• "Tvoje priče o morima, brodima i judima isplele su mrižu u koju nas svaki put iznova uloviš. Kad pomislimo da si sa svakon novon pričon dotaka nebo, svaki put nas iznova odvališ s još jednon novon životnon brazdom punom tepline i mira. Zato brodi brode kroz bonace i nevere u svojoj boci još puno godin." (webteam, travanj 2014)

• Znam koja ti duja fali!Fali ti duja godina kako ne bi više bio mali,Tvoje je postove interesantno čitati,još više gledati i u mislima skitati.Kad potrošiš maštu svojupotraži inspiraciju u okolnom sloju.Ima još skrivenih talenata oko tebe,iznenadit ćeš se, nisu svi "male bebe".Za dobar komentar očekujem pićeal' pod uvjetom da ne potrošiš puno siće.

(Jaran i čovik (2pi), travanj 2014)

| 19:35 | Plaćam piće za dobar komentar (31) | Isprintaj | #

Veljača 2009.

16 / ŠKVERSKA BESIDA

Dragom našem kolumnistu, kolegi, prijatelju, Brodu u boci Darku Veršiću od srca čestitamona osvojenoj prvoj nagradi na natječaju za neobjavljenu priču Gradske knjižnice Trogir.Najbolja priča „Tri duje bez duje špadi“ objavljena je u zbirci “Priča se (p)o gradu II”, a mi je sponosom objavljujemo i u našoj Besidi. Jer... i Škverska besida bila bi kao „bez duje špadi“ danije kolumne našeg Broda koja je već petu godinu kao šlag na kraju priče. Čestitamo i naobljetnici kolumne i zahvaljujemo na osmjesima koje nam je svaki put izmamila. Ujedno senadamo da će na pitanje „Aj molim te, ako može do petka toga i toga“ odgovor Broda i daljebiti „Ma kako ne bi moglo! Kome ću ako svome neću!?“.

Brode, neka ti more i priče trogirskog kame na i dalje budu neiscrp na inspiracija. Plovi pu nimjedrima. Samo nam i dalje piši o tome.

Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebiGodina XI // broj 65 // Trogir, travanj 2014.

SVEČANO URUČIVANJE CERTIFIKATA ISO 9001:2008

POSJET PREDSJEDNIKA JOSIPOVIĆA

NOVI POSLOVI

OD VELIKOG GRADILIŠTA DO LUKSUZNE MARINE

365 DANA PRIVATIZACIJE BRODOTROGIRASRETAN USKRS!

godina

čestitamo

2 / ŠKVERSKA BESIDA 65-2014. / 3

RIJEČ UPRAVE SADRŽAJ

Nakladnik: Brodotrogir d.d. / Realizacija: AXIS-DESIGN d.o.o. / 04_2014

SVEČANO URUČIVANJE CERTIFIKATA ISO 9001:2008 3

POSJET PREDSJEDNIKA JOSIPOVIĆA 4

BRODOGRADNJA

NOVI POSLOVI 5

MARINA TROGIR

OD VELIKOG GRADILIŠTA DO LUKSUZNE MARINE 6

REMONT

ŽIVO U DOKU TROGIRSKOG ŠKVERA 7

365 DANA PRIVATIZACIJE BRODOTROGIRA 8

TEHNOLOŠKA OBNOVA

KUPLJENA VRIJEDNA OPREMA 10

SERVISNI CENTAR TROGIR

NA NAUTIČKIM SAJMOVIMA EUROPE I RUSIJE

SAJAM BOOT U DUSSELDORFU, ZAGREB BOAT SHOW 2014,

MOSCOW BOAT SHOW 2014 11

“SPLIT THE JOBS”

7. SAJAM POSLOVA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

I 2. EUROPSKI SAJAM POSLOVA 12

TROGIRSKA PRIČA U DRŽAVNOM ARHIVU U RIJECI 13

ŠKVERSKI HAPPY 13

DARKO VERŠIĆ, TRI DUJE BEZ DUJE ŠPADI 14

BROD U BOCI 16

Poštovane kolegice i kolege,dragi škverani,

Nedavno smo obilježili u škveru događaj 365 danaod privatizacije u sklopu kojega su i svečano uru-čeni certifikati ISO 9001:2008 za Brodotrogir d.d. i tvrtke kćeri Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o. iServisni centar Trogir d.o.o.

Naši napori nisu ostali neprepoznati i za očekivatije da ćemo iz dana u dan racionalnije i odgovornijeupravljati i kvalitetnije raditi na svim razinama tepostići željeno.

Cerfifikati su potvrda da naše brodogradilišteproizvodi kvalitetne brodove, a sada ima i među-narodni dokaz da se može natjecati za nove po-slove za koje do sada nije mogao.

Kroz ovo vrijeme napravilo se mnogo. Sve ono štosmo željeli i čemu smo strepili sada se pomalo i rea-lizira.

Izgradnja 1. faze marine je pri završetku te parki-ralište na Balanu s južne strane škvera. Gradnja Novogradnje 325 je u tijeku, a uskoro će početi i No-vogradnja 326. Riječ je o dva chemical tankera kojegradimo za vlastitu brodarsku kompaniju TrogirMaritime.

Bilo je potrebno mnogo staloženosti, mudrosti iposlovnog angažmana kako bi prebrodili mnoge si-tuacije koje su nekad izgledale nerješive, ali smopokazali da nam ni jedna prepreka ne može dugostajati na putu, a tako će biti i ubuduće.

Sve do sada učinjeno motivira nas da na budućeizazove odgovaramo još brže, efikasnije i hrabrijeočekujući i vašu nesebičnu potporu i predani radšto bi nas u konačnici trebalo zajedno dovesti dorealizacije zacrtanih ciljeva.

Uprava Brodotrogira d.d.

Predsjednik uprave, dr.sc. Nenad Končar, dipl.ing.Član uprave, Mateo Tramontana, dipl.ing.

U sklopu obilježavanja 365 dana od privatizacije,15. travnja održao se i svečani čin uručivanjacertifikata ISO 9001:2008 za Brodotrogir d.d. itvrtke kćeri Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o.i Servisni centar Trogir d.o.o.

Predsjednik uprave Brodotrogira Nenad Končari član Uprave Mateo Tramontana pozdravili suprisutne osvrnuvši se na postignute rezultate zaproteklu godinu kao i siguran nastavak pozitiv -nih trendova u budućnosti o čemu svjedoči idobiveni certifikat ISO 9001:2008.

“U prvu godinu dana od privatizacije, Brodotro-gir ima punu knjigu narudžbi i osiguran posao zaiduće tri godine.U suradnji sa sindikatima, us-pješno smo zbrinuli 341 radnika s otpremni-nama, a nakon toga zaposlili novih 94”, rekao jeNenad Končar, te istaknuo kako se nastavljajutražiti profitabilne niše za brodogradilište: “Vjerujemo da su to je-drenjaci, uz naš standardni program chemical tankera. Želimo jošbrže i bolje raditi i dostići postavljene ciljeve, a sve ono što radimo,radimo studiozno i promišljeno.”

Član Uprave Mateo Tramontana nazočnima je predočio trenutnostanje u Brodotrogiru gdje je s današnjim danom zaposleno 957radnika. Prvi tanker je u izgradnji, pri završetku je izgradnja 1. fazemarine na sjevernoj obali, a prvi gosti se očekuju početkom ove tu-rističke sezone. Na Balanu, s južne strane škvera, u tijeku je izgra-dnja parkirališta koji pokriva kapacitet za cca 350 automobila.Govorio je i o ulaganju u izgradnju objekata koji će doprinijeti pot-punoj ekološkoj zaštiti prilikom izgradnje brodova, a riječ je o haliza radove antikorozivne zaštite i dvije manje komore za sačmare-

Obilježena prva godišnjica od privatizacije Brodotrogira

Svečano uručivanje certifikata ISO 9001:2008

nje i bojanje: “U ovih 365 dana dosta smo napravili, moždasmo mogli i bolje, ali najvažnije je da idemo prema na pri-jed.”Da su cerfifikati potvrda da Brodotrogir proizvodi kvalite-tne brodove, posebno je naglasio: “Sad imamo i međunaro-dni dokaz tako da se naše brodogradilište može natjecatiza nove poslove za koje do sada nije mogao”.Svečanosti su nazočili sindikati, predstavnici akreditiranihcertifikacijskih kuća Bureau Veritas Croatia d.o.o. Rijeka i Hr-vatski registar brodova Split, čelnici grada Trogira, grado-načelnik Ante Stipčić i zamjenik mu Filip Anđelić te saborskizastupnik Damir Rilje koji Brodotrogiru kao važnom gospo-darskom čimbeniku grada pružaju bezrezervnu podršku.

4 / ŠKVERSKA BESIDA 65-2014. / 5

POSJET PREDSJEDNIKA JOSIPOVIĆA

NOVI POSLOVI

BRODOGRADNJA

Predsjednik Josipović posjetio Brodotrogir

U sklopu obilaska nekoliko dalmatinskih gradova, predsjednik RH IvoJosipović posjetio je i grad Trogir gdje su ga dočekali lokalni čelnici,gradonačelnik Ante Stipčić i njegovi zamjenici.

Nakon razgovora o lokalnim temama, Predsjednik se želio upoznati i sgospodarskom situacijom u gradu. Tom prigodom upriličena mu je dobro -došlica u Brodotrogiru gdje su ga dočekali Danko Končar – vlasnik ipredsjednik Nadzornog odbora Brodotrogira, Mateo Tramontana – članUprave, Ivana Mitar – voditeljica Ureda za odnose s javnošću i Damir Rilje,saborski zastupnik.

Nakon srdačnog dočeka svi zajedno su se zadržali na kraćem sastanku nakojem je Predsjednik informiran o svim poslovnim aktivnostima koje se uzadnje vrijeme poduzimaju u Brodotrogiru. Kako bi imao što bolji uvid ucjelokupno poslovanje, Predsjednik je u društvu domaćina obišao cijeliprostor.

Predsjednik RH, Ivo Josipović bio je vrlo zadovoljan izloženim, a pogotovoobnovljenim ciklusom proizvodnje. Osvrnuo se i na zapošljavanje novihljudi te dodao: “Najbolji signal da se ovdje događa dobra stvar jest činjenicada je zaposleno novih 80-ak ljudi i da će prema riječima domaćina posla bitiza slijedeće tri godine te da se u sklopu brodogradilišta gradi nova marina“.

Naime, trenutno se veliki dio prostora nalazi pod nadzorom građevinara injihove opreme. Gradnja nove nautičke marine u punom je zamahu, a radnaatmosfera vlada i na navozu gdje se gradi prvi od dva chemical tankera. Dase radi o velikoj investiciji, oživljavanju i rekonstrukciji cijelog škverskogprostora vidljivo je na svakom koraku.

Danko Končar potkrijepio je to i svojom izjavom: “Do kraja svibnja ovegodine bit će završena izgradnja prve faze marine u Brodotrogiru u koju ćemoći pristajati jahte za servisiranje, što će potaknuti razvoj i te dje latnostiu trogirskom brodogradilištu koja je i već sada respektabilna jer smo samoprošle godine ostvarili oko deset milijuna kuna čistog dohotka. To nije zabaciti”.

Ovom prigodom razgovaralo se i o svim drugim planovima i mogućnostima,kao i o aktivnostima koje Brodotrogir poduzima na globalnom tržištu.

Na navozu je u tijeku izgradnja prvog od dvachemical tankera koje je pomorska kompa -nija Trogir Maritime ugovorila u brodogra di -lištu Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o.(HBT), koja također pripada grupi Brodo -trogir, kao i ugovore o eksploataciji brodovanakon izgradnje s društvom iz norveške Bly -stad grupe.

Isporuka brodova planirana je u 2015./2016.g.

Ugovaranjem Novogradnji 325 i 326 u HBT, splanom daljnjeg ugovaranja jednakih bro -dova, Brodotrogirova pomorska kompa nijarazvija svoje poslovanje, koje se zasniva nadiverzificiranom pristupu različitim tržišnimsegmentima. Predviđeni oporavak tržištabro dova za prijevoz kemijskih proizvoda irast potražnje za takvim brodovima u na -rednim godinama, kao i procijenjeni manjakflote kemijskih tankera, predstavlja priliku zadaljnji razvoj na ovom segmentu.

Trogir Maritime planira i iskorak na stalnorastuće tržište brodova za krstare nje/je -drenje pripremajući realizaciju narudžbe dvaputnička broda za jedrenje, također u bro -dogradilištu HBT, a potom i širenje serije naveći broj brodova. S obzirom na jedinstveneznačajke projekta ovih brodova, već u ranojfazi postignut je preliminarni dogovor o eks -ploataciji brodova s jednim od globalnihlidera u aktivnostima vezanim za luksuznokrstarenje i jedrenje.

Tvrtka Trogir Maritime i bro - dogradilište Uljanik potpisali su ugovore (koji su u fazi osna- že nja) o gradnji dva tankera za prijevoz kemijskih i naftnih pro izvoda. Brodovi su nosivosti49.500 tona (DWT). Rok isporukeprvog broda je rujan 2015., adrugog ožujak 2016. godine.

Foto: Ured Predsjednika RH, Domagoj Opačak

6 / ŠKVERSKA BESIDA 65-2014. / 7

ŽIVO U DOKU TROGIRSKOG ŠKVERA

REMONT

Sa sjeverne strane trogirskog škvera sve do prije nekoliko mjeseci nalazilase velika neuređena zemljana površina, a sad taj dio poprima skroz drugačijuvizuru.

Da za kratko vrijeme to više neće biti tako vidljivo je i po intenzivnimgrađevinskim radovima koji su trenutno u punom jeku. Naime, cijeli tajprostor priprema se za novu marinu gdje će ubrzo beton, žicu i užurbaneradnike zamjeniti nautičari i njihove jahte.

Novouređeni prostor marine upotpunit će dosadašnji vizualni identitetzaljeva u kojem se nalazi zajedno sa trogirskim poluotokom. Njihovasinergija zasigurno će privući veliki broj nautičara i zaljubljenika u more, kojeočekujemo već ovu turističku sezonu.

U remontu trogirskog škvera vrlo je životijekom cijele godine, ali vrhunac živostiosjeća se upravo u ovo doba godine, predsam početak turističke sezone jer veliki brojbrodova potrebno je urediti i osposobiti zaljetnu plovidbu kako bi njihovi vlasnicimogli bezbrižno ploviti izabranim rutama.

U kratko vrijeme u doku se izmijenio većibroj brodova koji su trebali manje ili većeremontne zahvate.

Remontni zahvati na luksuznom putničkomkruzeru m/b SERENISSIMA i motornoj jahtiCHAYKA uspješno su privedeni kraju. Obabroda napustila su našu remontnu bazu izaplovili prema otvorenom moru.

Djelatnici Sektora brodoremonta posebnosu zadovoljni poslom koji je obavljen na m/bSerenissima gdje su ugradili bočne stabi -lizatore čiji su rad vrlo detaljno ispitalitijekom probne vožnje.

Nakon što je Chayka napustila dok, njenomjesto odmah je zauzela nova jahta od 65mna kojoj su obavljeni uobičajeni servisniradovi na trupu i u strojarnici. Svi dogovo -reni radovi vrlo brzo su privedeni kraju, ajahta se u novom ruhu otisnula premaželjenoj destinaciji.

U doku nema slobodnog mjesta ni unarednom periodu jer odmah po izlaskujedne jahte, na red dolaze one za koje suposlovi unaprijed dogovoreni. U doku setrenutno nalaze tri broda EVIL ZANA, m/yLUCKY BEAR i ROSA. Na njima se obavljajuredovni remontni poslovi koji uključujubojanje i izmjenu cinkova. Sve tri uređene“ljepotice” trebale bi na otvoreno more većsredinom ovog mjeseca.

Od velikog gradilišta do luksuzne marine

GRADNJA I INVESTICIJE

EVIL ZANA

Sunseeker, britanski proizvo -đač luksuznih jahti izmeđuostalih izgradio je 2010. i mo -tornu jahtu Evil Zana koja setrenutno nalazi na redovnomgodišnjem remontu u našemdoku.

Na jahti (38.40*8) se možesmje stiti osam gostiju koji mo -gu uživati u potpunom komfo -ru, od luksuzno uređenog sa lo -na i kabina do mini te re tane ijacuzzi-a. Na raspolaga nju imje sedam članova posade.

Pokreću je dva dizel motoraMTU, razvijajući brzinu i do 27čvorova.

LUCKY BEAR

Jahta je duga 25.15 m, široka6.17 m, luksuzno uređena, amože primiti 8 gostiju i 3 članaposade.

8 / ŠKVERSKA BESIDA 65-2014. / 9

• 6.4. 2013. Potpisivanje Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodotrogira d.d.

Puno događaja je obilježilo

ovu godinu. Potpisivanje

Ugovora, novi poslovi,

početak gradnje prvog

od dva chemical tankera,

izgradnja nove marine,

etažnog parkirališta,

sajmovi, posjete...

Donosimo neke od njih...

TRAVANJ 2013

• Nenad Končar – novi predsjednik Uprave Brodotrogira d.d.

SVIBANJ 2013

• Remont jahti

LIPANJ 2013

• Redovna glavna skupština

• Novi članovi Nadzornog odbora Brodotrogira d.d.:

dr.sc. Danko Končar, dipl. ing. – predsjednik Nadzornog odbora

Slobodan Vernić, dipl.oec. – zamjenik Nadzornog odbora

Ante Bilić, dipl. ing. – član Nadzornog odbora

Frane Žižak, mag. oec. – član Nadzornog odbora

SRPANJ 2013

• m/y Harmony i Va Bene u doku

• 9. Malonogometni kup Brodotrogira d.d.

KOLOVOZ 2013

• Radovi na La Dei

RUJAN 2013

• Potpisan Program zbrinjavanja i Socijalni sporazum

LISTOPAD 2013

• Iskorak u energetiku

• Tehnička modernizacija – Brodotrogir pobjedio na natječaju za otkup opreme iz Kraljevice

• Odluka o implementaciji sustava kvalitete prema zahtjevima norme ISO 9001:2008

• Luksuzna jahta u doku

365 dana privatizacijeSTUDENI 2013

• Trogirska priča –izložba Trogir

• Radna vježba u Brodotrogiru za 2013. godinu

• Isplovila platforma Zagreb 1

PROSINAC 2013

• Potpisan ugovor za izgradnju etažnog parkirališta na Balanu

• Sv. Nikola doplovio u trogirski škver i darivao tisuću djece!

SIJEČANJ 2014

• Servisni centar Trogir u društvu svjetske nautičke elite BOOT-Düsseldorf 2014

OŽUJAK 2014

• Predsjednik Josipović u trogirskom brodogradilištu

• Završeno predstavljanje SCT-a na sajmu u Moskvi

• Ministar Mrsić posjetio štand Brodotrogira – Sajam poslova

TRAVANJ 2014

• Ples u Brodotrogiru uz Pharrell-ov Happy

• 365 dana privatizacije Brodotrogira i svečano uručivanje certifikata

VELJAČA 2014

• SCT d.o.o. predstavio svoju marinu na Zagrebačkom sajmu nautike

• Trogirska škverska priča preselila u Rijeku

• Započela gradnja prvog chemical tankera

• Županija i Grad Trogir daju punu podršku Brodotrogiru!

• Predstavnici Vatersttettena u posjeti škveru

• Monaco Yacht Show

• NEVA 2013 u Sankt Petersburgu

10 / ŠKVERSKA BESIDA 65-2014. / 11

Prema odluci Odbora i Skupštine vjerovnika, brodogradilište»Kraljevica« u stečaju, prije nekoliko mjeseci objavio jenatječaj putem kojeg je prodavao svoju cjelokupnu pokretnuimovinu.

Na tom natječaju pobijedio je Brodotrogir i postao vlasnikomcjelokupno oglašene imovine. Sva imovina ponuđena je popočetnoj cijeni od 14,9 milijuna kuna, a u konačnici je kup -ljena za ponuđenih 17 milijuna kuna.

Naime, radi se o raznovrsnoj opremi, strojevima, vozilu, 25dizalica i 2 doka. Novopridošli Dok 15 zamijenit će postojeći,a postavljanjem Doka 4 proširit će se ponuda remonta jer ćese moći dodatno ugovarati remontiranje brodova do 65m dužine.

Dio strojeva i dizalica koji nije mogao naći primjenu u Bro -dotrogiru ponuđen je na prodaju i prodan u Kraljevici te nijedovezen u Trogir.

Modernizaciji i olakšavanju poslovnog procesa doprinjet će irazne vrste plovnih objekata. Brod “Fortica” (2002.) od 14mzamijenit će već stari, isluženi leut , a prevozit će ljude iopsluživati druge plovne objekte. Plovna dizalica od 8t nosi -vosti, samohodna je i ima svoj pogon. Prebačeni su i drugi,manji plovni objekti kao što je pristupni most i korito čamcaza spašavanje.

Kupljena vrijedna oprema

Servisni centar Trogir na nautičkim sajmovima Europe i Rusije

Najosnovniji alat u brodogradnji su svakako dizalice. Ovomprilikom, dovezen je veći broj dizalica , a radi se o 2 vanjskedizalice tj. portalne, nosivosti od po 32 t, potom 2 građevinskedizalice, jedna je nosivosti od 5.6 t , a druga od 8 t kao i 8 mosnihdizalica za rad u halama od 3.2-10t nosivosti.

Mnogo je i različitih strojeva za obradu metala i drva, kompre -sora zraka i visokotlačnih pumpa za pranje i pjeskarenje, velikibroj MIG/MAG, TIG I REL aparata za zavarivanje, kidalica zaispitivanje uzoraka, kao i raznih mjernih uređaja. Dva stroja zarezanje limova plazmom omogućavat će kvalitetnije i bržerezanje limova. Svi ovi strojevi u kombinaciji uvelike će utjecatina osuvremenjivanje proizvodnje kao i kvalitetnije obavljanjesvakodnevnih poslova.

Obogaćen je i vozni park, a koristit će različitim namjenama:jedan hidraulični transporter od 110 tona nosivosti, prikolicaod 40t, kao i veliki broj prenosnih lančanih dizalica, paletara, el. viličar...

U poslovanje je do sada uključen dio navedenih strojeva iopreme, ali je u tijeku i ugrađivanje preostale opreme. Cijeliproces ugradnje i zamjene potrajat će još neko vrijeme, a pozavršetku svih aktivnosti situacija na terenu uvelike će sepoboljšati i pospješiti budući rad.

Sajam Boot u DusseldorfuKako bi našu novu marinu predstavili nautičarima diljem svijetaizabrali smo najposjećenije sajmove u Europi i Rusiji. U europskimokvirima marina je u siječnju o.g. predstavljena na sajmu BOOT2014., u veljači na Zagreb Boat Show 2014. i u ožujku u Rusiji usklopu manifestacije Moscow boat show 2014.

Predstavljanje marine započelo je na sajmu Boot u Duesseldorfu(Njemačka). Sajam Boot jedan je od najprestižnijih svjetskihsajmova na koji svaku godinu izlaže oko 1670 izlagača iz 63 zemljesvijeta. Na sajmu su se predstavili najnoviji modni trendoviizgradnje luksuznih brodova, najnoviji turistički proizvodi i usluge

TEHNOLOŠKA OBNOVA

Zagreb Boat Show 2014Nakon uspješnog nastupa na Međunarodnom sajmu nautike uDusseldorfu, Servisni centar Trogir predstavio je svoju kompletnuponudu najma vezova i servisiranja svih vrsta brodova i namanifestaciji Zagreb Boat Show 2014. koja se održavala u perio duod 19.–23. veljače. Na sajmu je nastupilo 290 domaćih i stranihizlagača iz 27 zemalja.

Izlagači su pokazali najmodernije izgrađena plovila različitihtipova, brodske i izvan brodske motore, opremu za ronjenje,ribolov i jedrenje te odjeću i obuću za nautičare.

Naši predstavnici posjetitelje su informirali o početku radamarine, kapacitetima, cijenama vezova i sl. Posjetitelji su velikozanimanje pokazivali za izloženu maketu, koja reljefno prikazujerazmještaj objekta u marini, ali i cjelokupnog prostora Brodo -trogira. Nautičari su iskazali zadovoljstvo što će njihova pomorskaruta biti obogaćena ovako kvalitetnom i sadržajnom marinom.

Sajam je razgledalo više od 25.000 posjetitelja.

Moscow Boat Show 2014U ožujku SCT nastavlja svoje predstavljanje na nautičkom tržištuu sklopu sajma Moscow Boat Show 2014. i to u jednom odnajvećih sajamskih prostora u Rusiji- Crocus Expo IEC u Moskvi,specijaliziranom za organiziranje različitih vrsta sajmova.

Sajam se održavao na 45 000 m2 i na njemu je izlagalo šarolikodruštvo od oko 400 izlagača iz Rusije i svijeta. Uglavnom se radi osvjetskim proizvođačima luksuznih brodova, predstavnicimanautičkih marina kao i proizvođačima i trgovcima nautičkeopreme. Uz informiranje o raspoloživosti vezova u marini, našipredstavnici posjetitelje su upoznali i o mogućnostima servisi -ranja i održavanja brodova. Bilo je vrlo interesantno da suposjetitelji vrlo brzo i bez većih orijentacijskih problema lociralinašu novu marinu i bili vrlo zadovoljni predstavljenim uslugamakako po pitanju vezova tako i po pitanju predstavljenih referenciservisiranja brodova.

koji svojom raznolikošću i prepoznatljivošću marke diktirajuponudom i potražnjom na nautičkom tržištu. Zbog bogate ponudesvake godine posjeti ga oko 50.000 posjetitelja iz cijelog svijeta.

Uviđajući sve prednosti ovog značajnog nautičkog sajma, Servisnicentar Trogir d.o.o. odlučio je po prvi put samostalno izlagati nasvom štandu kako bi što bolje prezentirao svoje sadržaje.

Posjetitelji su se iskazali kao vrlo dobri poznavatelji ovog dijelaJadrana, kao i samog trogirskog zaljeva u kojem će se marinanalaziti. Tražile su se detaljne informacije o slobodnim vezovima iservisnim uslugama, a radi što bolje informiranosti posjetiteljimase uz usmenu prezentaciju podijelio i veliki broj brošura SCT-a nanjemačkom i engleskom jeziku.

12 / ŠKVERSKA BESIDA 65-2014. / 13

Trogirska priča u Državnom arhivu u Rijeci

Izložba “Brodogradilište Trogir – od zanatske do industrijskeproizvodnje” autorice Danke Radić, više kustosice Muzejagrada Trogira, nakon uspješnog postavljanja i predstavljanja uMuzeju grada Trogira preseljena je u veljači o.g. u prostorijeDržavnog arhiva u Rijeci.

Da je zajednički projekt Brodotrogira d.d. i Muzeja grada Trogi -ra cijenjen i u širim kulturnim krugovima, vidljivo je to i iz iska -zanog interesa čelnih ljudi Državnog arhiva u Rijeci da izložbupostave u svojim prostorijama te da je predstave i svojemkrugu posjetitelja. Jer naposlijetku, riječku i trogirsku publikuspaja ista nit, tradicija i ljubav prema brodogradnji koja u obagrada traje stoljećima, a ova izložba povod je da se ta nit neprekida.

Izložba je otvorena u vrlo prijateljskoj i svečanoj atmosferi. Uuvodnoj riječi ravnatelj Crnković osvrnuo se na brodogra đevnutradiciju dva grada, Rijeke i Trogira. U oba grada brodo gradnjaje obilježila živote mnogih ljudi i duboko utjecala na razvojtradicijskih vrijednosti.

Ivana Mitar, u ime Brodotrogira izrazila je zadovoljstvo što jeizložba svoj privre meni dom pronašla upravo u riječkomDržavnom arhivu te publiku počastila stihovima poznatogtrogirskog pjesnika Mirka Slade Šilovića.

Danka Radić, autorica izložbe, posjetitelje je uvela u izložbenipostav te im pojasnila kako je izložba nastala te gdje supojedini eksponati izloženi. U prvom dijelu prostora nalazili suse različiti alati koje su trogirski brodograditelji upotrebljavali,u drugom dijelu prostorije Državnog arhiva izložile su semakete vjerno prikazujući brodove i dokove koji su izgrađeni uškveru, a u trećem dijelu postavljena je multimedijalna pre -zentacija kojom se simulira budućnost Brodotrogira.

Više nego ugodnoj atmosferi pridonijeli su brojni Rije čani kaoi kolege iz obližnjih brodogradilišta.

Škverski Happy

Pharrell-ova pjesma Happy zarazila je cijeli svijet i svi kojisu je bar jednom čuli poželjeli su zaplesati u veselomritmu, upravo onako kako on to promovira u svom ori -ginalno snimljenom spotu.

Diljem svijeta snimaju se spotovi. Aktivisti u gradu Tro -giru također su se pridružili ovom sveopćem plane -tarnom ludilu i plesom poželjeli pokazati svoju sreću. Zasobom su povukli mnoge, pa je na red došao i naš škver.

Naši najhrabriji sudionici uvježbavali su prve plesnekorake kojima su željeli nagraditi gledatelje ovog spota.

Snimanje prvih kadrova započelo je na opremnoj obali, aglavni akteri bili su dvoje mladih i razigranih ljudi. Velikibroj zaposlenika stajao je po strani i promatrao veseli parkako pleše. Ali plesni ritam obuhvatio je još nekolicinupromatrača te su se i oni pridužili mladom paru.

Kako bi se u svijet poslala potpuna slika iz trogirskogškvera zadnji kadrovi snimali su se na navozu gdje segradi tanker u društvu zavarivača i brusača.

“Split the Jobs”

7. Sajam poslova Splitsko-dalmatinske županije i 2. Europski sajam poslova

Brodotrogir je i ove godine sudjelovao na 7. po redu Sajmuposlova Splitsko-dalmatinske županije i 2. Europskom saj -mu poslova u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošlja -vanje (HZZ), Područnog ureda Split pod nazivom “Split theJobs”.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, HZZ je postao dioEuropske mreže javnih službi za zapošljavanje (EURES), atime je hrvatskim građanima postala dostupna i uslugaposredo vanja pri zapošljavanju u drugim članicama Europ -ske unije.

Na sajmu uz poslodavce i tražitelje posla sudjelovali su iEURES savjetnici iz 11 država članica Europske unije. EURESsavjetnici su trenirani specijalisti koji pružaju usluge in -formiranja, savjetovanja i posredovanja kako tražiteljimazaposlenja, tako i poslodavcima zainteresiranim za europ -sko tržište rada.

Sajam je otvorio ministar rada i mirovinskog sustava prof.dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., a potporu su dali i županSplitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja i gradonačelnik SplitaIvo Baldasar.

Ministar Mrsić u svom obraćanju posebno se osvrnuo nanesklad koji vlada između zanimanja za koja se mladiobrazuju i za ona koje tržište rada traži ujedno izrazivšinadu u brz oporavak gospodarstva pa stoga i većoj ponudiposlova.

U sklopu obilaska sajma, sa svojim se suradnicima zadržao ina Brodotrogirovom štandu gdje je bio upoznat s poslovnimaktivnostima koje se trenutno odvijaju na našem prostoru.

I mnogi drugi posjetitelji, mahom mladi tražitelji posla obila -zili su i naš štand, informirali se o kratkoročnim i dugoročnimponudama za posao, ispunjavali naš upitnik ili pak ostavljaliveć unaprijed pripremljene životopise.

Šjor Ivan Košćina namistija se važno prid zrcalom pa se uvatijagledat, popravljat, reka bi čovik da se sprema na rendes. Lipo sespleja na rigu, uredno kako ga je pokojna mater naučila još dokje bija dite, poštuca je brčiće, namistija kolet od košulje i kad jenapokon bija zadovoljan, udunija je letriku i izaša vanka. Ovoje njegova ura, svako popodne kad sunce krene put Jelinka, šjorKošćina se zaputi lagano priko mosta prema gradu, učinit đirpo rivi. Ma nije ni čiovski most lako prić u to doba dana jer se šjorKošćini uvik potrefi da mu iz suprotnoga smjera naiđe bataljundičine koji se vraćaju iz škole. A dica ka dica, vitrena, neo buz -dana, trču, potižu se, vataju jedan drugog, letidu rusaci na svestrane, nemaju rišpeta prema starijima i ako ne paziš, lako semože dogodit da te bacidu priko ograde u more! Evo se baš jučer šjor Košćina uputija petnajstak minuti ranijesamo da izbjegne gužvu i do Katalinićeve puzavice sve jeizgledalo ka bog, zakoračija je na most kad ono – opet kontranjemu nadire kolona dice! A šta je sad? Jesan li krenija malo ranije? Okle vi u ovu uru – pitaje maloga susida Franka.A barba, danas smo imali skraćene satove!Šjor Košćina ne voli šušure, iznenadne situacije, to njega cilogauznemiri, izbaci iz takta. On voli da je sve u škvaru, stentano,kako triba bit. Prije dok su mu u susistvu bili vatrogasci, dolikraj Mandi racinoga mula, on bi uža poć do njih, sist na katrigu,poslušat najnovije ćakule i batude. To mu je bilo draže od mani -stre na pome. Ali kad su se vatrogasci priselili na Balančane,njegovoj tuzi nije bilo kraja. Kako su mu to mogli napravit?Druga promjena u gradu koja ga je totalno dotukla bila je kadsu pribacili peškariju iz male lože gori u štalaj!– Ma ko se to pametan dositija, sad za kupit po kila trlji blataricmoraš ić u planine! I tako se bidan naš Košćina pati na ovomesvitu skoro ka Isus na križu. Srića njegova da ima prijatelja Svalinu, maranguna, koji je istika Košćina samo skroz drugačiji. Oću reć, isto je da se obojicazovedu Ivan, obojica su momci u lipim godinama, a još se nisuskrasili jel... Lako je bilo dok su im matere bile žive, ima je ondako i kuvat i prat i peglat, a sad se moraju snalazit sami. Zatonjih dvojica kad gredu priko rive onako kolafjaka s rukama naguzici, posli razgovora o balunu i politici najviše volu razmi -njivat ricete. Točeve i gulaše su uglavnom dobro savladali,jedino se Svalina uvik žali da nikako ne može napravit pire. Akako će napravit dobar pire kad su mu uvik španjuleti po ru -kama? Dvi – tri kutije dnevno njemu je ka ništa, jedan cigaretjoš ne ugasi a već se mašije za fajercak iz žepa, dimi mu iz justka iz vaporeta. Zna i on sam da to ne valja, da će platit laštrukad-tad ali jebi ga, gušti su gušti. I tako njih dvojica zaneseni pričama o spizi svaku večer prođukraj Marmontovoga spomenika pa uz macel kroz Fortin. Znajuda će svaki čas trevit i trećega Ivana, Guinu. Za razliku od Koš -ćine i Svaline koji su miroljubivi, Guina je uvik naoružan, nosilampadinu i osti i neprestance zagleda priko korniža nadajućse ugledat cipla, anguju, sipu, oli barenko muzgavca. Čak i daga ne vidiš, stoposto ćeš ga čut, ali sigurno ne po lipim ričima.Šjor Guina je žestoki beštimadur, nema rečenice da on ne bo -gaje i kalaje zvizde s neba, takve kombinacjune rodbinskihodnosa, šarolikog carstva životinja i čovikovih reproduktivnihorgana, ne bi moglo smislit ni šešnajšt ijad Mađari. Ajme kadima ribe, ajme kad je nema, ajme kad ga pozdraviš, ajme kadga ne pozdraviš. Ma opet, iza grubih riči, obično se krije mekosrce, a takvo je i u šjor Guine, makar on sam to nikad neće pri -znat. Više je friške ribe podilija siromajima nego svi bogataši

od Splita do Trsta. On uvik reče – šta će meni riba, iza ribe semoran napit vina, a ja ne pijen alkokol. – Pa zašto onda loviš ribu – pitaju ga. – Aj ne zajebaji – spremno im odgovori Guina. Inšoma, tri Ivana, tri stara momka, tri prijatelja od ditinjstva,družidu se skupa a koliko već, skoro pola vika. Kad dođu zimskidani, kad je vrime kišno i nikakvo, sakriju se u kojega od njihdoma, pa igraju na karte, posebice na trijumf. Digod se znaju ipokarat, padnu teške riči, tresu se grede od šufita i pari da ćedoć do prstiju, ali isto kad s kampanela odrebati jedanajst uri,mirno se pokupu i pođu doma. Kod svakoga od njih, vridu posebna pravila. U Košćine doma sene smi pušit, u Svaline se ne smi jist, a u Guine pit. I tako onikombiniraju svoje vrline i poroke ka da su završili skule za velikestratege.Jednom su tako u pauzi između dvi partije trijumfa lipo juskirazgovarali o projektu Eko-Kaštelanski zaljev, kad eto ti – nekokuca na vrata. Ko je sad? Spustija se Košćina do portuna, otkra -kuna vrata a tamo na balaturi stoji nika nepoznata žena, robačetrdeset godin, zgodna, bjonda, lipo stavljena. – Izz...vol…tte – jedva je promuca domaćin– Jeste li vi gospodin Ivan Košćina? – A je jesannn... A šta van triba?– Rođen desetog svibnja pedeset i treće? – Ae, baš tad!– Jeste li vi možda ovih dana ostali bez novčanika? – Ajme, ajme... – počeja se pipat Košćina po žepima, ajme evonisan ni zna da me opljačkalo, ljudi pomozite, opljačkalo me!– Ne znam je li vas opljačkalo – smireno je rekla žena na vra -tima, ali evo ja sam vam ga našla, izgleda da nema novacaunutra, ali barem su dokumenti tu. Zgrabija je šjor Košćina portafoj iz njezinih ruku i odma gaotvorija. Unutra je bilo jušto trinajst kuna i dvadeset lipa. Sve je tu – odanija je Košćina dok su ga Svalina i Guina blidogledali.– Sve? – E.– Pa nosiš samo trinajst kun sa sobon? – A šta će mi više?Okrenija se prema nepoznatoj ženi na vratima i nadoda; – Fala van lipa, eto nisan ni zna da mi je negdi ispa, fala jošjednom, ajte sad, laka van noć!Potrča je u kužinu, još jednom pribroja šolde i počeja milovattakujin isto ka da je kućni ljubimac. Bente robijo, ti si totalno lud! – smrklo se Guini prid očima.Potira si ženu s vrata a spasila te! Nije me briga ali ja mislin dasi joj po zakonu mora dat neku nagradu – – Nagradu? – E.– A koliko? – A štajaznan, najmanje dvadeset posto od pronađene svote. Košćina se zamislija i počeja kontat, dvadeset posto od trinajstkun je jušto dvi kune i šezdeset lipa. – Je, stvarno san joj moga dat, ne bi me to bacilo na inkanat. I u svoj toj situaciji, sva srića da je Svalina osta pribran, pozva ježenu koja je ostala inkantana na balaturi neka uđe unutra, da semalo okripi i da zajedno proslave pronalazak izgubljenogportafoja. U početku je svima bilo malo neugodno, razgovor nikako da

Tri duje bez duje špadiDarko Veršić

krene, tri stara momka baš i nemaju puno tema za podilit saženama, a onda se nakon bićerina orahovice, gošća maloopustila. – Igrate karte? – Ae, nas trojica digod zaigramo trijumf, da nam je barenko jošjedan, mogli bi bacit na briškulu i trešetu – tužno uzdahneSvalina.– A ja? – odgovorila je spremno. – Šta vi? – Pa ja znam igrati briškulu i trešetu. Tri Ivana ostali su ka trice špadi, ali brzo su se snašli.– Ajmo provat, evo jedan par će bit Košćina i Svalina, a drugiGuina i kako ste ono rekli da se zovete...– Ivana.– Aaaa Ivana tako je, tako je, skužajte, nisam dobro zapamtijakad smo se upoznavali...Inšoma, odrebatilo i deset i jedanajst i ponoć, a oni su još uvikigrali. Mješoviti par je satra ovi istospolni, Ivana i Guina su sesložili ka da cili život igraju zajedno, naredali su jin kaputa ičešljeva da se ovi nisu uspili osvistit. Razvila se i priča. Saznalisu da je gospoja Ivana živi u Okruk, ali nije prava Okruška, negoima vikendicu u Bušince. Zapravo, to joj je vikendica od bivšegamuža, uteka je tukac, a ona je sama podigla dvi ćeri, jedna seveć udala, a druga studira farmaciju u Zagrebu. U nika doba kad su svi zaključili da je puno kasno, odlučili supoć ća. Svalina se galantno ponudija da će otpratit gospojuIvanu, ali ona se zahvalila, rekla da ne triba, i tako je došlaauton. Lipo su se ispozdravljali, a zatin je sila u narančasti renotvingo, zašlajfala ka Šumaher, pipnila in i odjurila put Okruka. – Ti iruda, koja žena – osta je fasciniran Svalina– Jebate, stvarno je – doda je Guina– Ajme! – zavapija je Košćina– A šta je?– Zaboravija san joj dat dvi kune i šezdeset lipa! – Asti sto, kako ćemo je sad opet nać? –snerva se marangun– A nema druge nego je nazvat na mobitel – samouvjereno ćeGuina– Kako kad ne znamo broj? – Eeee cukuni jedni, ja iman broj!– Kako, kad ti ga je dala? – Na mote šempjo, na mote! I stvarno, idućega petka su se našli svi zajedno kod bešti ma -dura Guine. Opet su mješoviti nadigrali istispolne, ali ne samoto, Ivana Okruška im je pripremila tople sendviče. Lipe maleukusne, s fregulicom sira i malo pancete na vrj. Za desetak dan, opet kod Svaline. Tamo in je donila punu tečupašta-fažola. Nije znala za pravilo da se kod Svaline ne ji. Opro -stili su jon, fažol je bija izvrstan. Malo-pomalo, počeli su kršitsva pravila na koja su se navikli. Svalina je smanjija pušenje na samo tri-četiri duvana dnevno.Košćina je uspija istirat zmiju iz takujina, a Guini je jednomuspilo izgovorit čak pet rečenica bez iti jedne beštimje. I novu godinu su dočekali zajedno. Tri mušketira su se nabuba -la pašticade ka nikad u životu. A tili- ne tili, svaki od njih trojiceželija je na neki način steć posebnu naklonost Ivane Okruške.Počeli su se prdecat, uznosit ka pivčići, dokazivat ko je bolji,lipši, pametniji. Zajubili su se, a nisu tili priznat.A onda je Ivana Okruška nestala. Ka da je u zemlju propala.Mobitel-isključen. Birani broj ne postoji. Zabrinili su se. Čak suje bili i tražit po Bušincima. Uzalud.

Prijatelji su se počeli međusobno optuživat ko je najviše kriv štaih je otkantala. Svi su bili nervožasti. Guina je slomija osti naškrapu, Svalini se pokvarila glodalica, a Košćina je nako s visokazaključiva:– A zašto san ja uvik govorija da se nikad neću ženit! Prošla je zima, proliće i lito. Polako su zaboravili na svoju ljubi -micu. Možda i nisu, ali njezino ime je bilo zabranjeno u među -sob nim razgovorima. Ona koju se ne spominje. Negdi u vrime jematve, Guina je dobija poziv s televizije da dođena snimanje emisije “Osmi kat”. Jebate, zašto me ovi zovu?Ka ništa posebno, samo će sidit u publici, televizija će mu platitkartu za autobus i dat dvista kuna za snimanje. Ajde dobro,pomislija je. Nije se ima kad prije pofalit prijateljima. Uletija jeSvalini u radionu i mava pozivom;Vidi, vidi, snimat će emisiju o majstorima sa ostima!– A jel, a zašto su onda mene zvali? – začudija se SvalinaPogađate već, i Košćina je dobija poziv za snimanje. Još ne mo -gavši doć sebi, otvorija je širom pismo od televizije dok je pro -lazija mostom. I naravski, naletila dica iz škola, itaju se po tižu,viču, skaču, zapunija reful i odnija pismo u more. – Na van roge, ćaćine i materine, dico nesriknja – vika je Košći napriko mosta, a malo je ko razumija šta mu je. Srićom, tele fonskisu mu potvrdili da je stvarno pozvan i da može doć i bez onekartušine. Bidan Košćina je svo vrime mislija da će ić na snimanjeBinga.Za sedan dan, našli su se sva trojica na Prisavlju. Lipo su ihprimili, napudrali ih po licu, dalo in kušine za ispo guzice i selo upubliku. Zadatak je bija jednostavan. Tribali su samo pratitjednoga čovika sa slušalicama na ušima koji je staja kraj kamere.Kad on plješće – svi plješću. kad prestane – da niko nije nizucnija! Izašla i voditeljica Danijela. Najavljuje prvu gošću – književnicuIvanu Batarelo. Nedavno je izdala knjigu “Tri duje bez duješpadi” koja je u prvom tjednu oborila sve rekorde čitanosti.Publika plješće, izlazi književnica, neka zgodna mačka sa oča -lama, a njih trojica se gledaju u čudu. Naša Ivana!? Danijela je srdačna, a književnica razgovorljiva. Knjiga – kažeona– govori o trojici šarmantnih Dalmatinaca i njihovim me đu -sobnim odnosima. Kako se u život okorjelih neženja uplela jednažena i potpuno ih poremetila. – A sad, dragi gledatelji, prekinula je načas Danijela Ivanu –upoznajmo stvarne junake ove izvrsne knjige! Reflektori su obasjali trojicu mušketira, publika je pljeskala ivikala ju-ju, a mikrofon su prvo gurnili Guini pod nos. – Jeba me pas ako ja kurca razumin šta se ovde događa –provalija je beštimadur iz njega.Naravno, ovu će izjavu posli tehničari u montaži izrizat. Svalina je tija ispast pametniji, reka da je on početka pretpo -stavlja o čemu se radi, a Košćina se vas tresa i zaplića jezikom,nija ga se moglo razumit božetebe. I on se sad nada da će ga umontaži okinit. Dvi ure nakon snimanja, našla se opet stara ekipa okupljena okostola u gornjogradskom restoranu “Baltazar”. Sad su svi bili pinku opušteniji nego maloprije prid kamerama.Ivana im se ispričala i rekla kako se nada da se neće uvridit. – Ma di ćemo se mi uvridit – rekla su sva trojica uglas. Nakon za -grebačkog odreska, njokade s gorgonzolom i četvrte botiljegraševine, Guina se uzgovorija tako da niko od njega nije mogadoć do riči, Svalina se nervozno meškoljija jer nije moga zapalitšpanjulet, a Košćina se primirija i deboto protrnija od straja kadje pomislija – a ko će sve ovo platit?

Prva nagrada na natječaju za neobjavljenu priču Gradske knjižnice Trogir

14 / ŠKVERSKA BESIDA 65-2014. / 15

16 / ŠKVERSKA BESIDA

Dragom našem kolumnistu, kolegi, prijatelju, Brodu u boci Darku Veršiću od srca čestitamona osvojenoj prvoj nagradi na natječaju za neobjavljenu priču Gradske knjižnice Trogir.Najbolja priča „Tri duje bez duje špadi“ objavljena je u zbirci “Priča se (p)o gradu II”, a mi je sponosom objavljujemo i u našoj Besidi. Jer... i Škverska besida bila bi kao „bez duje špadi“ danije kolumne našeg Broda koja je već petu godinu kao šlag na kraju priče. Čestitamo i naobljetnici kolumne i zahvaljujemo na osmjesima koje nam je svaki put izmamila. Ujedno senadamo da će na pitanje „Aj molim te, ako može do petka toga i toga“ odgovor Broda i daljebiti „Ma kako ne bi moglo! Kome ću ako svome neću!?“.

Brode, neka ti more i priče trogirskog kame na i dalje budu neiscrp na inspiracija. Plovi pu nimjedrima. Samo nam i dalje piši o tome.

godina

čestitamo

• "Tvoje priče o morima, brodima i judima isplele su mrižu u koju nas svaki put iznova uloviš. Kad pomislimo da si sa svakon novon pričon dotaka nebo, svaki put nas iznova odvališ s još jednon novon životnon brazdom punom tepline i mira. Zato brodi brode kroz bonace i nevere u svojoj boci još puno godin." (webteam, travanj 2014)

• Znam koja ti duja fali!Fali ti duja godina kako ne bi više bio mali,Tvoje je postove interesantno čitati,još više gledati i u mislima skitati.Kad potrošiš maštu svojupotraži inspiraciju u okolnom sloju.Ima još skrivenih talenata oko tebe,iznenadit ćeš se, nisu svi "male bebe".Za dobar komentar očekujem pićeal' pod uvjetom da ne potrošiš puno siće.

(Jaran i čovik (2pi), travanj 2014)

| 19:35 | Plaćam piće za dobar komentar (31) | Isprintaj | #

Veljača 2009.

Trogir Casopis 5_2014:Trogir Casopis 4/18/14 1:30 PM Page 16