U ovom broju - HEP

HEP VJESNIK 183 (224), svibanj 2006.2

Novo društvo HEP grupe za obnovljive izvore energije: Zna~ajan poslovni iskorak

Završen remont NE Krško: Pove ana snaga za 20 MW

Od 1. srpnja o.g. nova organizacija i sistematizacija HEP Operatora distribucijskog sustava

Šesti simpozij e elektrodistribucijskoj djelatnosti

Ne smije se isklju~iti nuklearna opcija

Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj: Tišina je postala preglasna

Završen projekt energetske u~inkovitosti javne rasvjete u Novigradu

Plan trgovanja emisijama Europske unije: Prvi provjereni podaci o emisijama postrojenja

Teslin zavežljaj iz Hrvatske

Nepoznato o poznatom Tesli

Veliki remont u TE Plomin 1: Klasi~no upravljanje zamjenjuje suvremena IT

Šibenske vjetroelektrane: Ipak se (o)kre e

TEHNOS nikada nije izgubio dušu

Obnovljivi izvori energije – hitili nužnost?

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

Svibanjska stru~na i medijska top tema u

Hrvatskoj bili su obnovljivi izvori energije (OIE).

Istina, to je tema koja me|u energeti~arima,

politi~arima i potencijalnim investitorima ozbiljnije

tinja nekoliko godina, a pozitivan stav Republike

Hrvatske prema OIE i kogeneraciji ozakonjen je

2004. godine, u okviru prilagodbe cjelokupnog

koncepta reforme energetskog sektora zahtjevima

EU. Spomenimo da se Direktivom o promociji

elektri~ne energije proizvedene iz OIE odre|uje cilj

– udvostru~enje, odnosno 12, 5 posto udjela OIE

u ukupnoj potrošnji EU 2010. godine, s tim da se

u proizvodnji elektri~ne energije ostvari porast

udjela za 22,1 posto (sada 14 posto). Nacionalni

ciljevi europskih zemalja su razli~iti, ali ono što im je

zajedni~ko jest propisan zna~ajni porast udjela OIE.

U našoj zemlji e, kako je planirano,

Vlada Republike Hrvatske posebnom uredbom

o minimalnom udjelu elektri~ne energije

proizvedene iz OIE i kogeneracije u opskrbi

elektri~nom energijom, propisati minimalni udjel

OIE i kogeneracije, a energetski subjekti su obvezni

preuzeti tako proizvedenu elektri~nu energiju.

Predloženo je da u 2010. godine taj udjel bude

1.100 GWh, bez energije iz velikih hidroelektrana.

U strukturi ukupne potrošnje elektri~ne energije

time bi udjel OIE u Hrvatskoj 2010. godine, kako se

o~ekuje, iznosio 5,8 posto. Usporedbe radi, 2002.

godine bio je 0,6 posto. To zna~i da bi tijekom

sljede ih pet godina, proizvodnja iz postrojenja koja

224184

28-31

3-6

7

8

9

10,11

12,13

14

15

17

18

21

24,25

32-35

koriste obnovljive izvore energije trebala linearno

rasti 220 GWh godišnje.

To su europske i hrvatske smjernice. Kakva

je stvarnost? Uz sve pozitivne u~inke OIE na koje

stalno ukazuju okolištarci, glavni je problem njihova

snažnijeg razvoja cijena i mala koli~ina dobivene

energije. Istraživanja su skupa i dugotrajna, a cijenu

istraživanja dodatno pove ava i raznolikost OIE.

Potencijali OIE jesu golemi (Sunce isporu~uje Zemlji

15 tisu a puta više energije nego što ~ovje~anstvo

u sadašnjoj fazi uspijeva potrošiti), ulaganja u

obnovljive izvore energije se pove avaju (2004.

godine u svijetu je u OIE investirano 25 milijarda

eura, što ~ini 20 posto svih ulaganja u podru~je

elektroenergetike!), ali trenuta~no stanje tehnologije

(i troškovi) ne dopuštaju pretjerano oslanjanje na

OIE u energetskoj bilanci.

Ali, prema podacima EREC-a (European

Renewable Energy Concil), udjel razli~itih obnovljivih

izvora energije (biomasa, velike hidroelektrane,

male hidroelektrane, vjetroelektrane, fotonaponski

~lanci, Sun~ani termi~ki kolektori, geotermalni

izvori, energija mora: valovi, plima-oseka) 2040.

godine predvi|en je ~ak 47,7 posto u ukupnoj

potrošnji! Prema tomu, o~ekuje se da e obnovljivi

izvori energije postati ekonomski konkurentni

konvencionalnim izvorima energije.

Utjecaj OIE, osobito vjetroelektrana, na rad

elektroenergetskog sustava, odnosno vo|enje

u uvjetima vremenski nepredvidive proizvodnje

elektri~ne energije, tema je koja ~eka više prostora i

stru~nih argumenata.

33

HEP VJESNIK 183 (224), svibanj 2006. 3

SURADNJA

HEP- MVM

DV Ernestinovo – Pecs, od 2008. do 2010.

INICIJATIVA

Novo dru{tvo HEP grupe za obnovljive izvore energije

Predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak, ~lan Uprave za prijenos mr. sc. Ivica Toljan, direktor HEP Operatora prijenosnog sustava Miroslav Mesi}, direktor Sektora HEP Trade Ante Jel~i} i direktor Sektora za razvoj HEP-a d.d. mr. sc. Goran Slipac, posjetili su 11. i 12. svibnja o.g. Ma|arsku elektroprivredu, MVM. Njihovi doma}ini – sugovornici bili su zamjenik predsjednika Uprave MVM-a dr. Karoly Gerse i direktor

Prigodom posljednjeg sastanka vodstva HEP-a i MVM-a u Budimpe{ti utvr|eni su konkretni zaklju~ci o provo|enju zajedni~kih projekata

Dobra perspektiva za suradnju na regionalnom trì{tu

Predstavnici javnog poduze}a Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, predvo|eni generalnim direktorom Enverom Kresom i njegovim suradnicima Emirom Aganovi}em, Dubravkom Nikoli}, Mijom Grgi}em i Rasimom Ga~anovi}em sastali su se 16. svibnja u Zagrebu s predsjednikom Uprave mr. sc. Ivanom Mravkom i ~lanovima Uprave HEP-a Antom Despotom, mr. sc. Kaìmirom Vranki}em, Ivom ôvi}em, Velimirom

Na sastanku ~elnika Elektroprivrede Bosne i Hercegovine i HEP-a razmotrena je dosada{nja suradnja te je obostrano izraèna potreba za ~e{}im susretima

HEP – JP EP BiH

Operatora prijenosnog sustava Mavir, dr. Antal Tombor sa suradnicima.

Razgovaralo se o iskustvima i aktualnim procesima restrukturiranja energetskog sektora u obje zemlje, a utvr|ene su zajedni~ke zada}e glede izgradnje dvostrukog dalekovoda 400 kV Ernestinovo – Pecs. Tom prigodom potvr|en je skori po~etak zajedni~kih aukcija prekograni~nih kapaciteta te su razmotrena pitanja iz podru~ja obnovljivih izvora elektri~ne energije (priklju~ivanje na mreù i pogon). Spomenimo da se od 1. sije~nja ove godine i u Ma|arskoj primjenjuje TSO model vo|enja elektroenergetskog sustava, a Mavir dru{tvo je tvrtka k}erka u MVM grupi

Na sastanku su, utvr|eni konkretni zaklju~ci, a najzna~ajniji su: dvostruki dalekovod 400 kV Ernestinovo – Pecs gradit }e se u razdoblju od 2008. do 2010. godine, a najavljeno je potpisivanje sporazuma o zajedni~koj izgradnji ove godine; zajedni~ke aukcije prekograni~nih kapaciteta interkonekcijskih vodova, koje su odobrila regulatorna tijela u obje dràve, provodit }e se od 1. srpnja ove godine; uspostavit }e se suradnja na podru~ju trgovine energijom i odnosa prema obnovljivim izvorima elektri~ne energije.

Razmjena iskustava, kako su ocijenili i gosti i doma}ini, korisna su za obje strane, a dobra suradnja konkretizirat }e se na zajedni~kim projektima.

M.M.

Lovri}em te direktorom Sektora HEP Trade Antom Jel~i}em. Tom prigodom je ocijenjeno da je potpisivanjem Ugovora o kupoprodaji elektri~ne energije, zaklju~enog 1. travnja 2003. godine, zapo~ela dobra suradnja dvaju elektroprivrednih tvrtki, jer su time rije{ena dugogodi{nja dvojbena pitanja koja su optere}ivala njihove poslovne odnose.

Istodobno se razgovaralo o prijedlozima predstavnika Elektroprivrede BiH, u smislu sprje~avanja utjecaja odre|enih ~imbenika na provo|enje Ugovora i nastavka uspje{ne trogodi{nje suradnje. Dogovoreno je da }e, nakon {to se HEP-u dostave konkretni prijedlozi, razmotriti ih i usuglasiti za to posebno utemeljena radna grupa sastavljena od predstavnika obje elektroprivrede.

Tijekom razgovora o budu}oj suradnji dviju tvrtki na regionalnom trì{tu elektri~ne energije, zaklju~eno je da za to postoji dobra perspektiva zbog ~injenice velike komplementarnosti elektroenergetskih sustava te dvije susjedne zemlje. êlnici Elektroprivrede BiH pokazali su iznimno zanimanje za kratku prezentaciju, kojom ih je predsjednik Uprave I. Mravak upoznao s organizacijskim ustrojem, procesom restrukturiranja, daljnjim razvojem te postupnim otvaranjem trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj.

Obostrano je izraèn interes za ~e{}e susrete s ciljem razmjene iskustava i ostvarivanjem koristi za obje elektroprivrede.

(Ur)

Zna~ajan poslovni iskorak

Uprava HEP-a je prvog dana lipnja ove godine donijela Odluku o osnivanju novog trgova~kog dru{tva – tvrtke k}erke HEP grupe, koje }e se baviti s djelatno{}u istraìvanja, razvoja, izgradnje i eksploatacije obnovljivih izvora energije.

Naime, HEP je aktivan na podru~ju obnovljivih izvora elektri~ne energije jo{ od 1994 godine, kada je Odlukom o uvjetima priklju~ka i otkupnoj cijeni elektri~ne energije iz malih elektrana omogu}io pripremu, a kasnije i izgradnju prvih postrojenja obnovljivih izvora i kogeneracije. HEP je tom Odlukom prihvatio da na teret svog prihoda otkupljuje proizvedenu elektri~nu energiju iz malih elektrana snage do 5 MW, prema cijeni znatno vi{oj od cijene vlastite proizvodnje i nabave, kako bi ohrabrio i potaknuo investitore za izgradnju prvih postrojenja i primjera razli~itih tehnologija proizvodnje.

U me|uvremenu su se, u kontekstu reforme hrvatskog elektroenergetskog sektora i procesa pribliàvanja Hrvatske standardima i praksi EU, na podru~ju obnovljivih izvora dogodile zna~ajne promjene. Prije svega, definiran je zakonodavni okvir ,s tim da }e uskoro biti doneseni provedbeni akti, stru~no je elaboriran udjel obnovljivih izvora u ukupnoj opskrbi elektri~nom energijom u Hrvatskoj (5 do 6 posto bez velikih HE) i kona~no – izgra|ena su i prva postrojenja uz primjenu ~etiri vrste tehnologije proizvodnje elektri~ne energije (male hidroelektrane, mala industrijska kogeneracija, vjetroelektrane, elektrana koja koristi deponijski plin). Nadalje, na podru~ju obnovljivih izvora energije, priprema se ostvarenje ve}eg broja novih projekata.

Budu}i da }e uskoro na snagu stupiti podzakonski akti Zakona o trì{tu elektri~ne energije, prestat }e obveza HEP-a za otkup elektri~ne energije iz malih elektrana koje }e, u skladu sa Zakonom, sklopiti nove ugovore s Hrvatskim operatorom trì{ta energije. U takvim, reguliranim uvjetima, kada proizvodnja elektri~ne energije iz obnovljivih izvora postaje profitabilna energetska djelatnost, sve je ve}i interes potencijalnih investitora iz Hrvatske i inozemstva. Stoga je spomenuta Odluka Uprave HEP-a logi~na, jer opravdano je da se HEP, koji je poticao razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, uklju~i u te poslove kao mogu}i investitor i ostvari poslovnu korist iz djelatnosti ~iji je razvoj godinama nesebi~no podupirao. Da bi se to ostvarilo, potrebno je osnovati posebno dru{tvo u okviru HEP grupe koje }e obavljati djelatnost istraìvanja, razvoja, izgradnje i eksploatacije obnovljivih izvora energije.

Osnivanje posebnog dru{tva je nu`no, jer se za obnovljive izvore energije i kogeneraciju predvi|aju razli~iti oblici ekonomskih poticaja u Hrvatskoj i EU, koji se mogu ostvariti samo u uvjetima potpuno transparentnog poslovanja.

Novo dru{tvo (radni naziv: HEP Obnovljivi izvori energije - HEP OIE), treba se osnovati {to prije, jer bi nakon objavljivanja podzakonskih akata – {to se predvi|a sredinom ove godine - trebali biti spremni za provedbu procesa licenciranja i zauzimanja odgovaraju}e pozicije u konkurenciji vrlo jakih i iskusnih tvrtki iz Njema~ke, [panjolske i Austrije.

HEP ima iznimno dobru poslovnu poziciju na podru~ju velike energetike, gdje predvodi nacionalni energetski klaster i za o~ekivati je da bi mogao zauzeti sli~nu poziciju i na podru~ju obnovljivih izvora energije. Takav poslovni i stru~ni iskorak bio bi zna~ajan i za hrvatske tvrtke, koje se namjeravaju poslovno angaìrati uklju~ivanjem u proizvodnju opreme i izvo|enje radova u podru~ju obnovljivih izvora energije.

(Ur)


UPRAVA

Najzna~ajnije odluke u svibnju

Odluke trasiraju putPove}ana snaga za 20 MW

Nakon {to je 8. travnja o.g. zaustavljen rad NE Kr{ko, zavr{io je ìvot 21. gorivnom ciklusu, koji je zapo~eo poslije remonta obavljenog po~etkom listopada 2004. godine. Zna~i, 21. ciklus je trajao 18 mjeseci, {to je pogonsko usmjerenje elektrane i za ubudu}e. Nakon obavljenog remonta, NE Kr{ko priklju~ena je mreì 14. svibnja.

Ovogodi{nji opseg remontnih radova bio je iznimno zahtjevan na podru~ju odràvanja i tehnolo{ke nadogradnje, a priklju~enje na mreù kasnilo je ~etiri dana, u odnosu na plan, zbog dodatnih korekcijskih zahvata u fazi pu{tanja elektrane u rad.

Tijekom remonta zamijenjeno je gorivo, {to je i bio najva`niji zadatak ovogodi{njeg remonta i u reaktorskoj jezgri je 56 svjeìh gorivnih elemenata. Obavljeni su preventivni pregledi i zamijenjeni dijelovi te je provjeren integritet materijala. Obavljena su nadzorna ispitivanja i korekcijski zahvati s obzirom na saznanja o stanju nakon pregleda postrojenja.

Proveden je i cjelokupni planirani opseg radova odràvanja te, sukladno planu, 30 modifikacija u smislu pobolj{anja, dopune ili promjene opreme i tehnolo{kih sustava elektrane. Time je postignuto pove}anje razine nuklearne sigurnosti, pouzdanosti rada i lak{e upravljanje opremom.

Obavljeni su brojni zahvati i u turbinskom dijelu elektrane, odnosno osim zamjene predgrija~a napojne vode i sekundarnih cjevovoda, zamijenjene su i niskotla~ne turbine, proizvo|a~a Mitsubishija . Time se postiè ve}a pouzdanost rada, manji tro{kovi rada i odràvanja, ve}e iskori{tenje turbina i manje termi~ko optere}enje okoli{a. Bez dodatnog zahvata na reaktorskom ciklusu ili gorivu, pove}ana je snaga elektrane za pribli`no 20 MW.

Spomenimo da je u remont NE Kr{ko bilo uklju~eno pribli`no 700 slovenskih i stranih stru~njaka, specijaliziranih za te poslove. Ovaj, 22. gorivni ciklus trajat }e, kako se predvi|a, do listopada 2007. godine.

(Izvor: Priop}enje NE Kr{ko)

ZAHVATI

Zavr{en remont u NE Kr{ko

Uprava HEP-a je u svibnju odràla ~etiri sjednice. Na 12. sjednici, odrànoj 10. svibnja, prihva}eno je Izvje{}e Direkcije za ekonomske poslove o poslovanju HEP grupe u razdoblju od sije~nja do oùjka ove godine, koje je proslije|eno Nadzornom odboru HEP-a d.d., kao i Informacija o aktualnim elektroenergetskim okolnostima u razdoblju sije~anj-travanj ove godine. Razmotriv{i zahtjev, Uprava je odobrila po~etak realizacija investicija odobrenih u Planu investicija za 2006. godinu za financiranje iz novih izvora. Uprava je zaduìla Direkciju za ekonomske poslove da tu Odluku provede zajedno sa stru~nim slu`bama HEP Operatora prijenosnog sustava i HEP Proizvodnje. Na toj sjednici, Uprava je prihvatila informaciju o provedenim pregovorima s Me|unarodnom bankom za obnovu i razvitak za realizaciju Projekta HEP Toplinarstva „Zamjena magistralnih cjevovoda distribucija vrele vode u Zagrebu i Osijeku" te odobrila zaduènje. Uz imenovanje ~lanova stru~nog Tima za provo|enje pregovora, Odluka se proslje|uje na suglasnost Nadzornom odboru. Za realizaciju Plana investicija u 2006. godini, Uprava je donijela Odluku o izdavanju kunskih obveznica i odobrila sklapanje Ugovora o aranìranju i Ugovora o upisu s grupom banaka te utvrdila uvjete. Odluka je proslije|ena Nadzornom odboru radi odobravanja suglasnosti o zaduènju.

Osamnaestog svibnja, na 13. sjednici, Uprava je donijela Odluku o objavi natje~aja za kupnju elektri~ne energije za 2007.

godinu, s tim da je zaduìla HEP Trade da najkasnije do 23. svibnja objavi me|unarodni natje~aj, a za odabir najpovoljnijih ponuda osnovala je Povjerenstvo. Na toj sjednici donijela je Odluku o upravljanju telekomunikacijskom opti~kom infrastrukturom HEP grupe, a dana je suglasnost na sklapanje Dodatka 1 Ugovoru o kupoprodaji elektri~ne energije iz male vjetroelektrane Jasenice kod Obrovca, prihvatila Izvje{}e o tijeku aktivnosti na Programu realizacije Projekta TE Plomin C-500 i informaciju o stanju projekta ure|enja kompleksa HEP-a u Zagrebu, u Ulici grada Vukovara 37.

Na svojoj 14. sjednici, odrànoj 25. svibnja o.g., Uprava je dala suglasnost na zaklju~ivanje ugovora s Kon~ar KET-om d.d. za isporuku i montaù transformatora i pripadaju}e opreme i sustava za potrebe Bloka L, prema na~elu „klju~ u ruke“ u Pogonu TE-TO Zagreb. Prihvatila je Izvje{}e o ostvarenju Gospodarskog plana i Plana investicija za 2006. godinu za dru{tva HEP grupe te odobrila isplatu prvog dijela dodatka za godi{nji odmor za 2006. godinu u iznosu od 600 kuna neto po zaposleniku.

Na posljednjoj sjednici odrànoj u svibnju, 30. njegova dana, Uprava je prihvatila Izvje{}e Direkcije za ekonomske poslove o poslovanju HEP grupe u razdoblju od sije~nja do travnja 2006. godine te Izvje{}e o stanju potraìvanja za elektri~nu energiju, toplinsku energiju, plin, usluge i ostalo na dan 31. oùjka 2006. godine. (Ur)

Otvorenost prema sudionicima trì{ta

U nazo~nosti ~lanova Uprave HEP-a i rukovodstva HEP Operatora prijenosnog sustava, predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak simboli~nim je klikom mi{a, 1. lipnja o.g. otvorio novu internetsku stranicu HEP Operatora prijenosnog sustava d.o.o. Od toga dana, internetska stranica HEP Operatora prijenosnog sustava (http://www.hep.hr/ops/) slu`beno se koristi kao jedno od sredstava komuniciranja i izvje{}ivanja trì{nih sudionika i ostalih zainteresiranih subjekata. Kao Dru{tvo koje obavlja javnu energetsku uslugu, HEP Operator prijenosnog sustava se i na ovaj na~in predstavlja i potvr|uje svoju otvorenost svim postoje}im i potencijalnim sudionicima na hrvatskom i zajedni~kom europskom trì{tu elektri~ne energije.

Sukladno zakonskim obvezama i obvezama koje proizlaze iz smjernica Europske komisije i ostalih dokumenata Europske unije, HEP Operator prijenosnog sustava na ovim stranicama objavljuje sve podatke va`ne za provo|enje aktivnosti na trì{tu elektri~ne energije u Hrvatskoj i za prekograni~nu razmjenu elektri~ne energije.Na stranicama su, naime, prikazane glavne zna~ajke i podaci o djelatnosti i organizacijskom ustroju HEP Operatora prijenosnog sustava, uslugama koje to Dru{tvo pruà trì{nim sudionicima, organizaciji trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj, zakonski, podzakonski akti i ostali dokumenti te vijesti, aktualnosti i obavijesti o natje~ajima, dra`bama i ostalim poslovnim aktivnostima.

Mr. sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave za prijenos, zahvalio je na trudu svima koji su bili uklju~eni u pripremu novog WEB site-a te naglasio da }e i internetske stranice doprinijeti ostvarivanju na~ela transparentnosti rada HEP OPS-a.

\.S.

^lanove Uprave s koncepcijom nove internetske stranice, sukladno poloàju HEP Operatora prijenosnog sustava, upoznao je mr. sc. Ivica Toljan

Nova internetska stranica HEP OPS-a

Predsjednik Uprave mr. sc. Ivan Mravak simboli~nim klikom mi{aotvorio je i pro{etao novim WEB site-om


(RE)ORGANIZACIJA

Od 1. srpnja o.g. nova organizacija i sistematizacija HEP Operatora distribucijskog sustava

Budu}i da je, nakon timeouta i razgovora s direktorima DP-a, ve}ina predsjednika radni~kih vije}a iskazala suglasnost - stekao se dojam da su predloèna rje{enja prihvatljiva

Prijedlozi pravilnika o organizaciji i sistematizaciji HEP Operatora distribucijskog sustava, pravilnika o radu i prijedlozi provedbenih dokumenata prvi put su predstavljeni Glavnom radni~kom vije}u HEP Operatora distribucijskog sustava i sindikatima HEP-a 20. travnja o.g. Cilj je bio o planiranim organizacijskim promjenama i njihovu utjecaju na socijalno – gospodarski poloàj radnika, informirati njihove predstavnike, sukladno odredbama Zakona o radu i Sporazuma s Glavnim radni~kim vije}em, radi savjetovanja o toj za sve zaposlenike zna~ajnoj problematici.

Budu}i da je za temeljito upoznavanje, obja{njenja i analizu bilo premalo vremena, Glavno radni~ko vije}e uputilo je predlaga~u brojna pitanja i primjedbe pa, zbog nepostojanja konsenzusa, Nadzorni odbor HEP Operatora distribucijskog sustava nije utvrdio kona~an stav o novoj organizaciji i sistematizaciji. Tijekom svojevrsnog timeouta, direktori distribucijskih podru~ja raspravili su s ~lanovima svojih radni~kih vije}a sve dvojbe, uz dodatna obrazloènja organizacijskih promjena i iscrpna tuma~enja odluka poslodavca. Potom je 17. lipnja o.g. uslijedio novi sastanak rukovodstva HEP Operatora distribucijskog sustava i ~lanova timova koji su sudjelovali u izradi spomenutih prijedloga s ~lanovima Glavnog radni~kog vije}a.

PRIMJENA ]E SE PRATITI I, PREMA POTREBI, MIJENJATI ORGANIZACIJA

U uvodnom obra}anju sudionicima sastanka, mr. sc. Kaìmir Vranki}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju, izrazio je nadu da su od posljednjeg sastanka rije{ene sve nedosljednosti, obja{njene sve nejasno}e, da je pravilno rastuma~ena ta problematika te da je prijedlog nove organizacije i sistematizacije sada shvatljiviji i prihvatljiviji za Glavno radni~ko vije}e. Naglasio je da su prihva}ene brojne korisne sugestije,

- Budu}i da je rije~ o opse`nom poslu na kojem su 13 mjeseci radila dva tima, kao i direktori distribucijskih podru~ja, zbog o{tre dinamike nisu bile do kraja obja{njene sve pojedinosti i, stoga, razumijem ljude s terena i njihovu reakciju. S ovom organizacijom, koja se nije mijenjala 13 godina, posti}i }emo vi{e u~inaka. Rje{enja nisu idealna, ali organizacija je „ìva stvar“ i osobno sam prista{a da se promjene provode sukladno globalnom okruènju. U~inke primjene }emo pratiti i, prema potrebi, mijenjati odredbe „u hodu“, poru~io je K. Vranki}.

PLIVAJU]A SISTEMATIZACIJA – VI[E PROSTORA ZA VO\ENJE KADROVSKE POLITIKE

Mi{o Jurkovi}, direktor HEP Operatora distribucijskog sustava, smatraju}i da ne treba ponovno obja{njavati razloge za primjenu te novu organizaciju i sistematizaciju u tzv. „ku}icama“, rekao je da je stav ~lanova timova da su prijedlozi optimalni.

Najvi{e nerazumijevanja bilo je u svezi s tzv. „plivaju}om sistematizacijom“, koja se pokazala nejasna, ne samo Glavnom radni~kom vije}u i zaposlenicima, nego i dijelu direktora, kako je ocijenila Bernarda Peji}, direktorica Sektora za kadrovske odnose HEP-a d.d. Razlika je u tomu {to se broj izvr{itelja ne sistematizira na radnom mjestu, nego na odre|enoj vrsti poslova. Uz nekoliko primjera iz prakse, B. Peji} je naglasila da plivaju}a sistematizacija direktorima omogu}uje vo|enje primjerenije kadrovske politike. Naime, plivaju}u sistematizaciju u svoje akte ugradio je HEP Operator prijenosnog sustava, a u primjeni se pokazala vrlo prakti~nom.

Uslijedila su izvje{}a direktora DP-a o broju sistematiziranih i stvarnom broju zaposlenika te broju zaposlenika kojima se smanjuje koeficijent i broju zaposlenika kojima se novom organizacijom i sistematizacijom pove}ava koeficijent, odnosno pla}a. Zna~i, koeficijenti su zadani, kriteriji su bili jasni, ali su rijetka distribucijska podru~ja u kojima se informacija o promjenama prihvatila bez reakcija, ponegdje i vrlo neugodnih. Premda su direktori izvje{}ivali samo o brojkama, moglo se zaklju~iti da svugdje manjka tehni~kog kadra. U nekoliko DP-a stanje je kriti~no zbog nedostatka visokoobrazovanog kadra, a jo{ je pogubnije saznanje da nema niti interesa za takve poslove.

K. Vranki} je naglasio da politiku zapo{ljavanja vodi HEP d.d., uz na~elo utvr|eno u Programu rada Uprave HEP-a od 2004. do 2008. godine da se dvojica oti{lih zaposlenika zamjenjuju s jednim novoprimljenim, s tim da prednost ima tehni~ki kadar – od montera do inènjera. Time se osigurava odràvanje tehnolo{kih procesa,

a direktori DP-a – kako je naglasio K. Vranki} – odgovorni su za funkcioniranje sustava.

STEKAO SE DOJAM DA SU ZA RADNI^KA VIJE]A RJE[ENJA PRIHVATLJIVA

Uz direktore DP-a, o broju s pove}anim i broju sa smanjenim koeficijentom, izja{njavali su se predsjednici radni~kih vije}a. Budu}i da je, nakon timeouta i razgovora s njihovim direktorima, ve}ina iskazala suglasnost - stekao se dojam da su predloèna rje{enja prihvatljiva.

U raspravi su postavljena brojna pitanja i zahtjevi. Nagla{en je cilj – zapo{ljavanje mladih ljudi; zahtjev da se za one koji odlaze iz HEP-a prema modelu poslovno uvjetovane otpremnine osigura status umirovljenika; da se uz ponu|ene ugovore priloè obja{njenja i upute; da pri utvr|ivanju grupe poslova i korekciji koeficijenata sudjeluju predstavnici radni~kih vije}a; da se kod rangiranja DP-a primijeni plivaju}i kriterij koji }e uvaàvati uspje{nost poslovanja DP-a; da se izrade normativi radne snage…Ukazalo se da je prethodno bilo potrebno utvrditi tehnologiju rada i snimiti postoje}e stanje, na temelju ~ega bi se potom utvrdila organizacija i sistematizacija radnih mjesta.

Ono u ~emu su se svi sloìli jest ~injenica da su se prijepori mogli izbje}i da su pravodobno i iscrpno o promjenama bila informirana radni~ka vije}a.

Prijedlog pravilnika o organizaciji i sistematizaciji je, nakon ovog sastanka, ponovno proslije|en Nadzornom odboru HEP Operatora distribucijskog sustava.

Uz mandat kojeg je dobio od Glavnog radni~kog vije}a, njegov predsjednik Darko Horvatinovi} je na sjednici Nadzornog odbora, odrànoj 19. svibnja o,.g., tako|er prihvatio Prijedlog pravilnika, tako da je odluka bila jednoglasna.

Nova sistematizacija }e se zapo~eti primjenjivati 1. srpnja, a taj dokument }e biti objavljen u Biltenu Vjesnika HEP-a i na Infohepu.

Promjene u drugom krugu

Menad`ment HEP Operatora distribucijskog sustava s Glavnim radni~kim vije}em o organizacijskim promjenama, drugi put

\ur|a Su{ec


STRUKA

[esti simpozij o elektrodistribucijskoj djelatnosti

SUVREMENE TEHNOLOGIJE U ELEKTRODISTRIBUCIJI Denis Karna{

U Osijeku je od 14. do 17. svibnja ove godine, uz nazo~nost predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira [eksa, odràn 6. simpozij o elektrodistribucijskoj djelatnosti, kojeg je organizirao Hrvatski ogranak CIGRÉ – Studijski odbor C6 – Distribucijska mreà i distribuirana proizvodnja. Doma}in je bio HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., DP Elektroslavonija Osijek. Zanimljivo je primijetiti da je Osijek prvi kontinentalni grad u Hrvatskoj u kojem se odràva Simpozij CIGRÉ, jer su svi dosada{nji bili organizirani na jadranskoj obali, naj~e{}e u Cavtatu.

Uo~i otvorenja, u prostorijama Hotela Osijek odràna je konferencija za novinare, na kojoj je novinarima predstavljen program rada Simpozija. Novinarima su za odgovore na pitanja na raspolaganju bili mr.sc. Ivan Mravak - predsjednik Uprave HEP-a, dr.sc. Damir Pe~varac – direktor DP Elektroslavonija Osijek, Josip Moser - glavni tajnik HO CIGRÉ, prof.dr. Ante Maru{i} - dopredsjednik HO CIGRÉ i Neven Lang Kosi} - predsjednik Studijskog odbora C 6.

Posebno je sve~ano bilo otvorenje u osje~kom Hrvatskom narodnom kazali{tu, gdje je osim uvodnih obra}anja, izveden prigodni kulturno-umjetni~ki program. Pribli`no 300 sudionika Simpozija i gostiju u HNK, pozdravio je dr.sc D. Pe~varac, koji nije skrivao zadovoljstvo {to je HO CIGRÉ izabrao ba{ Osijek za odràvanje tako va`nog skupa. Simpozij o elektrodistribucijskoj djelatnosti otvorio je prof. dr. A. Maru{i}, a tajnik J. Moser pro~itao je pozdravni brzojav predsjednika HO CIGRÉ mr.sc. Ivice Toljana, koji je u vrijeme odràvanja Simpozija boravio u Bruxellesu, kao sudionik screeninga o energetici.

Potom je o budu}nosti elektroenergetike u nas i u svijetu te tehnolo{kim izazovima u elektrotehnici govorio akademik Zijad Haznadar, koji je predstavio saètak opse`na predavanja. No, i iz tako saètog predavanje moglo se zaklju~iti da }e glavna tema Simpozija biti nove tehnologije, perspektive i po~etak primjene najnovijih rje{enja u elektroenergetici.

Nakon toga, okupljenima su se obratili sponzori. U ime zlatnog sponzora, skup je pozdravio Davor Mladina, ~lan Uprave Kon~ar elektroindustrija d.d. Zagreb, potom u ime generalnog sponzora tvrtke Dalekovod d.d., predsjednik Uprave mr.sc. Luka Mili~i} te sponzora Studijskog odbora C 6 tvrtke ELOB elektroobjekti d.o.o., direktorica Jadranka Fumi}.

^lan Uprave HEP-a za distribuciju, mr.sc. Kaìmir Vranki}, u svom obra}anju je naglasio da HEP ve} nekoliko godina provodi opse`ne aktivnosti u distribucijskom sustavu. Obnavlja se distribucijska mreà, u koju se vi{e desetlje}a nije dovoljno investiralo, provodi se i program revitaliziranje naponske mreè, a zna~ajna investicijska sredstva ulaù se u distribucijsku mreù podru~ja koja su stradala u agresiji na Republiku Hrvatsku. Posljednjih godina, rekao je mr.sc. K. Vranki}, Hrvatska biljeì porast potro{nje elektri~ne energije zbog rasta standarda i gospodarskih aktivnosti i HEP pravodobno treba sagledati na~ine kako pokriti sve ve}e potrebe kupaca.

KASNI IZGRADNJA IZVORA

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. I. Mravak zaèlio je sudionicima Simpozija uspje{an rad i u ovoj prigodi izdvojio glavne to~ke rada Uprave te izvijestio o postignutim rezultatima.

- Radostan sam {to vas vidim u ovako velikom

broju, ovdje, u Slavoniji, odakle i ja potje~em i u Osijeku u kojem sam provodio srednjo{kolske dane. Programom Uprave definirali smo na{u viziju – sigurnu i pouzdanu opskrbu kupaca elektri~nom energijom. I to je na{a vodilja u ove ~etiri godine mandata. U tom kontekstu obnovili smo TS Ernestinovo i izgradili TE @erjavinec, najvi{ih naponskih razina od 400 kV. Nakon godinu dana od povezivanja dvije razdvojene zone UCTE-a, rezultati pokazuju da je postignuta sigurna opskrba, ne samo ovog podru~ja, nego i cijele Hrvatske, a dobit HEP-a je udvostru~ena. Naime, HEP ve} drugu godinu zaredom ostvaruje dobit na razini od 440 milijuna kuna. Povrh toga, poslovanje HEP-a je stabilno, a vi{e od dvije milijarde kuna vrijednost je investicijskog ciklusa, od kojeg 90 posto otpada na hrvatske tvrtke, ustanove i institute, na doma}e ruke i pamet. Valja nam pratiti rast potro{nje od prosje~no 3,8 posto, a s obzirom na pokazatelje iz master-plana - predvi|enu stopu rasta od 2,8 posto do 2020. godine - kasnimo s izgradnjom elektroenergetskih izvora. Zapo~eli smo izgradnju HE Le{}e od 42 MW, pripremni radovi su u tijeku, a pripremamo izgradnju Bloka L od 100 MW u Zagrebu. U tijeku su pripreme za gradnju jo{ dvije termoelektrane: u Sisku od 250 MW i u Osijeku, na Zelenom polju, jo{ jedne jedinice od 250 MW. A u daljnjoj fazi pripreme, u mandatu ove Uprave je i TE Plomin sa zamjenskim blokom od 500 MW. To su na{i ciljevi, koji bi trebali biti ostvareni u sljede}ih deset godina.

HEP je u fazi restrukturiranja.Provodimo ubrzani proces promjena i stvaranja trì{no prihvatljive i trì{no regulirane tvrtke, a na{i tro{kovi poslovanja moraju se svesti upravo na trì{no prihvatljive. Utemeljen je Operator prijenosnog sustava, a na redu je ure|ivanje organizacije Operatora distribucijskog sustava. To je zna~ajan korak, jer je ~ak dvije tre}ine ukupnog broja zaposlenika HEP-a u distribucijskoj djelatnosti. Ta djelatnost se zaokruùje u jednu cjelinu unutar HEP grupe i sa svojih milijardu kuna investicijskog ciklusa jedan je od najzna~ajnijih segmenata HEP grupe.

PRISTUP ENERGIJI – KLJU^NI GOSPODARSKI POKRETA^

Prigodnim rije~ima sudionicima Simpozija obratio se i gradona~elnik Osijeka Anto \api}.

- Za nas je veliko priznanje {to se va{ Simpozij odràva u Osijeku, ali i ~injenica {to ste prepoznali da na{ grad i cijela Slavonija i Baranja predstavljaju potencijal u koji vrijedi ulagati. Ono {to sam ~uo od prethodnih govornika potvr|uje da je elektri~na energija u Hrvatskoj stup na{eg gospodarstva. ûli smo i o snazi i kreativnosti na{eg ~ovjeka, koji u te{kim vremenima okrutne trì{ne utakmice odgovara izazovu vremena. I ovaj Simpozij }e pomo}i u tomu da s novim idejama, razmjenom informacija i polemi~nim tonovima dalje osmi{ljavamo sve ono {to nam moè pomo}i u razvoju gospodarstva, {to je preduvjet za pobolj{anje standarda na{ih gra|ana. Od vas stru~njaka i znanstvenika ovisi puno toga u na{em dru{tvu, a posebno razvoj gospodarstva koji treba biti kompatibilan s gospodarstvom Europske unije.

Posebnu ~ast ovom Simpoziju svojom nazo~no{}u ukazao je predsjednik Hrvatskog Sabora, V. [eks. U svom obra}anju je naglasio veliki zna~aj elektri~ne energije za ukupno gospodarstvo na{e zemlje i rekao:

– Pristup energiji nedvojbeno je jedan od klju~nih gospodarskih pokreta~a i zbog toga energija i energetska sigurnost postaje jedna od glavnih tema i energetskih

i gospodarskih skupova. Pitanje energetske sigurnosti postalo je aktualno u svim dràvama pa i u Hrvatskoj kao rezultat porasta cijena nafte, s naznakama trenda njenog vrtoglavog rasta, obvezama iz Kyoto protokola o ograni~avanjem emisije stakleni~kih plinova, opasno{}u od terorizma i svih globalnih izazova. Energetska ovisnost predstavlja prepreku gospodarskom i socijalnom napretku pa zna~aj pouzdane i ekonomski prihvatljive energetske opskrbe mora biti nagla{en i u na{oj energetskoj politici. U ozra~ju ovoga Simpozija - znanstvenih i stru~nih radova, razmatraju se u~inci i o~ekivanja za napredak. Hrvatska je usmjerena na prilagodbu svog energetskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Strate{ki ciljevi reforme su u prvom redu sigurnost u isporuci elektri~ne energije, kao i prihvatljiva cijena za kupce, kako za gra|ane tako i za hrvatsko gospodarstvo. Mi dajemo punu potporu zamisli o uspostavi jedinstvenoga trì{ta za elektri~nu energiju i plin u energetskoj zajednici, a sve u namjeri da se Hrvatska uklju~i u energetsko trì{te EU, koje postaje najve}a energetska mreà na svijetu. Naime, u Ateni je 25. listopada pro{le godine potpisan Ugovor o energetskoj zajednici izme|u EU i desetak zemalja jugoisto~ne Europe, me|u kojima je i Hrvatska. Kroz taj ugovor, Hrvatska }e uskoro u}i u Europsko energetsko trì{te kao ravnopravni sudionik. To zna~i da }emo u Europsku uniju prvo u}i kroz energetiku. Ubrzo o~ekujemo ratifikaciju u Hrvatskom saboru o Povelji sa zemljama potpisnicama. Ugovorom se uspostavlja jedinstveno trì{te elektri~ne energije i plina EU i zemalja jugoisto~ne Europe s istim zakonodavnim okvirom uskla|enim s direktivama EU. Ugovorom se stvara pravni i institucionalni okvir koji omogu}uje dodatan doprinos trgovanju energentima, {to }e omogu}iti sigurnost ulaganja ulaga~ima, opskrbu {to jeftinijom energijom i za{titu okoli{a te u~inkoviti razvoj obnovljivih izvora energije. Poja~at }e se konkurencija, ali }e i na{e elektroenergetske tvrtke, a posebno HEP, mo}i poslovati i na drugim trì{tima . Hrvatska ima va`nu ulogu u tranzitu energije, a uskoro }e imati jo{ va`niju kao zemlja koja, osim prometno i energetski, spaja zapadnu i srednju s ju`nom i isto~nom Europom.

Mi moramo ulagati napore, posebno u investiranju u energetiku, kroz investicije u petogodi{njem razdoblju u visini od ~etiri do pet milijardi eura u elektrane, obnovljive izvor energije, naftovode, plinovode.

Od ovoga Simpozija o~ekujem da znanstvenici transferiraju svoja znanja, posebno u svezi s uvo|enjem pouzdanosti i pove}anjem kvalitete opskrbe elektri~nom energijom. Jednako tako, izraàvam zadovoljstvo dobrom pripremom i organizacijom ovoga stru~nog Simpozija.

Nakon uvodnih obra}anja uslijedio je kulturno-umjetni~ki program u kojem su nastupili Hrvatsko kulturno-umjetni~ko dru{tvo Osijek 1862, Hrvatsko pjeva~ko dru{tvo Lipa te solisti, zbor i orkestar Hrvatskog narodnog kazali{ta u Osijeku.

PROJEKT DISPO I STRATEGIJA UVO\ENJA MTU U MRE@U 110 kV

Uo~i po~etka izlaganja autora pozvanih referata, prvog dana Simpozija okupljenima se obratio mr.sc. K. Vranki}, upoznav{i ih s novom reorganizacijom i sistematizacijom HEP Operatora distribucijskog sustava. Izvijestio je i o po~etku rada Hrvatskog ogranka Me|unarodnog vije}a za elektrodistribucijske djelatnosti – CIRED.


Novinarima je, uo~i otvorenja, predstavljen program rada Simpozija

Pribli`no 300 sudionika Simpozija i gostiju u osje~kom HNK pozdravio je dr.sc D. Pe~varac, koji nije skrivao zadovoljstvo {to je HO CIGRÉ izabrao ba{ Osijek za odràvanje tako va`nog skupa

Simpozij je otvorio prof. dr. A. Maru{i} - dopredsjednik HO CIGRÉ, a tajnik J. Moser pro~itao je pozdravni brzojav predsjednika HO CIGRÉ mr.sc. Ivice Toljana, koji zbog sprije~enosti nije mogao prisustvovati simpoziju

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. I. Mravak zaèlio je sudionicima Simpozija uspje{an rad i u ovoj prigodi izdvojio glavne to~ke rada Uprave te izvijestio o postignutim rezultatima

Gradona~elnik Osijeka A. \api}: za nas je veliko priznanje {to se va{ Simpozij odràva u Osijeku, ali i ~injenica {to ste prepoznali da na{ grad i cijela Slavonija i Baranja predstavljaju potencijal u koji vrijedi ulagati

U Europsku uniju Hrvatska }e prvo u}i kroz energetiku, poru~io je predsjednik Hrvatskog sabora V. [eks

Uo~i po~etka izlaganja autora pozvanih referata, prvog dana Simpozija okupljenima se obratio mr.sc. K. Vranki}, upoznav{i ih s novom reorganizacijom i sistematizacijom HEP Operatora distribucijskog sustava te izvijestio o po~etku rada Hrvatskog ogranka Me|unarodnog vije}a za elektrodistribucijske djelatnosti – CIRED


STRUKA

[esti simpozij o elektrodistribucijskoj djelatnosti

Prva tema ovog simpozija pripala je doma}inu, direktoru DP Elektroslavonija Osijek, dr.sc. Damiru Pe~varcu, koji je govorio o projektu DISPO – Pogonski doga|aji u razdjelnom sustavu.

Projekt DISPO, izvorni proizvod HEP Distribucije, informacijski je sustav namijenjen analiziranju kvalitete elektri~ne energije prema kriteriju stalnosti opskrbe, odnosno pouzdanosti rada distribucijskog sustava. Informacijskim sustavom integralno se sagledavaju pogonski doga|aji u distribucijskom sustavu od naponske razine 110 kV do 0,4 kV. Obuhva}eni pogonski doga|aji su prisilni i planirani zastoji te zastoji po nalogu Opskrbe ili NDC–a, koji traju dulje od tri minute. Rezultati su brojni pokazatelji pouzdanosti distribucijskog sustava, uskla|eni s europskim preporukama i praksom.

O prvim iskustvima u primjeni DisPo sustava govorio je Darko Vidovi} iz HEP Operatora distribucijskog sustava.

Ina~e, ovom su referatu svoj doprinos dali i Miro Totgergeli (DP Elektra Bjelovar), Dorjan Mo~ini} (Elektroprimorje Rijeka), Denis Ivkovi} (DP Elektra Zadar), Dario Petri} i Jo{ko Gra{o (DP Elektra Zagreb), Damir Greis i Vladimir Stojanovi} (DP Elektroslavonija Osijek) i Zdravko Jadrijev (DP Elektrodalmacija Split).

O ovom, kao i ostalim referatima, bilo je puno rasprava u kojima se, nerijetko i polemi~ki, razgovaralo o pojedinoj temi.

Strategija uvo|enja sustava mre`nog ton-frekvencijskog upravljanja (MTU) u mreù 110 kV HEP-a bila je tema koju su pripremili dr.sc. Sr|an @utobradi}, iz Energetskog instituta "Hrvoje Poàr" te mr.sc Lahorko Wagmann i dr.sc. Milan Puhari} iz Hrvatske energetske regulatorne agencije. Temu je prezentirao dr.sc. S. @utobradi}, koji je izvijestio o trenuta~noj zastupljenosti sustava MTU u Hrvatskoj. Dana je tehno–ekonomska usporedba primjene MTU–a s utiskivanjem signala u mreù srednjeg napona i u mreù 110 kV. Posebno su prikazana dosada{nja iskustva s primjenom MTU–a na 110 kV u HEP–u. Prezentirani su dosada{nji rezultati prora~una {irenja MTU signala u mreì 110 kV te rezultati dosada{njih mjerenja. Jednako tako, predloèna je daljnja implementacija tog sustava u Republici Hrvatskoj.

Poslijepodne je bilo rezervirano za sponzora Kon~ar KET i predstavljanje njihova novog proizvoda, vjetroagregata, {to je u~inio Filip Muìni}.

PRIMJENA PLC-a I UTJECAJ NA MRE@U OTOKA PAGA VJETROELEKTRANE RAVNA 1

Drugi dan izlaganja autora po pozvanim referatima otvorile su dvije dame –Suzana Javornik Von~ina iz Sektora za poslovnu informatiku i Tina Jaka{a iz HEP Opskrbe. One su predstavile temu – Primjena PLC-a u distribucijskoj djelatnosti. Komunikacija elektroenergetskim vodovima (PLC) koristi se u elektroprivrednoj djelatnosti od samih po~etaka elektrifikacije. Danas, u uvjetima dereguliranog trì{ta elektri~ne energije, PLC omogu}ava prednost pred konkurencijom pa raste zna~aj njegove uporabe, posebice za automatsko o~itanje brojila. Opisane su mogu}nosti uporabe PLC-a u distribucijskoj djelatnosti, dani podaci o ra{irenosti njegove uporabe u Europi i SAD-u te prikazane va`nije instalacije.

Referat – Mjerenja i analiza kvalitete elektri~ne energije na otoku Pagu prije i nakon priklju~ka male vjetroelektrane Ravna 1, predstavili su mr.sc. Jandro [imi} i Mate Lasi} iz Kon~ar – Instituta za elektrotehniku. U izradi referata sura|ivao je i mr.sc. Zoran Stani} iz Sektora za razvoj HEP-a d.d. Prikazana su mjerenja i analize rezultata mjerenja kvalitete elektri~ne energije elektrodistribucijske mreè otoka Paga, prema europskoj normi EN 50160 prije i nakon priklju~ka male vjetroelektrane Ravna 1.

U poslijepodnevnim satima, sudionici Simpozija posjetili su TS 400/110 kV Ernestinovo. Zahvaljuju}i iskusnim vodi~ima - rukovodstvu PrP-a Osijek na ~elu s direktorom Nikolom Jamanom i znalcem Marijanom Kaleom, gosti su upoznati sa svim pojedinostima ovog va`nog objekta. Potom je uslijedio izlet u Kopa~ki rit pa u Vukovar, gdje su poloèni vijenci na Memorijalnom groblju i Ov~ari. Drugi dan Simpozija sudionici su zaokruìli boravkom na krajnjem istoku Hrvatske, u Iloku.

O TESLI I GIS-u

Posljednji dan, Simpozij je zapo~eo predavanjem J. Mosera o Nikoli Tesli, ~ime je i ovaj skup doprinio

obiljeàvanju Godine Nikole Tesle u Hrvatskoj. U nadahnutom predavanju, J. Moser je potvrdio da se o Tesli (jo{) uvijek moè ~uti ne{to novo, a i razjasniti brojne predrasude i pretjerivanja kada je u pitanju Tesla.

Zavr{na tema Simpozija o elektrodistribucijskoj djelatnosti bila je Uvo|enje i primjena GIS-a u elektrodistribuciji, autora Krunoslava Slivari}a, Milana Milunovi}a i Milana Akma~i}a iz DP Elektra Zagreb te mr.sc. Vladimira Kavura, Marija Star~evi}a i Mi{e Glagoli}a iz tvrtke Multisoft d.o.o.

O temi je govorio K. Slivari}. Izme|u ostaloga, rekao je da Geografski informacijski sustav, u najop}enitijem smislu, predstavlja bazu podataka o svim elementima sustava, s informacijama o njihovom smje{taju i me|usobnim odnosima u prostoru. Usmjerenost distribucijske djelatnosti prema prostoru — distribucijskom podru~ju, zahtijeva uvo|enje GIS-a u cilju objedinjavanja prostornih i tehni~kih podataka, topologije mreè i jednopolnih shema postrojenja u jedinstveni informati~ki sustav, ~ija je baza podataka temelj za izradu aplikacija. Objedinjavanjem prostornih i atributnih informacija, automatiziranim odràvanjem sloènih topolo{kih odnosa te efikasnim i korisni~ki orijentiranim grafi~kim su~eljem, GIS prerasta u jedan od temeljnih informati~kih sustava moderne elektrodistribucije. Moderan GIS svojom otvoreno{}u ostvaruje jednostavno povezivanje i razmjenu podataka prema drugim sredi{njim informati~kim sustavima (DMS, PIS...), {to omogu}uje {iroku platformu za razvoj aplikacija i njihovu primjenu u podru~ju razvoja, vo|enja i odràvanja elektroenergetskog i telekomunikacijskog sustava. Pristupom putem Web su~elja, uz smanjenje tro{kova, aplikacije postaju dostupne naj{irem krugu korisnika.

Uz mno{tvo korisnih informacija o novim tehnologijama i zanimljivih rasprava, naglasimo da je Elektroslavonija bila dobar doma}in te da je brojnim gostima omogu}ila upoznavanje sa Slavonijom i Baranjom – u tehnolo{kom i kulturolo{kom smislu.

Zaklju~imo da je, sukladno brojnim pokazateljima iz referata, razvoj novih tehnologija nezaustavljiv i zaèlimo da na sljede}em simpoziju CIGRÉ bude predstavljena primjena u elektrodistribuciji novosti o kojima se moglo ~uti ovom prigodom.

NA SAJMU U OKVIRU SIMPOZIJA PREDSTAVLJEN NOC VELIKA

Dobra prigoda za otvaranje NOC-a novim trì{tima

Tijekom odràvanja 6. simpozija o elektrodistribucijskoj djelatnosti, na dvije etaè hotela „Osijek“ odràn je prigodni sajam, na kojem je izlagalo 20 izlaga~a.

Me|u brojnim tvrtkama, {tand je imao i Nastavno-obrazovni centar Velika HEP-a. Sude}i prema posje}enosti, za {tand NOC-a iskazano je iznimno zanimanje. O razlozima postavljanja {tanda vi{e nam je rekao ravnatelj NOC-a Velika, Zdenko Mileti}:

- Zamisao o {tandu na svim simpozijima pod okriljem HO CIGRÉ, kao i prigodom odràvanja drugih savjetovanja iz podru~ja energetike, pojavila se zbog toga da bi se tehnologija rada pod naponom i na{ NOC, kao edukacijski centar, mogao otvoriti {irem trì{tu. Prigodom nekoliko zadnjih savjetovanja uvjerili smo se da je to nu`no, jer ljudi traè informacije, ali i mi dobivamo nove prijedloge. Otvaranje NOC-a prema van za nas je prioritet i drìmo da su savjetovanja dobra prigoda za promicanje na{eg NOC-a i otvaranje puta na nova trì{ta, izvan HEP-a.

Spomenimo da je zanimanje za NOC Velika i mogu}nost edukacije svojih zaposlenika pokazalo izaslanstvo iz Bosne i Hercegovine.

Za {tand NOC-a iskazano je iznimno zanimanje


Hrvatsko kulturno-umjetni~ko dru{tvo Osijek 1862 nastupilo je prigodom otvorenja Simpozija

Dr.sc. Sr|an @utobradi}, iz Energetskog instituta "Hrvoje Poàr", izloìo je strategiju uvo|enja sustava mre`nog tonfrekventnog upravljanja (MTU) u mreù 110 kV HEP-a

Suzana Javornik Von~ina iz Sektora za poslovnu informatiku i...

Mr.sc. Jandro [imi} iz Kon~ar – Instituta za elektrotehniku izvijestio je o mjerenjima i analizi kvalitete elektri~ne energije na otoku Pagu prije i nakon priklju~ka male vjetroelektrane Ravna 1

... Tina Jaka{a iz HEP Opskrbe predstavile su primjenu PLC-a u distribucijskoj djelatnosti

Sudionici Simpozija posjetili su TS 400/110 kV Ernestinovo i, zahvaljuju}i iskusnim vodi~ima - rukovodstvu PrP-a Osijek na ~elu s direktorom Nikolom Jamanom i znalcem Marijanom Kaleom, upoznati su sa svim pojedinostima ovog va`nog objekta


STRUKA

[esta me|unarodna konferencija o nuklearnoj energiji

Ne smije se isklju~iti nuklearna opcija Marica @aneti} Malenica

Mi nismo lobi za zagovaranje nuklearne opcije, mi smo objektivni znanstvenici i stru~njaci otvoreni prema javnosti kojoj moèmo i moramo objasniti niz prednosti nuklearnih elektrana kao bolje i prihvatljivije dugoro~no elektroenergetsko rje{enje

Me|unarodna konferencija Nuklearna opcija u zemljama s malim i srednjim elektroenergetskim sustavima, {esta po redu, odràna je u Dubrovniku od 21. do 25. svibnja o.g. Pod pokroviteljstvom Europskog nuklearnog dru{tva (ENS), Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta, HGK-a, FER-a, Instituta Ru|er Bo{kovi}, Dràvnog zavoda za nuklearnu sigurnost i Hrvatske elektroprivrede i uz potporu brojnih sponzora, Konferenciju je organiziralo Hrvatsko nuklearno dru{tvo (HND) u suradnji s Me|unarodnom agencijom za atomsku energiju(IAEA) sa sjedi{tem u Be~u, koja je prepoznala va`nost me|unarodne suradnje u procjeni nuklearne opcije. Inicijativa o organiziranju konferencije o ovoj temi ro|enaje 1996., kada je po prvi put i odràna u Hrvatskoj i to u Opatiji. Dvije godine poslije, organizirana je u Dubrovniku, gdje se udoma}ila i gdje se ve} tradicijski organizira svake druge godine.

Na ovogodi{nju Konferenciju, vi{e od 120 stru~njaka pristiglo je iz 22 preteìto europske zemlje, ali pozivu su se odazvali i stru~njaci iz SAD-a i Azije. Vi{e od 200 autora i koautora pripremilo je 90 referata, koji su usmeno prezentirani i o kojima se raspravljalo tijekom ~etiri radna dana. Bilo je 11 tematskih cjelina: Energetsko planiranje i nuklearna opcija; Nuklearni reaktori i tehnologije; Nuklearna energija i okoli{; Rad nuklearnih elektrana i dosada{nja iskustva u radu; Sigurnosna kultura; Znanstvene analize nuklearne sigurnosti; Nuklearni gorivni ciklus; Odlaganje nuklearnog otpada i razgradnja elektrana; Odnosi s javno{}u; Regulatorna praksa i Pouzdanost i osiguranje od nuklearnih {teta.

ODLUÛJE POLITIKA

Nakon {to je u ime HND-a, organizatora Konferencije, Dubravko Pevec pozdravio sve sudionike, obratio im se i Nikola âvlina, predsjednik Programskog odbora koji je, izme|u ostalog, rekao:

- Odluka o nuklearnoj opciji traì politi~ku, odnosno vladinu, odluku. Mi moèmo pobolj{ati odluku na{e Vlade i potencijalnih investitora pruàju}i im najnovije i kvalitetne informacije o ekonomi~nosti razli~itih opcija, raspoloìvim energetskim resursima te sada{njim i budu}im ograni~enjima, s obzirom na okruènje. Iskreno se nadam da }emo kroz prezentacije 90 referata i konstruktivnu raspravu tijekom sljede}a ~etiri dana, nau~iti vi{e i iskoristiti mudre spoznaje za miroljubivu uporabu nuklearne energije u malim i srednjim zemljama.

Sudionicima Konferencije su se obratili i uspje{an rad poèljeli i V. Kuznetsov u ime IAEA, F. Deconinck u ime ENS-a, hrvatski predstavnik pri IAEA, predstavnici

Dràvnog zavoda za nuklearnu sigurnost, Hrvatske elektroprivrede, Instituta Ru|er Bo{kovi} te Mario Nobilo, na{ veleposlanik u Sloveniji.

NUKLEARKA U HRVATSKOJ TEK IZA 2015. GODINE

U ime HEP-a, jednog od pokrovitelja i sponzora ovog skupa, i Predsjednika Uprave, koji je ~lan Programskog odbora, sudionicima se obratio Josip Lebegner, koordinator za NE Kr{ko:

- HEP za sada pozorno prati svjetske trendove i najave gradnje novih nuklearnih postrojenja, osobito u ozra~ju nedavne izjave predsjednika EK g. Barrosa da EU mora pove}ati kori{tenje alternativa fosilnim gorivima, uklju~uju}i i nuklearnu energiju. HEP je jo{ prije dvije godine dao potporu razvoju projekta naprednog reaktora srednje snage – IRIS. Projekt razvija me|unarodni konzorcij na ~elu s Westinghouseom, a HEP, preko Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva iz Zagreba, hrvatskog ~lana konzorcija, aktivno prati razvoj ovog inovativnog nuklearnog reaktora.

[to se ti~e budu}nosti nuklearne opcije u Hrvatskoj, HEP ima definiran plan gradnje novih energetskih kapaciteta do 2015. i u tom razdoblju nije predvi|ena gradnja nuklearne elektrane. Me|utim, iza 2015., sve su energetske opcije pa tako i nuklearna, potpuno otvorene. Nadamo se da }e HND sa svojim mladim nuklearnim nara{tajem, me|unarodnim konferencijama i jo{ aktivnijim javnim istupima, u tom smislu odigrati va`nu promocijsku ulogu.

O NUKLEARNOJ OPCIJI GOVORI SE SVE VI[E I OTVORENIJE

Namjera i ovogodi{njeg okupljanja vrsnih stru~njaka bila je fokusiranje specifi~nih aspekata uporabe nuklearne energije za proizvodnju elektri~ne energije. Prema predvi|enim tematskim cjelinama, razgovaralo se o brojnim aktualnim pitanjima kao {to su: energetske potrebe pojedinih zemalja, nove tehnologije nuklearnih reaktora, rad i sigurnost pri radu nuklearnih elektrana, zahtjevi okruènja te organizacijski, edukacijski i socijalni zahtjevi zemalja s malim i srednjim elektroenergetskim sustavima. Kako bi dostigle najbolje sigurnosne i operativne standarde, te zemlje moraju dodatno naglasiti racionalnu i u~inkovitu uporabu ljudskih i materijalnih resursa.

Sudionici Konferencije su posebno naglasili potrebu razmjene iskustava i suradnje na podru~ju osiguranja, pouzdanosti rada, pravne prakse u ovom podru~ju te u organizaciji odlaganja radioaktivnog otpada. V. Kuznetsov je naglasio da raste svijest ljudi o zna~enju nuklearne energije, s tim da razli~ite okolnosti i mogu}nosti u pojedinim zemljama traè i razli~ite odgovore, a skupovi poput ovog u Dubrovniku, trebaju pomo}i prvenstveno malim i srednjim zemljama u njihovom iznalaènju. To je potvrdio i F. Deconinck rekav{i kako je jo{ prije dvije godine u nekim europskim zemljama poput Irske ili Austrije bilo politi~ki neprihvatljivo govoriti o nuklearnoj opciji, ali danas vi{e nije tako.

- Mi nismo lobi koji zagovara nuklearnu opciju, mi smo objektivni znanstvenici i stru~njaci otvoreni prema javnosti kojoj moèmo i moramo objasniti niz prednosti koje potvr|uju da su nuklearne elektrane bolje

i prihvatljivije dugoro~no elektroenergetsko rje{enje,poru~io je F. Deconinck.

Kako rastu energetski problemi u mnogim zemljama, tako se i mogu}nosti izgradnje nuklearne elektrane razmatraju sve ~e{}e, ozbiljnije i odgovornije. Da se globalno mijenja mi{ljenje o nuklearnoj energiji ocijenio je i M. Nobilo i poru~io:

- Kod ove opcije, treba posebice dobro izbalansirati sve ~imbenike poput sigurnosti rada, tro{kova i za{tite okoli{a te dati sve potrebne znanstvene i tehnolo{ke odgovore.

Zaklju~ak je jedinstven: ôvje~anstvo ne smije odbiti nuklearnu opciju, kao {to je to saèto izjavio predstavnik Instituta R. Bo{kovi}.

Tijekom trajanja Konferencije, organizirane su rasprave u okviru tri okrugla stola. Teme rasprave bile su: Perspektive nuklearne energije u Europi; Uskla|ivanje pouzdanosti nuklearnih reìma u Europi, SAD-u i Dalekom Istoku i Planiranje razgradnje nuklearnih elektrana.

HND je tre}eg dana rada, po drugi put, dodijelio nagradu namijenjenu mladim autorima, onima starosti do 35 godina. Ove godine trijumfirali su hrvatski predstavnici mladog nuklearnog nara{taja i to njih dvojica koji su, kao koautori, prezentirali pobjedni~ke radove. Igor Vukovi}, znanstveni novak s FER-a nagradu je podijelio s na{im kolegom Markom Krej~ijem. êstitamo obojici, posebno na{em kolegi iz HEP-a!

ÊTVRTINA FINSKE POTRO[NJE ELEKTRI^NE ENERGIJE POKRIVA SE IZ NUKLEARKI

Prvi i drugi radni dan otvorili su pozvani referati. Prvi, s kojim je zapo~eo rad Konferencije, bio je Nuklearna opcija u proizvodnji elektri~ne energije – finsko iskustvo,{to je prezentirao autor A. Piirto. Drugi, nazvan [to INPRO moè ponuditi zemljama koje planiraju uvo|enje nuklearne energije?, izloìo je autor M. Moriwaki.

Kako je Finska prva zemlja u sjevernoj Europi u kojoj se gradi nova nuklearka nakon 1991. godine, bilo je zanimljivo ~uti {to }e to zna~iti za zemlju, istina prostraniju, ali ne i puno brojniju od Hrvatske (Finska ima pribli`no 5,2 milijuna stanovnika).

- Nuklearna energija ima klju~nu ulogu u finskoj proizvodnji elektri~ne energije jo{ od 1980. godine. Deregulacija trì{ta elektri~ne energije zna~ila je porast trgovine i kooperacije, kako s nordijskim zemljama, tako i s ostalim zemljama, ~lanicama EU. U svibnju 2002., finski Parlament prihvatio je podloge za dono{enje na~elne odluke o izgradnji pete nuklearne jedinice u Finskoj. Nova elektrana, koja }e biti izgra|ena uz postoje}e dvije jedinice u Olkiluotou, proizvodit }e pribli`no 1600 MWh elektri~ne energije. Ukupna vrijednost projekta je pribli`no tri milijarde eura, uklju~uju}i investicije povezane s razvojem infrastrukture i odlaganjem radioaktivnog otpada. O~ekuje se da }e nova jedinica biti spojena na nacionalni sustav 2009. godine, rekao je A. Piirto.

U ukupnoj potro{nji Finske u 2005. godini, nuklearna energija je sudjelovala s daleko najve}im postotkom od 26,3 posto, u odnosu na ostale izvore (hidroenergija – 16 posto; termoizvori na prirodni plin – 10,5 posto; termoizvori na ugljen – 8,2 posto; termoizvori na mazut – 1,8 posto i vjetroenergija – 0,2 posto). Te godine, uvozom je bilo pokriveno 20 posto doma}ih potreba. Kada u pogon u|e nova elektrana, pove}at }e


udjel nuklearne energije u ukupnoj potro{nji sa sada{nje ~etvrtine na vi{e od jedne tre}ine, {to }e smanjiti emisije uglji~nog dioksida u Finskoj za vi{e od 10 posto.

PRODULJENJE @IVOTNOG VIJEKA NE KR[KO BILO BI ISPLATIVO ZA HEP

U prvoj tematskoj cjelini (Energetsko planiranje i nuklearna opcija) prezentiran je i referat na{ih kolega mr. sc. Kaìmira Vranki}a, J. Lebegnera i M. Krej~ia - Produljenje ìvotnog vijeka NE Kr{ko – poslovni utjecaj na HEP. U radu, kojeg je prezentirao M. Krej~i iz Tima za NEK, analiziraju se dvije mogu}nosti vezane uz sudbinu NEK-a.

Prva je da se njen ìvotni vijek, koji istje~e 2023. godine, produlji za sljede}ih deset do 20 godina, a druga - da se, prema prvotnim planovima, proizvodnja ugasi. S obzirom na o~ekivani porast potro{nje i cijena energije u na{oj regiji, bilo bi nu`no na postoje}oj lokaciji izgraditi zamjenski izvor, jednakog kapaciteta. To bi uklju~ivalo sve tro{kove vezane uz izgradnju i eksploataciju nove elektrane, koja bi mogla biti nuklearka, premda je realnije o~ekivati da bude termoelektrana na ugljen. S obzirom na veliku neizvjesnost budu}ih cijena krutih goriva, izbjegavanje tro{kova nove elektrane bilo bi racionalno. Jednako tako, treba imati na umu da bi ti tro{kovi tako|er uklju~ivali i izdatke zbog emisije stakleni~kih plinova, a ne smije se zanemariti i ratifikacija Kyoto protokola i prilagodba standardima zemalja EU.

Kad je rije~ o varijanti produljenja radnog vijeka NEK-a, autori izdvajaju dva glavna pozitivna u~inka koji joj idu u prilog. Prvi kaè da }e do 2023. biti otpla}eni svi krediti kojima je elektrana bila i jo{ uvijek jest optere}ena, {to }e znatno smanjiti operativne tro{kove, odnosno pove}ati konkurentnost cijeni njenog kilovatsata. Prema procjenama, ra|enim na razini 2013. godine, kao klju~ne godine kada bi ve} trebalo donijeti predmetnu odluku, HEP bi plasiraju}i jeftiniju elektri~nu energiju iz NEK-a u{tedio najmanje 162 milijuna eura. Druga prednost odnosi se na ~injenicu da bi se produljenjem ìvota na{e jedine nuklearke, ve}ina tro{kova razgradnje elektrane i kona~nog odlaganja otpada odgodila za sljede}ih deset odnosno 20 godina. Korisnost tog u~inka, procijenjenog tako|er na razini 2013. godine, iznosila bi pribli`no 70 milijuna eura. Pribrojeno ve} spomenutoj u{tedi iz ovog rje{enja dobiva se dojmljiv iznos od pribli`no 232 milijuna eura, koji bi ostao u dèpu HEP-a. Uz ove financijske u~inke, tu su i tehnolo{ki, kao i ostali predvidljivi pozitivni u~inci za HEP, koji bi bili posljedica produljena ìvotnog vijeka nuklearke, a koji uklju~uju: zadràvanje i usavr{avanje znanja iz podru~ja nuklearne tehnologije, odgodu odluke o kona~nom rje{enju za radioaktivni otpad elektrane, smanjivanje poslovnog rizika kroz raznolikost energetskih izvora i istodobno porast sigurnosti u opskrbi kupaca.

Poznavaju}i okolnosti u hrvatskom i slovenskom elektroenergetskom sustavu, autori smatraju da je produljenje ìvotnog vijeka nuklearkemogu}a i o~ekivana odluka. Ona bi pomogla HEP-u da u budu}nosti odrì komparativne prednosti na liberaliziranom energetskom trì{tu.

Konferencija je okupila 120 stru~njaka iz 22 preteìto europske zemlje, ali pozivu su se odazvali i stru~njaci iz SAD-a i Azije

Nakon {to je u ime HND-a, organizatora Konferencije, Dubravko Pevec pozdravio sve sudionike, obratio im se i Nikola âvlina, predsjednik Programskog odbora

U ime ENS-a, skup je pozdravio F. Deconinck

J. Lebegner pozdravio je sve nazo~ne u ime HEP-a i Predsjednika Uprave

Antti Piirto govorio je o izgradnji nove nuklearke u Finskoj

Referat na{ih kolega prezentirao je Marko Krej~i Igor Vukovi} i Marko Krej~i - nagra|eni mladi autori i prof. Danilo Fereti}, predsjednik stru~nog ìrija


STRUKA

Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj

Ti{ina je postala preglasnaPo{tivanje Povelje o OIE obvezuje Hrvatsku da do 2010. godine instalira 300 do 400 MW snage u OIE, kako bi takvi izvori zauzeli mjesto koje im pripada u elektroenergetskoj bilanci

[ibensko hotelsko naselje Solaris ve} je po svom imenu dobro odabrano mjesto za razgovor o obnovljivim izvorima energije (OIE) koje dobivamo, prvenstveno, iz vode, Sunca i vjetra. Ponukana dugogodi{njim ignorantskim odnosom javnosti prema problematici OIE, Zajednica obnovljivih izvora energije (ZOIE), osnovana krajem prosinca 2005. godine pri HGK i tvrtka Tehno-ing d.o.o. organizirale su od 28. do 31. svibnja Stru~ni skup s me|unarodnim sudjelovanjem Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj (energija vjetra, malih vodotoka i geotermalnih voda).Pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva, [ibensko-kninske ùpanije, Grada [ibenika i Dràvnog hidrometeorolo{kog zavoda i uz desetak suorganizatora i sponzora (HEP grupa d.d. i KONÂR – Elektroindustrija d.d. bili su generalni sponzori), Skup je organiziran s ciljem da se zainteresiranim sudionicima iz zemlje i inozemstva predstave dosada{nja iskustva i znanja vezana za pripremu, izgradnju i kori{tenje OIE u Hrvatskoj. Tijekom dva radna dana (tre}eg dana organiziran je obilazak VE Trtar-Krtolin u izgradnji i mHE Ro{ki Slap), pribli`no 160 prijavljenih sudionika potvrdilo je veliko zanimanje za podru~je OIE. Tridesetak predstavljenih radova i ùstre rasprave svakako }e doprinijeti boljem razumijevanju problematike o kojoj je, kako je rekao predsjednik ZOIE i predsjednik Organizacijskog odbora Ton}i Panza, ti{ina u Hrvatskoj ve} postala preglasna.

Velikom broju stru~njaka koji ne samo da govore o obnovljivim izvorima ve} i svakodnevno ìve s njima, prva se obratila mr.sc. Marija [}ulac Domac, poslovna tajnica ZOIE HGK. Pozdravila je predstavnike pokrovitelja i sponzora, goste, sudionike i autore referata tiskanih u Zborniku radova.

Ru|er Friganovi}, direktor Sektora za industriju pri HGK, naglasio je da nas po{tivanje Povelje o OIE obvezuje da do 2010. godine instaliramo 300 do 400 MW snage u OIE, kako bi oni zauzeli mjesto koje im pripada u elektroenergetskoj bilanci:

- Ovu razvojnu {ansu moramo iskoristiti, a u tomu nam trebaju dati potporu i zaklju~ci s ovog Skupa. HGK je osnivanjem ZOIE ponudila svim zainteresiranima kontakt s poduzetni{tvom i gospodarskim sektorom. Energija nije tek hit-tema, nego tema koja }e biti sve zna~ajnija za globalno ~ovje~anstvo.

U ime [ibensko-kninske ùpanije, koja ve} daje i davat }e svoj doprinos razvoju OIE u predstoje}em

razdoblju (u blizini [ibenika u izgradnji je na{a druga VE Trtar-Krtolin) i sun~anog i vjetrovitog [ibenika, uspje{an rad Skupa poèljeli su doùpan Goran Pauk i dogradona~elnik Tomislav Juki}.

PRAVILA IGRE SU JASNA – SVATKO PREUZIMA SVOJ DIO ODGOVORNOSTI

O novom zakonodavnom okviru za OIE govorio je Igor Raguzin, voditelj Odsjeka za obnovljive izvore i energetsku u~inkovitost MGRD. Naglasio je da se ovaj Skup doga|a izme|u prvog i drugog screeninga,odnosno uskla|ivanja na{e vaè}e regulative s pravnim te~evinama EU, gdje se ve} govorilo o tomu {to smo do sada primijenili i {to }emo jo{ trebati primijeniti u svom pravnom sustavu, kako bi trì{te energije bilo transparentno, nediskriminiraju}e i objektivno.

- Pravila igre su jasna, ali traè sna`ne institucijske kapacitete koji bi preuzeli svoj dio odgovornosti. O~ekujem da }e teme, rasprave i zaklju~ci biti preteìto prakti~ne naravi kako bismo lak{e identificirali, ali i rije{ili probleme poduzetnika zainteresiranih za realizaciju OIE, rekao je I. Raguzin.

Pomo}nica ravnatelja Dràvnog hidrometeorolo{kog zavoda mr.sc. Branka Ivan~an Picek ocijenila je ulogu Zavoda u projektima OIE vrlo va`nom, budu}i da oni raspolaù bazom meteorolo{kih mjerenja, stru~nim znanjem i relevantnim informacijama o vodama, Suncu i vjetru.

I predstavnici generalnih sponzora dobili su svojih pet minuta. Davor Mladina, ~lan Uprave KONÂR-Elektroindustrije, naglasio je da njihov koncern ve} desetlje}ima, proizvodnjom opreme za male HE i to prvenstveno za izvoz, sudjeluje u realizaciji projekata OIE dok taj resurs kod nas za sada nije dostatno iskori{ten.

Pozdravljaju}i Skup u ime Hrvatske elektroprivrede i predsjednika Uprave mr. sc. Ivana Mravka, njegov savjetnik Nikola Bruketa je rekao:

- Odnos HEP-a prema OIE je afirmativan i podupiraju}i. Sve je zapo~elo jo{ 1994. godine Odlukom HEP-a o uvjetima otkupa elektri~ne energije iz obnovljivih izvora elektri~ne energije i kogeneracija snage do 5 MW. Bilo je to vrijeme kad je trebalo ohrabriti prve investitore i s po~etnim projektima demonstrirati isplativost takvih ulaganja kao i obilje`ja razli~itih tehnologija. U okviru te Odluke preuzimamo energiju iz mHE âbranka, mHE Ro{ki Slap, mTEO Pliva-Savski Marof (kogeneracija), mTE Jaku{evac (deponijski plin), mVE Ravna na Pagu, a uskoro }emo je preuzimati i iz mVE Trtan-Krtolin. Od tih po~etnih poku{aja do{li smo u jednu zrelu fazu u kojoj postoji zakonsko pozicioniranje obnovljivih izvora, premda jo{ ne do kraja operativno. Stoga je sve jasnija obveza Hrvatske za pove}anjem udjela OIE u ukupnoj energetskoj opskrbi, ostvareni su zna~ajni projekti, a veliki broj novih projekata je u pripremi ili pri kraju. Kona~no, i ovaj Skup svjedo~i o dobroj aktualnoj poziciji OI u Hrvatskoj. U takvim okolnostima, stvoreni su uvjeti da i HEP redefinira svoju

ulogu, odnosno da od pomaga~a u ostvarenju jedne lijepe ideje postane sudionikom u ostvarivanju izgradnje OI.

FINANCIRANJEI 30 PROJEKATA OIE DAROVNICOM GEF-a

S posebnom pozorno{}u popra}ena je prezentacija Vinka Mladinea, direktora Fonda za za{titu okoli{a i energetsku u~inkovitost, o iskustvima i rezultatima rada Fonda. Osnovne djelatnosti Fonda, kojeg je osnovala Vlada RH, su financiranje, priprema, provedba i razvoj programa, projekata i sli~nih aktivnosti u podru~ju o~uvanja, odrìvog kori{tenja, za{tite i unaprje|ivanja okoli{a te u podru~ju energetske u~inkovitosti i kori{tenju OIE.

Od osnivanja Fonda (2004.) pa do svibnja 2006. godine, ukupno je ugovoreno i planirano ulaganje u 631 program, projekt i druge aktivnosti, od ~ega je 547 projekata u podru~ju za{tite okoli{a. Od 84 projekta u podru~ju energetske u~inkovitosti i OIE njih 11 odnose se na OIE (Sunce, vjetar, biomasa i drugo). U 2006. godini planira se plasirati 99,3 milijuna kuna, od ~ega je poticanju kori{tenja OIE namijenjeno 31,9 milijuna kuna.

Upoznao je prisutne i s darovnicom GEF/Svjetske banke u ukupnom iznosu od 5,5 milijuna USD, potpisanom u srpnju 2005.godine, ~iji je glavni korisnik MGRP, nositelj MF, a HBOR provedbena agencija.

- Prema Komponenti B2 ove darovnice, 2 milijuna USD dodijelit }e se, preko uvjetovanih kredita, za izradu tehni~ke dokumentacije za projekte OIE. Fond }e, tijekom ~etiri godine, sudjelovati s iznosom od 2,5 milijuna USD s ciljem razvoja projektne dokumentacije za 30 projekata, koji }e kroz investicije privu}i ulaganja od 120 milijuna USD. Prioriteti su dani kori{tenju biomase, vjetra i hidro potencijala, a èlimo prvenstveno financirati doma}u pamet i doma}u proizvodnju.

Sa stavovima i preporukama Europske udruge za energiju vjetra (EWEA-European Wind Energy Association), ~ijom je ~lanicom po~etkom 2006. postala i Grupacija za energiju vjetra ZOIE HGK, sudionike je upoznao Bojan Re{~ec (vi{e o tomu u idu}em broju HEP Vjesnika), a o OIE kao dugoro~noj orijentaciji Hrvatske u proizvodni elektri~ne energije bilo je rije~i u predavanju T. Panze i M.[. Domac. Prema njihovom vi|enju ove problematike, proizvodnja elektri~ne energije iz OI ima niz pozitivnih u~inaka kao {to su: smanjenje uvoza elektri~ne energije i fosilnih goriva; zna~ajno smanjenje utjecaja na okoli{ iz elektroenergetskog sektora; pobolj{anje sigurnosti opskrbe radi diverzifikacije izvora i distribuirane proizvodnje; razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta; lokalni razvoj i zapo{ljavanje te doprinos tehnolo{kom razvoju. Za omogu}avanje kori{tenja ovih izvora, {to bi podrazumijevalo i proizvodnju opreme i postrojenja u Hrvatskoj, potrebno je, uz dono{enje podzakonskih propisa: poticati istraìvanje i razvoj, poticati doma}u industriju, implementirati ovu problematiku na lokalnoj i ùpanijskoj razini (aùriranje prostornih planova u

Marica @aneti} Malenica


Ru|er Friganovi}, direktor Sektora za industriju HGK: energija nije samo trenuta~na hit-tema

Nikola Bruketa: stvoreni su uvjeti da i HEP redefinira svoju ulogu, odnosno da od pomaga~a u ostvarenju jedne lijepe ideje postane sudionikom u ostvarivanju izgradnje OIE

Vinko Mladineo: prioriteti su dani kori{tenju biomase, vjetra i hidro potencijala, a èlimo prvenstveno financirati doma}u pamet i doma}u proizvodnju

Ton}i Panza, Franjo Van~ina i Marija [}ulac Domac izrazili su uvjerenje da }e radovi i ùstre rasprave na ovom Skupu svakako doprinijeti boljem razumijevanju problematike OIE

kojima bi se rezervirao prostor za kori{tenje energije vjetra, izrada ùpanijskih energetskih bilanci i planova i provedba ciljanih akcija), kao i kontinuirano informiranje i obrazovanje javnosti.

DOBRI I LO[I UTJECAJI OIE NA ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

Rad Skupa se odvijao u ~etiri tematske cjeline koje su se bavile prvenstveno s tri obnovljiva izvora: vjetrom, malim hidroelektranama i geotermalnim vodama. To su: Obnovljivi izvori energije u okviru energetske strategije RH - Uskla|enost vaè}e regulative u podru~ju obnovljivih izvora energije s regulativom Europske unije; Vjetropotencijal Hrvatske za kori{tenje u energetske svrhe; Geotermalne vode Hrvatske i njihovo kori{tenje - Vodni potencijali za izgradnju malih hidroelektrana u Hrvatskoj; Uklju~ivanje doma}ih tvrtki u pripremu izgradnje, proizvodnju opreme i izgradnju objekata.

Premda se o svakoj navedenoj temi raspravljalo nakon prezentacija, organizirana je rasprava u okviru okrugla stola: prvi, Prakti~na iskustva u pripremi dokumentacije za kori{tenje energije geotermalnih voda i izgradnju vjetroelektrana i malih hidroelektrana u RH – prostorni planovi, procjena utjecaja na okoli{, lokacijska i gra|evna dozvola i drugi, Uklju~ivanje obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav RH. U okviru rasprave o drugoj temi predstavljen je i referat Kvaliteta elektri~ne energije i povratno djelovanje male vjetroelektrane Ravna 1 na otoku Pagu kojem je, uz J. [imi}a i M. Lasi}a, koautor i na{ kolega mr. sc. Z. Stani} iz Sektora za razvoj. Op}enito o utjecaju vjetroelektrana na pogon elektroenergetskog sustava, malo vi{e se moglo ~uti u referatu autora iz EIHP (mr.sc. G. Majstrovi}, mr.sc. D. Bajs i prof.dr.sc. M. Majstrovi}), koji u zaklju~nim razmatranjima tvrde sljede}e: Hrvatski elektroenergetski sustav ima neke pozitivne specifi~nosti za priklju~ak ve}eg broja vjetroturbina (zna~ajno sudjelovanje hidroelektrana u proizvodnji s

brzim regulacijskim sposobnostima, slaba optere}enost prijenosne mreè), ali i negativne specifi~nosti koje onemogu}avaju njihovu ve}u penetraciju u sustav (hidrolo{ka promjenljivost, zastarjelost HE, nepovoljne karakteristike optere}enja, struktura mreè, zastarjelost mreè i sustava vo|enja).

Za sam kraj rada ostavljena je rasprava, posebice namijenjena predstavnicima medija, o ulozi javnosti i medija u procesu planiranja i kori{tenja OIE, ali zbog lo{eg tajminga (konferencija za medije organizirana je dan ranije), sve se svelo na uvodno obra}anje moderatora Sa{e Radusina.

Zaklju~ci, koji su sastavljeni prigodom trajanja Skupa, bit }e objavljeni u sljede}em broju ~asopisa Gospodarstvo i okoli{, koji }e biti posve}en upravo ovom doga|aju.

VJETROAGREGAT - NOVI PROIZVOD KONÂRA

Na Skupu su predstavljeni i generalni sponzori KONÂR Elektroindustrija d.d. i Hrvatska elektroprivreda, koja je svoj termin iskoristila za prikazivanje dokumentarnog filma o 110 godina dugom razdoblju od prvih po~etaka elektroenergetske djelatnosti u [ibeniku do dana{njih dana.

Prezentacija Filipa Muìni}a nazvana KONÂR u svijetu OIE, upoznala je sudionike s njihovim, hrvatskim, novim proizvodom – vjetroagregatom (tipske oznake KO-VA 57/1) snage 1 MW, ~ime }e se KONÂR pridruìti jo{ uvijek maloj grupi svjetskih proizvo|a~a vjetroenergije. Do sada je za njega izra|ena potrebna dokumentacija, a instalacija se predvi|a jo{ u ovoj godini. Sljede}e godine pridruìt }e mu se jo{ 14 takvih jedinica (ukupna snaga 15 MW) na lokaciji u blizini Splita (pokraj TS Konjsko), a te 2007. godine planira se i razvoj vjetroagregata ve}e snage.

Malo vi{e o svojim tvrtkama i njihovoj djelatnosti rekli su i predstavnici ACCIONA ENERGIA d.o.o., Brodarskog instituta d.o.o. i ADRIA WIND POWER d.o.o., investitora na{e prve VE Ravna 1 na Pagu. O

mogu}em doprinosu OI gospodarskom razvoju govorio

je prvi ~ovjek KONÂR – Instituta za elektrotehniku

dr.sc. Stjepan Car, a o budu}im aktivnostima Grupacije

proizvo|a~a i isporu~itelja opreme za kori{tenje OIE njen

voditelj Branko Zajec.

REDEFINIRA SE ULOGA

HEP-a U PODRU^JU OIE

Prvog radnog dana odràna je press

konferencija, na kojoj su novinarima na

raspolaganju bili predstavnici Organizacijskog

odbora, pokrovitelja i sponzora. U uvodnom

obra}anju, M.[. Domac je izvijestila da je ovakav

skup organiziran po prvi put te iznijela osnovne

podatke o ZOIE osnovanoj u okviru Odjela za

energetiku i elektroindustriju Sektora za industriju

HGK: - Osnovni cilj Zajednice, koja broji vi{e od 140

~lanova, je promicanje kori{tenja OIE u Hrvatskoj,

~ime bi se stvorili uvjeti za brì i sna`niji razvoj

te djelatnosti uz anga`man svih zainteresiranih

subjekata, omogu}io razvoj prate}e industrije te

stvorili uvjeti za razvoj i primjenu novih tehnologija

i otvaranje novih radnih mjesta.

Prvi put je, na ovoj Konferenciji, u javnost

oti{la i vijest o inicijativi za osnivanje dru{tva k}eri

Obnovljivi izvori energije u sastavu HEP-grupe

i to do kraja lipnja o.g. Govore}i o ovoj novoj

poslovnoj opciji HEP-am, Nikola Bruketa je rekao

je:

- Kao sredi{njica hrvatskog energetskog

klastera, Hrvatska elektroprivreda ima iskustvo

i kredibilitet da se pojavi kao investitor u ovom

podru~ju i da svoj doprinos afirmaciji ideje razvoja

OIE kao i poticaj doma}oj industriji.


ENERGETSKA UÎNKOVITOST

HEP ESCO – Grad Rovinj

Racionalnija, u~inkovitija i za okoli{ prikladnija javna rasvjeta

Mudro iskori{tena toplina otpadne kanalizacijske vode

U Sandviku, predgra|u norve{kog glavnog grada Osla, otpadna voda doprinosi {tednji energije. Toplina dobivena u komunalnoj kanalizaciji koristi se za ugodnu toplinu u 56, ve}inom vi{ekatnih, zgrada. Ure|aji centralnog grijanja uklju~uju se samo onda kada je potrebno pokriti vr{na optere}enja. Gradski planeri Osla odlu~ili su se jo{ prije 17 godina na to mudro rje{enje. Energetska centrala projektirana je tako da dvije toplinske crpke, svaka snage 6,5 MW, mogu preuzimati neiskori{tenu toplinu iz glavnog kanala otpadnih voda. Prethodno o~i{}enoj i filtriranoj otpadnoj vodi one oduzimaju nekoliko stupnjeva toplinske energije i tako pokrivaju 80 posto potrebne toplinske i rashladne energije u toj gradskoj ~etvrti. Ljeti se, naime, dobivena energija koristi za rashla|ivanje u jednom dijelu ku}a.

Na sli~an na~in osigurava toplinsku energiju za 400 stanova i {vicarski grad Winterthur. Ovdje se zagrijava toplinskom crpkom snage 820 kW, koja otpadnoj vodi oduzima energiju pomo}u toplinskog izmjenjiva~a. Stanovnici tako {tede pribli`no 70 posto uobi~ajene ogrjevne topline. Usprkos po~etnim ulaganjima ve}im nego kod plinskog grijanja, ova je tehnika dugoro~no isplativa. Gra|ani Winterthura godi{nje u{tede 12 posto tro{kova grijanja, ura~unavaju}i kod toga i potporu kantona i okruga.

Zanimanje za iskori{tavanje otpadnih voda, {tednju energije i tro{kova grijanja raste i u Njema~koj. Berlinski savjetodavni ured za energetiku Ecos ispitao je tu tehniku zajedno sa {vicarskim savjetodavnom ustanovom Eam & Ryser Ingenieure i uz potporu njema~ke Savezne zaklade za okoli{.

– Takvo zagrijavanje otpadnim vodama zanimljivo je od toplinskog u~inka 150 kW i vi{e . To odgovara toplini potrebnoj za opskrbu pribli`no 50 stambenih jedinica. Osim toga, veliki kanal s otpadnom vodom ne smije biti udaljen vi{e od 300 m. U njega se postavlja toplinski izmjenjiva~, koji oduzima energiju iz otpadne vode s temperaturom izme|u deset i 200C. Djelotvorna, elektri~ki pogonjena toplinska crpka preuzima energiju, tla~i je i predaje u spremnik energije priklju~en na mjesnu toplinsku mreù. Neke od njema~kih op}ina kao Leverkusen, Singen i Waiblingen ve} koriste toplinsku energiju iz kanalizacije. U Waiblingenu se ona prenosi u daljinsku toplinsku mreù i s njom se pokriva osnovno toplinsko optere}enje gradske vije}nice, bolnice i natkrivenog kupali{ta, kaè direktor Ecosa, Wofram Stadtmeister.

Izvornik: Die Welt, 23. velja~e 2006.Pripremio: @eljko Medve{ek

ZANIMLJIVOSTI

Toplina za zagrijavanje stanova

HEP ESCO i Grad Rovinj potpisali su Izvedbeni ugovor za projekt energetske u~inkovitosti na javnoj rasvjeti, u vrijednosti od 1.560.000 kuna. Tim Projektom Grad Rovinj }e smanjiti tro{ak javne rasvjete za vi{e od 110.000 kuna godi{nje. Krajnji cilj Projekta je racionalizacija kori{tenja elektri~ne energije, smanjenje tro{kova odràvanja i u~inkovitija za{tita okoli{a.

HEP ESCO je, uz postoje}e tro{kove, projektom osigurao Rovinju modernizaciju javne rasvjete. Naime, vo|enje cjelokupnog Projekta i financijska sredstva za energetsku u~inkovitost osigurava HEP ESCO, dok Grad Rovinj vra}a investicijska ulaganja iz u{teda tijekom osam godina. Onaj dio investicijskih ulaganja, koja ne spadaju u energetsku u~inkovitost, odnosno ne ulazi u razdoblje povrata od osam godina, osigurao je Grad Rovinj.

Modernizacijom je obuhva}ena zamjena starih

modernim svjetiljkama manje snage i pobolj{anje geometrije te zamjena zastarjelih ìvinih sijalica racionalnijim, natrijevim. Tre}a komponenta Projekta je ugradnja svjetlosnog toka, ~ime se smanjuje potro{nja u kasnim no}nim satima.

Zajedni~ki odabrana rasvjetna tijela su zasjenjene izvedbe, ~ime se smanjuje i svjetlosno one~i{}enje. Svjetiljke tzv. kugle bit }e zamijenjene svjetiljkama koje minimalno rasipaju svjetlo iznad horizontalne razine, ~ime se u~inkovitije {titi okoli{ i zdravlje ljudi. Osim toga, smanjenom potro{njom energije smanjit }e se i emisija one~i{}iva~a koja nastaje pri proizvodnji energije.

Ovim Projektom Rovinj se pridruùje Novigradu i Zagrebu, gradovima u kojima se izvode takvi projekti, kao i gradovima Vara`dinu, Puli, Karlovcu i drugima, za koje su projekti s HEP ESCO-m u pripremnoj fazi.

Rovinjska javna rasvjeta uskoro }e biti modernizirana

Nakon {to smo u pro{lom broju HEP Vjesnika pisali o karlova~kom primjeru provedenog Projekta HEP- ESCO-a u zgradarstvu te prija{nje i sada{nje stanje potkrijepili fotografijama, za mi{ljenje o Projektu i njegovim u~incima zamolili smo Vladimira Mik{i}a, ravnatelja Osnovne {kole Banija iz Karlovca, koji je za HEP Vjesnik izjavio:

- ESCO projekt nam je omogu}io rje{enje problema koje ni na koji drugi na~in ne bi mogli rije{iti, s obzirom na potrebna znatna financijska sredstva. Uz njegovu pomo}, u {koli smo obnovili cjelokupnu rasvjetu te sustav grijanja (rekonstruirana je kotlovnica i umjesto teku}eg goriva koristi se plin), a najve}i zahvat bio je

izmjena stolarije i postavljanje izolacije. Imali smo sre}u s dobrim izvo|a~ima, tako da su neki radovi obavljeni i prije roka. Korektan odnos ostvaren je i s predstavnicima HEP ESCO-a.

Osim u{teda u energiji, vidljivi su u~inci svega napravljenog, kako u «klimatskom», tako i u estetskom pogledu. Mnogi koji ovdje do|u kaù nam da {kolu sada ne mogu prepoznati!

Bez HEP ESCO-a sve te zahvate vjerojatno ne bi mogli rije{iti godinama. Stoga zahvaljujem svima onima koji su na{u {kolu uklju~ili u ESCO projekt. Uvijek bih digao ruku za takav projekt te podupirem njegov nastavak i u drugim {kolama.

T.J.

Vladimir Mik{i}, ravnatelj O[ Banija, Karlovac o u~incima ESCO projekta

Mnogi {kolu ne mogu prepoznati!

Branimir [teko


Branimir [teko

ENERGETSKA UÎNKOVITOST

Zavr{en projekt energetske u~inkovitosti javne rasvjete u Novigradu

Bolji rasvjetni sustav, manja potro{nja, tro{kovi i utjecaj na okoli{

Prigodom primopredaje posla: Gordana Lu~i}, direktorica HEP ESCO-a i Anteo Milos, gradona~elnik Novigrada…

U Novigradu je 17. svibnja o.g. HEP ESCO obavio primopredaju radova za Projekt energetske u~inkovitosti na javnoj rasvjeti. Tim Projektom, vrijednim 2.000.000 kuna, Grad Novigrad je zastarjeli neu~inkoviti sustav javne rasvjete obnovio modernom opremom te osposobio dio sustava koji nije bio u funkciji, prvenstveno u naselju Mareda. HEP ESCO je osigurao pripremu, izvedbu i financiranje Projekta. Tijekom pripreme, izra|ene su studije u kojima je analizirano postoje}e stanje i predloèna modernizacija, da bi se pobolj{ala kvaliteta rasvjetnog sustava i smanji potro{nja, odnosno tro{ak za energiju. Temeljem rezultata studija, zapo~ela je izvedba, s tim da je financiranje za energetsku u~inkovitost osigurao HEP ESCO i to kreditom Svjetske banke i doma}ih poslovnih banaka, a investicijska sredstva

za rekonstrukciju Grad Novigrad. Radove je izvela DP Elektroistra, HEP Operatora distribucijskog sustava. Investicijska sredstva za energetsku u~inkovitost otplatit }e se kroz u{tede tijekom deset godina.

Modernizacijom je obuhva}ena zamjena starih àrulja i svjetiljki suvremenim, manje snage i pobolj{ane geometrije te zamjena zastarjelih ìvinih àrulja racionalnijim natrijevim. Tako|er je ugra|ena regulacija svjetlosnog toka, ~ime se prigu{enjem smanjuje potro{nja u kasnim no}nim satima, kada je smanjen intenzitet prometa.

U uèm sredi{tu Novigrada zamijenjene su svjetiljke i to u parku, isto~no od Mandra~a. U naselju Mareda zamijenjene su o{te}ene svjetiljke, a u naseljima Celega i [aini kuglaste svjetiljke.

Jednako tako, zamijenjene su svjetiljke na glavnim prometnicama i ugra|ena je regulacija svjetlosnog toka (kroz naselje Stancija Roèlo).

Zajedni~ki odabrana rasvjetna tijela su u zasjenjenoj izvedbi, ~ime se smanjuje i svjetlosno one~i{}enje. Za zamjenu tzv. kugli, izabrane su svjetiljke koje imaju minimalno rasipanje svjetla iznad horizontale, ~ime se u~inkovitije {titi okoli{ i zdravlje ljudi.

Zna~i, moderniziranom javnom rasvjetom grada Novigrada, postiù se vi{estruki u~inci: kvalitetniji rasvjetni sustav, manja potro{nja elektri~ne energije {to smanjuje emisiju one~i{}iva~a koja nastaje pri proizvodnji elektri~ne energije i manje svjetlosno one~i{}enje.

Nova javna rasvjeta u naselju Celega – danju … i no}u

…i Tim koji je ostvario Projekt energetske u~inkovitosti na javnoj rasvjeti Novigrada


Stru~njaci i radnici stru~nih slu`bi DP Elektroistra Pula i Pogona Labin u rekordnom su roku, unato~ te{kim vremenskim uvjetima, osigurali privremeno napajanje gradili{ta budu}e danske tvornice kamene vune Rockwool u op}ini Pi}an. Cjelokupna investicija koju financira tvrtka Rockwool Adriatic d.o.o. stajat }e 2.850.000 eura.

Po~elo je ovako. Stru~njaci poznate danske tvrtke Rockwool, nakon istraìvanja lokacija za izgradnju nove tvornice diljem Hrvatske, na{li su ono {to su traìli na podru~ju op}ine Pi}an. Da bi krenuli s mrtve to~ke, morali su prvo zatraìti elektri~nu energiju pa su se obratili HEP-u. Odgovorne osobe iz HEP-a, tvrtke Plinacro, Op}ine Pi}an, tvrtke Rockwool i danskoga veleposlanstva, uz koordinaciju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva, utvrdili su me|usobne obveze i posao je mogao

zapo~eti. Dakako, prvi su na potezu bili hepovci, jer bez elektri~ne energije ni{ta ne moè zapo~eti.

GRADILI[TE ROCKWOOLA DOBILO PRIVREMENI PRIKLJUÂK U UGOVORENOM ROKU

Izra|en je investicijski elaborat, na temelju kojega su HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., DP Elektroistra Pula i tvrtka Rockwool Adriatic d.o.o. potpisali Ugovor o priklju~enju gradili{ta nove tvornice na elektroenergetsku mreè. HEP se obvezao da }e do 31. oùjka osigurati privremeno napajanje gradili{ta nove tvornice od 1 MVA, a do 30. travnja izmaknuti jedan 35 kV dalekovod i dva 10(20) kV dalekovoda s parcele Rockwoola, kako bi se omogu}ila nesmetana gradnja. Rije~ je o golemom poslu i vrlo kratkim rokovima. Svjesni toga, zaposlenici stru~nih slu`bi DP Elektroistra Pula

i Pogona Labin, odmah su zapo~eli bitku s vremenom i meteorolo{kim, lo{im okolnostima. Naime, posao ja zapo~et 30. sije~nja u vrijeme kada je skoro ~itava dolina Ra{e bila poplavljena. U vodu i blato trebalo je u poloìti blizu 50 kilometara 35 kV i 20 kV kabela. Zamislite, tri ~etvrtine ukupno potro{enih radnih dana padala je ki{a pa se, da bi se poloìli kabeli,.voda morala ispumpavati iz tek iskopanih kanala, Osim toga, trebalo je premostiti rijeku Ra{u, provu}i kabele ispod èljezni~ke pruge, ùpanijskih cesta te ~ak sedam vodoopskrbnih kanala. Dakako, nije bila isklju~ivo rije~ o fizi~kom i stru~no zahtjevnom poslu, ve} i o poslu koji zahtijeva mnogo koordiniranja s Hrvatskim cestama, Hrvatskim èljeznicama, Vodoprivredom i mnogim drugim subjektima, a za dogovore treba vremena kojega je bilo najmanje. Unato~ takvim problemima, maksimalnim

RAZVOJ

DP Elektroistra Pula – Pogon Labin, posao za Rockwool u rekordnom roku

Tako rade profesionalci Ivica Tomi}

Zaposlenici Elektroistre i Pogona Labin uspjeli su u kratkom vremenskom roku, po svakodnevnoj ki{i i blatu, poloìti blizu 50 kilometara kabela, premo{}uju}i ceste, pruge, rijeke i kanale...

O uvjetima najbolje govore fotografije


Nakon dugo godina rada, od 1965., a posebno u ratnim uvjetima kada je postrojenje TS 220/110 kV \akovo bilo neprocjenjivog zna~aja za napajanje elektri~nom energijom Slavonije, dogodio se kvar njenog transformatora 220/110 kV broj 2.

Kao posljedice kvara, do{lo je do pucanja kotla na dva mjesta, isticanja dijela ulja u uljnu jamu, loma provodnih izolatora 220 kV i 110 kV i loma cilindra i bira~a regulacijske sklopke u fazi L2.

Za{tita je djelovala brzo i efikasno je odvojila transformator iz mreè, tako da nije bilo prekida u napajanju kupaca elektri~nom energijom.Tako|er, izolacijsko ulje je skupljeno u uljnoj jami pa okoli{ nije one~i{}en.

Zbog starosti krute izolacije, gubitka teku}e izolacije, starosti cijelog transformatora te zbog opisanih o{te}enja, sudbina transformatora je - rashod.

Prema dostupnim informacijama, otvaranjem revizijskih otvora na transformatoru i defektaòm na regulacijskim sklopkama, uo~eno je da je do{lo do proboja provodnika 110 kV u L2, a kvar na provodniku uzrokovao je lom cilindra sklopke i lom bira~a u L2.

Nakon ovog doga|aja, smanjena je pouzdanost napajanja Slavonije i Baranje pa je potrebno prona}i zamjenski transformator ili nabaviti novu jedinicu, ~ija se vrijednost procjenjuje na pribli`no 13 do 14 milijuna kuna.

D. Karna{

POSLJEDICE

Kvar na transformatoru u TS 220/110 \akovo

Okon~an burni ìvotdragocjenom starcu

angaìranjem svih koji su sudjelovali u ovom projektu, posao je zavr{en na vrijeme i gradili{te Rockwoola je u ugovorenom roku dobilo privremeni priklju~ak. I zra~ni dalekovodi su izmje{teni na vrijeme.

POSAO IDE DALJE – ROKOVI STI[]U

Investitori su zadovoljni i poslom i rokovima. Na ovom iznimno zahtjevnome poslu, Elektroistra pokazala kao tvrtka koja moè rje{avati i najsloènije zahtjeve kupaca u trì{nim uvjetima. Treba re}i i da }e projektnu dokumentaciju u rekordnom roku izradile tvrtke Commerce-projekt d.o.o. Zagreb i Eling projekt Zagreb.

Osiguranjem privremenog napajanja gradili{ta Rockwoola i izmje{tanjem zra~nih dalekovoda s lokacije, posao HEP-a nije zavr{en. Naime, obveza

je Elektroistre da do 30. rujna ove godine priklju~i

novu tvornicu na snagu od 5 MVA po 20 kV naponu,

a do 31. prosinca treba osigurati napajanje snage

8 MVA, koliko je tvornica traìla. Na tim poslovima

ve} se uvelike radi. U tijeku je rekonstrukcija TS

35/10(20) kV Tupljak. Naime, osnovni je zahtjev da

se, zbog sigurnosti napajanja tvornice, do kraja 2007.

godine izgradi TS 110/20 kV i priklju~ni 2 x 110 kV

dalekovod, duljine 4,5 kilometara. Nedvojbeno je

da }e odgovorni, marljivi i stru~ni ljudi Elektroistre

ispo{tivati i ovaj rok te potvrditi da su jedno od

najboljih distribucijskih podru~ja u Hrvatskoj. Nova }e

tvornica, kada proradi punim kapacitetima, pove}ati

potro{nju elektri~ne energije na podru~ju koje pokriva

Pogon Labin za ~ak 20 posto.

Ve} je zapo~ela rekonstrukcija stare TS 35/10(20) kV Tupljak iz tridesetih godina 20. stolje}a

Iscurilo izolacijsko ulje je, kao posljedica kvara, skupljeno u uljnoj jami pa okoli{ nije one~i{}en


Na osniva~koj skup{tini Zajednice za dru{tveno odgovorno poslovanje, 12. svibnja o.g. u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, za predsjednicu Zajednice izabrana je Snjeàna Bahtijari, direktorica Kompanijskih komunikacija Ericssona Nikole Tesle d.d., a za dopredsjednice Dubravka Turkalj, savjetnica u Croatia Airlinesu d.d. te Andreja Pavlovi} iz konzultantske tvrtke za komunikacije i upravljanje odnosima Hauska & Partner.

Cilj osnivanja Zajednice je da se dru{tveno odgovorno poslovanje (DOP) promovira te pro{iri na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, rekao je Ru|er Friganovi}, direktor Sektora za industriju HGK, napomenuv{i kako je komorski Kodeks etike u poslovanju do sada potpisalo pribli`no 320 tvrtki (izme|u ostalih i sva dru{tva HEP grupe). Dru{tveno odgovorno poslovanje bit }e sve zna~ajnije za doma}e gospodarstvo, osobito radi postizanja konkurentnosti te {to bliìh veza s partnerima u Europskoj uniji, a o~ekuje se da }e do 2008. biti uklju~eno i u ISO standarde. Koncept DOP-a valja pribliìti manjem i srednjem poduzetni{tvu. Osnovana Zajednica jedna je od naj{ire postavljenih u komorskom sustavu i cilja obuhvatiti tvrtke iz svih podru~ja gospodarstva, rekao je R. Friganovi}.

Snjeàna Bahtijari naglasila je kako je Hrvatska tek na 59. mjestu u podru~ju konkurentnosti u svijetu pa stoga na to valja usmjeriti pozornost rada Zajednice. Tako|er je govorila i o dru{tveno odgovornom poslovanju Ericssona Nikole Tesle, naglasiv{i da na~ela korporacijskog upravljanja ima vrlo malo tvrtki u Hrvatskoj, a to je jedan od uvjeta prepoznatljivosti

u svijetu. Skrenula je pozornost na ~injenicu da je dru{tveno odgovorno poslovanje filozofija, koja govori o na~inu upravljanja te o odnosu prema svim skupinama.

O uklju~ivanju poslovnog sektora u poslove razvoja, zna~enju vje{tina i sposobnosti te odre|ivanju prioriteta djelovanja govorila je Heidi Eterovi}, voditeljica UNDP-ovog projekta “Dru{tveno odgovorno poslovanje”. Naglasila je kako je za Hrvatsku va`no ure|enje poslovnog okruènja, kori{tenje svih potencijala za razvoj, izgradnja povjerenja, postizanje svjetske konkurentnosti i ekonomije znanja te dru{tvene kohezije.

Sr|an Mladini}, vlasnik SMS-a d.d., govore}i o viziji razvoja te tvrtke, izdvojio je ulaganja u razvoj i tehnologije te u cjeloìvotno u~enje zaposlenika kroz edukaciju iz stranih jezika, informatike i zdravstvenu za{titu radnika, ve}inom èna te tvrtke.

Na sjednici su, uz izbor ~lanova Vije}a Zajednice, prihva}eni i Poslovnik o radu te plan rada u kojem se izdvajaju aktivnosti na podizanju znanja i svijesti o DOP-u, organiziranje seminara i savjetovanja, sudjelovanje u radu nacionalnih povjerenstava, pove}anje razine znanja kod malog i srednjeg poduzetni{tva, poticanje izvje{}ivanja s obzirom na financijske, okoli{ne te dru{tvene u~inke, potom razvoj metodologije benchmarkinga ~lanica HGK, pra}enje i iniciranje zakonodavnih inicijativa, nagla{avanje va`nosti DOP-a u kontekstu pribliàvanja Europskoj uniji te aktivnosti na suzbijanju dru{tveno neodgovornog poslovanja.

(Izvor: HGK)

DOBAVLJA^KI LANAC I ODR@IVA POTRO[NJA

Odrìvi razvoj filozofija je koja obuhva}a sagledavanje ukupnog utjecaja tvrtke na okruènje. Stoga }e odgovorna tvrtka poku{ati iskoristiti prednost koju ima kao kupac i kao dobavlja~, kako bi utjecala na promjene u poslovanju ne bi li se i ukupni utjecaj proizvoda na okoli{ pribliìo odrìvom. Strategija odrìvog razvoja Europske unije sna`no se oslanja na IPP (Integrated Product Policy), koja uklju~uje sagledavanje utjecaja proizvoda na okoli{ kroz njegov ~itav ìvotni vijek. U okviru predavanja, odrànog 18. svibnja u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za odrìvi razvoj (HR PSOR), stru~njaci Ericsson Nikole Tesle, Holcima i HR PSOR-a pokazali su kako utjecaj kompanije na dobavlja~e i na kupce moè imati pozitivan u~inak na okoli{ te na koji na~in smjernice za izvje{}ivanje sukladno sustavu GRI (Global Reporting Initiative) sagledaju ove aspekte.

Izvor: HR PSOR

DRU[TVENA ODGOVORNOST

U Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovana Zajednica za dru{tveno odgovorno poslovanje

DOP – oru|e za podizanje konkurentnosti

Predsjednica Snježana Bahtijari te dopredsjednice Zajednice Dubravka Turkalj i Andreja Pavlovi

KOMUNICIRANJE Me|unarodna konferencija o komuniciranju u praksi

Ja~a svijest o va`nosti PR-a, ali…Don't Kill Your Reputation: Organize Your

Information! Tako je zapo~ela jedna od prezentacija Me|unarodne konferencije o komuniciranju u praksi, odràne 18. i 19. svibnja o.g. u Portoroù. Organizirali su je SPEM (Agencija za odnose s javno{}u iz Zagreba), ZOJS-a (Slovensko udruènje za odnose s javno{}u) i LSPR, Londonska {kola za odnose s javno{}u. To je ~etvrta po redu Me|unarodna konferencija o komuniciranju, ~ija je ovogodi{nja sredi{nja tema bila poslovno usmjereno komuniciranje (business centered communication).

Prvoga dana odràna su stru~na predavanja, a drugog su svoje najuspje{nije primjere iz prakse predstavile slovenske agencije za odnose s javno{}u, ~lanice Slovenskog udruènja za odnose s javno{}u.

Izme|u ostalih, prezentacije su odràli: Mercator, Simon Quarendom-ICCO, Mitja Blagajac (SPEM), Volker Weber Consulting, PR Advisor and Lecturer iz Njema~ke, Gorenje.

CILJNO USMJERENI PROGRAMI KOMUNIKACIJA

Suvremeno, odnosno organizacijsko komuniciranje objedinjuje brojne aktivnosti na razli~nim razinama u organizaciji. Tradicionalno su korporativne

komunikacije bile vezane na komunikacijski ured organizacije, a u posljednje vrijeme sve su vi{e u slu`bi funkcionalne decentralizacije, s obzirom na ~injenicu da su vodstva organizacija svjesna va`nosti uravnoteènih i konstruktivnih odnosa sa sudionicima, zna~i zaposlenicima, korisnicima, dioni~arima, vladinim i nevladinim organizacijama. Radi porasta va`nosti komunikacija, u njihovo se funkcioniranje sve ~e{}e uklju~uju stru~njaci s drugih poslovnih podru~ja, kao {to su pravnici, financijski stru~njaci ili trgovci. Multidisciplinaran pristup prvenstveno pomaè pri pripremi i provo|enju dugoro~nog i ciljno usmjerenog programa komunikacija te mjerenju i ocjenjivanju njihovih u~inaka, kao i pri stvaranju dodane vrijednosti za organizaciju i njene sudionike. Neovisno o organizaciji komunikacijske funkcije, svaku organizaciju ~eka {irok spektar komunikacijskih zada}a koje se mora prihvatiti za postizanje trì{nog uspjeha.

ZA KRAJ - KRATKA PRIÂ

Razina broj 1. Zaposli{ se u marketin{kom odjelu. Sretne{ radoznalog kolegu koji te pita {to radi{. 'U marketingu sam', odgovori{. 'Ej, bavi{ se prodajom!', odgovori on.

Razina broj 2. Zaposli{ se u marketin{kom odjelu. Sretne{ radoznalog kolegu koji te pita {to radi{. 'U marketingu sam', odgovori{. 'Zna~i bavi{ se oglasima, reklamama. Joooj, pa to je supeeeeerrr!'

Razina broj 3. Zaposli{ se u marketin{kom odjelu. Sretne{ radoznalog kolegu koji te pita {to radi{. 'U marketingu sam', odgovori{. 'Pa slu{aj, ~uo sam da se u marketingu bavite i nekim anketama, gnjavite ljude da vam odgovaraju na upitnike i sli~no. Je li to to, malo dosadno ne?!'

Razina broj 4. Zaposli{ se u marketin{kom odjelu. Sretne{ radoznalog kolegu koji te pita {to radi{. 'U marketingu sam', odgovori{. 'Hej, ~uo sam da se u marketingu bavite i nekim 'piarom' ili ne{to tako, pa reci mi {to je to?!'

Po mom iskustvu, odnosi s javno{}u su zadnji stupanj razvoja marketin{ke misli, barem po tomu {to sve obuhva}a marketing, ~ime se bavi. No mo`da i nisam u pravu, jer sljede}i korak moè biti lobiranje. Ali to za sada jo{ uvijek ostaje na razini 'muljaè' i ne zna~i ni{ta dobro. Pri~ekajmo nekoliko godina. Mo`da...

(Izvor: Marketing.UP-Uro{ Mo~nik)

Silvana Prpi}


STRUKA

MIPRO 2006.

Od 22. do 26. svibnja o.g., u Kongresnom centru Grand hotela Adriatic u Opatiji odràn je 29. me|unarodni skup MIPRO, posve}en informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te elektronici i mikroelektronici. Sudjelovalo je pribli`no tisu}u stru~njaka, znanstvenika i gospodarstvenika iz dvadesetak zemalja sa svih kontinenata.

Sudionike skupa na sve~anom otvorenju u ime HEP-a, jednog od zlatnih sponzora i suorganizatora i ime odsutnoga predsjednika Uprave mr. sc. Ivana Mravka, pozdravio je ~lan Uprave mr. sc. Ivica Toljan. Tom je prigodom ocijenio da je informacijska i komunikacijska tehnologija, kojima se bave sudionici skupa, iznimno zna~ajna za HEP u procesu daljnjeg restrukturiranja i liberalizacije, odnosno stvaranja slobodnog trì{ta elektri~ne energije. I. Toljan je naglasio da je HEP sa zadovoljstvom prihvatio generalno sponzorstvo sljede}eg jubilarnog 30. MIPRO-a. Generalni sponzor ovogodi{njeg skupa bio je Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb. Skup je proglasio otvorenim pokrovitelj Zlatko Komadina, ùpan Primorsko-goranske ùpanije.

Plenarne teme skupa bile su prilago|ene jubilarnoj godini Nikole Tesle, razvoju beì~nih i mobilnih komunikacija te jubileju FER-a.

O prvoj temi „Nikola Tesla: od vizije do stvarnosti – pogleda Ericssona Nikole Tesle“ izlagala je Gordana Kova~evi}, predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesla. Potpredsjednik Intel Corporation, Dalibor F. Vrsalovi}, izloìo je temu „Razvoj beì~nih komunikacija : 3G, WiMAX i 4G“, a dekan FER-a, Sveu~ili{ta u Zagrebu, Mladen Kos predstavio je pedeset godina Fakulteta elektronike i ra~unarstva u Zagrebu.

Organizatori su posebno upozorili na sudjelovanje visoko rangiranih menadèra, me|u kojima i iz ameri~kog Intela, vode}e kompanije u podru~ju mikroprocesora u svijetu.

Osim plenarnih tema i jednog pozivnog predavanja, na skupu su organizirane i ~etiri rasprave u okviru okrugla stola: o sigurnosti i za{titi djece i

adolescenata na internetu, iskustvima Bolonjskoga procesa, Nikoli Tesli i Zakonu o e-potpisu. Tako|er je odràno i devet znanstvenih i stru~nih savjetovanja iz razli~itih podru~ja kao {to su: mikroelektronika, elektronika i elektroni~ka tehnologija, hipermedijski i grid sustavi, telekomunikacije i informacije, ra~unala u tehni~kim sustavima, intelignetni sustavi, ra~unala u obrazovanju, digitalna ekonomija, sigurnost informacijskih sustava te poslovni inteligentni sustavi. Prezentirano je 250 radova autora iz 20 zemalja, a u predvorjima kongresnog centra bila je organizirana izlo`ba elektroni~ke i ICT opreme te usluga.

Pokrovitelji MIPRO-a 2006. godine bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska agencija za telekomunikacije, Primorsko-goranska ùpanija i IEEE Region 8. Me|unarodni programski odbor ima 26 ~lanova i to iz Hrvatske, Slovenije, Kanade, Italije, Ma|arske, ê{ke, Njema~ke, Gr~ke, Austrije, Australije, Portugala i SAD.

Tisu}u stru~njaka za bolju komunikaciju

Kao svake godine, i prigodom ovogodi{njeg MIPRO-a izlaga~i su nudili svoju opremu i usluge

USMJERENJA

Nuklearna energija u EU

Bruxelles - prijepori o europskoj budu}nosti nuklearne energije

^lan Uprave HEP-a mr. sc. Ivica Toljan: HEP }e sa zadovoljstvom biti generalni sponzor sljede}ega 30. jubilarnoga skupa u Opatiji

Ivica Tomi}

S dokumentima za raspravu (u stru~nim krugovima Zelena knjiga), Europska unija neprekidno daje prijedloge za nove smjernice ili propise. Zelena knjiga o energiji nedavno je, u kratko vrijeme, doìvjela velike promjene: od inovacijskog strategijskog dokumenta za unaprje|ivanje obnovljivih energija prema dosljednom ustrojstvu nuklearnih mogu}nosti. To obiljeàva neprekidne prijepore unutar Europske komisije o budu}em usmjerenju u energetskoj politici EU.

Znakovita promjena bila je nagovije{tena jo{ na po~etku oùjka: prvobitan dokument povjerenika za energiju u EU, Andrisa Piebalgsa, bio je sa 66 stranica prigovora od ostalih glavnih uprava, doslovce rastrgan.

Naime, prvobitno izra|eni prijedlog glavne Uprave za energiju, mogao se doìvjeti kao kretanje u novu energetsku budu}nost. Pod naslovom "Podizanje obnovljivih energetskih izvora" stoji obrazloènje: "Da bi se snaga obnovljive energije dovela do potpunog razvoja, potrebna je sna`nija potpora politi~kih struktura. Uz ve} postoje}e vrste energije s malom emisijom CO

2, moraju se pozitivno poticati i tehnologije kao

vjetroelektrane na otvorenom moru i elektrane na morske mijene.

Ovaj je odlomak izba~en iz spomenutog dokumenta, jednako kao i ocjena o budu}em me|usobnom odnosu nositelja primarnih energija.

Stru~njaci A. Piebalgsa prikazali su zna~ajne promjene u postoje}em energetskom miksu. Oni drè da bi se udjel sirove nafte u krajnjoj potro{nji energije od 2005. do 2030. godine trebao smanjiti sa 38,4 na 33,8 posto, a udjel prirodnog plina porasti sa 22,8 na 27,3 posto. Za nuklearne tehnologije autori su u tom razdoblju predvidjeli pad sa 14,4 na 11,1 posto i porast za energije vjetra, vode i Sunca sa 5,8 na 12,2 posto.

Time bi udjel obnovljivih energija pri proizvodnji elektri~ne energije u EU po prvi puta nadma{io proizvodnju iz nuklearnih elektrana. U kona~noj ina~ici dokumenta, o tomu vi{e nema ni rije~i. U novom poglavlju "Poticaj inovacija za strategijske europske energetske tehnologije", uz porast energetske djelotvornosti i tehnike sagorijevanja ugljena bez CO

2, predmet obrade

su prije svega projekt nuklearne fuzije ITER, kao i razvoj novih nuklearnih elektrana tre}e i ~etvrte generacije.

Izvornik: Die Welt, 10. oùjka 2006.Pripremio: @eljko Medve{ek


PRVI PROVJERENI PODACI O EMISIJAMA POSTROJENJA

Europska je komisija je 15. svibnja o.g. objavila podatke o emisijama uglji~nog dioksida (CO

2) za

2005. godinu i podatke o zadovoljenju odgovaraju}ih obveza za vi{e od 9400 postrojenja obuhva}enih Planom EU o trgovanja emisijama. Za ~etiri dràve ~lanice – Cipar, Luksemburg, Maltu i Poljsku – nisu dobivene informacije, jer njihovi registri o emisijskim pravima jo{ nisu u primjeni. Plan trgovanja emisijama omogu}ava smanjenjenje emisija stakleni~kih plinova iz elektroenergetskog sektora i energetski intenzivnih industrijskih postrojenja uz najmanji tro{ak za gospodarstvo.

Dràve ~lanice s aktivnim registrima, njih 21, dodijelile su postrojenjima godi{nji prosjek od 1.829,5 milijuna emisijskih prava u prvom razdoblju trgovanja prema planu, koje traje od 2005. do 2007. godine. Povrh toga, u pri~uvu su stavile godi{nji prosjek od pribli`no 73,4 milijuna emisijskih prava za nova postrojenja ili za potrebe dra`be. Neovisno provjereni podaci o emisijama za postrojenja koja rade u toj 21 dràvi ~lanici (mali broj ih jo{ treba dostaviti podatke), do 30. travnja iznosili su pribli`no 1.785,3 milijuna tona za 2005.

Do roka, 30. travnja 2006., pribli`no 8.980 postrojenja je ispunilo obveze u pogledu izvje{tavanja o emisijama u 2005. Ta postrojenja ~ine vi{e od 99 posto u dodijeljenim emisijskim pravima. Do tog roka utvr|eno je da ukupno 849 postrojenja nije

predalo dovoljan broj emisijskih prava, a mnoga su naknadno ispunila svoju obvezu predaje. Neka od preostalih postrojenja, koja tek trebaju ispuniti svoje obveze, obavijestila su da imaju te{ko}a s nacionalnim registrima. Komisija }e kontaktirati dràve ~lanice odgovorne za ta postrojenja kako bi se utvrdili razlozi i osiguralo poduzimanje odgovaraju}e akcije u cilju ispunjenja obveza.

BUDU]I RAZVOJ PLANA

Priprema za drugo razdoblje trgovanja prema planu od 2008. do 2012. godine ve} je daleko odmakla. U skladu sa zahtjevima Direktive 2003/87/EC o trgovanju emisijama, dràve ~lanice izra|uju nacionalne planove dodjele za spomenuto razdoblje, koje trebaju dostaviti Komisiji do 30. lipnja. Ti planovi su va`ni alati klimatske politike, jer zajedno omogu}uju utvr|ivanje ukupno dopu{tene razine emisija CO

2 iz postrojenja u

cijeloj EU, kao i broj prava koji }e se dodijeljiti pojedinom postrojenju.

Novi podaci o emisijama za 2005. godinu po prvi puta daju neovisno procijenjene brojke na razini postrojenja i time osiguravaju dràvama ~lanicama kvalitetno ~injeni~no utemeljenje za odlu~ivanje o makimalnom iznosu u njihovim skora{njim nacionalnim planovima dodjele za drugo razdoblje trgovanja, kada se moraju zadovoljiti ciljevi Kyoto protokola. Planove odobrava Komisija, koja }e u najve}oj mogu}oj mjeri koristiti podatke o emisijama za 2005.

Odvojeno od toga, Komisija }e tijekom ove

godine pokrenuti reviziju plana i Direktive kako bi se utvrdilo postoji li potreba za prilagodbom koncepta plana nakon 2012. godine. Iskustvo ste~eno iz prvog ciklusa ispunjavanja obveza je dragocjen doprinos tom procesu. Glavna svrha revizije je osiguranje plana, za kojeg se u svijetu smatra da je jezgra budu}eg me|unarodnog trì{ta ugljika, rezultira smanjenjem emisije na naju~inkovitiji mogu}i na~in u srednjoro~nom i dugoro~nom razdoblju.

PRAVA NA EMISIJU, IZVJE[TAVANJE, NEOVISNA PROVJERA, KAZNE

U skladu s planom, koji je pokrenut 1. sije~nja 2005., dràve postrojenjima dodjeljuju odgovaraju}i broj prava na emisiju CO

2 na godi{njoj razini (jedno pravo

daje pravo na ispu{tanje jedne tone CO2). Postrojenja

koja zadrè emisije ispod ukupno dobivenih prava – primjerice kroz investiranje u energetski u~inkovitiju opremu – mogu ostatak prava prodati onima koja ispu{taju vi{e od prava koja su im dodijeljena. Takav pristup osigurava smanjenje emisija uvijek kada je to najjeftinije.

Nakon isteka pojedine kalendarske godine, svako postrojenje mora izvijestiti o svojim stvarnim emisijama te godine, osigurati neovisnu provjeru tog izvje{}a i podnijeti ga mjerodavnom nacionalnom tijelu do 31. oùjka. Do 30. travnja tvrtka mora predati emisijska prava , ~iji broj treba biti jednak njezinim verificiranim emisijama u prethodnoj godini. Tvrtke koje predaju nedovoljan broj prava za pokrivanje svojih emisija, moraju platiti kaznu od 40 eura svojoj dràvi ~lanici za svako nedostaju}e pravo. Godi{nji ciklus ispunjenja obveza zatvara se objavljivanjem podataka o emisijama i predanim pravima po postrojenju 15. svibnja i o poni{tenju predanih prava do 30. lipnja.

U nezavisni zapisnik Zajednice o transakcijama (Community Independent Transaction Log, CITL) upisuje se izdavanje, prijenos, predaja i poni{tenje prava iz nacionalnih registara. Neke dràve ~lanice su obavijestile Europsku komisiju da je u nekim tvrtkama do{lo do previda i pogre{aka, kao {to je poni{tenje prava umjesto njihove predaje. Zbog toga su mogu}e manje nepodudarnosti u brojkama u CITL-u i sumarnim tablicama koje se mogu skinuti s internetske stranice. Priloène su me|utim odgovaraju}e napomene.

Zbog tehni~kih problema u nacionalnim registrima ê{ke, Francuske, Slova~ke i [panjolske, podaci o predanim pravima, a time i o ispunjenju obveza po postrojenju uzeti iz tih nacionalnih registara za CITL, moè biti neto~an. Komisija sura|uje s tim dràvama ~lanicama kako bi se podaci {to prije ispravili. Stoga za sada za ê{ku, Francusku Slova~ku i [panjolsku nema tablica na razini postrojenja.

Dràve ~lanice mogu vidjeti izvje{}a na internetskoj stranici http://ec.europa.eu/comm/environment/climate/emission.htm.

EU I OKOLI[

Plan trgovanja emisijama Europske unije

Trì{te i emisijama

Summary information per Member State

Member State CO2 emissions

for 2005 in tonnes

Installationsthat have

not reported by 30 April

Share of installations

withverified

emissionreports

Installationscovered*

Installationsnot in

compliance on 30 April

Annual average allocation in

2005 to 2007 in tonnes**

Annual average allocation not

allocated at the outset in tonnes***

Austria 33,372,841 0 100.0% 199 0 32,674,905 330,050Belgium 55,354,096 2 99.9% 309 2 59,853,575 2,545,876CzechRepublic**** 82,453,727 39 98.4% 389 96,907,832 348,020Denmark 26,090,910 2 98.9% 380 4 31,039,618 2,460,382Estonia 12,621,824 0 100.0% 43 1 18,763,471 189,529Finland 33,072,638 10 100.0% 578 19 44,587,032 862,952France**** 131,147,905 17 99.7% 1075 150,500,685 4,871,317Germany 473,715,872 13 99.8% 1842 90 495,073,574 3,926,426Greece 71,033,294 28 99.5% 141 29 71,135,034 3,286,839Hungary 25,714,574 13 99.0% 229 19 30,236,166 1,424,738Ireland 22,397,678 0 100.0% 109 0 19,238,190 3,081,180Italy 215,415,641 208 95.4% 943 647 207,518,860 15,551,575Latvia 2,854,424 1 99.9% 92 1 4,054,431 505,760Lithuania 6,603,869 2 99.9% 93 4 11,468,181 797,213Netherlands 80,351,292 0 100.0% 209 0 86,439,031 2,503,305Portugal 36,413,004 1 99.9% 243 2 36,898,516 1,262,898SlovakRepublic**** 25,237,739 0 100.0% 175 30,364,848 7,180Slovenia 8,720,550 0 100.0% 98 0 8,691,990 66,667Spain**** 181,063,141 99.1% 800 162,111,391 13,162,130Sweden 19,306,761 29 99.4% 705 31 22,530,831 678,149UnitedKingdom 242,396,039 15 99.9% 768 16 209,387,854 15,527,484Total 1,785,337,819 99.1% 9.420 1,829,476,015 73,389,670


Osiguranje imovine i osoba

U prostoru Fakulteta elektrotehnike i ra~unarstva, 25. svibnja o.g. odràn je sastanak zaposlenika dru{tava HEP grupe koji rade na poslovima osiguranja osoba i imovine. Razmatranje provedbe paketa osiguranja zaklju~enog s Croatia osiguranjem d.d. Zagreb bila je prigoda da njihov predstavnik Ivica Bara} odgovori na brojna aktualna pitanja s terena.

Kako se upravljalo rizicima u osiguranju imovine i osoba izvijestio je Jadranko Berlengi, rukovoditelj Sektora za pravne poslove u Direkciji za op}e, pravne i kadrovske poslove HEP-a d.d. Podsjetio je da je upravljanje rizicima u HEP-u prisutno ve} 12 godina i da se s tim zapo~elo upravo u podru~ju osiguranja, {to treba obuhvatiti sve segmente poslovanja. Upravljanje rizicima u idealnom slu~aju treba biti sastavni dio poslovne strategije i kulture tvrtke, {to u HEP-u jo{ nije slu~aj, upozorio je J. Berlengi. Nadalje, je nazo~ne upoznao s etapama uvo|enja upravljanja rizicima, odnosno identifikacijom, analizom evaluacije rizika, kontrolom i financiranjem rizika.

J. Berlengi osvrnuo se na proteklo razdoblje, kada su provedene analize polica osiguranja cjelokupne imovine HEP-a od svih rizika 1992. i 1993. godine ukazale na za HEP vrlo nepovoljan odnos premija i {teta. Zbog toga je prekinuto osiguranje imovine HEP-a kod Croatie i postupno se uvodilo upravljanje rizicima i njihovo samostalno sno{enje. Ekipiran je Odjel osiguranja i pratile su se sve {tete u HEP-u. Rezultat toga bio je prvi ugovoreni paket osiguranja kod Osiguranja Zagreb 1994. godine. Istodobno su se pratila iskustva europskih elektroprivreda na tom podru~ju, osobito francuskog EdF-a, kojemu je tako|er preskupo osiguravati svoju

imovinu. Jednako tako, europske distribucijske tvrtke sve vi{e investiraju u svoju mreù, umjesto u skupa osiguranja, a osiguravaju samo najva`niju imovina i to od katastrofalnih {teta.

- Paket osiguranja, {to zna~i sve premije i sve {tete u paketu, najpovoljnije je rje{enje i za HEP i za osiguravatelja i primjenjivat }e se i dalje bez obzira na druk~ije poku{aje, poru~io je J. Berlengi.

Naime, pregled postrojenja HEP-a potvrdio je da je njihova za{tita na razini europskih.

BROJ [TETA MANJI ZA 48,19 POSTO U ODNOSU NA NJIHOV UKUPAN BROJ U ZADNJIH 12 GODINA

Tvrdnje su potkrijepljene konkretnim podacima o broju {teta. Naime, ukupan broj {teta na materijalnoj imovini HEP grupe u 2005. godini iznosi 1.212 {teta ili za 16,42 posto manje nego 2004. godine, dok je u odnosu na ukupan broj {teta zadnjih 12 godina, broj {teta manji za 48,19 posto. Od tih {teta njih 87 posto je nastalo u HEP Operatoru distribucijskog sustava, 9,2 posto u HEP Toplinarstvu, 3,3 posto u HEP Operatoru prijenosnog sustava i 0,4 posto u HEP Proizvodnji.

Ukupni iznos, odnosno visina {teta u HEP grupi 2005. godine iznosi 47,1 milijun kuna, odnosno 6,4 milijuna eura. Taj iznos je za 37 posto manji od ukupnih {teta 2004. godine, odnosno za 46 posto manji od prosje~ne visine {teta proteklih 12 godina. Od ukupne visine {teta na materijalnoj imovini, 80,8 posto su {tete od loma strojeva, a 19,2 posto od poàra i drugih opasnosti.

Tijekom 2005. godine, na materijalnoj imovini HEP

grupe nastale su 22 {tete u pojedina~nom iznosu od 50.000 eura i vi{e, ~iji je ukupan zbroj 3,3 milijuna eura, {to je za 10,46 posto manje nego 2004. godine. Najvi{e ih je bilo u HEP Operatoru distribucijskog sustava - 36,9 posto, potom u HEP Proizvodnji – 30,1 posto, u HEP Toplinarstvu - 24,7 posto i najmanje u HEP Operatoru prijenosnog sustava – 8,2 posto.

Na kraju sastanka bilo je rije~i i o uvo|enju pra}enja {teta iz odgovornosti, a nazo~nima su podijeljene tablice za pra}enje {teta iz odgovornosti iznad 25.000 eura.

Dragica Jurajev~i}

Paket osiguranja-najbolje rje{enje

U razdoblju od 2. do 8. svibnja o.g., u TS 110/35 kV Delnice koja je u ovlasti nadzora i upravljanja PrP-a Rijeka, obavljen je generalni remont prekida~a SF6 na oba transformatora, prvi put nakon 18 godina rada. Taj posao zna~ajan je po tomu {to je prvi put remont obavljen u trafostanici bez transporta prekida~a u radionicu proizvo|a~a Kon~ara.

Istodobno je na transformatoru broj 1, promijenjen konzervator za ulje i to tako {to }e ubudu}e biti jedan umjesto dva dosada{nja konzervatora. Sve poslove obavili su zaposlenici Kon~ara i Prijenosnog podru~ja Rijeka. Ina~e, jedan transformator u pogonu je od 1987. a drugi od 1988. godine.

- Skinute su sve brtve, izva|eno ulje i zamijenjeno novim, ugra|eni su novi vijci i nove brtve, a upravo vakumiramo prekida~ s vakuum crpkom i stavljamo plin (sumporniheksaflorid), koji sluì za ga{enje elektri~noga luka u prekida~u. Prekida~ pu{tamo u pogon nakon {to ga ispitamo pod tlakom od 350 bara i uvidimo da nigdje ne pu{ta ulje, rekao nam je prigodom na{eg posjeta uklopni~ar u TS 110/35 kV Delnice, Kre{imir \akovi}.

U trafostanici smo, osim na{eg sugovornika i

zaposlenika Kon~ara, zatekli i Branka [afara iz PrP-a Rijeka u ulozi nadzornoga inènjera i elektromontera Dalibora Sili}a, koji obavlja dio poslova koje je preuzelo Prijenosno podru~je Rijeka.

Ivica Tomi}

Sastanku je nazo~ilo 52 zaposlenika koji u HEP grupi obavljaju poslove osiguranja imovine i osoba iz svih podru~ja

GENERALNI REMONT PREKIDAÂ NA TS 110/35 kV DELNICE

Kona~no, nakon 18 godina

Mala ali odabrana mom~ad PrP Rijeka koja sudjeluje u remontu: Dalibor Sili}, Branko [afar i Kre{imir \akovi}

Nakon punih 18 godina u TS 110/35 kV Delnice proveden je generalni remont prekida~a

UPRAVLJANJE RIZICIMA


OBLJETNICA

Godina Nikole Tesle u Hrvatskoj

I SMILJANU SVJETLO

Mile Pejnovi} nije ~ekao da mu èlju ostvari ~arobna vila, nego je sam najvi{e zapeo i pred umirovljenje do~ekao ostvarenje svog ìvotnog sna

Polovicom svibnja ove godine, Smiljan, rodno selo znamenitog hrvatskoga i svjetskoga izumitelja Nikole Tesle, kao i veliki dio Gospi}a, pretvoreni su u veliko radili{te. Raskopane prometnice, prekrcani kamioni te{ko se mimoilaze s onima koji ùre po novi teret, a oko rodne Tesline ku}e uùrbano je poput u mravinjaku. Radnici na skelama ure|uju rodnu ku}u Tesle i obli`nju pravoslavnu crkvicu, a ispred ku}e bageri i brojna druga mehanizacija ravnaju teren i pro{iruju korito potoka. Sije~e se i bujno raslinje, ure|uje budu}i tematski park Nikole Tesle koji }e, svi se u Lici nadaju, u budu}nosti privla~iti brojne turiste i znanstvene ekskurzije. Jo{ malo dalje, po livadama i {umarcima obiljeènim uo~ljivim crvenim vrpcama i plo~ama upozorenja, pirotehni~ari pregledavaju svaki pedalj zemlje, kako ne bi zaostala ni jedna mina niti „zvon~i}“ od orkana koje su ~etnici svojedobno ispaljivali na ovo podru~je.

Povod za svu ovu ìvost i ùrbu jest obiljeàvanje 150. godi{njice ro|enja Nikole Tesle, 10. srpnja 2006. godine.

Svi imaju pune ruke posla. Osim ve} spomenutih radova, Likaceste ure|uju prometnice; T-com telefonsku infrastrukturu; komunalci ure|uju stabla, perivoje i cvjetnjake… Ipak, me|u onima koji imaju najvi{e posla i najzahtjevniju ulogu svakako su zaposlenici DP Elektrolika Gospi}. Oni su zaduèni za osvjetljavanje rodnog sela svoga, diljem svijeta, poznatoga sumje{tanina.

Na teren smo krenuli s Ivicom Mraovi}em, rukovoditeljem Pogona Gospi}, Stjepanom Markovi}em, rukovoditeljem Slu`be za izgradnju i usluge te Milom Pejnovi}em, rukovoditeljem Odjela za gra|enje u DP Elektrolika Gospi}. Da bi se probili do timova na{ih montera koji, unato~ vru}ini, pra{ini i mnogim prekovremenim satima, marljivo rade

PRED MIROVINU OSTVARIO @IVOTNI SAN

Rukovoditelj Odjela za gra|enje u DP Elektrolika Gospi} Mile Pejnovi} ìvi u Smiljanu i ve} vi{e 40 godina radi u Elektrolici. Cijeli ìvot èlio je da i njegovo cijelo selo ima javnu rasvjetu ali ta èlja do sada mu se nije ispunila. Uskoro }e Smiljan kona~no dobiti javnu rasvjetu i nije te{ko pogoditi tko je najvi{e zapeo na tom projektu. Mile uskoro navr{ava 65 godina i morat }e u mirovinu, ali ne prije nego {to no}u Smiljan bude potpuno osvijetljen.

U Pogonu Gospi} i Slu`bi za izgradnju i usluge rekli su nam da mnogi na tom projektu rade prekovremeno, ali nitko toliko kao Mile Pejnovi}. Slobodno napi{ite, kazali su nam, da je za ostvarenje ovoga projekta najzaslu`niji Mile. Za sve druge to je jo{ (samo) jedan posao, a za Milu Pejnovi}a - ostvarenje ìvotnoga sna.

Vjerujemo da }e Mile mo}i spokojno oti}i u mirovinu, a mi mu zaèlimo dobro zdravlje i dug ìvot.

- morali smo svladati prometnu gu`vu, na~ekati na improviziranim semaforima te upoznati mnogo zaobilaznica.

NA[I RADE PUNOM PAROM

Kako su nas informirali na{i sugovornici, koji su najodgovorniji za elektri~arski dio posla u pripremi obiljeàvanja velikoga jubileja Nikole Tesle, Elektrolika se obvezala da }e vlastitim snagama rekonstruirati cijelu niskonaponsku elektroenergetsku mreù Smiljana, koja se sastoji od {est trafopodru~ja. Tako|er je preuzeta obveza zamjene TS 10(20)/04 kV Smiljansko polje i izgradnja nove trafostanice, koja }e napajati budu}i tematski spomen park Nikole Tesle u Smiljanu. Tu je i izgradnja javne rasvjete za cijelo naselje Smiljan. Investicija je vrijedna 3,3 milijuna kuna.

Radovi su zapo~eli poslije Uskrsa, a 22. svibnja o.g., kako saznajemo, ve} je bilo zavr{eno pribli`no 70 posto gra|evinskih i 40 posto elektromonterskih radova. Od ukupno 600, zamijenjeno je pribli`no 450 drvenih stupova betonskima, a postavljeni su samonosivi izolirani umjesto dosada{njih golih vodi~a. Radi se punom parom. Nitko ne pita za radno vrijeme, ali se svi nadaju da }e nakon uspje{no zavr{enog posla sti}i nagrada za prekovremene sate. Plan je do 1. lipnja zavr{iti sve gra|evne, a do 15. lipnja i elektromonterske radove. Nakon toga bit }e vremena za otklanjanje sitnih nedostataka i nedovr{enosti te fino ure|enje. U svakom slu~aju, rodno selo Nikole Tesle na dan obiljeàvanja 150. godi{njice njegova ro|enja bit }e primjereno osvijetljeno.

Napomenimo i da, uz ove izvanredne, zaposlenici Elektrolike uredno obavljaju i svoje redovne poslove te da je u Smiljanima zapo~eta i gradnja nove zgrade u kojoj }e vjerojatno biti smje{teni sada{nji Pogon Gospi} i Slu`ba za izgradnju i usluge DP Elektrolika Gospi}.

Ivica Tomi}

Ivica Mraovi}, rukovoditelj Pogona Gospi}, Stjepan Markovi}, rukovoditelj Slu`be za izgradnju i usluge i Mile Pejnovi}, rukovoditelj Odjela za gra|enje; na stupu su monteri [ime Tonkovi} i Nikola Doli} - u kratkom vremenskom roku obavili su veliki posao vlastitim snagama

Ivica Brklja~i}, Mladen Vuku{i}, Pere Rukavina i Zvone Rudeli} upravo su zavr{ili posao pa su na{li vremena i za poziranje za HEP Vjesnik s rukovditeljima I. Mraovi}em i S. Markovi}em


GODINA NIKOLE TESLE OBLJETNICA

Godina Nikole Tesle u Hrvatskoj

Dvije obljetnice Osnovne {kole Nikole Tesle u Zagrebu

Ponosno ime {koleU Osnovnoj {koli Nikole Tesle u Zagrebu, uz nazo~nost potpredsjednika Hrvatskog sabora

Darka Milinovi}a, ministra Dragana Primorca, saborskog zastupnika Pavla Kalini}a te Ljiljane Kuhte, koja je nazo~ila u ime gradona~elnika Milana Bandi}a, 26. svibnja o.g., sve~ano je obiljeèna 150. godi{njica Teslinog ro|enja i 30. obljetnica [kole.

U~enici te vrlo uspje{ne {kole, koja ponosno nosi ime velikog hrvatskog i svjetskog genija, pripremili su zanimljiv program program. Uz glazbeni, plesni i dramski nastup u~enika, bili su izloèni i njihovi kreativni izumi.

Uz brojne aktivnosti u okviru {kole, Tesla{i se najvi{e ponose osvojenim prvim mjestom na me|unarodnom natjecanju u znanju pod nazivom" This is our time", koje organizira UNESCO. Na tom im je uspjehu, izme|u ostalih, ~estitao i premijer Ivo Sanader.

Sve~anosti, koja je zavr{ila sve~anim otkrivanjem spomen-biste Nikole Tesle, pokrovitelj je bio i HEP.

Tomislav [nidari}

U~enici O[ Nikole Tesle za svoje nesvakida{nje goste pripremili su zanimljiv program

Teslinzave`ljajiz Hrvatske

Sve~ana sjednica Skup{tine grada Zagreba i Gradskog poglavarstva

Tesla u glavnom gradu svoje Domovine

U zagreba~koj Starogradskoj vije}nici, 24. svibnja o.g. odràna je sve~ana sjednica Skup{tine grada Zagreba i Gradskog poglavarstva, posve}ena 150. obljetnici ro|enja Nikole Tesle i njegovogu boravka u Zagrebu toga datuma 1892. godine. Tatjana Holjevac, predsjednica Skup{tine grada Zagreba, podsjetila je kako je na poziv tada{njeg gradona~elnika Zagreba Milana Amru{a Nikola Tesla razgovarao s gradskim ocima o mogu}nosti uvo|enja elektri~ne javne rasvjete u Zagrebu. No, Teslin prijedlog je tada bio odbijen, a Zagreb je elektri~nu energiju dobio tek 15 godina kasnije. Zbog neshva}anja, kako je naglasila T. Holjevac i zbog ~ega se ovom prigodom ispri~ala, Tesla je bio prisiljen oti}i u svijet, ali ipak nije zaboravio svoju zemlju.

Gradona~elnik Milan Bandi} je u svom govoru naglasio da Zagreb duguje posebnu zahvalnost Nikoli Tesli, da ga se hrvatska metropola prisje}a s ponosom te da }e mu se oduìti postavljanjem spomenika u sredi{tu Zagreba.

- Neka nam bude primjer u odgovornosti prema vlastitoj domovini, po{tenom radu i ljubavi prema znanju i istini, zaklju~io je M. Bandi}.

Profesor Igor Zidi}, predsjednik Matice Hrvatske, podsjetio je da su Teslinu sudbinu doìvjeli i drugi hrvatski velikani – Andrija Mohorovi~i} i Vladimir Prelog. O Teslinom razvojnom putu govorio je potom prof. dr.sc. Vladimir Muljevi}.

Akademik Ivan Supek ovom je prigodom naglasio kako je potrebno stvoriti novi svijet u kojem }e ideal biti pravedno dru{tvo, a ne ekonomska u~inkovitost. A pravde u svijetu, u kojem ~etiri petine ~ovje~anstva ìvi u bijedi i siroma{tvu, skoro da i nema, rekao je I. Supek.

Dragica Jurajev~i}Sve~anoj sjednici nazo~ili su brojni uglednici

Mihovil-Bogoslav Matkovi}, kordinator programa obiljeàvanja 150. obljetnice ro|enja Nikole Tesle i ~lan Operativnog odbora Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta

Nakon povijesnog odmaka, Tesla je samo ve}i nego {to je bio u svoje vrijeme. Kako to obi~no biva s ljudima koji idu ispred svog vremena, tako je bilo i s Teslom. Stjecajem okolnosti, njegova domovina Hrvatska iz ~ijeg se materijalnog i duhovnog prostora i iskustva generirao Teslin genij, i iz koje je puno puta odlazio i vra}ao se, nije mu mogla osigurati ono {to mu je poslije osigurala Amerika koja je po tehnolo{kim i industrij-skim dosezima bila prva zemlja u svijetu. Vrijeme koje je do{lo nakon njegovih izuma, afirmiralo je u punom smislu rije~i njegov izumiteljski i patentni opus, da se tako kaè. Pa i sama Hrvat-ska je izgradnjom svog prvog izmjeni~nog elektroenergetskog sutava na Krki 1895. nepobitno potvrdila svu logi~nost ishodi{ta Tesle genija. Tim sustavom, na ~ijim temeljima stoji povijest i temelji dana{nje Hrvatske elektroprivrede, na svojevrstan na~in Tesli je vra}en dug njegove domovine. No istinski, Teslu se ne moè determinirati tek ~inje-nicom prostora ili podrijetla: on doista po svom djelu, po {irini svojih nazora, interesa, nadra-sta vrijeme, nadrasta prostor. Ili kako re~e jedan autor, da jeTesla ~ovjek izvan vremena. Ili jednim nekonvencionaliziranim jezikom, Tesla pripada ba{tini proro~kih pojedinaca koji u svojoj hermeti~noj kompleksnoj naravi pokazuju da je svaka ge-nijalnost i svaki istinski huma-nizam univerzalan, svevremen i jednostavan po svojoj do-stupnosti. I istodobno pokazuje da geniji ne pripadaju sebi: oni pripadaju svijetu, ~itavu ~ovje~anstvu i svim vremenima. Tako bih naime rekao o „odma-ku”, odnosno o blizini Tesline uloge.

TESLA – @IVI FENOMEN Slobodan sam konstatira-ti: nema genija koji nije bio, koji nije sada ili koji ne}e biti zapostavljen. Zapostavljen i kao ìvu}i i kao mrtav. No, to ne umanjuje njegovu veli~inu. Kad bi veliki ljudi ovisili o pro-sudbama i priznanjima svojih suvremenika, ne bi nikada ni bili veliki. Kad bi ~ekali da ih se prizna, pa da „vuku napri-

jed”, ~ovje~anstvo bi stajalo na mjestu, do{lo bi do „ustajalosti”. No, koliko je Tesla u Hrvatskoj zapostavljen moè se govoriti i prihvatiti u okviru inercije zapo-stavljanja i drugih, ~esto puta dragocjenih predmeta, fenomena u jednom okruènju, dràvi. Zacijelo, bilo bi bolje, ljep{e, bio bi bolji znak za sve nas da je Tesla bio prisutniji u Hrvat-skoj i op}enito u prostoru gdje on pripada. No, koliko je toga dragocjenog, bitnog u Hrvatskoj tako|er bilo (i jo{ je) zapostav-ljeno. Predmeti, pa i ljudi, se afirmiraju po inerciji vremena: nekad su visoko pod aureola-ma, nekad su pod „pra{inom vremana”. Rekao bih da svaka stvar, svaki fenomen – a Tesla je taj - ìvi, putuje po svojevrsnoj emocionalnoj i razumskoj sinu-soidi. Siguran sam da Hrvatska zna Teslinu veli~inu, ima toga puno za re}i o Tesli!

Ova 2006., koju je Hrvatski sabor proglasio Godinom Nikole Tesle u Hrvatskoj, potvrdit }e istinsko poznavanje genija Tesle. Osvijetlit }e njegovo ishodi{te iz reprodukcijkog genija prosto-ra kojeg je dio uzeo upravo iz zaturenog i anonimnog dijela male Hrvatske, s ~ime se kao sa skromnim zave`ljajem uputio u veliki svijet. No, vrijeme je posli-je potvrdilo da je taj zave`ljaj bio bogat, bio kolosalan. I jo{ je ne{to bitno: 2006. godina pomo}i }e nam kao podsjetnik da Teslina veli~ina, da Teslin presti` za Hrvatsku ne presta-je s obljetnicom, da s njome tek zaìvljava pravom svjes-nom vrijedno{}u. Kao ba{tinici civilizacije koju nam je on uvelike darovao, u jurnjavi kroz svakodnevicu, zaustavit }emo se uz svaki njegov ro|endan kako bismo lak{e vidjeli nije li u blizini nas (opet) neki Tesla, neki prorok ispred svog vreme-na poput njega. înjenica da je ro|en u Hrvatskoj u kojoj smo i mi sami ro|eni – pa da je i samo ta ~injenica - obvezuje nas. Evo, mi u Hrvatskoj elektropriv-redi, potvrdit }emo to stvarno i simboli~ki 20. lipnja 2006. u Gospi}u i Smiljanu dodjelom korporacijske Nagrade najboljim u~enicima – matemati~arima i fizi~arima - u Hrvatskoj u {kol-skoj godini 2005/06.


O Nikoli Tesli se, osobito ove godine u Godini Nikole Tesle, puno pi{e i u nas i u svijetu. Stje~e se dojam da se o njemu zna ba{ sve. Navode se ~injenice koje se mogu provjeriti, ali pi{e se o mnogo~emu {to ba{ i ne odgovara istini, jer se oko Nikole Tesle i njegovih pronalazaka skupilo bezbroj neprovjerenih pri~a i izmi{ljotina. Kada se malo vi{e zadubi u {tivo njegovih bilje{ki, a zapisivao ih je tijekom ~itavog ìvota, kada se malo dublje u|eu podatke iz njegovih patenata te ako se poku{aju pro~itati njegova pisma drugima i drugih ljudi upu}ena Tesli, otkrivamo nekog drugog, nepoznatog Teslu. U ovoj seriji napisa, ~itateljima HEP Vjesnika èlimo otkriti to nepoznato o poznatom Nikoli Tesli.

Kako je izgledao Nikola Tesla?

(Opis Tesle oko 1890. godine kada je s 34 godine bio velika pronalaza~ka zvijezda SAD-a)

To~no u osam sati nave~er mu{karac tridesetih godina i otmjene, gospodske pojave sjeo je za svoj stalni stol u Dvorani palmi hotela Waldorf-Astoria. Visok i vitak, ukusno odjeven, odmah je postao metom svih o~iju, premda je ve}ina ostalih gostiju nastojala ne zuriti u njega, poznavaju}i povu~enost slavnog izumitelja. Bio je visok 188 centimetara, u vrijeme kada je prosje~na visina ljudi bila 168 centimetara, Tesla je za glavu str{io iznad svih. Ve~erao je uvijek za istim stolom i to hranu koja je posebno bila pripremana za njega.

Od stola je ustajao to~no u deset nave~er i odlazio u laboratorij.

(Margaret Cheney: Tesla - ~ovjek izvan vremena, str. 19.)

Teslina fobija ~isto}eKao i obi~no, na stolu je bilo postavljeno

18 ~istih platnenih ubrusa. Ina~e besprijekorno ula{teno srebro i kristal, pomno je la{tio uzimaju}i jedan po jedan ubrus i rastvaraju}i ga, sve dok se na pomo}nom stoli}u nije stvorilo malo u{tirkano brdo.

Jednako tako, u hotelskoj sobi, jer stanovao je u istom hotelu, uvijek je bilo svaki dan postavljeno 18 ru~nika.

(Margaret Cheney: Tesla - ~ovjek izvan vremena, str. 19.)

Neobja{njive manijeNikola Tesla nije znao objasniti zbog ~ega

su mu bili najdraì brojevi djeljivi sa brojem tri, ili otkud potje~e njegov morbidni strah od bacila. Razli~ite manije znale su mu zagor~ati ìvot.

Kada bi mu bilo servirano jelo, obvezno bi prije nego {to bi zalogaj prinio ustima, prvo

OBLJETNICA

Godina Nikole Tesle

Nepoznato o pozna izra~unao njegov volumen. (Ina~e nije osje}ao nikakva zadovoljstva u jelu.) Jednako je postupao s punim ~a{ama pi}a.

Jelo mu je morao servirati natkonobar, a za njega se kuhalo posebno i to ono {to bi naru~io telefonom iz svoje sobe i ~esto prema uputama kako {to pripremiti. Omiljelo jelo bio mu je gula{ od golubljih prsiju.

Kada je hodao, u sebi je brojio korake i ra~unao koliko brzo prolazi ulicom. Uspore|ivao je broj koraka kada se kretao istim putem s brojem koraka koliko je napravio ju~er ili prekju~er. Brojao je vagone na prolasku kroz èljezni~ku stanicu ili ljude u nekoj dvorani.

Pani~no se bojao konja. Kada bi se vozio u ko~iji - tada glavnom prijevoznom sredstvu, sjedio je tako da mu noge vire prema van, ne zato {to je bio predugih nogu, premda je bio visok skoro dva metra visine, nego zato da, zlu ne trebalo, moè brzo isko~iti iz ko~ije. Strah od konja imao je veze s doga|ajem iz djetinjstva u Smiljanu, jer mu je stariji brat umro pogo|en konjskim kopitom u glavu.

U pojedinim razdobljima ìvota, Tesla je znao strastveno mnogo pu{iti i piti kavu. Time je èlio imitirati Edisona, koji je navodno pio po 48 {alica kave dnevno. Kada je u jednom trenutku otkrio da mu, osobito kava, jako {kodi srcu, snagom volje rije{io se oba poroka, a pred kraj ìvota prestao je piti i ~aj.

Od ranog djetinjstva tvrdio je da }e ìvjeti 140 godina, jer je navodno njegova prabaka ìvjela 129. Kada je u SAD uvedena zabrana to~enja alkohola, tzv. prohibicija, javno je ustao protiv tog zakona i u novinama obznanio da }e mu zbog toga ìvot biti skra}en za 20 godina i da }e doìvjeti samo 120. Tesla je volio popiti svaki dan ~a{u viskija, a na prijemima je pio francuski {ampanjac. Njegovi bogati financijeri, posebno J. P. Morgan, mogli su mu osigurati dobar viski i kada je bila zabrana. Ali nitko nije nikada vidio Nikolu Teslu pijanoga.

Prijatelji iz «Grupe 400»

Tesla je, nakon prvih velikih patenata, ubrzo u{ao u krug najpoznatijih Njujor~ana, koji su se okupljali izme|u ~etiri i osam poslije podne u posebnoj dvorani hotela. Zvali su ih «Grupa 400». To je bilo mije{ano dru{tvo bogata{a, poduzetnika, umjetnika i znanstvenika te pronalaza~a. Me|u njima su bili najpoznatiji: William K. Vanderbilt, ~esti financijer Teslinih pokusa; Robert Underwood Johnson, urednik tjednika i pjesnik, s kojim je Tesla bio i osobni prijatelj, kao i s njegovom suprugom; Joseph Pierpont Morgan, milijarder koji je financirao i Teslu i Westinghousea; John Astor, milijarder i graditelj te vlasnik hotela Waldorf-Astoria, koji je financirao Teslu; George Westinghouse, koji je prvi

prihvatio njegove pronalaske; Chauncey McGovern, iz lista Pearson’s Magazine, vrlo utjecajni novinar, koji je rado i ~esto pisao o Teslinim pokusima i pronalascima; Thomas Alva Edison, koji je povremeno dolazio iz New Jerseyja, i s kojim je Tesla imao vrlo ~udne toplo-hladne odnose; Robert Underwood Johnson, urednik tjednika i pjesnik, bonvivan koji je bio vrlo prisni prijatelj Tesle, a njegova supruga Katharina je bila posebno bliska Teslina prijateljica; Mark Twain, knjièvnik na glasu i drugi.

Radni dan Nikole TesleNakon {to je 1886. godine osnovao svoj

istraìva~ki laboratorij na Ju`noj petoj aveniji broj 33-35 (danas se ulica zove West Broadway ) u blizini ulice Bleecker, obi~no je na posao dolazio nave~er oko 10,30 sati. Odnosno, to je ovisilo o tomu koliko mu je vremena trebalo da nahrani golubove na uglu. Jer ve~eru je dovr{avao to~no u 10 sati nave~er. U dèpu njegova kaputa uvijek se nalazila vre}ica puna sjemenja. Volio je raditi nave~er, a obi~no je oko pono}i pozivao prijatelje da im pokaè kakav eksperiment. Ta prikazivanja bila su ~esto vrlo spektakularna, o ~emu svjedo~i opis McGoverna pod naslovom «Novi ~arobnjak Zapada», Pearson’s Magazine, London, svibanj 1899. Obi~no bi prikazivanje zavr{avalo oko dva iza pono}i, a Tesla je do {est ujutro (odnosno «do pojave dana» kako je sam govorio) pisao bilje{ke, uga|ao ure|aje, pripremao tekstove za prijavu patenata i sli~no. Odlazio je do hotela, spavao je samo ~etiri sata, od sedam do jedanaest ujutro, a te{ki tamni zastori morali su biti tako zastrti da ni tra~ak svjetla ne u|e u sobu. Potom se ure|ivao, tu{irao, a za svaki dio tijela, glave, ruke, noge koristio je po jedan ru~nik (zato mu je trebalo 18 ru~nika). U podne je dolazio na doru~ak. Vrijeme do ~etiri sata poslije podne provodio je u pisanju pisama, jer se tada glavnina poslova obavljala dopisivanjem, ili je ~itao, ili davao upute svojim tajnicama i mehani~arima. U njegovim najboljim danima, imao je zaposlene dvije tajnice i jednog knjigovo|u i jednog poreznog savjetnika, a broj mehani~ara i drugih suradnika varirao je prema potrebi i nov~anim sredstvima. U ~etiri sata je odlazio u posebnu dvoranu hotela me|u «Grupu 400», pio ~aj i tuma~io potencijalnim financijerima za{to trebaju uloìti u njegove pokuse. A potom, u osam sati odlazio je na ve~eru. Takav njegov dnevni raspored bio je poreme}en jedino dru{tvenim obvezama, ponekad nekim prijemom, kazali{nom predstavom ili koncertom. Me|utim, samo je Tesla znao razloge svoga odziva ili odbijanja poziva. Ve} u pono} bio je u laboratoriju pa makar i u sve~anom smokingu. Vanderbilt je svoju kazali{nu loù stavio Tesli na raspolaganje, ali ju on nije koristio ~esto. Znao je napustiti predstavu usred


tom Tesli

Kada se malo vi{e zadubi u {tivo Teslinih bilje{ki, a zapisivao ih je tijekom ~itavog ìvota, kada se malo dublje u|e u podatke iz njegovih patenata te ako se poku{aju pro~itati njegova pisma drugima i drugih ljudi upu}ena Tesli, otkrivamo nekog drugog, nepoznatog Teslu

~ina, protestiraju}i time ako je predstava bila lo{a ili ako je bilo vrijeme da po|e u laboratorij.

McGovern o Teslinim pokusima

«Ne zadrhtite li pri obilasku laboratorija Nikole Tesla, zna~i da imate neuobi~ajeno neuni{tiv um…

Zamislite sebe kako sjedite udobno zavaljeni u golemoj, dobro rasvijetljenoj prostoriji s brdima ~udnovatih koje vas posvuda okruùju. Prilazi vam visok, vitak mladi} (Tesla je tada imao 34 godine) i odjednom samim pucketanjem prstiju smjesta stvara pravu uàrenu crvenu loptu, koju smireno drì u rukama. Dok je gledate, ostajete zaprepa{teni, jer mu jo{ uvijek nije opekla prste. No, on sad dopu{ta da mu padne na odijelo, na kosu, u va{e krilo te kona~no ovu vatrenu loptu spu{ta u drvenu kutiju. Zapanjeni uvi|ate da vatra nigdje nije ostavila ni najmanjeg traga pa trljate o~i da biste se uvjerili kako to nije samo san»

(Napomena autora Josipa Mosera: I danas nije obja{njen ili ponovljen ovaj pokus.)

(McGovern: "Novi ~arobnjak Zapada", Pearson’s Magazine, London, svibanj 1899.)

Mark Twain o Teslinim pokusima

U zapisima Marka Twaina, nalazi se i opis jednog Teslina pokusa kojem je bio svjedok.

"Tesla je odveo svoje goste u kut gdje je na gumenom podno`ju stajalo neobi~no postolje. Kada je okrenuo prekida~, postolje je zapo~elo brzo i tiho vibrirati. Gorio sam od èlje da se nakon Nikole i ja popnem na to postolje. Uvjeravaju}i me da jo{ nije do kraja usavr{io spravu, ipak mi je dopustio, ali uz uvjet da moram si}i kada on zapovjedi. S obzirom da sam uìvao, nisam ga èlio poslu{ati, jer su vibracije bile vrlo ugodne i relaksiraju}e.

Nakon nekog vremena izumitelj mi je rekao: U redu, Mark, vrijeme Vam je da si|ete. Bilo je dosta!Odgovorio sam: Ni za {to na svijetu! Uìvam u tomu!Ali Tesla je navaljivao: Stvarno, bit }e bolje da si|ete. Vjerujte mi, najbolje Vam je da odmah si|ete!

Moj odgovor je bio: Odavde me ne moète skinuti ni dizalicom. Jo{ nisam ni dovr{io re~enicu, a osjetio sam mu~ninu, uko~eno krenuo prema rubu postolja i mahao Tesli da zaustavi stroj.

Brzo, Tesla, gdje je …?, a on mi je pomogao da odjurim do toaleta. Tako sam saznao ono {to je Tesla sa svojim suradnicima ve} odranije znao, da oscilator ima laksativni u~inak."

(Mark Twain: Dnevni~ki zapisi, 1890., Kongresna knji`nica Washington)

Pripremio: Josip Moser

Mark Twain i glumac Joseph Jefferson prigodom posjeta Teslinom laboratoriju 1899. godine


Smiljan

od ro|enja 1856. do 1862. godine,

Gospi}

obitelj 1862. preselila u Gospi}, gdje polazi u Trivijalku, osnovnu {kolu, a 1865. Niù gimnaziju,

Rakovac

predgra|e Karlovca, 1869. zapo~inje poha|anje Realne gimnazije, gdje maturira 1873. godine, a tijekom {kolovanja dva puta se razbolio od malarije,

Gospi}

od 1873. do rujna 1875., boluje od kolere i biva oslobo|en vojne slu`be,

Graz

1875. upisuje Visoku politehni~ku {kolu (K und K Technische Hochschule Graz) na kojoj polaè prvu godinu i slu{a predavanja druge godine, ali bez pla}anja {kolarine gubi pravo studiranja,

Maribor

1877. neprijavljen radi i karta (da zaradi za {kolarinu) te bje policijski protjeran,

Gospi}

od zime 1877. radi kao profesor fizike na Niòj gimnaziji i kao knji`ni~ar u gradskoj knji`nici. Time zapravo vra}a stipendiju Vojne krajine za studij. Godine 1879. umire mu otac Milutin,

Prag

1880. u sije~nju poku{ava upisati nastavak studija. Odbijen je od Karlovog sveu~ili{ta, jer nije u~io latinski i gr~ki. Na ê{koj visokoj tehni~koj {koli upu}en je da godinu dana u~i ~e{ki jezik i potom nastavi studij, ali u jesen 1880. napu{ta Prag,

Budimpe{ta

1880. se zapo{ljava se u Telefonskom uredu u Pe{ti (prva telefonska centrala u Europi) kao tehni~ki crta~ i mehani~ar na centrali. Prvi patent 1881. za poja~anje zvuka u telefoniji patentira u Ma|arskoj. Godine 1882. (velja~a) otkriva u Budimpe{ti okretno magnetsko polje i rje{ava problem beskolektornog motora. Centrala kupljena od dràve i uz preporuku Tesla putuje dalje,

Pariz

od travnja 1882. radi u «Compagnie Continentale Edison de Paris», kao «nalaza~ kvarova» na strojevima istosmjerne struje. Prigodom rada na popravku istosmjerne centrale u Strasbourgu, napravio je prvi dvofazni indukcijski motor. Temeljem toga, direktor pari{ke kompanije Charles Batchellor {alje ga da prikaè svoj pronalazak Edisonu u SAD,

New York

1884., tu }e uz kratke prekide ìvjeti do smrti 8 sije~nja 1943. godine

OBLJETNICA

Godina Nikole Tesle

Odlazio i vra}ao se Klju~ne godine u SAD-u1885. - Edison odbija potporu za izmjeni~ni motor, a Tesla napu{ta Edisonovu kompaniju, i ostaje bez posla.1887. - uz pomo} A. W. Browna osnovana Tesla Electric Company i laboratorij na Ju`noj petoj aveniji broj 33-35 (danas se ulica zove West Broadway ) u blizini ulice Bleecker.1888. - patentira pribli`no 40 patenata s podru~ja polifaznog sustava motora, generatora, razdiobe i prijenosa elektri~ne energije te transformacije. 16. svibnja 1888. drì predavanje u Ameri~kom institutu elektrotehni~ara (A.I.E.E.) pod naslovom «Novi sustav motora i transformatora izmjeni~nih struja». Upoznaje Georgea Westinghousea koji otkupljuje njegove patente na 15 godina. Teslini patenti postaju temelj suvremene elektrotehnike, a Tesla ulazi u red znamenitih ljudi Sjedinjenih Ameri~kih Dràva.1890. - eksperimentira s radioprijenosom i prenosi glas na 26 km udaljenosti.1891. - Tesla dobiva dràvljanstvo Sjedinjenih Ameri~kih Dràva.1892. - putuje u Europu i drì znamenita predavanja u Londonu i Parizu, potom putuje u Gospi} jer mu umire majka, a preko Hamburga se vra}a u New York. Tijekom predavanja je prikazao prvu elektronsku cijev koja se mogla primijeniti kao detektor u radiotehnici te svjetle}u cijev koja se palila beì~no.1893. - u Chicagu prikazuje vi{efazne sustave na milenijskoj izlo`bi. Tada Westinghouse dobiva narud`bu da prema Teslinim patentima gradi prvu veliku hidroelektranu na rijeci Niagari. U generatorima je primijenjeno 13 Teslinih patenata. Na izlo`bi je prikazao visoke frekvencije i rezonanciju.1894. – drugi put putuje u Europu i pritom posje}uje Zagreb te predlaè gradu da izgradi elektranu prema njegovim patentima: na slapovima Krke u Ozlju ili na slapovima Plitvi~kih jezera ili termoelektranu u Zagorskoj ulici u Zagrebu.1895., 13. Ouija - izgorio je Teslin laboratorij u Ju`noj Petoj aveniji 33-35, ali ve} u travnju gradi se novi laboratorij u East Houston Street 46. Tro{ak izgradnje laboratorija pokriva se kroz tro{ak izgradnje HE Niagara. Tesla ìvi u hotelu Waldorf-Astoria. Prvi agregat u hidroelektrani Niagara proradio je 25. kolovoza (28. kolovoza proradio je prvi izmjeni~ni sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjeni~ne dvofazne struje u hidroelektrani Krka kod [ibenika, gdje su tako|er primijenjeni Teslini patenti). 1896. – prikazao je beì~no daljinsko upravljanje

broda radioupravljanjem. Tesla je prikazao àrulju za molekularno bombardiranje koja }e otprilike 30 godina kasnije postati temelj konstrukcije ciklotrona. Te godine Tesla je izabran za po~asnog ~lana JAZU (danas HAZU), {to je prvo ~lanstvo od kasnijih osam svjetskih akademija.1899. - Tesla gradi visokonaponski laboratorij u Colorado Springsu, koji je bio namijenjen prou~avanju munja, eksperimentima beì~nim vezama te ima li Zemlja elektri~ni naboj (treba izazvati elektri~ne oscilacije Zemlje, umjetne potrese i mogu}nost beì~nog prijenosa energije).1900. - prekida pokuse u Coloradu zbog prekora~enja prora~una, premda je postigao niz izvrsnih rezultata, kao napon od 12 milijuna volti ili prvu umjetnu munju dulju od 41 metra. O pokusima Tesla vodi dnevnik s vi{e od 400 stranica, slikama i crteìma, koji je posthumno objavljen 1976. godine.1901. - objavljuje da je u Coloradu primio radiosignale iz svemira, odnosno s Marsa, {to novinari primaju sa podsmjehom i izruguju se progla{avaju}i ga «~udakom» i «lu|akom». Bez obzira na to, Tesla gradi veliku radiopostaju na Long Islandu. Ali Marconi ostvaruje beì~nu vezu izme|u Engleske i SAD-a i oduzima Tesli prednost. Zapo~inje sudski spor koji }e tek 1944. (godinu nakon njegove smrti) dokazati da je Tesla prvi otkrio beì~ni radioprijenos.1906. - nakon brojnih drugih eksperimenata, usporava se izgradnja radiopostaje i prekida se, a to je lo{e utjecalo na Teslin ugled.1909. - Marconi dobiva Nobelovu nagradu za fiziku.1912. - Tesla je predloèn za Nobelovu nagradu zajedno s Edisonom, ali on odbija kandidaturu.1919. - objavljuje niz ~lanaka pod nazivom »My inventions» (Moji pronalasci), koji }e u Zagrebu biti objavljeni u knjizi 1977. godine.1926. - povodom 70. godi{njice ro|enja, Tesla je dobio po~asni doktorat Zagreba~kog sveu~ili{ta, a 1936. i Beogradskog univerziteta. Osim toga, dobio je po~asne doktorate na jo{ 11 sveu~ili{ta diljem svijeta.1930. - seli se u hotel Newyorker blizu Centralnog parka i tu ostaje do kraja ìvota.1935. - ìvi kao umirovljenik od mirovine koju dobiva od kraljevske jugoslavenske vlade iz Beograda. Mirovinu je isposlovao njegov ne}ak Sava Kosanovi}, koji je bio konzul u New Yorku. Nikoga nije primao i ìvi osamljen, nepovjerljiv prema svima, jer mu èle ukrasti ideje. Tvrdi da je prona{ao «zrake smrti».1943., 8 sije~nja – Teslu su na{li mrtvoga u hotelskoj sobi, a pretpostavlja se da je umro dva dana ranije 6. sije~nja. Tijelo mu je kremirano, a 1956. je urna s pepelom prenesena u Teslin muzej u Beogradu. Te godine sve~ano je obiljeèna stota godi{njica ro|enja Nikole Tesle.

GDJE JE @IVIO I RADIO NIKOLA TESLA


u Hrvatsku

Uvod u Projekt Zavod za školstvo Republike Hrvatske izdao je prigodnu brošuru o Nikoli Tesli „Teslin dan“, namijenjenu školskom uzrastu djece. Ukratko je prikazano Teslino djetinjstvo, školovanje i prvi pokušaji, odlazak u Ameriku – vrijeme otkri a, predstavljen je svjetski sustav za komunikacije i na kraju je priložen pojmovnik. U toj prigodi, ravnatelj Zavoda prof. Vinko Filipoviuputio je predsjedniku Uprave HEP-a mr. sc. Ivanu Mravku zahvalu na potpori sljede eg sadržaja.

Poštovani gospodine Mravak,

Dostavljam Vam brošuru o Nikoli Tesli, koja izlazi u povodu 150. godišnjice njegova ro|enja (10. srpnja 1856.). Iskreno vam zahvaljujemo što je Hrvatska elektroprivreda pomogla objavljivanje brošure o izumitelju, koji je vjerovao da je najvažniji produkt stvarala~kog uma izum i da je njegov krajnji cilj potpuno ovladavanje uma prirodom i iskorištavanje njezinih sila za potrebe ~ovje~anstva.U programu obilježavanja Godine Nikole Tesle u Hrvatskoj, koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, uklju~en je zajedno s Hrvatskom elektroprivredom niz uglednih hrvatskih institucija, potvr|uju i svojim sudioništvom svu važnost Teslina djela za Hrvatsku i svijet.Vjerujemo da je brošura vrijedan uvod u ostvarenje kompletnog projekta obilježavanja godišnjice Nikole Tesle (CD-rom).

Srda~no Vas pozdravljam i zahvaljujem na potpori.

Ravnatelj

Vinko Filipovi

Izdana brošura „Teslin dan“ uz potporu HEP-a


U TE Plomin 1 ove su godine obavili veliki posao. Na dan posjeta TE Plomin, 25. svibnja o.g., obavljali su se zavr{ni radovi na rekonstrukciji rasklopi{ta 110 kV, kao i na 6,3 kV postrojenju u elektrani te novom pultu za ra~unalno upravljanje elektroenergetskim dijelom elektrane. Nakon zavr{etka ovog remonta, klasi~no upravljanje odlazi u povijest, a na scenu stupa suvremena informati~ka tehnologija.

NEOÊKIVANE PUKOTINE NA DIJAFRAGMI

U to vrijeme provodili su se i zavr{ni radovi na zatvaranju turbine. Naime, na remontu turbine glavni poslovi bili su otvaranje srednjetla~nog i niskotla~nog postrojenja pri ~emu je, kako nas je informirao direktor TE Plomin dr. sc. Ser|o Klap~i}, na srednjem bloku neo~ekivano prona|eno vi{e pukotina na dijafragmi. To je zahtijevalo dodatne neplanirane poslove, odnosno morala se obaviti obrada u tvornici {to je produljilo remont. Na generatoru je u vrijeme na{eg posjeta jo{ nedostajao rotor koji se, tako|er, nalazio u Kon~aru na zavr{nim ispitivanjima i vitlanju.

Na kotlovskom postrojenju radovi su bili skoro gotovi, a radovi na MRU opremi tako|er su bili pri kraju, kao i radovi na elektroopremi. Pri kraju su bili poslovi i na rekonstrukciji rasklopi{ta, najbitnijem i najsloènijem ovogodi{njem poslu, jer se od izgradnje 1969. godine do sada rasklopi{te

nije rekonstruiralo. Odgovorni u TE Plomin su nam rekli da se, istina, glavne i pomo}ne sabirnice izra|uju prema starom dizajnu, ali da }e zavr{etkom rekonstrukcije sigurnost opskrbe Istre biti pobolj{ana, posebice kada bude zavr{en i dalekovod Plomin – Vodnjan.

POSTROJENJE ]E NASTAVITI S DOBRIM PROIZVODNIM REZULTATIMA

Direktor TE Plomin dr. sc. Ser|o Klap~i}, zadovoljan je s obavljenim poslovima i drì da }e elektrana krenuti u probni pogon s manjim ka{njenjem zbog nepredvidivih radova na rotoru generatora te nastaviti s dobrom proizvodnjom postignutom u prva tri mjeseca ove godine. Naime, do 27. oùjka proizvedeno je 189.677 MWh elektri~ne energije, {to je ostvarenje od 102,6 posto (planirana proizvodnja je 184. 800 MWh). Elektrana je radila 1981 sati na mreì s prosje~nom snagom od 103.6 MW uz ~etiri sinkronizacije.

Osim zaposlenika TE Plomin, u ovogodi{njem velikom remontu sudjelovale su tvrtke „\uro \akovi}“, „Kon~ar“, „Turbomehanika“, „Energo“, „Siemens“.

Tijekom ovogodi{njeg remonta, svim brojnim poslovima (donosimo ih u posebnom okviru), osim direktora TE Plomin, dr. sc. S. Klap~i}a i tehni~kog rukovoditelja M. Radovi}a, rukovodili su i @ivko Cetina - rukovoditelj proizvodnje, Valter Vozila

S LICA MJESTA

Veliki remont postrojenja i rasklopi{ta TE Plomin 1

Klasi~no upravljanje zamjenjuje suvremena IT

Uskoro }e se rasklopi{tem i elektroenergetskom opremom u TE Plomin 1 upravljati mi{em,jer }e tijekom velikog remonta postrojenja i 110 kV rasklopi{ta klasi~no upravljanje biti zamijenjeno ra~unalnim (sustav SCADA)

>

Oni su najodgovorniji za remont i rad TE Plomin 1


- rukovoditelj tehni~ke pripreme i odràvanja, Karlo Vladimir Blaìna - rukovoditelj elektro i MRU slu`be, Robert Kranjac - odgovorni tehnolog za strojarnicu u TE Plominu 1, Luciano Laginja - rukovoditelj strojarske slu`be, Branko [umberac - rukovoditelj elektro odràvanja, Boris Vuki} - rukovoditelj tima za MRU (automatika) i Tomislav Martin~i}, odgovorni tehnolog za kotlovsko postrojenje TE Plomin 1.

Svi remontni poslovi u TE Plomin 1

Direktor TE Plomin dr. sc. Ser|o Klap~i}: s malim ka{njenjem zbog nepredvidivih radova TE Plomin 1 }e uskoro krenuti u pogon i nastaviti s dobrom proizvodnjom, a rekonstrukcija rasklopi{ta osigurat }e pobolj{anu sigurnost napajanje Istre elektri~nom energijom

Branko [umberac, rukovoditelj elektroodràvanja, budno bdije nad poslovima rekonstrukcije rasklopi{ta i ostale elektroopreme

A) STROJARSKA OPREMA

KOTLOVSKO POSTROJENJE:1. ugradnja prigu{iva~a buke na usisu ventilatora svjeèg zraka 2. zamjena ku}i{ta ventilatora recirkulacije 3. razvod ugljene pra{ine potrebna zamjena jednog cij. luka 4. gorionici ugljene pra{ine 5. sustav uljne potpale 6. sustav otpepeljivanja 7. dodava~i ugljena (potrebna ugradnja jednog transportnog lanca, pregled PIV reduktora, sanacija rukavaca kliznih leàjeva)8. remont mlinova ugljena 9. elektrofiltar (potrebna ugradnja reduktora otresanja EE), 10. pregled kanala zraka, dim. plinova, recirkulacije 11. zamjena kanala sv. zraka od PZZ do RZZ 12. sanacija cijevi loì{ta 13. rekonstrukcija me|upregrija~a 14. sustav ispuhivanja kotla 15. revizija ventilatora svjeèg zraka i dim. plina 16. parni zagrija~i zraka 17. revizija RZZ tvrtke ALSTOM18. revizija od{ljakiva~a, mje{alice pepela, drobilice

TURBINSKO POSTROJENJE:1. zamjena cijevnih lukova sek. kondenzata prema NS 2. pregled NS i zamjena brtvi poklopca otplinja~a NS 3. zamjena cjevovoda brtvene vode napojnih pumpi (potrebno izolirati)4. zamjena cjevovoda minimalnog protoka napojnih pumpi (potrebno izolirati)5. ~i{}enje kondenzatora, zamjena protektora 6. zagrija~i i ekspanderi 7. IPPT 4. ST zagrija~a 8. kondenzatne pumpe 9. pumpe ZRS 10. napojne pumpe 11. uljne pumpe 12. pumpe kru`na vode vakuum sustava 13. vakuum predpumpe 14. vakuum pumpe 15. pumpe demi vode 16. ventilatori za odsis uljnih para 17. pumpe pri~uvnog kondenzata 18. pumpe RMV 19. armatura 20. turbina: a. pripremne radnje (priprema spec. alata i naprava, izrada potrebnih projektnih rje{enja, defektaè tijekom pogona) b. VT turbina (demontaà izolacije s gornje polovice v. ku}i{ta, NDT ispitivanja, uklanjanje povr{inskih pukotina izbru{ivanjem) c. ST turbina (demontaà ku}i{ta brtvi, demontaà razdjelnih stijena iz umetaka, va|enje rotora, sanacija brtvenih limova rotora, balansiranje rotora) d. NT turbina (demontaà prestrujne cijevi, priprema za tla~nu probu, demontaà gornje polovice ku}i{ta zbog sanacije propu{tanja vakuuma) e. BZV VT, RV VT, BZV ST, RV ST (demontaà ventila) f. leàjni blokovi (demontaà poklopaca, ku}i{ta leàjeva, leàja) (le`. Blok 1: kontrola klinova, nalijeganja, obrada nove le`. {alice, tu{iranje le`. provrta, kontrola nalijeganja rukavca na leàjni provrt, kontrola poloàja prema uljnim brtvama, pode{avanje visine le`. bloka le`. Blok 2: kontrola klinova, nalijeganja, obrada nove le`. {alice, tu{iranje le`. provrta, kontrola nalijeganja rukavca na leàjni provrt, kontrola poloàja prema uljnim brtvama, pode{avanje visine le`. bloka le`. Blok 4: kontrola klinova, nalijeganja, obrada nove le`. {alice, tu{iranje le`. provrta, kontrola nalijeganja rukavca na leàjni provrt, kontrola poloàja prema uljnim brtvama, pode{avanje visine le`. bloka

le`. Blok 6: kontrola klinova, nalijeganja, obrada nove le`. {alice, tu{iranje le`. provrta, kontrola nalijeganja rukavca na leàjni provrt, kontrola poloàja prema uljnim brtvama, pode{avanje visine le`. blokag. servomotori BZV VT, RV VT, BZV ST, RV ST (demontaà) - ~i{}enje, dimenzionalna kontrola, defektaà, montaà h. regulacijski sklopovi (demontaà, kontrole i pode{avanja) - montaà i. uljni sustav (~i{}enje spremnika, demontaà i ~i{}enje uljovoda)j. defektaà BZV VT, RV VT, BZV ST, RV ST k. defektaà servomotora BZV VT, RV VT, BZV ST, RV ST l. montaà BZV VT, RV VT, BZV ST, RV ST m. rad na razdjelnim stijenama ST (pjeskarenje, NDT, kontrola dosjedanja na raz. plohi, dimenzionalne kontrole) n. sanacija razdjelnih stijena – NEPLANIRANA AKTIVNOST (popravak o{te}enih lopatica i njihovo ravnanje, demontaà i montaà oslonaca i klinova, izbru{avanje pukotina i navarivanje, korekcija geometrije, toplinska obrada, izrada oslonaca, zatika, upusta, ispitivanje, egalizacija razdjelne plohe, egalizacija `lijeba za klin, razvrtanje otvora ispod oslonaca, egalizacija prstena i bandaà, egalizacija brtvene povr{ine, egalizacija unutarnjeg promjera, obrada utora `lijeba) o. rad na umecima ST (pjeskarenje, kontrola i korekcija nalijeganja dosjednih ploha, ravnanje i korekcija 2. umetka, dim. kontrola) p. rad na vanjskom ku}i{tu ST (sanacija propu{tanja u zoni SLB, ugradnja sustava za brzo hla|enje, NDT, kontrola nalijeganja dosjedne plohe ku}i{ta, i korekcija) q. STORK klapne (revizija)

B) ELEKTROENERGETSKA OPREMA

1. REMONT PRIMARNE EEN OPREME

[to se ti~e remontno planiranih aktivnosti, preteìto su se do sada obavile aktivnosti na demontaì, defektaì stanja i prijevozu vitalnih dijelova u tvornicu na reviziju.

GENERATOR• demontaà generatora• izvla~enje rotora• skidanje spojke• skidanje kliznih koluta• skidanje hladnjaka vodika

TRANSFORMATOR OP]E POTRO[NJE• demontaà transformatora• rastavljanje u tvornici• defektaà transformatora

2. REMONT SEKUNDARNE EEN OPREME

Popravci, revizije , montaà i ispitivanja su u toku.

NAPOMENA:Za provo|enje aktivnosti zamjene opreme, bila su nu`na zna~ajna prespajanja, kako se na 110, 6,3 tako i na 0,4 kV naponu ne bi ugrozile ostale aktivnosti u remontu i normalno provo|enje svakodnevnih aktivnosti na lokaciji.Povremeno }e dolaziti do gubitka napajanja pojedinih dijelova postrojenja u cilju ispitivanja izvo|enja aktinosti na elektroenergetskim postrojenjima. Ti prekidi su naj~e{}e najavljeni na jutarnjim operativnim sastancima ili oprerativno preko inènjera smjene.

3. REKONSTRUKCIJA RASKLOPI[TA RP 110 kV:

3.1. Glavni gra|evinski radovi u rasklopi{tu (izvedeno)1. temelji za kontejnere,2. izra|eni su i ugra|eni novi kontrejneri 13 i 123. veze glavnih kabelskih kanala4. veze kabeliskih kanala za prespoj5. izvedeni su radovi na ru{enju temelja prekida~a osam komada i 15 komada EMP rastavlja~a


S LICA MJESTA

Veliki remont postrojenja i rasklopi{ta TE Plomin 1

Rekli su o remontu… MIRKO RADOVI], TEHNI^KI RUKOVODITELJ

Obavili smo uspje{no vrlo sloène i zahtjevne zahvate, a zbog neplaniranih o{te}enja postrojenja morali smo malo prolongirati rok zavr{etka remonta. Na rotoru generatora, nakon pregleda i utvr|ivanja stanja, morali smo izvesti revizijske zahvate. Naime, kod zavr{nog ispitivanja neo~ekivano su se identificirali me|uzavojni kratki spojevi pa je rotor, na kojemu je ve} bio obavljen generalni remont u Kon~aru, ponovno morao biti demontiran i saniran u tvornici.

KARLO VLADIMIR BLA@INA, RUKOVODITELJ MRU (AUTOMATIKA)

Rasklopi{te 110 kV Plomin 1 je u remontu prvi put nakon izgradnje 1969. godine. Obavljeni su vrlo sloèni i zahtjevni poslovi, tijekom kojih rasklopi{te nije bilo izvan pogona. Rije~ je o doista zna~ajnome zahvatu, a ni{ta manje zahtjevna nije bila ni zamjena sustava upravljanja elektroopremom.

LUCIANO LAGINJA, RUKOVODITELJ STROJARSKE SLU@BE

S obzirom da elektrana koristi uvozni ugljen koji je kvalitetniji od nekad kori{tenog doma}ega, u okviru remonta kotla bilo je nu`no pove}ati povr{inu me|upregrija~a u kotlu, kako bi se dobile ve}e vrijednosti me|upregrijane pare (5400C).Cilj je bio smanjivanje specifi~ne potro{nje bloka, odnosno pove}anje stupnja iskoristivosti kotla. Mo`da nije najva`nije, ali je zbog za{tite okoli{a potrebno spomenuti da ugra|ujemo i prigu{nice buke na usisnim kanalima ventilatora svjeèg zraka, gdje je prije bila zabiljeèna pove}ana buka.

Sto se ti~e turbina, razlog za remont bio je pove}ano zagrijavanje, odnosno propu{tanje pare na srednjetla~noj turbini, to~nije na ulazu pare u ku}i{te ST turbine. Rekonstrukcija je obavljena ugradnjom ulaznih kompenzatora. Nismo o~ekivali pove}an broj pukotina na dijafragmi, na statorskim lopaticama na ST turbini, ali budu}i da smo ih uo~ili, morali smo sanirati bru{enjem, ravnanjem i strojnom obradom.

Ivica Tomi}

Turbina je jo{ otvorena, ali uskoro }e biti spremna za rad

Stator je tu, ali nedostaje rotor koji je jo{ u Kon~aru na remontu

Rasklopi{te 110 kV rekonstruirano je prvi put nakon 37 godina rada Uskoro }e se iz ove sobe upravlja

Plominsko postrojenje priprema se za nastavak dobrih proizvodnih rezultata


Svi remontni poslovi u TE Plomin 1

Cjelokupni posao, zapo~et 1. travnja o.g. (pripremni radovi zapo~eli 1. oùjka), bit }e zavr{en po~etkom lipnja pa se prva vrtnja o~ekuje 6., a po~etak pogona 11. lipnja, ako ne bude iznena|enja

>

ati elektranom, uz pomo} ra~unalnog sustava SCADA

6. izvedeno je nabijanje terena, ispitivanje nosivosti, izliven podbeton na mjeru za osam komada temelja prekida~a i 15 komada postolja EMP rastavlja~a7. izliveni – 15 dana odstajali – montirani temelji za osam prekida~a8. izliveni – odstajali 15 dana, 30 komada temelja za EMP rastavlja~a – montirano 15 komada9. o~i{}eni svi glavni i sporedni kabelski kanali

3.2 Radovi na primarnoj opremi u rasklopi{tu (izvedeno)1. aktivnosti na prespoju 4 DV polja s tri mre`na transformatora2. demontirano osam komada prekida~a3. demontirano 35 komada EMP pogona4. demontirana kompletna instalacija zraka u postrojenju s pripadnim spremnikom i redukcijskom stanicom5. demontirane sve primane veze glavnih sabirnica i popre~nih spojeva u poljima prema sklopnim aparatima6. montirane police u novim djelovima kabelskih kanala7. montiran sustav DC za RP 110 kV (ispravlja~i, razvod ormari baterija)8. montirani ormari AC razvoda9. montirani ormari DC, AC podrazvoda u kontejnerima10. montirano tri komada prekida~a11. montirano osam komada EMP rastavlja~a

3.3 Radovi na sekundarnoj opremi u rasklopi{tu (izvedeno)1. izrada i montaà svih ormara sekundarne opreme u kontejneru 13 (6 DV polja, ormar mjerenja i brojila i komunikacije)2. izrada i montaà svih ormara sekundarne opreme u kontejneru 12 (mjerno polje, spojno polje, polje blok transformatora i polje transformatora op}e potro{nje, ormar obra~unskih mjerenja i brojila i komunikacije)3. izrada i montaà svih ormara sekundarne opreme u zajedni~koj relejnoj ku}ici UAC10 (ormar sredi{njeg registratora energije, komunikacije) 4. odspajanje svih kabela s ormari}a polja te sklopnih aparata i mjernih transformatora u deset polja5. uklanjanje starih kabela s polica u postrojenju6. zapo~eto polaganje novih kabela (veza ku}ica – kontejeri, kontejneri primarna oprema).

U RP110 kV su se zna~ajno intezivirale aktivnosti nakon stvaranja preduvjeta nakon obavljenog prespajanja 4 DV polja u ~voru Plomin (11 travnja 2006.)

Slijede aktivnosti na: dovr{etku gra|evinskih radova na ostatku temelja rastavlja~a te krpanju kabelskih kanala i izradi pokrovnih plo~a za kanale, na elektromonta`nim radovima, odnosno montaì prekida~a i EMP rastavlja~a, zamjeni uàdi glavnih sabirnica s pripadnim vezama na aparate te glavnina aktivnosti na polaganju kabela. Potom slijedi spajanje kabela, pode{avanje aparata, ispitivanje i pu{tanje u pogon funkcionalnih cjelina.

3.4 Gra|evinski radovi u zgradi bloka (izvedeno)1. postavljanje gipsanih plo~a u relejnom prostoru2. li~enje prostora3. bu{enje rupa za kabele4. zatvaranje vrata prema kotlu5. zatvaranje nepotrebnih rupa u podu.

3.5 Radovi na primarnoj opremi u zgradi bloka (izvedeno)1. demontirane }elije sa prekida~ima 6,3 kV dovoda na sabirnice op}e i vlastite potro{nje (tri komada)2. izra|ene i montirane nove 6,3 kV }elije sa prekida~ima, strujnim i naponskim mjernim transformatorima (tri komada)3. opremljena rezervna }elija na OP 6,3 kV4. demontirani stari pneumatski pogoni na svim rastavlja~ima u 6,3 kV postrojenju op}e i vlastie potro{nje5. ugra|eni novi EMP na rastavlja~e6. demontirani stari prekida~i za razdjelnik 17. ugra|eni novi prekida~i za razdjelnik 1 (1250 A)

8. demontirani stari prekida~i za plo~u rasvjete9. ugra|eni novi prekida~i za rasvjetu (2x 630 A)10. ugra|eni prekida~ 800 A u plo~u op}e potro{nje za napajanje BHA2011. ugra|eni prekida~ 400 A u plo~u nu`ne potro{nje za napajanje BNC2012. ugra|eni osigura~i za napajanje BHA20 od plo~e 2BHA2013. ugra|eni osigura~i za napajanje BNC20 od plo~e 2BNC20

3.6 Radovi na sekundarnoj opremi u zgradi bloka (izvedeno)1. izrada ormara sekundarne opreme u relejnom prostoru 12 komada (za{tie, upravljanje, komunikacije, mjerenje)2. demontaà ormara relejne za{tite DV polja ({est kom)3. demontaà ormara relejne za{tite generatora, blok transformatora, transformatora op}e potro{nje, transformatora vlastite potro{nje4. demontaà ormara signalizacije5. demontaà ormara brojila6. demontaà ormara sinkronizacije7. demontaà upravlja~kog pulta8. odspajanje svih kabela sa demontiranih ormara9. uklanjanje stare opreme upravljanja, za{tite i signalizacije u 18 VN }elija op}e i vlastite potro{nje 6,3 kV10. ugradnja novih terminala polja u 18 VN }elija11. ugranja novog sekundarnog oì~enja u 18 VN }elija12. demontaà stare opreme upravljanja, za{tite i mjerenja na NN razvodu razvodu EF13. ugradnja nove sekundarne opreme upravljanja, za{tie i mjerenja u NN razvodu I razvodu EF.Slijede aktivnosti na dovr{etku gra|evinskih radova na izradi poda, montaì ormara sekundarne opreme u relejnom prostoru te glavnina aktivnosti na polaganju kabela. Potom slijedi ispitivanje i pu{tanje u pogon.C) MRU OPREMA

1. Ugra|eni su AUMA servopogoni za odabir fino}e meljivosti ugljena, kao i pripadaju}i MCC u relejnom prostoru.

2. Radi lak{eg upravljanja i kontrole rada napojnih pumpi, izveden je monitoring vibracija napojnih pumpi na centralni sustav vo|enja – Teleperm XP.Nova instalacija na obje pumpe omogu}ava pra}enje 12 mjerenja vibracijske brzine, osam mjerenja relativnih vibracija , ~etiri mjerenja aksijalnog pomaka kao i dva mjerenja broja okreja.

3. Provedeno je servisiranje lokalnih sustava vo|enja/upravljanja - SIMATICI .Simatici za pra}enje temperatura generatora i struja velikih motora spojeni su na centralni sustav upravljanja – TXP.

4. Provedeno je servisiranje servopogona i to :Servisirani su EHS servopogoni , pneumatski kao i EM-pogoni (AUME).

5. Dovr{en je servis sustava uljne potpale s tim da je rekonstruirana instalacija zraka za ~i{~enje foto}elija te provedena rekonstrukcija instalacije za instrumentalni zrak ugradnjom odvaja~a kondenzata.

6. U tijeku je servisiranje svih lokalnih i daljinskih mjerenja.

7. Sve ostale planirane aktivnosti biti }e dovr{ene tijekom 2006 godine • ugradnja servopog. Voith nap. pumpe• ugradnja upravlj.jed. sigurnosnih ventila kotla• ugradnja relativ. vibracija turboseta ( 4,5 leàj)• zamjena opreme za uzimanje uzoraka• ugradnja ormara UPS-a za sustav vo|enja TEP1• servisiranje TXP sustava


HEP NOC

Prva autoplatforma s izolacijskim umetkom za rad pod naponom na srednjem naponu

îtateljima HEP Vjesnika predstavljamo novu generaciju specijalnih autoplatformi za rad pod naponom na srednjenaponskim vodovima do 35 kV. To je, naime, prva takva autoplatforma u HEP Operatoru distribucijskog sustava, ~ime je omogu}ena i obuka instruktora HEP NOC-a za RPN kombiniranjem tri poznate metode, kao i budu}i rad prvog obu~enog tima za RPN na srednjem naponu.

Takva autoplatofrma razvijena je zbog potrebe za pove}anjem upravlja~kih i tehni~kih mogu}nosti, ukupne ergonomije zaposlenika koji je koriste te modernizacije radnog voznog parka u francuskom EdF-u. Izra|ena je i ispitana prema europskim normama EN 280, EN 61057, EN 60855, te EN 954-1 i me|unarodnim standardima IEC 479-1, IEC 855, IEC 60060 i IEC 60479–1. Upravo }e EdF u idu}ih ~etiri do pet godina nabaviti ~ak ~etrdesetak takvih autoplatformi i njima zamijeniti petinu svojih autoplatformi za rad pod naponom.

PRILAZ KONZOLI STUPA S OBJE STRANE BEZ PREMJE[TANJA VOZILA

Prema strogim zahtjevima Edf SERECT izra|en je izolacijski umetak, francuska tvrtka REMA Engineering izradila je konstrukciju, a nadogradnja autoplatforme izvedena je u Italiji u radionicama CELA s.p.a. na 14 tonskom kamionu IVECO Eurocargo s me|uosovinskim razmakom od 3,8 m. Odabrani su stabilizatori H tipa, jer u odnosu na stabilizatore A tipa u svim slu~ajevima uvijek imaju jednaku povr{inu stabilizacije. Nagib terena na kojem autoplatforma moè izvesti stabilizaciju je do 12 posto (ili 7°). Pogon se, osim motorom kamiona, moè ostvariti i dizelskim motorom smje{tenim ispod platforme.

Dizalica autoplatforme sastoji se od dva zglobna i jednog teleskopskog dijela te njen maksimalni doseg iznosi 18 metara. Zbog mogu}nosti postavljanja izolacijskog umetka u razne poloàje i zakretanja odjeljaka za 90° ulijevo ili udesno, ovim strojem mogu}e je pri}i konzoli stupa s obje strane bez premje{tanja vozila. Autoplatformom upravljaju dva procesora smje{tena na stra`njoj strani okretnice, kroz izolacijski umetak prolazi samo hidraulika, a komunikaciju izme|u odjeljaka i okretnice omogu}uju

dva para infracrvenih predajnika i prijemnika. Upravlja~ke komande su vrlo osjetljive, njihov odziv izvrstan, a pokreti precizni i polagani. U slu~aju nu`de, odjeljci se spu{taju na tlo u vremenu kra}em od dvije minute. Elektri~no napajanje odjeljaka osigurava akumulator smje{ten ispod odjeljaka zajedno s alternatorom na hidrauli~ki pogon. Unutar odjeljaka su postavljene i me|usobno elektri~ki povezane metalne obloge, koje spajanjem hvataljke za izjedna~avanje potencijala na aktivni vodi~ oba odjeljka podiù na potencijal vodi~a. Tako|er, u svakom odjeljku nalaze se hidrauli~ke priklju~nice, omogu}uju}i upotrebu hidrauli~kih alata ~iji je radni tlak 700 bara.

DOPU[TENO OPTERE]ENJE 465 KILOGRAMA

Dielektri~ka svojstva izolacijskog umetka su takva da je mogu}e raditi pod naponom i u uvjetima s oborinama. Izolacijski umetak duljine 1,1 m izra|en je od iznimno otpornog fiberglasa, presvu~en silikonskom spiralnom ovojnicom i ispunjen 99,9 posto du{ikom pri tlaku 1,4 bara. Prije svake upotrebe nije nu`no ispitivati struju odvoda mikroampermetrom kao {to je to bio slu~aj kod starije generacije autoplatformi. Uz uvjet pravilnog odràvanja i skladi{tenja, jamstvo na ovaj dio je 20 godina. Izolacijski umetak je ponovno dielektri~ki ispitan u laboratoriju Instituta za elektroprivredu i energetiku, Zavod za visoki napon i mjerenja u Zagrebu, ispitnim naponima 40 kV i 90 kV u trajanju jedne minute, a elektrode su bile postavljene na polovicu izolacijskog umetka. Ni u jednom trenutku vrijednosti struje odvoda puznom stazom nisu prelazile grani~nih 40

A, odnosno 80 A. Nakon toga je izvedeno jo{ jedno ispitivanje naponom s elektrodama postavljenim na krajeve izolacijskog umetka, ispitnim naponom 120 kV u trajanju od deset sekundi, pri ~emu nije mjerena struja odvoda.

Mehani~ka svojstva autoplatforme s izolacijskim umetkom su takva da maksimalno optere}enje odjeljaka moè iznositi 265 kg (dvije osobe i alat), a izme|u odjeljaka se jo{ nalazi i pomo}na izolacijska dizalica, naprava koja uvelike olak{ava rad pod naponom, jer je njome mogu}e pridràvati terete mase do 200 kg. Zna~i, ukupno dopu{teno optere}enje je 465 kg. Mehani~ka ispitivanja (stati~ka i dinami~ka) izvedena su u Italiji tijekom preuzimanja autoplatforme. Izravnavanje odjeljaka je automatsko i procesor vodi ra~una da se oni ne mogu dovesti u nagnuti poloàj koji bi bio opasan za zaposlenike. Iznimno se, u slu~aju nu`de, premo{}uje ovaj sustav i izravnavanje provodi ru~no s okretnice te je tada odjeljke mogu}e dovesti u nagnuti poloàj koji olak{ava izvla~enje ozlije|enog zaposlenika.

Na kraju napomenimo da su trenuta~no u Europi u upotrebi samo tri autoplatforme ovog tipa, dvije u Slova~koj, a tre}a je na{a. Ina~e, u praksi jedna autoplatforma zadovoljava potrebe dvije ekipe za rad pod naponom. Budu}i da smo pro{le godine iskusili rad pod naponom na najteì na~in, opravdano po{tujemo ovaj mo}ni stroj koji nam je olak{ao i ubrzao rad.

Vladimir Caha

Mo}ni stroj zasluùje po{tovanje

Pristup suprotnoj strani i upotreba pomo}ne izolacijske dizalice za pridràvanje vodi~a

Autoplatforma omogu}ila rad pod naponom uz kombinaciju tri metode

Posao se prekida samo kada grmi

Obuka instruktora HEP NOC-a za rad pod naponom na naponskim razinama 10 kV, 20 kV i 35 kV ove je godine pro{irena s dvije nove metode rada i uskoro ulazi u svoju zavr{nicu. Pro{log prolje}a instruktori su obu~eni za rad metodom na udaljenosti, kada se radilo kori{tenjem izolacijskih motki, a zahvaljuju}i nabavljenoj autoplatformi s izolacijskim umetkom, ovog prolje}a omogu}eno im je raditi upotrebom izolacijskih rukavica i na potencijalu. Time je ostvaren preduvjet nuàn za kombiniranje navedenih metoda i pove}anje broja mogu}ih radova pod naponom, s tim da su istodobno radovi znatno olak{ani i ubrzani.

PROBILI LED

Instruktor EDF-SERECT, Pierre Di Vora, odlu~io je probiti led uz asistenciju prevoditelja Vladimira Cahe, koji je dodiruju}i golim rukama 10 kV vod pod naponom poligona HEP NOC-a prvi demonstrirao sigurnost rada na potencijalu faze. Zadatak je bio definirati sve opasne elemente, odrediti potrebne udaljenosti prema dijelovima na razli~itim potencijalima od radnog i o tomu izvijestiti instruktore na tlu. Nakon toga su instruktori Vinko Topi}, Zoran Jogun, Krunoslav Antolovi} i Ivan âkali} odradili jednaki zadatak. Na kraju su se demonstraciji pridruìli i ravnatelj Zdenko Mileti} te stru~no-pedago{ki voditelj Damir Raljevi}.

Osje}aj sigurnosti koji ulijeva nova autoplatforma s izolacijskim umetkom tijekom radova posebno je dolazio do izraàja u ki{nim uvjetima, pri kojima se rad pod naponom nije morao prekidati. Vremenski uvjeti ni tijekom ove obuke nisu bili naklonjeni neumornoj ekipi, koja je prestajala s radom samo pri pojavi grmljavine. Te je trenutke koristila za osvjeàvanje teorijskih znanja i vje`banje pedago{kih metoda kojima }e se koristiti u budu}im obukama. Iskustva vrhunskog stru~njaka SERECT-a iznimno su pomogla u slu~ajevima kada su se traìla dodatna obja{njenja i razmatrali uvjeti izvo|enja radova. Ona }e sigurno ostati u pisanom tragu u obrazovnim materijalima i uputama za definiranje uvjeta izvo|enja radova pod naponom na postrojenjima srednjeg napona. Spomenimo i pohvalu Pierrea Di Vora za trud instruktorskog tima pri samostalnom prijevodu i ure|enju tehni~kog opisa alata, materijala od skoro 500 stranica, kojim se definiraju dodatni uvjeti upotrebe i cjelokupnog odràvanja specijalnih alata potrebnih za ovu vrstu radova.

NAKON ZAVR[NE PROVJERE - CERTIFIKATIObuka je zapo~ela jednostavnijim radovima

poput izmjene K3 ovjesnih izolatora, skidanjem dvostrukog zavje{enja i ponovnog postavljanja vezne ìce. Kako su u tri tjedna instruktori napredovali, vje`be su postajale vrlo sloène tako da su vje`bani radni postupci nu`ni za izmjenu drvenog (betonskog) stupa ili vr{ne T konzole pod naponom, izradu dvostrukog zavr{etka na prolaznom stupu u ravnoj konfiguraciji i zamjenu dvostrukih zateznih izolatorskih lanaca.

Nakon ovog dijela obuke, instruktorima predstoje jo{ dva tjedna zavr{ne provjere s tehni~kim voditeljem projekta prijenosa tehnologije rada pod naponom Bernardom Schererom. Nakon toga }e im biti dodijeljeni certifikati, koji potvr|uju njihovu kompetentnost za obu~avanje na{ih montera, a koji }e u budu}nosti raditi na srednjenaponskim vodovima bez isklju~ivanja.


OBNOVLJIVI IZVORI

[ibenske vjetroelektrane

IPAK SE (O)KRE]E!Interes za izgradnju vjetroelektrane na

{ibenskom podru~ju pokazivali su potencijalni investitori odavno; prvi put prije dvadesetak godina, drugi put prije sedam godina i napokon prije tri godine. Poznato je da bez tre}e nema sre}e pa }e tre}i zainteresirani investitor u lipnju ove godine kazati, a {to drugo nego: Ipak se (o)kre}e! Naime, na brdima Trtar i Krtolin, udaljenima nekoliko kilometara zra~ne linije od [ibenika, na visinama od 400 do 500 metara, gradi se vjetropark s ukupno 14 vjetroelektrana.

U odnosu na prvi hrvatski vjetropark izgra|en pro{le godine na otoku Pagu, {ibenski }e biti dvostruko ve}i i ja~i: sedam pa{kih vjetroelektrana ima snagu od 5,9 MW, a 14 {ibenskih imat }e 11,2 MW.

Oko ovog vjetroparka za sada se vrte same ~etrnaestice: bit }e 14 vjetroturbina, vrijednost investicije je pribli`no 14 milijuna eura, od ~ega je 13 milijuna namaknuto dugoro~nim kreditima Bank Austria Creditanstalta i Zagreba~ke banke s rokom otplate od 14 godina od zavr{etka izgradnje.

Investitor izgradnje vjetroparka je Enersys d.o.o. iz Dubrovnika. Projekt je izradio zagreba~ki Tehno-ing, a savjetima su pomogli Institut Gra|evinarstva Hrvatske d.d. i Energetski institut Hrvoje Poàr.Glavninu opreme za vjetroelektrane proizvela je njema~ka tvrtka Enercon. Prijevoz opreme (te{ke i do dvadesetak tona) obavlja Zagrebtrans. Gra|evinske radove izveo je Sara|en iz Stankovaca, a monta`ne radove obavljaju Enercon, Zagrebtrans i Tudi} elektrocentar iz [ibenika.

ISPLATIVA INVESTICIJA

Vjetroparkom }e upravljati tvrtka Vjetroelektrane Trtar-Krtolin d.o.o. (skra}eno: VTK). Njeni osniva~i i vlasnici su njema~ke tvrtke WPD International GmbH i Enersys Gesellschaft für regenerative Energien mbH.

Isplativost investicije nije upitna, jer su prethodna ispitivanja pokazala da Trtar omogu}ava pribli`no 3000 vjetrovitih sati godi{nje, a vjetroelektrana je isplativa ve} s 2.200 sati. I prodaja vjetrovite elektri~ne energije je sigurna. Naime, investitor je s HEP-om potpisao Ugovor o otkupu proizvedene elektri~ne energije u sljede}ih 15 godina.

Procjenjuje se da }e ukupna godi{nja proizvodnja iznositi 32.000 MWh, {to }e biti dostatno za zadovoljavanje potreba pribli`no 10.000 ku}anstava.

Do dana pisanja ovog teksta, izgra|eno je {est vjetroelektrana, sedma je bila pri zavr{etku, a zapo~ete su osma i deveta. Svi radovi izvode se to~no prema planu pa investitor sa sigurno{}u ra~una da }e vjetropark biti dovr{en do kraja lipnja, kada }e uslijediti probni rad i priklju~enje na elektroenergetski sustav.

Visina stupova vjetroelektrana je 48 metara, a jednak je i promjer rotora, odnosno elisa. Dizalica kojom se podiù stupovi, glave rotora i rotor s elisama, visoka je 70 metara. Brzina okretanja bit }e do 20 okretaja u minuti, a obodna brzina lopatica (elisa)

Na gradili{te je {leper upravo dopremio stupove i lopatice

dosezat }e brzinu koja nije mnogo manja od brzine zvuka. Snaga svake vjetroturbine je 800 kW.

Osim vlasnika vjetroparka, korist od vjetroelektrana imat }e i prora~un Grada [ibenika, jer }e VTK godi{nje iz svog prihoda od proizvodnje elektri~ne energije izdvajati 0,5 posto kao naknadu za pomo} [ibenika u realizaciji projekta.

UTJECAJ NA OKOLI[

Koliko }e vjetroelektrana utjecati na okoli{ te{ko je re}i. Turisti~kim djelatnicima vjetroelektrane su otkrile lokaciju s koje puca prekrasan pogled na {ibenski okolicu i otoke. Planinari nisu zadovoljni, jer je okoli{ naru{en objektima i putovima. Biolozi se boje da }e vjetroelektrane otjerati brojne ptice koje obitavaju na ovom i okolnim brdima, a dokaz za to nalaze i u ~injenici da u Studiji utjecaja na okoli{ nije razmatran

utjecaj vjetroelektrana na ptice. Ho}e li i kome smetati buka koju }e stvarati rotori, znat }emo kad prorade.

U Prostornom planu [ibensko-kninske ùpanije predvi|eno je 14 lokacija za izgradnju vjetroparkova. Sljede}i vjetropark bit }e izgra|en na lokaciji Orliceblizu Greba{tice, desetak kilometara od [ibenika. Investitor }e biti Enersys, koji je zatraìo gra|evnu dozvolu za 12 vjetroturbina snage od po 800 kW. Nakon toga, najvjerojatnije }e uslijediti izgradnja vjetroelektrana na drni{kom i kninskom podru~ju, gdje se ve} obavljaju ispitivanja vjetropotencijala.

Osim Nijemaca, za gradnju vjetroelektrana interes pokazuju Austrijanci i [panjolci. Iskustva s prvim elektranama, nadajmo se, bit }e putokaz i doma}im investitorima da na{ vjetar zauzdaju u doma}im elektranama.

Postavljen je prvi od tri dijela stupa

Pogled na izgra|eni dio vjetroparka (u pozadini je Prokljansko jezero)

Draèn Nini}


POD POVE]ALOM

DP Elektra Karlovac

Nastavak kapitalnih investicija Direktor Boris Mlikan s najbliìm suradnicima Antonom Mudni}em, Josipom

Keki}em i Ivanom Tominovom u o~ekivanju primjene nove ogranizacije i sistematizacije

Nastavak zapo~etih kapitalnih investicija, privo|enje kraju obnove, po~etak elektroenergetskog razgrani~enja sa Slovenijom ...Sve su to najzna~ajniji ovogodi{nji poslovi DP Elektra Karlovac. O pojedinostima tih zahtjevnih i opse`nih radova saznajem od direktora Borisa Mlikana, uvijek susretljivog sugovornika. Ovdje su i njegovi najbliì suradnici Anton Mudni}, savjetnik, Josip Keki}, od pro{le godine rukovoditelj Slu`be za tehni~ke poslove i Ivan Tominov, rukovoditelj Slu`be za ekonomske poslove. Odmah me upoznaju s najva`nijim poslovnim pokazateljima.

Najprije naglasimo da je ovogodi{nji Plan redovnog poslovanja teàk (samo) 24,9 milijuna kuna. Prema rije~ima B. Mlikana, ovogodi{nji najva`niji kapitalni objekti su: dovr{etak rekonstrukcije TS 110/35/10 [var~a, rekonstrukcija (zamjena transformatora) u TS 35/10 kV Meku{je, zamjena za{tite u TS 35/10 kV Slunj i TS 55/10 kV Pla{ki te polaganje dva i pol kilometra novog kabela na potezu od TS 35/10 kV Novi centar do Dubovca. Me|u kapitalne investicije dakako spada i nastavak prelaska dijela Pogona Jastrebarsko na 20 kV napon. Osim toga, imaju jo{ puno posla s obnovom, kao i elektroenergetskim razgrani~enjem sa susjednom Slovenijom, nakon ~ega }e uslijediti preuzimanje napajanja pograni~nih podru~ja. Posebna su pri~aobveze ovog DP-a glede izgradnje HE Le{}e na njihovom podru~ju.

JO[ IMA NASELJA BEZ NAPONA

Uz podatke o tijeku obnove na njihovom podru~ju, Anton Mudni} je upozorio da jo{ uvijek u manje naseljenim podru~jima izme|u Slunja, Duge Rese i Vojni}a ima naselja bez napona. Za tu namjenu (Sanacija i obnova – SIO), ove im je godine osigurano 8,7 milijuna kuna, s tim da po{tuju na~elo: sa {to manje novaca rije{iti {to vi{e kupaca. Ukupno je rije~ o 500 do 800 ku}a i jednako toliko (budu}ih) kupaca ra{trkanih na velikom podru~ju. U tijeku su radovi oko Slunja, Barilovi}a i Tounja, gdje se grade novi dalekovodi, trafostanice i niskonaponska mreà te priklju~ci. Veliki im je problem nedostatak to~nih podataka o tomu gdje i tko to~no treba napon, oko ~ega stalno sura|uju sa humanitarnim udrugama i mjerodavnim ministarstvom. Za dovr{etak cjelokupne obnove i dovo|enje napona do svake ku}e potrebno im je jo{ pribli`no 20 milijuna kuna i te{ko je re}i kada }e staviti to~ku na obnovu.

PRVI KORAK KA RAZGRANIÊNJU SA SLOVENIJOM

[to se ti~e razgrani~enja sa Slovenijom, rije~ je o 19 trafopodru~ja na podru~ju Ozlja i Duge Rese (uz Kupu), koji se napajaju na 10 ili 20 kV naponu iz Slovenije. Karlov~ani o~itavaju i napla}uju potro{nju od tih kupaca, a na samoj granici postoji mjerno mjesto za skupno o~itanje i to potom rje{avaju me|udràvnom razmjenom elektri~ne energije. Zanimljiv je podatak da karlova~ka Elektra jedina ima stalnu razmjenu i da od Slovenije kupuje 1,9 GWh, koliko iznosi godi{nja potro{nja tih 19 trafopodru~ja, a ta koli~ina ~ini 98 posto ukupne razmjene na razini HEP Operatora distribucijskog sustava

za pro{lu godinu. Ove su godine, naime, za DP Elektra Karlovac prvi put osigurana financijska sredstva za tu namjenu i u tijeku su radovi na izgradnji triju DV 20 kV na podru~ju Pogona Duga Resa i jednog DV 20 kV na podru~ju Pogona Ozalj. Nakon {to to zavr{e taj prvi korakdo kraja ove godine, sljede}e godine nastavljaju sa jo{ pet trafopodru~ja.

[to se, pak, ti~e izgradnje HE Le{}e na njihovom podru~ju, DP je obvezan prije njezinog dovr{etaka osposobiti svoja stara postrojenja radi preuzimanja energije iz agregata biolo{kog minimuma. Zbog toga }e morati zamijeniti postoje}u staru TS 35/10 kV Generalski Stol i rekonstruirati postoje}i priklju~ni DV 35 kV od HE Le{}e do Generalskog Sola i dalje do TS Tu{mir u Dugoj Resi.

O kapitalnim investicijama saznajemo od J. Keki}a. U TS [var~a dovr{ena je revitalizacija i dogradnja 35 kV dijela postrojenja i u tijeku je natje~aj za 20 kV postrojenje. U TS Meku{je isporu~eni su transformatori i u tijeku je natje~aj za radove na ugradnji transformatora i uzemljenju zvjezdi{ta., dok su radovi za TS Slunj i za novi kabel za Dubovac u fazi projektiranja.

POLOVICA POGONA JASTREBARSKO NA 20 KV - OVE GODINE

U Pogonu Jastrebarsko se s prelaskom na 20 kV napon zapo~elo jo{ 2003. godine – najprije sa dva SN voda (50 kilometara DV i 25 TS). Pro{le su godine nastavili jo{ sa dva DV (20 kilometara DV i 19 TS) pa je sada na 20 kV ukupno 70 kilometara DV i 44 TS, {to je tre}ina Pogona. Ove godine namjeravaju dovr{iti prelazak jo{ tri srednjenaponska voda (90 kilometara SN vodova i 94 trafostanice) pa }e tada 50 posto potro{nje Pogona Jastrebarsko biti na 20 kV naponu. Za dovr{etak prelaska ~itavog Pogona potrebno je osigurati jo{ 10 milijuna kuna i ovdje se nadaju da }e taj posao potpuno biti zavr{en 2008. godine. Te radove djelomice obavljaju s vlastitim snagama, a djelomice uz pomo} vanjskog izvo|a~a. Karlov~ani su ostvarili vrlo uspje{nu suradnju s kolegama iz HEP Operatora prijenosnog sustava - PrP Zagreb - prigodom izvo|enja radova u zajedni~koj TS Zden~ina.

- Opredjeljenje je ovog DP-a dodatno smanjenje tro{kova poslovanja za pet posto ispod zadanih okvira Uprave. Naime, uo~eni su vrlo visoki godi{nji tro{kovi (vi{e od 600.000 kuna) za iznajmljivanje HT linija za potrebe Poslovne informatike i SDV i tu ima najvi{e prostora za {tednju. Naime, zbog velikih ulaganja u obnovu, zaostajemo u razvoju opti~ke mreè, kojom bi se povezali sa HEP-ovom i na taj na~in oslobodili se velikog tro{ka. Zbog toga uùrbano radimo na izgradnji svoje opti~ke mreè i uz dobru suradnju sa Sektorom za poslovnu informatiku nadamo se da }emo taj posao dovr{iti ove godine te opti~ki umreìti sve na{e pogone, rekao je B. Mlikan.

Upravo najve}i dio tro{kova u prva ~etiri mjeseca ove godine, ~ak 53 posto, otpada na zakup telekomunikacijskih veza, potvr|uje I. Tominov, od kojega saznajemo i ostale financijske pokazatelje DP Elektra Karlovac. Naime, u Planu redovnog poslovanja od 24,9 milijuna, izravni tro{kovi sudjeluju sa 2,8 milijuna kuna i u prva ~etiri mjeseca potro{eno je 35 posto. Tro{kovi odràvanja elektroenergetske mreè sudjeluju sa 10,2

milijuna kuna i u prva ~etiri mjeseca je iskori{teno 28 posto, dok op}i tro{kovi poslovanja sudjeluju sa 11,9 milijuna kuna, a od sije~nja do travnja iskori{teno je 30 posto, {to je manje od dinami~kog plana. Naime, ti se tro{kovi posebno nadziru i reù, za {to su odgovorni svi upravitelji pogona i rukovoditelji slu`bi. Moji sugovornici ne skrivaju zadovoljstvo zbog nastavka trenda smanjivanja tro{kova.

NAJVE]I PORAST POTRO[NJE NA SREDNJEM NAPONU

DP Elektra Karlovac ima 78.000 kupaca kategorije ku}anstvo te 7.500 kupaca kategorije poduzetni{tvo. Za prva ~etiri mjeseca preuzeli su 194,6 milijuna kWh ili pet posto vi{e nego u istom razdoblju pro{le godine. Svojim je kupcima za to razdoblje fakturirala 167,7 milijuna kWh ili osam posto vi{e nego u istom razdoblju pro{le godine. Kupci na srednjem naponu su preuzeli 42 milijuna kWh, {to je porast za 11 posto, dok kupci na niskom naponu kategorije poduzetni{tvo biljeè malo sporiji rast potro{nje od dva posto (preuzeli su 37 milijuna kWh). Ku}anstvima je fakturirano 74 milijuna kWh, {to je za osam posto vi{e nego pro{le godine, ali unato~ tomu, sudjelovanje ku}anstva u ukupnom ostvarenju u stalnom je padu i sada iznosi 44 posto. Gubici elektri~ne energije su smanjeni i iznose 13,79 posto.Ukupno je fakturirano 113,8 milijuna kuna ili 13 poto vi{e u odnosu na pro{lu godinu, a naplata za isto razdoblje iznosi 114 milijuna i ve}a je za 14,1 milijun kuna. Ukupna nenapla}ena potraìvanja 30. travnja o.g. iznose 33,5 milijuna kuna, {to potvr|uje da je napla}enost sve bolja, a rezultat je dugogodi{njeg dosljednog i upornog rada s kupcima.

NOVI PROPISI NAME]U BROJNE NOVE OBVEZE

Ovom prigodom, direktor B. Mlikan se posebno osvrnuo na nove Op}e uvjete o opskrbi elektri~nom energijom i Pravilnik o uvjetima priklju~enja.

- Novi propisi name}u brojne nove obveze i velike zada}e glede otvaranja trì{ta i druk~ijih odnosa prema kupcima, poput izdavanja elektroenergetske suglasnosti za sve nove, ali i stare kupce, dotjerivanja mreà, priklju~aka i mjernih mjesta. Mi moramo educirati na{e zaposlenike, ali i kupce, naglasio je B. Mlikan.

Kao i u drugim DP-ima, karlova~ko Distribucijsko podru~je boluje od manjka zaposlenika. Sada ih je samo 433, dok ih je prije rata bilo ~ak 600. Prema novoj organizaciji i sistematizaciji HEP Operatora distribucijskog sustava, od 1. srpnja o.g. njihov DP bi trebao imati 573 zaposlenika. Moji sugovornici dvoje o tomu, premda je neporeciva potreba za novim ljudima, osobito mladim inènjerima i monterima. Ipak, o~ekuju zapo{ljavanje odre|enog broja ljudi kako bi mogli po~eti lak{e disati. Osobito stoga {to jo{ ne znaju koliko }e ljudi prihvatiti odlazak u mirovinu, odnosno za sada im je poznato samo deset sigurnih kandidata za umirovljenje.

- Nakon po~etka primjene nove organizacije i sistematizacije, o~ekujemo izradu normativa radne snage i pravilnika o odràvanju elektroenergetskih distribucijskih postrojenja, poru~io je na kraju B. Mlikan.

Dragica Jurajev~i}


RAZGOVOR S POVODOM

Milutin Buri}, direktor PP HE Zapad

Premda je mnogo povoda za razgovor s direktorom PP HE Zapad Milutinom Buri}em, ovom prigodom razgovaramo o onim najaktualnijim: proizvodnji elektri~ne energije u prvom tromjese~ju ove godine, koja je ve}a za 20 posto od planirane; zalihama vode, koje su tako|er znatno ve}e od planiranih; predstoje}im remontima u hidroelektranama; potvr|ivanju certifikata za proizvodnju „zelene energije“.

HEP Vjesnik: U prva ~etiri ovogodi{nja mjeseca, u skoro svim elektranama Proizvodnog podru~ja Zapad nadma{eni su proizvodni planovi predvi|eni elektroenergetskom bilancom. Koliko na razini PP-a, a koliko u pojedinim elektranama?

Milutin Buri}: Na razini PP HE Zapad, proizvodnja je ve}a za pribli`no 20 posto od planirane. Svi na{i proizvodni pogoni, zna~i HE Senj, HE Vinodol, HE Rijeka, HE Gojak i HE Ozalj u skoro sva ~etiri ovogodi{nja mjeseca imali su proizvodnju ve}u od planirane. Proizvodnja u svim elektranama bila je iznimno dobra tijekom oùjka i travnja, kada smo proizveli skoro dvostruko vi{e elektri~ne energije od plana.

Dobrim proizvodnim rezultatima kumovale su iznimno povoljne hidrolo{ke okolnosti, jer su zbog obilnih padalina dobri pritoci vode, ali i na{a postrojenja bila su pogonski spremna za takav prihvat vode. Naime, sve su elektrane u tom razdoblju radile bez zastoja i ve}ih kvarova, tako da prakti~no nije izgubljena ni kapljica vode.

HEP Vjesnik: Moè li o~ekivati dobra proizvodnja i dalje, u nastavku ove godine?

Milutin Buri}: Mogu re}i da je realno o~ekivati proizvodne rezultate iznad planskih i dalje, tijekom godine, jer su akumulacijska jezera popunjena skoro dvostruko vi{e nego {to smo o~ekivali. Na{e su najve}e akumulacije Kru{~ica u Lici i Lokve u Gorskome kotaru. Kru{~ica je 1. svibnja ove godine bila popunjena vodom s 86 posto, a Lokve sa 75 posto ukupnog volumena. S obzirom na dobro stanje na{ih postrojenja, s optimizmom o~ekujemo sljede}e ovogodi{nje mjesece. Stanje proizvodnje u odnosu na planove te stanje zaliha vode, najbolje }emo ~itateljima HEP Vjesnika prikazati grafikonom.

HEP Vjesnik: Kada planirate remontne radove kako bi pripremili postrojenja za jesenske vode?

Milutin Buri}: Planove smo izradili odavno, termini su odre|eni i sve je spremno za po~etak remonta. U nekim elektranama ve} po~etkom lipnja. Primjerice, u HE Gojak, gdje }e ove godine biti obavljeni i najzna~ajniji i nasloèniji poslovi, potpuna obustava rada postrojenja planirana je od 1. do 20. lipnja. U to vrijeme }e se obaviti pripremni radovi za zamjenu turbine i turbinske regulacija AG 1 i AG 2 te demontaà predturbinskih zatvara~a.

Postrojenja ne}e raditi samo tih dvadesetak dana, premda }e se zamjena turbina i turbinskih regulatora obavljati sve do 1. listopada. To je najve}i i najzna~ajniji ovogodi{nji posao u elektranama PP HE

Zapad. Da bi se uspje{no obavio, planirana je jo{ jedna potpuna obustava rada elektrane od 15. kolovoza do 5. rujna, kako bi se u to vrijeme ugradili remontirani predturbinski zatvara~i AG 1 i AG 2. Sve ostalo vrijeme elektrana }e, uz remonte poslove, proizvoditi elektri~nu energiju, istina - smanjenim kapacitetom.

HEP Vjesnik: U va{oj najve}oj hidroelektrani – HE Senj, potpuna obustava rada postrojenja uvijek je delikatna zbog toga {to se mnogi gradovi i naselja du` obale i na otocima napajaju pitkom vodom iz akumulacija elektrane. Kako }ete to rije{iti ove godine?

Milutin Buri}: Potpunu obustavu rada HE Senj, zbog posebnih uvjeta koje ste naveli, planiramo samo od 29. svibnja do 3. lipnja. U to vrijeme }emo obaviti pregled i popravke u dovodnom tunelu Gusi} polje – Hrmotine, izvest }emo i reviziju rasklopi{ta 220 kV i rasklopi{ta 110 kV. Kasnije, tijekom srpnja i kolovoza, provodit }emo pojedina~ne obustave rada agregata, a u to vrijeme bit }e obavljen kapitalni remont generatora agregata broj 2. Tako|er }e biti nu`na potpuna dvotjedna obustava rada krajem rujna kako bi se zamijenila ~istilica fine re{etke na ulaznoj gra|evini Gusi} polje.

HEP Vjesnik: Kakvi su planovi remonata postrojenja, opreme ili dovodnih, odnosno odvodnih kanala u ostalim elektranama va{eg Podru~ja?

Milutin Buri}: Tijekom ljeta }emo u svim na{im elektranama obaviti remonte ili barem nu`ne poslove na odràvanju opreme i postrojenja. O remontu HE Senj sam odgovorio u prethodnom pitanju pa }u nastaviti s HE Sklope. Tamo }emo od 15. do 31. kolovoza zamijeniti numeri~ku za{titu generatora. U HE Rijeka, izme|u 26. lipnja i 19. kolovoza planiran je kapitalni remonti generatora agregata A, rekonstrukcija sustava hla|enja agregata, sanacija regulatora bloka agregata A te zamjena 110 KV mjernih transformatora na TS 110/35 kV Rijeka. U HE Vinodol, od 2. do 30. lipnja planiran je popravak dovodnoga tunela Bajer – Razromir, dok }e se u HE Ozalj od 10. srpnja do 31. kolovoza obaviti sanacija izlaznog kanala HE Ozalj 2.

Sve u svemu, ~eka nas puno ozbiljnog, sloènog i stru~nog posla. Budu}i da smo svaki posao pojedina~no dobro pripremili, nadamo se da }emo sve zavr{iti onako kako smo planirali.

HEP Vjesnik: S obzirom na narav proizvodnje i suradnju s Hrvatskim vodama, koji su zajedni~ki projekti?

Milutin Buri}: Zapravo, s Hrvatskim vodama svake godine provodimo zajedni~ke projekte, koji se izvode na vodotocima i od obostranog su interesa. Ove smo godine planirali zajedni~kim snagama i sredstvima urediti vodotoke Gacke, Rje~ine, Dobre i Kupe u neposrednoj blizini na{ih objekata.

HEP Vjesnik: Namjerno smo za kraj ostavili pitanje o davno zasluènom ceritifikatu za proizvodnju „zelene energije“. Kada je rok za njegovu provjeru, odnosno obnavljanje?

Proizvodnja izvrsna – remonti pripremljeni

Milutin Buri}, direktor PP HE Zapad: budu}i da su akumulacijska jezera na{ih hidroelektrana dobro popunjena i u sljede}im ovogodi{njim mjesecima moèmo o~ekivati dobre proizvodne rezultate

Proizvodni rezultati i popunjenost akumulacija

Milutin Buri}: Sve na{e hidroelektrane iz sustava PP HE Zapad imaju ceritifikate za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao uostalom i sve hidroelektrane HEP Proizvodnje. Krajem svibnja o~ekujemo stru~njake, koji }e provjeriti ispunjavamo li i dalje uvjete za taj ceritifikat. Njih zanimaju i dokumentacija i stanje postrojenja, odràvanje, sigurnost pogona, sigurnost predaje energije kupcima i sli~no. Budu}i da su sve na{e hidroelektrane i dalje primjereno pogonski spremne i da zadovoljavamo sve traène uvjete, vjerujem da }e se produljiti valjanosti ovoga ceritifikata.

Ivica Tomi}


S LICA MJESTA

Pogonski ured Vis

Zna se tako dogoditi da neko pogonskog podru~je ne obi|ete i po dvije, tri godine. Kada je o otoku Visu rije~ – to ne treba ~uditi. One 32 milje koje ga dijele od splitske rive ponekad se ~ine nepremostivom preprekom. Zimi se opravdavate na lo{e i rijetke trajektne veze, a ljeti na gu`ve koje stvaraju turisti. Sve u svemu, pravom zaljubljeniku u otoke svaki je neodgodivi radni zadatak itekako dobrodo{ao. Premda sam na Vis stigla zbog Dràvnog natjecanja mladih fizi~ara, prva mi je misao bila obi}i na{, Elektrodalmacijin, Pogonski ured i vidjeti {to je novoga. Jo{ nema, al' }e biti, govore mi doma}ini - rukovoditelj PU Ivan Draì}, koordinator poslova Nenad Milosavljevi} i referent Andrija Peribonio. I, ba{ kao naru~ene, susre}em dvojicu inènjera Projektnog biroa iz Splita, koji su se na trì{te otisnuli iz HEP-a prije nekoliko godina. Slavko Sa{a i Ivica Vulas do{li su ispitati mogu}nost ugradnje opreme za uspostavu kvalitetnih radio veza Pogonskog ureda s ostalim dijelovima DP-a. Naime, danas na{i Vi{ani to obavljaju putem HT-a, {to je skupo i neodgovaraju}e rje{enje. U njihovom dru{tvu zapo~eli smo krataki obilazak podru~ja, a start smo ozna~ili na lokaciji TS 35/10 kV, odakle su splitski projektanti mjerili kvalitetu signala usmjerenog prema bra~kom vrhu Vidova Gora. Tamo, kako kaè S. Sa{a, ve} postoji repetitor i sustav mreà povezanih s HEP-om i u tom pravcu treba usmjeriti i vi{ki signal. Po svemu sude}i, opti~ka vidljivost s ovoga mjesta je potpuna, ali treba zapo~eti daljnju razradu ovog Projekta.

SANACIJA 10 kV DALEKOVODA

Opra{tamo se od splitske ekipe i put nastavljamo prema dalekovodnim trasama koje treba obnoviti i trafostanicama koje treba izmjestiti. O ~emu je rije~ ubrzo }emo objasniti.

U ovom trenutku najùrniji i najva`niji posao Pogonskog ureda je sanacija deset kilometara dalekovodnih 10 kV trasa, {to je blizu tre}ine od njihovih 35 kilometara magistralnih vodova (bez odcjepa). Radove je naloìo elektroenergetski inspektor, a razlog su o{te}eni betonski stupovi postavljeni u vi{ko tlo ranih pedesetih godina pro{loga stolje}a. Kako kaù kolege, ovi su nosa~i dalekovoda uredno odradili svoj ìvotni vijek. Najugroèniji dio trase su dalekovodi od Visa prema Podselju i Podstra`ju do Milne te dionica Podselje – Marine Zemje. Prema inspekcijskom nalogu koji je zahtijevao ùrnost, Odjel razvoja DP-a predloìo je zamjenu betonskih stupova ~eli~no – re{etkastima i umjesto dana{njih bakrenih vodi~a presjeka 25 mm2 ugradnju vodi~a presjeka 95 mm2. Budu}i da takvo rje{enje traì druk~ije stupove od postoje}ih, a druk~iji stupovi i nova stupna mjesta, nova stupna mjesta nove probleme s vlasnicima parcela... to se u DP-u sjelo za stol, prou~ilo prijedlog sa svih strana, odvagalo: {to imamo a {to nemamo. Vidjelo se da imamo javne putove i ceste na kojima je lak{e ishoditi potrebne dozvole i kojima je lak{e ukopati kabelske trase pa se odlu~ilo da je najbolja opcija ona koja donosi kvalitetnu i cjelovitu

obnovu te dugoro~nu sigurnost opskrbe. Sve to se najbolje postiè kabliranjem trasa. Nakon takve odluke, zapo~elo se s postupkom pregleda trasa, katastarskih prerisa, izradu projektne dokumentacije te svega onoga {to prethodi zahtjevu za izdavanje gra|evne dozvole. Kako se ovako sloèn i opseàn posao ne moè odraditi do po~etka turisti~ke sezone, a inspekcija nije prihvatila prijedlog da radovi zapo~nu krajem godine kada se o~ekuje dono{enje oto~kog DPU-a te s njime i mogu}nost dobivanja potrebnih gra|evnih dozvola, Pogonski je ured prisiljen odraditi privremenu sanaciju dalekovoda. Privremeno rje{enje obavit }e se tako da }e o{te}ene i dotrajale betonce zamijeniti drvenjacima?!? S tim poslom zapo~et }e se za koji dan, a odradit }e ga ekipe splitske Slu`be za izgradnju i usluge.

U OÊKIVANJU DPU-a

Kako smo u ve} spomenuli nepostojanje oto~kog DPU-a kao uzro~nika nekih na{ih pote{ko}a, to~nije nemogu}nosti isho|enja dozvola za gradnju na{ih kabelskih trasa, to je nu`no naglasiti da se broj i opseg ovih pote{ko}a umnoàva kada su u pitanju lokacije za budu}e trafostanice. Premda potro{nja elektri~ne energije nije pravi pokazatelj nu`nosti izgradnje novih objekata, ipak su ovi potezi nu`ni zbog njene neodgovaraju}e raspodjele. Naime, najve}i broj trafostanica izgradio se prema tada{njim potrebama kupaca. Kako se otok danas razvija na potpuno druk~iji na~in, neki dijelovi potro{a~kog podru~ja su prenapregnuti i dostigli su svoje krajnje granice. Na nekim dijelovima ovog prelijepog otoka na{i zaposlenici ve} dulje vrijeme ne izdaju nove elektroenergetske suglasnosti i ne priklju~uju nove potro{a~e, premda je broj zahtjeva svakoga dana sve ve}i. U ovom trenutku, da bi djelomice ublaìli potrebe i udovoljili zahtjevima svojih potro{a~a, Pogonski ured Vis trebao bi izgraditi barem tri trafostanice 10/0,4 kV: TS Vis 11, TS Komià 8 i TS @enka.

Ova zadnja trafostanica, naime, ve} postoji - izgra|ena je prije pet godina. Ali, kada se na tom mjestu gradila nova prometnica, na{a je trafostanica dospjela na sam rub i sada postoji velika opasnost da je zakva~i neko vozilo ve}ih gabarita. Na{i su od op}inara zatraìli zemlji{te za izgradnju nove TS i dobili su ga ali kako nema DPU-a – nema ni gra|evnih dozvola. I sve stoji.

Kao zanimljivost i pokazatelj pona{anja lokalnih gra|evinara, moèmo navesti primjer TS Podstra`je. Ona je izgradnjom ceste ostala bez svog pristupnog puta - jednostavno je odsje~ena.

Prije nego {to zavr{imo ovaj vi{ki obilazak, kaìmo i to da na{e zaposlenike u predstoje}im mjesecima, poglavito ljetnima kada se vra}aju vlasnici vikendica, o~ekuje zavr{etak posla oko ugradnje limitatora svim svojim potro{a~ima. Polovica je ve} rije{ena, a do idu}eg ljeta bi trebali biti i ostali. Premda ih ima samo 17 na popisu zaposlenih, uklju~ivo {alterske i uredske poslove, toplo se nadamo da }e im to po}i za rukom.

IZME\U DALEKOVODA I TRAFOSTANICA

TS @enka - ostala potpuno na putu

Tonko Marinkovi}, Jo{ko Karuza i Dinko Poduje ugra|uju novi ormari} za budu}i Dom zdravlja u gradu Visu

Ivan Draì}, Slavko Sa{a, Ivica Vulas i Andrija Peribonio prou~avaju budu}u radio vezu s Visa prema bra~koj Vidovoj Gori

Viški monteri ugra|uju novi stup u uvali Ženka

Vero~ka Garber


PROMJENE

Restoran u sjedi{tu HEP-a u novom prostoru

Po~etkom svibnja o.g., u sjedi{tu HEP-a zapo~eo je s radom Restoran u novom prenamijenjenom prostoru biv{ih auto-radionica. Restoran su otvorili ~lanovi Uprave HEP-a na ~elu s predsjednikom mr.sc. Ivanom Mravkom. U povodu prvog dana rada Restorana, korisnicima usluga Restoran je ponudio bakalar – besplatno.

Restoran je veli~ine od 180 ~etvornih metara i kuhinje od 100 ~etvornih metara, kapaciteta za pribli`no sto mjesta. Dnevno se moè isporu~iti pribli`no 300 obroka. Osim fiksnog dijela, jedan dio prostora moè se podijeliti u nekoliko separea. Podsjetimo da su radovi preure|enja prostora zapo~eli u rujnu pro{le godine, a nedavno su zapo~eti i radovi na prenamjeni prostora biv{eg restorana na sedmom katu glavne upravne zgrade HEP-a.

Oslu{kuju}i reakcije tog prvog dana, moglo bi se re}i da su prvi dojmovi pozitivni, u smislu da je prostor ugodan, prozra~an i lijepo namje{ten. Najvi{e je primjedbi bilo na sku~eni prostor u kojem nema mjesta za formiranje reda onih koji ~ekaju na hranu pa ljudi stoje izme|u stolova i zapravo ulaze u diskrecijski prostor potreban pri jelu svakom ~ovjeku.

No, evo {to smo saznali nakon tri tjedna rada Restorana u novom prostoru.

REKLI SU…RENATA PETROVI], koordinator u Sektor za

tehni~ke poslove HEP Operatora distribucijskog sustava: Organizacija restorana, od ulaska, protoka i linije za podjelu hrane nije dobra, a i nedostaje nam automat za kavu.

JERE TOMA[EVI], voza~ u Uredu uprave: Ja sam jako zadovoljan s novim restoranom, super mi je, a i hrana je vrlo ukusna.

JOSIP MOSER, savjetnik: Ve} sam 40 godina na ovoj lokaciji i pamtim sve restorane, kuhare i konobare. Vidio sam puno restorana europskih elektroprivreda i stoga, s utemeljenjem, mogu re}i da ovaj na{ nije dobro prostorno rije{en. Oni koji su u redu stoje preblizu stolova, a nedostaje nam i kava nakon gableca.

ANTE STARÊVI], umirovljenik DP Elektra Zagreb: Jednom tjedno dolazim u restoran i moram re}i da mi je ljep{e bilo u starom, gdje je ugo|aj bio opu{teniji i nekako

intimniji. Osoblje restorana zasluùje sve pohvale, a i dobar je izbor hrane, samo nedostaje kava i gemi{t.

DIVNA ILIBA[I], likvidator u Sektor financija: Na lokaciju restorana nismo mogli utjecati, ali i nije lo{a. Pohvala za stoljnjake, kojih ispo~etka nije bilo, ali nedostaju i jastu~i}i za stolce te ukrasi na zidovima. Treba nam jo{ vremena da se naviknemo, a od nove kuhinje o~ekujemo jelovnik s vi{e ma{te i manje mesa. Osim toga, nemamo gdje popiti nakon jela ~a{u vode i petkom bevandu.

[to misli osoblje Restorana? Glavna kuharica Barbara Pikec napominje da se jo{ uhodavaju, ali da su se ve} dobro sna{li. Kaè da im je kuhinja manje prostrana nego u starom restoranu i preuskim je vratima odvojena od linije, ~ime je znatno oteàna podjela hrane.

Sve je lijepo i novo. Broj korisnika usluga Restorana, kaè, nije se smanjio i dnevno se kre}e oko 250. Na kraju je glavna kuharica obe}ala raznovrsniji i bogatiji jelovnik.

Konobar @eljko Spaji} ostao je bez svog {anka i kaè da se svi njemu àle {to nema kave i alkoholnih pi}a. Nadalje, zbog sku~enog prostora restorana morali su spojiti po tri stola, zbog ~ega korisnici negoduju i stoga on misli da je ovaj prostor samo privremeno rje{enje.

Koliko ljudi toliko ~udi i ukusa. Za prihvatiti svaku promjenu treba vremena.

U svakom slu~aju, pohvaljujemo oboga}ivanje jelovnika, jer se odnedavno svakodnevno nudi riba i morski plodovi.

Dragica Jurajev~i}

Koliko ljudi, toliko }udi

Osoblje Restorana u novoj kuhinji

CRTICA

Na{i izvan ureda HEP-a

ZDRU@ENI U RADU I UZ CETINU

Vedra lica mojih kolegica potvrda su dobrog raspoloènja

Prvoga dana rada novog Restorana zajedno su u bakalaru uìvali ~lanovi Uprave i zaposlenici sa zagreba~ke lokacije HEP-a

Pala je pri~a, ali pala je i pjesma

Kad je ne{to dobro osmi{ljeno i sve veseli, poèljno je da se i ponovi. To su 29. svibnja o.g. sa zadovoljstvom u~inili zaposlenici svih pogona i Stru~nih slu`bi splitskog PP HE Jug koji su se, ba{ kao i pro{le godine u ovo vrijeme, okupili na istoj lokaciji. Onima iz Obrovca i Knina, ba{ kao i onima iz Sinja, Trilja, Zadvarja, Omi{a i Splita, zborno mjesto bilo je izleti{te Radmanove Mlinice kraj Omi{a. Svi koji nisu bili sprije~eni slu`benim obvezama, njih tristotinjak, posudili su sat-dva od radnog vremena i pridodali im nekoliko sati svog slobodnog vremena kako bi se susreli i druìli u osvjeàvaju}em proljetnom ambijentu uz Cetinu. Pala je pri~a, pala je pjesma, domjenak je dobro sjeo, gemi{t dobro leg'o, a raspoloènje se diglo.Digle su se i noge lagane i zaplesale uz glazbu koja ne dopu{ta mirovanje. Potvr|uju li ova nasmijana i vedra lica mojih kolegica i kolega sve ve} re~eno?!

[email protected].


U Biblijskom vrtu mira, koji okruùje [kolu s 33 drvene skulpture osoba iz biblijske i kr{}anske povijesti, najbolja je u~enica kalni~ke {kole, Melani Radi}, uz pomo} kumova {kole, podigla na jarbol ponos kalni~kog kraja - Zelenu zastavu

Ste}i status me|unarodne Eko-{kole smatra se najve}im priznanjem u za{titi okoli{a {to ga na me|unarodnoj razini moè dobiti neka {kola. A takav status, izme|u ostalih {kola u Hrvatskoj, ima Osnovna {kola Kalnik.

Obnova statusa me|unarodne Eko-{kole i sve~ano podizanje Zelene zastave (nakon dvije godine provedbe programa u za{titi okoli{a), obiljeèno je 26. lipnja o.g.

O[ Kalnik kum~e je i prijatelj Hrvatske elektroprivrede, a to je {kola koja uvijek nanovo odu{evi svojim uloènim radom i trudom u odgajanje novog eko nara{taja. Proslavi obiljeàvanja Projektnog dana i Dana prijatelja kalni~ke {kole nazo~io je veliki broj u~enika i gostiju. Uz prisustvo kumova i prijatelja {kole, odràn je sve~ani kulturno-umjetni~ki program, kojim su u~enici pokazali na koji se sve na~in moè {tititi okoli{.

Ravnateljica {kole, Danica Crn~i}, ponovno je dokazala da je pravi majstor za organizaciju doga|aja,

dok su njeni u~enici svojom jednostavno{}u i izvedbom programa o~arali posjetitelje.

- Dobre ideje okupljaju ljude. Ideja Eko-{kole na Krièva~kom podru~ju za~eta je u ovoj [koli i traje ~etiri godine. Rezultati nisu izostali, postignuta je svijest o nu`nom o~uvanju prirode. Djeca su stekla navike o smanjenju otpada, {tednji vode i elektri~ne energije, koje prenose i na ostale ~lanove svojih obitelji – naglasila je D. Crn~i}.

U Biblijskom vrtu mira, koji okruùje [kolu s 33 drvene skulpture osoba iz biblijske i kr{}anske povijesti, najbolja je u~enica kalni~ke {kole Melani Radi}, uz pomo} kumova [kole, podigla na jarbol ponos kalni~kog kraja - Zelenu zastavu. Nakon umjetni~kog programa, svi prisutni mogli su se uklju~iti u jednu od u~eni~kih radionica, me|u kojima je posebno zanimljiva bila ona posve}ena Nikoli Tesli.

Zelena je zastava Eko-{kole Kalnik pokazatelj visoke kvalitete za{tite okoli{a i program koji daje najbolje rezultate u smislu odgoja mladih ljudi za odgovorno i ekolo{ko pona{anje. Hrvatska elektroprivreda je sve to, uz entuzijazam u~enika i nastavnika, prepoznala u O[ Kalnik. Kumstvo HEP-a i takve {kole u kojoj se mladi odgajaju za ljubav prema ~ovjeku, prirodi i radu nije bilo upitno.

Pomaù}i ostvarenju takvih plemenitih ciljeva, zajedno u~imo i sudjelujemo u ìvotu i radu, u profiliranju djece kalni~kog kraja.

Lucija Kutle

HEP I MLADI

Eko-{kola Kalnik, kum~e HEP-a, obnovila eko-status

Zelena zastava (i dalje) u oazi mira

Melani Radi}, osma{ica O[ Kalnik, najbolja je u~enica pa joj je s pravom pripala ~ast da uz pomo} kumova {kole na jarbol izvjesi Zelenu zastavu

Uz 50. obljetnicu postojanja splitskog Prijenosa

GRADE]I SEBE TVRTKA JE GRADILA I NASKada sam, prije pet godina, pisala o 45. obljetnici

Prijenosnog podru~ja Split, rekli su mi da navratim za pet godina kada }e pripremiti veliku fe{tu. A kada to obe}aju Dalmatinci, treba im vjerovati, jer oni su ljudi od ri~i. Potvrdili su to 8. svibnja o.g., kada su zaposlenici dana{njeg PrP-a Split, u svoje ime i za svoj ra~un, kako bi se to pravno reklo, organizirali sve~anost posve}enu pedesetgodi{njici organizirane prijenosne djelatnosti u Dalmaciji. Prvi put, a dugo ve} radim, prisustvovala sam proslavi koju su osmislili, organizirali, isfinancirali i u njoj uìvali sami zaposlenici, bez potpore i udjela rukovoditelja. Uz pripomo} sindikalnih organizacija, svi su se okupili u hotelu Split - i umirovljenici i radno aktivni, i stari i mladi, njih pribli`no 270.

O povijesti djelatnosti koja je nu`na spona izme|u proizvodnje i distribucije elektri~ne energije govorio je dugogodi{nji prijenosovac Ante Delonga, a svojim kolegama obratio se i savjetnik direktora Jadranko Radovanovi}, umirovljenik Niko Fu{tar te sindikalni povjerenik Matko Utrobi~i} koji je, izme|u ostalog, rekao:

- Grade}i sebe tijekom ovih pet desetlje}a, tvrtka je izgradila i nas pa se ovom prigodom zahvaljujem svim na{im prethodnicima, vrlim stru~njacima, dobrim ljudima i susretljivim kolegama, koji su prenosili svoja dragocjena

znanja na sve nas kako bismo zajedno bili bolji, kvalitetniji i sposobniji na dobrobit na{e tvrtke.

Minutom {utnje bili su u sje}anju sa svim svojim kolegama koji vi{e nisu ìvi, a me|u njima spomenuti su i biv{i direktori Petar Grubi{i} i Vojmir Dvornik. Pisanom porukom nazo~nima se obratio i dugogodi{nji tehni~ki

direktor i jedan od osniva~a prijenosne djelatnosti u Hrvatskoj Karlo Oègovi}, kojega je bolest sprije~ila da im se pridruì. Nakon slu`benog dijela sve~anosti, kojeg je svojim pjesmama uljep{ala mu{ka klapa Elektroprijenos,druènje prijenosovaca nastavljeno je uz ples i pjesmu.

[email protected].

Zaposlenici dana{njeg PrP-a Split, u svoje ime i za svoj ra~un, organizirali su sve~anost posve}enu pedesetgodi{njici organizirane prijenosne djelatnosti u Dalmaciji


Po~etkom pro{log mjeseca, to~nije 4. i 5. svibnja, u prostorijama splitskog PP HE Jug odràn je radni sastanak Stru~ne grupe za za{titu na radu i za{titu od poàra HEP Proizvodnje. Svrha sastanka bila je dogovor o provedbi odre|enih aktualnih poslova te utvr|ivanje zadataka zajedni~kog interesa za proizvodnu djelatnost.

Konstituiranjem HEP grupe, na razini dru{tava s ograni~enom odgovorno{}u bilo je nu`no i nadalje ure|ivati ZNR i ZOP na razini pojedinih dru{tava te donositi akte, upute, isprave i druge dokumente za provedbu odre|enih mjera, sukladno zakonskim

odredbama. Za to je u HEP-Proizvodnji zaduèna Slu`ba za{tite na radu i za{tite od poàra koju, prema vaè}im aktima, ~ine stru~njaci za za{titu na radu i za{tite od poàra iz svih pogona i proizvodnih podru~ja. Slu`ba za ZNR i ZOP je okupila stru~njake s potrebnim znanjem i dugogodi{njim iskustvom iz spomenutih podru~ja. Dio tih stru~njaka izabran je u Stru~nu grupu koja uspje{no uskla|uje zajedni~ke aktivnosti, {to je prepoznatljivo prema rezultatima koje postiù u podru~ju svog djelovanja. Zbog sli~nih, ali i razli~itih tehnologija zastupljenih u proizvodnim procesima, kao i opasnostima

ZA[TITA NA RADU

Stru~na grupa za za{titu na radu i za{titu od poàra HEP Proizvodnje

NEZAOBILAZNA KARIKA U RADU

koje su prisutne pri radu, na sastancima Stru~ne grupe razmjenjuju se razli~ita iskustva i budno se prati provedba zakona i podzakonskih propisa, kao i akata HEP Proizvodnje. Njezin rad o~ituje se prvenstveno u ~injenici da se svi normativni akti izra|uju timski i predlaù poslodavcu za dono{enje prema potrebama Dru{tva. Jednako tako, izra|uju se i razli~ite upute i radne isprave koje su prilago|ene svakodnevnoj uporabi unutar te djelatnosti. Timskim radom pronalaze se najbolja rje{enja, {to potvr|uju i podaci s terena koji pokazuju kontinuirano smanjenje ozljeda na radu, a time i tro{kova, kao i smanjivanje materijalnih {teta u proizvodnom procesu.

Splitski radni sastanak, kao i niz predhodnih, imao je za cilj pronalaènje najboljih rje{enja u provedbi novih izmjena i dopuna odre|enih pravilnika, kao i obveza koje iz njih proizlaze za pogone i Proizvodno podru~je unutar HEP Proizvodnje. A to zna~i izradu, doradu i predlaganje konkretnih zadataka i odre|ivanje izvr{itelja. Sve navedene aktivnosti Stru~ne grupe idu k tome da se {to vi{e suzi prostor u razmi{ljanju da je za{tita na radu i za{tita od poàra sporedni ~imbenik u proizvodnom procesu. I na ovom sastanku je potvr|eno da je za{tita na radu i za{tita iod poàra obvezatna i nezaobilazna karikau ukupnoj djelatnosti HEP Proizvodnje.

U pratnji svog doma}ina Miroslava Guve iz PP HE Jug, ~lanovi Stru~ne grupe posjetili su Pogon HE Peru}a, gdje su drugog dana nastavili s programom rada.

[email protected]~njaci ZNR i ZOP svojim primjerom pokazuju ~emu sluì kaciga

Temeljem odredbi Pravilnika o za{titi od poàra u Hrvatskoj elektroprivredi, glavna zada}a HEP Operatora distribucijskog sustava je provo|enje mjera i radnji za otklanjanje uzroka poàra, sprje~avanje nastupanja i {irenja poàra, otkrivanje i ga{enje poàra, a u svrhu za{tite ljudi i imovine.

Za ispunjavanje osnovnih zada}a iz za{tite od poàra, iznimno je pogodna i zanimljiva jednostavna automatska vatrogasna naprava, prezentirana ~lanicama HEP grupe koje su pozitivno ocijenjenili stru~njaci za za{titu od poàra u HEP-u.

Rije~ je o staklenoj ampuli duljine 280 mm, vanjskog promjera 60 mm i volumena teku}ine 580-590 cm3. Ukupna masa naprave iznosi pribli`no 1 kg. Teku}ina kojom je punjena ampula je dietilenglikolmonobutil - eter, koji se ne nalazi na popisu otrova i ne ugroàva ljudsko zdravlje, {to je iznimno va`no prigodom aktiviranja naprave.

Automatska vatrogasna naprava moè se aktivirati na tri na~ina u slu~aju nastanka poàra: automatski, kada temperatura okoline dostigne vrijednost iznad 85ºC ± 5ºC, pri ~emu prsne staklena ampula i teku}ina se izlije u okolinu; bacanjem ampule u vatru, pri ~emu dolazi do razbijanja ampule i razbijanjem ampule i mije{anjem s vodom, a nakon toga se tom mje{avinom gasi poàr.

Naprava gasi poàre tipa A i B, pri ~emu je podru~je ga{enja jedne naprave 8 m3 za poàre tipa A (ga{enje poàra ~vrstih materijala u zatvorenom prostoru), odnosno 0,44 m x 0,44 m za poàre tipa B (ga{enje zapaljivih supstanci, primjerice goriva).

Naprava je iznimno jednostavne konstrukcije i za rukovanje nije potrebno nikakvo tehni~ko znanje. Osim toga, jednostavno je i postavljanje naprave pomo}u nosa~a na zid blizu potencijalnog uzro~nika poàra. Vijek trajanja jedne naprave je deset godina, a tijekom ìvotnog vijeka ne iziskuje odràvanje, niti ju je potrebno periodi~ki ispitivati.

PRIKLADNA ZA TS 10(20)/0,4 kV, SMJEŠTENIM U STAMBENIM ZGRADAMA

Kao dokaz efektivnosti i zadovoljenja uvjeta potrebnih za ga{enje poàra, naprava posjeduje sljede}e dokumente: Mi{ljenje o aparatu za automatsko ga{enje poàra – Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Potvrdu o tipnom odobrenju – Hrvatski registar brodova, Zapisnik o ispitivanju – U~ili{te vatrogasne i civilne za{tite MUP Zagreb i Izvje{}e o kontroli podudarnosti – U~ili{te vatrogasne i civilne za{tite MUP Zagreb.

Ga{enje poàra automatske vatrogasne naprave prikazan je u NOC Velika 14. srpnja 2005. godine. Stru~njaci za za{titu od poàra HEP Operatora distribucijskog sustava ocijenili su da je automatska vatrogasna naprava (bez posebnog nadzora) pogodna za primjenu u distribuciji u zatvorenim prostorima i to u: trafostanicama 10(20)/0,4 kV smje{tenim u stambenim, poslovnim zgradama, radionicama i proizvodnim halama; kotlovnicama; kuhinjama i u prostorima lakirnica (ba`darnice).

Zbog podizanja stupnja sigurnosti od {irenja poàra, odlu~eno je da }e se automatska vatrogasna

Jednostavna i u~inkovitanaprava ugraditi u prethodno navedene prostore. Broj i lokacije postavljanja tih vatrogasnih naprava odre|uje svako distribucijsko podru~je posebno, ovisno o specifi~nim potrebama.

HEP Operator distribucijskog sustava je korisnik takvih prostora te je prvi korak primjene automatske vatrogasne naprave implementacija u trafostanice 10(20)/0,4 kV, smje{tene u stambenim zgradama. Na ovaj na~in prvenstveno se vodi briga o za{titi stanara zgrade i njihovoj imovini od izbijanja poàra, kao i o imovini HEP-a. Takav odabir tipova objekata za po~etak implementacije automatske vatrogasne naprave opravdan je stoga {to je samo zaposlenicima distribucijskih podru~ja dopu{ten ulazak u trafostanicu te je u slu~aju eventualnog poàra, a do dolaska deùrne ekipe, stanarima nemogu}e ugasiti poàr.

S ugradnjom automatske vatrogasne naprave zapo~elo se krajem travnja o.g. u DP Elektra Zagreb, gdje ih se planira ugraditi pribli`no 150 - u trafostanice smje{tene u stambenim zgradama u gradu Zagrebu. Ugra|uje ju se u pojedinu trafostanicu prigodom redovnog odràvanja i to na zid, neposredno iznad niskonaponskog razvoda. Takva lokacija je opravdana zbog ~injenice da je upravo niskonaponski razvod naj~e{}i izvor poàra u trafostanicama 10(20)/0,4 kV.

U skoroj budu}nosti, o~ekuje se postupna implementacija automatske vatrogasne naprave u ostalim distribucijskim podru~jima, prema modelu ugradnje u DP Elektra Zagreb.

Pripremio: Dinko Hrkec

ZA[TITA OD PO@ARA Po~ela ugradnja automatske vatrogasne naprave u HEP Operatoru distribucijskog sustava


Sjednicu 5. izborne skup{tine HEP-ov sindikat TEHNOS odrào je u donjostubi~koj Termi Jezer~ica, gdje se 10. svibnja okupilo 49 od 56 pozvanih delegata kako bi izabrali svoje novo vodstvo. Skup{tinu je otvorio njen predsjednik, Petar Vladislavi}, a sudionicima se u ime Uprave HEP-a obratila Bernarda Peji}, direktorica Sektora za kadrovske poslove. Pritom je izrazila nadu da }e budu}a suradnja biti jo{ bolja, jer – kako je rekla: svi smo na istom brodu u HEP-u.

Nakon izbora radnih tijela Skup{tine, opse`no Izvje{}e o radu u proteklom razdoblju podnio je dosada{nji predsjednik Miljenko Prugove~ki. Kao razloge ka{njenja odràvanja ove Skup{tine naveo je sveop}u klimu i nepravodobno odràvanje izbora u podru`nicama te najavu {trajka dva puta zbog, prema njegovim rije~ima, sramotnog Kolektivnog ugovora izme|u poslodavca i HES-a. Jo{ jedan razlog je i poku{aj ujedinjenja sindikata TEHNOS, Nezavisnog sindikata i sindikata EKN te na taj na~in stvaranja jedinstvenog i broj~ano sna`nijeg i ve}eg sindikata.

Izvijestio je o brojnim sjednicama Predsjedni{tva te zajedni~kih sjednica s Glavnim odborom, odbora i komisija…U proteklom razdoblju najvi{e se raspravljalo i donesene su najzna~ajnije odluke o Kolektivnom ugovoru, odnosima s poslodavcem, me|usindikalnoj suradnji u HEP-u, najavama {trajkova, izborima radni~kih vije}a, restrukturiranju HEP-a, organizacijskim pitanjima TEHNOS-a te raspravama i odlukama sredi{njice (ranije EKN, a sada UNI-CRO).

M. Prugove~ki se posebno osvrnuo i na golemi posao koji je TEHNOS odradio za svoje ~lanove oko podizanja 1.200 tu`bi zbog neispla}enih prava iz Kolektivnog ugovora. Pritom je naglasio da za tro{kove tu`bi jedino TEHNOS od Uprave HEP-a nije dobio sredstva.

ZA PO[TENIJE VREDNOVANJE RADA I UVJETA RADA SVIH ZAPOSLENIKA HEP-A

TEHNOS danas ima 1457 ~lanova u~lanjenih u 16 podru`nica, {to je za 126 ~lanova vi{e nego u vrijeme odràvanja prethopdne Skup{tine. Njihovo ~lanstvo poglavito ~ine zaposlenici u smjenskom ciklusu (61 posto), ali i oni izvan smjene (39 posto) i ~ine ga mu{karci (98 posto), a u ~lanstvu ima samo 27 èna.

U daljnjem izlaganju. M. Prugove~ki govorio je o posljednja tri Kolektivna ugovora i razlozima zbog kojih ih TEHNOS nije potpisao.

- Ovaj se sindikat nije vodio na~elom „bolje ikakav nego nikakav“, a ono je u kona~nici rezultiralo „s manje od ni{ta“. Zbog neslaganja sa sadràjem i na~inom potpisivanja Kolektivna ugovora, TEHNOS je dva puta najavio i {trajk, koji nismo proveli zbog postignutih sporazuma s poslodavcem, ~ijih se odredbi u oba slu~aja poslodavac, na àlost, nije pridràvao. A {to je to {to je TEHNOS traìo u Kolektivnom ugovoru? Samo ono {to svaki Kolektivni ugovor mora sadràvati – tipizaciju i vrednovanje radnih mjesta i oteànih uvjeta rada. TEHNOS je od nove Uprave opravdano o~ekivao pravedniji odnos i jednaki pristup spram svih registriranih sindikata HEP-a, {to se nije dogodilo. Zadnji Kolektivni ugovor drasti~no smanjuje ve} ste~ena, osobito materijalna, prava zaposlenika, a nije rije{io ni dnevnu stanku radnicima koji rade u smjenama i zbog specifi~nosti posla ne mogu to svoje pravo konzumirati. Takav Kolektivni ugovor je TEHNOS-u neprihvatljiv, jer ponovno ne sadràva tipizaciju i vrednovanje radnih mjesta i stoga ne jam~i sigurnost radnih mjesta u slu~aju privatizacije. Zbog svega toga TEHNOS sve vi{e razmi{lja o poduzimanju industrijskih akcija, za koje valja pripremiti ~lanstvo i ne}e se prepla{iti prijetnji pojedinaca i grupa, jer se zalaù za po{tenije vrednovanje rada i uvjeta rada za sve zaposlenike HEP-a, rekao je M. Prugove~ki.

Dosada{nji predsjednik osvrnuo se potom i na me|usobne odnose HEP-ovih sindikata, ustvrdiv{i da su oni izme|u TEHNOS-a, EKN-a i Nezavisnog sindikata radnika

HEP-a dobri , ali u praksi bez prave suradnje i u~inkoviti. Stvaranje TEHNOS-a zaposlenici HEP-a su prihvatili s odobravanjem i taj je sindikat tijekom proteklih godina puno u~inio za svoje ~lanstvo. Me|utim, stvaranjem HES-a, kao ve}inskog sindikata, mnoge su ideje iz programske deklaracije TEHNOS-a, na àlost bile zako~ene. Nadalje se osvrnuo i na rad njihove sredi{njice UNI -CRO, kojoj je TEHNOS pri{ao nakon razlaza 2002. godine sa EKN-om. UNI-CRO je najmla|a sredi{njica sa vi{e od 20.000 ~lanova i nakon zavr{etka organizacijskih pitanja njezin se rad usredoto~io na poku{aje ujedinjavanja svih ~etiriju sindikalnih sredi{njica Hrvatske. Od toga nije bilo ni{ta i to ponajbolje ocrtava postoje}e stanje na sindikalnoj sceniHrvatske, koje se preslikava i na odnose me|u sindikatima unutar tvrtki. Svoje Izvje{}e M. Prugove~ki je zavr{io rije~ima poruke novom ~elni{tvu:

- Na{ sindikat stvaran je u ratnim uvjetima i u to je vrijeme vodio je bitku za prava radnika. Premda smo neke bitke izgubili, na{ TEHNOS nikada nije izgubio du{u sazdanu od va{eg dostojanstva i neka tako ostane i dalje. ûvajte na~ela i dostojanstvo na{eg sindikata!

P. Vladisavi} je zahvalio M. Prugove~kom na svemu {to je u~inio za TEHNOS i njegove ~lanove, jer sindikati su vaàn, kako je rakao, demokratski suport i bez sindikata nema puta ka Europi. Sindikati su dokazali da zna~ajno utje~u na odluke vlada demokratskih zemalja, a katkada izazivaju i promjene vlada. Slavko Mandeki} je dosada{njem predsjedniku u znak zahvalnosti TEHNOS-a predao umjetni~ku sliku te napomenuo kako }e i u daljnjem radu ra~unati na njegovu pomo} i potporu.

UJEDINJENJE (NEKIH) SINDIKATA

Financijsko izvje{}e podnio je Goran Tomi}, jedan od ~lanova TEHNOS-a od prvih dana, koji je uz trdnju koliko para toliko muzike, naveo i ~injenicu da su ipak s malo novaca postigli puno.. Zbog toga imaju ~isto poslovanje, a {to se ti~e Pravilnika o pomo}i svojim ~lanovima, on je vi{e Plan dobrih èlja nego realnosti. Spomenuo je da u Prijenosnom podru~ju Split TEHNOS i HES funkcioniraju zajedno, {to je na razini HEP-a te{ko zamisliti. Nakon izvje{}a u raspravu su se uklju~ili poglavito kandidati za novog predsjednika, koji su se na taj na~in predstavili ~lanstvu.

Matko Utrobi~i}, dopredsjednik i jedan od kandidata za novog predsjednika TEHNOS-a, je o najavljenom {trajku rekao da, premda logika name}e potrebu {trajka, misli da je najbolje zapo~eti pregovore o novom Kolektivnom ugovoru. Klju~em rje{enja svih problema on smatra sindikalno (ne)jedinstvo, zbog ~ega je nu`no provesti anketu o tomu

kako objediniti zajedni~ki rad TEHNOS-a i Nezavisnog sindikata te EKN-a. Izvijestio je nazo~ne o inicijativi iz HE \ale o zajedni~kom djelovanju ta tri sindikata na razini hidroelektrana Cetinskog sliva i, ako se ona ostvari, sindikalno }e se ujediniti 5.500 zaposlenika i predstavljati znatno ve}u snagu nego danas. Na pitanje kako i}i dalje, odgovor mora dati ova Skup{tina, zaklju~io je M. Utrobi~i}.

Kre{imir Bevanda iz NDC-a, tako|er kandidat za predsjednika, iznio je stav da je ozbiljna najava {trajka prava stvar, jer Uprava HEP-a ignorira njihove zahtjeve, a ujedinjenje s Nezavisnim sindikatom, prema njegovom mi{ljenju, to ne}e promijeniti. Ako Uprava ne ispuni njihove zahtjeve, TEHNOS treba najaviti {trajk, za ~iju provedbu ima snage. Rekao je da se TEHNOS bori za bolje pla}e i za{titu radnog mjesta, jer zbog malih pla}a mladi ne}e do}i raditi u HEP-u.

„ZA“ I „PROTIV“ [TRAJKA

Ivica Mudrov~i} iz TE-TO Osijek, dopredsjenik TEHNOS-a, smatra da je ipak bolje poku{ati sve posti}i mirnim putem, a za korak naprijed, ponajprije prema novom Kolektivnom ugovoru im je nu`na specifi~na teìna, koju }e posti}i ujedinjenjem s Nezavisnim sindikatom i na taj na~in pokriti sve proizvodne procese u HEP-u. Stanko Pokrovac je naglasio da njihov sindikat ima veliku va`nost, unato~ ne ba{ brojnom ~lanstvu, a na omasovljenju treba raditi i dalje. Denis Geto, kandidat za novog predsjednika, tvrdi da je{trajk nuàn ali ga treba odraditi pametno. Slavko Mandeki} iz Elektre Zagreb, tako|er kandidat za novog predsjednika, misli da je ipak {trajk posljednji korak industrijskih akcija, a svaka od njih jednako je va`na. Nije protiv {trajka ali prethodno treba sve akcije dobro osmisliti, za {to TEHNOS ima dobar tim ljudi. Va`no je objediniti interese operativnog i administracijskog osoblja, kako tu ne bi nastali problemi. Ustvrdio je da je problem HES, a ne Uprava HEP.

@eljko Bakonja je ukazao na nedovoljnu medijsku zastupljenost TEHNOS-a, zbog ~ega mnogi nisu upoznati s njihovim zahtjevima i aktivnostima. Stoga smatra da je nu`no urediti vlastiti internetsku stranicu i zapo~eti s izdavanjem vlastitog biltena, kako bi i na taj na~in pridobili nove ~lanove. Branko Hrkec iz Pogona Zeline DP Elektre Zagreb, nagla{ava da HES potpisuje Kolektivni ugovor u ime svojih 10.000 ~lanova, koji niti ne znaju {to on radi i zbog toga im TEHNOS treba objasniti da ih HES vodi u neizvjesnost.

Nakon rasprava i prihva}enih izvje{}a, uslijedile su izmene i dopune Statuta te izbor novog vodstva TEHNOS-a. Za novog predsjednika Sup{tine izabran je Frano Boji} iz TE Plomin, a za novog predsjednika TEHNOS-a, natpolovi~nom

ve}inom glasova, izabran je Matko Utrobi~i} iz PrP-a Split. Pet novih dopredsjednika su Darko Mari}, Ivica Mudrov~i}, Goran Mati}, Darko Drvar-âbrajec i Dragutin Magi}.

Novoizabrani predsjednik Matko Utrobi~i}, u svom obra}anju, naglasio je da o~ekuje dobru suradnju za ostvarenje brojnih ciljeva TEHNOS-a. Najavio je profesionalizaciju mjesta predsjednika, {to }e – kako je rekao – u njegovom privatnom ìvotu izazvati velike promjene.

SINDIKAT

Sjednica Izborne skup{tine TEHNOS-a

TEHNOS nikada nije izgubio du{u

Primopredaja du`nosti - stisak ruke starog i novog predsjednika

Dragica Jurajev~i}


Po etkom 2005. godine, objavljena je stru~na knjiga dr. sc. Ivana Šimatovi a, našeg kolege iz DP Elektra Zabok, „Prora~un kompaktnih temelja stupova po unaprije|enoj Sulzbergerovoj metodi“, u izdanju tvrtke Ina~ica d.o.o.

Knjiga je zapravo priru~nik, koji sustavno obra|uje iznimno složenu problematiku inženjerskog prora~una kompatibilnih temelja stupova prizmati~ne i valjkaste izvedbe, uz uvažavanje najve eg dopuštenog naprezanja tla.

Radi lakšeg razumijevanja složene gra|e, knjiga je primjereno ilustrirana prilozima, koji sadrže tablice i usporedni preglednik matemati~kih izraza nužnih za rutinski inženjerski prora~un stati~kog dimenzioniranja kompaktnih temelja stupova razli~ite namjene u rastresitim tlima sa i bez gravitacijske podzemne vode.

Napisana je jasnim stilom u šest poglavlja i to: Svojstva tla i na~ela prora~una temelja po Sulzbergerovoj metodi, Prora~un horizontalnog naprezanja tla i reakcijskog stati~kog momenta na dodirnim bo~nim plohama temeljne jame, Prora~un vertikalnog naprezanja tla i reakcijskog stati~kog momenta na dodirnoj plohi osnovice temelja, Sulzbergerova metoda u primjeni i njezina nadogradnja, Izvedba kompaktnih temelja stupova i njihove odlike i Algoritmi prora~una kompaktnih temelja stupova. Ta, po mnogo ~emu jedinstvena, knjiga-priru~nik popunjava veliku prazninu u našoj tehni~koj stru~noj literaturi. Namijenjena je prvenstveno inženjerima, koji su stru~no i/ili znanstveno angažirani na podru~ju izrade projektnih zadataka, projektiranja i nadzora gra|evina, koje sadrže kompaktne temelje stupova razli~ite namjene. Korisna je i ambicijoznijim studentima tehni~kih fakulteta, viših škola i veleu~ilišta, koji se tijekom studija žele upoznati s problematikom prora~una i izvedbe kompaktnih stupova.

Dr. sc. I. Šimatovi je ostvario zahtjevan pothvat, zna~ajan za praksu i teoriju geomehanike u mnogim djelatnostima koje koriste stupove razne namjene.

Trpimir Mari

KNJIGA-PRIRU^NIK

Ivan Šimatovi : „Prora~un kompaktnih temelja stupova po unaprije|enoj Sulzbergerovoj metodi“

Radno predsjedni{tvo: Petar Vladisavi}, predsjednik i ~lanovi: Branko Hrkec, Slavko Mandeki}

Miljenko Prugove~ki, dosada{nji dugogodi{nji predsjednik TEHNOS-a, izloìo je iscrpno Izvje{}e o radu u proteklom razdoblju

Prigodan dar TEHNOS-a je Miljenku Prugove~kom uru~io Slavko Mandeki}

Kre{imir Bevanda iz NDC-a, kandidat za novog predsjednika, drì da je ozbiljna najava {trajka prava stvar

Slavko Mandeki} iz DP Elektra Zagreb, kandidat za predsjednika: {trajk je posljednji korakindustrijskih akcija

Denis Geto, kandidat za predsjednika: ne moèmo stalno raditi pod ru~nom

Novoizabrani predsjednik TEHNOS-a Matko Utrobi~i} iz PrP-a Split o~ekuje suradnju u ostvarivanju brojnih ciljeva TEHNOS-a

Skup{tini su, uz 49 delegata, bili nazo~ni i brojni gosti, a u ime HEP-a nazo~ne je pozdravila Bernarda Peji} - direktorica Sektora za kadrovske poslove HEP-a d.d.

Za praksu i teoriju geomehanike


Bijela roda strogo je za{ti}ena Pravilnikom o progla{avanju divljih svojti za{ti}enim i strogo za{ti}enim (N.N. 7/06) te Zakonom o za{titi prirode (N.N. 70/05). Zakonom o za{titi prirode zabranju-je se svaka radnja kojom se namjerno o{te}uju ili uni{tavaju razvojni oblici, gnijezda ili legla ìvotinj-skih vrsta, kao i njihova podru~ja razmnoàvanja ili odmaranja.Za o~uvanje populacije bijele rode u Republici Hr-vatskoj, potrebna je za{tita preostalih mo~varnih podru~ja, pove}anje povr{ina pod mo~varama, vla`nim livadama i poplavnim pa{njacima. Da bi se rode, a prvenstveno one mlade, za{titilo od uda-ra elektri~ne struje prigodom izlijetanja iz gnijezda, nametnula se potreba za razra|ivanjem plana o sprje~avanju takve opasnosti. Za sigurno gnije`|enje bijele rode na vrhovima stupova elektri~ne mreè, potpisan je 20. svibnja 2004. godine Sporazum izme|u Ministarstva kulture i Hrvatske elektropri-vrede, kojim su definirane obveze u svrhu o~uvanja prirode.

BIJELA RODA

Bijela roda (Ciconia ciconia) velika je ptica visine 100-115 cm, prosje~ne teìne 2,3-4,4 kg te raspona krila 155-165 cm. Nastanjuje vla`na nizinska podru~ja bogata pa{njacima, poljoprivrednim povr{inama u blizini jezera, mo~vara ili sporih teku}ica. Hrani se malim sisavcima, gmazovima, àbama, ribom, kuk-cima…Rode se gnijezde u velikim gnijezdima koje gra-de na drve}u, na krovovima ku}a, ali i na vrhovima

elektri~nih stupova. U prosjeku nesu ~etiri jaja, ~ija inkubacija traje 33-34 dana, a mladi pti}i su potpuno samostalni nakon 70 dana od izlijeganja.U Republici Hrvatskoj se gnijezdi pribli`no 1100-1300 parova bijelih roda, a najbrojnije su na podru~ju Srednje Posavine, gdje ih se gnijezdi pribli`no 500 parova.Prigodom selidbe, rode u Hrvatsku stiù u drugoj polovici oùjka, a odlaze u drugoj polovici kolovoza. Rode, koje se gnijezde u Hrvatskoj, sele se naj~e{}e u ju`nu Afriku, a na svom selidbenom putu ~esto pre-vale i do 10000 kilometara tijekom 15 tjedana. Uvijek se vra}aju u ista gnijezda, pri ~emu najprije dolazi mu`jak, a nakon 2-3 dana i ènka.Selidbeni put roda koje se gnijezde na podru~ju Re-publike Hrvatske prikazan je na slici 1. To je tzv. Bos-porski put, osim kojeg postoji Gibraltarski selidbeni put, kojim lete rode iz zapadne Europe.

VISOKI STUPANJ SVIJESTI HEP-a U OÛVANJU PRIRODE I BIOLO[KE RAZNOLIKOSTI

Sporazumom o suradnji pri provo|enju mjera za{tite za{ti}ene vrste bijele rode izme|u Ministarstva kul-ture, kao sredi{njeg dràvnog tijela za za{titu priro-de u Republici Hrvatskoj i Hrvatske elektroprivrede, oni se obvezuju na suradnju pri provo|enju mjera za{tite bijele rode, radi osiguranja povoljnih uvjeta za gnije`|enje ove vrste u neposrednoj blizini obje-kata za distribuciju elektri~ne energije. Sporazumom je Ministarstvo kulture odredilo uvjete i mjere za{tite za gnije`|enje bijele rode na stupovima distribucijske elektri~ne mreè, a HEP preuzeo obvezu provo|enja odre|enih mjera za{tite i ispunjenja uvjeta.Glavna mjera za{tite bijelih roda odre|ena ovim Sporazumom bila je postavljanje nosa~a za gnijez-da, koja se nalaze na vrhovima stupova distribucijske elektri~ne mreè. Nosa~i, izra|eni od drveta ili meta-la, moraju biti ~vrste konstrukcije zbog velike mase gnijezda bijelih roda, a podloga za gnijezdo mora biti mreàsta.

Hrvatska elektroprivreda je potpisivanjem Spo-razuma o suradnji pri provo|enju mjera za{tite za{ti}ene vrste bijele rode postala prvi gospodarski subjekt koji financira provo|enje mjera za{tite jedne za{ti}ene ìvotinjske vrste u Republici Hrvatskoj. To je istodobno i prvi sporazum izme|u tijela dràvne uprave ovla{tenog za za{titu prirode i jednog gospo-darskog subjekta, kojim se gospodarski obvezuje na provo|enje mjera za{tite konkretne ìvotinjske vrste. Sporazumom o suradnji pri provo|enju mjera za{tite za{ti}ene vrste bijele rode izraèn je visok stupanj svijesti HEP-a u smislu o~uvanja prirode i biolo{ke raznolikosti.U Hrvatskoj elektroprivredi, kao nastavak suradnje i provo|enja mjera u svrhu o~uvanja biolo{ke razno-likosti i za{tite prirode, potpisan je 5. srpnja 2005. godine i Sporazum o suradnji na projektu pra}enja populacije, monitoringa i prstenovanja roda na podru~ju Sisa~ko-moslava~ke ùpanije. Potpisnici sporazuma su Ministarstvo kulture, HEP, PP Lonjsko polje, DP Elektra Sisak i Zavod za ornitologiju HAZU.

PROJEKT PRA]ENJA POPULACIJE, MONITORINGA I PRSTENOVANJA RODA NA PODRU^JU SISA^KO-MOSLAVA^KE @UPANIJE

Sporazum o suradnji na projektu pra}enja populacije, monitoringa i prstenovanja roda na podru~ju Sisa~ko-moslava~ke ùpanije potpisan je temeljem zahtjeva za suradnjom Zavoda za ornitologiju Hrvatske aka-demije znanosti i umjetnosti. Naime, taj Zavod za - u suradnji s Hrvatskim ornitolo{kim dru{tvom - prati populaciju roda na podru~ju Sisa~ko-moslava~ke ùpanije.Projekt pra}enja populacije, monitoringa i prsteno-vanja roda obuhva}a penjanje na gnijezda roda te obiljeàvanje pti}a aluminijskim i plasti~nim prste-nima u boji.Potpisnici ovog sporazuma utvrdili su svoja prava i obveze u svrhu koordinirane i uspje{ne provedbe spomenutog projekta

DRU[TVENA ODGOVORNOST

HEP i za{tita bijele rode

Rodama o~uvati ìvot

Mjesta nalaza roda prstenovanih u Sisacko-moslavackoj zupaniji

Mjesta nalaza roda prstenovanihdrugdje u Hrvatskoj

Pripremio:Dinko Hrkec

Postupak prstenovanja roda uz kori{tenje ljestvi

Selidbeni put roda iz Republike Hrvatske

• nalazi roda prstenovanih u Sisa~ko-moslava~koj županiji

• nalazi roda prstenovanih drugdje u HrvatskojNosa~ za gnijezdo rode na stupu distribucijske elektri~ne mreè


Na podru~ju Sisa~ko-moslava~ke ùpanije, prsteno-vanje roda Zavod provodi od 1983. godine. Pritom postoje brojni problemi. Najve}i je penjanje na gni-jezda roda zbog visokih, naj~e{}e starih i tro{nih krovova. Za penjanje su kori{tene ljestve, {to je bilo iznimno opasno i za gnijezda roda, s obzirom na ~injenicu da se svaki put moralo u njih u}i, ali i oso-bito opasno za ljude, zbog rizika da propadnu kroz tro{ne krovove. Osim toga, prstenovanje kori{tenjem ljestvi sporo se provodilo uz veliki fizi~ki napor.

U SISA^KO-MOSLAVA^KOJ @UPANIJI PRSTENOVANO 197 MLADIH RODA

Kako bi se ubrzao postupak prstenovanja mladih roda i znatno pove}ala sigurnost ljudi, do{lo se na zamisao da se zaposlenicima Zavodu za ornitologiju ustupi kori{tenje kamiona DP Elektra Sisak na neko-liko radnih dana.

Tako je u 2005. godini, prstenovanje i monitoring roda na podru~ju Sisa~ko-moslava~ke ùpanije pro-vedeno kori{tenjem hidrauli~ne ko{are. Takva metoda omogu}ila je pove}anje efikasnosti provo|enja mo-nitoringa po selima, znatno je smanjila udjel fizi~kog posla ali i pove}ala sigurnost penja~a-prstenova~a i sigurnost gnijezda u kojem se nalaze mladi pti}i. Zahvaljuju}i ko{ari, pro{iren je opseg monitoringa - umjesto dotada{njih 16 sela, monitoring se proveo u 20 sela.Dva zaposlenika DP Elektra Sisak kvalitetno su i profesionalno obavila svoj dio zadatka te su svojim poznavanjem sela Donje Posavine znatno ubrzali i pojednostavili posao prebrojavanja i prstenovanja mladih roda. Tijekom razdoblja od kraja lipnja i po~etka srpnja 2005. godine, na podru~ju Sisa~ko-moslava~ke upa-nije prstenovano je ukupno 197 mladih roda.

uk.broj

gnijezda

uk. br. aktivnih gnijezda

uk. br. gnij. s mladima

uk. br. pregledanih gnijezda s mladima

uk. br. mladih

prosj. broj

mladih

uk. br. gnij. s

prstenov. rodama

uk. br. prsten. roda

igo 31 27 21 21 59 2,8 20 56Krate ko 4 2 1 1 4 4 1 2Mužilov ica 18 12 11 9 21 2,3 9 18Suvoj 1 1 0 0 0 0 0 0Lonja 19 11 9 9 19 2,1 4 8Puska 6 6 4 3 10 3,3 1 4Krapje 3 0 0 0 0 0 0 0Drenov bok 4 2 2 2 4 2 1 3Gradusa Posavska

2 2 1 1 2 2 1 2

Gornja Letina 6 5 5 4 12 3 3 8Greda Sunjska 17 12 7 7 16 2,28 6 14Žreme 11 11 5 5 10 2 4 9Bistra 1 1 0 0 0 0 0 0Bobovac 17 12 11 11 30 2,7 9 22Strmen 1 1 1 1 2 2 1 2Crkveni bok 7 7 5 5 12 2,4 3 6Ivanjski bok 1 1 1 1 2 2 1 2Guš e 24 19 10 10 25 2,5 8 25Svinji ko 14 13 5 5 11 2,2 4 8Lukavac 10 8 8 6 15 2,5 3 8UKUPNO 197 153 107 101 254 2,5 79 197

Cjelovito Izvje{}e o postupku prstenovanja roda prezentirano je u selu îgo~ 4. svibnja o.g. . Tom su prigodom zaposlenici Zavoda za ornitologiju HAZU

zahvalili HEP-u i DP Elektra Sisak na iskazanom tru-du i razumijevanju te je potvr|ena obostrana èlja za nastavkom suradnje na zajedni~kom projektu.

Postupak provo|enja monitoringa populacije roda kori{tenjem hidrauli~ne ko{are na podru~ju DP Elektra Sisak

Predstavnici Ministarstva kulture, Zavoda za ornitologiju HAZU, PP Lonjsko polje, HEP-a te zaposlenici DP Elektra Sisak – najzaslu`niji za ostvarenje, Projekta pra}enja populacije, monitoringa i prstenovanja roda na podru~ju Sisa~ko-moslava~ke ùpanije

Izvje{}e o postupku prstenovanja roda na podru~ju Sisa~ko-moslava~ke ùpanije


HEP I MLADI

Dràvno natjecanje mladih matemati~ara

Poznati dobitnici Nagrade HEP-a Ivica Tomi}

„Srda~no vas pozdravljamo u na{em primorskom gradi}u za kojeg je jo{ u pro{lom stolje}u hrvatski knjièvnik A.G. Mato{ u svojoj putopisnoj prozi „Refuli“ rekao: „Kraljevica je ponajljep{e na{e primorsko izleti{te, jer je nekako na sredokra}i izme|u Rijeke i Novoga, izme|u kopna i kvarnerskih otoka u krasnom zatonu“, bile su pozdravne rije~i ravnatelja Osnovne {kole Kraljevica Zrinka Tijana, kao doma}ina vi{e od 250 najboljih mladih hrvatskih matemati~ara iz osnovnih i srednjih {kola te njihovih mentora. Naime, od 26. do 29. travnja o.g., nadareni matemati~ari okupili su se po tre}i put u Kraljevici na 15. dràvnom natjecanju, kako bi odmjerili svoja znanja i odlu~ili tko }e ove godine zastupati Hrvatsku na matemati~koj olimpijadi.

Najbolje mlade matemati~are Hrvatske na otvorenju natjecanja pozdravili su i gradona~elnik Kraljevice Josip Turina, direktor Turisti~ke zajednice Robi Kruli}, tajnik dràvnog povjerenstva i predstavnik Zavoda za {kolstvo Republike Hrvatske Bo{ko Jagodi} te predsjednik dràvnog povjerenstva Zdravko Kurnik.

Natjecanje je organizirano u vi{e kategorija. Posebno su se natjecali u~enici sedmih i osmih razreda osnovne {kole, a posebno srednjo{kolci koji su podijeljeni u skupinu A, za najbolje matemati~are iz prirodoslovnomatemati~kih gimnazija i skupinu B, za sve ostale srednjo{kolce.

Prije po~etka natjecanja, svi sudionici dobili su prigodne poklone (blokove i olovke) s oznakama HEP-a, koje im je darovalo DP Elektroprimorje Rijeka.

Kao {to je poznato, HEP }e, kao i svake godine, najbolje matemati~are nagraditi nov~anom nagradom u iznosu od tri tisu}e kuna.

Najbolji hrvatski mladi matemati~ari na djelu

REZULTATI

GRUPA A – UÊNICI PRIRODOSLOVNOMATEMATI~KE GIMNAZIJE

U skupini A, prvo mjesto u kategoriji prvih razreda srednje {kole podijelili su Sonja @unar iz S[ Ivanec ( mentor: Dubravka Drài} Taourirt) i Ana Kontrec iz zagreba~ke V. gimnazije (mentor: Renata Cvitan).

U kategoriji drugih razreda najbolji je bio Melkior Ornik iz zagreba~ke XV. gimnazije (Vili Krainz).

Me|u tre}im razredima pobjednik je Luka Rimani} iz rije~ke gimnazije Andrija Mohorovi~i}a (Ksenija Bakar~i}).

U kategoriji ~etvrtih razreda prvak je Goran Draì} iz V. gimnazije u Zagrebu (Petar Mladini}).GRUPA B – OSTALE SREDNJE [KOLE

U grupi B, u kategoriji prvih razreda najbolja

je bila Barbara Plav~i} iz Gimnazije Andrija Mohorovi~i}a Rijeka (Tanja Vukas).

U kategoriji drugih razreda trijumfirala je Marta Topi} iz Gimnazije Vara`din (Zdenko Antolkovi}).

U kategoriji tre}ih razreda pobijedila je Marka Todorovi} iz Srednje {kole Bra~ (Vinka Cvitani}-Todorovi}).

Me|u maturantima najbolji je Marko Barì} iz Srednje {kole Vrbovec (Jadranka Barì}).

OSNOVNE [KOLEU kategoriji sedmih razreda osnovnih {kola

dodijeljene su ~etiri prve nagrade, a pripale su Tomislavu Buki}u iz O[ J. Dalmatinca u [ibeniku (Ante [kali}) , Andrijani Brki} iz O[ Ante Kova~i}a u Zagrebu (Nada Bokuli}), Grguru Valenti}u iz O[ Male{nica u Zagrebu (Ljubica Husti}) i Luki Manola iz O[ Dugave u Zagrebu (\ur|ica [orgi}).

U kategoriji osmih razreda osnovnih {kola prvi je bio Ante Malenica iz O[ Male{nica u Zagrebu (Ivan Malo~a

Mentori u {kolskim klupama - najzaslu`niji za otkrivanje i vo|enje mladih genijalaca

Organizatori natjecanja, direktor Osnovne {kole Kraljevica Zrinko Tijan, predsjednik Dràvnog povjerenstva Zdravko Kurnik te tajnik Bo{ko Jagodi}


HEP I MLADI

Dràvno natjecanje mladih fizi~ara

ôvjek uronjen u ìvot shvati onoliko ìvota koliki je njegov volumen. A taj volumen se ispunjava znanjem, dobrotom, ljubavlju, koju }ete sutra kao znanstvenici iz srca pruìti svojoj obitelji i svojoj zemlji

U organizaciji Hrvatskog fizikalnog dru{tva, Zavoda za {kolstvo i Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta u Visu je od 11. do 14. svibnja o.g. odràno Dràvno natjecanje mladih fizi~ara. Od ukupno 1.357 u~enika, koliko ih je sudjelovalo na ùpanijskim natjecanjima sredinom oùjka o.g., Dràvno je povjerenstvo na ovo zavr{no natjecanje pozvalo one s najboljim rezultatima - 70 u~enika iz osnovnih i 92 u~enika srednjih {kola. Tijekom dva vrlo radna dana, jer radilo se i u jutarnjim i u popodnevnim satima, znanje mladih nadarenih fizi~ara provjeravano je rje{avanjem pismenih i prakti~nih zadataka te prezentacijom samostalnih eksperimentalnih radova. Ugodno i toplo doma}instvo pruìla je Osnovna {kola Vis i njihov Organizacijski odbora na ~elu s ravnateljicom Anelom Bor~i}. Njihovom zaslugom, boravak na prelijepom i od devastiranja jo{ uvijek o~uvanom srednjedalmatinskom oto~nom biseru,protekao je u prijateljskom druènju i upoznavanju ovog udaljenog kutka na{e Domovine.

Prigodom sve~anog otvaranja natjecanja, dobrodo{licu, uspje{an rad i {to bolje rezultate natjecateljima, njihovim mentorima i voditeljima puta zaèljeli su Ante Acalinovi}, vi{ki gradona~elnik i Ivan Draì}, rukovoditelj Pogonskog ureda Vis iz DP-a Elektrodalmacija Split. Na{ je kolega pritom izvijestio da }e, kao i prethodni niz godina, Hrvatska elektroprivreda dodijeliti nagrade najboljima te da }e ovaj hvalevrijedni doga|aj biti tijekom lipnja u Gospi}u. Da natjecateljski dio protekne valjano i bez zamjerki, pobrinulo se Dràvno povjerenstvo na ~elu sa dr.sc. Kre{om Zadrom, profesorom fizike s Prirodoslovno-matemati~kog fakulteta, Sveu~ili{ta u Zagrebu.

NAGRADA HEP-a, UÊNICIMA IZNIMAN POTICAJ

Nakon uvida u u~eni~ke testove, a poglavito u eksperimentalne radove koje su djeca izloìla u dvorani Hrvatskog doma, predsjednik Povjerenstva ocijenio je da je rije~ o kvalitetnim radovima izra|enim uz dobru analiti~nost sloènih problema i veliku samostalnost, {to je – kako je rekao – pohvalno za ovaj uzrast. Jednako lijepim rije~ima osvrnuo se na dosada{nju suradnju s HEP-om i na{im Odjelom za odnose s javno{}u, izrazio zahvalnost na{oj tvrtki za

Pobjednici su svi koji stignu do dràvne razine natjecanja

Najboljoj osnovno{kolki Mariji Kranj~evi} nagradu je uru~io gradona~elnik Ante Acalinovi}

pomaganje i poticanje budu}ih mladih znanstvenika te naglasio:

- Na àlost, mislim da je prava {teta {to nijedna velika tvrtka ne slijedi va{ primjer, ne samo za dobrobit djece, nego i budu}nosti zemlje u cjelini. Jer, ovo {to vi radite ima itekako pozitivan utjecaj na ovaj mladi nara{taj. Oni osje}aju da netko o njima brine, a jako im puno zna~i kada ih na dodjeli dràvne nagrade pozdrave ~elni ljudi va{e tvrtke, ~ak i sam Predsjednik Uprave. To je njima izniman poticaj da i dalje predano rade i u~e.

Zavr{etak natjecanja protekao je u jo{ sve~anijem tonu od njegova po~etka. Za dobro raspoloènje i vedar ispra}aj pobrinuli su se doma}ini predvo|eni ènskom klapom Gusarice, koja je izvela niz obrada poznatih dalmatinskih {lagera i autenti~nih lokalnih pjesama. Hrvatski dom odzvanjao je od bu~nog pljeska, a jednako su pozdravljeni i na{i mladi pobjednici. Prvonagra|enim osnovno{kolcima nagrade je uru~io gradona~elnik A. Acalinovi} i pritom izrazio nadu da je njihov boravak na njihovu otoku i ovom gradu bio ugodan te na kraju poru~io:

- Dopustite mi da se ovako izrazim: ôvjek uronjen u ìvot shvati onoliko ìvota koliki je njegov volumen. A taj volumen se ispunjava znanjem, dobrotom, ljubavlju, koju }ete sutra kao znanstvenici iz srca pruìti svojoj obitelji i svojoj zemlji.

Nagrade najboljim srednjo{kolcima uru~io je I. Draì}, zaèljev{i im sve najbolje u budu}em ìvotu i radu, na njihovim fakultetima, institutima i, dakako, u HEP-u.

Ravnateljica O[ Vis A. Bor~i} ~estitala je svim sudionicima zavr{nog dràvnog prvenstva, rekav{i da oni koji stignu do dràvne razine natjecanja – svi su pobjednici. Zahvalila je na dugogodi{njem predanom

radu kolegama profesorima i mentorima koji su od po~etka svjesno prigrlili onu misao: „Bez ljubavi neka nitko ne ulazi u hram prosvjete“ i dostojno je proveli u djelo.

Umjesto zavr{ne rije~i, okupljenim doma}inima i njihovim gostima, uz ~estitke i zahvale za obostrano uloèni trud, K. Zadro je pro~itao pjesmu vi{kog pjesnika J. Boàni}a „Slijepe o~i otoka“, pozivaju}i sve da brigu o otocima ne prepuste samo ljudima koji na njima ìve.

POBJEDNICI, MENTORI, [KOLE

Najbolja osnovno{kolka je Marija Kranj~evi} (mentor T. Vuk) O[ A. G. Mato{, Zagreb. Jo{ dvije prve nagrade osvojili su u~enici Ante Malenica (Z. Varo{anec) iz O[ Male{nica i Borna Milo{ (J. Luki}) iz O[ J. J. Strossmayera, oboje iz Zagreba.

Najbolji u I. grupi srednjo{kolaca su Ivan Domladovec (Lj. Gvozdi}), Gimnazija L. Vranjanina iz Zagreba i Petar Mlinari} (G. Pintari}) XV. gimnazija iz Zagreba.

Prvu nagradu u II. grupi srednjih {kola osvojila je Tena Dub~ek (N. Brkovi}) iz zagreba~ke XV. gimnazije, a pobjednik III grupe je Igor Telalovi} (N. Perkovi}) iz zagreba~ke gimnazije L. Vranjanina.

U IV. grupi najbolji je bio Marko Popovi} (A. Ficnar) iz V. gimnazije u Zagrebu.

Prvonagra|eni eksperimentalni rad osnovno{kolskih fizi~ara bio je „Kemijska i fizikalna promjena“ u~enika Margaret Ru`man i Martina Dereì}a iz O[ Klo{tar Podravski, a prvonagra|eni srednjo{kolski dvojac za rad pod nazivom „Levitacija magnetnog zvrka u magnetnom polju“ bili su Ivan Habrka i Alan Vovk iz zagreba~ke I. gimnazije.

Vero~ka Garber


ENERGETIKA NETMnogim je energeti~arima vjerojatno poznat stru~ni ~asopis EGE, iza kojeg stoji

tvrtka Energetika Marketing. Portal Energetika-net se ~ini kao logi~an produètak tiskanog izdanja tog ~asopisa.

Na naslovnoj stranici je sadràj podijeljen u tematske cjeline: energetika, plin, klimatizacija, grijanje , ventilacija, obnovljivi izvori i ekologija. U svakoj se moè pregledati arhiva vijesti, kao i nau~iti ne{to vi{e o stru~nim utemeljenjima svake teme. U dodatnom meniju na naslovnici su ponu|ene dodatne informativne opcije. «Javni natje~aji» je rubrika ~iji naslov govori sam za sebe, a koja je stalno aùrirana u suradnji sa tvrtkom briefing.hr. Rubrika «Stru~ni skupovi» navodi stru~ne skupove i doga|aje iz podru~ja koje pokriva Energetika-net tijekom prve polovice 2006. godine. Forum je za sada jedinstveno mjesto na kojemu moète razmijeniti va{a mi{ljenja sa kolegama koji djeluju u ve} navedenim energetskim djelatnostima. Ako imate problema s mjernim jedinicama, tu je rubrika koja }e vas na to podsjetiti, a kao zavr{ne info rubrike su one s nizom linkova i kontakt podacima preko kojih moète stupiti u vezu s djelatnicima koji odràvaju portal.

Energetika-net – internet stranice s reputacijom ~asopisa EGE.

www.energetica.net

VERBUNDhttp://www.verbund.at/Svijetloplava boja je poznata svima koji se bave strujom – boja je to elektri~nog luka, nekih vrsta korone i drugih

pojava koje se povezuju s elektricitetom. Stoga nije neobi~no da je za dio svog za{titnog "branda" odabere i velika elektroenergetska tvrtka u susjednoj Austriji. Na internet stranicama tvrtke Verbund }e vas do~ekati elektri~no plava prezentacija tvrtke, koja se nalazi me|u "Top 1000" svjetskih kompanija te koja se di~i titulom "naj eco-friendly" kompanije me|u dobavlja~ima elektri~ne energije u Europskoj uniji, jer pribli`no 90 posto od ukupne proizvodnje elektri~ne energije (sveukupno 16 TWh godi{nje) dolazi iz velikih hidroelektrana.

Padaju}i meni }e vas upoznati s pojedinostima o cjelokupnoj Verbund Grupi, od misije koju si je kompanija zacrtala, do potankosti o organizaciji. Tu su, dakako, i mnogi podaci za zainteresirane investitore, od cijena dionica, podataka o tvrtki do raznih izvje{}a – aùriranost je na visini, tako da je izvje{}e za prvi kvartal 2006. godine istaknuto na naslovnici.

Ako niste potencijalni investitor, mo`da }e vas ipak zainteresirati prezentirani podaci o svim tvrtkama koje su dio Verbund Grupe, kompanije koja u Europi djeluje u {est razli~itih zemalja – Austriji, Njema~koj, Italiji, Poljskoj, Ma|arskoj, dok u susjednoj Sloveniji posjeduje distribucijsku tvrtku sa sjedi{tem u Ljubljani (APT Power Trading SL d.o.o.).

Za kraj i za preporuku svima kojima njema~ki, ili bar neizbje`ni engleski, nisu strani, moèmo preporu~iti rubriku s prakti~nim savjetima o elektri~noj energiji, koja }e vjerojatno biti korisna svim posjetiteljima.

www.verbund.at

EuroACE"Najlak{e zara|en novac je onaj koji nisi uludo potro{io" kaè stara poslovica. Prenesemo li tu istinu na

energetsko podru~je, dolazimo do pojma energetske efikasnosti, pojma koji je danas, u vrijeme sve ve}e gladiza energijom na svim razinama, u sve ~e{}oj upotrebi.

EuroACE je skra}enica za naziv "The European Alliance of Companies for Energy Efficiency in Buildings", odnosno "Udruge europskih kompanija za energetsku efikasnost u gra|evinama". Organizacija je osnovana 1998. godine, da bi danas okupljala dvadesetak velikih europskih tvrtki koje djeluju na podru~jima proizvodnje, distribucije i instalacije energetskih proizvoda, rje{enja i usluga u graditeljstvu. Me|u tvrtkama se nalaze dobro poznata imena kao {to su Danfoss, Grundfos, Honeywell, Philips Lighting, Siemens i drugi. Tvrtke ~lanice ukupno zapo{ljavaju 438.000 ljudi i imaju godi{nji promet od 70 milijarda eura.

Na ovim stranicama }ete na}i informacije o organizacijskom ustroju udruge, ~lanovima i uvjetima ~lanstva, najnovijim vijestima vezanim uz energetsku efikasnost u graditeljstvu, pa i arhivu novosti koja seè do 2003. godine. Najvrijedniji dio prezentacije na internetu je svakako "resource centre", gdje moète na}i razne ~lanke, tekstove, dokumente i zakonske akte vezane uz tematiku kojom se udruga bavi.

www.euroace.org

ENERGETIKA NA INTERNETU

Putokaz surferima

EUROPEAN NUCLEAR SOCIETZhttp://www.euronuclear.org/

Globalno zatopljenje i Kyoto protokol, energetska neovisnost, “peak oil” – mnogo je fraza, doga|aja i argumenata radi kojih na globalnoj razini dolazi do ponovnog razmatranja nuklearne opcije za rje{avanje energetskih problema raznih dràva, nacija i regija. Nuklearne elektrane, za ili protiv – to je tema rasprave koja nas sve ~eka, a potragu za ~injenicama koje nam trebaju za dono{enje relevantnog mi{ljenja moèmo zapo~eti i na internet stranicama Europskog nuklearnog udruènja.

Na ovim je stranicama poèljno kliknuti na opciju “site map” kako biste odmah i vizualno shvatili koncept prezentacije koji je primijenjen. Rije~ je, naime, o informacijskom centru koji ne èli zadràti posjetitelja, ve} ga nakon inicijalnog informiranja uputiti u smjeru u kojem moè do}i do novih sadràja i znanja. Tako }e vas kalendar stu~nih skupova i doga|aja dovesti na posebne internet stranice, jednako kao i popis linkova unutar Europske unije. No, to ne zna~i da }ete ovdje ostati bez uobi~ajenog sadràja – opisa organizacije, njenog ~lanstva pa sve do glosarija nuklearnih pojmova i brojnih zanimljivih tekstova.

Za bolju informiranost o nuklearnoj energetskoj opciji – stranice European Nuclear!

www.windpark.

at/

Priprema: Gordan Bakovi}


OBLJETNICE

80 godina Radija i 50 godina Televizije

Hrvatska je, me|u prvim zemljama u srednjoj i isto~noj Europi, 15. svibnja 1926. godine osnovala radiopostaju, a Televizija se pojavila u Hrvatskoj istoga datuma, no 30 godina kasnije i smatrana je tehnolo{kim ~udom u to vrijeme.

U toj prigodi, predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ivan Mravak uputio je ~estitku ravnatelju HRT-a, Mirku Gali}u koju objavljujemo u cjelosti.

Ove godine, 15. svibnja, izme|u ostalih obljetni~kih manifestacija, kada su se ~elnici i zaposlenici Radija i Televizije prisjetili i tisu}a svojih biv{ih kolega, na{ poznati snimatelj [ime Strikoman snimio je jo{ jednu milenijsku fotografiju (a mi smo snimili njega i njih).

HEP, odnosno njegova distribucijska podru~ja, uvijek pruàju potporu snimanju takvih fotografija. Ovoga puta, autoko{ara DP Elektre Zagreb bila je u pri~uvi, budu}i da se [. Strikoman morao vinuti u veliku visinu pa je kori{tena vatrogasna ko{ara, odnosno duga~ke ljestve.

(Ur)Snimio: Ivan Su{ec

Jo{ jednom Strikoman za pam}enje

…zaposlenici HRT-a, koje je snimio na{ fotoreporter

ZANIMLJIVOSTI

Jeftina pitka voda iz mora

[. Strikoman priprema se za polazak u visinu…

…pogled na motiv iz pti~je perspektive…

Po{tovani gospodine Ravnatelju,

U prigodi vrijednih jubileja Hrvatskog radija i Hrvatske televizije, upu}ujem Vam u ime ~lanova Uprave i moje osobno iskrene ~estitke. Ove obljetnice nedvojbeno govore o pripadnosti Hrvatske onom dijelu stvarala~kog svijeta koji utje~e i gradi vrijeme i doga|aje u njemu.

Slobodan sam konstatirati da je u takvim presti`nim dostignu}ima va{eg Radija i Televizije, sudjelovala i Hrvatska elektroprivreda sa svojom stoljetnom povije{}u i iskustvom.

Uz èlju da rad sustava HRT-a bude i dalje mjestom profesionalizma, afirmacije i promocije Hrvatske, njezina gospodarstva i svakoga od nas.

Iskreno i s po{tovanjem,PREDSJEDNIK UPRAVE

mr.sc. Ivan Mravak

Obrnuta osmoza pretvara morsku ili bo}atu u (~ak)

pitku vodu

îsta voda je manjkaju}a roba u alìrskom glavnom gradu; opskrbu ve}inom preuzimaju prijevozne cisterne. Jer, ovdje rijetko pada ki{a, a vodovodne cijevi djelomi~no su istrunule. Sljede}e bi se godine to stanje trebalo znatno pobolj{ati. Naime, do tada }e s radom zapo~eti postrojenje za desalinizaciju morske vode Hamma, koje od 2005. godine gradi General Electric (GE) zajedno s alìrskim elektrogospodarstvom AEC. Iz tog postrojenja pitkom vodom opskrbljivat }e se ~etvrtina stanovni{tva u gradu Alìru.

Povr{ina Zemlje prekrivena je, istina, 70 posto s vodama, ali od toga nije za uporabu kao pitka voda niti jedan cijeli postotak. Najve}i dio je osoljen ili one~i{}en. Odsoljavanje morske vode jedno je od mogu}ih rje{enja za osiguranje potro{ne vode. Pomo}u membrana nove vrste i tzv. obrnute osmoze, moè se proizvoditi ~ista voda jeftinije, nego u uobi~ajenim postrojenjima s postupkom isparavanja. Postrojenje u Hammi proizvodit }e od morske vode dnevno 200 000 prostornih metara pitke vode i bit }e najve}e postrojenje u Africi za desalinizaciju s membranskom tehnologijom.

Obrnuta osmoza pretvara morsku ili bo}atu vodu u svjeù vodu za industriju i poljodjelstvo, pa ~ak i u pitku vodu. Pritom se prethodno o~i{}ena vodena struja pod visokim tlakom protiskuje kroz membranu, odjeljuje u ~istu vodu i u otopinu sa sadràjem soli i {tetnih tvari. Tehnika je primjenjiva u postrojenjima razli~ite veli~ine, ali {to je postrojenje ve}e, dobivanje vode je i energetski racionalnije. Predsjedavaju}i Njema~kog dru{tva za odsoljavanje morske vode Claus Mertes kaè:

- Kod velikih postrojenja s postupkom obrnute osmoze, potro{nja energije je samo 3,5 do 4 kWh za jedan prostorni metar proizvedene pitke vode. Ve}ina postrojenja ove vrste zahtijeva i do 25 posto manje prostora u odnosu na uobi~ajena postrojenja za odsoljavanje.

- Postrojenje Hamma je prethodnik u na{em zalaganju za o~uvanje okoli{a – nagla{ava George Oliver, predsjedavaju}i odjela GE Infrastructure, Water & Process Technologies. Pobolj{anim membranskim materijalima i novom vrstom oblikovanja zavojitih membrana, procesi taloènja i {irenja zaraznih klica, temperatura, kiselost i one~i{}enja svladani su puno bolje nego prije. Time se otvaraju nove mogu}nosti pripreme i obrade potro{ne vode, primjerice, i s pokretnim postrojenjima u slu~aju katastrofa, iznenadnih nesta{ica u redovnoj opskrbi, ali i kod dugoro~nih potreba opskrbe pitkom vodom.

Nova membranska tehnologija moè se koristiti i kod proizvodnje napitaka, kao i pri pro~i{}avanju {tetnih kemikalija iz industrijskih otpadnih voda ili u industriji mlijeka i mlije~nih prera|evina. Surutka, primjerice, koja je sve do sada bila otpadni proizvod, moè se na taj na~in pretvarati u vodu i vrijedni proteinski prah. I ne manje va`no, brzom primjenom pokretnih ure|aja za pripremu ~iste vode, pitkom su vodom opskrbljivane desetine tisu}a `rtava tsunamija u Indoneziji.

Izvornik: Die Welt, 7. oùjka 2006.Pripremio @eljko Medve{ek


…Odavno ve} nisam bio zbunjen slu{aju}i ovakve govore. Sjetio sam se u tom trenutku Amazone, Sahare, svih divnih ljudi koji su bili pokraj mene i koji su jo{ uvijek tu…Nisam se vi{e bojao ni ìvota, ni smrti. Smrti sam se prestao bojati kada sam osjetio da energija svemira savr{eno upravlja mojim ìvotom i nepogre{ivo me vodi. Kada prestanem biti u ovom tijelu, bit }u u ~etverodimenzionalnom.

êsto sam se pitao, i pitam se, ho}u li ìvjeti kada umrem?

Istina koju sam shvatio je da smrt zapravo ne postoji kao zaborav. Vjerujem da ~ovjek ne moè umrijeti, moè umrijeti samo tijelo.O smrti mislim kao o novom po~etku.

Sve je ìvot u procesu mijenjanja. Kao san.

SVE ZLO MORA IZA]I VAN DA BI NASTUPIO MIR

Prepun zahvalnosti pogledavao sam prema svom vodi~u, u~itelji i pratitelju svih ovih dana, svih sekundi boravka u ~arobnoj zemlji. Nesebi~nom u~itelju ljubavi, ~iji ìvot je posve}en sluènju i ~injenju radosti. Nema slu~ajnosti u ìvotima, kao {to slu~ajno ne izlazi Sunce, niti slu~ajno dolazi prolje}e. Gledaju}i ga, imao sam osje}aj kao da ga poznajem puno dulje i vi{e nego ovih nekoliko dana. ûdan je to bio osje}aj. Samo je rekao:

- Dragi prijatelju, ovi dani su za mene ispunjenje uzvi{enih snova. Nastavi svoj put i drì se kozmi~kih zakona kako bi o~uvao svoju snagu, dostojanstvo i klju~

svoje sre}e. Ne o~ajavaj zbog potresnog stanja dru{tva koje te okruùje, ne dopusti o~aju da te paralizira.Zna{, svijet je dodirnuo svoju najdublju to~ku. To primje}uje{ po svim doga|ajima oko sebe. Potresi, poplave, ratovi, nemiri, sve zlo koje mora iza}i van da bi nastupio mir. Tek kada sve to mine, tada }e do}i do presudne promjene u svijetu. Nastavi svojim putem i zbogom ti….

Za ~udo, ovaj rastanak me nije u~inio tu`nim. Vjerovao sam u ponovni susret. Pogledao sam ga u o~i, bio je miran.Samo je podignuo ruku u znak pozdrava, okrenuo se i oti{ao svojim putem u dolinu.

NEUGODAN SUSRET SRETNOG ZAVR[ETKA

Starac je oti{ao, morao sam i ja. Upravo u tom trenutku nai{ao je kamion voze}i se u pravcu grada u koji sam i{ao. Voza~ mi se obratio i shvatio sam da me pita trebam li prijevoz. Malo sam razmi{ljao, a potom sam u{ao u kabinu. Kamion je poskakivao preko kamenja na cesti, a pogled je sezao visoko u planine Himalaja. Sre}om, voza~ nije govorio engleski, tako da sam ostatak puta proveo razmi{ljaju}i i dive}i se pogledu.

Stotinjak metara pred nama put nam je zaprije~ilo veliko terensko vozilo. Dva mu{karca stajala su pokraj vozila i ~ekala da se zaustavimo. U ~udu smo se pogledavali, a voza~ je samo slijegao ramenima ne znaju}i za{to nas zaustavljaju nepoznati ljudi. Obojica su bili tamnoputi poput pravih Himalajaca. Pri{av{i nam, obojica su se okomila na mene.

- Odakle dolazite?- upitali su nimalo ugodnim glasom.

Pogledao sam voza~a pa njih i odgovorio ne{to nerazumljivo kako bih pokazao da ne razumijem {to su me pitali. Poku{avao sam glumiti nezainteresiranost i nepoznavanje jezika.

- Pitali smo te odakle dolazi{ i gdje si sve bio borave}i ovdje?- povisio je ton jedan od njih dvojice gledaju}i me mrkim pogledom.

- Ja sam turist, bio sam u Ka{miru, obi{ao sam grad, posjetio veliku dolinu, malo planinario, posjetio hram gdje sam htio razgovarati s Lamom, no nisam uspio...-odgovorio sam ne shva}aju}i zbog ~ega njih zanimaju pojedinosti o mom boravku.

- Ne trudi se ni{ta skriti, znamo gdje si sve bio, pratili smo tvoj boravak ovdje. Ima{ li ne{to zapisano kod sebe? O tebi se puno pri~alo u mjestu. Mnogi znaju kako si obi{ao mjesta o kojima vrlo malo ljudi zna. Pri~a se da si vidio tajne spise u kojima se navode velike tajne ~uvane tisu}ama godina. Vidio si Isusov grob koji je strogo ~uvan sve ove godine. Razgovarao si sa Lamom koji ti je pri~ao o tajnama na{e kulture i ovih prostora. Tko si ti ustvari?- ponovno me zapitao jedan od njih dvojice, inzistiraju}i na odgovoru.

Nagovorio sam ih da sjednemo na stijenu pokraj ceste i da im ukratko ispri~am ne{to o sebi, o svome ìvotu i svrsi moga putovanja u njihovu zemlju. Dakako, nisam im spomenuo ono {to je za mene predstavljalo veliku tajnu koju nosim u sebi. Pri~ao sam im o zemlji odakle dolazim, njezinim ljepotama i tajnama. Svaka zemlja ima svoje legende i pri~e, ~udesna mjesta gdje se osje}a sna`na energija. Ispri~ao sam im pri~u o Me|ugorju, ukazanju Gospe i mjestu koje godi{nje posje}uje stotine tisu}a turista iz cijeloga svijeta. Samo su se pogledali i shvatio sam da im je bilo ào {to su nas zaustavili na takav na~in. Rekao sam im da ùrim, da me ~ekaju prijatelji i da sutra rano ujutro imamo let za povratak u domovinu. Pozdravili smo se srda~no, a oni su mi zaèljeli sre}u.

PUT TRA@ENJA ISTINE – AVANTURA ZA POTRAGU KORIJENA VLASTITE SUDBINE

Nau~io sam mudrost postupanja i prema tomu sam se mirno ponio. Pri~ao sam im o sebi, svemu onome {to volim i tako zadobio njihove simpatije.

Nastavili smo dalje do grada u kojem su me

ve} nervozno ~ekali moji prijatelji. Tek kada sam sjeo, ispri~ali su mi kako su ~uli svakakve pri~e o strancima koji borave ovdje. Mnogi budu odvedeni u planine i nikad se ne vrate. S obzirom da su ove zemlje pod nekim oblikom vojnog patronata, svi stranci koji ovdje borave su pra}eni i kontrolirani. Zato su se jako bojali za mene.

Nakon njihovih rije~i bilo mi je sve jasno. Bogu sam zahvaljivao {to sam prona{ao sigurnog vodi~a i {to nisam imao nikakvih neugodnosti tih nekoliko dana. Shvatio sam zbog ~ega sam bio zaustavljen prije ulaska u grad i doista sam imao sre}e. Krenuli smo odmah na po~inak kako bismo se rano ujutro probudili, jer jako rano moramo biti u zra~noj luci.

Povratak s bilo kojega mjesta na svijetu uvijek je radostan i pun o~ekivanja. Moje avanture dovele su me do otkrivanja novih zemalja. Tako sam smanjivao udaljenosti nepoznatih prostora . Put traènja istine je avantura koju ìvim traè}i korijene vlastite sudbine. Jedino u {to sam siguran jest da ro|en jednoga dana moram i oti}i. Kako, kamo i za{to, nitko ne zna.

U ovom ìvotu ne znam ni kako trebam ìvjeti, a ironija sudbine je u tome {to nas sudbina uvijek zatekne nespremne. Zaèlio sam se ljudi koje volim i koji me ~ekaju sa zebnjom, vjeruju}i u moj sretni povratak.

U Zagreb smo stigli u ranim jutarnjim zrakoplovom iz Frankfurta. Let nije predstavljao ni{ta {to bi pobudilo bilo kakvu pozornost, osim {to smo preletjeli veliki dio svijeta i premjestili se u srce Europe. Putovanja su mi postala rutina.

Nema povratka bez odlaska, nema iskustva bez traènja. Dani prolaze bez obzira traìo avanturu ili nesvjesno tumarao u zatvorenom krugu besmisla.

PRAVA ISTINA JE MIRNO]A POGLEDA

Marija je sjedila za stolom, pila svoj ~aj i ~ekala me da se pojavim s kolicima punim stvari. Pogledala me u o~i kao da je u pogledu traìla odgovor za moje doìvljene snove. Za~udo, ni{ta me nije pitala. Samo se nasmije{ila i kimnula glavom u znak prepoznavanja svih dvojbi.

- O~i ti govore sve. Kada ovako sjaje, u njima se o~itava energija sveprisutnosti. Dostigao si razinu bez izgovorene rije~i. To su prave istine i prave vrijednosti, kada mirno, bez gubitka energije i suvi{nih rije~i, poslaè{ sve zvjezdice na tlo ispred sebe. One tada titraju, a pogledom u njih, titramo i mi. Tada nije potrebno razmijeniti niti jednu rije~. Postajemo jedna istina, jedno nebo, jedan svemir, jedna religija, jedan Bog. To su vibracije koje su stvorile ovaj svijet. Ljudi ratovanjem dokazuju kako je jedna istina bolja od druge. Prava istina je mirno}a pogleda, sjaj iz o~iju kada pogleda{ drugoga ~ovjeka.Drago mi je da sam te vidjela. Osje}am da se polako bliì{ svom ~arobnom prstenu, ve} poprima svoje konture. Velike tajne ìvota su jednostavne, nalaze se u nama. Pogled govori sve i stoga ~uvaj ovaj sjaj u o~ima…

Vlatko Kalapo{(U drugom broju: “Egipat, dolina kraljeva”)

PRIÂ (8)

Tajne Tibeta (5): U potrazi za dokazima Isusova ìvota u Indiji

Velike tajne ivota su jednostavne, nalaze se u nama

Put traènja istine je avantura koju ìvim traè}i korijene vlastite sudbine i jedino u {to sam siguran jest da ro|en jednoga dana moram i oti}i - kako, kamo i za{to, nitko ne zna


PONA[ANJE

Motivacija u radnom okruènju (II)

RADNIKOVA MOTIVACIJA

Menadèr, koji se upravo vratio sa seminara o motivaciji, pozove jednog namje{tenika u svoj ured i re~e mu:

''Od sada }e ti biti dopu{teno da planira{ i kontrolira{ svoj posao. To }e jako povisiti proizvodnju, uvjeren sam u to.''

''Ho}u li dobiti ve}u pla}u?'' upita radnik.''Ne, ne. Novac ne motivira ~ovjeka, a ti ne}e{

dobiti nikakvo zadovoljstvo od povi{ene pla}e.''''A ako se proizvodnja pove}a, ho}u li biti bolje

pla}en?''''Gledaj '', re~e menadèr. ''Ti o~ito ne razumije{

teoriju o motivaciji. Ponesi ovu knjigu ku}i i ~itaj je; ona }e ti rastuma~iti {to te uistinu motivira.''

Kako je ~ovjek odlazio, zaustavi se i zaupita: ''Ako budem ~itao ovu knjigu, ho}u li dobiti ve}u pla}u?''

Anthony de Mello

Po~etkom 20. stolje}a poduze}e se smatralo racionalnim sustavom, ~iji je glavni cilj bila u~inkovitost te, u skladu s tim, rast poduze}a i proizvodnosti. Sva pobolj{anja proizvodnog procesa bila su usmjerena na ve}u ekonomi~nost, efikasnost i efektivnost radnog procesa. No, zbog sve ve}e kritike znanstvenog upravljanja i rastu}eg problema nezadovoljstva i nemotiviranosti zaposlenih, ve}a pozornost zapo~inje se posve}ivati zadovoljstvu i motivaciji zaposlenih. Upravo je sposobnost menadèra u prepoznavanju pojedina~nih razlika i potreba ljudi, u povezivanju ljudi s poslovima primjerenim njihovim potrebama. Tako|er, on mora znati ispravno individualizirati nagrade te ih povezati s radnim u~incima i realizacijom ciljeva.

Motivirani zaposlenici ostvaruju ve}e rezultate, preuzimaju ve}u odgovornost i vi{e obveza te pokazuju ve}i stupanj kreativnosti u radu. Kombinacijom materijalnih i nematerijalnih te unutra{njih i vanjskih oblika stimulacije postiè se ve}a, ako ne i potpuna, angaìranost zaposlenih, a to se reflektira na racionalnost, ekonomi~nost i u~inkovitost rada. Motivacija je vrlo kompleksna i osobnog je karaktera te zapravo nema jedinstvenog recepta. No, unato~ tomu, mogu}e je identificirati osnovne motivacijske tehnike i efikasno ih primjenjivati. Rezultati istraìvanja pokazuju da prvo treba zadovoljiti ekstrinzi~ne motive radnika radi postizanja prosje~ne proizvodnosti, a potom uklju~iti intrinzi~ne radi postizanja ve}e motiviranosti i natprosje~ne proizvodnosti.

PLA]A – POTICAJ BROJ 1!

Novac, odnosno pla}a koju zaposlenik dobiva za obavljeni rad je najstariji i najuniverzalniji na~in motiviranja za rad. Istodobno je i jedan od vrlo zna~ajnih problema koji privla~i sve ve}u pozornost zbog velikog utjecaja koje ima na rad i odnose u radu.Postavi li se pla}a u neposrednu funkciju pove}anja proizvodnosti rada, dolazi se do ~injenice da svako pove}anje pla}e ne vodi i pove}anju proizvodnosti. Da bi kori{tenje pla}e kao oblika materijalne kompenzacije za obavljeni rad bilo u~inkovito, potrebno

je dràti se odre|enih pravila, a ona su sljede}a:– materijalne nagrade moraju biti povezane s

onim pokazateljima radnog izvr{enja na koje pojedinac moè utjecati, a radni standardi moraju biti ostvarivi;

– mora postojati jasna veza izme|u rezultata rada i nagrada, sustav nagra|ivanja mora se temeljiti vi{e na pozitivnim nego na negativnim posljedicama radnog pona{anja;

– pove}anje materijalne naknade mora biti dovoljno veliko da opravda dodatni napor koji se ulaè;

– pove}anje pla}e mora izravno i neposredno slijediti pove}anje radnog u~inka i pobolj{anje radne uspje{nosti;

– materijalne naknade moraju biti odgovaraju}e uloènom radu i pravedne u usporedbi s drugima;

– razlike u pla}i izme|u dobrih i lo{ih zaposlenika moraju biti zna~ajne da bi stimulirale dobar rad.

Osim pla}e, izravne materijalne kompenzacije koje zaposlenici dobivaju za svoj rad obuhva}aju i honorare, podmirivanje putnih tro{kova i tro{kova reprezentacije. Neke od njih nisu vezane uz rezultate rada, ve} uz samu pripadnost poduze}u (boì}nica, uskrsnica ili regres za godi{nji odmor dobivaju svi zaposlenici neke tvrtke, neovisno o pojedina~noj radnoj u~inkovito{}u, ako je tako propisano kolektivnim ili nekim drugim ugovorom). Postoje i tzv. neizravne materijalne kompenzacije, koje obuhva}aju razli~ita socijalna davanja poput pla}anja socijalnog osiguranja ili uplate u mirovinske fondove, potom upu}ivanje zaposlenika na dodatno usavr{avanje (stru~ne ili informati~ke edukacije, te~ajevi stranih jezika, stru~ni ili znanstveni poslijediplomski studiji). U ovu kategoriju davanja spadaju i pla}eni godi{nji odmor, kra}i dopusti te bolovanje, kao i povoljniji uvjeti kreditiranja u bankama za zaposlenike tvrtke (naj~e{}e u slu~aju stambenih kredita). U novije vrijeme, kao financijski poticaj zaposlenicima se nudi sudjelovanje u dobiti tvrtke i kupnja dionica tvrtke, odnosno suvlasni{tvo.

Ovisno o tomu èli li poduze}e motivacijski sustav koji }e nagla{avati i poticati individualni ili timski rad, ono treba koristiti razli~ite motivatore. Pri formiranju sustava motivacije, treba voditi ra~una da ne do|e do nesklada izme|u posve}enosti zaposlenika zadatku (poduprtoj motivatorima individualnog djelovanja kao {to su, primjerice, pla}anje prema individualnoj uspje{nosti i unaprje|enje) i lojalnosti prema poduze}u (potaknutoj organizacijskom kulturom i nagradama temeljenim na timskom radu i uspje{nosti, promociji i sigurnosti posla). Materijalna motivacija je jedan od temeljnih ~imbenika na kojima se temelji organizacijska praksa motiviranja rada. Ona je pod izravnim utjecajem organizacije, njene politike i prakse. Napredovanja, statusni simboli, priznanja, pla}e i druge materijalne kompenzacije vidljivi su mehanizmi raspodjele specifi~nih nagrada i vrednovanja rada unutar politike i prakse svake pojedina~ne organizacije.

NEMATERIJALNE KOMPENZACIJE

Uz materijalne kompenzacije, koje – kako smo naglasili - ~ine temelj motivacijskog sustava, potrebno je razraditi i sustav nematerijalnih poticaja za rad, koji

zadovoljavaju raznolike potrebe ljudi u organizacijama. Za ve}inu su ljudi sve va`nije tzv. potrebe vi{eg reda kao {to su profesionalni i individualni razvoj i potvr|ivanje, po{tovanje i uvaàvanje te status. U skladu s tim, razvijene su brojne nematerijalne strategije poput dizajniranja posla, stila menad`menta, participacije u odlu~ivanju, upravljanja pomo}u ciljeva, fleksibilnog radnog vremena, priznanja i davanja povratne informacije, organizacijske kulture, mogu}nosti usavr{avanja i razvoja karijere, koje zajedno s materijalnim strategijama ~ine cjelovit motivacijski sustav.Oblikovanje posla ~ini vrlo zna~ajan element nematerijalnih strategija motiviranja, budu}i da stavovi prema poslu i zadovoljstvo njime bitno utje~u na radnu motivaciju pa i na cjelokupni ìvot pojedinca. Programi preoblikovanja posla najve}im dijelom nastoje posao u~initi zanimljivijim, raznovrsnijim i izazovnijim. Zna~ajni individualni pristupi oblikovanja radnih mjesta jesu rotacija posla, kod koje se provodi periodi~no pomicanje ljudi s jednoga specijaliziranog posla na drugi, ~ime se sprje~ava monotonija i dosada ljudi te pro{irivanje posla kao proces pove}anja raspona posla, odnosno broja razli~itih zadataka i u~estalosti ponavljanja ciklusa posla. Dodatna motivacija se najbolje aktivira oboga}ivanjem posla pri kojemu se posao {iri vertikalno, uklju~ivanjem vi{e raznolikih zadataka i vje{tina, odgovornosti i autonomije djelovanja.

Participacija kao stupanj sudjelovanja zaposlenih u procesima odlu~ivanja o va`nim aspektima rada i poslovanja, bitno utje~e na podizanje motivacije zaposlenih, poticanje kreativnih i ukupnih potencijala ljudi, pobolj{anje kvalitete odluka te ukupne organizacijske uspje{nosti.

Upravljanje pomo}u ciljeva (Management by Objectives) je va`na strategija suvremenog menad`menta u podizanju motivacije, kvalitete odluka, razvoja ljudskih potencijala te fleksibilnosti i brzine reagiranja na promjene u okolini. To je pristup kojim se kroz suradnju i participaciju svih zainteresiranih postavljaju organizacijski, odjelni i individualni ciljevi koji ~ine temelj za utvr|ivanje planova aktivnosti za njihovo ostvarivanje, pra}enje, procjenu i nagra|ivanje uspje{nosti. Time se identificiraju podru~ja odgovornosti i standardi pona{anja za svaku jedinicu, s periodi~nim pretvaranjem tih ciljeva u mjerljive, vremenski odre|ene ciljeve.

Motivaciji zaposlenika doprinose i ostale nematerijalne strategije motiviranja, poput fleksibilnog radnog vremena, priznavanja uspjeha, povratne informacije zaposleniku o njegovom radu te organizacijska kultura poduze}a. Vrlo ra{ireni mehanizmi motiviranja jesu i sigurnost i stalnost zaposlenja, priznanja, napredovanje u poslu, ve}a neformalnost i socijalna jednakost te uklanjanje formalnih, statusnih i funkcionalnih prepreka u komuniciranju.

Potraga za mogu}nostima pove}anja motivacije i interesa za rad i razvoj organizacije zaposlenih, dovela je do potpune reorganizacije, promjene klime i kulture te ukupnih odnosa u suvremenim tvrtkama.

Nagrade moraju pratiti rezultate rada Tihana Malenica


SVIJET KNJIGA

Malcom Gladwell: To~ka preokreta

Knjiga koja je uzdrmala duhoveSvijet se mo`da ~ini neumoljiv, ali nije - i najmanjim poticajem u pravom smjeru moèmo ga pokrenuti i promijeniti

Kada se knjiga Malcoma Gladwella „To~ka preokreta“ pojavila na trì{tu, stekla je status globalnog bestselera. Prva na top listi New York Timesa bila je ~etiri mjeseca, a ~ak dvije godine na listi Business Weeka. Malcom Gladwell postao je zvjezda, novi mudrac korporativnog svijeta, marketin{ki guru, ~iji ~lanci i knjige postaju obvezna literatura u poslovnim {kolama.

Za{to je ova knjiga uzdrmala duhove? Zato {to je jedna od rijetkih koje su uspjele promijeniti na~in razmi{ljanja skoro o svemu. Kroz primjere iz svakodnevnog ìvota, ovom se knjigom obja{njava za{to se ljudi pona{aju tako kako se pona{aju. „To~ka preokreta“ biografija je jedne ideje, a ideja je vrlo jednostavna. Ona kaè kako je najbolji na~in razumijevanja pojave modnih trendova, porasta i smanjenja kriminala, pretvaranja nepoznatih knjiga u najprodavanije uspje{nice, porasta navike pu{enja me|u tinejdèrima ili fenomena usmene predajte te drugih promjena u svakodnevnom ìvotu – ~injenica da se o njima razmi{lja kao o epidemijama. Ideje, proizvodi, poruke i pona{anja {ire se poput virusa. Evo, kako nam to obja{njava M. Gladwell.

PRONA]I POJEDINCE SPOSOBNE ZA POKRENUTI EPIDEMIJE

U bilo kojem sustavu, neki pojedinci imaju ve}i utjecaj od drugih. Ekonomski stru~njaci ~esto govore o na~elu 80/20, koje kaè da }e u bilo kojim okolnostima 20 posto sudionika obaviti pribli`no 80 posto posla. U ve}ini dru{tava 20 posto kriminalaca po~ini 80 posto zlo~ina. Kada je rije~ o epidemiji, taj nerazmjer postaje jo{ izraèniji: tek vrlo mali postotak pojedinaca izvede ve}inu aktivnosti.

Kako moèmo pro{iriti neku poruku, kako svoje proizvode i ideje predstaviti {to ve}em broju ljudi? Zapravo treba smisliti kako }e neka poruka ostaviti trag.

Zaraznost, kada je poruka u pitanju, zna~i da je ne moèmo izbaciti iz glave, da nam se urezala u pam}enje. Kada su se 1954. godine na trì{tu pojavile cigarete Winston, njihov slogan bio je Winston tastes good like a cigarette should(Winston miri{e dobro, kao prava cigareta). U to vrijeme pogre{na upotreba rije~i like umjesto as izazvla je veliku buku. Bila je to fraza o kojoj se pri~alo. Tijekom nekoliko mjeseci prodaja je drasti~no porasla, a i danas je ve}ini Amerikanaca poznat taj slogan. To je klasi~an, lako pamtljiv i

zarazan reklamni slogan. Zaraznost je odlu~uju}a u postizanju {irenja poruke. Zna~i, ako ne zapamtimo poruku, za{to bismo promijenili svoje pona{anje ili kupili neki proizvod ili oti{li pogledati film ili, recimo, pro~itali knjigu? Svi mi èlimo vjerovati da je za u~inak koji kod nekoga èlim posti}i odlu~uju}a unutra{nja kvaliteta ideja koje predstavljamo. Granica izme|u odbojnosti i prihvatljivosti, izme|u epidemije koja se {iri velikom brzinom i epidemije koja stagnira, ponekad je mnogo tanja nego {to se ~ini. Pouka o prenosivosti poruke pokazuje kako postoje jednostavni na~ini pakiranja informacija. Zakon nekolicine tvrdi da postoje iznimni pojedinci koji su sposobni pokrenuti epidemije. Samo ih trebate prona}i.

KAKO IDEJU UÎNITI ZARAZNOM?

Ljudi ne dolaze do posla preko prijatelja, nego preko poznanika, meni vrlo blisko iskustvo. Za{to? Sociolog Granovetter kaè da je to zato {to va{i prijatelji pripradaju istom svijetu kao i vi, a va{i poznanici pripadaju svijetu razli~itom od va{ega. Zna~i, znat }e ne{to {to vi ne znate.

Mo} konteksta vrlo je va`na. Epidemije su osjetiljive na uvjete i okolnosti, vrijeme i mjesto nastanka. Primjeri koji su opisani u knjizi su, primjerice, neugledne cipele Hush Puppie's koje su postale modni trend jer su ih po~eli nositi mladi u mondenim ~etvrtima East Village-a. To je okru`je pomoglo da cipele dobiju novu vrijednost. O~istite podzemnu èljeznicu od grafita i odjednom }e se potencijalni kriminalci prestati baviti kriminalom. Recite studentu teologije da kasni na predavanje i odjednom }e po~eti ignoritirati prolaznike u nevolji.

Kako bi ideju u~inili zaraznom, ljudi koje je Gladwell nazvao Trgovci, Poveznici i Znalci, promijene je tako da izostave nezva`ne pojedinosti, a one koje smatraju va`nima naglase kako bi poruka dobila dublje zna~enje. Ako èlimo pokrenuti i pro{iriti epidemiju, bez obzira je li rije~ o cipelama, pona{anju ili softveru, moramo angaìrati Poveznike, Znalce i Trgovce. Moramo prona}i osobe ili sredstvo koji }e prevesti zna~enje ideje, osmi{ljene od Inovatora, u ne{to razumljivo ve}ini drugih ljudi. Svijet se ne pona{a u skladu s na{om intuicijom, premda bismo to èljeli. Volimo se smatrati neovisnim osobama koje su motivirane unutra{njim èljama i mislimo da su na{a li~nost i pona{anje trajno odre|eni genima i temperamentom. No, na nas sna`no utje~u na{a okolina, neposredan kontekst i druge osobe u na{em ìvotu. Brisanje grafita sa zidova podzemne èljeznice u New Yorku pretvorilo je gra|ane New Yorka u po{tenije osobe. Studenti teologije koji su upozoreni da se poùre na predavanje, pretvorili su se u bezosje}jne osobe. Samoubojstvo karizmati~nog mladi}a u Mikreoneziji pokrenulo je

desetogodi{nju epidemiju samoubojstava. Dru{tvene su promjene nepredvidljive i

neobja{njive. Takav nepredvidljiv i sloèn svijet prekretnica, istodobno nudi mnogo mogu}nosti. Manipuliranjem veli~inom skupine moèmo dramati~no ubrzati prihva}anje novih ideja. Mijenjanjem na~ina na koji predstavljamo informacije, moèmo zna~ajno pobolj{ati njihovu prenosivost. Prona|emo li nekoliko posebnih pojedinaca velikog dru{tvenog utjecaja, moèmo oblikovati tijek dru{tvenih epidemija. Svijet se mo`da ~ini neumoljiv, ali nije. I najmanjim poticajem u pravom smjeru moèmo ga pokrenuti i promijeniti.

Na pisanje ove knjige motivirala me tajnovitost usmene predaje, kaè autor.

Zakora~ili smo u doba usmene predaje, {to je zapravo paradoksalno jer smo okruèni naprednom tehnologijom i neograni~enim pristupom informacijama. Me|utim, sve ~e{}e se oslanjamo na primitivne oblike dru{tvenih kontakata. Poveznici, Trgovci i Znalci u na{em ìvotu pomaù nam da se lak{e nosimo sa sloènim suvremeninm svijetom, koji obuhva}a brojne razli~ite ~imbenike i dru{tvene promjene poput pove}ane izolacije, posebno me|u adolescentima, pove}anog imuniteta u komunikaciji.

Kada smo prezasi}eni informacijama, okre}emo se tradicionalnom obliku komunikacije i po~injemo traìti savjete i informacije od osoba koje po{tujemo, kojima se divimo i kojima vjerujemo.

Silvana Prpi}


PRAVNA PRAKSA

Zakonske obveze pravnih osoba vezane uz informacijsku sigurnost

Sektor za kadrovske poslove (Odjel za obrazovanje i profesionalni razvoj) i Zavod za ispitivanje kvalitete robe d.o.o., 16.svibnja ove godine organizirali su predavanje o temi

„Kako izbje}i zatvor ili zakonske obveze pravnih osoba vezane uz informacijsku sigurnost?”

S obzirom na vrlo intrigantan naslov, ovo je predavanje u kratkom roku napunilo dvoranu Prijenosnog podru~ja Zagreb i svi oni koji su do{li nisu pogrije{ili, jer je o toj temi predstavnik ZIK-a, mr.sc. Goran Vojkovi} dipl. iur., govorio vrlo zanimljivo.

Stalni razvoj znanosti i tehnologije na svim podru~jima ljudskih djelatnosti postavlja pred dana{nje menadère sve ve}e zahtjeve. Informatika i poslovanje sve se vi{e isprepli}u te su integrirani jedno u drugo i danas ih je skoro nemogu}e razdvojiti. Uspjeh poslovanja ovisi o kvalitetnom protoku informacija. Da bi se taj uspjeh postigao, potrebno je prije svega donijeti zakonsku regulativu kojom }e se odrediti na~ini informacijske komunikacije, ali i sankcije za njene prekr{itelje. Potreba reguliranja za{tite osobnih podataka i poslovanja proistje~e iz mnogobrojnih malverzacija vezanih uz informati~ke mogu}nosti dana{njice. Sigurnost je postala imperativ on-line poslovanja te je nu`na za{tita odgovaraju}im propisima.

Propisi koji se veù uz to podru~je dvojakog su karaktera: me|unarodne konvencije i propisi te nacionalni zakoni i podzakonski akti.

ME\UNARODNI PROPISI I PRILAGODBA HRVATSKOG ZAKONODAVSTVA

Europsko zakonodavstvo donijelo je niz direktiva koje reguliraju to podru~je, a Vije}e Europe konvencije vezane uz za{titu osobnih podataka. Tako|er je bitno spomenuti da je Vije}e Europe donijelo konvencije koje reguliraju cyber-kriminal.

Velik doprinos daje i ENISA - European Network and Information Security Agency, osnovana uredbom Europske unije.

Zapo~injanjem pregovora o pridruìvanju EU, zapo~elo je uskla|ivanje na{eg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u podru~ju za{tite osobnih podataka.

Vlada Republike Hrvatske donijela je Program e-Hrvatska 2007., s ciljem da do ulaska Hrvatske u EU postigne razinu razvijenosti informacijskih usluga i sadràja na razini prosjeka zemalja ~lanica Unije.

Republika Hrvatska potpisala je i ratificirala Konvenciju Vije}a Europe o kiberneti~kom kriminalu te dodatni protokol Konvencije, koji sadrè odredbe o tajnosti, nepovredivosti i dostupnosti podataka spremljenih na ra~unalima i samim sustavima te odredbe o sprje~avanju “govora mr`nje” na internetu.

Postoje hrvatski propisi i to: Zakon o obveznim odnosima, Kazneni zakon, Zakon o za{titi tajnosti podataka, Zakon o elektroni~koj trgovini, Zakon o elektroni~koj ispravi, Zakon o elektroni~kom potpisu, Zakon o telekomunikacijama.

ZAKON O ZA[TITI OSOBNIH PODATAKA – JEDAN OD ZNAÂJNIJIH

Zakon o za{titi osobnih podataka jedan je od zna~ajnijih na ovom podru~ju. Osobni podaci se pojavljuju prakti~no svugdje: od osobnih o~evidnika (kadrovske evidencije) do bilo kakvog tipa poslovanja. U praksi skoro ne postoji poslovni sustav (trgova~ko dru{tvo, ustanova, obrt, znanstvene institucija, arhiva), koji ne posjeduje osobne podatke. Takvi podaci moraju

biti za{ti}eni sukladno Zakonu i podzakonskim aktima.Naime, Zakon o za{titi osobnih podataka ure|uje

za{titu osobnih podataka, vodi zbirke osobnih podataka, sadrì odredbe o nadzoru nad prikupljanjem, obradom i kori{tenjem osobnih podataka u RH; name}e obvezu svim poslovnim subjektima koji vode zbirke osobnih podataka da vode ra~una o za{titi osobnih podataka pod prijetnjom nov~anih kazni; propisuje kako se osobni podaci mogu prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izri~ito navedena i u skladu sa zakonom te se mogu dalje obra|ivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja (osobni podaci u zbirkama osobnih podataka moraju biti odgovaraju}e za{ti}eni od slu~ajne

ili namjerne zlouporabe, uni{tenja, gubitka, neovla{tenih promjena ili dostupa).

Za nepridràvanje zakonskih odredbi previ|ene su i nov~ane kazne u iznosu od 5.000 kn do 40.000 kn. To nisu veliki iznosi, ali s vremenom }e se i to promijeniti. Prekr{ajna odgovornost ne isklju~uje kaznenu odgovornost i odgovornost za {tetu.

Radi bolje provedbe toga Zakona osnovana je i Agencija za za{titu osobnih podataka.

OSTALI ZAKONI

Za ovo podru~je zna~ajan je i Zakon o za{titi tajnosti podataka. Podaci koji predstavljaju tajnu moraju biti na odgovaraju}i na~in ozna~eni vrstom i stupnjem tajnosti, bilo da su na papiru ili u elektroni~kom obliku. Ovaj zakon nema kaznenih odredbi, ve} su one regulirane Kaznenim zakonom, koji sankcionira izdavanje i neovla{teno pribavljanje poslovne tajne zatvorom od jedne do pet godina te od jedne do deset godina za prouzro~enje {tete velikih razmjera za isto djelo.

Zakon o elektroni~kom potpisu ure|uje pravo fizi~kih i pravnih osoba na uporabu elektroni~kog potpisa u upravnim, sudskim i drugim radnjama te prava i obveze u svezi s davanjem usluga certificiranja elektroni~kog potpisa, ako posebnim zakonom nije druk~ije odre|eno. Prema ovom Zakonu, kazne za prekr{aje vezane uz elektroni~ki potpis kre}u se od 2.000 kn do 10.000 kn.

Zakon o elektroni~koj ispravi ure|uje pravo fizi~kih i pravnih osoba na uporabu elektroni~ke isprave u svim poslovnim radnjama i djelatnostima te u postupcima koji se vode pred tijelima javne vlasti u kojima se elektroni~ka oprema i programi mogu primjenjivati u izradi, prijenosu, pohrani i ~uvanju informacija u elektroni~kom obliku; pravnu valjanost elektroni~ke isprave te uporabu i promet elektroni~kih isprava. Zakon predvi|a nov~ane kazne za prekr{itelje u iznosu od 30.000 kn do 60.000 kn ili kaznu zatvora do petnaest dana.

Zakon o elektroni~koj trgovini ure|uje pruànje usluga informacijskog dru{tva, odgovornost davatelja usluga te pravila u vezi sa sklapanjem ugovora u elektroni~kom obliku. Kazne za zlouporabu ovog Zakona kre}u se u iznosima od 5.000 kn do 100.000 kn.

Zakon o telekomunikacijama ure|uje podru~je telekomunikacija i radijskih komunikacija, na~in i uvjete obavljanja telekomunikacijskih usluga i djelatnosti, prava i obveze davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga i drugo. Za kr{enje odredbi ovog Zakona predvi|ene su nov~ane kazne od 5.000 kn do 10.000 ili mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do godine dana.

Zakon o obveznim odnosima u ~lanku 293. opisuje

sklapanje ugovora elektroni~kim putem; “Ugovor je sklopljen elektroni~kim putem kad su se strane suglasile o bitnim sastojcima. Ponuda u~injena elektroni~kim putem smatra se ponudom nazo~noj osobi, ako se u konkretnom slu~aju moè na izjavu odmah dati protuizjava. Uporaba elektroni~kog potpisa prigodom sklapanja ugovora ure|uje se posebnim propisima.”

Kazneni zakon RH u ~l. Povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti ra~unalnih podataka, programa ili sustava opisuje vrste povreda te njihovo sankcionoranje. Pokriva odredbe poglavlja Konvencije o kiberneti~kom kriminalitetu o tajnosti, nepovredivosti i dostupnosti podataka spremljenih na ra~unalima samih ra~unala. Kazneni progon provodi se po slu`benoj du`nosti, a kazne se kre}u u rasponu od jedne do pet godina zatvora ili se odre|uje nov~ana kazna.

Valja napomenuti odredbe Kaznenog zakona vezane uz za{titu autorskih i srodnih prava; povredu prava autora ili umjetnika izvo|a~a i nedopu{tenu upotrebu autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvo|a~a.

Zakonske obveze pravnih osoba vezane uz informacijsku sigurnost nisu novina u zakonodavnom sustavu, ali sve je ve}a potreba za definiranjem pojedinih informati~kih termina te pove}avanjem kazni za prekr{itelje. Naime, s napretkom informati~kih djelatnosti proporcionalno raste i potreba za prate}im zakonima koji reguliraju to podru~je.

Marija Kutle

Kako izbje}i

ZATVOR?S napretkom informati~kih djelatnosti proporcionalno raste i potreba za prate}im zakonima koji reguliraju to podru~je


Kad an|eli putuju sunce sja, bila je ~esta uzre~ica vodi~a koji nas je za prvosvibanjske blagdane iz ki{nog Zagreba prema sjeveru odveo prema ljep{em vremenu i gradu Budimpe{ti, kojeg su svjetski putnici s punim pravom prozvali Parizom Istoka. Uvijek kad negdje putujem, prebirem po svom znanju o toj zemlji i poku{avam ga saèti u nekoliko glavnih smjernica (povijest, broj stanovnika, jezik, valuta...) kako bih lak{e posloìla ono {to vidim i ono {to ~ujem s onim {to ve} znam. Ukratko, davne 896. godine, ma|arska plemena, predvo|ena sedmoricom vladara na ~elu s Arpadom, naselila su prostor Panonske nizine.

BISER NA DUNAVU

Tisu}u godina kasnije taj doga|aj je obiljeèn izgradnjom i obnovom pribli`no tri tisu}e velebnih gra|evina u Budimpe{ti, od kojih su mnoge redovito stajali{te brojnih turista koji posje}uju ma|arsku prijestolnicu. Ovaj biser na Dunavu zemljopisno je izvrsno smje{ten, to~no na kriànju sjeverne i ju`ne, te zapadne i isto~ne Europe. Dunav, koji na svom putu protje~e kroz nekoliko europskih metropola, jedino ovdje predstavlja prirodnu me|u dvaju gradova sjedinjenih 1873. godine u jedan: Budima (na desnoj obali), brdovitog starijeg dijela i negda{nje prijestolnice Ma|arske, na ~ijem prostoru su obitavali i jo{ uvijek obitavaju bogatiji slojevi i Pe{te (na lijevoj obali), modernog ravni~arskog grada preteìto naseljenog srednjim i niìm slojevima dru{tva. No, danas je ta razlika znatno manja, jer se i pe{tanska strana naglo razvila i izgradila te je statusna podjela vi{e stvar pro{losti nego aktualnih okolnosti i financijske mo}i.

Dunav je, kaù Pe{tanci, njihova glavna ulica,koja sa sedam mostova povezuje ~ak tri gradske cjeline (naime, Budim se dijeli na Stari Budim i Budim). Najstariji, Lan~ani most izgra|en je jo{ 1948. godine u zamjenu za dotada{nje nesigurne pontonske mostove. Na mjestu gdje je Dunav najuì, podignut je 1903. godine Elizabetin ili Bijeli most, najprometniji i najmoderniji. Nakon {to je sru{en tijekom Drugog svjetskog rata, rekonstruiran je po~etkom {ezdesetih godina pro{log stolje}a. Ali, naàlost mnogih, ne u izvornom obliku (Art

Nouveau). Od starog mosta ostao je tek naziv dobiven po austrougarskoj carici Elizabeti (Sissy), èni Franje Josipa, s kojom su ih vezale uzajamne simpatije i na koju ih podsje}a i njen spomenik u parku smje{tenom u podno`ju mosta.

MRSKA POVIJEST U SLU@BI @ELJENOG TURIZMA

Danas se Budimpe{ta proteè na povr{ini od pribli`no 525 ~etvornih kilometara, a administrativno je podijeljena na 23 distrikta u kojima ìvi dva milijuna stanovnika. Velike gradske udaljenosti stanovnici premo{}uju tramvajem, autobusom, trolejbusom i metroom, koji je najstariji na europskom kontinentu, drugi u Europi (poslije onog londonskog) i tre}i u svijetu.

Od svih svojih susjeda, Hrvatska upravo s Ma|arskom ima najbolje diplomatske odnose, {to potvr|uje i prelazak granice samo s osobnom iskaznicom. Premda su ve} dvije godine u sastavu Europske unije, Ma|ari se jo{ nisu uklju~ili u Monetarnu uniju te se i nadalje sluè svojom nacionalnom valutom – forintom. Pet desetlje}a komunisti~kog reìma i utjecaja biv{eg Sovjetskog saveza o~ituje se u brojnim segmentima ìvota, a turistima }e upasti u o~i ~injenica da stariji stanovnici od stranih jezika govore pone{to njema~ki ili ruski, dok mla|i dobro govore engleski jezik.

Povijest se pokazuje posebno inspirativnom kad su u pitanju gra|evine i spomenici Budimpe{te. Najnoviji primjeri dobrog iskori{tavanja tragi~nih povijesnih okolnosti jest otvaranje Muzeja terora i Parka statua (Szoborpark). Muzej terora obuhva}a fotografije i druge eksponate iz razdoblja represivnih reìma, prvenstveno nacizma i komunizma, a posebna zanimljivost je podatak da se me|u mu~iteljima naroda mogu vidjeti i fotografije nekih od jo{ uvijek aktivnih ma|arskih politi~ara. Park statua je mjesto na kojem su svoju zadnju postaju na{li uklonjeni monumentalni spomenici biv{ih vo|a iz razdoblja komunisti~ke vladavine na prostorima biv{eg Sovjetskog saveza te srednje i jugoisto~ne Europe, a propagira se pod sloganom Posljednji pogled iza èljezne zavjese. Jedini od njih, za koji su se Ma|ari sloìli da

ostane na svom mjestu, je ruski spomenik slobodi (èna s rukama u zraku u kojima drì palmin list, a u njenom podno`ju su dva udarnika od kojih jedan gu{i dvoglavog zmaja). Vrlo socrealisti~ki, ali i vrlo impresivan po svojoj veli~ini i smje{taju (uz Citadelu – tursku utvrdu), jedan je od simbola Grada u kojem ima za svakoga po ne{to,pa tako i za nostalgi~are pola stolje}a dugog razdoblja komunisti~ke diktature.

STANDARD NI@I OD NA[EG

Dok su komunisti~ka ikonografija i neki drugi aspekti pro{log reìma uspje{no pretvoreni u turisti~ku atrakciju, jo{ uvijek se uo~avaju brojne negativne posljedice dràvnog vlasni{tva i planske privrede, kao i tranzicijskog razdoblja i privatizacije vlasni{tva. Premda su, za razliku od nas, oni punopravni stanovnici EU, primje}uje se da Ma|ari ìve jednako, ako ne i lo{ije od gra|ana Hrvatske. Sve ve}a polarizacija stanovni{tva na iznimno bogatu manjinu i sve vi{e onih jako siroma{nih karakterizira obje dràve, ali podatak da prosje~ni pripadnik ma|arske srednje klase zara|uje mjese~no pribli`no 300 eura, ukazuje na znatno bolji standard iste kategorije stanovni{tva u Hrvatskoj, ~ija primanja iznose pribli`no 650 eura. Doma}ini nagla{avaju da je Budimpe{ta svijet za sebe te da je standard njenih stanovnika znatno iznad ostalih u zemlji, budu}i da se u njoj proizvodi vi{e od tre}ine bruto nacionalnog proizvoda Ma|arske. Premda upravo Budimpe{ta privla~i mnoge strane investitore, industrijski razvoj nije naru{io njenu ljepotu pa se moè re}i da je ona odli~no sjedinila svoju bogatu pro{lost i svoju uùrbanu sada{njost.

SOCIJALISTI OPET NA VLASTI

Neposredno prije mog boravka, to~nije 9. i 23. travnja ove godine u Ma|arskoj su odràni peti po redu op}i parlamentarni izbori. Pobijedila je koalicija Ma|arske socijalisti~ke partije (MSZP) i Saveza slobodnih demokrata (SZDSZ). I dok me s brojnih plakata za vrijeme mog obilaska Budimpe{te, gleda nasmije{eno lice novog

PUTOPIS

BUDIMPE[TA

Jedna rijeka, dva grada

Anonimus, nepoznati notar za kojeg se smatra da je prvi zapisao povijest Budimpe{te Zanimljiva crkva u stijeni Dvorac u Gradskom parku


premijera Ferenca Gyurcsanya, doznajem da je upravo ta koalicija drugi put zaredom osvojila izbore na nacionalnoj razini, odnosno ponovili su uspjeh iz 2002. godine.

Ovo su bili peti po redu parlamentarni izbori od ru{enja komunizma 1990. godine. Svi su bili redoviti i odràvali su se svake ~etiri godine (1990., 1994., 1998., 2002. i 2006. godine). Moè se re}i da se ma|arski politi~ki sustav stabilizirao. Na politi~koj sceni glavnu ulogu ima sedam politi~kih stranaka, od kojih su posljednjih desetak godina dvije od njih najja~e: Ma|arska socijalisti~ka partija (MSZP), koja se moè smjestiti u lijevi centar i Savez mladih demokrata (FIDESZ), koji je u desnom centru. Takva strana~ka konstelacija sli~na je na{oj (HDZ–SDP), {to zna~i da stranke centra nisu politi~ki sna`ne i ne mogu formirati ve}insku vladu.

VAJDAHUNYADI – DVORAC IZ BAJKE

No, ostavimo politiku, ovo je turisti~ki put. Jer ako zanemarim predizborne plakate polijepljene svuda uokolo, doista sam uìvala u {etnji poznatom Vaci utcom, pje{a~kom zonom ispunjenom trgovinama s najrazli~itijim suvenirima. Put me odveo na manji trg (ne{to nalik zagreba~kom Cvjetnom trgu), na kojem je nemogu}e ne zamijetiti poznatu slasti~arnicu Gerbaud ite{ko odoliti ku{anju istoimenog kola~a (èrbo).

Vremena je bilo malo da bi se vidjelo sve {to vrijedi vidjeti. Ipak, pogledala sam sinagogu, drugu po veli~ini u svijetu, pro{la pokraj najstarijeg europskog ZOO vrta, divila se neobi~nom Vajdahunyadi dvorcu kojeg prati neobi~na pri~a. Naime, prvobitno je bio zami{ljen kao maketa za svjetsku izlo`bu po~etkom pro{log stolje}a i, budu}i da su bile iznimno dobre reakcije posjetitelja, naknadno je izgra|en u prirodnoj veli~ini. Uz kombinaciju svih do tada poznatih stilova (barok, gotika, renesansa...), dvorac je dioista neobi~an, poput dvorca iz bajke. U njegovoj blizini, okruèn zelenilom, smjestio se spomenik nepoznatom notaru (Anonymus), za kojeg se smatra da je prvi zapisao povijest Budimpe{te, koju pozdravljam s dovi|enja ili, kako bi to rekli njeni stanovnici – vislat!

Tihana Malenica

NA[I IZVAN HEP-a

KLAPA ELEKTRODALMACIJA NA FESTIVALSKOM TRONU U VERONI

Zahvaljuju}i iznimnim sposobnostima prilagodbe razli~itim glazbenim ànrovima, Klapa Elektrodalmacija odlu~ila je poku{ati ne{to potpuno novo i natjecati se u kategoriji jazza u jakoj konkurenciji

Na sedamnaestom po redu Me|unarodnom natjecanju zborova i ansambala, koje se krajem travnja odràlo u Veroni, u vrlo jakoj konkurenciji od 33 tri ansambla iz 12 zemalja, na{a mje{ovita klapa Elektrodalmacija osvojila je drugo mjesto u kategoriji jazza. Stjecajem sretnih okolnosti zbog ~injenice da je njihov voditelj Rajmir Kraljevi}, kao dvostruki osvaja~ najvi{ih nagrada s klapama «Cambi» i «Putalj», bio i ~lan ìrija na ovom presti`nom natjecanju pa su, zahvaljuju}i iznimnim sposobnostima prilagodbe razli~itim glazbenim ànrovima, na njegov nagovor odlu~ili poku{ati ne{to potpuno novo i prijaviti se u ovoj, za dalmatinske klape, neobi~noj kategoriji. Prijavu je podupro i jedan od organizatora festivala Josip Ganza, Spli}anin, koji ìvi u Italiji i koji je iznimno ponosan na opetovane uspjehe dalmatinskih acapella pjeva~a. Na{a Klapa je, jedina iz Hrvatske, do{la zapjevati jazz. U ostalim kategorijama, primjerice za popularnu i folklornu te klasi~nu izvedbu, bilo je desetak na{ih zborova i, kako je to ve} postala tradicija, svi su bili odu{evljeni na{im folklorom i klapskim pjevanjem tako da pobjedni~ki pokali, u pravilu, odlaze u Hrvatsku.

ISPRA]ENI BURNIM PLJESKOM

Da bi nam bilo potpuno jasno o kakvom i kolikom je uspjehu rije~, re}i }emo da se na{a Klapa natjecala u konkurenciji s talijanskim i ameri~kim (?!) zborovima i da je samo za jedan jedini bod izgubila zlato, koje u ovoj kategoriji nije

ni dodijeljeno. Zna~i, premda nisu prvi, ipak bolji od njih nije nitko.

Kako sam saznala od Milice Matkovi}, sopranistice u Klapi, voditeljice Odjela ra~unovodstva u Elektrodalmaciji, najvi{e su ocjene dobili za dinamiku, ritam i interpretaciju. U natjecateljskom dijelu izveli su tri kompozicije: Let go (V.de Morales), Crucifixion

(W.Siegles) i Lean on me (B.Withers), uz klavirsku pratnju R.Kazinotija i soliranje, koga drugog do Tea Braj~i}a. Imali su i jedan slobodni koncert zajedno s Talijanima i Ircima, na kojem su izvodili dobro nam znane evergreene.

- Publika je jako dobro reagirala, o~ito smo im se svidjeli, jer je to za njih bilo ne{to novo, druk~ije. Atmosfera je bila izvanredna, samo {to nisu zaplesali. Ispra}ali su nas burnim pljeskom. Bilo je izvrsno i na trgu, gdje smo zapjevali jedne ve~eri, kaè M.Matkovi} ponosno pokazuju}i srebrni pokal. Uvjereni smo da }e ubrzo, mo`da ve} dogodine, njegov sjaj postati zlatan. Nedvojbeno, neka je tajna veza izme|u dalmatinskih pjeva~a i grada Romea i Giuliette.

Vero~ka Garber

Jazz srebrou jakoj konkurenciji

Milica Matkovi} sa srebrnim pokalom

Mje{ovita klapa Elektrodalmacija (fotografija iz arhive)


[PORT

Izborna skup{tina Nogometnog kluba Elektra, Osijek

U prostoru DP Elektroslavonija u Osijeku, 30. svibnja o.g. odràna je sjednica Izborne skup{tine Nogometnog kluba Elektra - prva nakon pet i pol godina. Skup{tinu je otvorio predsjednik Petar Vu~ak, a izvje{}e o radu Kluba izloìo je tajnik Miroslav Uremovi}.

Naglasio je da je Elektra u pro{loj sezoni ostvarila dugogodi{nji cilj – ulazak u Tre}u hrvatsku nogometnu ligu „istok“. Pro{le je godine obiljeèna i 75. obljetnica postojanja Kluba, a za poseban doprinos u razvoju amaterskog {porta dodijeljena su i dva priznanja – Pe~at grada Osijeka i Plaketa „Glasa Slavonije“, kao godi{nja nagrada za razvoj amaterskog nogometa. Ovu je sezonu NK Elektra zavr{ila na 12. mjestu od 18 mom~adi u Tre}oj ligi, u kojoj se èli stabilizirati i u sljede}im sezonama.

Nakon izvje{}a o radu Kluba iz kojeg su ponikli i neki poznati igra~i kao Goran Ljubojevi}, koji sada igra u zagreba~kom Dinamu, te Josip Balatinac, donedavni kapetan NK Osijeka, izabrano je novo vodstvo Kluba. Za novog predsjednika NK Elektra izabran je Miro Marjanovi}, a za dva dopredsjednika Jovo Budimir i Darko Varga. Prema Statutu, izabrana su i dva tajnika – Marijan Vidovi} i Krunoslav Bu~ek, dok je za predsjednika Nadzornog odbora imenovan Zdravko Fadljevi}.

D. Karna{

Ostvaren cilj

Novi predsjednik Miro Marjanovi}

S MOJE PONISTRE

KOMU TREBA ZAPAPRITIAko je ìv, stari Rozario danas ima vi{e

od 100 godina. Izme|u dva svjetska rata bio je pomorac na trgova~kom brodu i pomalo {vercao. Jedno vrijeme hit je bio papar pa je Rozario iz Indije donio 90 kilograma kvalitetnog crnog papra. Kako je jednaku ideju imao jo{ jedan pomorac, na mjesnom se trì{tu na{lo puno papra pa mu je cijena pala. Stoga je promu}urni Rozario spremio papar u bakinu drvenu {krinju i stavio lokot da zrnad ne dobije noge. Nakon {est mjeseci cijena papra je porasla i Rozario je otvorio {krinju. Istog se trena sru{io na pod, jer u kov~egu nije bilo ni zrna. Mi{ je pojeo sve! [krinja je s doljnje strane imala malu rupicu, dovoljnu za vragolastog mi{i}a. Kad je glad, ne pita se za jelovnik. Mi{i} je tako zapaprio Rozariju...

Danas nema nesta{ice papra, dapa~e, ima ga svih mogu}ih vrsta. Ali se zato papri naveliko. Nama je nedavno htio zapapriti jedan novinar...

U 13,35 sati zazvonio je telefon. S druge strane pozdravio me je novinar za kojega nikad nisam ~uo. Ve} je dovr{io ~lanak za svoje novine i trebao mu je na{ slu`beni komentar; dakako, kratki. Rekao sam mu da imamo dva milijuna kupaca i da nitko od nas ne djeluje na pritisak tipke, odnosno da mi treba desetak minuta da ispitam u ~emu je problem. Novinar je postao nervozan, jer mu je rok za predaju teksta uredniku istekao pa je bahato zavr{io razgovor rije~ima: Napisat }u ja ve} ne{to... Odgovorio sam da }emo tuìti i njega i njegov list ako ~lanak budesadràvao neistinite podatke. Nakon desetak minuta novinar je opet nazvao. Nemam ja ni{ta protiv Elektre, ja o vama mislim sve najbolje,odmah je blagim tonom zapo~eo, a ja sam nastavio: A za{to biste imali i{ta protiv nas? Nismo komarci. Potom sam mu izrecitirao podatke o kupcu: Nisu pla}ali potro{ak dvije godine pa smo ih tuìli i naplatili 11 tisu}a kuna pljenidbom s pla}e. Opet dvije godine nisu pla}ali pa smo ih zbog duga od 10 tisu}a kuna isklju~ili. Uselili su bespravno u drugi stan i opet nisu pla}ali potro{ak. Susjedi ne vole kad se netko tako pona{a pa su nam dojavili ... Opet smo ih isklju~ili. Iznenadili su se {to smo ih prona{li pa su montere ga|ali stolcima. Onda su se po~eli àliti novinarima... A novinari jedva ~ekaju da netko pisne protiv HEP-a i ~lanak je gotov.Novinaru sam ispri~ao jo{ nekoliko pojedinosti o toj obitelji, nakon ~ega je iznena|eno zaklju~io: Pa, ta pri~a vi{e nema smisla. Ne}u uredniku ni poslati ~lanak. Kad sam ga zapitao za{to ne}e, odgovorio je: Morao bih tu obitelj predstaviti u lo{em svjetlu, a Elektru u dobrom, a to nitko ne èli...

Eh, ne bi bilo problema kada to ne bi bio ve} tre}i sli~an slu~aj u ovoj godini. Naime, prevaranti do|u do novinara, ispri~aju mu svoju pri~u, po kojoj su oni med i mlijeko, a Elektra zlo i naopako.Kad utvrde (ako utvrde) da je istina druk~ija, ~lanka nema. A da je pozicija obrnuta, ~lanak bi zauzimao pola stranice i bio iznimno negativan

za HEP.P.S. Stru~njaci za{tite na radu trebaju

osmisliti za{titu montera od lete}ih stolaca.

DOISTA NAS VARAJU!Potro{a~ka udruga dokazala je da poznati

deterdènt nema jednaku kvalitetu kod nas i u Europskoj uniji. Valjda proizvo|a~ misli da smo manje prljavi pa nam ne trebaju u~inkovita sredstva za pranje kao ostalim Europljanima. No, nisu deterdènti jedini artikli ~ija se kvaliteta razlikuje...

Moj prijatelj i imenjak, inènjer elektronike i vlasnik servisa za popravak elektroni~kih ure|aja, dobio je na popravak tri jednaka ure|aja svjetski poznatog proizvo|a~a. Otvorio ih je istodobno, pretpostavljaju}i da je kvar jednak. Iznenadio se, kao malo kada. Unato~ ama ba{ jednakom vanjskom izgledu, jednakim oznakama marke, modela i tipa, unutra{njost ure|aja bila je razli~ita. Zna~i, izvana jednaki, unutra potpuno razli~iti. Japanski proizvod bio je kvalitetno izra|en i sa sitnim kvarom. Druga dva ure|aja bili su isto~noeuropski proizvodi, lo{e kvalitete. Njihov je popravak, zbog ve}eg kvara, bio znatno skuplji. U naknadnim razgovorima s vlasnicima ure|aja, serviser je saznao da je japanac kupljen u Austriji, a dva isto~noeuropska u Hrvatskoj. Cijena je bila pribli`no jednaka za sva tri ure|aja. Pitam se za{to japanske proizvode ne prodaju kod nas, a isto~noeuropske u Austriji i Francuskoj. Odgovor je jasan: jo{ nas svrstavaju u ~etvrtu ligu.

Prije su se kvalitetno izra|ivali svi proizvodi, poglavito tehni~ki. Grundigovi televizori u boji iz osamdesetih godina, jo{ se znaju na}i po ku}ama i jo{ dobro odra|uju zada}u, ~ak bolje od nekih novih televizora. A dana{nji ure|aji? I kad kupite kvalitetan ure|aj (namijenjen Europskoj uniji), niste sigurni da }e raditi dugo. Izra|uju se s rokom trajanja od godinu ili dvije. Ili do nekoliko dana ~ak (poznato kao Good for Croatia)!

Do sredine devedesetih godina, proizvo|a~i su imali obvezu rezervne dijelove proizvoditi i prodavati sedam godina nakon dana prodaje ure|aja. Taj se rok kasnije smanjio na pet godina, a danas ga neki proizvo|a~i ne uzimaju u obzir. U jamstvenom roku zamijene proizvod novim, jer im je to jeftinije od ustrojavanja servisne mreè. Izvan jamstvenog roka ih nije briga ni za proizvod, ni za kupca.

Obavljamo opasnu djelatnost, a na{ je proizvod opasna stvar. [teta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatno{}u, smatra se da potje~e od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaè da one nisu bile uzrok {tete. Tako pi{e u zakonu. Uvjeren sam da ima slu~ajeva u kojima ne bismo trebali biti odgovorni za {tetu koji potro{a~ pretrpi, jer je {teta nastala zbog nekvalitetnih ure|aja koji nisu mogli preìvjeti dopu{teno odstupanje u kvaliteti isporu~ene elektri~ne energije.

Dr Aèn

Napustili su nas...STJEPAN \UREK (1942.-2006.)Potkraj svibnja 2006. godine, nakon duge i teške bolesti u 64.

godini života preminuo je Stjepan \urek, umirovljenik TE-TO Zagreb i dugogodišnji tajnik Udruge umirovljenika HEP-a Zagreb i Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a. Nakon završenog školovanja 1960. godine, najprije je ~etiri godine radio u TE Jertovec, a potom u TE-TO Zagreb sve do umirovljenja. Od tada se posvetio osnivanju umirovljeni kih podružnica Udruge umirovljenika Zagreb, a potom i dugogodišnjem vo|enju zahtjevnih tajni~kih poslova. Radio je predano i pedantno, ne žele i za svoj rad nikavu naknadu. Marljivo je radio za dobrobit umirovljenika HEP-a.

Stjepan \urek, zbog svoje dobrote, poštenja, vesele naravi i spremnosti da pomogne drugomu, ostat e zauvijek u sje anjusuradnika i svojih kolega umirovljenika. U ime zaposlenika i umirovljenika HEP-a, neka mu je vje~na slava i hvala!

DAMIR HATADI (1951.-2006.)Devetnaestog travnja 2006. godine u 55. godini života,

nakon teške bolesti preminuo je Damir Hatadi, dugogodišnji zaposlenik i umirovljenik DP Elektra Križ. Cijeli radni vijek, od 1979. do umirovljenja zbog bolesti 2004. godine, radio je u Službi za ekonomske poslove.

PAVAO TOPLEK (1939.-2006.)Šesnaestog svibnja 2006. godine u 67. godini života preminuo

je Pavao Toplek, umirovljenik DP Elektra âkovec, gdje je radio od 1963. godine pa sve do umirovljenja 1996. godine. Prije odlaska u mirovinu, radio je na radnom mjestu voza~a specijalnih vozila u Odjelu za gospodarenje voznim parkom.


[PORT

Osnovana [portska udruga TE Sisak

@elja postala stvarnost Poticati

u~lanjenje u Udrugu

U prostorijama DP Elektra Vinkovci, 5. svibnja o.g., odràna je zajedni~ka sjednica Upravnog i Nadzornog odbora i redovna sjednica Skup{tine Udruge umirovljenika HEP-a Slavonije i Baranje. Nazo~ne je predstavnike umirovljenika iz cijele Slavonije i Baranje, u ime direktora Vladimira âvlovi}a, pozdravio Danijel Kunodi, rukovoditelj Slu`be za ekonomske poslove DP Elektra Vinkovci.

Predsjednik Udruge Alojzije êpl podnio je Izvje{}e o radu u protekloj godini, a o specifikaciji financijskog izvje{}a vi{e je govorio Josip Martinovi}. Kao i obi~no, o odnosima umirovljenika i Uprave HEP-a, kao i o ukupnim pravima i njihovoj za{titi, okupljene je izvijestio Ivan Varvodi}, koji sudjeluje na koordinacijskim sastancima HEP-ovih umirovljenika.

Skup{tina je zaklju~ila da je suradnja Udruge sa Zajednicom udruge umirovljenika HEP-a dobra te da treba i dalje njegovati suradnju s poslovodstvom Hrvatske elektroprivrede. Posebno je za umirovljenike zanimljiva vijest da }e se, preko Zajednice umirovljeni~kih udruga, od Uprave HEP-a traìti niè cijene za kori{tenje odmarali{ta u predsezoni i posezoni, kada ih u pravilu koriste umirovljenici.

Na Skup{tini je re~eno da se tijela Udruge i podru`nica trebaju angaìrati na ostvarivanju prava obitelji umrlih umirovljenika HEP-a, na posmrtnu pripomo} i na pruànje pomo}i bolesnim i socijalno ugroènim umirovljenicima te pomo}i uòj obitelji. Zatraìt }e se bolje ostvarivanje kulturnih i rekreacijskih programa te na vi{im razinama nagla{avati problem umirovljenika koji su u mirovinu oti{li prema Zakonu iz 1. sije~nja 1999. godine. Naime, oni su zna~ajno zakinuti u odnosu na umirovljenike koji su u mirovinu oti{li temeljem desetgodi{njeg prosjeka pla}a.

Spomenimo da Udruga umirovljenika HEP-a Slavonije i Baranje trenuta~no broji 698 ~lanova. Na sastanku je izraèna èlja da se i drugi umirovljenici u~lane u Udrugu, kako bi ~lanstvo bilo jo{ brojnije.

D. Karna{

UMIROVLJENICI

SKUP[TINA UDRUGE UMIROVLJENIKA HEP-a SLAVONIJE I BARANJE

U nazo~nosti pribli`no 40 zainteresiranih zaposlenika TE Sisak, 18. svibnja o.g. odràna je sjednica Osniva~ke i Izborne skup{tine [portske udruge TE Sisak. Skup{tinu je vodio predsjednik tada izabranog Radnog predsjedni{tva @eljko Jeli~i}. Nakon {to je prihva}en Statut {portske udruge, izabrani su ~lanovi Upravnog odbora: Damir Surko, Idriz Seferovi}, Branko Ron~evi}, Denis Jeli}, Damir Kurti} i @eljko Jeli~i}. Uslijedilo je i dono{enje odluke o pokretanju postupka za upis njihove udruge u Registar udruga Republike Hrvatske.

Potom je @elko Jeli~i} upoznao nazo~ne sa ciljevima i planovima djelovanja njihove nove udruge. Najva`nije je, naglasio je, okupiti sve za {port zainteresirane zaposlenike, koji su u velikom broju ranijih godina postizali zavidne rezultate na raznim {portskim nadmetanjima unutar i izvan HEP-a, primjerice u nogometu, ko{arci, kuglanju i {ahu. [portske }e terene kao pridruèni ~lanovi mo}i koristiti i njihova djeca. Nadalje, kao {portska udruga mo}i }e sudjelovati i u svim {portskim doga|ajima svoga grada i @upanije, a namjeravaju inicirati i neka {portska nadmetanja u HEP-u, primjerice na razini svih termolektrana HEP-a.

Upravni odbor je 24. svibnja odrào svoju prvu sjednicu, na kojoj su u Nadzorni odbor izabrani: Damir Surko, @eljko Iris, Miroslav Pavi~i} i Mario Heineman, za tajnika je izabran Damir Kurti}, za potpredsjednika Branko

Za predsjednika je Upravni odbor izabrao @eljka Jeli~i}a, dugogodi{njeg zaposlenika TE Sisak i zaljubljenika u {port

Najmla|a podru`nica sve aktivnijaPodru`nica umirovljenika EL-TO Zagreb, najmla|a

umirovljeni~ka podru`nica u HEP-u, odràla je 24. svibnja o.g. svoju prvu redovnu Godi{nju skup{tinu. Na po~etku

Delegati Godi{nje skup{tine Podru`nice umirovljenika EL-TO razmotrili su aktivnosti u pro{loj i dogovorili aktivnosti za ovu godinu

Godi{nja skup{tina Podru`nice umirovljenika EL-TO Zagreb

su 24 nazo~na delegata minutom {utnje odali po~ast preminulom Stjepanu \ureku, dugogodi{njem tajniku Zajednice umirovljeni~kih udruga HEP-a.

Predsjednik Podru`nice Ivan Pi{pek podnio je Izvje{}e o radu u prethodnoj godini. Osim organizacijskih pitanja, najvi{e su se pozornosti posvetili brizi za svoje bolesne ~lanove.

- Svi smo mi ovdje odradili puno godina i lijepo je ponovno se druìti, pomo}i onima kojima je najpotrebnija te oti}i i na neki izlet. To je veliko zadovoljstvo za sve nas. Lijepo je {to nam na{ HEP sve to omogu}uje, naglasio je I. Pi{pek i tom prigodom najavio tre}i zajedni~ki izlet 1. lipnja o.g., ovoga puta u Gorski kotar.

Iz Izvje{}a o financijskom poslovanju proizlazi da je Podru`nici od pro{le godine ostalo neiskori{tenih sredstava pa je dogovoreno da }e ove godine vi{e novaca usmjeriti na pomo}i. Zbog toga je potrebno saznati komu je ona najpotrebnija.

Prihva}aju}i Program rada za ovu godinu, osim spomenutih aktivnosti, nagla{eno je da treba potaknuti umirovljenike da se u~lane u Podru`nicu.

Dragica Jurajev~i}

Ron~evi}, a za predsjednika novoosnovane [portske udruge TE Sisak izabran je @eljko Jeli~i}.

@eljko Jeli~i} u TE Sisak radi 27 godina i u mla|im danima intenzivno se bavio odbojkom i tenisom, a sada tenisom – rekreativno. Kaè da su brojni kolege poduprli osnivanje njihove [portske udruge, od ideje do ostvarenja, a potporu im je dao i direktor TE Sisak, Milan Rajkovi}.

Vjerujemo da }e uskoro Udruga imati veliki broj ~lanova, koji }e se od sada mo}i organizirano baviti {portskim aktivnostima. Poèlimo im puno uspjeha u radu i osvajanje dobrih {portskih rezultata i dalje!

Dragica Jurajev~i}

Skup{tini su prisustvovali brojni zaposlenici TE Sisak

Umirovljenici na Skup{tini izvje{}a prate i iz priloènih papira


UMIROVLJENICI

Izlet umirovljenika PrP-a Zagreb u Primorje i Istru

Jo{ jedan izlet za pam}enjeBrodovi za

putovanje ma{tom

Nekidan je, samo za moje o~i, bila postavljena nesvakida{nja izlo`ba. Doslovce je iz torbe ispala, premda to nisu nikakvi vra`ji posli. Naprotiv, vlasnik torbe je Ivo Santica, moj prvi uredski susjed i jedna od najnemirnijih osoba koje poznajem. Govorim dakako o stvarala~kom nemiru, o onom ~udnovatom zrncu koje nas neprekidno bocka i nagoni na{ duh na stalno kome{anje. Pa se tako moj kolega iz splitske Elektrodalmacije ~esto la}a pera i suradnjom u HEP Vjesniku i Energiji zadovolji potrebu da o struci progovori na svoj poseban na~in. Ipak, naj~e{}e govori bojom na platnu (o ~emu sam pisala prije nekoliko godina), a u posljednje vrijeme, evo i na drvu. Poèljela sam to vidjeti i tako je torba do{la u prvi plan. U njoj je stiglo tridesetak brodova i nekolicina kapetana duge plovidbe. Doplovili su otpadnim drvom s Marjana ili s rodnog Pelje{ca. A, najzanimljiviji su fumari (dimnjaci) – naplavine od komadi}a trske, koji su u dèpovima preno{eni sa svih jadranskih destinacija, od spomenutog poluotoka na jugu do Suska, Lo{inja ili Srakane na sjeveru. Kako kaè, drvo je ekolo{ki materijal, a on je samo zapaào i pomagao prirodi, toj najkreativnijoj stvoriteljici, da neznatnom modifikacijom poprimi neko novo obli~je.

- Kad si ro|en blizu mora, onda ti je brod najlogi~nije prijevozno sredstvo za putovanje kroz ma{tu, kaè I. Santica.

ZAPLOVILA I HEPOVA FLOTA

Neobi~no putovanje traje ve} godinu dana. Za to je vrijeme I. Santica izradio dvjestotinjak brodova. I svaki je ovaj djeli} ma{te unikatan. Svaki je ponio i djeli} srca.

Znatièlja je nagnala na{eg kolegu da obi|e brojne splitske i neke druge suvenirnice i nigdje nije nai{ao na ovakav tip broda. Doista, njegovi b rodovi su originalni i po na~inu oblikovanja i kori{tenom materijalu za izradu. I svakomu je ozna~ena pripadnost, jedinstvenom moru i dràvi iz koje su isplovili. Naime, na svakom je uklopljena prepoznatljiva hrvatska {ahovnica. A, {to je najzanimljivije, neki do njih pripadaju floti HEP-a. «Kuda plove?» pitam. «Za sada, u sigurnu luku» odgovara kolega.

Vero~ka Garber

NA[I IZVAN HEP-a

Ivo Santica: (i) modelar brodova

I dok su jo{ svjeà sje}anja s na{eg posljednjeg izleta u isto~ni dio Slavonije, putujemo u zapadni dio Lijepe na{e – u Primorje i Istru od 25. do 27. travnja o.g. Pred nama su, nadamo se, tri prekrasna izletni~ka dana te da }e vrijeme biti milostivo prema nama, umirovljenicima PrP-a Zagreb. U èlji da ta tri dana {to vi{e iskoristimo uz uìvanje u prirodnim ljepotama i upoznavanje s bogatom kulturnom ba{tinom tih krajeva, posjetit }emo i elektroenergetska postrojenja. O~ekujemo susrete s negda{njim kolegama i snimanje nove tehnologije koja nezaustavljivo napreduje.

Tako smo ve} prvoga dana obi{li TS 400/220/110 kV Meline u okolici Rijeke, gdje su nas srda~no do~ekali doma}ini iz PrP Rijeka. Pokazali su nam postrojenja i informirali o rekonstrukciji trafostanice. Potom smo se uputili u sjedi{te PrP Rijeka u Opatiji, gdje smo objedovali i pro{etali prekrasnim opatijskim perivojima. Nakon toga

obi{li smo rt Ma{njak i uputili se u HEP-ovo odmarali{te Ravni, gdje nam je bilo organizirano no}enje tijekom trajanja izleta.

Drugog dana posjetili smo Pazin, Beram, Motovun, Ro~ko polje i Hum, a tre}eg dana Pulu, Faànu, Brijune. Dakako, obi{li smo i na{u TE Plomin, uvijek zanimljivu zbog nove tehnologije i izvora koji u Hrvatskoj jedini za pogon koristi ugljen.

Spomenimo da smo u Ro~kom Polju pro{etali Alejom glagolja{a, bili u najmanjem gradu na svijetu, upijali jedinstvene istarske krajobraze, zaplovili brodom... Sve u svemu, i ovo je bio izlet za pam}enje.

Ovom prigodom zahvaljujem na gostoprimstvu kolegama iz PrP Rijeka jer, bez obzira koliko dobro bio organiziran izlet za veliki broj ljudi, bez obzira na ostvarenje svih zamisli i èlja - dobrodo{lica doma}ina sve lijepo u~ini jo{ ljep{im.

Umirovljenici PrP-a Zagreb u TS Meline s doma}inima iz PrP Rijeka

Franjo Vidakovi}

Zaposlenici Prijenosnog podru~ja Rijeka, Boris Valjan i Dalibor Sili}, sa svojom mom~adi „Stacion“, osvojili su prvo mjesto na dràvnom prvenstvu u pikadu, u kategoriji C, 22. i 23. travnja o.g. u Poègi i plasirali se na Europsko prvenstvo, koje se odràva od 26. svibnja do 3. lipnja o.g. godine u Umagu.

Na pojedina~nom prvenstvu Hrvatske u pikadu, u kategoriji C, B. Valjan osvojio je prvo mjesto i postao dràvni prvak.

Mom~ad, u kojoj osim hepovaca nastupaju jo{ i Josip Rup~i}, Nenad Pavin~i}, Nenad Stemberger i Igor Lon~arica, utemeljena je tek prije {est mjeseci pa je time ovaj uspjeh jo{ ve}i. Za daljnji napredak ove vi{e nego perspektivne mom~adi dobro bi do{li sponzori, koji }e vjerojatno prepoznati svoj interes sada kada su momciizborili pravo nastupa na Europskom prvenstvu koji prenosi Eurosport i mnoge druge europske televizije. U

vrijeme dok se ovaj broj HEP Vjesnika priprema za tisak, dnevne novine su objavile da se mom~ad „Staciona“ s dvojicom hepovaca plasirala me|u osam najboljih na Europskome prvenstvu. Tko zna gdje im je kraj. êstitamo! I.T.

Hepovci na Europskom prvenstvu u pikadu

Boris Valjan – dràvni prvak

„Stacion“ na pobjedni~kom postolju: hepovci Dalibor Sili} (~u~i) i Boris Valjan (najvi{i)


IZLET

Posjet Gorskom kotaru i Istri

Tijekom vikenda, 20. i 21. svibnja o.g. u Organizaciji Odjela za dru{tveni standard i na{eg Joè Puljka, 35 HEP-ovih zaposlenika iz Zagreba uìvalo je u jo{ jednom prekrasnom i sadràjnom izletu u Gorskom kotaru i Istri.

Prvo odredi{te skupine izletnika bile su Delnice, od kuda smo pod stru~nim vodstvom vodi~a krenuli u obilazak prekrasnog kutka Gorskog kotara. Posjetili smo obli`nju Park-{umu Golubinjak, za koju vjerojatno mnogi i ne znaju, a na povr{ini od 51 hektar obiluje brojnim sadràjima za velike i male posjetitelje. U {umi smo nai{li na kraljicu {ume – veliku prekrasnu jelu opsega 4,4 metra i visine 37 metara, zavirili smo u medvje|i brlog, potom pro{etali Golubinjom spiljom, pro{li kroz Paklena vrata

i potom se spustili u Ledenu spilju, koja to ime s pravom nosi. Naime, tu smo prona{li snijeg i oni ìvlji poigrali su se grudama.

Potom smo obi{li delni~ki zoolo{ki vrt i na kraju posjetili jedinu hrvatsku skija{ku skakaonicu. Namjeravali smo obi}i i Muzej àba u Lokvama, ali nismo mu mogli

pri}i jer se to mjesta{ce upravo prekopava uzdu` i poprijeko.

Nakon {umskih radosti, nastavili smo put prema moru i poslije no}enja u na{im apartmanima u Ravnima, krenuli smo u ponovno osvajanje ljepota Istre. Nakon {etnje uvijek prekrasnim Motovunom, provozali smo se jednom od ovda{njih vinskih cesta. Zavojitom i uskom cestom, kojom nas je majstorki i sigurno provozao voza~ na{eg autobusa @eljko, popeli smo se do obitelji Matija{i}, poznatih istarskih vinara. Potom smo pro{li Ro~ko polje i na kraju posjetili najmanji grad na svijetu – Hum. Ovdje jedan autobus turista trostruko prema{uje broj tamo{njih ìtelja.

S prekrasnim dojmovima i du{om ispunjenom ~arobnim krajobrazima vratili smo se ku}i. Mnogi od nas s nestrpljenjem i{~ekuju neki novi, jednako uspje{an izlet. I neka bude ào onima koji su zbog lo{e vremenske prognoze ostali kod ku}e!

D.J.

Ima se {to vidjeti i – uìvati

Na dnu Ledene spilje i ljeti caruje – snijeg

MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (34)

Kostarika

Raznoliko

Hrabra skupina hepovaca pro{la je i Paklena vrata

Republika Kostarika – na {panjolskom Republica de Costa Rica, {to zna~i Bogata obala (naziv potje~e iz 16. stolje}a kada su prona|ena nalazi{ta zlata!), prostire se uz obale Karipskog mora i Tihog ocena, a broji pribli`no ~etiri milijuna stanovnika, preteìto Kreola, odnosno potomaka Europljana.

Njena novija povijest zapo~inje Kolumbovim otkri}em Amerike te {panjolskom kolonizacijom (1530.) koja je dovela do genocida nad doma}im Indijancima. Tek 1821. Kostarika se oslobodila {panjolske vlasti, kada ulazi u sastav Meksi~kog carstva, malo kasnije i u sastav Srednjoameri~ke Federacije. Nakon raspada tog saveza (1838.) Kostarika postaje samostalna dràva.

Idu}ih godina uslijedilo je dugotrajno razdoblje borbe za vlast popra}ene atentatima, pu~evima i vojnim diktaturama. Zbog toga je Kostarika, Ustavom iz 1949. godine ~ak ukinula vojsku kao stalnu instituciju, kako bi se i time sprije~ili novi vojni udari!

Kostarika je posljednih desetlje}a doìvjela stagnaciju u razvoju zbog u~estalih prirodnih katastrofa (uragani, potresi), pada svjetskih cijena nekih klju~nih izvoznih proizvoda (primjerice kave), ali i zbrinjavanja brojnih izbjeglica iz susjednih zemalja.

U nacionalnoj kuhinji - koja ima puno sli~nosti s kuhinjama Latinske Amerike - prevladavaju raznovrsna jela od graha (od graha se pravi i bra{no za kola~e i tijesto!), kukuruza, raj~ice i drugog povr}a, ali i vo}a (pe~ene banane, juhe od ananasa), a od mesa posebno je cijenjena piletina.

PILE S KUKURUZOMSastojci: 1 pile, 2 jaja, po ½ kg svjeìh mahuna i gra{ka, 4

{alice mladog kukuruza, 3-4 mrkve, 10 dag svjeìh zrelih maslina (ili crne konzervirane koje prethodno isperemo), po 1 zelena i crvena paprika, 200-250 naribanog sira, 4 `lice gro`|ica, 2 `lice maslaca, 1 {alica pile}e juhe i sol.

Priprema:Pile skuhamo, teku}inu o~uvamo, a meso odvojimo od kosti i nareèmo na sitne komade. Odvojeno skuhamo mahune, gra{ak i mrkvu i ocijedimo ih. Mahune i mrkvu nareèmo na manje komade, obje paprike na kri{ke, a masline nasjeckamo na sitno.

U jednoj posudi pomije{amo jaje, kukuruz i sir, a u drugoj pile}e meso, mahune, gra{ak, masline, gro`|ice i pile}u juhu te posolimo po ukusu. Nauljimo vatrostalnu posudu i na dno stavimo prvo sloj s kukuruzom, potom sloj s piletinom pa opet s kukuruzom i sve ponavljamo dok ne potro{imo obje smjese, s tim da zadnji sloj treba biti s kukuruzom. Na kraju dodamo maslac i ukrasimo kri{kama paprike. Pe~emo u pe}nici pribli`no 40 minuta na temperaturi od 175oC.

BANANE S JAJIMA Sastojci: 10 manjih, tvr|ih i ne jako zrelih banana, 4 jaja, ulje

i sol. Priprema: Banane ogulimo i isprìmo na ulju da postanu

zlatno ùte. Potom odvojeno istu~emo ùmanjke i bjelanjke, pomije{amo ih te jedan dio izlijemo na zagrijano ulje, posolimo, potom poredamo prène banane i zalijemo ostakom tu~enih jaja. Lagano prìmo s obje strane da omlet postane zlatnoùt i serviramo toplo.

MESNE OKRUGLICE Sastojci: 2 {alice mljevene govedine (ili mije{anog mesa), 1

jaje, ¼ {alice maslaca, ¼ {alice bra{na, 1 {alica mlijeka, 2 `lice sitno narezanog luka, mrvice, mast za prènje, voda, papar i sol.

Priprema: Rastopimo maslac, dodamo bra{no te sol i papar po ukusu. Polako mije{amo uz dodavanje mlijeka te kuhamo dok ne zakipi. Skinemo s vatre, umije{amo narezani luk i meso te smjesu ostavimo na hladnom mjestu (hladnjak) nekoliko sati (ili preko no}i).

Od smjese oblikujemo 8 – 10 okruglica, uvaljamo ih u mrvice, potom u tu~ena jaja (kojima smo prethodno dodali `licu vode) i ponovno u mrvice. Pe~emo u ve}oj koli~ini masti pribli`no 2 minute na visokoj temperaturi. Serviramo toplo uz riù, grah-salatu, kuhani kukuruz, prène ili pe~ene banane i sli~no.

Putuje i kuhaDarjan Zadravec

U sljede}em nastavku: Portugal


IZLET

Prvosvibanjski izlet Podru`nice Elektroprimorje, NSR HEP-a

Izlet je bio odli~no organiziran, vrlo sadràjan i ni{ta se ne bi moglo prigovoriti samo da je nebo bilo malo milostivije, jer je svega bilo osim Sunca koje se, na àlost, ne moè naru~iti

Ni ki{a koja je padala i danju i no}u nije pokvarila raspoloènje pedesetak zaposlenika Elektroprimorja i ~lanova njihovih obitelji, koji su se u organizaciji Nezavisnog sindikata radnika HEP-a – Podru`nice Elektroprimorje uputili na blagdanski izlet po Zagorju - od 28. travnja do 1. svibnja o.g. Premda je izlet organizirao jedan od sindikata, mogli su se pridruìti svi zaposleni u Elektroprimorju.

Prvoga dana izleta organiziran je posjet Zagrebu, gdje je posje}ena izlo`ba Van Gogh, Modrian i Ha{ka {kola slikanja u Klovi}evim dvorima. Uslijedila je uvijek zanimljiva {etnja starim dijelom Zagreba. Dojmovi s izlo`be, koju su izletnici razgledali s velikim zanimanjem i uz stru~no vodstvo, doista su impresivni. Ali, krajobrazi starih nizozemskih majstora kista na platnu, istina nije jednak uìtku u krajobrazima uìvo, kojeg su Elektroprimorja{i doìvjeli u Zagorju. Njegove su krajobraze na platno prenijeli majstori hrvatske naive, a da su nizozemski velikani vidjeli zagorske brege, nedvojbeno bi i krajobrazi Zagorja bili i na njihovim platnima.

Smje{taj je organiziran u Tuheljskim toplicama, gdje su Primorci i Gorani u velikom broju uìvali u bazenima termalne vode, uvijek kada su uhvatili malo vremena, jer bilo je puno izleta po okolici. Neki su ustajali i prije sedam sati kako bi se stigli okupati prije doru~ka i polaska na dnevne izlete.

Organiziran je obilazak Roga{ke Slatine i tamo{nje Tvornice stakla, Staroga sela u Kumrovcu, Velikoga Tabora, Vara`dina, Krapine, âkovca, Trako{}ana, Lepoglave, Gornje Stubice, dvorca Or{i}, evolucijskog muzeja Hu{njakovo... Izletnike su svugdje do~ekivali stru~ni vodi~i s obiljem podataka i zgodnim legendama o mjestima koje su posje}ivali. Svi koji su izrazili èlju, mogli su uìvo pogledati kako stare majstorice svog zanata proizvode umjetni~ke predmete od gline ili „rede“ u cijelom svijetu poznate lepoglavske ~ipke. A uìvalo se i uz zvuke tambura{a i „muìka{a“, uz Rangerove freske, dobro doma}e vino i rakiju te slasne zalogaje zagorske kuhinje. Sve u svemu, odli~no organiziran i vrlo sadràjan izlet, kojemu se ne bi moglo prigovoriti ba{ ni{ta, samo da je nebo bilo malo milostivije. Svega je bilo osim Sunca, a ono se, na àlost, ne moè naru~iti.

I.T.

Primorci i Gorani uìvali u ljepotama Zagorja

Izletnici Elektroprimorja ispred crkve u Lepoglavi

Za tren od hrpice gline, pod spretnim rukama, nastaje lijep uporabljiv predmet

Ovako se redi znamenita lepoglavska ~ipka, bez igala

Primorci i Gorani su obi{li Veliki Tabor (i jo{ puno toga)


[PORT

Tradicionalni nogometni turnir sve tri splitske djelatnost

POBJEDNICI TROGIRANI Vero~ka Garber

U po~etku samo Elektrodalmacijin, tradicionalni proljetni nogometni turnir u organizaciji Sportskog dru{tva ovog DP-a, postao je posljednjih godina u pravom smislu HEP-ov. Naime, od 14 mom~adi koje su sredinom oùjka zapo~ele razigravanje i osvajanje {to boljeg mjesta za daljnji plasman, dvije su stigle iz PrP-a i jedna iz PP HE Jug pa su tako sve djelatnosti dale svoj prilog najva`nijoj sporednoj stvari. U zavr{nicu turnira stigle su ~etiri mom~adi. Na terene Sportskog centra A- 1 u Dugopolju, pod suda~kom zvi`daljkom sudaca splitskog saveza Mate Grgurinovi}a i Gorana Petri~evi}a, istr~ali su po~etkom svibnja najprije mom~adi PP HE Jug i Pola – Pola. Ovaj susret, koji se igrao za tre}e mjesto, zavr{io je neodlu~eno 2 : 2. Pobjednik se odlu~ivao kaznenim udarcima i na kraju su pobjedu odnijeli de~ki iz Proizvodnje, jer su imali Draèna Horvati}a, najboljeg vratara turnira koji je obranio ~ak dva jpenala. Pokal za najboljeg vratara ove se godine dodjeljivao po prvi put.

U borbi za prvo mjesto sastali su se mom~adi

Finalisti i suci – zajedno

Mom~ad PP HE Jug prima pokal za osvojeno 3. mjesto

Pobjedni~ka mom~ad Trogira

Trogira i Odràvanja, obje iz Elektrodalmacije. U regularnom vremenu susret je tako|er zavr{io nerije{enim rezultatom 3 : 3 pa se i ovdje pobjednik traìo u boljem i s(p)retnijem izvo|enju penala. Bolje ìvce i precizniji udarac imala je mom~ad Trogira i sa zavr{nih 5 : 3 osvojila i pokal pobjednika. Trogirani su imali i najboljeg strijelca, ujedno i najboljeg igra~a turnira – s deset pogodaka pobjednik je bio Veljko Dvornik.

Kao zanimljivost izdvajamo (kao i uvijek do sada) ekipu Pola – Pola. Uz osvajanje fair playpokala, moglo bi im se dogoditi da osvoje jo{ jedan, koji se jo{ nikada nije dodjeljivao: pokal za najvi{e danih autogolova.

Zavr{na sve~anost i dodjela svih odli~ja odigrala se u solinskom restoranu «Ga{pi}», a Organizacijski odbor za svekoliku pomo} zahvalio je ~elni{tvu sindikalne podru`nice HES-a. Posebnu zahvalu upu}uju kolegi iz DP-a Nardiju Nardelliju, koji je odradio informativni dio vezan za turnir te izradio i posebnu web stranicu ovog doga|aja.

Fotozapaàj

KOME ZVONA ZVONEPremda na svom radnom mjestu ne e

do~ekati pedeseti ro|endan, za svojih skoro pet desetlje a vjerne službe u zasunskoj komori u Gatima, zaslužio je mirovinu, u kojoj sada uživa u jednom od skladišta Pogona HE Zaku~ac. Njegovo zvono je utihnulo, ali dobri ljudi nisu imali srca baciti ga. A i kako bi ga bacili kad je bio zadnji od njih desetak, koliko ih se nalazilo u pogonu.

Rije~ je o tzv. poljskom telefonu u S-izvedbi (protueksplozivnoj) iz 1957. godine. Takav tip telefona koristio se za posebne prostore kao što

su rudnici, skladišta, komore i svi drugi u kojima se pohranjuju zapaljive tvari. Njihova konstrukcija svako iskrenje zadržava u ku ištu kako ne bi došlo do požara, koji bi u takvim prostorima zasigurno izazvao kobne posljedice.

Zamislite, jo{ uvijek je bio tehni~ki ispravan, ali suvremena tehnologija zazvonila je nekim novim, modernijim zvukovima. Nije se bunio, nije tražio pravicu, nije ~ak postavio niti ono poznato pitanje iz Hemingvejevog romana. Znao je, ~im je ugledao svog malog ali mo nog nasljednika, da ovoga puta zvona zvone - njemu.

M.Ž.M.


Odgonetka kri`aljke iz pro{log broja:

Sukob interesa, Ivica Kosteli}, Tiridat, Ameri, grija~, oronim, la, Evans, ni{a, Atena, acetat, Didi, Ilir, kam, N, iterativ, Ra, opcija, Adamec, MEI, Andrade, E, naja, imenitelj, eranos, vl., krt, J, nag, emirat, Romana, uranit, Janika, Elinar.


[PORT

[esti {portski susreti ROIH-a

U ozra~ju zajedni{tvaJavljamo o jo{ jednom {portskom ovoproljetnom

doga|aju, drugi put s istog mjesta. Naime, od 26. do 28. svibnja o.g., u Ba{kom Polju pokraj Makarske, odràni su 6. {portski susreti ~lanova Udruge branitelja HEP – Regionalnog odbora za isto~nu Hrvatsku. Pristiglo je ~ak 170 branitelja ROIH-a, odlu~ni da svoj borila~ki duh provjere nadmetanjem u osam {portskih disciplina, ali i veselim izvan{portskim aktivnostima, toliko svojstvenima ìteljima Slavonije. Pjesme i smijeha ne manjka ni u najmanjim skupinama, a zamislite koliko je toga u ovolikom skupu.

Zapo~elo je, kako jednoj ozbiljnoj udruzi i dolikuje, sve~anim intoniranjem himne, minutom {utnje za sve poginule branitelje i pozdravnim slovom Ivice Kopfa, predsjednika Regionalnog odbora.

U lijepoj Dalmaciji zaèlio je da Igre proteknu u ozra~ju zajedni{tva, jednakom onakvom kakvo je bilo kada su 1991. i 1992. godine stvarali na{u Domovinu. Tako|er je poèlio svima uspjeh i sretan povratak ku}ama. Na kraju je pro~itao pristigli telegram, upu}en od Zdenka Veira, direktora DP Elektre Slavonski Brod i Stipe Baboselca, dopredsjednika ROIH-a, koji àle {to zbog sprije~enosti nisu u mogu}nosti nazo~iti ovim Igrama.

OVOGODI[NJI SUSRETI - NAJBROJNIJI

Okupljene {porta{e i brojne goste u ime ROZH-a pozdravio je njegov predsjednik Davor Tomljanovi}, zahvaljuju}i im {to su stigli izdaleka u tako velikom broju te im zaèlio da dobro raspoloènje o~uvaju do kraja.

U ime ROJH-a nazo~nima se obratio predsjednik Mi{o Veraja, zaèljev{i im ugodan boravak u ovom prelijepom kutku na{e Domovine, a u ime ROSH-a Vladimir âle zahvalio je na pozivu da nazo~i ovom doga|aju, zaèlio {to manje ozljeda pri {portskom nadmetanju i {to vi{e zdravlja u ìvotu.

U ime Sredi{njeg odbora Udruge branitelja HEP-a okupljene je pozdravio predsjednik Udruge Tihomir Lasi} koji je, izme|u ostalog rekao:

- Vidim da ste u dobrom raspoloènju zapo~eli va{e {portske igre i nadam se da }ete tako i nastaviti i da }ete takvo raspoloènje o~uvati do idu}ega susreta. Zaèlio im je da pobjede najbolji ili najspretniji i zahvalio na tako brojnom odzivu. Potom je 6. susrete proglasio otvorenima.

Rezultati:Bo}anje 1. Na{ice2. Pogon Osijek3. TE TO Osijek

Ko{arka1. Vukovar2. B.Manastir3. Nova Gradi{ka

Kuglanje1. Pogon Osijek2. Prijenos Osijek3. Plin Osijek [ah1. Izgradnja2. Vukovar3. Na{ice

Stolni tenis 1. Prijenos Osijek 2. Vukovar 3. Izgradnja

Strelja{tvo1. TE TO Osijek2. Slavonski Brod3. Nova Gradi{ka

Tenis 1. \akovo 2. Vukovar3. Na{ice – odustali

Mali nogomet1. Osijek2. Na{ice3. Nova Gradi{ka

Nogometni pobjednici – Osje~ani

[portski su voditelji pozvali svoje ~lanove na borili{ta, a reporteru je preostalo krenuti za njima. Putem smo od predsjednika I.Kopfa saznali da su pristigli predstavnici svakoga od 13 ogranaka, koliko ih ima njihov Regionalni odbor. Naglasio je da je bio nazo~an na svim susretima do sada, ali da su ovogodi{nji najbrojniji.

Tajnik ROIH-a Darko Larva ponosno je naglasio da su ~ak ~etvorica rukovoditelja pogona (Nova Gradi{ka, Na{ice, \akovo, Beli Manastir) neizostavni aktivni natjecatelji na {portskim igrama.

Ovdje je i tambura{ki sastav «Zlatne ìce» iz Brodskog Stupnika, dobro poznat na{im kolegama sa zajedni~kih fe{ti. Ove godine prvi put su do{li za njima i na {portske igre. Zna~i, na{i Slavonci ni{ta ne prepu{taju slu~aju. Ovdje su u potpunoj spremi: tamburice, pjesma, kulin (mo`da ne i ovim redom).

Poraènima ostaje da spretnost oku{aju na sljede}im proljetnim susretima ili mo`da na zajedni~kim igrama Udruge, koje se planiraju odràti ujesen.

Vero~ka Garber

TE-TO Osijek, pobjednici i u strelja{tvu

Branitelji Pogona Na{ice - najbolji u bo}anju, drugi u nogometuPoèàni i predsjednik Udruge T. Lasi} – najbolji po brojnosti

Mom~ad Pogona Vukovar, uz T. Lasi}a i njihovog I. Kopfa - jedna od najuspje{nijih

S nogometnog terena koji naj~e{}e privla~i najvi{e pozornosti


[PORT

7. {portski susreti ROSH-a

ZAGREB UKUPNI POBJEDNIK Ivica Tomi}

Na 7. {portskim igrama branitelja UHB HEP-a, regionalnog odbora za sredi{nju Hrvatsku, odrànima u Crikvenici od 12. do 14. svibnja o.g., nakon bodovanja rezultata u svim disciplinama, ukupan pobjednik postala je regija Zagreb s osvojenih 27 bodova. Sisak je bio drugi s 26, a Karlovac tre}i s jednakim brojem osvojenih bodova. êtvrto mjesto pripalo je Vara`dincima koji su skupili 22, a peto Bjelovar~anima s 19 bodova.

Na Igrama je sudjelovalo blizu 150 branitelja podijeljenih u pet reprezentacija, koje su se natjecale u malom nogometu, ko{arci, tenisu, stolnom tenisu, {ahu, strelja{tvu, kuglanju i ribolovu.

U malom nogometu pobijedili su Zagrep~ani s deset bodova ispred Karlov~ana s jednakim brojem bodova, ali malo slabijom gol razlikom, dok je tre}e mjesto pripalo Vara`dincima koji su osvojili {est bodova. U ko{arci su najbolji bili branitelji sisa~ke regije s osvojenih 12 bodova, drugi je bio Karlovac s devet, a tre}i Bjelovar s tri osvojena boda. U tenisu pobjednici su Zagrep~ani, drugoplasirani Si{~ani, a tre}eplasirani Bjelovarci. Stolni tenis najbolje su odigrali Karlov~ani, drugi je bio Vara`din, a tre}i Bjelovar.

Za {ahovskom plo~om najkoncentriraniji bili su Si{~ani osvojiv{i ~ak 19,5 bodova, drugoplasirani Zagreb imao je 15, a bron~ani Vara`dinci 11 bodova. U strelja{tvu su trijumfirali Si{~ani pogodiv{i 472 kruga, drugoplasirani Karlovac „ubio“ je 402 kruga, kao i tre}eplasirani Vara`din. Zagrep~ani su nabolje kuglali oboriv{i 340 ~unjeva, dok su drugoplasirani Bjelovar~ani i tre}eplasirani Vara`dinci oborili po 300 ~unjeva. I na kraju, u ribolovu, disciplini u kojoj se redovito natje~u samo branitelji iz sredi{nje Hrvatske, pobijedili su Bjelovar~ani, srebrni su bili branitelji iz Metropole, a bron~ani Si{~ani. Koliko su ulovili ribe neka ostane tajna, ali na Igrama nitko nije ostao gladan. Istina, ne zahvaljuju}i ribi~ima, nego kuharima crikveni~kog hotele Rivijera, koji je bio doma}in braniteljima.

Igre su protekle, kao i uvijek, u dobroj organizaciji, ujedna~enoj {portskoj i fer borbi i srda~nom druènju biv{ih ratnika. Na sve~anom otvorenju branitelje su pozdravili novoizabrani predsjednik ROSH-a Vladimir âle i predsjednik UHB HEP-a Tihomir Lasi} te predsjednici regionalnih odbora za zapadnu i isto~nu Hrvatsku Davor Tomljanovi} i Ivica Kopf.

Branitelje su pozdravili Predsjednik UHB HEP-a Tihomir Lasi} … U stolnom tenisu Karlov~ani su bili najuvjerljiviji

U malom nogometu èstoko rivalstvo Zagreba i Karlovca okon~ano je s jednakim brojem bodova i boljom gol razlikom Zagrep~ana

… predsjednik ROZH-a Davor Tomljanovi}…

…i predsjednik ROIH Ivica Kopf

Si{~ani su uvjerljivo pobijedili u {ahu Zagrep~ani u kuglanju nisi imali premca

I ko{arka{i su izgarali na terenu. a pobjeda je pripala Sisku

Veliki prijelazni pokal, kojeg je predao novoizabrani predsjednik V. âle, zasluèno je u rukama Zagrep~ana


[PORT

[portski susreti ROJH-a

Prijateljstvo i sloga Vero~ka Garber

Ne znam jeste li primijetili da nekeko s prolje}a nahrupe kod na{ih, poglavito mu{kih kolega, èlje za {portskim okupljanjima i nadmetanjima. Je li to zbog ne~eg divljeg u zraku? Ili nas sama priroda svojim bu|enjem izmami iz zimskih ~ahura? Ne znam, ali znam da tijekom svibnja, igara i turnira ima napretek.

Ove godine, na ve} tradicionalnim {portskim igrama, okupili su se u Ba{kom Polju i ~lanovi Udruge branitelja HEP-a, Regionalnog odbora za ju`nu Hrvatsku. Njih 140, postrojenih na prostoru ispred hotela «Alem», nakon sve~anog pozdrava dràvnoj himni i minute {utnje za sve poginule hrvatske branitelje, pozdravio je predsjednik ROJH-a Mi{o Veraja. Zahvalio je svima na odzivu, zaèlio ugodan boravak i {to bolje rezultate te uputio poseban pozdrav, kako je rekao: na{im dragim podru~nim direktorima koji se nisu odazvali na{em pozivu. Nakon prigodnih rije~i predsjednika Organizacijskog odbora za {port, Ivice Maru{i}a i predstavljanja svih mom~adi, okupljene branitelje pozdravio je Ivica Kopf, predsjednik ROIH-a te izrazio nadu da }e, kao i uvijek do sada, duh zajedni{tva nadahnjivati sve njih, a da }e u natjecanjima koja predstoje pobijediti najbolji, koji }e na dostojan na~in predstavljati ovaj Odbor na zajedni~kim igrama. Predsjednik ROSH-a Vladimir âle prenijeo je pozdrave i potporu kolega branitelja sredi{nje Hrvatske, unaprijed ~estitao pobjednicima, a poraènima poru~io da se ne ljute jer su izgubili od svojih prijatelja. Tajnik ROZH-a Ivica Erbi} zaèlio je, tako|er, {to bolje rezultate i {to manje {portskih ozljeda, a predsjednik UHB HEP-a Tihomir Lasi} pozdravio je branitelje-{porta{e u ime Sredi{njeg i Izvr{nog odbora Udruge, uz posebnu ispriku Predsjednika Uprave, kojega je posao sprije~io da uveli~a ovaj doga|aj. Tako|er je ispri~ao i rukovoditelja Pogona Omi{ @eljka Rogo{i}a, koji im je od srca zaèlio {to uspje{nije {portske susrete. Osobno je T.Lasi} poru~io da u predstoje}a dva dana zaborave te{ko}e i brige, da budu {to slo`niji u svojim nastupima, ali da jednako slo`no i vrijedno nastave raditi za dobrobit svog Regionalnog odbora i HEP-a. Dakako, zaèlio je i dobru zabavu, pjesmu i prijateljsko druènje te proglasio Igre otvorenima.

Potom je zapo~elo natjecanje u devet {portskih disciplina. Premda je bilo najboljih, pobijedilo je, kao i uvijek do sada, prijateljstvo i sloga.

Rezultati Ko{arka l. [ibenik2. Split3. RHE Vila Velebita, Obrovac [ah1. Ivo [uman – Plo~e2. Ivica Markota – Metkovi}3. \uro Dubreti} – DubrovnikKuglanje 1. [ibenik 2. Trogir3. HE Velebit/HE JarugaPlivanje (2 x 250 m)1. Nenad Mato{i} – DP Split 2. Milan Ga{pi} – Trogir 3. Hrvoje Gali} – Prijenos SplitStrelja{tvo 1. Dario Ga{par – Vrgorac 2. Milan Pavi} – HE \ale1. 3. Ton~i Petri~evi} – Imotski

Bo}anje 1. Vrgorac 2. [ibenik3. HE Zaku~ac

Stolni tenis 1. Josip ûbeli} - DP Split 2. Zorko Gale – DP Dubrovnik3. Goran Roca – DP [benik

Tenis1. Toma Toma{ – Trogir2. Damir Bosni} – Dubrovnik3. Lovrenco Banovi}-HE Zaku~ac

Nogomet1. Dalmatinski sliv2. [ibenik3. Omi{/HE Zaku~ac

Zvr{na sve~anost protekla je uz dodjelu priznanja pobjednicima, pozdravnu rije~ predsjednika ROJH-a i neizbje`nu pjesmu. Zadarski glazbenik Davor Peri} dobro se uklopio u ovo raspoloèno dru{tvo i zapjevao za svakoga pone{to. Nama preostaje zaèljeti im da dobru volju o~uvaju do nekog novog proljetnog okupljanja.

Na ovom posebnom mjestu odlu~ili smo vam predstaviti Ivana Vidalinu i Stipu Labrovi}a, dvojicu dugogodi{njih uklopni~ara i voditelja smjene, koji danas rade na odràvanju. Kolege i prijatelji, zapo~eli su i svoj ustani~ki hod zajedno. Jo{ 1990. bili su me|u prvim organizatorima ustanka u Sinju, a u ratu je Ivan bio zapovjednik bojne s ~inom satnika-bojnika, a Stipe zapovjednik specijalnog voda i natporu~nik, ali pod Ivanovim zapovjedni{tvom. Zajedno su potom krenuli u osnivanje Udruge branitelja HEP-a. Kaù da je sve poteklo iz Orlovca. Njih su dvojica, zajedno s jo{ nekoliko kolega, zapo~eli razgovore i obilaske unutar na{e tvrtke. Putovalo se u Rijeku, Zagreb, Osijek.... Zamisao o Udruzi, ovoj koju danas imamo, ro|ena je u na sinjskom tlu. I na tome treba zahvaliti Ivanu i Stipi. Kaù:

- Skupa smo bili i u ratu i u miru, uvik zajedno. Ali, izgleda da }e se barem na radnom mjestu morati rastaviti. Naime, Ivan }e ubrzo u mirovinu, ve} je sve dogovorio, sve potpisao. Gotovo je i odlazi. Stipe je ve} sad zbog toga tuàn pa kaè da }e i on za koju godinu. I jo{ }emo vam ne{to otkriti. Stipe, zvani îpe, igrao je nogomet u sinjskom «Junaku» i splitskom «Splitu», a na jednom je Trofeju Marjan, davne osamdeset i neke, bio progla{en bron~anom kopa~kom. Na ovim Igrama bio je najbolji strijelac i podsjetio upravo na te dane.

Okupljene su pozdravili predsjednik Udruge Tihomir Lasi} i predsjednik ROJH-a Mi{o Veraja

Trogirska mom~ad me|u najboljima u kuglanju, plivanju i tenisu

Dobrih je strijelaca velik broj

Nadigravanje u basketu Dio mom~adi Metkovi}a, koja se dobro snalazi u bo}anju i nogometu

Stipe Labrovi} i Ivan Vidalina, golgeter i sudac, ljudi koji su osnivali Udrugu branitelja HEP-a

U balunu su uvijek najè{}i

Zajedno u ratu, zajedno u miru

U ovom broju - HEP

Documents

Transcript of U ovom broju - HEP