. Suradnja s Hr-vatskim šumama je i savjetodavna što je pomoglo u podizanju kvalitete strojeva, a sva ta ulaganja su u konačnici pomo-gla privući i 4,5 milijuna kuna bespo-vratnih sredstava iz europskih fondova. Uskoro će u pogon biti puštena i nova proizvodna hala ukupne vrijednosti 11 milijuna kuna – izjavio je Hittner.

Suradnja Hrvatskih šuma i Tvrtke Hittner duga je već 20-ak godina. Od ukupne radne flote zglobnih traktora – skidera Hrvatskih šuma d.o.o koja bro-ji 280 strojeva, skoro 250 ih je izišlo iz Tvornice Hittner. To svakako stavlja ovu

tvrtku u poziciju dugogodišnjeg partne-ra, a predsjednik Uprave HŠ d.o.o. Ivan Pavelić nada se kako će već dogodine suradnja biti podignuta na veći nivo.

– Naš je sljedeći korak zapravo prijeći s financijskog na operativni leasing gdje bismo mi od Tvrtke Hittner iznajmljivali uslugu, tj. traktore na korištenje, a Tvrt-ka bi ih po potrebi mijenjala i održavala u sklopu dogovorene cijene. To je jedan viši nivo suradnje, kojem se nadamo već u 2016. godini – naglasio je Pavelić

Uz Stjepana Hitnera, Ivana Pavelića i člana Uprave Hypo – leasing Steiermark d.o.o. Josipa Pavletića, potpisivanju su nazočili brojni drugi gosti i uzvanici.

INVESTICIJE

Svečano potpisan Ugovor

o primopredaji skidera Tekst Foto: Goran Vincenc

Svečano potpisivanje

U pogonu Tvrtke HittnerPrilikom obilaska novih skidera

Događaji


Događaji

POVODOM DANA HRVATSKOG ŠUMARSTVA

Šumari nastavljaju fotografsku tradiciju

Hrvatske šume rado su poduprle 11. Međunarodnu izložbu foto-grafija Šuma okom šumara koja

se tradicionalno održava povodom Dana hrvatskog šumarstva 20. lipnja. Za mje-sto održavanja odabran je Bjelovar, grad koji je osnovala carica Marija Terezija koja je prije 250 godina ukazom naredila da se šume u Hrvatskoj opišu i u nacrte na-rišu i time postavila temelje organizira-nog šumarstva u našoj zemlji. Ujedno, u bjelovarskoj podružnici, točnije Šumariji Vrbovec rođena je ideja o skupnoj izložbi fotografija čiji su autori šumari i na koji-ma je šumski svijet glavni motiv, a koje su se održavale po brojnim gradovima diljem Hrvatske. Začetnik je Željko Gu-bijan, upravitelj Šumarije Vrbovec, jedan od najnagrađivanijih sudionika, dobitnik dviju grand-prix nagrada i autor više po-stera, posebno izrađenih za ove izložbe.

Ovogodišnja je izložba održana u Gradskom muzeju Nasta Rojc u razdo-blju od 16. do 20. lipnja i na njoj su izlo-žene 244 fotografije. Ovaj, jedanaesti po redu, salon fotografije otvorio je s neko-liko prigodnih riječi voditelj UŠP Bjelo-var Stjepan Kovačević. Prethodno su se uzvanicima obratili ravnatelj Muzeja Mladen Medar i Martina Pavičić zaposle-nica UŠP Bjelovar i jedna od organizato-rica izložbe koja se ukratko osvrnula na povijest Šume okom šumara. Tu se valja

Gotovo svi šumarski poslovi uključuju procjene, izmjere i izračune. Isku-snom revirniku dovoljan je pogled na stablo da procijeni njegov volu-men. Ipak, ono što je većinu šumara najviše privuklo na studij šumarstva su ljepota šume. Ljepotu šume u njezinom najboljem izdanju, kada su boje najintenzivnije, pejzaž najmističniji, lik neke životinje odrazi na vo-denoj površini kao u ogledalu ili u kapi rose prikaže cijeli jedan mikrosvi-jet, šumari – fotografi uvijek će rado zabilježiti i podijelili sa svima.

podsjetiti najvećeg povijesnog trenutka izložbe koji se zbio 2011. godine kada su fotografije šumara bile izložene u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku.

O izložbi je nekoliko riječi kazao i Oliver Vlainić predsjednik HŠD-a i ru-kovoditelj plansko – analitičkog odjela u UŠP Karlovac i jedan od organizatora i višestruko nagrađivani sudionik ovih izložbi istaknuvši važnost ovakvog pred-stavljanja šumarske struke široj javnosti.

Fotografije je ocjenjivala tročlana komisija koja je grand-prix dodijelila šumaru iz Mađarske Sándoru Valentu za seriju naziva Nakon jednog dugog života šumara ostaje samo jedna sje-na. Prvu nagradu u kategoriji serije, za svoj Vodeni mozaik i prvu nagradu u kategoriji pojedinačnih fotografija za Večernju simetriju osvojio je Goran Do-rić zaposlen u UŠP Nova Gradiška, do sada najnagrađivaniji sudionik salona Šuma okom šumara. Drugu nagradu za seriju pod nazivom Licitacija osvojio je slovenski šumar Miran Orožim, kao i po-hvalu za pojedinačnu fotografiju, treću mađarski kolega Anatal Tarjáni za seriju fotografija naziva Šumsko groblje.


Drugu nagradu za pojedinačnu

fotografiju imena Oslikana osvojio je Jerko Gudac zaposlen u UŠP Buzet, dosa-dašnji dobitnik najvećeg broja nagrada u kategoriji serija. Treću nagradu za pojedi-načnu fotografiju u susjednu Mađarsku ponio je László Géza Greguss. Pohvale za seriju dodijeljene su Marijanu Baruleku iz Zagreba, Darku Cvijiću zaposlenom u UŠP Osijek te Marku Kumiću zaposlenom u UŠP Senj. Pohvale za pojedinačne foto-grafije dodijeljene su Jerku Gudcu, Renati Pušić zaposlenoj u UŠP Bjelovar, Miranu Orožimu, Jolandi Vincelj zaposlenoj u UŠP Zagreb te Lászlóu Géza Gregussu. Za pla-kat i naslovnicu odabrana je fotografija naziva Bol autora Vlastimira Arbanasa za-poslenika UŠP Delnice.

Na izložbi su bili postavljeni i plakati koji su javnost informirali o 250. godišnjici organiziranog šumarstva. Na jednom od plakata izložena je stara fotografija koja pri-kazuje osoblje Šumarije Krasno, prvoosno-vane u Hrvatskoj ispred šumarijske zgrade.

Doista, na ovaj način šumari se pred-stavljaju drugima kao osobe s osjećajem za lijepo, koje duboko poštuju prirodu u tek jednome od vidova umjetnosti.

Uživanje u ljepoti

Muzej Nasta Rojc


MEĐUNARODNI POSJET

Hrvatski šumari sudjelovali na

mađarskom šumarskom kongresu

U Mađarskoj je ove godine održan 146. Nacionalni kongres šumarstva. Prvi takav kongres održan je još daleke 1866. godine. Mađari tvrde da u Europi imaju jednu od najdugovječnijih neprekinutih tradicija održavanja takvih godišnjih okupljanja.

Ove je godine Uprava šuma iz Ka-posvara (SEFAG Forestry and Tim-ber Industry Joint Stock Company)

po treći put bila domaćin šumarima iz ci-jele Mađarske te gostima iz susjednih ze-malja, između ostaloga šumarima iz UŠP Našice. Na prostoru Sveučilišta Kaposvar okupilo se oko 600 uzvanika koji su se dva dana družili i izmjenjivali iskustva iz razli-čitih područja šumarskih djelovanja.

Svečano otvorenja bilo je upriličeno na prostoru Sveučilišta Kaposvar. Riječi dobrodošlice uzvanicima su uputili rek-tor Sveučilišta Kaposvar Ferenz Szávai, direktor Sefaga Istvan Barkozi, zamjenik premijera Mađarske Zsolt Semlyén, pod-tajnik Ministarstva poljoprivrede Márton Bytai i gradonačelnik Kaposvara Károly Szita. Nakon otvorenja domaćini su kroz sedam različitih programa upoznali go-ste sa šumarstvom u Zselicu, turističkom i javnom dobrobiti od šuma na područ-ju Zselica, lovstvom na području lovišta Labod, korištenjem šuma i zemljišta u području zaštite prirode, ljepotama Ka-posvara, Desede jezera i Desede Arbo-retuma, privatnim šumama na području Županije Somogy i mađarskim prvim Parkom zvijezda. Veliko zanimanje gosti-ju izazvao je upravo Park zvijezda Zselici, projekt koji su šumari iz Kaposvara rea-lizirali zajedno sa Sveučilištem Kaposvar, vrijednosti više od dva milijuna eura.

Tekst Foto: Nataša Rap

Na području zaštićene prirode Zse-

lici, oko 20 kilometara od Kaposvara, izgra-đen je Centar za promatranje zvijezda u sklopu kojeg se nalaze teleskop za proma-tranje zvijezda, planetarij, kolekcija meteo-rita, izložba vezana uz šumu i astronomiju te drveni toranj visine 25 metara. Toranj je smješten u oblišnjoj šumi i na njemu se nalazi pet platformi na različitim visinama kako bi se mogao promatrati život u šumi od podnožja do vrha krošnje; dok se s vrha tornja za lijepog vremena pruža pogled s jedne strane do televizijskog tornja u Peču-hu, a s druge do obronaka Papuka.

Mađarska je za razliku od Hrvatske, slabo pokrivena šumom. Mađarski šu-

mari ulažu velike napore kako bi promi-jenili to stanje. Trenutno je pokrivenost šumom oko 20 % i kontinuirano se radi na povećanju tog postotka (1918. godi-ne pokrivenost šumom iznosila je jedva 10 % površine). Šumarstvo u Mađarskoj je organizirano kroz 22 uprave šuma koje su samostalne u donošenju i provođenju planova gospodarenja. Ministarstvo po-ljoprivrede, Odsjek za šumarstvo odobra-va planove i vrši redovne kontrole provo-đenja. Šume su u državnom vlasništvu, a uprave su državna poduzeća. Svaka upra-va, po nalogu države puno radi za lokalne zajednice, pomaže se siromašnije stanov-ništvo, organiziraju se višednevne škole u

prirodi za škole, gdje se djecu od najranije dobi uči voljeti i čuvati prirodu i sl.

Sefag – Uprava šuma Kaposvar gospodari s oko 80.000 ha šume i šum-skog zemljišta u Županiji Somogy, a kao potvrdu dobrog gospodarenja šumom, u posjedu su FSC certifikata. Od najvrjedni-jih sastojina gospodare sa šumama hrasta lužnjaka, kitnjaka, bukve, johe, lipe i cera. U posljednje dvije godine povećali su šumske površine za 240 ha, a u desetogo-dišnjem planu imaju osnivanje 120 – 150 ha novih površina pod šumom godišnje.

Ulaskom u Europsku uniju sve se više ulaže u turizam i ekoturizam, obnovlje-ne su brojne lovačke i šumarske kuće, izgrađene poučne i biciklističke staze, osmišljeni individualni i grupni programi koji posjetiteljima nude upoznavanje s biljnim i životinjskim svijetom u šumi ili jednostavno opuštanje i odmor u prirodi.

Nakon cjelodnevnih zanimljivih pro-grama domaćini su organizirali večernje druženje uz kulturno-umjetnički program gdje je folklorna udruga šumara prikazala zanimljive tradicionalne plesove tog kraja, folklorne udruge iz Kaposvara prikazale su koreografiju ciganskih plesova, a glumci kazališta iz Kaposvara pričali su priče i le-gende vezane uz šumu i šumare.

Drugi dan je bio rezerviran za sa-stanke na kojima se raspravljalo o sta-nju u šumarstvu te planovima za daljnji razvoj šumarstva u Mađarskoj.

Zvjezdarnica Zselici

Detalj s otvaranja

Folklorna udruga šumara

Događaji


Događaji

Luk s ružama, prekrasni cvjetni aranžmani duž ulica, cvjetni mirisi i boje, pretvorili su Gornji grad u mjesto iz bajke. Tako je izgledao nekadašnji Sajam cvijeća održa-

van kasnoproljetnih dana krajem 20. stoljeća. Sajam cvijeća vremenom je preseljen u Boćarski dom, preimenovan u Flo-raart gdje s izlaganjem počinju Hrvatske šume, a kasnije se uređenjem parka Bundek cjelokupni sajam i izložbeni pro-stor Hrvatskih šuma sele na prirodno okruženje od oko 30 hektara, gdje ga posjećuje daleko veći broj gostiju.

Ovogodišnji sajam ocijenjen je najbolje pripremljenim i najbolje organiziranim do sada, a predsjednik Izvršnog odbora Floraarta Igor Toljan izrazio je zadovoljstvo zbog činjenice, da su, kako je kazao, izložbe cvijeća održavane u kontinuitetu unatoč otežanom gospodarskom okruženju i nikada nisu došle u pi-tanje. To svakako potkrepljuje značaj ove velike međunarodne manifestacije, na čijem su svečanom otvaranju prisustvovali članovi Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić i Ivan Ištok.

Tihi kutak, staza od drvenih oblutaka nad kojom se nadvi-jaju velika topolova stabala, topli oker i umirujući tamnozele-ni tonovi – tako je izgledao izložbeni prostor Hrvatskih šuma. Pomno osmišljen kako bi izgledao lijepo, privlačno i uz to bio edukativan, rezultat je timskog rada, stručnosti i međusob-nog povjerenja djelatnika Hrvatskih šuma. Za izložbu su bile odabrane najvitalnije šumske i ukrasne sadnice i cvijeće iz rasadnika Brestje, Lukavec, Hajderovac, Močile i Frančeskija. Za to su se pobrinuli upravitelji rasadnika Nives Salopek, San-

dra Biluš, Tomislav Benčić i Ester Brajković – Vadilo na čelu s glavnom koordinatoricom za rasadnike Hrvatskih šuma Mir-janom Grahovac – Tremski. Sav predstavljeni vrtni namještaj proizvod je talenta i dobre volje naših radnika.

Izgled cjelokupnog prostora osmislila je stručna su-

radnica za odnose s javnošću zagrebačke podružnice Ta-tjana Đuričić Kuric, a ovogodišnje priznanje koje je dodijelio organizator, nosi naziv Nagrada za uspješnu priču dugu 250 godina čime je Zrinjevac d.o.o. pomogao prenijeti poruku javnosti o velikoj šumarskoj obljetnici, 250 godina organizira-nog, potrajnog gospodarenja šumama. Takva velika poruka s logotipom bila je razapeta i na velikom baneru između dvaju stabala, uz još jedan s logotipom Hrvatskih šuma. Posjetitelji su se mogli i pobliže upoznati s izloženim biljkama jer su bile označene drvenim pločicama s latinskim i domaćim nazi-vima, a mogli su doznati i nešto više o šumskoj flori i fauni nizine jer su se tamo nalazili i paneli s Tenine poučne staze koja se nalazi u Šumariji Lipovljani, Upravi šuma podružnici Zagreb kao i o samoj stazi. Osim korisnim informacijama i lijepim fotografijama, paneli su obogaćeni citatima o šumi velikog hrvatskog šumarskog stručnjaka i velikog hrvatskog književnika i domoljuba Josipa Kozarca.

Kako Hrvatske šume već dugi niz godina izlažu na ovoj, za Hrvatsku značajnoj cvjetnoj izložbi, možemo govoriti o tradiciji u tradiciji i dobroj vjeri da su Hrvatske šume dobro prepoznate na Floraartu.

Događaj kojim se obilježilo pola stoljeća tradicije, jubi-larni 50. Floraart započeo je krajem svibnja u dnevnom boravku Zagrepčanaca – parku Bundeku. Za Hrvatske šume taj je međunarodni sajam predstavljao obljetnicu u obljetnici, zato što je ovo deseto predstavljanje Hrvat-skih šuma na Bundeku a uz to, šumarstvo obilježava 250. godišnjicu stručnog, potrajnog gospodarenja šu-mama, što je bilo posebno istaknuto na baneru i zbog čega je izložbeni prostor bio osobito lijepo uređen.

DESETO PREDSTAVLJANJE NA BUNDEKU

Hrvatske šume na 50. Floraartu


S otvaranja

Izložbeni prostor Hrvatskih šumaNagrada


Događaji

FESTIVAL GRAŠEVINE U KUTJEVU

Graševina UŠP Požega

osvojila zlatnu medalju!

Crème de la crème hrvatskog kontinentalnog vi-narstva okupio se početkom lipnja u Kutjevu na tradicionalnoj manifestaciji Festival graševine. Ove godine požeški šumari imaju itekako biti po-nosni jer je graševina – izborna berba bobica iz vi-nograda Šumarije Kutjevo osvojila zlatnu medalju u kategoriji predikatnih vina.

Tekst: Goran Vincenc

Foto: Goran Vincenc, UŠP Požega

Na ovogodišnjem Festivalu graševine u Kutjevu, kao i svake godine okupila se hrvatska vinarska elita sa svr-hom ocjenjivanja najboljeg što tržište trenutno nudi.

Među svom tom elitom našle su se i Hrvatske šume d.o.o. UŠP Požega koja u sklopu Šumarije Kutjevo posjeduje vinograd na gotovo 17 ha gdje uzgajaju nešto više od 20.000 trsova graše-vine. Prijava na Festival svakako se isplatila jer je njihovo vino graševina – izborna berba bobica iz 2010. godine osvojila vi-sokih 88 bodova i time zaslužila zlatnu medalju u kategoriji predikatnih vina. Veliki je to uspjeh naših kolega iz požeške podružnice koji su ovaj rezultat zaslužili u konkurenciji od 133 uzorka, koliko ih je ove godine prijavljeno na natjecanje. U ime UŠP Požega nagradu je primio voditelj podružnice Dražen Dumančić koji nije krio zadovoljstvo ostvarenim rezultatom.

Manifestacija Festival graševine u Kutjevu započela je pri-je 8 godina s ciljem podizanja sorte grožđa graševina i vina na najviši nivo u Hrvatskoj. Podsjetimo, riječ je o najčešćoj hrvatskoj sorti vina za koju je slavni Steven Spurrier, osnivač francuske privatne škole L'Academie du Vin te čelnik slavnog natjecanja Decanter World Wine Awards, rekao kako je svoj maksimum iznjedrila baš na hrvatskome istoku.

Manifestaciju je posjetilo preko 3.000 posjetitelja koji su kupnjom čaše s etuiom mogli kušati izložena vina. Osim gra-ševine, mogle su se kušati i druge sorte vina, a na festivalu su sudjelovali i brojni mali proizvođači i OPG-ovi koji su nazoč-nima nudili razne delicije.

Vinograd Šumarije Kutjevo gotovo je u potpunosti okružen šumom što dokazano pozitivno djeluje na rast vi-nove loze te na kvalitetu vina o čemu su pisali brojni domaći i strani autori.

To je pogotovo vidljivo na području Krndije gdje jedin-stveni reljef i posebne geomorfološke karakteristike povolj-no djeluju na voćarske i vinogradarske kulture. Na područ-ju kojim gospodare UŠP Požega i UŠP Našice nalazimo 14 prirodnih šumskih zajednica, a svaka suvisla prirodna šuma stvara svoju klimu koja utječe na bliži i dalji okoliš, osobito na spomenute kulture. Poznato je da najbolju kvalitetu grožđa i vina daju vinogradi podignuti na južnim i jugozapadnim šumovitim obroncima naših gora. Također, europski su vi-nogradari spoznali značenje šume za uspijevanje vinograda te rado podižu vinograde u okruženju šuma, baš kao što je vinograd Šumarije Kutjevo.

Graševina se na južnim kutjevskim obroncima uzgaja više od 100 godina, a upravo se na tom području isprepli-ću šume i vinogradi međusobno utječući jedni na druge. Zasigurno je to jedan od razloga što je graševina u ovome dijelu Hrvatske razvila svojstva koja je izdvajaju od svih njezi-nih srodnica uzgajanih u drugim krajevima te ju čine jedin-stvenom. Na izvanredno povoljnim staništima, posebnom

Nagrađena graševina

Vinogradi Šumarije Kutjevo

ODRŽAN KONZULTATIVNI SASTANAK

FSC obuhvaća

sve segmente

šumarstva


Događaji

Ovogodišnja FSC radionica, odnosno konzultativ-ni sastanak za zainteresirane stranke, održana je krajem svibnja u prostorijama Hrvatskog šumar-skog društva u Zagrebu. Na početku je glavni FSC koordinator za grupu HG – GS Ratko Matošević podnio izvještaj o prošlogodišnjim i ovogodišnjim provedenim FSC kontrolama. Matošević je iznio vijest o svečanoj akademiji koja će održati krajem godine u Zagrebu povodom 250 godina organizi-ranog šumarstva u Hrvatskoj.

Na samom početku konzultativnog sastanka s FSC – om kao glavnom temom koja obuhvaća sve segmen-te šumarstva, član Uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok

obavijestio je nazočne da je u tijeku izrada nove Šumsko- gospodarske osnove područja.

Izvještaj o proizvodnji u 2014. godini podnio je Mirko Ge-reci. Tijekom izlaganja istaknuto je kako je ta godina bila obi-lježena teškim vremenskim nepogodama te je uslijed teš-kog ledoloma bio zaustavljen tijek proizvodnje na području čitavog Gorskog kotara. Gereci je naglasio kako su radovi bili dobro organizirani i odrađeni te kako se sve odvijalo prema pravilima struke zbog čega nije bilo smrtno stradalih osoba. Pri tome je dao usporedbu s prilikama u Sloveniji gdje su prilikom sanacije ledoloma, u većinom privatnim šumama, stradale 22 osobe. Kao drugi vid jakih nepogoda navedene su dugotrajne poplave koje su prouzročile štete na divljači i šumskoj infrastrukturi te dano objašnjenje kako će se šte-te od zadržale vode na pomlatku tek pokazati. Treća velika nepogoda bio je olujni vjetar koji je u više navrata zahvatio područja UŠP Bjelovar, Zagreb i Karlovac.

U izlaganju su izneseni podatci koliko je lani utrošeno na biološku obnovu šuma, za razminiranje, održavanje ge-nofonda, zaštitu šuma (štetnici, požari). Zaključak je kako je usprkos velikim teškoćama uzrokovanim vremenskim nepo-godama proizvodnja u 2014. godini bila uspješna.

O poduzetim mjerama zaštite šuma i problematici vezanoj uz ograničenja korištenja zaštitnih sredstava s na-glaskom na klonske sjemenske plantaže i rasadnike govorila je Jasna Molc. Istaknuto je da se zaštita provodila prema pla-nu i zakonu te kako su tereni obilaženi bez zadrške. Molc je

okruženju i dovoljnim brojem sunčanih sati, graševina istoka Hrvatske razvila je svojstva do tada nepoznata za ovu sortu.

Šuma igra veliku ulogu i u zaštiti vinograda od ele-mentarnih nepogoda i klimatskih ekstrema, posebice tuče, mraza, erozije ekstremno visokih i niskih temperatura, vje-trova i sl. Šuma povećava vlažnost zraka i tla, općenito utječe na pozitivne klimatske i druge čimbenike te pridonosi proi-zvodnji kvalitetna grožđa i vina. Čak i letimičnim pogledom na vinograde Šumarije Kutjevo možemo vidjeti sve nabroje-no, stoga ne čudi rezultat i osvojena zlatna medalja. Nadamo se kako će ovakvih nagrada u budućnosti biti još i više.

Voditelj Dumančić prima nagradu



Događaji

pojasnila kako se u šumarstvu iz godine u godinu pesticidi koriste u sve manjim količinama, a razlozi su sve veća ekološ-ka osviještenost i zakoni koji ograničavaju upotrebu. Tijekom izlaganja navedeno je kako je lani suzbijana pepelnica na 5.000 ha što je daleko manja tretirana površina nego prošlih godina. Mrazovci su bili tretirani biološkim insekticidom na 700 ha na području UŠP Zagreb. Gubar je bio tretiran biološ-kim insekticidom 2013. i 2014. godine, a ove ga godine nije bilo potrebno tretirati. Po pitanju požara prošla je godina bila najbolja od kada se prate, čemu je doprinio velik broj kišnih dana, ali i velika konstantna ulaganja u prevenciju. Dalje na-vedene aktivnosti odnosile su se na potraživanja dozvola za upotrebu aktivnih tvari sadržanih u pesticidima. Konkretno, lani je traženo izuzeće za rodenticid koji sadrži aktivnu tvar difenacoum, a koja je na FSC – ovom popisu zabranjenih tva-ri. Rečeno je da će se zbog zabrana biti potrebno okrenuti drugim metodama, zbog čega su se Hrvatske šume obratile za pomoć renomiranim šumarskim stručnjacima sa Šumar-skog fakulteta i Hrvatskog šumarskog instituta. Naglašena je i opasnost od zoonoza. Dr. sc. Marko Vucelja sa Šumarskog fakulteta informirao je nazočne kako se Šumarski fakultet bavi ovom problematikom već 20 godina i kako je prvi korak terensko praćenje brojnosti glodavaca obzirom na vrste. To predstavlja preduvjet izrade dokumentacije koja će se upu-ćivati FSC organizaciji na uvid, a koja je potkrijepljena argu-mentima. Nazočni su informirani o takvom projektu, koji je Fakultet proveo na području Županje u travnju. Molc je na-vela i kako je ove godine traženo i dobiveno hitno izuzeće za insekticid koji sadrži aktivne tvari deltametrin i alfa ciperme-trin kako bi se mogli tretirati štetnici u klonskim sjemenskim

plantažama i rasadnicima, odnosno kako bi se od propada-nja zaštitile sadnice topola i jasena.

Kao moguća opcija smanjenja broja glodavaca tije-kom rasprave je navedena mogućnost smanjenja unosa sje-mena u sastojine. Dino Križnjak iz Agencije za zaštitu okoliša predložio je izuzimanje rasadnika iz FSC certifikata ili osniva-nje tvrtke – kćeri na što je Ivan Ištok dao pojašnjenje kako po-stoji vezanost za osnivača, a zbog čega realizacija ideje nije moguća. Osim toga, pojasnio je Ištok, jedna od mjera Projek-ta ruralnog razvoja je zamjena vrsta za koju će biti potrebne veće količine sadnog materijala.

Ištok je podsjetio na gotovo 300 drvoprerađivačkih po-duzeća nositelja FSC certifikata, zahvaljujući kojem prodaju svoje proizvode na zahtjevnim tržištima, postižu dobru cije-nu i zahvaljujući čemu je bitno povećan izvoz u ovom sekto-ru. Podsjetio je i na ekološku osviještenost izvoznog tržišta te na činjenicu da se gotovo 95 % trupaca hrasta lužnjaka ugo-vorno prodaje domaćim drvoprerađivačima.

Vladimir Hršak iz Državnog zavoda za zaštitu prirode in-formirao je nazočne o nedavno uspostavljenom Informacij-skom sustavu zaštite prirode (ISZP) na njihovoj web stranici. Naveo je kako sustav sadrži prostorne i tekstualne podatke, koji počinju od zaštićenih područja ekološke mreže na ni-vou vrsta. Promijenjena je terminologija te se danas koriste pojmovi strogo zaštićene vrste i ugrožene vrste. Hršak je od strane DZZP – a ponudio pomoć Hrvatskim šumama po pi-tanju projekta kod kojeg se u geoportalu vrše preklapanja gospodarskih površina s površinama zaštićenih područja jer Zavod ima razrađen sustav monitoringa za vrste, stanišne tipove i dr.

Izvještaj o proizvodnji u 2014. godini


Komentar

Kataklizmički prizori požara nevjerojatnih razmjera s Pelješca i Korčule kojima smo, na žalost ovoga ljeta svjedočili, uzburkali su duhove javnosti i uzrokovali ne-

brojene reakcije, kako medija tako i javnosti. No u tom moru različitih informacija, našli su se komentari i članci nestruč-nih osoba koji, vjerovali ili ne, idu toliko daleko da su spre-mni optužiti šumu, točnije alepski bor kao vrstu, kao krivca za katastrofalne požare. Nije jasno kako su ti ljudi previdjeli činjenicu da je više od 90 posto požara uzrokovano ljudskom nepažnjom, slučajnom ili namjernom nije niti malo bitno.

Čovjek je taj koji pali korov, baca opuške, staklo, postavlja naponske stupove iznad zemlje i radi slične stvari koje uzro-kuju scene apokalipse kakve danas možemo vidjeti na Pe-lješcu i Korčuli. Ali ne! Kriv je bor! Pa tko je tu lud?

Pametni prijedlozi pršte na sve strane, linč protiv alepsko-ga bora prihvaćaju i neke slavne osobe koje nemaju nikakve veze sa strukom. Dušobrižnici predlažu badem kao poljopri-vrednu vrstu za pošumljavanje šumskih površina. Strašno! Šuma je šuma, nije voćnjak! I pored toliko zapuštenih poljo-privrednih površina, oni bi pretvorili šumu u voćnjak, mimo svih zakona (Zakon o šumama) i propisa.

Zanimljivo je da se u medijima predlaže sadnja smilja na šumskim površinama. To je gotovo tragikomično, šteta je ko-ristiti medijski prostor na komentiranje ove gluposti.

Očito svim tim komentatorima treba pobliže objasniti što je šuma i što je alepski bor te zašto ga se sadi.

Dakle, šuma je tlo suvislo obraslo drvećem, grmljem i prizemnim rašćem koje ima svoju ekološku, sociološku i gos-podarsku funkciju. Šuma je prvenstveno suvislo obraslo tlo! Znači maslinik, voćnjak i slične površine na kojima rastu dr-venaste vrste koje možemo naći i u šumi, nisu šuma! Drugo, ako je površina degradirana, tj. na njoj nema visokorazvijene autohtone šume, što je čest slučaj na Mediteranu, a jedan od glavnih uzroka su i česti požari, automatski ne znači da je to poljoprivredna površina. Treće, na našem prostoru Meditera-na postoji veliki broj zapuštenih poljoprivrednih površina na kojima su se već razvila suvislo obrasla stabla, koje mnogi na-zivaju šumom, ali ona u suštini nije šuma jer se zakonski vodi kao poljoprivredna površina. Samim time, nitko se ne brine o njoj kao o šumi i idealno je mjesto za nastanke ljetnih površina, pogotovo ako se u blizini nalazi divlje odlagalište otpada.

Kada govorimo o alepskom boru, referirat ću se na članak mr. sc. Davorina Prgina koji je objavljen u Šumarskom listu 1-2 iz 2005. godine. Dakle riječ je o znanstvenom ča-sopisu i stručnom čovjeku dok članak nije plod kafanske rasprave već se referira na dokazane znanstvene činjenice:

“Najvažnija osobina alepskog bora je ta što odbacuje ve-liku količinu iglica koje popunjavaju škrape i površinsku ske-let i čijom se transformacijom stvara humus i šumsko tlo. Isto tako pod zaštitom krošanja alepskog bora spontano se pojavljuje hrast crnika i druge sredozemne vrste koje tvore stabilnu klimatogenu šumsku zajednicu. Navedena svojstva čine da je alepski bor prvorazredna vrsta za podizanje šuma u našem mediteranskom pojasu.”

Ukoliko to nije dovoljno, ima još:“Uporaba drveta alepskog bora u drugim mediteranskim

zemljama ima široku primjenu. Posebno se cijeni kao kva-litetno drvo u proizvodnji celuloze, a neke zemlje baziraju na sirovini alepskog, odnosno brucijskog bora, svoju drvnu industriju. Danas se drvo alepskog bora u Dalmaciji gotovo ne koristi, a vrijedna drvna masa propada.”

Želite li još? Nema problema:“Posebnu važnost imaju šume alepskog bora u preobra-

žaju degradiranog krškog područja u krajolike visokih odli-ka i ljepote. One pogoduju razvoju gospodarskih aktivnosti, zapošljavanju stanovništva, podizanju kvalitete života ljudi i stvaranju lokalne kulture i identiteta naroda. Svugdje tamo gdje su uz obalu podignute šume alepskog bora, izgrađena su hotelska i turistička naselja i kampovi.”

Dakle, opet sve svodimo na zaključak da ne može krivnja za požare pasti na vrstu drveta ili šumu. Kriv je čovjek!

U trenutku kada pišem ove redove, gori šuma hrasta crnike u blizini Nina. Zamislite, hrasta a ne bora. Ponavljam, kriv je čovjek!

I još samo jednu stvar imam potrebu naglasiti. Pravi heroji Hrvatske danas su naši vatrogasci, ljudi koji riskiraju vlastiti život i zdravlje, udišući toksične plinove na tempera-turama koje dostižu i stotinjak stupnjeva, spašavaju imovinu i domove, rade bez odmora za našu dobrobit. I to sve zato što, unatoč svim upozorenjima, postoje luđaci koji iz obije-sti, bolesti ili čiste zlobe rade konstantnu štetu cijeloj državi. I kvazinovinari i forumaši koji im drže stranu optužujući bor za požare. Nečuveno, da ne upotrijebim neku goru riječ.

Nakon katastrofalnih požara koji su divljali hrvatskom obalom u srpnju, u medijima su se pojavili članci i komentari nestručnih osoba koji su išli toliko daleko da su u svome neznanju optuživali šumu i alepski bor kao vrstu, kao krivca za kataklizmičke prizore. Stoga je potrebno javnosti poslati jasnu poruku: Šuma nije krivac za požare. Krivac je čovjek!

ALEPSKI BOR NA OSUĐENIČKOJ KLUPI

Šume nisu krivci za požare!

Tekst: Goran Vincenc

Foto: Arhiv


Vijestice iz podružnica

UŠP Bjelovar

U šest mjeseci 2015. godine posje-čeno i izrađeno je 276.961 m3 drvnih sortimenata, prema Planu proizvodnje za 2015. godinu izvršenje je 41 %. Pro-dano je 342.780 m3 drvnih sortimenata i ostvaren prihod od 113.722.730,12 kn uz prosječnu cijenu od 331 kn/m3.

U skladu s Planom BOŠ-a za 2014. godinu, provedeno je i završeno jedno-kratno terestičko suzbijanje pepelnice u sastojinama hrasta lužnjaka u obnovi, na površini od 955 ha. Zabilježen je slab intenzitet napada pepelnice zbog loših vremenskih uvjeta za njen razvoj.

Predstavnici Nacionalnog koordina-cijskog centra za procjenu i motrenje dr. sc. Nenad Potočić i dr. sc. Ivan Selet-ković iz Hrvatskog šumarskog instituta, izvršili su kontrolnu procjenu ošteće-nosti krošanja GJ Bjelovarska Bilogora, Šumarije Daruvar. Vizualnom procje-nom osutosti krošanja i procjenom bi-otičkih i abiotičkih šteta na stablima, a u odnosu na lokalno referentno stablo, motrena stabla hrasta kitnjaka i bukve ocijenjena su stupnjem blage osutosti (0-25 % gubitka lišća).

Na Bilogori, u lugarnici Šumarije Bjelovar Rogović kut i ove godine, dva-naesti put održao se Šumarsko-umjet-nički projekt Svijetle pruge – kiparska radionica u šumi. Ovaj projekt suradnje Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, Bjelovar-sko-bilogorske županije, Općine Veliko Trojstvo i Akademije likovnih umjetno-sti iz Zagreba traje od 2002. godine. Devet studenata Kiparskog odsjeka, predvođeni profesorom Slavomirom Drinkovićem, održali su terensku na-stavu u šumi i izradili četiri skulpture iz drveta prema zadanim temama. Četiri nove skulpture postavljene su na svi-

jetle pruge uz prometnicu koja pove-zuje bilogorski kraj s Podravinom te uz već devetnaest postavljenih skulptura predstavljaju jedinstvenu galeriju na otvorenom.

UŠP Koprivnica

U sklopu usavršavanja ovlaštenih inženjera šumarstva održana su pre-davanja na temu Veliki arišev potkor-njak – nova vrsta u Hrvatskoj koje je održao mr. sc. Krunoslav Arač, a temu Nacionalni akcijski plan RH za postiza-nje održive uporabe pesticida (NAP) za razdoblje 2013. – 2023., uloga i zakon-ske obveze šumarske struke prezentira-la je Suzana Trninić.

Realizacija sječe i tijekom mjeseca svibnja i lipnja iznosi 14.263 m³ oblovi-ne i 32.371 m³ prostornog drva što uku-pno iznosi 46.634 m³. UŠP Koprivnica sudjelovala je u ispomoći na području UŠP Delnice i Ogulin, na način da su izvršavani radovi sječe i izrade i da su sudjelovali strojevi.

Od uzgojnih radova tijekom svibnja rađene su pripreme staništa, njege pod zastorom, njege pomlatka i mladika te čišćenja na površini od 353 ha.

Pri završetku su terenski radovi na izmjeri za izradu osnova gospodarenja na području UŠP Split u Šumariji Ma-karska za gospodarsku jedinicu Drvenik – Plana te u Šumariji Imotski za gospo-darske jedinice Biokovska sela, Maglaj – Kruškovnik, Orljača i Osoje.

Od 29. svibnja započeto je tretiranje pepelnice, te je prvi put tretirano 220 ha površine, a drugi put još 63 ha površine na kojima je ponik hrasta lužnjaka.

UŠP Našice

Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca lipnja iznosi 11.256 m³ oblovi-ne i 18.726 m³ prostornog drva što uku-pno iznosi 29.983 m³. Realizacija pri-vlačenja tijekom mjeseca lipnja iznosi 9.366 m³ oblovine i 13.251 m³ prostor-nog drva što ukupno iznosi 22.617 m³.

Od uzgojnih radova tijekom lipnja na području rade se njege pomlatka te redovni poslovi doznake stabala.

Tijekom svibnja i lipnja vršeno je tretiranje pepelnice na površinama na kojima je niknuo ponik hrasta lužnjaka pod zastorom. Sudionici Svijetlih pruga – UŠP Bjelovar

UŠP Nova Gradiška

Na radovima BOŠ-a intenzivno se radi na poslovima njege pomlatka, doznake stabala te je izvršena zaštita mladih hrastovih sastojina od pepel-nice. U svim šumarijama održana je edukacija s temom doznaka stabala. U rasadniku Cernik pljevi se pomladak hrasta, gredice s poljskim jasenom se navodnjavaju i izvršena je zaštita od pepelnice.

Nakon povlačenja vode iz sastojina započeli smo s mehaničkim priprema-ma staništa.

Odjel za uređivanje šuma je u raz-doblju od 20. svibnja do danas radio sljedeće: pripremne i terenske rado-ve na području gospodarske jedinice Grede – Kamare, završne radove na području gospodarske jedinice Mlada vodice – Puavice i gospodarske jedini-ce Slavonskobrodske šume koje spada-ju u šume šumoposjednika. Izvršena je reambulacija međa za gospodarsku jedinicu Ljeskovača.

Odjel građevinarstva (građevinska operativa) radi na radovima održavanja šumskih cesta na području Šumarije Sta-ra Gradiška, točnije gospodarske jedinice Ljeskovače te Šumarije Nova Gradiška u gospodarskoj jedinici Gradiška brda.

U Šumarijama Novska, gospodar-skoj jedinici Zelenika i Šumariji Nova Kapela, gospodarskoj jedinici J. Babja gora izvode se radovi. na donjim stro-jevima cesta, tj. izrada zemljorada za nove šumske ceste.

U Šumariji Nova Gradiška, gospo-darska jedinica J. Psunj završeni su ra-dovi na izgradnji nove šumske ceste.

Na području cijele Podružnice u ti-jeku su intenzivni radovi F1 i F2 (III kv. 2015.), vlastitim kapacitetima i uz po-moć vanjske uslugom.

Ostvarena je proizvodnja od 155.384,73 m³, što je 45,69% od plani-ranog.

UŠP Osijek

U tijeku je obavljanje redovnih po-slova u rasadnicima.

Od uzgojnih radova u tijeku su ra-dovi njege pomlatka kako ručno tako i strojno, radovi njege kultura topola oko-pavanjem, te radovi doznake stabala.

Završeno je tretiranje pepelnice.



UŠP Vinkovci

Proizvodnja za prvih šest mjeseci iznosi 185.831 m3, odnosno 51 % od predviđenog plana. Proizvodnja oblovi-ne izvršena je u količini od 96.454 m3, a prostornog drveta je 89.377 m3.

Vlastitim kapacitetima je izvršeno 138.652 m3, 35.287 m3 putem samo-izrade i 11.194 m3 od strane privatnih poduzetnika. Ukupna fakturirana reali-zacija iznosi 175.084 m3 ili 102.636.538 kn, a dobit za prvih šest mjeseci je 29.028.800,67 kn.

Privlačenje je izvršeno vlastitim ka-pacitetima šumarija i radne jedinice Šumatrans u količini od 127.458 m3, a ukupne zalihe drvnih sortimenata izno-se 47.787 m3. Od toga su zalihe u šumi u iznosu od 25.553 m3.

Biološka obnova šuma za prvih šest mjeseci izvršena je s 11. 854.616,80 kn, odnosno 24,92 % od plana.

U tijeku su radovi njege pomlatka koje najvećim dijelom obavljaju radnici Agencije te doznake prethodnog pri-hoda. Suzbijanje biljnih bolesti, točnije pepelnice privedeno je kraju, uglavnom dvokratnim tretiranjem. Očekivani urod žira je dobar te ubrzo slijede radovi pri-preme sastojina za naplodnju na površi-ni od oko 600 ha.

Zbog smanjenog brojnog stanja srneće divljači obustavljeni su lovovi. Međutim, javlja se problem najezde ča-gljeva koji čine velike štete na muflon-skoj janjadi i na lanadi u lovištu Spačva i uzgajalištu Kunjevci. Unatoč višego-dišnjem intenzivnom odstrelu ovog predatora, njegovo brojno stanje se i dalje povećava te predstavlja ozbiljan problem za lovstvo i sve lovozakupnike.

UŠP Zagreb

Obzirom na vremenske uvjete, ove je godine je bilo manje pepelnice. U svibnju i lipnju mjesecu od ukupno pla-niranih 1.228 ha u deset šumarija, treti-ranje je obavljeno u sedam šumarija na površini 585 ha. Po dva puta planirano je u 2015. godini u šest šumarija na po-vršini 687 ha, a tijekom svibnja i lipnja, drugi put su tretirane dvije šumarije na površini od 314 ha.

U prvih šest mjeseci proizvedeno je 162.115 m3, od kojih 73.053 m3 (45%) otpada na tehniku, a preostalih 89.062 m3 (55%) odnosi se na prostorno drvo.

Od ukupne neto proizvodnje vlastitim je kapacitetima realizirano 98.544 m3 (61 %), vanjskim izvođačima 31.138 m3 (19 %), a kroz samoizradu 32.433 m3 (20 %).

U istom razdoblju u fazi 2, privla-čenjem i izvoženjem, realizirano je ukupno 122.142 m3, od čega je 69.763 m3 tehnike (57 %), a prostornog drva je 52.379 m3 (43 %). Vlastitim kapaci-tetima izvršeno je 86.824 m3 (71 %), a preostalih 35.318 m3 (29 %) uz pomoć vanjskih izvođača.

U Radnoj jedinici Rasadnik Zagreb, odvijaju uobičajeni radovi za ovo doba godine, točnije radovi na uzdržavanju proizvodnje (plijevljenje, okopavanje, zalijevanje, košnja) i zaštita iste.

Osim tih radova dovršavaju se neke planirane investicije (kontejnerište u rasadniku Brestje za izlaganje ukrasnog drveća i grmlja).

UŠP Buzet

U Šumariji Pula započeli su radovi prorede u Gospodarskoj jedinici Prošti-na, u sastojini hrasta cera, na površini od 34,5 ha. U kulturi alepskog bora kod Medulina, iz prorede većeg intenziteta, omogućuje se razvitak autohtone ve-getacije donje etaže, klimatogene sa-stojine hrasta crnike. Ujedno se nastoji organizirati što ranija otprema borove višemetrice (130 m³), kako bi se izbjegli problemi u prometu nadomak Meduli-na, u već zahuktaloj turističkoj sezoni. Nastavak proreda u borovim kulturama vršiti će se dalje od urbanih mjesta i tu-rističkih punktova.

Na terenskoj nastavi održanoj 29. svibnja, uz studente urbanog šumar-stva Zagrebačkog fakulteta sudjelovali su i studenti iz nekoliko europskih ze-malja. Obilazeći teren naše Uprave stu-denti su se upoznali s načinom gospo-darenja u šumama gdje je zahtjevnost rada vrlo složena. Naime, uz Park šumu Šijana, imamo još tri novoproglašene park šume te preko 150 ha kultura uklo-pljenih u Grad Pulu, gdje su na rubovi-ma česti infrastrukturni radovi. Nadzor iz posebnih uvjeta gradnje Hrvatskih šuma, nadovezao se na aktualnu pro-tupožarnu ophodarsko dojavnu službu. Studenti urbanog šumarstva u kratkim crtama upoznali su se s problemima iz prakse, u slučajevima kada je uglav-nom šumarski stručnjak najpozvaniji za

nalaženje rješenja i rukovođenje u slo-ženim zahvatima na rubovima i unutar gradskih zelenih i turističkih površina, a stručni šumski radnici sjekači najpouz-daniji izvođači radova. Također, studenti su imali priliku upoznati se sa radovima pošumljavanja još iz vremena Austro – ugarske vladavine pa sve do današnjih dana, gdje su sa jednog od najljepših punktova značajnog krajobraza Kame-njaka, mogli vidjeti vrlo dobre rezultate pošumljavanja, koji u mnogome dopri-nose turizmu južne Istre oko Premantu-re i Medulina.

Radnici Šumarije Pazin nastavili su s radovima čišćenja sastojine u GJ Planik. Djelatnici Šumarije Opatija – Matulji radili su na čišćenju sastojina također u pazinskoj GJ Planik. Odjel za uređivanje šuma nastavio je s planiranim radovima izmjere (polaganje primjernih krugova) u GJ Motovun. U šumama šumopo-sjednika izvršena je doznaka stabala, te poslovi na primanju i otpremi drvnih sortimenata.

U svibnju su odrađeni radovi na odr-žavanju protupožarnih prosjeka. S po-četkom PP sezone na području šuma-rije Pazin svakodnevno boravi motritelj na osmatračnici, a protupožarna patro-la obilazi obje gospodarske jedinice

Šumarija Opatija-Matulji obavljat će tijekom srpnja i dijelom kolovoza radove na sanaciji vjetroizvala bukovih stabala u GJ Učka te radove na prorjeđi-vanju sastojina u GJ Liburnija.

Radovi redovne doznake i protupo-žarne zaštite svakodnevica su za struč-no osoblje šumarije, a zbog primije-ćenog mjestimičnog sušenja bukovih stabala u GJ Veprinečke šume i GJ Učka uskoro će krenuti i u doznaku sanitara.

Šumarija Poreč je s prvim danom mjeseca lipnja započela s aktivnostima protupožarnog osmatranja s osmatrač-nice Mukab, te protupožarnog patrolira-nja. Nastavljeni su radovi čišćenja šuma u GJ Dubrava, predjel Jurjevac. Šumarija Poreč nastavila je i s radovima održava-nja PP prosjeka, a sve u svrhu što bolje pripreme za protupožarnu sezonu.

UŠP Delnice

I dalje se intenzivno radi na šumari-jama i u odjelima zahvaćenih prošlogo-dišnjim ledolomom. Poduzete su i neke mjere za što bolje iskorištenje radnih



dana u ovim ljetnim mjesecima te što bolje korištenje vlastitih kapaciteta. Na ispomoći su još uvijek kapaciteti iz UŠP Koprivnica i Nova Gradiška na sječi i pri-vlačenju te 2 forvardera iz UŠP Bjelovar.

Plan proizvodnje za sada ide dina-mikom koja zadovoljava i po kojoj iz-vršenje Plana ne bi došlo u pitanje. Do sada napravljeno 45 % Plana.

Intenzivno se otpremaju sve vrste drvnih sortimenta te je uočljiv pojačani trend pada zaliha drvnih sortimenata. Intenzivno se radi i na radovima BOŠ-a. Svim revirnicima primarni je zadatak redovna doznaka za 2016. godinu, koja se izvodi punim kapacitetom. Lijepo vri-jeme koristi se i za pojačano održavanje šumskih prometnica.

Građevinski kapaciteti RJ MGP nala-ze još uvijek na radovima u UŠP Gospić, ali planiranu dinamiku remete česti kvarovi. Izvode se i radovi košnje i bali-ranja sijena za zimsku prihranu divljači.

UŠP Karlovac

Prema programu studijskog putova-nja, Šumariju Slunj posjetili su studenti Bern University of Applied Sciences, Sc-hool of Agricultural, Forest and Food Sci-ences HAFL. Grupu studenata predvodio je profesor Juergen Blaser, a u pratnji je bio Vinko Paulić sa Šumarskog fakulte-ta u Zagrebu. U šumariji ih je dočekao upravitelj Milan Lesar gdje je održana kratka prezentacija. Terenski dio posje-ta organiziran je u GJ Mašvina, gdje je

prezentirano gospodarenje sastojinama kitnjaka i obične bukve. Ne skrivajući za-dovoljstvo, gosti su bili oduševljeni veliči-nom površine kojom se gospodari, kao i količinom uzgojnih radova.

U vrijeme cvatnje pitomog kestena aktualno je izdavanje suglasnosti za po-stavljanje košnica. Održana je radionica za sve djelatnike koji rade na poslovima procjene oštećenosti krošanja i radioni-ca za procjenu šteta od biotičkih i abio-tičkih čimbenika.

Iz područja zaštite šuma, uz praće-nje stanja sastojina obzirom na biotske i abiotske čimbenike, provedene su i re-presivne mjere zaštite mladih hrastovih sastojina protiv najznačajnije mikoze, hrastove pepelnice. U Pokupskom ba-zenu nastavlja se intenzivno sušenje i propadanje sastojina poljskog jasena. U sklopu zaštite šuma, šumarije provode i mjere zaštite šuma od požara, a pro-veden je i unutarnji nadzor provedbe ovih mjera. Tijekom mjeseca lipnja i početkom srpnja, za stručne suradnike ekologije i zaštite šuma održana su dva seminara, za ujednačavanje procjene oštećenosti krošanja i procjenu šteta od biotičkih i abiotičkih čimbenika, a odr-žana je i prezentacija Izvješća o ošteće-nosti šuma u Hrvatskoj za 2014. godinu.

U protekla dva mjeseca izrađeno je 29.275 m³ drvnih sortimenata, a uku-pno u prvom polugodištu 138.523 m³. Izvršenje rebalansiranog plana u prvoj polovini godine iznosi 38 %. U prvih šest

mjeseci privučeno je 55.705 m³ drvnih sortimenata. Proizvedenih drvnih sorti-menata u petom i šestom mjesecu pro-dano je količinski 43.913 m³, a financijski 10,0 milijuna kn s prosječnom prodaj-nom cijenom od 226 kn/m³. U prvom polugodištu prodano je 163.295 m³ drvnih sortimenata što financijski iznosi 43,8 milijuna kuna s prosječnom prodaj-nom cijenom od 268 kn/m³. Vrijednost situiranih radova biološke obnove šuma u prvom polugodištu iznosi 6,3 milijuna kuna ili 27 % godišnjeg plana.

UŠP Ogulin

Tijekom mjeseca lipnja na radovima pridobivanja drvnih sortimenata reali-zirano je 26.663,88 m³ drvne mase, što ukupno s prvih pet mjeseci ove poslov-ne godine daje sumu izvršenja u iznosu od 94.947,51 m³, odnosno 42,14 % re-alizacije plana. Na nastavak sustizanja dinamike proizvodnje nedostaje 8 rad-nika sjekača, za koje se nadamo da će uskoro biti zaposleni.

Intenzivirali su se i radovi na biološ-koj obnovi šuma. Izvode se radovi na njezi šuma, radovi zaštite te čuvanja šuma. Također se provode radovi na reviziji šumskogospodarskih planova. Tako su radovi BOŠ-a za ovu poslovnu godinu izvršeni sa 33,51 % realizacije plana (u lipnju situirano 1.070.299,75 kn). Radovi financirani iz sredstava na-knade OKFŠ-a (Izrada osnove područja) situirani su u iznosu od 66.433,96 kn ili 28,84 % realizacije plana.

U rasadniku Oštarije kontinuirano se provode radovi na njezi i školovanju sadnica četinjača. Podiže se ograda oko rasadnika, a u svrhu zaštite biljaka na proizvodnim plohama od nepoželjnih vanjskih čimbenika.

U izvedbi su radovi na popravku šumskih prometnica na području UŠP Ogulin, dok su visokovrijedni građevin-ski strojevi još uvijek na području drugih Podružnica, gdje izvode građevinske ra-dove izgradnje šumskih cesta i vlaka.

UŠP Sisak

U tijeku su radovi zaštite šuma od pepelnice na 846 ha površine. Njega sastojina je napravljena na 195 ha. Do sada je izvršena doznaka stabala cca 140.000 m³. Radi se na popravljanju i održavanju ograda.Švicarski studenti u Šumariji Slunj – UŠP Karlovac



Realizirana sječa u razdoblju od 18. travnja do 05. srpnja iznosi 49.370 m³, od toga 13.303 m³ oblog i 36.068 m³ prostornog drva. Privlačenje trupaca u navedenom periodu iznosi ukupno 57.349 m³, od toga oblog 13.129 m³ i prostornog drva 44.219 m³.

U tijeku je izgradnja gornjeg stroja šumske ceste velika Bojna u Šumariji Glina. Izvođač radova je RJ MGP Ogulin, UŠP Ogulin. I dalje su u tijeku radovi za gospodarske jedinice naše UŠP Sisak, u Šumariji Petrinja, GJ Petrinjčica.

UŠP Split

Na području Uprave šuma dodije-ljena je prodaja prava smilja u šumi i šumskom zemljištu trima ponuditelji-ma koji su izabrani Odlukom Uprave društva, putem Javnih poziva. Ugovo-rena količina smilja za ovu sezonu je 1.661.000 kg, a postignuta je cijena od 1,3 – 8,15 kuna po kilogramu. Kroz mjesec lipanj otkupljeno je smilja u količini od 410.515 kg. Od ove godine omogućena je i prodaja zaplijenjene količine smilja koju su policijski dje-latnici u kontroli skupljanja i prometa oduzeli od osoba koje su neovlašteno sakupljale i predali područnim šuma-rijama na pohranu. Za sada je riječ o količini od 1.666 kg smilja koje će se na javnom nadmetanju prodati tj. dati na uvid legalnim otkupljivačima.

Izvršeni su inspekcijski nadzori nad provođenjem mjera protupožarne za-štite na području Uprave: tri nadzora od strane UŠP Split, Odjela za ekologiju, četiri nadzora od strane Državnog in-spektorata Ministarstva poljoprivrede,

te deset nadzora od strane inspekcije zaštite od požara MUP-a. Svi provedeni nadzori su zadovoljili sve uvjete. U svib-nju i lipnju evidentirano je 6 požara na području Uprave od čega su dva većih razmjera: nedaleko od Omiša – Lokva Rogoznica (Šumarija Split) cca 200 ha unutar kojeg je 20 ha državnog, pre-težito neobraslog zemljišta. Gorjelo je i na predjelu Đurin gaj površine 32,21 ha. Radi se o šumskom kompleksu čempresa, pinjola i alepskog bora, koji je šumarija Dubrovnik prije 20 godina na riperanoj površini podigla i uzgojila. Na žalost, ljudskim nemarom nestao je u požarnoj stihiji. Požar je potpalio pi-roman koji je slijedeći dan priveden u policijsku postaju Dubrovnik.

Na radove BOŠ-a utrošeno je 36,93 ha, na sanaciju i obnovu šuma 38,59 ha. Ve-zano uz šumsku infrastrukturu, radilo se na održavanju PP prosjeka s elementima cesta u dužini od 7,68 km te na prosijeca-nju svijetlih pruga u dužini od 13,30 km. Gotovo u potpunosti je izvršeno postav-ljanje znakova upozorenja (2.175 kom.).

Metodologija i parametri procjena šteta od biotičkih i abiotičkih čimbeni-ka bila je tema seminara održanog u Zadru. Boris Liović sa Šumarskog insti-tuta Jastrebarsko, glavni je moderator spomenute teme. Polaznike seminara iz Savjetodavne službe Splita i Buzeta, te djelatnike UŠP Split, Irenu Šipušić i Zvonimira Benčika, upoznao je s novim načinom ispunjavanja tablica prilikom određivanja oštećenosti stabala.

U tijeku je skupljanje sjemenskog materijala iz registriranih ŠSO na po-dručju Uprave (češeri alepskog bora, pinije, primorskog, čempresa i sjemena crnog jasena).

UŠP Split i osnovna eko-škola Žrnov-nica primjer su dobre prakse i zajedniš-tva kroz tzv. “EKO kumstvo”. Po završetku nastave, nekolicina djelatnika UPŠ Split pomagala je u čišćenju okoliša iznad ško-le, baš kao i prijašnjih godina. Eko škola Žrnovnica ovogodišnji je dobitnik “Zlat-nog certifikata” za najljepši mediteranski školski vrt, a Zvonimir Matić, rukovoditelj Proizvodnog odjela UŠP Split imao je čast u to ime podići Zelenu zastavu.

UŠP Gospić

Tijekom lipnja održan je sastanak na kojemu se raspravljalo o područji-

ma koja su još uvijek minski zagađena. Ravnatelj i zamjenik HCR- a, predstojnik zadarske podružnice HCR-a te pred-stavnici UŠP Gospić i šumarija koje se nalaze na minsko sumnjivom području, dogovorili su kako će u narednom pe-riodu obići sve šumarije koje na svom području imaju minsko sumnjivih po-vršina kako bi se uskladila i dogovorila daljnja postupanja.

Na svim šumarijama traje provo-đenje protupožarne zaštite na kojoj su uglavnom angažirani radnici zaposleni preko agencije.

U Otočcu su održani Dani hrvat-skog šumarstva na kojima je održa-no takmičenje sjekača iz svih Upra-va šuma Podružnica, kao i sjekača iz Mađarske i Slovenije. Na Baškim Oštarijama postavljena je spomen ploča Šumariji Oštarije osnovanoj prije 250 godina.

Temeljem ugovora sklopljenih s Ministarstva poljoprivrede za davanje u zakup šumskog zemljišta u svrhu pašarenja, uvedeno je u posjed šest novih zakupnika na 706 ha šumskog zemljišta.

Na području Šumarija Korenica i Otočac održano je više sportskih ma-nifestacija od kojih su značajnije bici-klističko natjecanje AdriaBike maraton Plitvice 2015. i međunarodno motoci-klističko natjecanje Hard extreme en-duro utrka team silber, prilikom kojih su se koristile šumske prometnice.

U šumariji Udbina održan je sa-stanak povodom prevođenja ličkih panjača konverzijama u viši uzgojni oblik, vezano uz novi Pravnilnik o ure-đivanju šuma. Nakon radnog sastana-ka u prostorijama šumarije, odrađen je terenski dio u GJ Srednja gora, (ra-znodobna panjača bukve), koji je ide-alan primjer mogućnosti konverzije čistom sječom u pruge širine u visini dominatne vrste stabala. Radnom sastanku prisustvovali su Vlatko Pe-trović, direktor sektora za šumarstvo, Dubravko Janeš, rukovoditelj odjela za uređivanje te predstavnici UŠP Gospić i Šumarije Udbina.

Proizvodnja se odvija sukladno mo-gućnostima na terenu i u skladu s po-trebama kupaca, dok se radovi doznake kontinuirano provode na području cije-le UŠP Gospić.

Sađena šuma prije požara kod Dubrovnika – UŠP Split


Šumska razglednica

ŠUMARIJA KRASNO, UŠP SENJ

Najstarija Hrvatska šumarija

Godine 1762. odlukom carice Marije Terezije nala-že se karlovačkom generalatu da putem svojih inže-njera mapuje šume, izvrši opis s naznakom površine i stanja šuma, vrste drveta, kada postizava sječivost, za koje svrhe se drvo upotrebljava, koliko ga treba za vlastite potrebe, koliko za prodaju, uz koju cijenu i kakve su štete. Inženjer – major Pierker, sastavlja zatim izvještaj s opisom šuma, a otočku pukovniju dijeli na dvanaest distrikata, od kojih je jedan Kra-sno – krasnarska duliba, Nadžak bilo i Jelovac.

Šumarija Krasno, koja je sastavnica Uprave šuma podruž-nice Senj nije posebna samo po tome što je prva osno-vana u Hrvatskoj. Činjenica, da su njezine guste i svježe,

gorske šume smještene na Velebitu čini je još posebnijom. Na Velebitu obitava najveći broj biljnih vrsta u Hrvatskoj što je jedan od razloga da je UNESCO čitavu planinu proglasio me-đunarodnim rezervatom biosfere 1978. godine, a u sklopu Znanstvenog programa Čovjek i biosfera. Velik dio Šumarije nalazi se u Parku prirode Velebit proglašenim 29. svibnja 1981. godine. Uz to je ova naša najduža planina, zbog bogate i bujne vegetacije proglašena najljepšom i najzanimljivijom.

Šumarija Krasno svakako se ubraja u velike šumarije; nje-zinih 18.040,39 ha površine ukupno je razdijeljeno na čak de-set gospodarskih jedinica. Prostire se u smjeru sjever – jug. Na sjeveru graniči sa Šumarijom Senj koja također pripada UŠP Senj. Granica s tom Šumarijom nastavlja se kraćim dijelom na zapadu, zatim je prekida duža granica s Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit, da bi se ponovno nastavila ona sa Šumarijom Senj. Pojednostavljeno, NP Sjeverni Velebit je smješten između Šumarija Senj i Krasno poput kakve jezgre. Na jugu i istoku gra-niči sa šumarijama koje pripadaju UŠP Gospić. Tako južnu gra-nicu čini Šumarija Karlobag, istočnu Šumarije Perušić i Otočac.

Prva osnova gospodarenja koja obuhvaća velik dio današ-nje šumarije potječe iz 1883. godine, ali prvi pisani dokaz da se na ovome području gospodarilo drvetom seže još dublje u prošlost. Senjski Statut iz 1388. godine, naime, sadrži jasne podatke o trgovini drvetom.

Današnja podjela kao što je već navedeno, uključuje deset gospodarskih jedinica. Najviša točka Šumarije nalazi se u gospodarskoj jedinici koja je najmanja površinom. Riječ je o Zavižanu na čijem se području nalazi istoimena čuvena meteo-

rološka postaja. To je jedina gospodarska jedinica čija je ukupna površina manja od 1.000 ha, a najvišom je čini vrh Mali Rajinac na 1.699 metara nadmorske visine. Najniža kota od 680 meta-ra nadmorske visine nalazi se u najvećoj gospodarskoj jedinici naziva Nadžak bilo, no ova jedinica po visini ne zaostaje za dru-gima jer joj je najviša kota na 1.653 metra. Na krajnjem sjeveru Šumarije smještena je GJ Jelovac, a na krajnjem jugu Gospodar-ske jedinice Štirovača i Štokić duliba. Ostale jedinice nazivaju se Kordinac, Lom, Begovača, Padeži – Lubenovac i Švičko bilo.

Visoki krš koji dominira Šumarijom karakteriziraju broj-ni fenomeni poput grebena, uvala, vrtača, škrapa, snježnica (jame s vječnim snijegom) i dr. Tipičnu geološku podlogu predstavlja jurski uslojeni vapnenac, a sporadično su dolo-miti kao leće i proslojci. Sve gospodarske jedinice prekrivaju biljne zajednice u kojima su glavne vrste drveća bukva i jela, a u jedinicama Štirovača i Lom i smreka.

Tekst: Marija Glavaš Foto: Marija Glavaš, Arhiv

Gospodarska jedinica Švičko bilo


Šumska razglednica

Ovo područje karakterizira trajni nedostatak vode, a razlog leži u nemogućnosti krša da je zadrži te otiče i zadržava se u dubinama gdje je ima u obilju. Na određenim lokacijama po-stoje lokve u kojima se zadržava kišnica. U Gospodarskoj jedi-nici Kordinac tako postoji izgrađena lokva Tisni vršak kapacite-ta 27 m3 i lokva Zukovačka ruja koja se povremeno održava, a važne su zbog napajanja divljači. Veće lokve Klis i Dujmišić nalaze se u Gospodarskoj jedinici Švičko bilo. Iznimke, odno-sno mjesta na kojima je ima, su uređeni izvor pitke vode koji je dijelom pretvoren u rezervoar u GJ Lom i GJ Štirovača koja ima dosta izvora, od kojih su najznačajniji Ledena vodica i daleko poznatiji Štirovača. Iz tog uređenog izvora teče voda čija je temperatura uvijek 4 ºC. Danas je izvor Štirovača na teritoriju NP Sjeverni Velebit. Najveći prirodni izvori su Veliko i Malo jezero na području jedinice Zavižan. Dugogodišnji pro-sjek zračne vlage je vrlo visok i kreće se oko 80 %, a prosječne temperature pokazuju vrijednosti između 6,5 i 9 ºC.

Veliki problem predstavlja i dugotrajni snježni po-krivač koji se zadržava na tlu dobar dio godine i čini pod-ručja nedostupnim za rad. Probleme stvaraju i kasni i rani mrazovi te vjetrovi bura i jugo koji su najizraženiji u jedinici Štokić duliba. Ta se jedinica, inače odlikuje smanjenom kva-litetom većinskih bukovih sastojina zbog čega ukupni etat iznosi svega 18 % od drvne zalihe. Jugo često dolazi s jakim kišama koje raskvase tlo i to uzrokuje vjetroizvale.

Veliku prepreku normalnom gospodarenju predstavljalo je zagađenje minama u GJ Nadžak bilo. Za potpuno uklanja-nje ostataka iz rata bilo je potrebno dvije godine.

Obrasla površina Šumarije iznosi 16.397,10 ha, a prirast 85.228 m3. Najzastupljenija drvenasta vrsta je obična bukva, a slijede jela i smreka. Ukupni etat za desetogodišnje razdoblje na 10.739,35 ha iznosi 771.480 m3. Od toga se glavnina, tj. 768.637 m3 odnosi na opću osnovu sječa, a 2.843 m3 na prethodni pri-hod. Uz šume kojima se gospodari preborno te raznodobne šume, na području Šumarije nalazi se i određeni broj regularnih šuma koje uglavnom čine kulture četinjača te panjače i šikare. U Gospodarskoj jedinici Štirovača nalazi se priznata sjemenska sastojina obične smreke. Površine je 85,45 ha, s upravo nevjero-jatnim udjelom stabala čiji je promjer iznad 51 cm, točnije 59 %.

Sjedište Šumarije, odnosno upravna zgrada nalazi se u pitoresknom planinskom mjestu Krasno Polje, poznatom odre-dištu brojnih izletnika i još poznatijem izletištu vjernika jer je to jedno od mjesta na kojem se ukazala Gospa. Šumarija broji 76 zaposlenika na čelu s upraviteljem Tomom Devčićem. Revirnika je petoro, pomoćnika revirnika devet, čuvara – lovočuvara su četvorica, sjekača 25, traktorista 14, a mehaničar je jedan. Među zaposlenicima su još radnici koji obavljaju poslove administra-cija/režija, zatim šumski radnici s invaliditetom, pomoćnik na lovstvu, te kopčaši. Valja napomenuti da Šumarija većinu rado-va izvršava vlastitim snagama (70 %), a na vanjske izvođače se oslanja manjim dijelom. Djelatnici Šumarije Krasno često odla-ze u ispomoć drugim podružnicama, a kada se ukaže potreba, isto tako, ispomoć iz drugih podružnica dolazi k njima.

U ovome, ljetnom razdoblju vrše se radovi sječa i izrada te uzgojni radovi doznake za 2016. godinu. Plan proizvodnje za ovu godinu je 36.000 m3 bukovine i 42.500 m3 jelovine neto u što ulazi ogrjevno i celulozno drvo. Drvna masa prodaje se dvjema pilanama koje su također smještene u Krasnu, zatim diljem kontinentalne Hr-vatske, a prodaje se i bukov ogrjev te celulozno jelovo drvo.

Šumarija raspolaže sa sedam zglobnih traktora, 14 teren-skih vozila i sedam kombija. Otvorenost šumskim prometni-cama je dobra, ali ne i dovoljna zbog čega se u budućnosti pla-nira nova izgradnja. Ove godine se radi samo na održavanju.

Zgrada Šumarije

Gospodarska jedinica JelovacGospodarska jedinica Jelovac Upravitelj Tome Devčić


Šumarija raspolaže i s vlastitom mehaničkom radioni-com koja održava svu potrebnu mehanizaciju i što je vrlo praktično, koja je smještena u krugu upravne zgrade. Odr-žavanje vozila vrši se u mehaničkoj radionici koja je u sklopu radne jedinice GMP, a smještena je u gradu Senju.

Šumarija Krasno, a time i UŠP Senj osobito se ponose i činjenicom da se u njezinu sastavu nalazi prvi šumarski muzej u Hrvatskoj. Svečano otvaranje zbilo se prije deset godina, da-kle na 240. obljetnicu Šumarije. U njemu se nalazi stalni postav zbirke s trenutno 300 eksponata koji se odnose na povijest šu-marstva te vrlo lijepo uređene i udobne sobe za odmor izletnika.

Od objekata tu su i lugarnica i zgrada za smještaj radni-ka u Gospodarskoj jedinici Štirovača lugarnica i lovačka kuća Vranjkovac u Gospodarskoj jedinici Padeži – Lubenovac, te dvije lovačke kuće (stara i nova) naziva Bevandinica u Gos-podarskoj jedinici Lom.

Valja istaknuti da Šumarija Krasno ima dugogodišnji za-kup na otvoreno Državno lovište Sjeverni Velebit koje se pro-stire na svojih 28.557 ha.

Uobičajena je divljač ovoga područja smeđi medvjed, je-len obični, srna obična, divokoza, zec obični, a nazočni su i ja-zavac europski, lisica crvena, divlja mačka, lještarka i dr. Pose-ban status uživa rijetki veliki tetrijeb gluhan čijih se nekoliko pjevališta nalazi na ovome području. U razdoblju njegovog pjeva i gniježđenja, odnosno od 15. travnja do 15. lipnja za-branjene su sječe i šumsko-uzgojni radovi u krugu od 300 m.

Najveći broj medvjeđih brloga nalazi se u Gospodarskoj je-dinici Švičko bilo, u šumskome predjelu Velika paljevina. Bliski susreti djelatnika Šumarije s medvjedima nisu neuobičajeni, kao ni sa za Velebit uobičajenim otrovnicama -poskocima, no do sada nisu zabilježeni i napadi jer se životinje uvijek povuku.

Divljač ne radi značajnije štete zato što je fond manji od lovnogospodarskih kapaciteta, kao ni stoka krupnog i sitnog zuba. Štete od glodavaca nisu primijećene.

Generacije stanovnika Velebita koje žive u ovom svje-žem, zelenom okruženju, iskreno i duboko vole ovu svoju pri-

Šumska razglednica

rodnu ostavštinu i zato je otpad u šumi rijetka pojava, a nije uobičajeno ni paljenje suhe trave ili drugih po šumu opasnih materijala. Karta opasnosti od požara se stoga dobrano zeleni.

Što se tiče zagađenja, jedini izvor štetnih plinova je riječki industrijski bazen, smješten sjeverozapadno od Šumarije i udaljen oko 80 km. Količine štetnih tvari u stablima prati Hr-vatski šumarski institut koji ima nekoliko postavljenih ploha veličine 4 x 4 km. Mjestimično je primijećeno sušenje jele i smreke. Od štetnika su se pojavljivali krivozubi potkornjak (Pityokteines curvidens) i jelov moljac igličar (Argyresrhia fundella) koji su znali uzrokovali intenzivne napade.

Još jedno veliko prirodno bogatstvo na području Šumari-je, točnije Štirovače, predstavlja sekundarna prašuma Klepi-na duliba koja je posebnim rezervatom šumske vegetacije proglašena 26. 4. 1965. godine. Prostire se na 122,67 ha, najzastupljenija vrsta je bukva, a slijede jela i smreka. Ovo sasvim osobito mjesto svake godine posjete studenti prve godine šumarstva predvođeni prof. dr. sc. Jozom Franjićem. Budući mladi šumari tamo dobivaju uvid i mogu usporediti izgled netaknute i gospodarene šume.

Šumarski muzej

Pogled na Gospodarsku jedinicu Nadžak bilo


DAN ZAŠTITE PLANINSKE PRIRODE

Što znamo o planinama i planinskoj

prirodi?U Hrvatskoj nema planina viših od 2000 metara. Hrvatske planine mogli bismo podijeliti u dvije skupine: otočne planine unutrašnje Hrvatske, te Dinarski planinski lanac koji se proteže kroz gorsku i pri-morsku Hrvatsku u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Dinaridi su na-stali tektonskim pokretima, odnosno približavanjem afričke litosfer-ne ploče euroazijskoj litosfernoj ploči, u procesu alpske orogeneze.

U prvom ljetnom mjesecu lipnju obi-lježili smo Svjetski dan zaštite oko-liša i gotovo zaboravili na Dan za-

štite planinske prirode (8. lipnja). Ljeti smo uglavnom fokusirani na more i šumska područja uz more, često na žalost i zbog brojnih požara na priobalju, no planine su nam nekako u drugom planu. Planinska priroda jedno je od najvrjednijih blaga koje Hrvatska ima. Najveću biološku raznolikost upravo nalazimo na planinama Dinarskog lanca koji se proteže od sjeverozapada do jugoistoka Europe. Jeste li znali da 24 % na-šeg planeta čine planinska područja, a na njima živi 12 % stanovnika Zemlje. Iz pla-ninskih područja dolazi nam čak 50 % čiste pitke vode. Kako bi izgledala stara dama Europa da nema Alpe, Dolomite, Dinaride i druge planine koje čine jedinstven krajo-lik. Sa svojim šumama i geomorfološkim oblicima, na prostoru planinskih lanaca nalazi se i najveći broj zaštićenih područja, od nacionalnih parkova do parkova prirode i strogih rezervata.

U Republici Hrvatskoj nema dodu-

še planina viših od 2000 m/nm, na žalost hrvatskih skijaša i ekstremnih planinara, ali je većina tih visokih planina smještena na razdjelnici Jadranskog mora i kontinental-


nog dijela Balkana. Planine u unutrašnjosti su otočnog tipa jer zapravo predstavljaju izolirana uzdignuća zemljine kore. Najviši vrh u Hrvatskoj je Dinara sa svojih 1831 metar nadmorske visine, slijede Kamešni-ca (1810 m),Biokovo (1726 m) te Velebit s Vaganskim vrhom (1758 m). Viši od 1500 metara samo su još Risnjak u Gorskom kotaru te Svilaja i Snježnik. Zanimljiva je činjenica kako je većina zaštićenih planin-skih područja u RH, pod zaštitom upravo zbog djevičanskih šuma i geomorfoloških oblika. Omiljena hrvatska planina, posebi-ce cijenjena zbog svoje biološke raznoliko-sti, ali i zbog povijesnog značenja je Velebit – ono što je Grcima Olimp, nama je upra-vo ova najduža planina u Hrvatskoj koja se od Vratnika do Zrmanje proteže 145 kilometara u dužinu te na nekim predje-lima i 30 kilometara u širinu (od Zavižana do Markovića Rudine). Visinski pojas iznad 1600 m iznosi samo 41 km od 2.274 km² površine koju zauzima. Velebit ima dva lica, ono do mora, golo i krševito te ličko, šumovito s bogatom vegetacijom u ko-joj dominiraju šume bukve, jele i smreke. Poziciju Velebita možda je najbolje opisao Vladimir Nazor u svojoj Pjesmi o Velebitu u kojoj kaže: „Iza mene Lika i Krbava slav-na, Lijevo Dalmacija, desno Istra travna. Uz

obalu leže Senj i Nehaj smjeli, Kraljevica, Bakar, Novi i Bag bijeli“.

Ovdje se sukobljavaju dva vege-

tacijska područja: srednjoeuropsko i mediteransko pa ne čudi da ova planina ima 2.000 biljnih vrsta od kojih su čak 78 endemske. Najpoznatiji su endemi Degenia velebitica i Sibirea croatica, Saxifraga prenja i Aubrietia croatica. Uz njih ima rijetkih biljaka kao što je runolist, Waldsteinov zvončić, Kitajbelov pakujac ili planinski božur, da dalje ne nabraja-mo, uostalom UNESCO je još 1978. godi-ne proglasio cijeli Velebit dijelom među-narodne mreže rezervata biosfere.

Podrijetlo imena Velebit nije do kraja istraženo. U knjizi Hrvatske planine au-tora dr. Željka Poljaka čitamo da se ovo ime može izvesti iz riječi velevid, velebil i velebić, sve su to nazivi za planinu, a spo-minje ih još Petar Zoranić u prvoj knjizi o planinama Hrvatske planine napisanoj prije nešto više od 440 godina. Izraz vele-bić i danas se koristi umjesto riječi planina (brdo) među stanovnicima nekih naših otoka kao na primjer na Krku. Do danas je ostao u uporabi izraz velebit za vrh plani-ne, pa tako se ovim imenom nazivaju neki vrhovi na Papuku, Moslavačkoj i Petrovoj

Planine

Ljeto

Južni VelebitSjeverni Velebit Srednji Velebit


Planine

gori, a zanimljivo je da u Bugarskoj u Piri-nu jedno brdo nosi naziv Velebit.

Naš hrvatski Velebit najzaštićenija je planina u ovom dijelu Europe, cijeli je pod zaštitom kao park prirode, na Velebitu su i dva nacionalna parka, Paklenica i Sjeverni Velebit, a kao što je već navedeno i pod zaštitom je UNESCO-a. Na Velebitu se obavlja i redovna sječa i pomlađivanje dr-veća osobito bukve i jele i šumari već 250 godina potrajnim gospodarenjem, odr-žavaju ove šume pa je tako upravo ove godine obilježena i 250 obljetnica organi-ziranog šumarstva u Hrvatskoj, a Šumari-ja Krasno jedna je od prve tri šumarije u ovom dijelu Europe. Šumarstvo je tradi-cija velebitskih i podvelebitskih naselja čiji opstanak bez ove grane gospodarstva ne bi bio moguć. Krasno je i sjedište Nacio-nalnog parka Sjeverni Velebit gdje se na-laze neke od najljepših šumskih sastojina koje su zaštićene još početkom 20. stolje-ća od strane samih šumara, kao što je to slučaj s predjelom Štirovača. Na jednom dijelu ove šume se gospodari, a veći dio je prašumskog oblika.

Velebitska planinska naselja bila

su nekoć puna života, osim šumarstva i drvnih obrta ovdje se uzgajala stoka na sočnim pašnjacima i livadama koje su da-nas uglavnom obrasle šumskim raslinjem. Danas na sjevernom dijelu Velebita ostala su samo dva veća naselja, Krasno i Kutere-vo. Stručnjaci za zaštitu prirode slažu se da je teško i gotovo nemoguće sačuvati priro-du i okoliš ako u tome ne sudjeluje i čovjek, kao dio te prirode. Zato je Europska unija

posebnu pozornost dala ruralnom planin-skom području želeći vratiti život u te za opstanak i održanje biološke raznolikosti važna područja. Osim šumarstva, stočar-stva i malih obrta, veliko je očekivanje i od planinskog turizma, biciklizma, pješačenja, planinarenja, a zimi i skijanja. Velebit ima za sve ovo dobre uvjete, a da se pri tome, ne narušava prirodni okoliš.

Najnovijom Šumarskom strategijom Europske unije opetovano se naglašava: važnost i multifunkcionalnost šuma, odr-živo upravljanje šumama na načelima poštivanja socijalne, gospodarske i eko-loške funkcije kao i kulturnom značaju

ruralnih planinskih područja. Planinska područja u Europi bogata su vegetaci-jom i vrstama, ujedno i jedina mjesta za očuvanje divljih zvijeri poput vuka, med-vjeda i risa. Nemoguće je pisati o Velebitu, a ne spomenuti Velebitski botanički vrt u Modrića docu ispod Zavižana i Balinov-ca osnovanog 1967. godine zahvaljujući znanju i entuzijazmu prof. dr. Frana Ku-šana i Šumskog gospodarstva Senj koje je izdvojilo 50-tak ha površine za botanički vrt i to bez naknade. Ujedno se Šumarija Krasno obvezala voditi administrativne, stručne i tehničke poslove u botaničkom vrtu. Danas je ovaj kompleks s biljkama iz

područja cijelog Velebita na brizi upravi Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Od drvenastih vrsta ovdje se mogu vidjeti bor krivulj (Pinus mugo turra), bukva (Fagus sylvatica), smreka (Picea abies), velelisna vrba (Salix appendiculata) i druge.

Na Velebitu se nalaze i dva spomeni-ka prirode, stablo na šumskom predjelu Bovan, car-jela visoka 42 metra čije deblo jedva mogu obuhvatiti četiri odrasle oso-be i na južnom Velebitu Marulića hrast čija je starost procijenjena na 800 godina. Zahvaljujući još jednom velikom šumaru, Anti Premužiću, velebitske ljepote postale su dostupne planinarima i šetačima koji njegovom stazom od Zavižana do Baških Oštarija mogu relativno lagano upoznati najljepše dijelove Velebita.

Ključno je pitanje kako očuvati pri-

rodne ljepote koje imamo, a ne stati u razvoju i očuvati standard i način života na koji smo navikli? Imamo li snage i znanja? Koliko nam u svemu može pomoći razvoj tehnologija te u kojoj mjeri moramo pro-mijeniti vlastito ponašanje prema prirodi i okolišu? Na ova i ovakva pitanja odgovo-re je pokušao dati i crkveni autoritet sveti otac Franjo, koji je sredinom lipnja objavio Encikliku pod nazivom Laudato si (Hvaljen budi) u kojoj poziva na novu univerzalnu solidarnost i na ekološko obraćanje cijelog čovječanstva jer Zemlja nam je povjerena na čuvanje i pažljivo korištenje. Enciklika na 190 stranica govori o našem planetu kao domu svih nas, jer svako stvorenje ima svo-ju vrijednost, a čovjek nije vlasnik prirode i ona nije materija na raspolaganju nama.

PJESMA O VELEBITUVelebit se zovem; junak sam ti pravi;Kamen-krunu nosim na ponosnoj glavi.Da istinu kažem, baš mi dobro nije:Mene sunce pali, studen vjetar bije;Sunčana mi žega kosu poharala,Zelenu mi bradu bura obrijala.Obraze mi grdi kiša. Snijeg i krupa,Jadransko me more po tabanu lupa.Iz neba me biju strijele i gromovi,Noge su mi bose, a goli bokovi.Nevolja i tuga stisnulo me jato,Al ja čvrsto stojim, ne bojim se zato!Nek me munje biju i dave oblaci:Na muci se pravi poznaju junaci!Još Ličanin vrli po meni se skita,Još u gori pjeva vila Velebita.Iza mene Lika i Krbava slavna,Lijevo Dalmacija, desno Istra travna.Uz obalu leže Senj i Nehaj smjeli,Kraljevica, Bakar, Novi i Bag bijeli.Preda mnom je puklo sinje more slano,Po njemu otoci, stado raštrkamo.Čuvam ovce, da ih vuci ne zateku,Da mi ne zastrane, da mi ne uteku.Tim se, brate dragi, dičim i ponosim,Pa visoko glavu u oblake nosi.

Vladimir Nazor

Premužićeva staza prolazi Premužićeva staza prolazi najljepšim velebitskim predjelimanajljepšim velebitskim predjelima

Botanički vrt na Sjevernom Velebitu

Velika biološka raznolikost planinske prirode

Jesen


Sindikati

Krajem lipnja održani su jubilarni, deseti po redu sport-ski susreti Hrvatskog sindikata šumarstva. Gorani su osigurali 42 boda, drugi su bili Vinkovčani sa 39 bodo-

va, a treći su bili Zagrepčani sa 37 bodova. Pred oko 1.400 sudionika Hrvatskog sindikata šumarstva,

gostiju iz Hrvatske i Slovačke igre je otvorio predsjednik Hrvat-skog sindikata šumarstva Željko Kalauz. Sudionike susreta po-zdravili su predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vla-inić, predsjednik Komore inženjera i drvne tehnologije Damir Felak, predsjednik Sindikata Drvo, šuma, voda Slovačke Zdenek Dlugoš i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Ivan Pavelić.

Sportske su igre šumara više od samih sportskih rezulta-ta. To je prilika za druženje generacije, prilika za upoznavanje svojih kolega iz drugih podružnica, prilika za razmjenu isku-stava te odmor od svakodnevica i problema koji nas prate.

Uz redovne sportske događaje, navečer je upriličena do-djela nagrada i medalja najuspješnijima te zabava na kojoj su se sudionici mogli opustiti. Uz glazbu plesalo se do kasno u noć. Sportske je susrete zatvorila pomoćnica ministra po-ljoprivrede Zrinka Starešinić.

PLASMAN UPRAVA ŠUMAKAZNENIBODOVI

UKUPNO

1. DELNICE -2 422. VINKOVCI 393. ZAGREB 374. NAŠICE 365. GOSPIĆ 306. KOPRIVNICA 217. KARLOVAC 188. OSIJEK 179. SISAK 16

10. NOVA GRADIŠKA 1511. BUZET 1412. OGULIN 1213. SPLIT 514. POŽEGA -2 015. SENJ 016. DIREKCIJA 017. ŠUMARIJA IVANSKA 0

U Umagu su od 18. do 21. lipnja 2015. godine održani 10. Sportski susreti Hrvatskog sindikata šumar-stva. Prijelazni pehar, namijenjen pobjednicima i ove godine ide u Delnice, četvrti put za redom.

10. SPORTSKI SUSRETI HSŠ

Delničani slave četvrti put zaredom


Ekologija

SVJETSKI DAN SUZBIJANJA DEZERTIFIKACIJE

Šuma tlo čuva

Od 1995. godine, svakog 17. lipnja obilježava se Svjetski dan suzbijanja dezertifikacije s ciljem poti-canja svijesti šire javnosti o potrebi suzbijanja i zau-stavljanja globalnoga procesa degradacije staništa i dezertifikacije, kao i provedbe Konvencije Ujedinje-nih naroda za suzbijanje dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i dezertifikacijom.


Konvencija UN-a o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama te dezertifikacijom, osobito u Africi, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku

4. siječnja 2001. godine. Tlo je gornji sloj Zemljine kore, smje-šten između kamene podloge i površine. Sastoji se od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama. Tlo je neobnovljivo dobro i mora se koristiti održivo uz očuvanje njegovih funkcija. Tlo je, uz zrak, vode, more, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljinu kamenu koru, sastavni dio okoliša. Dezertifikacija, degradacija zemljišta i suša predstavljaju ozbilj-nu prijetnju sigurnosti ljudske zajednice, uskraćujući osnovna sredstva za život kao što su hrana, voda, izvor prihoda, pa čak i životni prostor. Prema posljednjim procjenama, između 17 i 24 milijuna ljudi diljem svijeta smatra se ekološkim prognani-cima. Pretpostavlja se da će do 2050. godine 200 milijuna lju-di biti protjerano iz svojih domova zbog ekološki nepogodnih uvjeta za život. Globalni ekološki problem, dezertifikacija, najja-če pogađa Afriku, ali sve je prisutniji i u Hrvatskoj, kao i drugim mediteranskim i srednjeeuropskim zemljama.

Prema podatcima Agencije za zaštitu okoliša u Repu-blici Hrvatskoj na 90 % površine tlo je izloženo eroziji vodom i vjetrom. Ovo je posebno izraženo u krškom području gdje je erozija ponegdje dosegla geološku podlogu (primjer Istre). Onečišćenje tala teškim kovinama, pesticidima i petrokemi-kalijama ukazuje na povećani trend acidifikacije, zbijanja tla, salinizacije i alkalizacije (primjer istočne Slavonije i Baranje). U nedostatku sustavnog motrenja tla za potrebe praćenja i izvješćivanja o stanju ovog segmenta okoliša, Agencija za za-štitu okoliša u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu od siječnja 2006. do siječnja 2009. godine provela je Projekt „Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom“, putem financijskog instrumenta LIFE Third Countries, Europske komisije za sufinanciranje projekata iz područja razvoja politika i programa zaštite okoliša. Program trajnog motrenja tala Hrvatske sastoji se od tri cjeline i obra-đuje postupke trajnog motrenja poljoprivrednih tala, šum-skih tala, te potencijalno onečišćenih i onečišćenih lokaliteta, vodeći računa o specifičnostima uzorkovanja tala, posebnim parametrima i različitoj vremenskoj dinamici motrenja para-metara s obzirom na način korištenja tla. Za svaku kategoriju

tla predloženi su institucionalni okvir i zaduženja za provedbu trajnog motrenja, uzimajući u obzir postojeće zakonske propi-se, te izrađene procjene troškova i predloženi izvori financira-nja Sustava trajnog motrenja tala na nacionalnoj razini.

Ovogodišnji slogan obilježavanja Svjetskog dana suz-bijanja dezertifikacije glasi “Ništa nije besplatno. Ulažimo u zdravo tlo“. Ovim sloganom želi se skrenuti pažnja na važnost tla i njegovog očuvanja, zdravo tlo koje nam donosi hranu na stol i omogućava naš život kakav vodimo i poznajemo. Ula-ganjem u zdravo tlo, ulažemo u zdravu hranu i zdrav život za sve nas. Intenzivna poljoprivreda jedna je od najvećih prijetnji zdravom tlu, na drugom mjestu nalaze se klimatske promje-ne. Prema procjeni FAO-a, trećina svih tala na našoj planeti je degradirana zbog erozije, zagađenja, zakiseljenja, širenja gra-dova i drugih sličnih procesa. Vrijednost šumskog pokrova u zaštiti tla jedna je od općekorisnih funkcija šuma, a do izražaja posebno dolazi u području mediteranskih šuma. Šume ima-ju izuzetno veliku važnost u zaštiti tla od erozije, klizanja tla, odnošenja tla vjetrom i vodom te osiromašivanja tla, posebno na nagnutim terenima. Dezertifkacija je najizraženija na afrič-kom kontinentu, posebno na područjima s malo šumskog po-krova. Već se neko vrijeme predlaže sadnja velike šume koja bi se prostirala od Atlantika do Indijskog oceana, tj. od Dakara do Dijboutija. Vjeruje se da bi takav "zeleni zid" spriječio šire-nje pustinje i omogućio život stanovnicima okolnog područja. Šumski pojas bio bi dugačak sedam tisuća kilometara i širok petnaest kilometara. Ideju je prije pet godina iznio nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo, a deset zemalja obvezalo se da će unutar 30 godina posaditi odgovarajući broj stabala. Zeleni zid mogao bi zaustaviti vrlo agresivnu dezertifikaciju.

Dezertifikacija u Hrvatskoj – otok Pag

NAČIN MOTRENJA OŠTEĆENOSTI

ŠUMSKIH EKOSUSTAVA

Jela još uvijek u

najlošijem stanju,

jasen ju sustiže

Razvojem spoznaja o uzrocima propadanja šuma ICP Forests se okrenuo kompleksnim istraživanji-ma međuovisnosti različitih ekoloških čimbenika za koje se pretpostavlja da imaju ulogu u propa-danju šuma, te je glavni zadatak Programa postao prikupljanje podataka o stanju šuma.


Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća sušenja velikih razmjera i različitih, gospodar-ski važnih, vrsta drveća u Europi dala su povoda raz-

mišljanju da se radi o dotada nezabilježenoj pojavi, koja je dobila naziv novo propadanje šuma. Za razliku od do tada zabilježenih pojava sušenja šuma pretežno lokalnog karak-tera, novo propadanje imalo je progresivan, i činilo se, ire-verzibilan karakter, a zračno onečišćenje izdvojeno je kao novi čimbenik stresa, iako su postojala oprečna mišljenja u


Korijenje bi tlu trebalo dati toliko potrebnu stabilnost, a biljke bi stvorile povoljnije životne uvjete. Međutim, za sada je sve ostalo na ideji nigerijskog predsjednika.

Naime, administracija, ratovi, korumpirane vlasti glavne su prepreke realizaciji ovog ambicioznog projekta. Druga velika prijetnja predstavlja masovno krčenje takozvanih djevičanskih šuma. Prašume i džungle, uništavaju se nevjero-jatnom brzinom u utrci za profitom. Nedavno je čak i francu-ska ministrica ekologije, održivog razvoja i energije Ségolène Royal, poručila javnosti „Prestanite jesti Nutellu!“. Naime, Royal je prozvala kompaniju koja proizvodi ovaj proizvod, apelirajući javnost da prestane jesti svjetski popularan čokoladni namaz od lješnjaka tvrdeći kako pridonosi deforestaciji.

– Moramo posaditi mnogo drveća jer se trenutačno događa masovna deforestacija koja također pridonosi globalnom zato-pljenju. Trebali bi prestati jesti Nutellu, recimo, jer je napravljena s palminim uljem. Palme su zamijenile ostala drveća i prirodno stanište pretvorila u plantaže, time se uzrokuje velika štetu za okoliš – rekla je Royal. Bez ikakvog direktnog referiranja na fran-

cusku ministricu, kompanija je koji dan kasnije priopćila kako je svjesna svog utjecaja na okoliš te se obvezala nabavljati palmino ulje na što odgovorniji način. Ferrero gotovo 80 posto palminog ulja nabavlja iz Malezije, a ostatak pokriva preko Papue Nove Gvineje, Indonezije i Brazila. Da bi se sadile palme, masovno se sijeku tropske prašume. Prije dvije i pol godine francuski su se-natori na palmino ulje pokušali nametnuti porez od 300 posto, navodeći kako opasno deblja te da je njegova kultivacija pogub-na za okoliš, no prijedlog zakona nije prihvaćen.

U Hrvatskoj je obilježavanje ovog dana bilo izrazito slabo popraćeno, bez gotovo ikakvih događanja ili medijskih kam-panja. Najveća zaštita u borbi protiv dezertifikacije je svakako zeleni pokrov i to u prvom redu šuma. Zaštitne šume na kršu sprečavaju ispiranje tla i eroziju. Danas su svi stručnjaci slož-ni u tvrdnji da je dezertifikacija antropogeno uvjetovani pro-ces. Jedan od okidača dezertifikacije su klimatske promjene, čiji su uzroci i prirodni i antropogeno izazvani. Spomenimo sve dulje i izrazitije suše čiji uzroci su i prirodne promjene, ali i globalno zatopljenje izazvano zagađenjem atmosfere.

Krš je vrlo osjetljiv na dezertifikaciju

Napad potkornjaka na jeli

Ekologija

svezi mehanizma kojim ono djeluje na šumske ekosusta-ve. Motrenje oštećenosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj provodi se u okviru Međunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume na mreži točaka Razine 1 i plohama Razine 2, sukladno Kon-venciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. Nacionalnim koordinacijskim centrom za procjenu i motre-nje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave određen je Hrvatski šumarski institut. Na mreži točaka Razine 1 podatke prikupljaju Hrvatske šume d.o.o. te javne ustanove nacionalnih parkova u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno Šumarska savjeto-davna služba u privatnim šumama.

Godine 1985. u okviru UNECE Konvencije o dale-

kosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) osnovan je Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (International Coo-perative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests), u koji se Hrvatska uključila 1987. godine. Od 2007. godine Program motrenja oštećenosti šumskih ekosustava se odvija prema Pravilniku o načinu prikupljanja podataka, mreži točaka, vođenju registra te uvjetima korištenja podataka o ošteće-nosti šumskih ekosustava. Razvojem spoznaja o uzrocima propadanja šuma ICP Forests se okrenuo kompleksnim istraživanjima međuovisnosti različitih ekoloških čimbe-nika za koje se pretpostavlja da imaju ulogu u propadanju šuma, te je glavni zadatak Programa postao prikupljanje podataka o stanju šuma i njihovoj reakciji na čimbenike stresa na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Motrenje se provodi na mreži točaka Razine 1 (bioindika-cijske točke razmaka 16 km) i plohama Razine 2 (plohe intenzivnog motrenja), a ključnu ulogu u Programu ima vizualna procjena oštećenosti krošanja. Prema izvješću Na-cionalnog koordinacijskog centra za procjenu i motrenje

utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave za prošlu godinu, utvrđeno je poveća-nje značajne osutosti u odnosu na 2013. godinu (s 29,13 % na 31,47 %). Najveći broj stabala i dalje se nalazi u klasama osutosti 0 i 1, dakle u klasama bez osutosti ili male osutosti. Procjena je obavljena na 103 točke, a procjenom je obu-hvaćeno ukupno 2.472 stabala različitih vrsta drveća, od čega 2.088 stabala listača i 384 stabala četinjača. Na alarm zove podatak kako je značajna osutost listača u odnosu na prošlu godinu povećana, te je ujedno najveća u posljednjih 10 godina motrenja.

Najvitalnija vrsta od prikazanih je obična bukva s

postotkom značajno osutih stabala od 25,46 %. U izvje-štaju se naglašava kako je ovo i najveća zabilježena vrijed-nost značajne osutosti obične bukve od kada se provodi monitoring. Običnu bukvu slijedi hrast lužnjak (29,69 %), alepski bor s 42,14 %, a jako oštećene vrste su obična jela (značajna osutost 62,39 %) te crni bor (53,49 %). Znatnije promjene u odnosu na 2013. godinu su nastupile kod polj-

skog jasena, čije se stanje pogoršalo (s 23,61 % na 49,09 %). Procjena oštećenosti obavlja se svake godine u periodu od 15. srpnja do 15. kolovoza. Postotak osutosti procjenjuje se na osnovi usporedbe konkretnog stabla s fotopriručni-kom te zamišljenim lokalnim referentnim stablom, koje je definirano kao najbolje stablo s potpunom krošnjom koje može uspijevati na određenom lokalitetu. Procjenu obav-ljaju dva promatrača uz korištenje dvogleda. Barem jedan procjenitelj mora biti diplomirani inženjer šumarstva. Ra-zlozi provođenja monitoringa u šumskim ekosustavima su rješavanje ekoloških problema u šumskim ekosustavi-ma, praćenje ekoloških promjena, te praćenje posljedica ekoloških promjena na stanje organizama i šuma, na gos-podarenje s njima, te predlaganje unaprjeđenja stanja u šumskim ekosustavima. Izvanredno odumiranje stabala prisutno je na mnogim šumskim područjima kao rezultat utjecaja stresnih čimbenika. Kao najvažniji uzroci ošteće-nosti stabala i njihovog prijevremenog odumiranja navo-de se onečišćenje zraka, vode i tla, dugotrajna suša, kasni mraz te pojava štetnika ili biljnih bolesti.


Najugroženija vrsta je jela

Procjena oštećenosti stabla

Zaštita šuma

Tekst: Marija Glavaš Foto: Arhiva


Gljive naših krajeva

LISIČARKA – ŽUTA DELIKATESA

Gljive posluživane na srebrnim tanjurima

Lisičarka ili lisička je vjerojatno najpoznatiji predstav-nik roda Chantharellus. Puni znanstveni naziv ove gljive je Chantharellus cibarius i kao takav se nije mi-jenjao od 1821. kada joj ga je nadjenuo švedski mi-kolog Elias Magnus Fries. Postoje zapisi o konzumaciji lisičarki s početka 16. st., no popularizirana je tek od 18. st. kada se pojavljuje u francuskim kuhinjama.

Delikatesa, uz bok tartufima ili smrčcima, lako prepo-znatljiva zbog ljevkastog oblika klobuka i poput žu-manjka žute boje nekoć posluživana plemstvu, danas

je poznata po čitavoj Europi. Zanimljivo je da se ova vrsta može koristiti za bojanje

vune, tkanina ili papira. Koristi se s amonijakom koji je u ulozi kiseline, a boja je mat žuta.

Opis: čitava je gljiva intenzivne žute boje ili je naranča-sta, bijeli primjerci su rijetki. Stariji primjerci intenzivnije su boje, a oni izloženi jačem Suncu mogu biti bljeđe boje. Klo-buk je promjera oko deset cm, ljevkastog oblika, gladak s gornje strane nepravilnog, valovitog i prema unutra povijenog ruba. S donje strane su gusto poreda-ni listići koji se gledano od ruba klobuka račvaju i podsjećaju na riječnu deltu, nastavljaju nepravil-no prema centru i na kraju vidlji-vo spuštaju preko stapke. Stapka je obično duža od 2 cm i obično zakrivljene baze. Spore su eliptične, glatke i ostavljaju žut ili krem – bijeli otisak, ponekad s blijedo-ružičastim tonom.

Stanište i rasprostranjenost: lisičarke su rasprostranjene di-ljem Europe od Skandinavije do Mediterana, a nalazi ih se i broj-nim dijelovima Sjeverne Amerike, u gorama i nizinama. Rastu u klasterima, najčešće u šumama četinjača s puno mahovine, no često se nađu pod listopadnim stablima poput hrasta ili breze. Li-sičarke su mikorizne gljive što znači da su vezane uz drveće kojem osiguravaju neka hranjiva i tako s njim žive u svojevrsnoj simbiozi.

Vrijeme branja: od lipnja do studenogSadržaj i ljekovitost: sadrže relativno veliku količinu vi-

tamina C i kalija u svježem stanju i iznimno su bogate vita-minom D. Provitamin A, odnosno karoten zaslužan je za in-tenzivno obojenje ove gljive. Gljiva je bogata ugljikohidratima, vlaknima, mineralima, bjelančevinama i masnim kiselinama. Pripisuju joj se antimikrobna, antikancerozna i svojstva antiok-sidansa, moć smanjenja razine kolesterola, kao i preventivna svojstva kod koronarne bolesti srca i povišenog tlaka.

Jestivost i načini pripreme: gljiva koja neubrana širi blagi miris na marelice, smatra se i odličnom za konzumaciju, a neki šefovi je stavljaju uz bok s tar-tufom i smrčkom. Od lisičica se može spravljati juha, gusti umak ili sufle (podrazumijeva jelo tvrde korice izvana i s tekućim sadrža-jem iznutra). Dobro se slažu sa sirom, čilijem i raznim vrstama mesa. Mogu se sušiti i kao takve

ne gube na intenzitetu okusa, koji je po nekima tada čak i bolji. Suhe lisičarke mogu se mljeti u brašno, a mogu se i za-mrzavati, no ne na predugi vremenski rok jer u tom slučaju poprimaju kiselkast okus.

Slične vrste: Lažna lisičica (Hygrophoropsis aurantica ili Cantharellus aurantiacus) je narančaste boje koja je intenzivnija nego u narančastih primjeraka lisičice i s tamnim središtem klo-buka te s pravilnim listićima. Važno je znati prepoznati razlike, jer je lažna lisičica teško probavljiva i može izazvati blage pro-bavne smetnje, a i nije osobito ukusna. Daleko važnije je znati prepoznati sličnu gljivu zavodljivu lisičicu, lat. Omphalotus olea-rius, jer sadrži otrov muskarin i može izazvati ozbiljne probavne smetnje, najčešće u vidu jakih grčeva, povraćanja i proljeva. Za-vodnica je veća od lisičice, ima klobuk intenzivne narančaste, ni-kad žute boje i pravilne listiće, a raste u grupama, na panjevima listopadnog drveća. Još je sigurniji znak raspoznavanja bojenje ruku koje uzrokuje kada se ubere. Najsigurniji znak raspozna-vanja podrazumijeva odnošenje zavodnice u tamnu prostoriju gdje će njezini listići pokazati svojstvo bioluminiscencije, odno-sno zasvijetliti zelenim sjajem zbog enzima luciferaze. Ukras šume

Račvasti listići na početku

Odlične u povrtnoj juhi


Zaštita prirodeDELTA NERETVE

Velika biološka raznolikost na malome

prostoru

Na području delte Neretve u Republici Hrvatskoj od zaštićenih pri-rodnih vrijednosti nalaze se četiri posebna rezervata od kojih tri or-nitološka. Rezervati Orepak, Pod Gredom i Prud su značajna staništa za selidbu, gniježđenje i zimovanje ptica, te ihtiološko-ornitološki rezervat Jugoistočni dio delte rijeke Neretve (Ušće Neretve).

Delta rijeke Neretve krije brojne prirodne zanimljivosti o kojima se malo zna iako su već duže

vrijeme zaštićeni raznim aktima o zaštiti prirode. Riječ je o velikom području od 12.000 ha rascjepkanom na manje en-klave omeđene brdima ili poljoprivred-nim površinama koje se postepeno pro-težu prema moru gdje se rijeka Neretva rukavcima ulijeva u more. Nekoć je delta Neretve brojila 12 rukavaca, no brojnim meliorativnim zahvatima danas ih je ostalo četiri. Pet lokaliteta na ukupnoj površini od 1.620 ha danas se nalazi pod različitim kategorijama zaštite, dok cijelo područje delte Neretve ima tendenciju jednoga dana postati Parkom prirode.

Obalno područje uključuje veliku površinu s caklenjačom (Salicornia eu-ropaea), čestom biljkom koja raste na muljevitim morskim obalama ušća Ne-retve u more te okolne plićine i lagune važne za selidbu, zimovanje i gniježđe-nje brojnih ptičjih vrsta, te za mrijest ribe, ishranu i razvoj riblje mlađi. Osim rezer-vata, zaštitu uživaju također Modro oko i jezero Desne kao značajni krajobraz, zaštićeni krajolik Predolac-Šibanica i stari čempres u Metkoviću. Svojim sjeveroza-padnim rubom zalazi i posebni rezervat u moru – Malostonski zaljev. S bosansko-hercegovačke strane zaštićena područja su Park prirode Hutovo blato i pojedina područja na rijeci Trebižat: vodopad Kra-vice, Koćuša i Peć Mlini.


Posebni ornitološki rezervat Pod

gredom pruža se na 587 ha u krajnjem sjevernom dijelu delte na ostatcima močvarnog područja blizu mjesta Vid, istočno od rijeke Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se može pronaći sredozemna gnjezdilišta bukavca (Botaurus stellaris), čapljice voljak (Ixobrychus minutus), eje močva-rice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca). Populacija bukavca jedna je od najvećih u Sredozemlju. Za brkatu sjenicu (Panurus biarmicus) neretvanski tršćaci predstavljaju jedini lokalitet gniježđenja u primorskome di-jelu Hrvatske, a važni su i kao gnjezdilište vrlo velike populacije kokošice (Rallus aquaticus), zatim štijoka (Porzana sp.), trstenjaka (Acrocephalus sp.) i drugih vrsta. Na području uz rječicu Norin pošu-mljavalo se 1968. – 1979. godine autoh-tonom vegetacijom: vrbom, jasenom, topolom, kako bi se privuklo na gniježđe-nje ptičje vrste koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr. čaplje).

U mjestu Prud nalazi se i izvor rijeke Norin koji predstavlja zaštićeno vodo-opskrbno područje koje vodom opskr-bljuje otoke Mljet, Lastovo, Korčulu te poluotok Pelješac.

Posebni Ornitološki rezervat Prud pru-ža se istočno od mjesta Vid, Prud i rijeke Norin, te sjeverno od Glibuše dok Rezer-vat Orepak sa svojom površinom od 106

ha u krajnjem zapadnom dijelu Rezervata Pod gredom pruža mir prijeko potreban navedenim vrstama za gniježđenje.

S površinom od 42,7 ha predio Pre-dolac – Šibanica nalazi se odmah iznad Metkovića a riječ je o zaštićenom po-dručju koje je prvotno proglašeno park- šumom dok je promjenom Zakona o zaštiti prirode svrstano u kategoriju za-štićenog krajolika. Nekoć je ta šumska površina predstavljala najvrjedniji i naj-sačuvaniji šumski kompleks na područ-ju grada Metkovića. Nažalost, dva kata-strofalna požara 2000. te 2007. godine u potpunosti su devastirali taj predio. Nakon sanacije požarišta, Šumarija Met-ković pošumila je opožareno područje, a danas su te sastojine u fazi mladika. Temeljne vrste bile su: alepski bor (Pinus halepensis) oko 70 %, čempres (Cupre-ssus sempervirens) s horizontalnim i vertikalnim varijetetima oko 20 %, crnika (Quercus ilex) i ostali sredozemni florni elementi. Sedlo između Predolca i Šiba-nice nekada je bilo značajno za prelet ptica. Prelet se odvijao od Hutova blata do močvara na Koševu i Vrbovcima (da-nas poljoprivredne površine). Cijeli Pre-dolac i područje Šibanice značajno je za zimovanje mnogih ptičjih vrsta, osobito pjevica.

Ništa manje značajno nije niti za-

štićeno područje Jugoistočni dio Nere-tve koji predstavlja ihtiološko – ornitološ-ki rezervat, a poznatiji je i pod nazivom

Tršćaci delte Neretve

Poučna tabla u zaštićenom području Prud


Zaštita prirode

Ušće Neretve, koji je zbog velike biološke produkcije, hranilište brojnih ribljih vrsta. Delta, lagune i brakične vode, mladičnja-ci su za ribe i rakove koji ostatak života provode u slatkoj ili slanoj vodi. One su i ulazi odnosno izlazi ribljih migracija. Pri-je isušivanja brojnih laguna, ušće je bilo znatno povoljnije za hranidbu i mrijest riba - naročito jezero Modrić. No i danas je ribarstvo važna djelatnost kojom se ovdašnje stanovništvo bavi uglavnom kao dopunskom djelatnošću. Većinu ulo-va čine cipli i jegulje. Nažalost, ribolov se provodi bez nadzora, nesustavno i nepri-kladnim metodama, pa se njime još više ugrožava osiromašeni riblji fond.

U delti Neretve ukupno je zabilježeno čak 310 vrsta ptica, od kojih 115 gnjezda-rica. Područje je važno prvenstveno kao

odmorište za ptičjih selidba i zimovanja. Ušće je, s plićacima i sprudovima, najvr-jednije za selidbu ćurlina, čigra i galebova. Trščaci i vodene površine važne su za se-lidbu i zimovanje guščarica a trščaci, okol-ne livade i šikare za različite ptice pjevice.

Ipak, pretjerana melioracija se i

dalje nameće kao veliki problem cijeloga područja te kao posljedica, prijeti isušiva-njem svih močvara. Susjedna BiH u planu ima izgradnju hidrocentrale u gornjem toku rijeke što bi značajno oslabilo snagu toka te dovelo do prodiranje morske vode u deltu. Salinizacija bi u tome slučaju naš-kodila i močvarnim staništima, ali i ljudi-ma koji se bave poljoprivredom.

Šumarija Metković, koja je u sastavu Hrvatskih šuma, velike probleme ima s

požarima koji se javljaju ljeti, ali i u sezo-ni poljoprivrednih radova kada neopre-zni pojedinci paleći korov naprave veli-ke štete na šumama, kao i na susjednim poljoprivrednim kulturama. Djelatnici Šumarije Metković su zadnjih 15 godina uložili velika sredstva i trud kako bi sani-rali spomenute površine. Osim požara ovo područje pogodio je 2003. godine i masovni snjegolom, a posljedice se osjećaju još i danas.

Kao jedini način borbe protiv požara i smeća nameće se edukacija najmlađih naraštaja koji će znati prepoznati poten-cijal cijeloga područja. Nadajmo se da će oni znati iskoristiti potencijal koji se krije u bioraznolikosti te da će konačan san, suživot čovjeka i prirode, jednoga dana biti moguć na području delte Neretve.

Područje pod gredom Na izvoru Norina

www.wood-mizer.eu

Snažan dizajn i visoka produktivnost • Stacionarna ili mobilna pilana• Glavni motor: elektro 18,5kW ili dizel 42hp• Hidraulična manipulacija trupcima• Električni posmak pilane• Accuset ili Setwork računalo• Hidraulično napinjanje pile• Rolice vodilice pile s dvostrukim blokom• LubeMizer podmazivanje lista pile

PREGIMEX d.o.o. Slavka Batušića 31, 10090 ZAGREB Fax: 013894668 Mob: 0989934639 E-mail: [email protected]

www.woodmizer.com.hr

Gusta mangrova šuma

Spremne za razmnožavanje – plodovi crvenog mangrova

Prvi red do mora – mangrove šume

42 HRVATSKE ŠUME BROJ 223-224 l SRPANJ-KOLOVOZ 2015.

Tropske šume

MANGROVE ŠUME

Kako raste i nestaje jedan od

najkompliciranijih ekosustava na zemlji


Mangrove šume smatramo jednim od najkrhki-jih postojećih ekosustava na zemlji. Biodiverzitet u mangrovim šumama toliko je karakterističan da su većina od 137.000 km² pod nekakvim oblikom zašti-te. Riječ je o ekosustavu kojeg nalazimo u obalnim dijelovima tropskog i suptropskog pojasa, uglavnom između 25 stupnja sjeverne i južne paralele.

Pod mangrovim šumama smatramo područja uz plitku obalu tropskog i suptropskog pojasa gdje dolazi do miješanja slane i slatke vode na kojima rastu različiti oblici drveća i grmlja čija je glavna karakteristika da su halofiti, tj. otporni na sol. Te vr-ste drvenastih biljaka razvile su kompleksan sustav filtriranja soli putem zračnog korijenja koje im ujedno služi i za preuzimanje kisika tijekom čestih izmjena plimnih valova s oceana.

Riječ mangrov ima trostruko značenje. Pod tim termi-nom uglavnom smatramo stanište te sveukupni biljni fond koji se nalazi u sastavu mangrovih šuma i mangrovih mo-čvara. Termin može označavati i zajednicu biljnih, grmolikih i drvenih vrsta koje imaju sposobnost rasti u mangrovim mo-čvarama i otporne su na sol te nakraju, termin može označa-vati sve biljke koje spadaju u rod Rhizophora.

Tlo u mangrovim šumama karakterizira fini sloj najčešće organskih sedimenata koji često prerasta u mulj koji se mi-ješa s bočatom vodom i zbog kojeg vrste iz roda Rhizophora stvara zračno korijenje.

Ekosustav mangrovih šuma uvelike ovisi o plimi i oseki oceana. Plima donosi slanu morsku vodu, koja se prilikom povlačenja zadržava u nišama i plićinama te je ovdje izlo-žena isparavanju što dodatno povećava salinitet tla. To tlo u

trenutku novoga plimnoga vala prima nove količine soli koja se miješa na tlu čineći ga slanijim od same morske vode. Prilikom oseke, organizmi su izloženi povećanoj insolaciji i sušenju, stoga biljke koje rastu u mangrovim močvarama moraju biti priviknute kako na povećanu koncentraciju soli tako i na veliko isparavanje, vlagu i visoke temperature te na cijeli niz ekoloških faktora zbog čega samo mali broj vrsta može opstati u tom surovom okolišu.

Otprilike 110 vrsta se može smatrati močvarnim mangrovim vrstama, no svega nekoliko ih dolazi iz roda Rhizophora, među njima svakako je najpoznatiji crveni man-

Pogled s vrha vodopada na ravnicu i plantaže šećerne trske

Mlade mahunaste reznice koje su uspješno nastavile listati

Pogled s vrha vodopada na ravnicu i plantaže šećernneneeeee trske

Zračno korijenje

HRVATSKE ŠUME BROJ 223-224 l SRPANJ-KOLOVOZ 2015. 43

Tropske šume

grov ili tonga (Rhizophora mangle). Kao i većina vrsta toga roda crveni mangrov ima zanimljiv način razmnožavanja. Vrsta je hermafrodit koji ima mogućnost samooprašivanja, najčešće pomoću vjetra. Sjeme se nalazi u vrlo uskom tobol-cu sličnom mahunarkama s vrlo špicastim donjim dijelom koji se nakon odvajanja od matičnog stabla zabija u meka-no tlo, nakon čega pušta korijenje. Ukoliko je igrom slučaja tlo bilo pretvrdo ili je plod naletio na nekakav tvrdi predmet (kamen, drugi korijen) sjemenka ima sposobnost opstanka i do godine dana kada se nošena morskim strujama može ukorijeniti na nekom, potpuno novom staništu.

Iako u biljnom svijetu ne obiluje vrstama, mangrove šume bogate su faunom. Nepristupačan splet korijenja i gr-molikoga bilja u plitkoj slanoj vodi predstavlja idealno skloni-šte za brojne vrste pogotovo u njihovom juvenilnom stadiju. Ribe, školjkaši, insekti, člankonošci, veliki broj ptica, brojni gmazovi, te golemi broj mikroorganizama ovdje nalaze svoj dom kao i velike količine hrane što je dovoljno za prilagod-bu u ekstremnim uvjetima. Najveći biodiverzitet nalazimo u mangrovim šumama Nove Gvineje, Indonezije i Malezije.

Zbog specifičnih uvjeta, proces raspadanja biljnih or-ganizama u mangrovim šumama teče uz pomoć gljivica, bakterija te posebice termita. Raspadanje teče samo do faze treseta koji je uglavnom dobre kvalitete no to ovisi o podne-blju i mikroklimatskim uvjetima. Mangrove šume su također bitan segment kruženja ugljikovih elemenata u prirodi kao i njegovog pohranjivanja u organskoj tvari.

Oko 35 posto svih mangrovih šuma nestalo je u 20. stoljeću pod utjecajem čovjeka. Prema podatcima UN-a za okoliš, mangrovim šumama najviše štete farme rakova

i škampa koje su uzročnik nestanka četvrtine svih svjetskih mangrovih šuma. Negativan utjecaj ima i turizam, jer se kr-čenjem ovih šuma dobivaju prekrasne pješčane plaže kakve često možemo vidjeti na razglednicama onoga što naziva-mo tropskim rajem. Podatci iz 2010. godine govore kako je od 1980. godine nestala petina svih mangrovih šuma.

Problem gubitka mangrovih šuma posebno je izražen u središnjoj Americi. Zemlje poput Belizea su izgubile više od 2 % (16 kvadratnih kilometara) mangrovih šuma u posljednjih 30-ak godina, sve zbog ljudskog djelovanja. Kada se uzme u obzir da je Belize zemlja s najvećim postotkom mangrovih šuma u usporedbi s površinom, ovaj podatak zvuči još gore.

Gubitak u toj zemlji i dalje se nastavlja, stoga je World Re-sourses Institute (Svjetski institut za sirovine) izračunao kako mangrove šume pridonose Belizeu između 174 i 249 milijuna dolara što direktno utječe na ekonomiju ove malene zemlje.

Iako postoje brojna istraživanja vezana za koristi mangrovih šuma kod ublažavanja katastrofalnih posljedica prilikom udara tsunamija, ti podaci se ipak moraju uzimati s rezervom. Naime mangrove šume rastu na rubnim dijelovima plitkih oceanskih obala, gdje plićina morskog dna ublažava devastirajući udar morskoga vala koji kada dođe do obale nema razornu snagu poput one koja je opustošila jugoistočnu Aziju 2004. godine.

Ipak, prilikom pošumljavanja obalnih područja crvenim mangrovom u nekim područjima Afrike, dokazana je sma-njena prisutnost nitrata u obalnim vodama koji su tamo do-spjeli putem otpadnih voda iz luka i velikih gradova.

Treba ipak imati na umu kako je najveća vrijednost man-grovih šuma i močvara nevjerojatan biodiverzitet prilagođen ekstremnom načinu života, koji bez obzira na novac i eko-nomski napredak ne smije nestati.


Najviše živih organizama sa svojstvom bioiluminiscencije, odnosno sposobnošću proizvodnje vlastite svjetlosti obitava u morima i ocea-nima. U šumskim ekosustavima, u principu nalazimo dva tipa takvih organizama, gljive i kukce. Dva glavna razloga ove prirodne pojave su privlačenje i odbijanje. Privlačenje najčešće ima za svrhu lakše raz-množavanje ili može biti u funkciji svojevrsne klopke za plijen. Odbi-janje najčešće ima za svrhu zaštitu od predatora ili u slučaju određene bakterije odbijanje konkurencije od zajedničkog izvora hrane.

Hladno svjetlo u drvetu prvi je opi-sao starogrčki filozof Aristotel u svome djelu De Anima, a zatim i

Plinije Stariji, no oni nisu mogli znati što ga točno proizvodi ni na koji način. Nešto svjetla u zagonetku je unio svestrani Šve-đanin Olaf Magnus. U svom djelu Sveo-buhvatna povijest Gota, Šveda i Vandala iz 1555. godine spomenuo je svjetleće gljive pod nazivom Agarik i povezao ih s truljenjem bijeli. Slučaj je potpuno rasvije-tlio francuski farmakolog Horace Raphael Dubois koji je djelovao krajem 19. st. On je uz pomoć pokusa dokazao da je bio-iluminiscencija određeni kemijski proces, najprije koristeći školjku kamotočac (Pho-las dactilus), a kasnije ivanjsku krijesnicu (Pyrophorus noctilucus). Dubois je uvidio da je za stvaranje svjetla u prirodi nužno spajanje pigmenta luciferina i enzima luciferaze, što je danas poznato pod na-zivom luciferin – luciferaza reakcija. Lu-ciferaza ima svojstvo katalizatora i omo-gućuje nužno vezanje kisika na luciferin. Reakcijom se stvaraju fotoni svjetlosti, a oksidirani luciferin prelazi u oksiluciferin.

Zanimljivosti

Postoji više od 70 vrsta gljiva s ovim svojstvom, najviše u područjima umjere-ne i tropske klime i sve se ubrajaju u bi-jele truležnice. Razlozi svijetljenja nisu još do kraja razjašnjeni. Pretpostavlja se da u tropskim šumama, gdje je sklop potpun, ima svrhu privlačenja kukaca koji onda pomažu u rasprostiranju spora. U prilog tome govori pokus koji su zajedno pro-veli Brazilci i Amerikanci te izračunali da svjetleće gljive privuku i po tri puta više kukaca nego one koje nemaju to svojstvo. Bioiluminscentne gljive Europe većinom pripadaju rodovima Armillaria i Mycena i kod većine je svjetleći dio micelij.

To je slučaj i kod najrasprostranje-

nije svjetleće gljive na svijetu, puze (Ar-millaria mellea) koja je naša uobičajena vrsta. Pretpostavlja se da osvijetljenost micelija ili drugih podzemnih vegetativ-nih dijelova, poput rizomorfe ili skleroci-ja ima ulogu sprečavanja predatora. Kod drugih vrsta, poput otrovne zavodnice (Omphalotus olearius) plavičasto-zeleno svijetle listići što je moguće vidjeti kod svježih primjeraka i uz nazočno slabog

svjetla. Kod vrste gorki grudovac (Panellus stipicus) svijetle micelij i vanjski rubovi plodnog tijela, a osobito je zanimljivo da svijetle samo primjerci rasprostranjeni po sjevernoameričkom kontinentu dok na drugima nisu zabilježeni slučajevi. To je najsvjetlija među bioiluminiscentnim glji-vama, a po granama raste i u skupinama, pa noću stvara dojam svjetlećih grana.

Možda je malo teže uživo vidjeti gljivu kako svijetli, no ipak, svi smo mi svjedočili pojavi bioiluminiscencije. Velik broj vrsta odraslih krijesnica uz pomoć oksiluciferina proizvodi bljeskove koji im u principu slu-že za komunikaciju. No ovo svojstvo poka-zuju čim zažive jer svijetle i jaja, a potom i ličinke koje, premda većinom obitavaju pod zemljom ili vodom, proizvode krat-ke blijeskove kako bi odvratile predatore. U nekim odraslim vrstama svijetli samo ženka, kod nekih jedinke obaju spolova, iznimno samo mužjaci i rijetko niti ženke niti mužjaci pa te vrste za razmnožavanje koriste samo feromone. Neke vrste svijetle neprestano, a neke stvaraju bljeskove. Bio-iluminiscencija u krijesnica najčešće služi kako bi ženka privukla mužjaka, no može poslužiti za razlikovanje od drugih vrsta te identifikaciju spola. Vjerojatno su korište-nje tog svojstva najbolje usavršile krijesni-ce koje obitavaju u džungli u malezijskoj pokrajini Kuala Selangor. Kao što pčelice imaju razrađen širok spektar signala koje odašilju krilima, ove krijesnice šalju svje-tlosne signale kako bi poslale poruku o dobrom nalazištu hrane, visini ili im služe za socijalnu interakciju.

Na osobit način bioiluminiscenciju koriste najrasprostranjenije krijesnice u

BIOILUMINISCENCIJA U ŠUMI

Prirodno svjetlo ima svrhu

privući ili odbiti Tekst: Marija Glavaš Foto: Arhiva

Ženka ivanjske krijesnice


Sjevernoj Americi vrste Photinus pyralis. Ženka je stekla nadimak femmes fatales zbog sposobnosti imitiranja blijeskova mužjaka drugih vrsta iz roda Photinus i mužjaka iz roda Pyractomena. Svrha njezinih svjetlosnih signala je hvatanje i jedenje, a od pojedene lovine, kao bonus dobiva određene steroide koji predstavlja-ju repelent za njezinog predatora pauka skakača, pripadnika roda Phidippus. Muž-jak njezine vrste, također igra prljavo bu-dući da i on imitira blijeskove tih mužjaka, ali kako bi privukao nju i zatim kopulirao.

Krijesnice sa sposobnošću bioilu-

miniscencije koje obitavaju na našem području su ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). Kod ivanjske kri-jesnice svijetli ženka koja tako šalje signale mužjaku. Mužjaka, koji je za razliku od nje opremljen krilima, potiče mičući zadak li-jevo desno tako da se stječe dojam da pro-izvodi bljeskove, iako u stvari konstantno emitira svjetlost. Ugiba nakon što položi jaja koja proizvode vrlo slabo žuto svjetlo. Ličinke, također proizvode blijedo svijetlo na donjoj strani stražnjih segmenata, a tra-je svega po par sekundi. Kod male ivanjske krijesnice svijetle oba spola, no i u ovom slučaju letjeti mogu samo mužjaci, a dok to čine proizvode intenzivnu svjetlost i zato su vjerojatno prva stvorenja čijoj bio-iluminiscenciji svjedočimo i koji pretvaraju šumu u čarobno mjesto. Mužjaku svijetle određeni segmenti abdomena s donje strane, a ženka boje slonovače svijetli s obje strane abdomena. Zasvijetle li njiho-ve ličinke, znači da ih je nešto uznemirilo.

Luciferazu koju proizvedu krijesnice moguće je koristiti u forenzici i medicini kod određivanja prisutnosti ATP mole-kula ili magnezija.

Postoji vjerovanje kako je čuveni, vr-hunski barokni slikar i, što je manje po-znato, teški kriminalac Caravaggio ko-ristio prah od sasušenih krijesnica kod pripreme platana, a u svrhu postizanja fotosenzitivne površine.

Kukac iz roda Phrixothrix, ra-

sprostranjen u Srednjoj i Južnoj Ame-rici, jedinstven je po tome što svijetli u dvije boje. Oznake na tijelu emititaju zeleni ili žutozeleni dio spektra, one na glavi crveni, a sve zajedno imaju ulogu u odvraćanju predatora.

Osobito je zanimljiva i jedina terestrič-ka bakterija sa svojstvom bioiluminiscen-cije, uz to, jedini poznati mikrob koji je i simbiont i patogen. Bakterija Photorhab-

Zanimljivosti

dus luminescens rasprostranjena je po šumama i po pustopoljinama Amerike, a živi u simbiotskoj vezi s entomopatskom nematodom vrste Heterorhabditis bac-teriophora. Nematoda joj služi da je tran-sportira u nekog od njezinih domaćina, a to su ličinke, gusjenice ili odrasli kukci. Kada se nematoda uvuče u jednu od tih životinja, ispljune bakterije u njezinu nu-trinu. Bakterija nematodi zauzvrat osigu-rava bezbrižan boravak u domaćinu jer pobije sve mikrobe zato što je sposobna proizvoditi antibiotike i fungicide.

Američki entomolozi su vršili istra-živanje u kojem su promatrali inficirane gusjenice voštanog moljca (Galleria mellonella) i crvendaće. Normalno, bije-le gusjenice su nakon zaraze bakterijom Photorhabdus promjenile boju u crveno uslijed djelovanja bioiluminiscencije, a crvendaći su ih počeli izbjegavati. Pažlji-vim promatranjem znanstvenici su usta-novili da ako crvendać slučajno i pojede

crvenu gusjenicu, to više ne čini. Zaklju-čili su da bakterija u gusjenicu ispušta ke-mijske spojeve uslijed kojih ova postaje neukusna. Dakle, ova fascinantna bakte-rija osigurava zdravstvenu zaštitu svome transporteru, odnosno svojoj nematodi i uz to odbija konkurenciju. Kada bakterije iscrpe sva hranjiva u domaćinu, vraćaju se u nematode te zajedno kreću u potra-gu za novim plijenom.

Budući da Photorhabdus napada mnoge štetne kukce, ljudi su je počeli koristiti u poljoprivredi te je na najvećoj trgovačkoj internetskoj stranici moguće kupiti nematode koje se prodaju pod bi-ološki insekticid. Osim poljoprivrednika velike nade u ovu bakteriju polažu me-dicinari, prvenstveno u liječenju jakih in-fekcija. Uspješne primjere liječenja paci-jenata tom bakterijom do sada su objavili neki američki i australski liječnici.

Moguća primjena u šumarstvu je na vrstama kukaca Popillia japonica i veli-koj borovoj pipi (Hylobius abietis).

Puza – najrasprostranjenija svjetleća gljiva

Zaražena i zdrava gusjenica voštanog moljca


Ljekovito bilje

Ljekovitost jasena bila je poznata davno prije nove ere kao lijeka koji tjera vodu i pospješuje stolicu. U sred-njem vijeku su ga koristili protiv reume i gihta, a u ne-davnoj prošlosti bio je nadomjestak za kinin kod bolesti s vrućicom. Danas je jasen priznata ljekovita biljka.

Opis: bijeli jasen (Fraxinus excelsior L.) postiže visinu do 40 m i prsni promjer do 1 m. Grane su mu usmjerene prema vrhu. Korijenov sustav je vrlo razvijen i razgranat. Pupovi su većinom nasuprotni s dvije bočne crne ljuske. Listovi su neparno pera-sti, dugi do 25 cm, a sastoje se od 7 – 13 (15) liski. Cvjetovi su dvospolni, bez čaške i vjenčića. Cvate u travnju i svibnju. Plod je jednosjemena krilata perutka, sazrijeva u rujnu i listopadu.

Rasprostranjenost i stanište: rasprostranjen je na po-dručju Europe, Krima i Kavkaza. U nas u gorsko-planinskim područjima raste u zoni bukovih šuma kao član šumskih za-jednica. Preferira vlažna, svježa i hranjivima bogata tla.

Vrijeme sakupljanja i ljekoviti dijelovi: lišće se saku-plja od svibnja do srpnja, liske se odvoje od peteljke i suše na zračnom mjestu u vrlo tankom sloju. Kora se guli u proljeće s tanjih grana i suši na suncu ili u hladu. Plodovi se sakupljaju u veljači i listopadu i dobro osuše.

Kemijski sastav: aktivni sastojci u jasenovim dijelovima su iridoidi, tanini (najviše ih ima u kori), flavonoidi i kumarini kao što sufraksin i fraksinol. Pored toga u lišću ima inozita, manita, kvercitina, rutina, dekstrina, smole, jabučne i tanin-ske kiseline i eteričnog ulja. U sjemenim jezgrama ima ma-snog ulja, bjelančevina i drugih spojeva.

Upotreba: jasen ima protuupalni, analgetički i antipi-retički učinak. Listovi djeluju diuretički i blago purgativno, a kora ima karakteristike sredstva za stezanje, dok sjeme tjera vodu i time pospješuje stolicu. Zato jasen liječi niz bolesti kao što su rane, giht, reuma (postoje zapisi da se reumatičar liječio jasenom i ustao iz invalidskih kolica, po čemu je jasen od izuzetne važnosti), vodena bolest, groznica, bolesti jetre i mnoge druge. Za njega se navodi da čisti kožu bolje od svih masti i lijekova, da jača organizam i zaustavlja teške proljeve.

Listovi djeluju diuretički, blago purgativno i protuupal-no. Zato je čaj od jasenova lišća blagotvoran u liječenju re-ume, gihta, bubrežnih kamenaca i zadržavanja vode, blago je sredstvo za otvaranje, čišćenje crijeva i izlučivanje vode. Jasenovo lišće se dodaje mješavinama za čišćenje krvi. Ležaj od jasenova lišća (lišće stavljeno ispod plahte) vrlo je djelo-tvoran za ubrzanje liječenja reume i gihta.

Kora općenito služi kao sredstvo za jačanje organizma, za snižavanje tjelesne temperature, sužavanje perifernih krvnih žila i tjeranje glista i drugih nametnika iz organizma. Zahva-ljujući učinku stezanja, kora zaustavlja teške proljeve, dizen-teriju i razna krvarenja. Kao sredstvo protiv temperature pre-poruča se u svim slučajevima virusnih i bakterijskih infekcija. Čajni oparak pripremljen od jasenove kore služi za liječenje rana, naročito starih i teško zacjeljivih čireva na nozi. Pripra-vak od pepela jasenove kore rješava krastavi lišaj i sve kožne nečistoće. Od kore kuhane u octu pravi se oblog koji stavljen na želudac otklanja nadražaje na povraćanje.

Sjemenke stučene u prah služe za pripremu čaja koji po-spješuje mokrenje i služi za liječenje staračke zglobobolje, reume, gihta, vodene bolesti i kamenaca.

Način upotrebe: čaj od jasenovog lišća priprema se tako da se u jednu litru vode stavi pregršt suhih ili svježih listova i kuha 10 minuta. Dnevno se pije 5 – 6 šalica protiv navedenih bolesti. Pregršt kore se stavi u jednu litru vode i kuha 15 mi-nuta. Dnevno se piju tri šalice. Čaj od samljevenih (stučenih u prah) sjemenki pije se neprocijeđen u polaganim gutlja-jima protiv staračke zglobobolje ili se piju dvije do tri šalice dnevno protiv drugih navedenih bolesti.


Perasto sastavljeni list

JASEN UMJESTO KININA

Biljka za otklanjanje reumatskih teškoća

Kora

Bijeli jasen

DJEČJI KUTAK IZLOŽBA FOTOGRAFIJA I DJEČJIH RADOVA

I vrtićarci slave 250. godišnjicu šumarstva!Knjižnica Vjekoslav Majer u za-

grebačkom Zapruđu ugostila je za-nimljivu izložbu koju je povodom 250 godina šumarstva u Hrvatskoj organizirala stalna suradnica ča-sopisa Hrvatske šume Ljiljana Iv-ković. Autori svih izložaka bila su djeca vrtićke dobi, a jedan od njih, Dorijan Almaši imao je prilike po-kazati svoj veliki fotografski talent.

Stalna suradnica časopisa Hrvatske šume Ljiljana Ivković organizatorica je izložbe pod nazivom Pozdravljam te šumo koja je krajem lipnja otvorena u zagrebačkoj Knjižnici Vjekoslava Ma-jera u Zapruđu. Izložba je posvećena 250. obljetnici Hrvatskog šumarstva koja se ove godine obilježava diljem Hrvatske. Zanimljivo je da su autori izložbe djeca vrtićke dobi koja su ti-

jekom godine učila o vrijednostima šuma i o njihovu očuvanju kroz pro-gram Tko to ide, tko to gazi po šušta-voj šumskoj stazi koji se provodio kroz časopis Hrvatske šume tijekom pret-hodne školske godine. Djeca iz Dječjeg

vrtića Zapruđe izložili su svoje likovne radove koje su posvetili 250. godišnjici hrvatskoga šumarstva te kako bi poka-zali što su sve naučili o šumi. U izradi likovnih materijala sudjelovala su djeca iz skupine Pužići pod vodstvom odgajateljica Marije Žige, Marije Pa-radžik i Katarine Vuković te skupine bubamare pod vodstvom Lidije Mar-đetko i biserke Drempetić.

Pravo iznenađenje izložbe bila je samostalna izložba fotografija šesto-godišnjeg Dorijana Almašija iz Daru-vara, koji već u vrlo ranoj dobi razvija nevjerojatan talent. Njegove fotogra-fije šume i šumskih motiva već sada bi mogle ravnopravno sudjelovati na poznatim salonima fotografija poput Šuma okom šumara.

Dorijanu ovo nije prva izložba foto-grafija. Već prije je zajedno s ocem, koji je na mladog Dorijana prenio ljubav prema fotografiji izlagao svoje uratke u

Kući ljudskih prava te u Dječjem vrtiću u Daruvaru dok mu je izložba u Knjiž-nici Vjekoslav Majer bila treća, a mi se nadamo da će ih napraviti još mnogo.

Dorijanov otac pohvalio je Dorijana kao ekološki vrlo osviještenog dječaka s brojnim interesima pored fotografi-je, a za njegovo fotografsko djelovanje istakao je kako sve fotografije izrađuje samostalno, bez ičije pomoći.

Izložbu je otvorila djelatnica knjiž-nice Patricija Marenić nakon koje je Ljiljana Ivković odrecitirala nekoliko pjesama posvećenih šumi te je riječ prepustila oliveru Vlainiću, predsjed-niku Hrvatskog šumarskog društva, koji je tom prigodom podijelio djeci poklo-ne kako bi im proslava 250 godina šu-marstva ostala u što boljem sjećanju.

Fotografije mladoga fotografa Dorijana almašija

Likovni uradci

Šestogodišnji dječak Dorijan Almaši s obitelji

Detalj s otvaranja

Velika gužva u knjižnici

HRVATSKE ŠUME bRoj 223 – 224 l SRPANj – KoLoVoZ 2015. 47

U srcu protupožarne sezone

Documents

Transcript of U srcu protupožarne sezone