IV. SIMULACIJA I FILOZOFSKI RAD

JEANA BAUDRILI-ARDA

1. Baudrillardov teoretski put, simulakrum isimulacija

mediia i dru(wa u postmodernom razdoblju'3a6Od sre-

dC=.l#;J.t.rin'gtai^a dalie njegovc su refleksije o

""i"rt"f..* r roi.os#tto* druSwu sairiavale paradigmc

il;:;; ; :i;;h.'i", sr!ssl&sm'. rydiji' in&rnqa-

cufK.4 _ztL!,!o -2r-^*------ -*,|T;il.r;.d.ro konstitutivntirnplgziju i hl}errealn .:,-- r,^:: ^"o,,,",i

it'r." 1"""-4" nqAEE'tgiiie koj e,skurve tehn-ologlig qolt,skupa tvore

:#H;li;.'ffi:H;; svijeta \:j: '" pe'I'l:::i:lffi,*]d;g;+ i "'Ea"&'

p'ij'."j es- industrijskos

'roa:|' '_ "(lta. k g'tc. ';-.;4,.!l -

*4p

(fovt*i? "J-ta'

i <l-11t€

Simulacija, kao poglaviti parametar i.modalnost novih

..i,""[iqr, i u'svJzi s-njom i pitanje od,nosa izmedu

-.ai;, ii*5w", posebice odnosa izmedu televiziie i

J;"*" u danalnje vrijeme, najobvezivajuie su refle-

[ii.r.i u dielima francuskog teoretidara i filozofaJeana

ii""lririJ. e"ra.,lirtao'iteoretski put koji nas vodi

e. r"Arr.Llikor"o se - i jo5 se danas smjelta3aa.izme-

d, neomarksizma i post,s-tlukgur alizma'34'= ft"i*l.ra;*tih godina Baudrillard i: Yu:g.'svoie teoretsko polie koie ie iz prvotne markststtcke

oo./,ciiesve vi5e usmieravao u kritiku marksizma' para-

iilJ "politiike ekonomiic znaka"i utemeliio ju je

ur"rr',ro " ffi

marksisi tiikim nadi-

nf- orrrrt*anja, dakll piodukciiskim,. injemu priP.a-

Jri,reo- marksistidkom kritikom polititke ekonomije'

P.lrn" Baudrillardu razviieni ie kapitalizam premjestio

rirr"l. konstituciie drulwaod produkcije k potrolnji'I ir .'.ir rrt tijcvazamienu analiza ekonomskih kate-

eoriia vriiednosti i potroSnje lingvistiEkim katego-

7ii7i^"ri^k i ozna8itelia. I po-Posterovoi interpreta-

cr)l )e ono, na sto.)e usmjereni.Baudrillardovaanaliza'piii! rr.g, rcoreizaciia';promjena koie su se dogodile

unutar znakovnog sustava

drulwa.*' *"'.Aj.o j e knj isa O gk d'a h p r o a'

* : i', f\27 3 ) ??,1i^|1",oriielom r'*rrLrlr.nJ-, u djelu S-ty!o!lttuglu'9r!-' r i

',;';' i;' ;; ;' -i- ii " J'lir "d p okula"i-Zili -o' nove svo j e'/u ^t *

i'ffr).*;;;; k;fi;ilaze kao alternativu 1""11 ;:,:1,.iniim. Baudrillard se ne od.rii_e lalnp_KatqgpuaI4qr*P {tsu rad, orodukciia- i pqtiSt-ckrytsS11o-qrllfl' Ye-c- mu Inec9I'

it#;J,idh;;Ari,iri"ffi1p-'-'-'es!1an1eiqfo,lrllasi ja

;; d-o,ni; il,r-iJ "' t' i ;' k u B i' itu ti-'j j u'i pq I'ri d k u e ko -

;. JiJ. t7.-5.' p-'"i"-"t i * i;;. l'* o rgan izac ii ski

di"sw.niprincipi'BagCff JlAfdprgdl,^ZtUrnLe1t,t,--?,1!l'.,, o rod u kc i i e'l -tr svul-at-e.gomj u an 4liz9 - Prodqli.c-U F Kr

i."[.IfiJi'ritrri pioaukiilu kao kod znadi transcen-

Ii.iii -"i*ij rl.,u itit"nosi st'oj wa' i ndustri i e' r4l:i

vremena (...), novca, kao i one formalnqe' a lsto taKo

;ilL,i"";, kategoriie kao 5to su viiak vrii.ednosti' trZi-

il k#;;1, oro"J" ia."tificiramo sadainja prav']1.:*[

i time uni5tavamo logidke sveze pri o.dredivaniu tlt

;;;;i.lit;;.,iu k,pii"l?, iak i ona.p*1i1.".1.o9 kojih.se

;Iil i;i;i'1"; pL"."" os ti marksistlc$! kagso f p^t

l i. io oor.di.ii ir""i t mo gu analiz ir ati'" 3.a7 ?a Ba.ud ri-

ffi ;#,i.(;!k;;lq!q!q"edsadav-rse-mie-iemeli'nitin id tefr n

"s tliii-s lruktu ral n a r-ealn o st k o; a' nam o m 9-

g"iffi;mrglp C.i;r'n o i obi" ni mo dru,g1, fri:'i <":z'tj-6'''

Kategorrye kao sto ; t'"tpet ad*sr i s4gbclJS' kod '-)--"rt

146 Usp. Kellner' Jrla n Baudrillartl: From Marxism to Postmodernism and Be'

vond str. 60.'"'1? i."t urra. tllard, L'echange s1mbolique er la mo.rr' Callmard' Parit 1976''

.i,. pl"n,ra,irld, "Svtb;;iiE;th'ngt' 'nd Death" ' t Jean Baudrilhrd: Se'

leoed \Yrirings, str'132 1 39

onrrara znakovnog sustava".- - Osamdesetif, godina, Jean B-audrillard se sve vi5e

promoviraoiaktuafziraok"o"qrjf'ltgl-t-raryiillgqretidar

3a4 O tom smieitavanju mi .ie pomogla konceptualizacija Baudrillarda koju

ie krititki posravio Douglas Kellner''' ';;;

L;;"'.; ;.;[avlju"uglaunom iu se pozivati l1.9I".ttTtlj"' djela lzbor

Baudrittardorii, ikrou^J"on Baudrillard: SelectedVriting(ur' MarkPoster)'

;;ti[, i;; B;;iLer".k*ar, Cambridge iQxfold' le88 ' i Douglas Kellner'

jror'AouaritUrA, From Marxism to Poltmodernisnt and Bryond' Polity Press'

Cambridge 1989.

138

kojih slike, spektakli i igre znakova nadomjeltavajulogiku produkcije i staleiku borbu, odsada su kljudni

-elementi kapitalistidkog drulwa. Po Baudrillardu je do-

f3adainie drudwo bilo produkcijsko, njime je upravljala

J industrijskaburLoazija, a sada je nastupilo drultvo si-

I mulakruma, druirvo informaciia iznakova kojim uprav-lljaju modeli, kodovi i sustavi opie ekonomije.3as

Ono }to regulira postindustrijsko i postmodernodoba su modeli i kodovi koji strukturiraju druiwenurealnost i ujedno bri5u razlike izmedu realnoga i nje-govog modela. Baudrillard wrdi, pozivajuii se na Mc-Luhanov kibernetidki koncept implozije,3ae da je u sada-5n jemd{uiwgslqllgds jlqplazile__131g4gr_.p'1-e-zet\r?eie

irealnos_ti5Ioig_fe".ZU"l-f_i&19_pggtar-rkomsrvarnqgiskuswa

-_rc6;s''.Sil.-tiL"r*pi;,";A;tiigita^if ealnosti,povriine i dubine, subjekta i objekta su usisana, ukljude-na u sam_o r-9Brsd-uctraj"uii - uniyerzu-m simulakruma,kojeg nadziru simulacijski modeli i kodovi. Baudrillardu Simbolitkoj izmjeni i smrtipredstavlja povijesni preg-led razliditih vrsta simulakruma koji kulminira u druS-wu simulacije, drulwu nale sadainjosti. Simulakri kojiznade reprodukciju predmeta i dogadaja u razliditimsu stadijima upravo zbog uspostavljenog odnosa s real-noSiu i realnim.

U kapitalizmu, koji slijedi nakon feudalnog sus-tava, u kojem je tvrdi drulweni red uspostavljao hijerar-hiju stalelkih, druSwenih i statusnih znakova koji subili odredeni, presudni i obvezni, oblikovao se susravreprezentacije koji oznaiava pgSSEk r_i-ulakruma. Utom stadiju pokulava se znak, osloboden svojeg feu-dalnog dvrstog i boZanskog znaienja (vrijednosti) idvrste srednjovjekovne hijerarhije, utsrsdjign*pliqdi,q-pgq_d-!gm. Zlto umietnos! podraiava Zivor, repre-zentativna demoEraclip-o[ilila se uGmeljiti u izv.

'aNKellner, Jean Baudrillard: From Marxism to Postmodernism and Beyond,str. 62.

3aeUsp. Marshall Mcluhan, Understanding Media, The Extension of Man.

140

ne predstavlia pobiedu nad originalom, kao u Prvom ,,.riiiu, ili diite seriialnosti kao u dtugo. stadiju' Treii a'4 l* -

srr.li'; simrrlakrqt!-a, kako ga objalnjava Baudrillard,'-7'*,1:''st"dii iiotp""e simulacijel zakljutni trenutak d"ggg *]*pouij.tntg pro..rr' U simulacijsk?.T ytt-:nI simula- "Y,T'-kruma sviiet usmieravaiu simulact;skt modelt l, sto len a j v ai n i i e' k o d B au d r i I I a rd o ve t e o r i i e gi gg!4. c i j a-(9 o$

s3dlzelgigrrlglgP Jgae:la3ii u. Po p ri rod n om i trZi-

35') Usp. Kellner, rlra n Baudrillard: From Marxism to Postmodernism and Be'

ynd, str.78.35r Baudrillard, Simulacres et simulation, Galilei, PaLiz 1981 ' cit' prema

Jean Baudrillard, Simulations, str. 88. Citiram takoder i po nekim napisima u

jeanBaudrillard SelecxdlYritings'Polityl'ress,Cambridge1988'iJeanBaud-rillard, "Procession of Simulacra" u Art A,fter Modernism'The New Museum

of ContemporaryArt, David R. Godine , Publisher, lnc ' New York i Boston'

1984.152 Baudrillard, Simulations, str. 96.

Yq.-/"*rzr'1re( -

.:*-i.a.;-"fiq$k.:x.r:;€*

q.\.431s'

i*:l<rat-,-'

fidtr":' *

*tr-47*

'&* /"*ef@?.rt*'t'n''

(*cbr J

1*r'

141

Snom zakonu od sada je "strukturalni zakon vrijednosti"

Ionaj koji 6e ovladati svijetom. U treiem stadiju simu-

I lakruma, u simulaciji, "digitilizacya je metafizldki prin-

lcip svijeta, a DNA njegov prorok". Kako piSe Baudri-

lllard, "najpotpuniji oblika simulakruma je upravo u

lgenetskom koduD.353' Kad Jean Baudrillard uspostavlja vezu s postmo-dernim dobom govori o naboru u odnosu izmedu real-nog i njegove reprodukcije, snimke, pri demu je procespodraLavanja doveden do lrajnjih granica.3saPo Baudri-llardu "realno nije ono 5to se moie reproducirati, negoono 5to je uvijek vei reproducirano, hiperrealno, potpu-no simulirano" i gdje "malinerija imitacija, podrala-vanja i serijalnosti" powrduje fikciju realnosti.355 Bau-drillard opisu.ie simulakrum kao "operativni duplikat,dvojnost, metastabilan, programatski, potpuno opisanstroj koji obe6ava svu promjenjivost svima znakovimarealnoga i kratkim spojevima."356(<Nerealni nisu viSe

snovi ili halucinacije (...), vei halucinatoridka slidnost

3ti Ibid, st.103-1O4.3ta lbid, st.67.355 lbid, st,146.

'56 lbid, str. 4.3'7 lbid, xr.142.r5*Giuliana Bruno, "Ramble City: Postmodernism and Blade Runner", str.

68.r5'Usp. Philip K. Dick, Do Androids Dream of Electric Sheep, Bilbntine

Bools, New York I 982. Novela je sluiila kao predloiak za film "Istrebljivad".

142

U Hoffmanovo vrijeme kopija je prije swar imitacr.ie

koia se referira na realno - u suprotnosti s replikanti-ma. Oni se referiraju na serijalnost i se ne pozivaiu na

original, kao na todku usporedbe niti na razliku izmedu

orilinala i kopiie.360I to zato jer je snaga replikanata u

si#ulaciii ili kako kaie Gilles Deleuze, jer je simula-

krum negacija obadva, originala i kopiie i napokon uva-

i.avanie Fdtifrk"r, kao snage i snage flalsificiranog'16'-

Kao 5to wrdi Baudrillarda sviedoci smo pomaka

od kapitalird&g-p-rqd-qkrivis-trik*qgdulty?-ka leskap i-

,dEiltr- Ebernetidkom redp kpj i. se sada utemelj uje

u pokusa*iutotalnog nadiora.362 Tako u Prilogu kritici0,ffir97 2.) naglalava znateniei'prelaska od metalurlkog dru5tva u semiurlko'"363

Rerultat je, kako kaZe Kellier,36a univerzalna semiotika

tehnololkog iskuswa, 5to kod Baudrillarda z'neti oro-

;ir* jn.l?kupn" qkoi i".,,-ean"iit l j a koj i 1. p#o-

"6i.t r-i:rii"-"-kao clement znaienja.365* fia;ill;td.;; oblikovanie novih druiwenih mo-

dela takoder je rezultat njegove kr-lSSfPrlz1.l.l5 Lfu'rye-g1.ke. Pobjeda kibernetidkog modela nad drugima," ti ito da je sve reducirano na binarni sustav u k-oj eqpretpostavljeni suprotni polovi posve bri5u razlike iiluZi vdrZavan j u- s am o re gu li r qu(eg, s am o re p ro d u-

c i rai u ie g s us ta va. KLb--e-rletlka tzLko p 1o. -9(4ya i u qgo re-

duie kJmuqikat*Lq.-i ladz-orge mqh.lniTme u iiv-danom susuvu Zivi}- hida-sa-s[i,n!g1 m-elrS4jzmima u

o kyiru elekt-ronskih -ts hgglegij ".

? /J4;'*:hr-e 4@A,o<)--

.j-c.,i-<t*

,'ar*Y

t-)r4,te -*a.rt.^

tL4j,4oc1e+

lotS>treW

l6t'Giuliana Bruno, "Ramble City: Postmodernism and Blade Runner", str'

68.3t" Gilles Deleuze, "Plato and the Simulacrum" ' t October, *' 27 '1983''

str. 45-56, cit. u G. Bruno, "Ramble City: Postmodernism and Blade Run-

ner", str.70,162 Baudrillard, Simulations, str.l I 1.

163 Baudrillard, Pa ur une critique de I'iconomie politique du signe' Gallimard,

P xiz 197 2 . , str .185 .

'ouKellner, Jean Baudrillard: From Mauism to Postmodernism and Rqond'

str.76.36' Baudrillard, Pour une critique de I'iconomie politique du signe, str' 1 86-7'

143

Baudrillardova vizija simulacijskog drulwa para-digmatidna je za kibernetilki imaginarij koji vidi suvre-

2. Opscenost komunikacije - televiziia'i rut

Upravo predstavljanje mediia i Eley14isk-og medija uop-e.i t

"kd g" rhr"l" 6audriliardi:m:qu#i nr.i-, artiu

filozofskrikonceptualizaciju odredenog "realnog imagi-nariia" koieg nizivamo drultvom i Baudrillardovogshvaiania iiirulacijskog iiili hiperrealnog postmoder-nog druiwa. U drukdijem kontekstu samrt'opovezanost

:trJuy;/1* -74/-

u7ary"^-

@5dL7 c

?86-/"eb4*&4.tbl<

izriedu medija i druSwa dijalektizirala joI i lreiim dla--^-^*5eg tt.^ ^^ ^^1..,:;,, k;.,x^ T,,-^"1^.,ii- ^,ii.

rzmedu medt;a r druswa ctljaleKtlzrrala Jos I trecrm cla-nom - ratom36'(i to na podruiju bivle Jugoslavije, prijeljivanje hiperrealnosti na cjelokupnu drulwenu total-

nost, kako ju je on prvotno odredio pri analizi televi-zijske reklame. U marksistidkim kritikama Baudrillar-da hiperrealnost se, s jedne srrane, interpretira kao sveviSe prevladavajuii ideololki moment, a na drugoj juodbacuju kao ideololku prevaru. U hiperrealnom uni-verzumu drulwena kritika ili kritidka umjetnost nijemoguia, kao 5to pile Baudrillard, "hladni univerzumdigitalnosti je apsorbirao svijet metafore i metonimije.gadelo rimulacUs_ jS psbi-i"-dilo,naielo r_ealnosli i uZit-ka.D)67

166Baudrillard, Simulations, str.l47 -Bj67 lbid

r44

svega na prostoru Bosne i Hercegovine), Ito je omogu-iilJspajanje ta dva pola koji nasiupaju mjestimice kaorcza-intirciza, u dijalektiikiodnos. Tgjty se,_temi mjes-timice vratiti u bil.ielkama ovog poglavlja.j'

B audrillard ( tako de r i dru gi) ilfgBrsf uasuy-rs noe -

na dru5tva i prikazuje ih u obliku tipskog modela, prijesv&i-tako da ih posvuda usporeduje s sadainjom razi-n o il rqzvo ia volnfi rch.no [ogij a i+o"s e.bi ce s a s.red sw i m a

marsvryelolgunikaelj e. r? : U P ri iogu kr i t i c i p o I it i i k e e k o'

368 Usp. Marina Griinii Mauhler, "Mediji i rat" , u Borec, Ljubl)anz 1994..'

str. 42-48, Marina GriiniC Mauhler "Baudrillardova televizija", t Filozofski

aestnik, br.1, Filozofski inStitut ZRC SAZU, L)ubljana 1993.' str. 21-30, i

Marina GriiniC "Televizi.ia i rat", referat proiitan nakolokvi)t E*etika i nasi$e'

rukopis, Ljubljana (organizator Slovensko druiwo za estetiku), svibanj 1 993.3nf Ratovi kao madis operandi m Zapadu (zal.ievski rat) i modus uiuendi na

Istoku devedesetih godina ovoga stoljeia.r70 Posrednu konceptualizaciju rata, pri.je svega na Prostoru Bosne i Herce-

govine, moguie je preko para televizija-druiwo ditati kao naknadno preispi-Iivanje i reaktualizaci.iu (ili deaktualizaciju?) upravo Para televizija-drulwo uBaudrillardovoj optici.

v' Kod daliih predstavljanja Baudrillardovih teza o televiziji, druitvu i ratupomagat iemo si djelima: Arthur Kroker i David Cook' 7-he Po*modern Scene,

Excremental Culture and Hyper-Aestetics, St. Martin's Press, New York 1986.,

i Carlo Formenti "La guerii senza nemici", t Guerra uirtuale e guerra reale:

riJlesioni sul conJlito del golfo (ur. Tiziana Villani i Pierre Dalla Vigna),A.C.Mimesis, Milano 1991., str.27-41. Usp. i Paul Yiril:,o, Logistique de la

Pereeption ou Gaene et Ciuy'm.a.

145

n rnry

(u-/"v-*il.r1fl4ty-f\- q|@Ea

jt*ltaa 1

nomije znaka tako je relevizija smie5tena u sam cenrarfunkcioniranja obitelji i suliinski' ie dokaz da vlasniktelevizijskog prijamnika pripada' jezgri potroladkogdrulwa.r-2 Dru5wo je ekvivalentno poritu destrukrivnfsnage suvremenog vojnog oruzla i porpunom prosudi_van.;u informarivnog sustava koji danas djeluje u svjet_skim okvirima.rT3Porasr vojne tehnologije i rctalizacijadruSwa kroz medij ske.s us tave koj i .r.p..", ir.ro proizrro j.i zguinjavaju baze podataka, djeiuju irko d, cijelo vriie_me neutral izi raj u j avni nadzo r tehn oloiko-i n forrn, tiu_nog i.industrijskog kompleksa. S_atelitskim televizijskimkan alima i preko

-kompj uto rskih informativn ih kr ei.a

ne. prenose se samo "neduZne" informacije, vei je to,kako dj eluj u kompj utorske info rmativne'mreZe,' prij esvega jedan kulturni model, po baudrillardorskom rje_dniku, modelpotpunog odbacivan ja dosadain jeg nadinafunkcioniranja dru5tava, kad smo bili svjedoci iotpun"druiwene rransparenrnosri.r74 Unutar rako posr'rrrljlenogkonteksta Baudrillard ne interpretira udinkl telelrizilrkEreklame koja je shvaiena kao^suldna onosa 5to televi_zijska poruka je;t, niti vjerovanjem (ljudl ne vjerujureklamama) niti manipulacrjgm (reklama n. dlelujepomoiu mehanizama iracionalne manipulacije). Tele_vizijska reklama djeluje tako da swara novi govor, novuse riju znade nja, pri demu svaki njezin elem'ent zasrupad rugoga u lan cu znaienja. Televizi jska .elegq digl;j etako da swara kod..375 Zato'u zadnjoj inrdciu&iliireTEme nfiffiiEkonomski ni ti psi(oioIki, vei znakov-ni, komunikacija medu gledateljem i televizijom dio ienovog znakovnog sustava. U televizijskoj refami, gdjeje novi naiin znadenja jasno vidliiv, oinadirelii ,. odfror"na robu samo toliko koliko je nuj,no za komunikacijskepotrebe pojedinadne reklame. Svaka reklama 1. oLtitpodvajanja znaka: znak se porpuno modificira ipo.ror_

sT':Baudrillard, Pour une titique dt I'iconomie politique du signe, str- 53.173 lbid374 lbid, s.30.375Poster, The Mode of Information str.5g.

t46

no oblikuje - nove znadenjske povezanosti uspostavljajunova znadenja. Ako se ditanja televizijske reklame prih-vatimo s vei udoma6enim nadinima znaienja, televi-zijska se reklama predstavlja kao manipulacija, skoroi.aljerye, zakljuduje Poster. Jedini nadin kako se trebaprihvatiti ditanja reklame jest taj, suprotno od Mcl-uha-novog razumijevan ja, da je ditamo na nadin nerepre-zentacijskog, neinstrumentalnog komunikacijskog nadi-na konstrukcije subjekta.376 Reklama je, dakle, ovdjezato da pomoiu nje prodamo proizvod, no time kadtraZi potencijalnog kupca ujedno izvodi ponovno obli-kovan je jezika.ts*l+-Arn"tnos.f nfqsti-t+lg-nggkoj.le Shy4ltrS,lgLp_.r*qLlel!,gr odnosno ako je ne poimi-mo u nJeno.; ,nrtrrr-..,t"lirosti. I "ondje

1. n.i.rlno,kalio-Ii7e-P6iE r, r wit" o p o s t al o real n o, plgllyg-dq-leskup_ov1-2n4is.nja "kpji s-e* uldj uduj u u komunikacij u,iako--neloaju-znadenj a. B audrillarovski redeno, ovdj ese s imLllaqijalpg-rualklcij e p reds tavlj a re al nij e ne go re-alnost sama.377

Iako je, dakle, hiperrealnost proizvod medija i dos-lovce se konstruira televizijskom reklamom, ona je poBaudrillardu prije svega rygn LALq slfggbrJir-ganisub-iekti na koncu ovos stolieia. Ako, dakle, ielimo razLr-

;j.ffi udrillardova relevizlja mora-mo se naprosto odupli.ti Z.lii kako,kd !gr,l78dainterpretiramo-reklamuBs$eqq-h_e_qrygp9uflke-, qtelne-llene u marksurr-{ksi LeggzsstaEijsksilegtci koja ureklami vidi samo korupciju i iskoriStavanje.

IJ Simulakrumu i simulaciji (1981.) Baudrillardoiie o televiziiskoi istini kako to viSe niic "rcfleksivnaL_'

istiga-qq-cala, niti perspektivna istina panoptitkog susta-va i pogleda, veli_e--t.-o*p4nipulativna istina teks-ta kojipretraiuje i preispituje, odnosno to je manipulativnaistina lasera koji te se dotide i potom te probode, ili

)7('Ibid, str.63.r77 Baudrillard, Simuktions, str. 2.378 Poster, The Mode of Informatio4 str. 5).

/:\/((a tv-u*u Aa"-l*ct=a?

e-d- - "t*razabi-r9on'--zi

'u- 4,." *;7'/**;4*,-

r47

generskog koda koji regulira woje kombinacije".3TeNo,sultinsko pitanje jest je li u svijetu simulacije uopie

_ -T"guie govoriii o isrinirim i laZnom, jer, sjetimo se

y 4-,- Erlilkgii kaiq_-da._sE-a_kg.qalnogt gspravljanja danas

'::: : etetlje$I{aA prt;t}l;ili;;i l"zi p..;" piispj" rje.o-:Xl : dos tg1 1_9.9!, .4lb.p-tj"g r.i"no s tatus u dlr.rie{dn_o-iti sim u-

lffaq€_sl*e.380Vi5e nego sama drulweni iealnost vainaje njena imaginarna reprezentacija, njeno uprizorenjekoje se dogada pomoiu sredstava m"rolr.r. komuni-kacij e. " Ma^{i nerij a imitacij a, falsifi ciranj a i s erij aln osti "potvrduje fikciju realnosti. Zato se ne samo politidkeb o rb e, ve c i rrt"v i

"re ds tey! aiu Slr_Lo_qt_s B_e_kf akl a ko i. g

rlplzqay+tq_ggiiji. U takvom konteksru je simutalcijski medijski sGtav presrao prikazivari detjjne i iasneporuke,r8r javnost ie reducirana na sliku amorfne i ato-

;-!t* - -- mizirane druIwe-nfm3ge diie-(piiji ivegiinaiferentno),*"1{* * reagi-ranJe u E4;i"iFit,i?aici

"t,i. pJr". predvidivo.

Ta nova medijska strategija danas nlje nelto sistema-tidno; skoroda je automatski dispozitiv zakojeg se dinida izmide ideoloSkom i politidkbm nadzoru i"dieluiekao da postoji oduvijek.3l2 Kako nagla5ava Carlo Foi-menri, do.adaSnje se teoretsko marksistidko hvatanjeu koltac s drulwom dogadalo na razini nadzoraprodu-kcijskih sila. Pri tomeje marksizam previdio da se kapi-talistidki sustav produkcije transformirao u sustav simu-lacije, odnosno u model ekonomske, politidke i kultur-ne organizacije koji se u cjelini temelji na sredswimamasovne komunikacije.383

Posebno znatenje koje Baudrillard pripisuje tele-vizij i i ma dv 11 e v alne interpretativne konrekvence. Prvo,"televizijsko oko viSe nije izvor apsolutnog pogleda iidealan nadzor vi5e nije transparenc lja. T air"rsp"rer-

r7e Baudrillard, "Precession of Simulacra", str. 27 l.r8Q Usp. u III. dijelu knjige s podpoglavl)em l.3."Paul Virilio: brzina

svjetlosri".l8r Formenti, "La guerra senza nemici", str. 3 I .

382 lbi.l381 lbid

148

ciia pretpostavlf a objektivni prostor (renesansni) i sve-

n oid.rpotrkog pogleda.(...) Posve neito drugo dogada

se sada, -'kad

molemo reii da viSe ne gledate TV, TVgleda vas' - to znaii prijeii od panoptidkih aparata nad-iora (Foucaultov rad Nadzor i halnjauanje) do sustava

zastralivanja,g4, j, razlikovanje izmedu aktivnog i pa-

sivnog ponilteno. (...) Nema viSe subjekta, toike pogle-da, centra ili ruba: samo iisto izvijanie ili kruina modu-lacija. Nema viSe nasilja ili nadzora: samo'informacij_a',tajanswena otrovnost, landana reakcija, polagana implo-ziia i simulakrum prostora gdje uiinak realnog opetdolazi u igru,"rta i kao drugo, 5to je u neposrednoj sve-

zi s tim, [<raj panoptidkog sustava gledanja i pogleda.

Baudrillard u Simulahrumu i simulaciji nadogradujesvoju politidku ekonomiju znaka s potpunim obliko-vanjem slike kulture kao robe. Tu je poimanje simula-kruma i simulacije potpuno. Simulacija predstavlja ima-

ginarno kao realno i eliminira svako suprotstavljanjerealnome, svaku razliku. Tu je takoder izmijenjeno poi-man.ie TV kao takve; TV viSe nije shva6ena samo kao

televizijska reklama, nego kao Potpuna simulacija tele-vizijske informacije do toike izmijenjene slike subjekta

i objekta, zaprayo televizija postaje subjekt a gledatelj

ie izmiienien u objekt.Siri kontekst tog Baudrillardovog izvodenja obr-

nute pozicije gledanja i pogleda, odnosno gledatelja iteleviiije i poimanje televizije kao znakovnog sustava

treba traiiti u Lacanova Cetiri temel,jna koncepta psiho-analize koji su bili predstavljeni na seminaru 1964. go-dine i prvi puta objavljeni 1973., kao i u LacanovojTeleuiziji koja je sa televizijom Povezana samo tolikokoliko je shvaiena na nadin kamerom dokumentiraneslike "starijeg muSkarca sa sijedom kosom koji govoriza stolom, pred zidom (...), kamera je nepomidna i s

i8a Baudrillard, "Procession of Simulacra", str. 27 1-273.

149

?-*'n't'-fua:4*lef or.r* -

vremena na vrijeme se njezin kut miienia".385 Sve nasto uvodi u problemariku resrrukturacije znaka i znakov-nog sustava i zato skupa s Baudrillardom moiemo reiida s.e je.znadenje klasidnog kapitalistidkog razdobljap redstavlj al o kao rep rezentacij ski znak. 3s6 D-rulweni iesvijet konstituirao kroz realistidke likove, znak koji seprojicirao na svijet, dvrsto je udruiivao oznatitelja ioznadeno. I ta stabilnost i linearnost je oznadavala "'na-din znadenja" doba koje je prethodilo na5em. lJ suvre-

nikakvog znatenja,je ono u demu vidim vainost Bau-

drillardJvog shvaianj a "televizij e koj a nas.sada.gleda",

odnosno tg,ievizii e ko i a viSe nij,e zr?lna-jl&a-dru5tvr,u.i j. "sad, d*5wo ,..ilna slika televiziie" (tomu iuse vratiti odmah u nastavku), i 5to Jameson u Posvedrukdijem kontekstu formulira kao-"interpretaciju koja

u ,r.di5te postavlia p:oces repr-qclukf4e-, a ne. pred-stavlienu p6i"trlr"rienie ili sedrLaj".r87 Zato bi bilornog,ri. s'Baudrillard omza$ovarati tezu daje najdublji"su"blekt" novog mediiskog konteksta devedesetihi dak ditavoga poJtmodeinizma uPravo reproduktivnatehnologija.3s8

U dlanku "Rat u Zalievu neie se dogoditi"38e, Bau-

drillard je suspenziju koiu su prouzrodila kratka odla-

gania zalievtkog raia i "cjenkanje" u njegovoj pozadinii r"iliditi.., oblicima pridska - pogrelno interpretirao

r^7 Jameson, "Video: Surrealism riTithout the Unconscious", cit prema

F.Jameson, Postmodernizam, str.158.3no lbidr8e Usp. Jean Baudrillard, "Rat u Zaljevu neie se dogoditi", Liberation' 4'

siieenia i991 ., cit. prema "Rat u Zaljevu neCe se dogoditi" u Guerra uirtuale e

g1r"na rcale, riflnsioni sul conflito &l golfo, str.85-92. Po Formenti.ievim rijedima"Baudriltardota

pogreika nije u nerazumijevanju mediiskog rodenja rata ve6 u

tome da 1. pt."idI" psihotolki impakt sredstava masovn€ komunikacije na

,"p"dru.1"rto.t. Vei od drugog dana aljevskog rara Baudrillardov se alsiom

o po,puro- zarobljavanju informaciie i reakciie javnosti pokazao nevaljalim'

Oimah kad je nestala iluzija blitz rata, odmah kad je rat pokazao svoje straino

lice (leievi i mmakri) pokazale su se suprotnosti izmedu politidko-vo.ine strane

i medija, piSe Formenti. Odjednom su aiiviele mase,.mirovni polceti i ponovo

smo bili wjedoci demonstracijama protiv rata. Zatalilaieidentifikacija s okom

kamere, 5to je na identitet zapadnog gtedatelja djelovalo subvezivno' Zapad si

moie zamiiljati rat, moida gi dak i ieli, ali s njim viSe ne moZe iivieti, kaie na

kraju Formenti, otuda sva te akcija i mobilizacija zapadne javnosti' No, kod

rata u Bosni i Hercegovini zaista smo wjedmi brutalnog obrata Formentijeve

izjxe da"Zaprdviie-ne moie podnijeti materijalnu rmlnost smrti" Usp Carlo

Formenti, "ia guerra senza nemici", str. 37.Ta1istiZapad, naime, pri susretu

s tisuiama leieia jednostavno ztwate oii. Mclutanova teorija o globalizaciii

svijeta, o svijetu kao globalnom selu koji omoguiava kore-spondenciju sa wimdogadajimai uiednoiegiranje na njih, stoji kod rata u BIH samo ako izjedna-

tii" g'htatlr"i4uinformacrleimutacijuo$eiiltkoja,ie uniitila svaku glo-balnu

akcijul U ratu uBIH Baudrillardove teze o odnosu medija i druSwa ne dobijaju

samo svoje stravidne vizualne slike, vei su ujedno i njihova najbrutalnija mate-

ijalizrcija.

Tc, €,-.L*l z zx'ac -y'at$a ("4c

t,t gy,;€-t.*qt,rn -

A**"V^3*,-Q,an.

/Lc;E

I

[,!:t

18'Usp. Jacques Lacan, 'feleuizija, Eseji/Problemi, br. 3, Ljubljana i993.,

str. 7. Pogledajmo navedene povezrnosri kroz dva citara. "l petit-Jean mi jerekao -Vidii li tu konzeruu? Vidii je? No, ona tebe vidil (...) Medijaci jaizmed,tprvog i drugog, to, 5to je izmedu oba, neJto je po prirodi posve jrukdije negogeometralni optidki prostor, ne5to 5to igra upravo obrnutu ulogu, lto ne-djelu]ezato jer bi bilo propusno, vei upravo suprotno, zato ito ie neprozirno _-jer jeekran. (....) I ako sam uopie 5to u slici, upravo sam u tom obliku ekr

^n^, rikoii

sam malo. prije rekao pjega. Cit. u Jacques Lacan, Cetiri temeljna honrrpiapsihoanalize, str.l28-130. Tome treba dodati i izmjenjenu Lacmoru opt'ikurelacije ozrraditclja i znaka koju razvija t Teleuiziji, gdle lazvl)a izmijenjenoiitanje znaka ujedno s treiom teorijom simptoma. U "Uvodnim napomenamaprije emitiranja Televizi.ie" Jacques Alain-Miller piJe da Lacan upotrebljavaznak a ne oznatitelj ito bi ovdje za nale potrebe mogli saieti d" ,,r"rrirotsmislu stavlja oznaiitelja bez smisla". Usp. Jacques Lican, Teleaizija, sti.l4-15. Toj trcioj teoriji simptoma vrarir iu se_u jesrom dijelu knjige pri pred-strvljantu sinthoma kako ga shvaia SIavoj Zizek.

'"'' Usp. Je an Baudrillard, Le miroir de la production, Casrerman, Tournail1973., cit. prema Jean Baudrillard, The Mirror of produuions, Telos, NewYork7975., str.120.

150 15r

lL€;. L< -.d4{t

/444'-;J--@ 4V+7-

L"bo. 4U.s>

aq.r.*it

kao potp uno odlaganj e r ata u ZaJj eyu. 3e0 P aradoksalnoje da unatod vlastitoj teoriji medija i nadina kako iedrulwo funkcionirati u buduinosti, ili moida ba5 nje-nom zaslugom, posve previdio moguinost da te se za-ljevski rat zaista dogoditi. S dlankom "Rat u Zaljevtrneie se dogoditi" javio se 4. sijednja 1991. u pari5komdasopisu Liberation, a zaljevski je rat zapoteo izmedu16. i 17. sijednja 1991. u simuliranom obliku snaZnokoordinirane medunarodne akcije koju su uistinu vo-dile SAD.

Baudrillard je odlaganje rataoznatio kao raspada-nje trupla koje nas ispunjava gadenjem i smjeSta u pozi-ciju taoca. "Taoci smo medijskog trovanja, manipu-lirani u opioj indiferentnosti i prisiljeni vjerovati u rat,kao prije toga u rumunjsku revoluciju,", zapisao je Bau-drillard.3etPoziciju taoca definirao je upravo u odnosuprema televizlji. "Uhvaieni smo pred televizijskomekranom gdje nas dan za danom bombardiraju i gdjepotpuno sluiimo kao promjenjiva vrijednost."3e2 Kakor. *" seli u virtual-ryi-wijel, svjedo.i"*n upot lip*vi rt uT-ir o g" tr o j a I e-lsr-"g49lrJg-9 d,real n e ap o'kalip s e, iupravo-q_atq moZemo [at, onaj pravi'rat, vidjeti i doii-vig_ti._sapqo- u cameri obscuri, a o_.qaqlorn dinu rata (uZaljevut) nije moggi.e &qy9-ttti.3e3 To znadi da je rat

isada zaprivb moguie doZivjeti samo u prenesenom smi-

]slu, preko projekcije ili pomoiu dokumenata. Sve lto'se dogadalo pred nalim odima Baudrillard je nazvaoanoreksijom rata, odnosno njenom simulacijom, zatoje odlaganje rata, odnosno nemoguinost da se on zaistadogodi, objasnio rijedima da se radi o tatu koji kao i

3')0To proizlazi, kako naglalava Carlo Formenti, i iz tinjenice da.ie postmo-derna filozofija iskl.juiivala moguinost bilo ktkvog antagonistidkog realnogvojnog konflikta medu kasno-kapitalistidkim zemljama. Zato Formenti predlaiehistorizaciju zal.jevskog rata, ne kao podetka treCeg svjetskog rata vei kao pruogpostmodernog rata. Usp. Formenti, "La guerra senza nemici", str. 29.

3erUsp. Jean Baudrillard, "Rat u Zaljevu neie se dogoditi", str. 88.

3e2 lhill),). Ibid, str. gg.

152

kod spolnog odnosa danas upotrebliava. Prezervativ're4

P;;l;;Et,rrta, danas vi8e ne vrijedi.aristotelovska

r""ii*t""-f.gikr, logika prelaska virtualnog. u realno'

".2i. ., ai.li hip.ti."lna logika, gdl.:.tt realno oswa-

;;"'il; ;i; ^

nL . " t Z^rr

"n"o', gird i I i gi ga n tski s i m u-

ir/iirli trt.i koii nam omoguiuje-da pristupimo dinu

in uitro. Umiesto realne katastrofe usmlerenr smo na

.*iiti"*fntg iije je univerzalno zrcalo rclevtziia')e6--"" F;;;"n,i"r.# d, !. po't*oderna filozofiia' unatod

Barrdriilardovoi po greiki koj om je iskl j ui.io moguinost

a, t. t", " Z"li"i',r-rw,t"o dogodi' pravilnije odredila

;;;J;; "rintg dogadanja nJgo neki dru(rveno-raci-

fi;il ili;'.ii aJ'"i ili liievl ktir.riari' .zaljevski rat

naime, piSe Formenti' nile bio najavljen.nltl se o nlemu

t*r;;;';l;di'"i; ; rat se j ednosiavn o dogodio' poiel i

su sa Drenositi kao televizijski Program ko.;eg su vec

uii."put, naiavili i nije ga vi5e bilo mogufe oPozvat.t'"'' '"" 'Nrti. iJo gr.rdiill"rd vidi medii.t - .F"? g,lt+g ,;:=!) -lt

vade i n fo rm aetiaj-neurahza t !-Le-z!4qe!ia-- i gl edate I ; e u u f v-t't'

f6Jt ;;-nurpffi-rt -pas ivne'l p rimateli e' nem a veze t " ;ry,:='

1t4 lbid.3e5 Ibid, str.90.3e6 lb d.J"'tjso. Carlo Formenti' "La guerra senza nemici"' str' 34

r.r" ,IiIi Lli',::i;;;i"':i;;;; i''Ji'ii; bivie Jugoslaviie: rat Sloveniii

nil. iin "objr"l;.n"' , nl.gouo- unlogu na5[i smo :: :1k" 5to smo 2T lipnja

iiCi ,ki"liri rel.ui,iiu'i "ttt p*ntio kao televiziiski Program' Rat' dakle'

niie bio obiavlien niti " o nlt-u odluiivalo' jednostavno se poieo Pttn::i:ikeo televiziiski o,oe"- - 'ziu;

io tt dogodiio primierice i sa otmicom Aliie

ffiffit:i,';..,";'i"ir" e"'* i Her"cegovin^e' kojeg ie ."povampirena"

;;;;;"";".k; ;-ijt r 993 gJint' kad se vrajao u Sa'ajevo s jednoga od broi nih

medunarodnih dogovora' odutl" ntpo'n"to' Komuniciranje izmedu otetog

ffiil"ft;:l;;ollou""k' uol'kt i preosralogdilela bosanskog predsiedniiwa

[il;;; iotada vec n'ooil "uitnot Siraieuu' teklo ie iskl.iuiivo preko

I"J, ;il J1.rrr"., ati ved nj oola uniStene televiziie Razgovori i dogovori'

ultimatumi i zahtievi su se, p'ijt ntgo ie u pomoi doSla medunarodna iavnost'

ili" i.'ir"t,rJ".jslob"d"jt Lttb.-goviia' necenzurirano i u ciielosti dogadali

,tli'*J,tfiti televiziiskim auditorljem' Upleteni su .mogli razgovaratisamo

Ii:"i ffiil;]ilJ;!;k'i;'f"nJke frekvenciie i to kad je televiziia emitirala

;;;. ;iJ";'; poka'iu"l" '"-o 'lika spretnog novinam u studi)u.ko)i ekvilibrira

;,;;i;;;il;:,.-" ,''a' gene'alima' p'Jd'1'd'iko- i, predsjednilwom -;i;;;;" .. ttleui'ija, p"aradoksalnorei eno' prewotila t radio'

153

. *.,-d".-k*i4r|-VplztTv ,L1e.t

mitom, povijeSiu ili ideologijom. Televizija je ovdjepredsravl jena kao ona ko ja magneiziraiko)a jido to(i-ke mjere zgusnura na ekranu da dolazi do inverziielgledarelj.se mijenja u ekran i od sada je televizija o'nakoja gleda gledatelja. Telcvizija pr.w"i, sve nale neu-rone u tranzisrore i djeluje kao magnetna traka, daklekao traka, a ne slika.3e6 Taj obrat McI-uhanove postavkekoju Baudrillard izvodi u O zauodeniu (197i.) inter-pretira Kellner ovako: ljudi postaju sve vile terminali upozadini medija, ne da bi mldile kao nekad inreriorizi-rali. Tom odnosu izmedu Baudrillarda i Mcluhanajoi iu se vratid.

Nesamo da je Baudrillard odredio elemente novogpostmodernog, informacijskog, medijskog i virtualno[drutwa,.vei je takoder njegovo poimanjehasa - ,,tihE

vs*i legPastvllqlpsssbljava 1e-lgvizilske po'iiG,p_"lr3ikglfd.- nova kategorija , odnoiu pi"mairrdici-onalnoj politici i staleikoj b9r!i. Potpunoj dru5tvenojtrans.parenrnosti koja je medijski proizvod'i koja pred-stavlja indeks onoga 5to naziva obscenost homuniiaciie,onda odgovara sasvim netrrnsparilffiGifiii, ffi oiti.

{ edu. poglaviilm ?fe#nTi-ma-d osadii,rj. in r..-pretacije televizije, prije svega njezinog impakta na gle-datel.le (mase), je i onaj koji, naglalavan jem skoro fizi_dkog kontakra, kojeg.zaslugom televizijskog medija injegovog ui9"9.signala mogu uspostaviti f,.dat.li ,naj traum atidnij im dogadaj ima niSe svakotnevici:rrlo.l,r""lj,, *l*j :j i.l u privi I egi ran, sko ro "p rosvj etitel j -ski" poloZaj. Ukljuiiti televizijski prijamnik, ,ri-.,,,1,"di. yr.p.":,aviti svezu s mj estom odaiilj anj a televizij skeslike i biti doslovce (uvijek ponorr.,o) p.ir,ri"n u njenomrodenju. U usporedbi i fotbgrafijor.,l fil-o.., te6vizij-ska slika nastaje zaslugom kitkog spoja izmedu mjesiagdje je.bila snimljena i onog gdjtjd giedamo. No, .1.-ktronski mehanizam koj i sinkron izira uswarnosti razli-

selBaudrillard, De la siduction, Denoel-Gonthier, pariz 19g1., str.220.3eeKina, Rumunjska; bivja Jugoslavija.

r54

6ite, ili bar vremenski pomaknute slike ima jednak ri-tam. lJpravo zbog brzine prijenosa elektronskog signala

televizijska je slif,a skoro istorremena i taj vremenskipomak'ni ne osjeiamo. Taj kratak vremenski ili prostor-

ni spoj omoguiava nam istodobno vidjeti i d::,:l.tidrra'piostortio i 't t.*.t ski razliiita dogadaja.a.o P.red

televizijskim ekranom gledatelj se, naime, s.koro fizidkiveie za,sliku koja mu se zbog prije opisanih tehnidko-elektronskih postupaka pokazuie kao istovremeno pri-kazivanje do[adaja - ka-o da se dogadaju ovdje i sada,

o..d ,rr8i- oEi-", a ne moida tisuie kilometara daleko,^r., d.ugi- vremenskim i prostornim koordinatama.Prema Couchotovom miSljenju televizija i njezin video-

signal omoguiili su zaista vid)eti dogadaje pomoiu slike

r'r-pr.r.rrtr'rlo0r MoZda je istina, kako kaie Rend Berger,

da nrs je rclevizljaoslobodila fizidkog kretanja od.mjesta

do mjesta, promijenila nas u "squattere" satelitske ikabelike televizije i pri tome nas zakinula za puno tz-budenja.ao' Da ie se televizijski gledatelji promijenitiu aktivne oblikovatelje istog svijeta, radunajuii na taj

gotovo fizitki kontakt izmedugledatelja i televizije, po-Lazalo se kao izniman teoretski konstrukt, a pogrelanempirijski neksus.ao3

am Usp. Edmond Couchot, "La question du temps dans les techniques

dlectroniques et numiriqu€s de I'image", u 3e Semaine Intemationale dt Vidio,

str.19.4ot lbidaoz lbiL str.11-'14. Taj fiziiki dodir sam prui puta i sama osjetila kad sam

gledala rumunjsku revoluciiu na televiziji koia je bar na podetku iila "nepos-

iedno" u svijet bai zaslugom Beograda.a03 Pri ulasku u drugo tisuiljeie, zbog odreclenog kratkog spoja informaci.ia

o ratnim zlodinima u Bosni i Hercegovini ne samo 3to se istovremeno prenosi

nego i tolerira na svim krajevima sviieta. U ratu u Bosni i Hercegovini svjedoci

sm-o paradoksa televizijske estetike! Estetika koja nam vrijeme i koordinate

prostlra nudi kao beskonadno elektronsko skeniranje,.a svijet kao istovremeni

zapis i prijenos, odmakla nas ie od s.)eiania i uspostavljan.ia ravnoteie izmedu

proitosii i buduinosti u odnosu do skoro opsesivne sadaJnjosti televiziiskog

medija. Stoviie, konflikt na Balkanu je sam podsmijeh predpostavlienoj

svemoguinosti mediia. Stara rezt da )e moguCe postiii suprotni uiinakprikazi'vanjem straviinog vizualnog gradiva viSe ne stoji Svakodnevno

t55

rtu=c*4*/Jn*$='

.o Lt/ -rtt6.;

^,- - fu: dosadalnje interpretacije unutarnjeg medij-rk9q,, druiwenog procesa su neposredno ra"dunale'sprr vr I egrran rm pol oZajem i razumij ev an j em d rulwenoe4?o pozrtr"vnog.a,a No

1o,..Jro nam pokazu;L frrtl#111.1."1.,

relevizije,,baudrillardovski'reieno, upravo jeslom/obrar normalnog i pozitivnog druiwenog procesau svoju s.uprornosr: impiozivni i irukruralni".id ,nr_t-oya-&oJt- jeujedno-su-t[a*ffi 1i.s-s-r_v-,arnelpiiiinedrul_rv:1r-gj-o-Uda-frt-qsti.a05

.-'-. '- - r

Pitam se o starusu televizijs_kog gledatelja, srarusu"vaniske promarrajuie publike'; t .;i;?ld;rtrn ne samoza rnrerpreracqu swarnog povijesnog znaienia nekoe

::i],].q PovUesnog dogadanja,.v_ei i nekog dubljeg mel:]l{.9I o.ri,ry:lo8.procesa.a06 Pod jela ui-oga ,,, .tunu_rarnr:, akrere" i "vanjske gledatelje', u smisiu ,.fizidkosspora ne samo 5to omoguiava spekularivnu kor..pytualizacij u. revoluci ona riog

_

dog'rdr"j, (iortrvll ".y..pitanja da li se na Istoku uofc. dlgrdr'r.slo pouij.rrio

novo),40-vei raj unurarnje/vanjsko ipecifiian odno, -._o.u..r5,.r,*a koji. su. ukljudeni u dogadanje na tele_vrzr;skom ekranu i "distanciranim" glelateljima upravopowrduje nekoliko radikalnih prr,ri,ki o tieviztji'i nje-noj izmijenjenoj ulozi u drulwu.

Svjedoci smo onoga 5to je bilo oznaieno kao "stra-

va pred'nekom vrstom demokratskog vakuuma moii"koia utielovliuie "normalno" djelovanje zapadne de-

mok.atike kulture i trenutak je koji bezsadriajnom ipraznom demokratskom subjektu daje "legitimno"'pra',,ro i snagu. Baudrillardova televizija kao da je pre-

'.rr.lr rp.r,r6 te osobine i ujedno "zamjenu uloga medu

akterima, povijesno djelatnim, ali ne i povijesno wor-nim, i pasivnim gledateljima koji upravo svojom distan-

ciranoliu oblidavaju (utemeljuju) realno dogadanje u

niegovoi poviesnosti."aos' " U iak" strukturiraniiell-svjje-tu gdj: j. gledarell u

p ozic 11i' -b-ezsi-dEa j n o ga, ffi ain j e n

" g d e m o k ra rs k g g

i nbl e [ta]1e] eti i.ij a. i,t"-a j ed i-ir u m o gu iu, od gova ra i ui uneriJ"" egzistenciju znakovnogsustava u kojem moile'nio proEitJti sbin-uJu iirrrploz[vnu logiku kulturne ma-

5ineiiJe.Baudriltard u eseju "Imploztlaznadenja u medi-

ii."iq' utemeliuje odbacivanje realnosti procesiranepovijesti na hipotezi da su informacije masovnih elek-

iro.,ikih medija razmierne destrukciji svojeg znaleniaili ga jednostavno neutralizira|u!\o Umjesto da televi-ziita'info rmaci j a proizvodi "pospj eleno kruZenj e" zna-

denja, diji biviSak- bio iednako vrijedan ekonomskomviSku kao posljedici pospjelenog kruienja kapitala, 9nai mplicira ponidta't r.,le tuakog koherentnog znadenjskog

r ufi **m EL.ffi "-l

n fo rm ac i j a i i m p I ozi i a zn aie niak-ffi* tu ornik. televiziiske masovne komunikacije i

masovnog kruienja, pri kojem je poliljateli ujedno pri-

4a8 lbida0'Implozija zntierya u medijima ekvivalentna je imploziji druitvenog u

masam".'Usp. Baudrillard, "Kraj drulwenog", str. 49. Upozorila bih da ie rad

Jeana Baudrillard a, A I'ombre des majority's silencieuses' ou lefn du social, Ca\iers

d'Utopie, Fontenay-Sous-Bois, 1978. cit. i poJeanu Baudrillardu, /z tbe Shad-

ous ojthe Silent Majorities,Jean Baudrillard i Semiotext(e), New York 1983 i

po dielomidnom slot.nskom prijevodu originala Jean Baudrillard "Kraj

druiwenog", u Cuopis za kritiku znanosti, Ljubl.iana 1992.br. 1441145, str'

39-49.ar"Jean Baudrillard, In the Shadou ofthe Silent Majorities, str.96.arrArthur Kroker i David Cook, The Postmodern Scene. Excremental Cul-

ture and Hyper-Aesthetics, str.17 5.

^tH<(a-,?ar.y;4-tl -f-:*,6-<*cru

televizijsko izvjeitavanje kao dr le u suprornosri sr Iogikom televizijskoginformativno-realisritnog efekra. Cini se. naime, d, u;1..ii froiruode fikciju.stupnjevan)e strahota (o koncentracijskim logorima, -"roirri* pokoljima,tisuiama silovanih Muslimanki, ;td.)' mij.njr"info;.;i;;", fikciju. Senza-cionalnost kao jedan od standardnih kodova *l."irrk;;;;".ije u tom je ratuizvukao deblji kraj. Stoviie iini se da j. dr.,.;;;;;;q""f "ij.rri veiinom

:::?:r,t:,'jl kao obtik,izvieiravanja o dogadaji'." , e;r'"-; stab izgouor zasurn,u.,Kao da su se mediji bojali dmkiije prispodobiti ono ito seir Bosnioogaclalo pred nosom iirave Europe i Amerike. Usp. tekst Melite Zajc otelwizijskoj estetici, "Na Istoku nijr" noro,,, ,uU.lk "i.i.*lro))

, Mkd;nalg92./1993.aoaArthur Kroker i David cook, The postmodern Scene. Ex*emenur cur-ture and Hyp er-Aes th etics, str. 17 2.attt lbi{ str.173.a06Usp. Rado fuha, ',Akteri i_gledatelji demokratske reinvencije,,, t Eseji l-2/ 1993. (probtemi I _2. sodiite *xxr), Ljrbt

"";, ;;;.1 <s_iii. N, ,o uL",ut.Rr* -*!" akruat i zaci jo"m Eo u."utt-rrrtffi di;;;j; ilffi . revotucije.4"7 lbid, xr.t49-150.

t56 r57

tfr-sLtZ ,;t.Utu

':':''"oilSla;o

-.1 .

matel.i. Martin Jay konceptualizira slidan fenomen ute-meljen u derridovskoj kovanici "destinerrance" kojaoznaiava, opisuje nemoguinost poruke da swarno dos-tigne kakav adresar.4r2

Prema Krokeru i Cookuar3 televizija u rom pro-mijenjenom kontekstu nije samo tehnidka naprava, od-nosno televizijski prijamnik, vei je prije svega, redenobaudrillardovskim jezikom, "drultveni aparat" kojise upisuje u drulwo kao emblematidni kulturni obliksuodnosne vlasnidke moii. Tqleviziia. tliqr_e, y!5g nije,Xgbld*+drgrgla,-upr_axo-suprotno.s_a?-l jedrulwo

-rtg4nedjkarel*iziie.a'aNajnaglaleni jioblikdrulwenelpovezanosti je pseudo, prividna solidarnost elektronske

Itelevizijske slike diju javnost oblikuju "tamna, tiha masa

{gledatelja kojima nikada nije bilo dozvoljeno govoriti ilmediiska elita kojoj je dozvoljeno govoriti, ali nemaISto reii". Televizijska publika je najprodornija vrstadrulwene zajednice; ali ako stoji ono lto smo do sadarekli onda se radi o antizajednici koja psihololkim pozi-cijama gledatelja*voyeura i njegovog mjesta u drulwu- "kao turiste u drulwu spektakla" - pripisuje posebnaprava i prednosti.art

Utinci djelovanja drulwa kao "zrcalne slike televi-zije" su: hiperrealnost masa, komunikacija kao uprizore-nimodriiiGffi iuGuavl{ii,ek1pl9g ja,rnfoimacijai ,[@jEt<inJa. Televizija se"sGviG pokazujc kaonereverzibilni medij komunikacije, medij bez odgovorakod kojeg su poliljatelj i primatelj jedno te isto.ar6 PoBaudrillardu svjedoci smo eksterio rizacljeatT, gdj e stra-teglje za uredenje odnosa nadomjelta simulacija masa,a hiperrealnost naznadava rascijep druiwenog prosto-

ar2Usp. MartinJay, Force Fieldt.arr Usp. Arthur Kroker i David Cook, Tbe Postmodern Scene. ExcrementalCubure and Hyper-Aesthetics, st.17 6.ata lbid, su.176.4tt lbid4'6 Ibid417 lbid, str.l73.

158

ra.arsI sada U sjeni tihe ueiine (i 978') kako l<aie Kellner'

mediji umjesto da reflektiraju realnost, konstituiraju

iirip*l*Ai,ost, novu medijsku realnost, viSe realnu od

realnosti same.4le

Ukratko, televiziiu treba podeti interpretirati, ako

parafrazir amo Petra'$?'eibla,a20 tako. da posve. naPustimo

i-,i.rin ooviiesno opredielieni poloZaj koji se poziva(pelira) na prirodni sviiet na-iih osjeiaia' Veiina nalih

iri.,rrrru" s miestom i poloiaiem interpretativne izjave

zavisna je o tome 5to mtiemo nazvatiPrirodnim medu-

sobim povezivanjem i uiinkovitoS6u'.Tijelo je primje-

rice prirodni medusobni povezivatell i zarc zahriiev.a

"orirodrn" odnos prema prostoru ivremenu' Pozivanje

n'a gledatelieuo p.i.no doiivljavanic dogadaja na ekranu

;. J"a" interpretaciia- meciija koia sc nailanja.na prirod-'ni medusobni uiinak, a pri tome ne poltuje procesi-

ranost i medijatiziranost dogad apkrozmedijsku.artifi-ciielnost. Medutim medili nalegdoba upravo vode pre-

ma odjeljivaniu medila kao nepiirodnih iimbenika' 5to

mediii'uistinu iesu iSto le Mcluhan, prema\Teibelovoiinteroretaciii,ti'nakon Sto le mediie odredio kao dovje-

kou prod,rZ.tak, "zaboravio" naglasiti' Kad postancmo

,.,i"Jni artificilelnog medijskog prostora jasno vidimo

da s., koncepii Lo;ise oblikuiu u mediiima, interpre-

tiraiu i predstavljaiu Prostor i vri.ieme, upravo koncepti

,r.Jriridnotti. Suii.t mediia (upravo suprotno od

uii.,ka prirodnosti i istovietnosti) savladava neisto-

,ri.tnort. a realno ie po Veibelovom rjeiniku nadomie-

si.rro uirt,, alni.ir.,oi' potreba s moguinoliu ili slu-

iajnoiiu.' U kniizi U sieni ilhe ueiine postavlja B*audrillard

pg4:14 ijg,rE-4q!-adm]Ggv..q;ateori j e i s nj i ma

ars Usp. Jean Baudrillard, In the Shadow of the Silent Maj orities' str' 3-4'n'' Us'p. kettner, /ra n Baud-rillard: From Mamism to Postmodernism and Be'

vond. xr.68.i'u U.p. P.,", Weibel, "Vays of Contextualisation or The Exhibition as a

Discrete Machin e" , t Place, Position, Presentation' Pillic str' 225 '

41t lbida22 lbiL str. 229.

l';.iili

Q7J-tr-

Flq< " e<

7*/\

r59

..t1 ,twtc povezane koncepte sralelke borbe i sociializma. Ti)-6;.c..*-kQryqgp!€-erl_fi Bly[:SmulTaile1*ednosraiiriorasDuk_i<uj+*, li, 5ro znadi 4a sg

-v1!q-p_e moi" otekiiratl nikakva dru'Swe-fi.'t=- &4-r, ntaEc-ij3Joju Bi-iTnqdili poledinci, smleii ilj mase.

Bhulfiillaid <ibriduie tri staielke hipoteze o oostanku/neopsranku druiwenoga. Prvo, da'ie drujw.'no ,"-ozabluda jer druitvenogi na kraiu kraieva nikad niie nibilo. Drugo, da je druYw.r,o r.ridiu- i da mu ie, uko-Iiko je u realnom slavilo pobiedu, to uspjelo samo kroostarku. Treie, da ie krai s drultvenii, prortorornusmjerenim u buduinost.a2r Baudrillardova ooliridkaanaliza slijedi procese dehistorizaciie i desociializaciiekoji sada grade-nov komunikaciiski ied kulture oznaia-vania,aza koja se reflektira u druiwu. S tim je procesimapovezano i Baudrillardovo odbaciva nie vv.

-prirodnos

diskurza o povijesti i normaliziraiuieg kumulativnoEkoncepta vlisti.42. U perspekrivno- piorto., druirrl?nog.d.o sada je emancipitoridka politika odredivalaprodukciju znaienja,vjeiovalo se u'poiedinaian i gruo_ni nadzor, u ro da se aktivnoliu pouii.snos sub'iek'r^koji zahrijeva pravidno ukliutivaniL u poeod"be,ri pros-ror, moie subverrirati vlasr poliriSke eko"nomije. Bau-drillardova politidka.analizi u suprornosd je i s Fou-caultom i njegovom "socioloSkom'perspektivom disci-plinirajuie vlisti u normalizirajuiem diulwu,', i s Ha-bermasom i njegovom. "hermeneutidnom inierpreta-cijom znanosti ilehnolo tiig" .+ze

Prema Baudrillardu-mase i mediji uvrltavaju se uisti proces. Masa je vijesr.a2T U suproinosti s tradicio-nalnim manipulacijskim teori.jamiBaudrillard wrdi dasu mase snainije od mcdiia i da su odsovorne za to dase filmska industrija pomrkJ, od dru5wEnih i dokumen_tarnih principa k lablvnim i imaginarnim.ar8Nij_e*{oilo

x,!4 .'c"*--i-a., 4*rv<c

q*a4/:,

Ldt*o,6y{

azrUsp. Jean Baudrillard, "Kraj druiwenog", u Casopis za kritihu znanosti.

a2a Usp. Arthur Kroker i Davii Cook, Ti, port*oirrn Scene. ExcrementalCubure and Hyper-Aesthetic, str.17 5.42i lbid426 lbida2TBaudrillard, Al'ombredrmajoritdssilencieuses,oulefindusocial,str.44.428 KeIlner, Jean Baudrillard: Fiom Marxism to I'ostmohernism ancl Beyond,str.87.

160

o b j ektivizac rj e lli a c e d.i a, dulevna tup ost. Zato B atdrll-lard i kaie da "apatiju i ti5inu mase moZemo shvatitikao stratelki otpor, odbacivanje znatenja i rijeli".+:rfujet je o obratu kojeg Baudrillard ovako objalnjava:"Na koncu je upravo kapital bio onaj koji je svu povijestprehranjivao destrukcij om svake referencij alnosti, sva-kog ljudskog cilja, koji je posve otupio svako idealnorazlikovanje izmedu lai.nog i istinitog, dobra i zla zatoda bi uveo radikalni zakon ekvivalencije i razmjene,i.eljezni zakon svoje moii. Kapital je bio prvi koji je iz-vodio zastralivanj a, apstrahiranj a, deteritorij alizacrjt,nePovezanost itd. (...) Danas se upravo ta logika okreieprotiv njega. I tko se ieli boriti protiv te spiralne kata-strofe tako da sakriva i posljednji sjaj realnosti u kojembi bio jo5 onaj zadnji sjaj moii, samo mnoZi znake ipospjeluje igru simulacTje." atz

azeBaudrillard, In the Sbadow ofthe Silent Maiorities, str.704.a''' ///, str.l 0lt- I 09.ai' lbid, str.108.1r2 Usp. Jean Baudrillard, "The Precession of Simulacra", u Art and Text,

proljeie 1 983., str. 28.

'161

lJ tom kontekstu se kao moguia diskurzivna stra-tegija pokazuje produkcija av. "parova naracija" kojedjeluju u suprotnim smjerovima i o kojima je Derridazapisao da su "rezistentne do todke na kojoj su neodre-dive, odnosno do .iedinice simulakra, 'laZnih' (nomi-nalnih ili semantidkih) osobina koje ne moZemo viSe

ukljuditi u binarne filozofske suprotnosti kojima se odu-piru i dezorganizirilu ih ne da bi oblikovali treie znate'nj e. "a33 Glede ranije nabroj enih osobina djelovanj a tele-vizijskog medija, znakovni je sustav televizije dvosmis-len prostor za emancipacijski projekt. Gledatelj-prima-telj igra dvostruku ulogu; prva je pasivna odnosno ulogadiskurzivnog potrolatkog objekta, a druga aktivna od-nosno uloga diskurzivnog refbrentnog subjekta. Gleda-telj koji je konstituiran ujedno kao subjekt i objekt,kako kaie Poster u interpretaciji baudrillardovske televi-zijske reklame, u nemoguirj je poziciii subjekta, pred-stavljen kao osnovni insubstancijalni subjekt. Da bismoproditali televizijsku poruku moramo prihvatititi tupodvojenu poziciju: naime ilokucijsku moi vijesti inovo znadenje koje proizlazi iz reklame (sworiti mora-mo znak), tako da se plivajuii oznaiitelj pridvrsti naoznadeni proizvod. Istovremena disjunktivna pozicljagledatelja moie pokolebati, odnosno staviti pod znakpitanja njegovu iluzornu dvrstinu konstituiranog sub-j ekta. Kernell kaiea3a da bi B audrillardovu interpretacij ugledatelja kao objekta mogli shvatiti "politidki" pozi-tivno ako apatiju i cinizam masa ditamo kao novi znate'njski prostor, 5to bi naln omoguiilo oblikovanje radikal-nog kulturnog telcsta i politike i novih sustava znadenjai novog drulwa.

Rekapitulirajmo - poglavito pitanje koje se postav-lja Baudrillardovom teorijom pozicioniranja specifidnogodnosa televizije i gledatelja pitanje je poziciie gledatelja

a3rUsp. Jacques Derrida, Position, Chicago 1981., str. 43.

a3al)sp. Kernell, Jean Baudrillard: From Marxism to Postmodernism and Be'

ynl str. 89.

t62

kao objekta, pasivnog prijamnika, potopljenog u amor-fnu masu. No, upravo suprotno od tog "konvenci-onalnog" ditanja, mislim da je ditava Baudrillardovateorija usmjerena u pozicioniranje gledatelja kao sub-jekta, odnosno da se Baudrillard pita da li je tom gle-

datelju (masi koia bulji u televizi.iski ekran) uopiedozvoljen bilo kakav oblik pozitivne (politidke i drul-wene)'akcije koji bi uniStio potpuni oblik drulwenesimulacije. Za u vrstu kontekstualizacije produktivan

ie Baudrillardov opis funkcioniranja suvremenog dru5-

wa, koji to drulwo vidi i kao produkt inkorp-oriranjanovih tehnologija i medija u sam temelj njenog funkcio-nirania. Ali time je, po mome sudu, dostignut zaworeni samoregeneriraj uii horizont baudrillardovskog potpu-no simuliranog druitva koje ne dopuita vi5e nikakvuakciju, odnosno izjednatavase s neakcijom (mase poka-zuju svoj revolt potpunom aPatijom); time je dostignutvrh kojeg treba nadmaliti.

Moguinosti za konceptu alizaciiutakvog drukdijegditanja moZemo pronaii upravo u samom Baudrillardo-vom'odbijanju panoptidkog pogleda. Panoptik,r- jf,kako je zapisaoJicques-Alain Miller, "princip konstruk-cije, polivalentni aparat nadzora, univerzalni optidkistroj zaljudsko razvrsta'ran.i e" .a35 Zgrada PanoPtikumaje kruZnog oblika, na njenom obodu su na katovima'razvrstani-zawori.

U sredini je stup, izmedu srediSta ioboda je neutralno podrudje. Tamnice su promatraneiz soba.u stupu, opaLadji zbog posebnog sustava grad-nje prozora nisu vidljivi. Unutarnja topologija pano-ptikuma temelji se na razlikovanju vidlj_ivog od nevid-Ilirrog. Asimetridnost vidljivog je, tako, element unutar-nje logike panoptikuma, "...nitko i ni5ta ne moZe se

sakritiuttr.rl". njega osim samog pogleda".a36 Pano-ptikum je zasnovan na tome, da je unatod asimetridnoj

arsJacques-Alain Miller, "Jeremy Bentham's Panoptic Device", v October,

br.41, ljeto 1987., str. 3.a16 lbid, str. 4.

r63

vidljivosti s dominantne pozicrje pogleda, s pozicijepnog" koji nadzire, sve rransprr.r,inJ i vidljiio. N6,kako nagla5ava ,Weibel, a Baudrillard odbaJuje, namnove tehnologijg i elektro_nski mediji pokazuluir r._ql*o sapo god.ryija vidljivosti vecda,u to i promje_njiva podrudja vidljivosti.-Benthamova porpuna rran-sparentnost danas, dakle, viSe ne funkcionirr. K"ko.r"g-ladava \Weibel, "ro znadi da druitvo koje je Benthafiirlu,9ri9. sa,svojim panoptikumom, gdje je moguie svevro)err t gqe )e sve rranspa_rentno, viSe ne vrijedi. Mnogestvari u postmodernim drulrvima nisu transparenrne- to,nam dobro pokazuje pojam druiweno nesvjesnogFredricaJamesona. Sve te transparentne stakJene'zgradEkoje.srvaraju {ojam kako moZe5 vidjeti ,rutm irr".r,panidna. su reakcij a, pov ezana s drulweno nesvjesnim,s dinjenicom da imamo podrudja vidljivog i podrutjanevidljivog.. U. jedno s p.romienjivi- poar,iqi- avidlji_vos ti pos toj-e i

.p.ro mj enj iva podrudj a identiteta. "a37 Sia_

Zem se s $Teiblovom inrerpretacijom da Benrhamovpanoptikum danas vi5e

.ng firlkpionira, unarod ditanjukoje nudi recimo Slavoj ZiLek koii poku5ava nevidlii-1og,

svuda.prisurnog.'svevidljivka' koji se, kako piieBentham, "u svojoj kvazi sveprisurnosri poklapi sasvo,om pretposravljenom real nom prisutnolZu,', udin itiposrojeiim i u postmodernom druiwu, interpretacijomda.se djelatnosr benthamovske fanrazijske mairice pJno_prikuma generira upravo kroz potencijalnosr. ZiiekKaze, pozlalucr se na performativnost potencijalnosti,da,ima panoptiiki pogled kao potencilalan, s mogui_noliu "da me netko moie stalnogledati;, srvarne reper_kusije, iako moZda rakav pogled ,,Ik"d".,i,i. niti ie ikadapostojati.a38

€7Usp. Marina Griini6, "Viiestma podrudja individualnosti i promjenjivapodrudja vida". ViSe o tome vidi u III. iijelu knjige u poglavlju 3. s naslovom"Akronidno_vrijeme, shizofreniin" t.-por"lrort i*ui,ifor-r. osobnosti,,.arBUsp. Slavoj Zriek, Tarrying uith the Negatiue, str.l61.

r64

Promjenjiva podrudja vidljivosti swaraju znadi ras-pukline i u Baudrillardovom porpunom simulacijskomstroju. Suvremena postmodern a drLava koja je ekviva-Ientna s postmodernim kodiranjem moiiare i sama seje naudila simulirati; postala je sposobna simulirati ne-prestano prilagodavanj e. Up ravo zaslugom p oloLaja gle-datelja/subjekta kao unutarnjeg p.on rtra8a (viriuJnaswarnost, endofizika) - u suprornosti sJeanom Baudril-lardom koji kaie da simula-ijamoie biti tako porpunada viSe nije moguie vidjeti i uspostavljati razlike - danasje mogu6e vidjeti 5to se uistinu dogada. Upravo time5to n_e postoji jedna posve strukturirana vidljivost ilinevidljivost vei postoje razli(ita podrudja vidljivosti ipodrudja nevidljivosti kojima pripadaj u promjenjivapodrudja identiteta, kako naglalava \7eibel,azr0 produ-ciraju se raspukline i pukotine u potpuno simuliranoji netrasparentnoj slici drulwa.

a3eViSe_o tome vidi i u V. di.ielu knjige "Postmodernizam i nove tehnologije",poglavlje koje predstavlja interpreraciju postmodernizma kakvu daju kanadskiteoretidari Arthur Kroker i David Cook.

aao Usp. Marina Griinii, "ViSestrana podrudja individua.lnosti i promjenjivapodrudja vida".

165