Turistička destinacija / Ekonomski uticaj i značaj turizma ......U osnovi ekonomskog značajaje...
Transcript of Turistička destinacija / Ekonomski uticaj i značaj turizma ......U osnovi ekonomskog značajaje...
Turistička destinacija / Ekonomski uticaj iznačaj turizma
(Prvi deo)
1
Igor Kovačević, asistentpredmet: Ekonomika turizma
Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Email: [email protected]
Šta je turistička destinacija
Turističku desinaciju determinišu:
1. Turističke aktivnosti (kultura, istorija, priroda)2. Pristupačnost (udaljenost, infrastruktura)3. Turistička ponuda (osnovna i komplementarna)4. Menadžment destinacije i turistička politika
Turističku destinaciju možemo dfinisati kao manje ili višezaokruženu geografsku celinu sa odgovarajućim atraktivnim,komunikativnim i receptivnim faktorima
Formalno VS iskustveno određivanje granica turističke destinacije
2
Šta je turistička destinacija
A
2 aerodroma37 hotela3500 soba34 dvoraca12 spa i velnes13 restorana
3
B
1 aerodrom0 hotela10 soba0 dvoraca0 spa i velnes4 restorana
Ekonomski značaj međunarodnog turizma (2016)
Direktan doprinos turizma svetskom GDP je $ 3.000 milijardi,odnosno 3.3%
Ukupan doprinos turizma svetskom GDP je $ 7.160 milijardi,odnosno 10%
Turizam u svetu direktno generiše 100 miliona radnih mesta, idodatnih 200 million indirektnih radnih mesta
Turizam čini 6% celokupnog izvoza usluga u svetu, i 4.3% ukupnihinvesticija u svetu
* izvor: WTTC 20154
Turizma kao generator privrednih kretanja
Turizam je bitan aspekt razvijanja privrede
Jedna od specifičnosti turizma ogleda se u multisektorskom uticaju ičinjenici da turizam povezuje i proteže se kroz velikih broj drugihgrana
Razvoj turizma doprinosi direktnim prilivima u lokalnu ekonomiju,diversifikaciji ekonomije, održivosti životne sredine i lokalnezajednice
5
Kakve uticaje (doprinose) kreira turizam
Turizam je jedna od najdinamičnijih privrednih grana u svetu
Uprkos krizi, evidentan je rast prometa i prihoda od međunarodnogturizma
Izraženi multisektorski efekti razvoja turizma pratimo kroz
• Direktne uticaje• Indirektne uticaje• Indukovane uticaje
6
Direktan doprinos turizma
Direktan uticaj se ostvaruje kroz korišćenje usluga:- Smeštaja- Prevoza- Zabave- Atrakcija
Direktno uključene industrije:- Hotelijerstvo- Ugostiteljstvo- Saobraćaj
7
Indirektan doprinos turizma
Indirektan doprinos se prati kroz:
- Investicije u turizam- Potrošnju država na različite oblike razvoja turizma- Kupovina dobara i usluga od dobavljača
8
Indukovan doprinos turizma
Obuhvata potrošnju koju ostvaruju zaposleni u turizmu, bilo da jereč o direktnoj ili indirektnoj potrošnji, i to na:
- Hranu- Rekreaciju- Odeću- Stanovanje- Nameštaj
9
Turistička potrošnja
U osnovi ekonomskog značaja je potrošnja turista u turističkimdestinacijama
U toku boravka u određenoj destinacji turista troši sredstava koji suzaradili u mestima stalnog boravka
Ta potrošnja ima ekonomske efekte za zemlju iz koje dolaze, i,naravno, na zemlju koju posećuju
10
Turistička potrošnja
Domaći turizam utiče na preraspodelu sredstava u okviru isteekonomije, čime se ne kreiraju dodatni izvori za ekonomiju iprivredu
Međunarodni turizam kreira “presipanje” sredstava iz jednogporeskog sistema u drugi, čime se kreiraju pozitivni efekti
11
Efekti turizma na privredu (podsetnik)
Razlikujemo tri grupe efekata turizma na privredu:
Direktni efekti: kreiraju se u korist turističke industrije koja direktnoprodaje svoje usluge/proizvode turistima (hoteli, restorani...)
Indirektni efekti: kreiraju se u korist “podržavajućih” delatnosti, kaošto su poljoprivreda, građevinarstvo....
Indukovani efekti
Neophodno je uvek posmatrai širi aspekt direktnih / indirektnihefekata, kao multiplikativne efekti potrošnje stranih turista naekonomiju čitave zemlje
12
Direktan uticaj turizma
A) Uticaj na društveni proizvod, nacionalni dohodak i preraspodelu
Prelivanje dohotka
Turizam omogućuje prelivanje društvenog proizvoda iz ekonomskihnajrazvijenijih zemalja sveta u zemlje sa niskim stepenom razvoja
U okvirima domaćeg turizma dolazi do ravnomernog regionalnograzvoja
13
Direktan uticaj turizma
B) Uticaj na delatnosti turističke privrede
Interdisciplinarni karakter turizma
Veliki broj subjekata:hoteli, restorani...trgovina, banke, osiguranja...zabava....
Fokus na: hotelijerstvo, ugostiteljstvo, saobraćaj, turističke agencije
14
Direktan uticaj turizma
C) Uticaj na zaposlenost
Radno intezivna delatnostVisoko učešće ljudskog rada
Izazov sezonskog karaktera poslovanja
15
U svetu direktno kreira 16.7000.000 radnih mesta
(Izvor: WTTC 2016)
Direktan uticaj turizma
16
Direktan uticaj turizma
D) Uticaj na platni bilans zemlje
”nevidljivi izvoz” i ”nevidljivi uvoz”
Turistički bilans, kao deo ukupnog platnog bilansa, daje uvid u sveprihode i rashode koje određena zemlja ima po osnovumeđunarodnog turističkog prometa u određenom periodu
17
Indirektan uticaj turizma
Obuhvata uticaj na delatnosti poput indutrije, građevinarstva,poljoprivrede
Multiplikativni efekti
18
Multiplikativni efekti
Obuhvataju analizu uticaja prihoda od stranih turista na nacionalnidohodak i ekonomiju u celini
Suština: prodajom turističkih proizvoda/usluga dobija se novac odstranih turista, koji potom cirkuliše u okviru privrede konkretnezemlje i pravi određeni broj transakcija pre nego što nestrane krozplaćanja za potrebe uvoza u posmatranoj zemlji
19
Multiplikativni efekti
Koeficijent multiplikacije zavisi od nivoa privredne razvijenostiodređene zemlje
Što više se zadovoljenje turističkih potreba bazira na sopstvenojproizvodnji i sopstevnim resursima veći je koeficijent, jer se manjetroši na uvoz
20
Multiplikativni efekti
-koeficijent multiplikacije (formula)
K= 1/ 1 – ΔC/ ΔY
K – koeficijent multipliakacijeΔC – promena u potrošnjiΔY – promena u dohotku - iznos koji strani turisti troše
ΔC / ΔY – granična sklonost potrošnji
21
Multiplikativni efekti
-primer
I transakcija turista troši 1.000$II počinje potrošnja tih 1.000$III troši se na uvoz 346$IV troši se na uvoz 249$V troši se na uvoz 191$
22
1.000(nema uvoza) 1.0001.000-346 = 654654-249 = 405405-191.5= 213
Ukupno 3.272$
Turistička porošnja od 1.000$ u toku jedne godine je uticala nakreiranje ukpnih efekata u privredi zemlje u iznosu od 3.272$
1$ kreira 3.27$ tj koeficijent je 3.27
Multiplikativni efekti
ΔC – promena u potrošnji –razlika ukupnih izdataka stranih turista i inicijalnog troška –3.272$ - 1.000$ = 2.272$ΔY – promena dohotka - iznos koji strani turisti troše – 3.272$
-koeficijent multiplikacije (formula)
K= 1/ 1 – ΔC/ ΔY
K= 1/ 1 – 2.272/3.272
K= 3.27
23
24
Ekonomski značaj turizma za svet (2016)
* izvor: WTTC 2016
25
Turizam kao deo ukupnog izvoza
* izvor: WTTC 2015
26
Turizam kao deo ukupnog izvoza
* izvor: WTTC 2015
27
Turizam kao deo ukupnog izvoza
* izvor: WTTC 2015
28
Negativni ekonomski efekti turizma
Najčešće se pojavljuju kroz kategoriju tzv skrivenih troškova
Generalno, sa povećanjem nivoa ekonomske razvijenosti zemlje povećava se inivo profita od turizma
* Izvor: UNEP
29
Negativni ekonomski efekti turizma
“Curenje” profita (leakage)
Odnosi se na sve oblike plaćanja koja se obavljaju izvan turističke destinacijekao i na uvoz dobara i usluga
Istraživanja pokazuju da u nerazvijenim zemljama kod all inclusive aranžmanaoko 80% turističke potrošnje ostaje u okviru avio kompanija, hotela, agencije,a svega 20% ostaje u okviru lokalnih biznisa (Tajland, Karibi..)
Uvoz dobara i usluga: realizuje se da bi se turistima isporučio određni nivostandarda i očekivanja (hrana, piće), jer lokalni proizvodi nisu u stanju
U razvijenim zemljama uvoz dobara i usluga je na nivou 10-20%, dok unerazvijenim zemljama 40-50% ukupnih prihoda od turizma
* Izvor: UNEP
30
Negativni ekonomski efekti turizma
Infrastrukturni troškovi
Developeri mogu imati zahteve u pogledu unapređenja putne infrastrukture,aerodroma, skijališne infrastrukture, kao i u pogledu finansijskih i poreskiholakšica
Povećanja cena
Istraživanja su pokazala da sa povećanjem broja turista u destinaciji, dolazido rasta potreba za osnovnim uslugama i dobrima, što prouzrokuje rast cenau lokalnoj destinaciji (u proseku do 8%)
Dolazi do rasta cena nekretnina, ali i troškova izgradnje i zemljišta, što kreiraizazove za lokalno stanovništvo
* Izvor: UNEP
31
Igor Kovačević, asistentpredmet: Ekonomika turizma
Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Email: [email protected]
Hvala