Turisticki vodic GRUDE BiH

TURISTIČKI VODIČ - GRUDE 2012

PROJEKAT “MLADI U AKCIJI” strana 2



GRUDE BOSNA i HERCEGOVINA Impresum Brošuru pripremili profesorica i učenici Srednje škole Antuna Branka Šimida u sklopu projekta „Mladi u akciji“ Grude, travanj 2012. godine



Povijest Grude su grad i opdina u Bosni i Hercegovini. Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u pretpovijesnim vremenima. Naime, na mjestu Ravlida pedine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika. Ime Grude prvi put se spominje u sudskom nalogu mostarskog kadije 1575.god. 1895.god postaje župa a 1955.god.opdina. Na ovim prostorima smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije…Prolazile su vojske – od rimske do Napoleonove, a u novije vrijeme napatio se ovaj kraj u dva svjetska i naposljetku i u domovinskom ratu. Na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička

trgovačka grada – Solanu i Naronu – prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina. Srednji vijek je vrijeme stedaka – stedke pronalazimo na svakom koraku sto dokazuje da je u



to vrijeme život bujao. Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovog kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka dolazi Austro-ugarska za vrijeme koje su se izgradile brojne škole i infrastruktura potrebna za funkcioniranje moderne europske države, no – kao i obično – ovaj je kraj zaobišla sveopda modernizacija, pa se ruralni karakter ovog područja zadržao sve do danas.



Geografski položaj Da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano nedvojbeno je zasluga povoljna geografskog položaja ovoga kraja, relativno ugodne submediteranske klime humidnih odlika spojene sa bogatim prirodnim resursima. Opdina Grude smještena je na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na rubovima plodnog Imotsko-bekijskog polja gdje susredemo kombinaciju surovosti i pitomosti prirode, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu s divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje. Biokovom je omeđena na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru. Nadmorska visina ( 260 – 330 m za naselja, a najviša točka 622 m na dijelu ruba grudskog polja) i neposredna blizina zaleđa Jadranskog mora razlozi su izrazitijeg utjecaja sredozemne klime nego u susjednim područjima zapadne Hercegovine što omogudava sazrijevanje poljoprivrednih kultura značajnih za individualna domadinstva. U morfološkom pogledu teren čine krečnjaci, dolomiti i dolomitski krečnjaci, a otud i vrtače, humovi, kraška vrela i ponori. Sa svojih 16 358 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara opdina po novom geopolitičkom ustroju pripada Županiji zapadnohercegovačkoj u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.



Gospodarstvo U odnosu na protekle godine danas Grude doživljavaju kulturnu i gospodarsku renesansu. Ima više zaposlenih nego prije rata. Sva najznačajnija poduzeda bave se proizvodnjom i u privatnom su vlasništvu. Postojanje HE Ped Mlini je od velikog značaja za opdinu.



Od usjeva koji uspijevaju na ovom području su duhan, vinova loza, smokva, ljekovite biljke poput kadulje, smilja itd. Sve ove biljke osobito duhan godinama prkose sivom hercegovačkom kršu, nedostatku vode u ljetnim mjesecima, škrtoj zemlji, ljetnom suncu koje čak nerijetko i guštere tjera u hlad. Želja za preživljavanjem je natjerala ljude da odstupe od

ovog posla, ako im se pružila bilo kakva druga prilika. Ali preživljavanje je također jedan dio ljudi vezao i još uvijek veže za ovaj posao, najteži od svih ratarskih poslova na ovim prostorima.



Prirodne ljepote Gruda Grude su bogate i prirodnim ljepotama – od brojnih jama i pedina karakterističnih za ovaj kameni, kraški krajolik pa do suprotnosti navedenom – brojnih izvora i vodenih resursa (jezero Krenica, rijeka Tihaljina – Trebižat ). Na jugu kod naselja Ped Mlini izvire rijeka Tihaljina, koja nizvodno mijenja ime, a kao Trebižat ulijeva se u Neretvu.



Na sjeverozapadnom dijelu Kongore nalazi se prirodna rijetkost ovog područja – jezero Krenica. Ima stalnu vezu sa podzemnim vodama i nikad

ne presušuje. Širina jezera je oko 300 m, a dubina 47 m. Postoji legenda vezana za to jezero koja se uvijek sluša sa istim zanimanjem. - Nekada živio bogataš po imenu Gavan. Bio je najbogatiji u cijelome kraju . Jednog dana nailazi siromah i traži milostinju od njegove žene. Pritom govori «Bog ti dao».-Što de meni bog tvoj dok je živ Gavan moj- odgovara ohola žena. Potom nastaje potop svega Gavanova blaga. Sluga je namjeravao spasiti gospodarevo dijete ali je voda išla za njim sve dok nije



ostavio dijete. Na mjestu gdje je Krenica bili su torovi za ovce – tako kaže predaja. Iznad izvora rijeke Tihaljine na 260 m nadmorske visine nalazi se Ravlida pedina. Arheološkim iskapanjima pronađeni su ostaci naselja koje potječe iz vremena neolitika tj. mlađeg kamenog doba.



Stara crkva u Gorici Zrno naše prošlosti čini crkva sv. Stjepana Prvomučenika. Nalazi se u Šamatoriju u Gorici, uz samu granicu s Republikom Hrvatskom. Sagrađena je u IX. stoljedu i iz njene utrobe niknula je bogata priča o ranokršdanskoj povijesti hrvatskog naroda. Srušena je u prvoj polovici XVII.stoljeda ali je na njenoj izvornosti sagrađena grobljanska crkva. Crkvu je sagradio ondašnji biskup Petar Bakula 1856.godine. Malo je poznato da je crkva sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici jedna od najstarijih crkava u Hrvata uopde. Na radost arheologa otkrivena je krstionica ili baptisarij koja je usprkos zubu vremena ostala dobro očuvana do danas.



Muzej Jedno od važnih kulturnih odredišta u opdini Grude je i Hrvatska franjevačka arheološka zbirka sv. Stjepana u Gorici, koja se nalazi u staroj franjevačkoj kudi. Muzej je otvoren za javnost od kolovoza 2006.godine. Sadrži preko sto različitih predmeta prapovijesnog , rimskog, ranokršdanskog i starokršdanskog razdoblja kao i predmete iz kasnog srednjeg i novog vijeka. Najvedi broj izložaka slučajno je pronađen 1995. godine na području Gorice. U muzeju su izloženi predmeti iz kamenog, bakrenog, brončanog i željeznog doba, kao i keramika, nakit, ulomci nadgrobnih križeva, strijele, ostruge i slično. Najzanimljivije nalazište su dijelovi oltarske ograde koja je pronađena u ruševinama starohrvatske crkve iz IX.stoljeda.



Grudska crkva Crkva sv. Katarine, građena je u neogotičkom stilu. Na uzvisini iznad Gruda plijeni svojom ljepotom.Njezina gradnja otpočela je 1923. godine procvatom građanske djelatnosti. Monumentalna, trobrodna, neogotička bazilika građena je od tesanog hercegovačkog vapnenca. Pročelje odiše savršenim harmoničkim odnosom vertikalnih i horizontalnih linija gdje posebno dominira vertikalni uzlet u visinu.Posebnost pročelja su tri zvonika, gdje se srednji izdiže iznad dva sporedna naglašavajudi spomenutu vertikalu, težnju ka nebu. Puninu njezine arhitekture može se doživjeti tek u interijeru. Satkana od mnoštva grubo tesanih kamenih blokova nejednakih dimenzija djeluje kao mozaik koji priča jednu apstraktnu priču što izravno dodiruje duh onih koji se nalaze u okrilju njezinih zidova.



Običaji, nošnje, pjevanja i svirke grudskog kraja Hercegovina je pod Osmanlijsku vlast pala 1493. godine zajedno s Imotskom krajinom. Imotska krajina ostala je pod vlašdu Turske do 1718. god. kada se Požarevačkim mirom utvrđuje granica između Dalmacije i Hercegovine, koja i danas čini utvrđenu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Izvan Imotske krajine ostaje pod Turskom vlašdu dio koji je nazvan Bekija (Grude i Posušje) od turske riječi bekiy-e što bi značilo ostatak, dakle Grude (Donja Bekija) i Posušje (Gornja Bekija).

Ženske košulje u Bekiji su tkane od lana i pamuka, ukrašene raznobojnim vezom na prsima i niz rukave. Oko pasa su se opasivale širokim pojasom pasom preko kojeg su se vezale pregače pregljače. U Donjoj Bekiji (Grude) su imudnije djevojke nosile kratke kapute sadake od crvene čoje, naprijed otvorene i ukrašene na prsima trakom zlatne boje širitom.

Muške košulje su krojem iste kao i ženske samo što su krade. Gade su od crnog ili tamnoplavog modrog sukna ukrašene crvenim uskim uzicama gajtanima.



Od pjevanja na grudskom području (Donja Bekija) najprofiliraniji i trenutno najaktualniji vokalni žanar je ganga, bedarac, putničko pjevanje, brojke, džotavice i svi stilovi pjevanja najčešde se izvode u desetercu i svi ti načini pjevanja svrstavaju se pod jedan naziv - “bekijsko pivanje“. Najpopularnija tradicijska glazbala kršnog grudskog kraja (Donja Bekija) jesu: gusle, diple, svirala (dvojnica). Ovi načini pjevanja i sviranja izvode se u svakom godišnjem dobu, osim u vrijeme korizme (40 dana prije Uskrsa). Tada ih zamjenjuje kontanje i pjevanje “Gospina plača“. Navedeni načini pjevanja i sviranja ne mogu se notno zapisati, pa su zbog svog načina izvođenja i arhaičnosti daleko poznati u cijelom svijetu.

(Primjer mladog guslara u tradicionalnoj nošnji grudskog kraja- Donje Bekije)



A.B.Šimid i Šimidevi susreti Antun Branko Šimid ( Drinovci kod Gruda, 18.studenog 1898 – 2. svibnja 1925.god. Zagreb) Veliki inovator, pjesnik, kritičar, eseist. U velikom gradu pojavljuje se kao nepoznat hercegovački mladid te je svojim britkim umom i snažnom riječju uzburkao i uzdrmao ustajale vode zagrebačke kulture toga doba. Bio je pjesnik izrazite težnje za zgusnutim, škrtim stihom intenzivira doživljaj svijeta. Pokrenuo je više časopisa, među njima Vijavica 1917.godine. Prvu pjesmu „Zimska pjesma“ objavio je 1913. godine u časopisu „Luč“, a u Vinkovcima je napisao zbirku pjesama „Cibaliana“. 1920. godine objavio je svoju jedinu kratku zbirku pjesama „Preobraženja“. Šimid se smatra najistaknutijim hrvatskim pjesnikom modernizma. Teško oboljevši od tuberkuloze umire u dvadeset i sedmoj godini života, u Zagrebu 2.svibnja 1925.godine. Ali zato nikada nede umrijeti njegove misli utkane u duše svih sadašnjih i bududih naraštaja – „Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda…“ Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija pod nazivom Šimidevi susreti, prvi put održana 30.i 31. svibnja 1970 u Grudama i Drinovcima. Postala je tradicionalna kulturna manifestacija, održava se u listopadu i studenom svake godine i privlači brojne javne i kulturne djelatnike.



Turistički vodič – Grude

Izrađen u okviru projekta „MLADI U AKCIJI“

Vodič izradili učenici Srednje škole „Antun Branko Šimid“ Grude

Projekat implementirao: Udruženje građana „NEŠTO VIŠE“

www.nestovise.org

“Ovaj projekat je finansiran od strane Američke Ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni ovdje ne odražavaju nužno stav State Departmenta nego isključivo autora”



Prelom i dizajn: LightMedia Production www.lightmedia.ba

Turisticki vodic GRUDE BiH

Documents

Transcript of Turisticki vodic GRUDE BiH