God. U . AIBENII{, 28. lipnja 1931.

Progonjena, ali nikad pobjedjena Povijest kato!. Crkve je lanac sva

kovrsnih patnja i progon!>tava. Hoće

da je ponizuju, da je p10gone, ali najzad ona pobjeduje. Da je Crkva ljudska ustanova oluje bi je već oda­na bile izbrisale sa zemaljske kugle. Progonstva se protiv nje obnavljaju u svakom vijeku, ne smeta, ona će ih sve red(1m pobijediti, ne jakošću o­ružja, već poniznim rr.olitvama, i us­trpljenjem. Ovo dokazuje da je ona Božanskoga porijetla i po tome da je ona jedina prava Crkva Kristova. Bo­žanski je Spasitelj trpio i bio progo­njen, tako mora da bude i Crkva.

Neprijatelji njezini zlobno joj pred­bacuju da je ratoborna, da je pogi­beljna za državu i t. d. Ovim prigo­vorima oni hoće da opravdaju svoju

ržnju prema Crkvi, i tako se opetuje povijest janjeta kojeg je proždro vuk jer da mu je tobože mutio vodu ... dok svak znade, da je duh Crkve duh miroljubivosti, oproštenja i da nema drugog cilja VHn sreće i posvećenja

čov jećanstva.

Nau.ranin je bio progonjen, tako mora da bude i njegova Crkva!

Apostoli su se u oči velike muke sablaznili poradi sramotne smrti Uči­

telja, te su smatrali da siromaštvo, slaboća, poni7enje i smrt ne dolikuju 'Božanskom Veličanstvu. A baš one boli i ono poniženje najjači su dokaz, da je Isus obećani Spasitelj. U mno­gjm proročanstvima star. zavjeta (lsaia 53. Ps. 68. i 21.) Spasitelj je označen kao čovjek boli i poniženja. Šimun u hramu proriče da je Isus "postavljen oa propast i na ustanak mnogima u 1zraelu, i kao znak protiv kojega će

-se govoriti" (L. ll. 34.). Poslije uskrs­nuća izričito se on poziv-a na svoju

-muku kao dokaz svojeg Božanstva: .Nije li to trebalo, da Krist pretrpi i tako ude u slavu svoju? l počevši od Mojsija i svib proroka tumačaše im, !to je za njega u sv. Pismu" (L. XXIV .26).

A zašto su ovako progonili Krista?

Nije li On knez mira? N1jesu li anđeli pjevali na Božić: ~Mir ljudima dobre volje"? Nije li njegov najmiliji poz­drav: "Mir vama"? !~us nam daje od­govor: "A ovo je sud, što svjetlost dođe na svijest, i ljudi zavolji'e većma tamu, nego li svjetlo t; jer njihova djt la bija bu zla; jer kogod zlo čini,

mrzi na svjetlost i ne ide k svjetlosti, da se ne pokazaju djela njegova". (Iv. III. 19.) Isus traii živu vjeru, po­niznost, samvzataju, ustrpljenje u kri­ževima. Oholi, puteni, uživaoci zemalj· skih dobara odbacili su ovu nauku i žive protiv njezinih zahtje' a. Tmina i svijetlost nikako nemogu da se slažu. Zato su opaki ogovarali, progonili a najzad i na sramotnu smrt osudili Spa­sitelja, tobože kao neprijatelja Cesaru i narodu. Među neprijateljima, bilo ih je s v i j e s n i h, koji su zatvorili oči

pred Isusovim čudesima. Nisu htjeli da vjeruju. Iskušavali bi ga književnici i farizeji samo da ga mogu tužiti, a kad ne nađoše što, onda su ga krivo op­tužili ne bi li ga u ništili: "Glavari sve­ćenički i sav zbor tražahu lažno svjedočanstvo na Isusa, da bi ga na smrt predali" (Mat. XXVI. 59). Mnogi su ga iz puka mrzili iz nez­nanja, jer su bili krivo i lažno nauc· kani i nagovoreni, pa su vikali "Propni gal" Beznačajni Pilat, prestrašen od te buke, prizna ga nevinim, ali ga ipak dade izbatinati i osuditi na smrt... i tako se izvršilo djelo Božje Provid­nosti i otkupljenje. Trebalo je da Isus trpi i umre e da dođe do slave. Tako je bilo sa Spasiteljem, ovako mr ra da bude i Crkvom njegovom keja je udo Kristovo (J. Kor. VI. 15.) Bez Kalva­riJe nema Uskrsnuć2. Bez patnje progonstva nema pobjede i slave.

Ta progonstva je lsus prorekao svojoj Crkvi. Reče apostolima: "Eto, ja vas šaljem kao ovce među vukove ... predati će vas sudovima i po zborni­cama svojim bičeva t će vas.. . svi 6e mrziti na vas rađi imena mojega" (Mat. X. 16). "Kako nijeste od svijeta,

PĐitar1Da plaćena u gotovom

·I K Broj 26

nego vas ja od svijeta izabrah, zato svijet mrzi na v& ... NiJe s!uga veći od gospodara svojega. A k o u m e n e progonili i vas će progoniti" (iv. XV. 19.) "Dolazi čas, kad će svaki, koji vas ubije misliti, da Bogu služi". (lv. XVI. 2.) Da će Crk'.ta b1ti uvijek progonjena radi istih razloga s kojih su i Spasitelja progonili, to je jasno. Ali je On sagradio Cr 'wu svoju na tvrdoj pećini i vrata paklena ne će je nadvladati (Mat. XVI. 18.) l us je rekao za svijet: .Na mene mrzi, jer ja svjedočim za nj. da su djela njegova zla". (Iv. VII. 7.) Isti ovaj razlog vrijedi i za Crkvu koja kori svijet radi grijeha. Da se oslobode Kri­sta, opaki svijet služio se je lažju, zlo­bom, nasiljem, krivim svjedočanstvama i progonstvima. Isto tako po tupaju Qpaki i danas protiv Crkve. "Blago vama, kad vas usproklinju i uspro5one i uzgovore na vas sve zlo laž11ći radi mene!" (Mat. V. 11.) Krist je slavo­dobitno pobjedio sva progonstva i sa­mu smrt, tako će i njegova $Veta Ka­tolička Crkva, u Meksiku, u Rusiji, u Španiji i u Italiji jer će u patnjama i ponižen jima dobiti~ nove snage za nove pobjede.

Borba koja je počela u raju izme­đu Arhanđela Mihovil<~ i Lucifera traje i dalje u ovoj srznoj dolini, i dijeli ljude u d,·a tabora: Za i proti Boga, za i proti Krista. Ta borba biće dovršena na svršetku svijeta, kad se bude Krist, veliki Pobjeditelj pokazao na nebesima za zastavom križa u ruci da sudi čovječanstvu. Budimo s Cr­kvom i s Papom ako želimo biti medu izabranicima. J· fe

Katolicizam i napredak (Zna~aJni odJomak fz velikog go· vora preuzv. biskupa dr Srebrnita

u OmltUJu)

Mi katolici smo već po biti same naše sv. vjere napredni, i uvjek nje­gujemo pravi napredak, jer jeste to zapovjed samog Boga, koji je ljud­skom rodu u njihovim prvim pretstav

Strane 2

nicima predao zemlju i ve ~to je

njome u vezi, da njome vlada i o­

spodaril Dandanas e mnogo govori

o napretku i zbilja, kad promatramo

iwa·a ća zadnjih decemja vaki se od

na div i čovjeku, koji putuje u zraku

i pod morem i govori na najveće u­

daljeno ti na vijetu. epregledne tvor­

nice dižu e u grado\ ima i indu tri j­

skim centrima, da taj napredak usavr­

šuju i da ga na nove e vi· e stupnjeve

potiču. Ali na žalo t, mi vidimo tako­

der, da dana·nji napredak ne luži

usrećivanju čovjeka i ljud kog dru "tva ,

jer bi bilo inače nemoo-uće, da ima

dana uz bezbroj tvornica koje doku­

mentiraju tobožnji napredak na mili­

june zdravih jakih ljud1, koji traže za­

rade, ali ne mogu je naći; uz najveće

boga -tvo ira koš na milijune ljudi, koji

nemaju ni korice suhog kruha, kojim bi

uti·ali glad ·ebi i VOJOJ djeci. e

možemo govoriti o pravom napretku

uoči ovakovih činjenica! l je li to

pravi napredak, kad e po ·vuda lo­

boda ve više umanjuje? erna na­

predka bez -lobode! Danas e nalazimo

u znamenju 'el ikog nazadovanja. toga

nije nikakvo čudo, ako u ugledni

obrazova ni ljudi izdali već knjige, u

kojima na podlozi gornjin i ličnih

činjenica dokazuju, da je · va evrop ka

kultura i civilizacija o ude na na nei!

bježi\'U propa:t, ako se narodi Evrope

ne o tave pute a, ko ji l ju d ·ko dru 't vo

evidentno ne ''ode uq ci ·anju. l ja

sam duboko uvjer n, da je ta dana'nja

ku tura -a -, ojom ci ilizacijom 1 vo-

Rim u Mosi< vi Za rim-kog katolicizma u Mo -kvi

doznali mo mnocre tvari od preuzv.

d' Herbio-ny, nakon njegovih posjeta

tom gradu . U car -ko vrijeme, ovaj o-rad ima ' e

30.000 katolika ·a tri župe. Polj ·ka

kolonija je imala crkvu v. Petra i

Pavla, pa crkvu Bez"'r. Zače - a Bl. D j.

Marije, a ·vi o ·talt v. je~o - lav Fran­

cuza. Kata ri na ll. j doz olila ukazom

od 5 XII. 17 9., da Francuzi, na ta­

njeni 11 Mo-kvi , " <!!fade ebi crkvu

po rim kom zakonu". l tako bude

o novana ova župa. 05novatelji , žup­

nici dobročinitelji, pobožne žene, koje

su tako kra no redtle crkvu vi bijahu Francuzi.

Revolucijom je o jet odredio, da

sve ebi pri -voJi, iako je crkva bila francu ka.

BATOLlK

jim napretkom o·udena na propast,

jer jo1 ma njka temelj , koji jedini daje

jam tvo za i tinsko u r ećiva nja na·ega

isl(rnje a i ljud kog dru tva uopće .

Sadanja kultura i sav sadanji napredak

ne pozna ljubavi prama iskrnjemu ; on

pozna amo ebično t. arodi grade

voj život na ebično ti, na i tom je

tenielju iz rade1 današn ji kapitalizam

a vojom ind u ·trijom, a svo jim tvor­

nicama i sa voj im napredkom. Ali

ebično t i !<ljučuje u rećivanje i kr­

njeo-a i opće'li to · ti Budući je pak ka­

tolicizam po vojoj biti u nepre tanoj

borbi protiv ebičnosti, jer on zahtije

va i provada medu obnu ljubav ja no

je, da može jedino on voditi narode

i našeo-a i · kmJega pravome u~rećivanju

i prema tome putevima pravog na­

predka, jer ludost je govoriti o pra­

vom na pred ku i o sve tranom napred­

ku uopće, ako mu nije cilj u rećivati

općenito -ti i pojedinaca. o ljubav

prema i krnjem u - čovjeku nije pri ­

rođena. On mora biti za nju istom od­

gojen, ali u pje·no odgojen amo po­

moću principa i red tava, 't ih ka­

toltcizam nuda. Ako da'<le čujete, da

e ja Vaš bi kup borim za kr'ćatrki

karakter oJgoja djece, da ·e borim za

kr·ćanski kai::Jkter na·ih druHa1a, te

da se borim proti vim udruženjt t:ta.

koja u svome području od kr ćan ·kih

načela zaziru, onda z ajte, da e pre­

ma vome najdubljem uvjerenju borim

i za jedino pravi napredak u dru· tvu,

da se radi lOJa borim za jedino prave

in tere ·e na ie države i mile domovine!

Članovi ov jeta 1p lK bij 1hu pri-

-tJjni, jer kidahu ·e·ire, tiho razo-o­

vara11U, a u tabernakul nije u dirali.

Je mi m tropol it A to 1in. koj i je bio

uz bolfevi '\e, i pred ·jed tik ove ko­

mi -ije, o-ovoriti -u gla ·no i ne miljeno

htjedo·e pri voji ti čitavo ~rebrno po-

uđe. Vjernici u mu e pro tivili, jer

to ·tuli za lužbu Božju. Ali on će

im nato: .Ovo po ude Lži 16 libra,

ako do njih toliko držite a vi mi do­

ne ite u ro :w od tri dana, dvo truku

kol1činu ·rebra, t. j. ·e-tna est kilo­

grama". o neki drugi član komi >i j ~,

židov, u ·pi jo je da e zadovolji sa

12 kg. rebra .

Tada e dirljiv prizor dogodio.

Župlj-tni crkve v. Vjeko lava done o-e

odmah iz kuće voje rebrene pred­

mete kutije za šećer, vje čane pr-

tenove, a djeca a ·uz;\ma o tavljahu

Vi Omišljani, pol<renuli ste svoje

zadruge, koje danas slave uspjehe

svoga rada, na temelju kršćanske lju­

bavi i kr~ćanske nesebičnosti. Pokojni

biskup Mahnić dao je poticaj, da se

osnovao prvi Vaš zavod; tadanji Vaš

•župnik Franki mu je dao život, a nje­

govi na ljednici do današnjeg g. de-­

kana Fugošića stalni su bili nesebični

saradnici da su se zadruge mogle sve

ljep ~e razvijati. Tako imate u Vašim

zadru o-ama prelijep dokaz, kako je je­

dino kr· ·an tvo podobno, da u snazi

svojih načela i u snazi vojih sredstava

jedno dru · tvo, jedno mjesto, jedan na­

rod i na socijalnom i gospodarskom

polju dovede k plodovima pravog na­

predka. l ! rca želim, da Omišal j uvi­

jek kroči do adanjim putevima, oni

mu garantuju polučenje svakog dobra

iz Božj.h ruku!

Nikodemi u Rusiji Za l · J a i Njegov nauk nije se

zanimao amo židov -ki puk, ve · i u­

čenjaci. Modu njima je bio jeda11 od

voda puka, veoma bogat čovjek, ugle­

dan član velikog židov kog VIJeca

u čitelJ zakona Moj ijeva, po imenu

Ni kodem. eć na p četku javnoga pro ;:JOvi­

jedanja I -u ·ova vida Nikodem, da

l u nije običan čovjek, dade se po­

učiti od 1jecra i po tade Njeo-ovim

u čenikom 1 o, jer su Židovi već onda

zamrztlt na I-usa, mišljaše Nikodem,

da će najbolje služiti Isusu, ako o·tane

tajnim uč~.1i wm Njegovim. l z-1ista,

voje m -!dalj ice, služavke pak ·voje

nau 'nice. k je nije·u težile vi ~ od

"dva o-rama srebra". Ubogi vjernici!

Sve ~to ·u im tli morad.Jše dati ovoj

ghd oj komi·i ji, samo da spa e veto

liturgi ":10 p ude. Postadoše ·i rom asi

zbog ča-ti B žje e da bi tako i dalje

sl!.l " lJ i -v . mi·u i primali ·vetu pričesl

Za punih ·est mj eci u M o.>kvi

je takav led, da se voda u sk~oP,_iQ­nicama mrzava, jer ostav : tin~ za

uzdržava 1je ;:>eći pr i'vojiše si Sovjeti.

Ampu le vinom i vodJm treba držati

u fVi "T er m o s", još treba i topli

po\·oj oko kaleža .za vrijeme svete žr-

tve. Jo· u tome dječurlija gađa ka­

men jima u okna crkvena, i to sve

vjernici mir t!O trpe, amo da mogu

dalje lu·ati svetu mi u. Za zaštitu

crkvenih prozora sabrali su vjernici

se u­od

,=ci! ovoj .·~to

l:nl;i

[d~Je ~td.

,o S\'e

Jl)ogu tašti !U

1~oici

Bnj 26.

kad ·u Židovi htjeli I·u a zat oriti ustao Je u velikom vijećd na jegovu obranu. l ako mu nije u pjelo da o­brati članove velikog vijeća niti da uga i njiiovu mržnju na I·u·a, ipak u pije mu da barem tog puta ne po­duzee nikak\'ih koraka proh I·u u, nego se razidpše, a da ni~ta ne za­ključi~e. I tako Nikodem ko tajni u­čenik I-u ·ov radio je za I·u·a, to ne bi bio moo-ao, da ·e je javno očitm·ao

jegovim ljedbenikom. Od vremena I-u ova pak ve do

dana- ·vaki put kad ·u da\·ao i nje-govi lijedbenici progonili l u~ a i je-gov nauk uz mučenike - koji u e radije dali mučiti i ubiti neo-oli -e od Kristove ,·jere odmet uti - uvijek je bilo i i .;odema - tajnih Krista •ih lijedben ka - koji u radili za l u -a

i za održavanje Njeo-ovog Evanđelja .

U najn .rije doba imali ,·rno ·vjet­lih primjera u . \ek·iku, a eto ih da­na- 1 u Ru ·i ji. U nO\'Ije doba izlaze na vidjelo zanimi,•e \'iJe-ti o vjer·kim pr ili \ama u Ru ·i ji Na 1 taknu tim mje-tima u ·ovjet ·koj Ru i ji pronadeno

je nekolir<o ličnosti, Koje u potajno vod1le razna vjer ka udruženja . Tako n. pr. u 1\\o~kvi djelo' ala je od o-od. 1925. do 1929. tajila bogo lO\ ·ka škola,

_koja je odo-ojila oko 250 većeni ·a. Turke tanu bio Je ra' natelJem me­

teorolo -ke po ·ta je n t> .d - ,·ećen ik, .·o ji jt ... koo- mje·eca žrt m ao jedan dio svoj ih dohodaka za uzdržavanje tajne boo-o Lwije. U ne mj bolnici takoder u Turke-tanu otknven je neki liječnik

.1IledJ ·obom n"·to no· tea, dah prer\nla prozore gvozdenim r ~ kt-<arn:J.

D.:>š o je drugo te'w p.tanje: kako ćemo dobiti svecemka? Do 1 ViJa! je bio otpu"ten i pro.;nan. Dobri polj· d svećenici marljivo su radili da po­mog 1u francu-koj župi e da eubari­stični život u crkvi v. Vjeko;lava ne umre. Dekan crkve v. Petra i PJvla, preč. ZeJin ki je bio prvi koji nakon sv- mis~ za Poljak~ ojslutto drl•g.J za Francuze. Zbo5 preveltr\e ove re •no~ti Sovjeti ga ispita"e i internira' '. jega naJjedi vlč. Niema'lcević, koji je naučio nešto francu ·k i samo da lT'Ože ispovijedati, ?li. nakon kra­tkoga vremena, vjernici ni za njega nije.)u ništa vi-e znali. Tri puta su o-a Sovjeti uap ili da ga kazne za njegovu revnost, pa zato jer je o 1 dalje radio

KATOLIK

primarius, koji je potajno bio biskup. U Petrogradu umrla je nedavno to­bože ~žena " nekog liječnika poznata kao veli-<a dobrotvorka, obljubljena o·obito medu radničkom irotinjom. Kod njezina provoda ·e otkrilo, da je to bila neka ·e ·tra redovnica.

Ne, ne zapu·ta Kri t Crkvu voju. On je uza IlJU do ko1ca vijeta.

Sunce se ne može dlanom pokriti taro.<atolički li-t prena "a član ak

iz ·u"ačkog li·ta •• a a loaa" od l . Xl. 1930. kojim e napada katoličkog

\'jeroučitelJa -u~ačke o novne "kole. Dok taj li-t na ih odmetnika pre ­

na 'a napaJa j na katoličkog ·većenika,

biće, da mu je • ra'a loga" rodna.

.\r\i nije·mo poznni da ~udim o to m vjeroučitelju, imade pozvanih, koJi ce mu ud1H. ego i -ni ćemo prenijeti - i to ba' iz li ·ta na 'ih odmetnika -uvod tog član ·a, da ·e vidi kako e ·unce ne može dlanom poknti. kako ni mržnJa nije kaJra brisati hi ·tor ičKu činjenicu, da je katoličko već en­·tvo bilo i da je j•>" U\ jek vjer-ki i kulturni puno· na'eg hr­

\ at kog naroda. Evo uvoda tol članka:

ft Fra 'l je\ aČKI e arno tan na Tr ·atu .kroz toljeća bio je ne amo 'jer k i "nego i l;.ulturm p ono- hrv n. t- wg dl­• jela na 'eo- naroda. A to J t! on u pu­,.noj mjeri 1 zaHtjediO. Jer u njemu • ·u e odaajale legije vrijedni nacio­wnalni l koji -u u ranim

za ·voje pu ·i p1, ·r, oJ-· trani 'e ga za uv1jeE{ i iz1gna"e.

Na U kr· l 25 g. veli· o Iznenadno \'e-elJe 5nađ ' 1erni:<e crKve w. Vj~ ko-lava. O. a redovni'<a, jedn do'TI ~­

nikanac, a druc1,i a·urnpcijoni t jrwli ·u im neKoliKo francu ·kih pr p vi jedi. Otac Amondru blja"e do ao iz Le­njingrada, a O. , eveu ·a rav n1ca DJ· na, gdje je kao m1sijoner živio malom francu ko· belgij kom koloni jo n ruj ara. Z'! dugo 'remena O'l ·e hra'liJ ·arno divljom tr.1v0m, a odijelo mu je bilo do krajno li razdrapana. če·to j~ u vr"enju duhovne pa tve bo- hodao po ·nježnim poljanama, jer ne ima~e o­buče. Za i a • u ova dva propov1j~d 1i ka vjedoci patnje katoličke Cr <ve u Rusiji i njenog duzog rnučeni'tva. Došao je bi ·kup d' H~rbigny, 1 on je ,·ako jutro i povijedao FrancJze, Ta-

Strana 8.

" to ljećirna novoga ' 'ijeka tajati na "braniku naše glagoljice, a kasnije na "braniku vih na 'ih nacionalnih prava. "Takav njihov rad datira od prvog • početka pa ve ovamo do rata, za .vrijeme rata i iza rata. U tr a kom " amo tanu odgajali u e amo tak\•i .franjevci, koji ·u bili pra\ e sluge "božje i - narodne. Oni u kod nas .u Primorju i nje.YO ·om užem zaleđu

"n"ih onu vijellu mi·iju koju u vr·ili ~pod tur kim go.- pod ·f\ om franjevci u .. Bo ·ni i Hercegovini. l za lo u oni .bili po-tivani oj ·vekolikog na·eg "naroda~.

Sa na"e trane potpi ujemo ·vaku pojedinn riječ te i ticemo da je kato­lička crkva u vim narodima odgajala takve \ ećenike, pa ako ·e je koji pojedinac možda kadkad i iznevjerio duhu katollčke erk' e o tao je kao iznimka prav1lu.

Makar bilo -,·e dinito -to ·e u na·tm•ku too- čl~nka pi"e proti vjero­učitelju ušačke o·no,·ne škole, o-tala bi dina, da bi on bio jedna iznimka u nebroJenim Jeo-i jama hrvatskih kato­llčkih svećenika, koje JI:! t>atolička cr­k a odgojila, a koji u dika i ponos na_eg tl n a ·kog naroda a \'jers:<og kulturnog pogl~da.

. "Ako i svi paragraf! ustava pro-

padnu, ipak će u Dijek ostati jedan paragraf a laj paragraf jest: -Ti si Petar i na loj slijt:ni sazida! ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati ."

Windlhor!l Bismarcka

l jane. 'a be i E 1o-Ieze, no i on je morao da putuje 1 da o·ta\ i onu lupu nad kojom uvijt:k prijet1 \elika po­

gibelJ

~Papin·ki Koledar" od god. 192 . pr1p0v1jeda, da Je bi-kup d' Her­biany bio d a pt1t3 u Mo ·kv i, po ·tan od ·v. Oca Pape i da je zaredio ne­koliko bi-kupa e da ne bi katolici u ·ovje ·koj RJ iJi o·ta i bez epi·kopata. Ta najvt:hčan:>h ena htur IJB reden ja pod bol('evičkim jarrno n 1mala Je ne­prociJe nivu važno t za buducno t kato­licizma u Ru ·i ji. Katolička Crkva kao u pr irn vje ·ovima ta.w i dana· ra-po­laže onom nagom, koja e zove ju­na~tvo, a koja e niče a ne b )ji jer krv mučenika je jeme kr·.:ana. pa-itelju vij ta, pa i Ru ijul

Jofe.

..

8tr&oa 4 KATOLIK

v

Iz katolič~oga 5ibeni~a Proslava 500 godišnjica katedrala i Euharistički kongres u Sibeniku

Proslava pelstogodišnjice katedrale u Šibeni­ku biće na 25. jula, blagdan sv. Jakova. Iza· bran je b1 š den tilulara kaledrale kao najzna­čajniji i najsveča niji. Povijest grada Šibenika l biskupije povezana je a katedralom dakle l sa štovanjem v. Jakova. Od najstarijih vremena za sve vjernike šibenske dijeceze Imendan cr­kve rr atice bl o je uvijek sveča n dan. Sa blag­danom sv. Jakova od stoljeća spojena su još dva gradsl<a blagdana naime sv. Ane l zašti t­nika grada sv. Kr tofora. Kroz sva Iri grad ka blagdnna biće dakle proslava 500 godišnjice naše bazilike. Pohvalnom inicijativom šibenske općine konslituirao se je gradski odbor za ovu proslavu. On je uzra brigu da raznim prired­bama, kroz dane 25., 26. l 27. jula, privuče

što više stranaca u gr ~ d , l da ova svečanost l sa kulturne strane što sjajnije uspije. Uz grad-5ke svečanosti održaće se u prvom redu cr­kvene, kojima je cilj da okupe pod svodove velebnog hrama, u tako vanrednoj l rijetkoj prigodi , koli građane Šibenika tolJ vjernike ove dljeceze i zadarske e da se 5Vi slwpa poklone Bogu, na čiju slavu je pod!r,Lda veličanstvena

bazilika l da uz v ellčaju Is mu K ns/a u Pre­aveloj Eullarisliji, te obna' e svoju vjeru i kršćanski život. Proslava 500 godišnjice ~Iben­ske katedrale moro da budr: S/O/Ila mamfe­atacija D{trlke svrftsli i odano~li kalo/1čkoi cr koi i Papi. Jakov Je svoju ljubav l privrže­nost Kristu zapečatio svojim mučeništvom, prvi od apostola dao je velikodušno svoj život za

Kristovu vjeru. Slava apos!ola naše katedrale mora da bude slava Kristova. Ljepše se nemože zami liti ovt1 svečanost nego da ona bude ve­lebno Euharl sllčko slavlj e, dani ž11 rke molitve, poklona Euharis!ičnom Spasitelju. Naš grad i bi kuplja upot rebiće jubilej svoje katedrale da održi Euharislidkl kongres na 25. i 26. jula. Krasno li će bili viditi građane i eljane okup­ljene oko stofjt:lne katedrale gdje n ole od Eu­hui~tičkog Boga pobjedu svetoj crkvi, širenje kraljevstva Božjeg na zemlji, i sreću l napredak svojoj držav i! Po svim crkvama sla vlće zvona osam dana prije da navijeste vj ernicima ovu Sl ečanost. Po svim župan a šibenske dijeceze mora se ove godine na osobito svecanl način

svetko ali dan sv. Jakova. Katedrala Je majka svih crkava u tlskupijl pa se slava njena tiče

svih crkava koje su njezine kćeri. Istog dana uvečer počinje euharlstičko slavlje u katedrali izlaženjem Presve tog Sa kr an enta, koji će ostati izložen na klanjanje vjernicima kroz cijelu onu noć. O ponoći biće svečana Misa a od zore si!Jedlće tihe noise, opća pričest djece, pričest odraslih, javno zborovanje l svečani pontlfikal. Po gradskim crkvama biće tog dana svečana služba Božja l propovijed. Popodne biće po gradu velika terforlčka procesija . Na 27. Jula, blagdan sv. Krstofora zaštitnika grada, biće ~ bazilici svečona služba Božja, pontlflkal l sv. krizma. O svim svečanos1ima bice čim prije objelodanjen posebni program.

PROCESI!A PRESV. SRCA ISUSOVA. odnosnog otajstva Ružarija i svečani bi2Roslov. Prema d re\•ncm običaju biti će proc1 sija sa - Bogoljupstvo u kojemu se bl. Djevica Ma-l!! pom Srca Isusova dne 28. Vl. u 6 sat! po rija najveće naslađuje, l po kojem se potre-bite podne sa slijedećim rasporedom: l. Barjak bo- duševne l tjelesne milosti najsjegurnlje postižu !anskoga Srca Isusova; 2. Muškarci; 3. Mall jest bogoljupstvo .Petnaest Subota•. Pro~foga

Jlro:• 29

srca po prvi put nahrane kruhom anđeoskim na blagdan uzor mladića Alojzija. Tako je bilo l ove godine. Rano u nedjelju skupilo se je u školskom dvorištu kod crkve sv. Frane okolo 200 prvoprlčesnika. Sreća i radost čitala lm se je na licu. U 7 s. započeo je sv. misu preuzv. dr J. Mileta biskup, preko koje krasno oslovio mlade prvoprlčesnlkc l pričestio Ih. Prlčestlla se je JOŠ i brojna školska mladež i mnogi su rodi­te lji ganuti prisustvovali svečanom činu. Iza sveča­nosti prvoprlčesnlci zajedno s preuzv. biskupom fofograflraše se. Poslije podne u 5 s. bio je blagosl v s Presvetim za vrijeme kojega mladi

sretnici posvetiše se Isusu Kralju . Iza blagoslo­va g. Don Frane Grandov-vjeroučitelj podijelio je spomen slike i time bio je Iscrpen program tog velikog dana. - P rl s ut n i k.

RIJETKA SVEČANOST U CRKVl SV. LO­VRE. Dan 21. lipnja blo je odreden za blago­slov barjaka u čast G spe od Milosti što šiben­ska dobročiniteljica darovala crkvi sv, Lovre. Zautavu su krasno Izvezle čč. Školske Sestre u Mariboru. Još priJe blagoslova mno~tvv se je svijeta sakupilo da vldl hr krasnu zastavu l prisustvuju sv. činu. Misu su pjevale članice

Ceclljan;kog• zbora pod dirlgovanjern O. Ber­nardina Buljevlća. Da ovaj dogođaj ostane traj­niji u spomenu, Preuzv. biskup dr Mileta je izvršio čin blago lova l držao lijepo prigodno slovo. Istaknuo je povijesnu člujenicu, kako su Franjevci u našem narodu bill uvijek pod o­kriljem .Maji<e Božje, čuvari vjere i narodne sloboqe, te kako su g>1 d. 1649. ne mogući više trpjeti ropstvo polumjeseca, skupili nacod od 10 hiljada porodica, da ne gine od mača l ha· rača, poveli ga k moru l smjestlli u utvrđeni

Krešlm!rov grad. Dirljivo je Preuzv. Biskup potakao prlslllne vjernike, da se Iznova preko ove slike l zastave stave pod okrilje Marijine zastave l obrane, da ostanu stalni u vjeri naše sv . kat'JI. Crkve l poslušni njenom poglav aru sv. Ocu Papt.

Podvornici Presv. Sakramenta sa svojom zasta- vijeka, nalazeći se na smrti, pobožna djevojka vom; 4. Djeca sa trideset l tri zastave božan- Andela Masafra, ugleda najednom ra rsku go- Pismo iz OmiAJja. skog Srca Isusova; 5, Djevojačka škola svete spođu tik svoga kreveta. kako iz dragocjenjene Omi~lj je proslavio dne 14. o. mj. 30 go-Luce sa svojom zastavom; 6. Bratovština posude proslplje petnaest cvjetova poput liljana, dlšn tlcu opstanka posujllnice, 27 godišnjicu bo-.Krlžarlca• l Djevojačko Društvo Srca Isusova na svakom od njih napisano .Petnaest Subota•. lesnlčkog potpornog dru~tva sv. Antuna, 10 sa svojom zastavom; 7. Hrvat. Kat. Prosvj. Uk(rćanf čuvši to, odmah započeše petnaest su- godišnjicu ribarske zadruge te 5 godišnjlcn društvo .Zora• sa zastavom .Gospe od Milo- bota mofenjern Ružarija l prlčešćlvaojem l zbi- gosp. trgov. društva. stl" ·, 8 Treći Red,· 9. Milosrdne Ses'. re sv. Jj• petnaeste subote ustade t d U " po puno z rava. Došao je sam preuzv. bl:>kup Dr. Srebrnlć Vinka ; 10. Redovnice sv. Frane l sv Domini- tili . čas - ova se pobožnost raširi svjetom 1 glavom u Omišalj samo radi !oga da lm čestita ka; ll. Glazba. 12. Svećens1vo sa zastavom sv. gdjegod kršćanstva Imade, obavlja se javno m na uspjehu, što su ga na temelju međusobne Lovre; 13. Djevojčice sa cvijećem; 14. Preča- privatno ova pobožnost _ a milosti neizrecive, bratske sloge l ljubavi pomoću svojih četirlh

1 d Nlk gospodarskih zavoda polučili. Na otocima l da-sn on o Plančić sa asistencfjom; 15. Kip ovim sredstvom dobivene, najočitijim su doka- leko po našem primorju jesu, ako izuzlmamo Presvdog Srca Isusova: 16. Pobožni narod. zorn, koliko je Mariji mila ova divna pobož- gradove, oni jedi{li, koji su sl u svome krugu Preporučuje se svima red l uzorno ponašanje. nost. - O pr o s t 1. I). Sva braća 1 sestre u- Iz vlastite snage osnovali i brojno razvili na Majkama kOJt: ~Iju djecu na procesiju stavlja pl~ ne u bratovštlnu presv. Ružarija, lspovldje- korist općeg dobra u zavičajnom r mjestu ove se na srce, da lm djeca budu pristojno i nl 1 prlčešćenl svake subote - ako se još k zadruge. Nema odraslog Omlšljaulna, koji ne

tome pomole u crkvi bratovštine na odluku sv. bl barem jednom društvu pripadao. Sve je ovo <edno odjevena. Umoljava ju se gradani, da o. Pape, mogu da doblju u tr 1 p 0 volji su- preuzv. biskup Istakao u svom govoru što do-prigodom ove procesije okite svoje kuće zasta· bote potpuni oprost, a u ostalim subotama 7. našamo na drugom mjestu našeg lista. U jutro vama l sagovima. god. i 7. četrdesetlca. 2). Ostali pravovjemlcl je bila velika procesija Iz mjesta u crkvicu sv.

POBOŽNOST 15. SUBOTA. U do duću su- mogu da doblju uz gori navedene uvjete - Duha, gdje je blla sv. Misa za sve pokojne bolu, 27. t. mj. u crkvi sv. Dominika 15 za- J e d n e s u b o te potpuni oprost - u ostalim članove. Iza sv, Mise u lO saU, mjt>snl župnik

pak 7 god. i 7 cetrdesetlca. Bogoljubnicl Mari- dakan preč. g. Fugošlć držao je na javnom počlma omlljela l veoma raširena pobožnost 15 )Ini upišite se dakle 11 bratovštlnu prev. Ruža- trgu predavanje o zadrugarstvu. O podne je $Ubola u pripravu pripravu svečanosti bl. Gospe rija - pomozite vašim dušama. bio banket za uzvanike a popodne javno zbo-od Ružarija za postignute mllostl. Jutrom u 6 PRVA SV. PRIČEST 1 ALOJZIJEVO U ravanje. Govorili su još sreski načelnik Zako-s. sv. Misa, preko koje će SIIJ"edltl zajednička CRK.Vl SV FRANE! V ć d vlć l općinski tajnik Turati. Na koncu pokro-. · e o davnih vremt>na vltelj proslave preč Fugo~lć zahvalio se svima, . n. Prlčest. Popodne u 7 1

/, ružarij, propovijed bio je običaj da se čista l nevina djetinjska jer je proslava zaista lijepo Ispala .

• KATOLJJt• lslald •vul ~edan. - Pretplata goCUbJe Dill 30 - Za blosem•tvo dvo•tru&u 01'1&•l po naro61tG \~. - Vl .. Jllk l oqovomt ure4Dlk . ave6 . .JOSO FELIOIIIOV16, llbelllk, ultoa •v. lllarti.Da. - A4r .. e. ureclD.litv6 1 a ptave: iibelllk, PoU. preUDao 17. - ltampe.: Pu6k& Tiskara, b,-e.oa Kata.6lb pk. Petra, pred•tavnlk VJek. :Mah6lo