V V pobjede proci jeni t i ko je kol iko i 5ta

CIKAHJA Vn$ffi NffiMA! ilfl#.i#il{ti'fl:.i"'ffiffffii-i*,*-?trmHiffi

w,sj'**'*:,,ffi ;if xh*w.+ffifricff Hffiffi$fl ffiffi$fl$ffi $r*qiffi iifii*#rld{#iiir::nn:ti,=,i-:;:'i';i;ru::*#'r':::,.ffiflii.fifl*f;fir*j$l-ti''l;li$i,rffi ffi11ii",:'ir:iiridfi?ii,ii:li;6;;iG 'piiiJip" ?i"ri;;ll'tJnii$,;i:i::i:iirnr*ilii$iffit'+iF$T,E##,8#i*iffili{*#lE;Ti#it I,tf,.'stit l BiI:,ljl1lt"?,ri1_1i^tsuprotnimenta|itetu";i;d-'i;[j.$i;'i::;il:iiii[ffiH#H-.l.ffilr'**$,P.93,|judskijeiI:t::^:,yil1:9:5::suprotni mentariteru #it='U"'1,"'iE'. iiiiiiiiiil#'ffiHil8.-ft;.fli#ftif;#.-$$lT$t1$.ffi*li$ji,i*',-4$,f.n^: rjudskije i rjepse stvari neso sto;tli;:i:;v;,"'"l,il;;1T$]1iffi$$ffiW!ii:rfi:'"'%.H:fft,i.?i:jll,j:;tematski unistava privredna, kulturna, ljubav- p,rema Bogni !H"r"ug:"*"''liiT''r+r;':iiir::U$t?:',ri,Y:'":::f-:j,t:.:":^9:*l:;j;;;; ;'fi;;'i;ei!,lii;;=ii*"[tffifi#r#]i+$lg-Ji#fiiiHg.EliifiXlfi::il':i:i'i,T,i,:?:*:i"'!:'"";'*:""'nXT""i:m u kotrp ni m rad o m dece n ij a m a sti cdli;,ii:..i$Lroti izsradivari. Svolom-a';ii1[;ij;-lH*iii.#-$!l$'ii[ii"${$iifi#Ti}fn"#iflff,$tffifiF$f,l;iiiiiiiosto vrij:'n"".111X,:: ::::'':.1:1:i izgradivali' Svojom a.rtiljerijom..tato+i.1,#$$li.tt'iTestllii:ilffniilttis:iittt*"uStlp.fUE;i0,"'"""'"r -.e druga6ije nego su oniprivremeno .okupiranih teritorija. "t#{rTF.l.tHr 'F1gfrti.*#iiii$,eilli,q'l$:rsineS,r ;;",,;;;"boboja,resri6a,oirena, ;";j";;i;;-; o"'/$Hii_IiT,#"sTfr. ilFj$iidi*r+.$El*i:$ai'$;' zacrtari'pjesadijom unistava i llt"l3"-'j'u"i- iiii,&'l'ifii#Fjio]"*'-qE$#ffi**$Hifll.i li ^^l:'.

vi, od kojih odekujemo tura+a ariia+a Xar, ^^_r;nrFi[+.;ii*!:rua,^+_ ?iijilifirir* iritE+Tlj^" pomoc. imate priliku to uraditi na ve6nost ovozemaljskog Zivota, dijete-6ov- poq:iB.S.ftteni#Lvota iittilfi$$tih d*'ti.Sfbiima. I::^:^":"

ieka-tiudsko bi6e. Sada su inaiiZivoti Nii?t*iilifl#.fi*,iri;Ti.#,ifr""lTfrE[,]#"'t,i otvo.rene iiro-radune u inostranstvu'

;"';:ri:*r';i::l*r*;im*n: *F,F*iit#$ffi*l$ffii*:i i:rii:::ii:qlijli,"i{iltir i;;;i" ;;;t;';';;;;;;;;;;rj;';; ;;;hi.$K$ff'[*ffiifiq'ffiil"wgfl*'et''" :::T ll:""ku ima mnoso manjierekatkojoj Zere budu6im pokorJenjima ouez- p'i"""lft,iiiiiihlfrrr,,#ilfu#i:,Ap"tdi+rr,b, i"i l:9: ,:lj,i.T:3 :["-^",-: ta sredstva

posraje bezvrijedno i nistavno, jer su 'hffi{,'ll'Iff",.*ivurji1lr$ffi*i*iii-Eo $.ft$i;;;;,11tri _ A R M r.J A RB|H"

na drugoj strani vandali koji ne prezaju tta+ij'#no tu,'b.u+$.fr'ftii$.fi-ip.vbc dd$iiit;ida opsrrrusxr Sraa reiaN.Jna d ru g oj stra n i va n d a I i koj i n e pr ezaju Ltgtlm'" t u,'q'$+u..t.llii+jffi,vb e oni od BoZijeg ni od ljudskog zakona. .,11i!td n&.gozvoliniu;'tilij6'e,mb znat

F' "'v1r':i::::lei::!ijl.l:r:i:!i:rjlr!elst:::iil!{vr:.:i...q:-'.^L:l budu uSmjeravala planSki.bijediti slobodan, demokratski, ljudski agrese--r.iEilttriifi.*jriifU.r1fiii$$fu u$i$.tevanjaZivot dostojan 6ovjeka. Sve to danas Svi REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA

Krajnje je vrijeme, vi5e nema deka#:iii"' 'rn...rrsja, da pokuSamo saduvat i kozemlje koj i imamo, jer agresor svakimdanom sve viSe poja6ava svoju ofan-zivu.

Mi, stanovici op5tine TeSanj koji setu nalazimo i koj ivodimo neravnoprav-nu borbu prot iv daleko bol jenaoruZanog nepr i jatel ja, u ovu jesen,Gospodnje 1992. godine, pozivamo, aujedno i zahli jevamo od svakog 6ov-jeka koji boravi na ovim prostorima,koji je tu boravio i koji misli tu boraviti,

TESANJSKE NATNE NOVINE S. oktobar/tlstopad a992.

SWARANJE, RAST IZNACAJ PATRIOTSKE LIGE BiH/2

Treba imati u vidu da su u to vrijeme ve6postojali zvanidni krizni Stabovi diji dlanovibu bi l i nosioci naj istaknuti j ih funkci ja ipredstavnici politidkih partija i stranaka, teda je osnovni ciljtih Stabova bio popuStaniemedunacionalnih tenzi ja i spredavanjesukoba, ier su se odredeni oblici sukoba izSlovenii6 i Hrvatske ved manifestovali i kodnas. JNA je preuzela oruije teritorijalneodbrane, te kartoteke i druge evidenciievojnih obveznika iz skoro svih sekretarijatanarodne odbrane. .,r;ii:

U takvoj situaciji i laiku postaje jasno daje na pomolu joS jedno uni5tavanie svegaEto ie muslimansko, pa i samog naroda, tese -pristupa osnivanju i legalnih vojnihStabova. Madazami5ljeni kao organi koji 6eokupl iat i iskrene patr iote i pobornikeiedinstvene, suverene i nedjeljive Bosne iHerceoovine. bez obzira na nacionalnu ivierskl pripadnost, Sto su oni zaista u nekimo-pCinaind i bi l i , teSanjski vojni Stab jezapravo bio Stab sastavljen od predstav-nilia samo jedne (muslimanske)naciie Stooostaie shv-atliivo ako se ima u vidu da sehrvati t<i nar6d, oslonjen na RepublikuHrvatsku, u okviru HDZ ve6 znatno ranijepodeo organizovati i naoruiavati, dok su sepr ipadnic i srpskog naroda di je lomoprediielili za prisajedinjavanje ?v. SAOKrajini, dijelom pritajili i dekali priliku dasvoiim suqradanima zabodu noI u leda, adiielom simoinicijativno traiili moguinostda so ukljude u neki oblik borbe protivaoresiie i za opstanak iedinstvene Bosne iH-erceoovine. ldeini inspirator i isnabdjEvadi teroristidke organi2acije SDS-Srbi ia, Crna Gora, te JNA-bi le su joj ineisirpan izvor oruija, opreme, municije,minsko-eksplozivnih sredstava, kadrova isvih drugih potrep5tina za dugotrajnovodenje agresije.Muslimanski narod, pak,rczoruian i ostavljen sam sebi,bio ie svjes-lan {q je tada aktuelna agresi ja naRepubliku Hrvatsku i sasvim izvi jesna

naroda s too podrudia.Radi togiiu i zadaci vojnih Stabova bili

usmiereni na dielatnosti koie 6e ometatiostvbrenje agresbrskih i teroristidkih cilievai umanjiti stradanje muslimanskog naroda.

Ti zadaci su:

lavenstvo kao naj idealni je druStveno-politidko i drlavno uredenje, a Tita smatraoza tvorca 'Driave blagostanja' inepogreSivog dr iavnika najve6egsvjetskog kalibra. Ova moja konstatacijaubzo je i formalno potvrdena, jer sam jed-nom pr i l ikom'uz da5icu razgovora'spomenuo Goli otok, poluge i bri l jante,rezidencije, jahte i iene,.te prijatelje odSelasiia i ldi Amina do Cau5eskua i biopresrdtan Sto se sve zavr5ilo obedanjem da

znani eksbesi u Tuzli, Vi5egradu, M-e*$gqiiiiiiiilfgiLi5tici, Sarajevu i drugim ml"i$tlffili+'" -,:-uNekada5nja JNA je ve6 postala armiie::ii*iliii'ji dUblnog naroda kojeg masovno naoruZa.riHilil:;r rf,,ini,opiema i obudava.U Skupstini BiH SSfi'' jiticlanici SDS i SPO spredavaju donoSenjrl$ilo ?.i;-#,kakve odluke od interesa za BiH itd, itd. jF$Si

za odbranu.le

Udestali su pokreti jedinica JNA(ll{*i-ii# Si*oda,.rgiMusliman

-upoznavanje naroda sa situacijom ukojof ie se vjerovatno na6i ianimiranje istog

u

bit i tu ien i prestankom nekih:eljstava. Zar je onda dudo Sto se jo5k moZe i od akademski obrazovanihrezervista) od istoka prema zapadu i dobt#jiiii',,i..Fi. r

znani ekscesi u Tuzli, Visegradu, M.9i$gqliiiiiii:'lgt kao i od djece, u Te5nju duti da se

srecem,sebi pos-

moraju organizovati za odbranu. Dodao leda si le z la to l iko ie le rat da je onneminovan. ali da nemamo vremena dekatidato spoznaju i relormisti i komunisti, jer jesiguran da bi tada i oni , na 6elu saDurakovi6em. dini l i to isto 5to mi sadadinimo, al i da bi to tada bi lo prekasno.Preporudio mi je Seju, Ra5u i Eku kao sarad-nike koji jo5 iz predizborne aktivnosti usvakom naselju znaju ljude kojima se moievjerovati i sa kojima se ovai zadatak moZeizvrSiti sa velikom vierovatno6om da ne6edo6i do "provale". U razgovoru sa Sejom iRa5om (Eko je bio odsutan) upoznao samih sa znaiajem posla kolem pristupamo iopasnostima kojim izlaiemo sebe i druge usludaju "provale", te dao zadatak da zapodetak, u svakom selu organizuju jednu iliv iSe trojki , po mogu6nosti od mladih ineoienjenih ljudi.

(nastavak slijedi)'Hatid HAFtZowe

tavio uslov

predstoleia agresija na Republiku Bosnu iHercegovinu u stvari borba za teritorije,koiu -6e agresori i terorist i nastoiat i

mora imati u vidu datom se

i Bosnu iHercegovinu do2ivljavaju kao svoju jedinudomoVinu, Sto ona i jeste, da je,htjeli ili ne,moraju i braniti, bez obzira na irtve koje utoi borbi moralu podnijeti. Agresija ietnidkodi56enje teritorija, stradanje muslimanskogi hrvdtskog stanovniStva koje na t imteritorijama iivi, izmijeSano sa Srbima, nijese moglo .spr i jedi t i ,a l i .su se moralepreduzeti mjeie da se broj irtava umanji ine dozvol i ostvarenje konadnogagresorskog cilja-sfuaranje srpske drlavena svakom podrudju gdje iivi ma i jedanSrbin i istrebljenje pripadnika svih drugih

U proteklih 14 dana (od 19. do 3.10.'92) zbog ratnih djejstavanepriiatelia na podrudju op5tine TeSanj i slobodnih teritorilaDoboja i Tesli6a,'ranjen6 je, uz dosadaSnje, jo5 1 24 braniteija i 1 9civila. Ve6ina ih ie lak5e raniena, pasu nakon ukazane adekvatneliekarske pomoii mogli oii6i kudi, poneki od njih i u jedinicu.- Nekoliiina ranjenih je morala ostati u bolnici na liiedenju ioporavku.

Na branihu domovine Bosne I Hercegovine poloiila suiivot,uz dosadainie domoliube, T pripadnlka Armtle Republike BIHi 7 clvlla.

Rodblni poginulih branitelja izraiavamo najtskreniiesaueeice i zavjet da Ce sje6anje na njih biti dovijeka, a amanetniihovtzvrift t:t"o"o$^f,.^F{j^f,

"^f::f rvtnuosisurcti!

kogaposlu,lkrenuo

idealne

TESANJSKE RATNE NOIrINE

POSTOVANA GOSPODO EVROPO

NA er.roJ JESTRANI RAz,UiM?

Umoran od uzaludnog nadania i vjerovanja utebe, gospodo Evropo, u OUN, u Amerikance,umoran od ovog vi5emlese6nog pacovskog2ivota, od ovog bijednog i apsurdnog 2ivotaizmet lu dva nemilosrdna granat i ranja, dvaavionska bombardovanja, umoran od svih ovihsmrti bliskih i dragih ljudi, od toliko prolivene krvi,uzaludne patnje, beskrajne strepnje za svoje tridjevojdice ko zna gdje u izbjegli5tuu, beskrajnorazo6aran u tvoju neprihvatljivu i neobia5niivuneodlu6nost, moZda i namjernu, u tvoju nesprem-nost, nesnalaienje i odugovlaienje, u tvole, sto tone reii otvoreno, licemjerje, piSem ti ovo pismo,osudu, vapaj, molbu, shvati kako hoieS.

Ovo je pismo 6ovjeka koga vi5e nije strahsopstvene smrti, jer nama, Eosancima, danas jesmrt jedini i najbolji drug ba5 zbog tvog kur-vanjskog cutanja, ona nam ie ledini put za bijeg izovog bosanskog vrtloga i, zamisli, prihvatljivija odbijega u Evropu.

Ne ljuti se, Evropo, zbog ovakvog tona, mozdai neuvidavnosti, ali, da li si se od poietka rata uBiH, i lo5 prije, u Sloveniji il i Hrvatskoj, upitala na;ijoi .ie strani BAZUM u ovom suludom ratu?

Da si se to upitala, ovo besmisleno ubijanie,ovaj bosnacid bi moZda prestao. Ali nisi, i zato,zajedno sa Amerikancima i OUN, organizacijikojoj ie Bosna '92, znaditi podetak nienograspada, uporno, pozirai u ulozi za5t i tn ikaslabijeg od jaiega, (a moida i obrnuto), a da gastvarno ne stitis.

Tvoji istraZivadi istine na ovim surovim pros-torima vjerovatno su ti odavno poslali na.jstrahot-nije slike tragediie bosanskog naroda, slike smrtinevidene i nezmislive, ali tebi ituoiim uspavanimgradanima neprihvatljivim, nepotrebnim da vampomute svakodnevni ugodni mir vaSe demok-ratije, vaseg licemjerja.

Shvati, Evropo: danasie izbor u tuojim rukama.Od toga izbora, Evropo, zavisi tvoja buduinost. Mismo odludili: osvoiit iemo slobodu i bit iemo iedostojni, uprkos tvoiol 6utnii, tvome zavaravanju isebe i nas.

Evropo, fa5izam je opet na sceni. na ovim pros-torima nestale Jugoslaile, a ti uporno nameie5kompromis. Evropo, kompromis u Bosni jenepotreban, ali je tebi, Evropo, potreban da bimogla mirno da spava5, dok se ovdje u Bosni nesredi sve samo od sebe.

Ali, fadizam kuca i na tvoja vrata, Evropo. Barto moZeS shvatiti.

U mojoj Bosni, ne znam viie da li je to i kolikoviSe i Hercegovina, bjesni pravi pravcati rat. Znaili ti to, Evropo? Slu5a5 li vijesti? Hat-nezapamienpo okrutnosti i bestijalizmu, u tvojoj evropskoj iopStesvietskoi istoriji, upavo se odigrava u Bosnii Hercegovini.

Gospodo Evropo, probudi napokon svojuuspavanu saviesl,otvori svoie zatvorene odi!Ponovo se upitai, samo se upitaj: u ovom surovomratu na dijoj ie strani RAZUM? I smogni dos-tajanstua i hrabrosti i prekini svoje licemlerno6utanje. Moja domovina, Bosna i Hercegovina,danas ie beskrajno more vrele ljudske krvi, ponajljepiim proplancima i livadama razbacane suizvadene ljudske o6i, smrvljene ljudske glavediece, mladida, staraca, izgoriela ljudska tlelesa,rasut ljudski mozak, rilekom plivaju le5evi umjes-to riba... Ovdje je skuplja jedna cigareta od bilodiieg Zivota, moZei li ti to shvatiti, Evropo?

Evropo, shvati, bar vierujem da tolikog lludskogdostoianstva Voii gradani ipak mogu iskopati usvojoj uspavanoj savjesti, moja zemlja, moj narod,moja Bosna danas krvari, lagano umire sa svakimdanom tvoje neodlu6nost i , tvoje podmukle,sramotne i neobjainjive neodludnosti.

Uzalud su o6i naie prestra5ene djece uprte utebe, uzalud odekujuii spasenje od tebe, kojamoida uskoro neieS mo6i ni samu sebe spasiti.

Evropo, da li su nase nade uzaludne?

zaista zbiva?Posmatra5 smrt ve6 preko 200.000 l iudi ,

ubiienih u ovom zvjerskom ratu, nas Bosanaca, iMuslimana i Hrvata i Srba, ako ie nacionalnostuop5te vi5e bitna. lli tek postaie bitna? Zamisli,Evropo, 200.000.vei ubiienih, i veiinom civila:'djece,'Zena staraca. I to, na.2alost, nije konadnabrojka. Strah me le da 6e ta broika biti jostragi6nija.

Je li, te strahrEvroporte stravidne brojke smrtinas Eosanaca?!'

MoZda te je ipak strah priznati i prihvatitiodgovornost, ali ubijetlen sam da osieiad krivicu,svoju krivicu, Evropo, pa, kao dar iskupljenjuovom polumrtvom ali dostojanstuenom narodu,Saljei konzerve, land-pakete mlijeko u prahu,braino.. .

MoZda u ovom pismu, pismu nade, ima iprevise patetike nakupliene po ovom bosanskomvilajetu, mozda sam i pretjerao u tvoioi osudi,mo2da si li zaista nevina5ce, moZda sam se udaljiood tvolih standarda dobrog ukusa, ali, Evropo,shvati: ovdje se umire, u njedrima Evrope, u Bosnikoja je odavno vei Evropa sama, na raskrsniciviekova. lti iuti5 igrajuii se Zivota ismrti.

Evropo, ti nisi vidiela naSe sprovode. Svaki danu gradiiima poput TeSnja bude ih desetak i vi5e.ldem na sprovode svojim prijateljima, rodbini,nepoznatim borcima, ipitam se: ho6e li imatisutradovoljan broi ljudi da me bar ukopa, ako se ovalrat nastavi? Jer smrti je danas u Bosni vi6e negoiivota.

Ti ne zna5, Evropo, Sta znaii ukopavati dovjekadokte gadaju granatama 105 ili 155 mm, nama jeto danas gotovo svejedno, i dok kosti davnoukopanih lete svuda oko tebe zajedno sa gelerimanoseii nove smrti, ili dokizaviona mitraljiraju ljudedok se mole za duSu ubijenog.

Mnogo toga ti.Evropo, ne znas . Mozda zbogtoga i 6uti5? lli pak iuti5 ba5 zbog toga Sto sve ovozna5.

Evropo, jate jos ne optuZujem, iako imam punomoralno pravo za to, ,er tvoie krivice u naiojtagediji ima i previ6e, i ti ima5 svoga udjela u ovomhaosu Bosne. OsjeiaS li to?

Evropo, na5e bosanske majke, one jo5 preiiv-lele, imaju znatno vise suza nego Sto treba za ovuna5u patniu, da parafraziram Evropljanina Gijoa,ali pomozi nam da bar tu patniu prekinemo. U;inito, Evropo, ti to moZes. Pitanje ie samo da li ihoieS?

MoraS Evropo, da se sutra ne bi stidjela svogane6inienja, svoga nedovoljnog dinjenja, ali i zbogtoga da se sutra bosanska tragedija ne bi i tebi,Evropo, i svim na5im du6ebri2nicima, vratila kaobumerang. Ovaj krvavi rat u Bepublici Bosni iHercegovini rezultat je i tvoie ravnodu5nosti ikukavi6luka i na5e beskrajne naivnosti i vjere uzapad, u evrposku demokratiiu

Bosna 92. i niena krvava tragedija jedan je odpromaSaja tvoie demokratije. Njen proma5ai,opomena ili poral?

I na kraju, Evropo, upitaj se po treii put: u ovombosanskom ratu na 6i io j strani ie RAZUM?Odgovori5 li na ovo pitanie, moida iei uspjeti.

S postovaniemSafet TUMLIC

Evropo, da li te je svah? VidiS li, Evropo, 5ta se

Salih BRKIC

5. oktobar/l istopad 199r.

...gdie stesada?

Te5anj, skriven izmedu pitomih breiulj-aka, zbi jen oko drevne kamene furdavevijekovima otvara5e vrata svoja svakomdobronamjerniku. Kroz njega ne prolaZahuputevi, ve6 u njega dolaziSe i ne bija5e tusludajnih prolaznika, nego onih koji se ovdjemahsuz zaputi5e. Dolazili su tu mali i velikil judi, bi jel i i crni, i neki drugi jezik govorahu,ali su se sa Te5njacima lijepo sporazum-jeval i .

Jedni su se vraial i sa obe6anjem da ieopet doii da osjete miris stare lipe, pogledl i jepih djevojaka, da se dive pro5losti ibudu6nosti koju vri jedni l judi gradiSe zasre6an iivot pokoljenja svojih. Drugi su do5lii tu ostali, svoj novi iivot otpodeli. Do5li sutrbuhom za kruhom, sa putnom torbom (i l i ibez nje) i di jel i l i sa nama ono kol iko je bi loza sviju. Niko ih nije pitao kada 6e otiii,postajali su Te5njaci, novi susjedi, suslanari,kolege i pri jatel j i . . . I nikome ne bi jaSeti jesno.Zajedno slavismo Bajrame, Uskrse iVaskrse. Na sijelima i veseljima se pjevalo,igralo se kolo, 5ota, oro, polka, sanialo oputovanjima bez granica, iivotu bez strahai bijede.

Kome sve to zasmeta, ko. prekide pjesme,zatvori staze i do prvog kom5ije, gasi svjetlousred bi jela dana da se djeca u podrumuplaSe!? To je onaj Sto svoje pozva u Sume ibrda, dade im topove i puSke da pucaju poiivotu tudem i svom u ime Boga i slavejunadke, da bi bi l i sami na ovome svi jetu.

ZaSto ga i u ime dega poslu5ase oni kol iopet uze5e (ili ne uzeSe) putnu torbu i bezpozdrava odoie, kr iSom, vuku6i za rukudjedicu uplakanu zbog ostavljenih drugova,pri jatel ja, rodbine .. . , odoSe nekud gdje iebiti stranci-do5ljaci, a mi smo ih ve6 zvaliTednjaci. I djeca znaju da im je u Te5njumatidna knjiga, klupa, dvori5te i prijatelji zaigru, da mu djed mraz iz "Pobjede", 'Napret-ka' ili druge fabrike poSalje novogodi5njipaketi6. Al i , djeca ne znaju (a moZda iznaju)da neke njihove tate sada iz topova pucajuna njihovu Skolu, obdani5te, igrali5te i nasvoiu do jude fabriku, uplakuju i ubi jajunjihove vr5njake i fine tete Sto im prve korakei slova pokaziva5e i ogladnjelim od igrenamazane pekmezom kriske di jel ise.

Kad bi djeca saznala i mogla, dobroznam, pozvala bi sve svojetate da se odmahkuii vrate, da ih se sutra ne stide, da se nestide svojih vrSnjaka zbog njihovih pos-tupaka. I maloj djeci je jasno da 6e sve ovopro6i , ali meni nije jasno gdje 6e sutra onikoji odo5e i svoja ognjiSta ostavise da ihdrugi brane, a gdje 6e oni koji sejoS uhvati5eu kolo zlodinadko. Vrata TeSnja opet 6e bitiotvorena, ali smo sada neSto i naudili!....

NEK STE.,.

Hvala, IlobollileProdi tasmo GLASNIK SLOBOD.

NOG DOBOJA,broj '1, od korica dokorica.

eestitamo,li jepo je ivaino iza danas, apogotovo za istoriju, biljeZiti o ljudima i

tre zaboravliadogadajima ovog ratnog vremena - ko Staradi i ko je 5ta radio, 5ta se radi i 5ta je bilo.A bilo je. Dosta toga je bilo. Bilo je, zna seu ku6i, i za sofru, i svega drugog pokeb-nog za hiljade Dobojlija (kojih pozadugone vidjesmo ni u Te5nju ni na frontu zaodbranu Doboja), a ne zapisa to ovajGLASNIK,

Ako se i omaklo, mnogo je.Halalosun, Dobojlije. Nek ste!

TESANJSKE NATNE NOVINE 5. oktobarr/t istopad 1992.

F S

' ' , f*

IDati sve od sebe!Husein HANIC-kapetan, roden 27.10.1964. qodine u

Novom Selu. Ratna duinost - Nadelnik bezbiiednostiu Op5tinskom Stabu Armije RBIH fe5ah;.

TRN:Uz formiranje Oruianih snaga Eosne iHercegovine kreiulo je i formirinje vojne.policije. Kako je to iilo u poietku i koia suzapaianja uodljiva u vaiem dosadainjem iadu?

- U podetku ie bilo dosta tesko, kao i u svimjedinicama. Problemi su svuda skoro identidni:nedostatak kadrova, uniformi, naoruiania, vozila,policijske opreme i, 5to le najvainile, piopisa pokojima treba raditi. Podeli smo odmah s padomDoboia 03.05.1992. godine. Odabrad sampedeset i pet momaka iz raspoloZive arhive Sek-retariiata za narodnu odbranu, starosti do 35godina, koii su dobrim dilelom bili po voinoievidenciii sposobni policaici. Dio ljudi poklekao jtiodmah u startu, ier nisu bili spremni na naporekoje.zahtijeva posao vojnog policajca. Naravno,oni koji su ostali, uz intenzivnu obuku, voliu iht i jenie, sada su vrsni pol icajc i i obavl ia iunaisloienije policijske poslove.-Vjerovatno 6editaoci sjeiaju tih mladiia u crnim uniformamakole su. gratl_ani popularno zvali "crnokoSuljaSi,,. Asada, kao 5to rekoh, to je jedna od n;,boliihjedinica u Armiii opstine Tdsa;u.

Voina pol ic i ia je do sada izvrSavala niznajsloZenijih zadataka, od koiih iu somenutisamoneke:

- obezbjedenje komandnih lidnosti, predmeta idokumenata;. - hap5enje i privotlenle po6inioca krividnih djelaiz domena voinih sudova:. - kontrola i'sprovodenje narealenih mjera bez-bijednosti u jedinicama; -

- kontrola vojnog putnog saobraiaja;- obezbieClenie vojnih zarobllenika.

. P-ore{ gore navedenog, vojna pol ic i ja jerzvrsavala i niz drugih zadataka koji svakakodoprinose bezbijednosti na teritoriii Opitine, od-nosno u zoni borbenih djejstava. Smatram datreba dal ie nastavi t i rad na modernizaci j i iopremanju-iedinica vojne policije i organa bez-bilednosti Armije opstine Tesanl.

TRN:V-rijeme u kojem se nalazimo nije nimalonaivno. Oruije nosi, kao i uniformu, sva-ki doviek.Molimo Vas da nam odgovorite k6tiko se borci.branitelji pridriayaiu normi ranaEanja i kodeksapripadnika Armije BiH i Sla bi bilo dobro da svi

oni, znaju kada je rijeE o intervenciji vojnepolicije?

- Dobro ste to primletili. Ja ne bih sada spomin-iao, da ne kaZem otkrivao, ianore i nadine na koiesu lludi dolazili do naoru2anja, ali Zelim da kaZeinda na5 rad usloZava upravo to Sto oruZie oos-jeduju razne kategoriie ljudi, od teikih kriminalacakoji imaju poveliki dosije u organima pravosudado postenih gradana idisciplinovanih i primjernihvoinika. Pored toga, ne radi se samo o pojedin-cima nego fakvi l judi vode za sobom grupenaoruZanih ljudi i popularno ih nazivaju razliditim"zvu6nim" imenima. Naravno, ja ovdje neiunavoditi poimenidno te sludaieve, niie mi ni cili. aliZelim da istaknem da je to momeni koii otelavavodenje oruZane borbe i rad organa bezbijednos-ti. N9 mogu se tadno sjetiti ?atuma, ;li priieetprilike ki mjeseca izaSla ie Naredba GlavnoqStaba OS BiH da se svo ra6poloiivo naorulani6mora staviti na raspolaganje Armiji BiH. Smatrainda se kod nas to niie u potpunosti ispostovalo. lmadobar dio gratlana koji ga skrivalu radi neke lidnezadtite. Napominjem da ie to protuzakonito i da iese takvo oruije oduzimati.

lma problemasa pripadnicimaArmiie koji se nepridrZavaju naredbe o 2abrani no5enja oruija vanjedinicaako nisu nasluZbenom zadatku, pase istouokebljava bez potrebe u naseljenim mjestima,Sto izaziva uznemirenost i strah kod oradana.Prot iv takvih podini laca preduzimaiu-se nai-rigoroznije mjere. lskoristid bih i ovu'priliku dhpozov€m sve gradane i vojnike da se pridriavaiunaredbi i uputa nadleZnih oroana.. Kada se'radi po intervenciji volne policije, onaima ovlastenie i zakone po kolima radi. Ja ih nebih sada navodio, jer su veoma opsirni, ali bihsugerirao i graclanima i vojnim licima da olak6aiurad organa vojne plicije kad god su to u prilici i dase bespotrebno ne suprostavliaju niihovol djelat-nostr, jer nan-1 le svima u interesu da budemo stobezbjedniji. Zelim istadi i to da imamo izuzetnodobru suradnju sa SJB Teianj, da smo do sadaobavili niz zajedniakih zadataka i nadam se da ietako biti i ubuduie.

fFiJ: l\lakon skoro potpune anarhije, sada jes.v9 lo5 uviiek u procesu stvaranja novogclr2avnog aparata - sisleIna. Kroz proteklo

vrijeme, od kada ste na duinosti, mosli steianu6i i neke zakljuike za buduCe irijeie. Ob-4rom da ste vi, mislim na voinu policiju, ti koji|uvaju aparat Armije BiH, p6 vai;em

-miitieniuStale potrebno uraditi u domenu te oblasfi da bito funkcionisalo joi bolje?

- Pa bio je u podetku prisutan, da tako kazem,pravni vakuum. Jednostavno, stari propisi suodbadeni, znate vei zbog dega, a novih nije bilo.lpSk se moralo radi t i na organizovanju ipripremanju naroda za odbranu.

Mislim da u tom smislu nismo baS puno oriie5ilii da smo o nekim volnim propisima i5li' isfredGlavnog Staba. Sada ie stvar mnoqo jasniia.Svakodnevno stiiu upritstva i proisi -po'kojiriratreba raditi i na kojima ie se zasnivati buduiaarmija. Moie li6no miSljenje ie da treba stvaratijednu mladu, modernu idobro opremlienu Armiiukoja ie uspjeSno voditi borbena djeiswa na ciielbiteritoriji Bepublike BiH. U tom smisiu treba svakdda da svoj dopr inos, po6ev od pojedincazakliudno sa Republikom. Kada se ti6e driavnihinstitucila, ne bih bas puno ulazio u taj dio, ier iasam voinik, ali moram primiietiti kad s; ti6e hadeop5tine da ipak nisu svi dali sve od sebe zaodbranu i opremanje Armije.

TRN: Na kraju Vas motimo i za Yaie miSljenjeo ovg.qr_ratu u BiH i pilamo kako ga ito prijezavriiti?

- Mislim da jeovaj rat nametnut BiH. Prostorkoiiobuhvata ova republika ie otprilike granica istokai zapada i tu se ukrstaiu koblia dviie ideolooiie.kapitalisti6ka i komunisli6ka u'politi6kom smisiu.Situaciia na ovom prostoru veoma je sloiena itrebat ce dosta mudrosti i snaoe da se ovai ratdobije. Po meni, rat ie se dobiti k;da u BiH zaviadamir, demokratiia i ravnopravnost naroda koji Ziveu nioi, a, priznat 6ete sami, zato treba io5 vreinenai Zrtvovania.

Oti6li sino malo u politiku, na kraiu ipak da sevratim na onaj dio posla koji obavljam i da ioSiednom kaiem da 6e orqani bezbiiednosti i Voinapolicija Armije op5tine ie5anj dati sve od sebb uborbi protiv okupatora i za Sto bezbiednili Zivotgraclana i vojnika na slobodnoj teritoriii. Havala!

F,H.

T,miie sa ManeneJeste li hodali Mamenom ielikom. pa preko

Brezika do Grideva na vrh Radirse? Nist;? E, sadje prilika. Ovako: dotlei Mujdi6a kruSki, a odattepogled pukne na sve strane. VidiS Planje, Motajicui dalie. Nagledati se i nadisati ne moZi:5. A miiisi,a xuci?l Tu moZei zastati i ostati. a moZesproduiiti i stiii Breziku. Tu nov pogled, i opet svepo s!gron!.- Krenuti moiei i desno i lijevo, ali ilaprijed. Mora5 samo..paziti gdie staj65, ler naqrcu - zna se! lma zmila-

Uvijek le to bilo tako,-ali sad joS mnoqo paZliiviiitreba biti. Sad su tamo jos neke zmije. Ljute-su-iotrovne, i to da se zna! | kad dobro pazi5 moZe5biti pe_cnut,.garavno ako si zlonamjeran. Pa iest,to su BADUSKE ZMIJE. Jedna se zove Hasari. a iostale imaiu imena, Samo, te zmije ne ubadajujednom. Poskoci nisu, ali ne dao ti Bog susreta 6anjima! A iedna se zove Abaz. Ostale s; zovu ...

I najbolje ti je: budi dobar, neie ti faliti!Ali, Boga mi, i lipniadinog mi mirisa, neie5 se

dobro provesti ako im se zamjeriS, ili, jo5 gore, akose pravis da si bez hilne, a nisi. Bilo'ih i6 sto su itu sreiu iskoriStavali, pa ni oni za nauk nisu bilidosta.

Tako i detnici nisu isprva ovo razumieli. Probalijednom, dvaput, a, izgleda, nauka irir nije iSla.Probali bi izqleda ioS.

E, pa, nekal Ne6u ba5 sasvim da razaolitimzmije. Postaje hladnije, a ni pou6avati na-m niiedosadilo. .Ko bude sporo udio - njegov problerir.vecu ce crlenu ptattlt.

Ove zmiie imaiu vlastiia imena. i neka ih. Onerade posao, i vidi se. Kad ih budete htieli vidieti.nemojte iiigruhom. Javite se Fudi ili AvAi, ili nikoiod ostalih zmiia.

,""HT,ffi t ;: 3:S : ffi:13' gff.li' T3i3',i3?'&llllUrAdiO. ALIAHI.I EKBEB! MUH'DIN B. H

o rfTfnfr,u

i o voinoi policiiiSvida mi se ovai na5 TRN. Misl im da ie onava stvar, kako ia naie borce tako i zi sve

popunjavati "rupe", avojna pol ici ja je bi latu,uvueK prt ruct. I nema veze sto se to, popravi lu, deiavalo iza pola no6i . Sar i ropitanje: "Gdje se ide?"

I tako, evo, ve6 pet mieseci. Svakodnevnizadaci udini l i su od oVih momaKa oraveprofesionalce. Zajednidki rad udinio ieba sepodetno poznandtvo iz prvih maiskih danapretvori u prvo priiatelistvo, tako da ie danasova jediniia privi'cjeIina, sprem na' da rijeiisve probleme i poslove koj i se pred njupostave.' Mujo, Ramo, eora, Beran, iamdi i ia,Hamzo, Hurem, Bare,.. . svi oni nemaiu b'aSpuno slobodnog vremena, ku6i se 'r i jetkorcte, ali ot(o toqa se ne pravi mnooo buke.Niko se ne iali. Da bi se irvai rat doSio svi mimoramo dati sve od sebe. Ovi momci su todavno shvatili.

A u onim ri ietkim trenucima Dredaha.kada Hanrizo zdsvira na svoioi "ddometari".niko u tim veselim razdraqdnlm i Jvijek zdSalu spremnim mladi6ima'ne bi prepbznaoone ozbi l ine i odludne borce kdi i svoipo.ljcijski pbsao obavljaiu besprijekoino.

zDog svega loga mozemo rect da su onrpravi predstavnici Armije zlatnih ljiljana. Ijednoga dana, kada ovo zlo prode i kadazlotvore otieramo tamo odie im ie miesto. nemali udio. u tome_ iqrafei piripadnici'jediriiceVojne policije OS Te5anj.

Nermin S.

rdane nade opStine. Vri iedna informaciiauvijek dobrodoSla, a narodito u ovim rdt-

W

' . . : , . : , : . : ' . . r : : : : . . : : r . : : : : : . : : : : : : : : : : : : : : : . : : :1: : : . : : : : . . : : : : : : : : : : '

,t.;:,,OVih:,:il::;r:dra:4,a,:,:,r':,:SVtimr::::::t::tP:OfO,f,:lg:am:a::p o g i n u I i h Voih i k.a''. .n(fiit'iie.,.', R Bl t't ''..n.a.podrudju opSti,he';;f€Sahi:i,:podijetjEna:iri€::pomodi:.i[iafi no,.:l.rpo:.25i000:.,BhlD.:::i:i:::..'!:ii.i.il!'...i,pomodi:,,Ela$no.,.i..po.r25i000..,Bhl,S..,'...,,....:',.,..,....,.,' (Fabril+a::,,:ltonfekciie:, NAP,n,e,9g,6TeSanj obeZbiijediE,,ler:, bra5no,,,,,ZCllEresani pq,,,i5iqtp,;,BHD I ARMTJA:::BBih{:

DXU0I..,.U

TeSani:':pqrl::f ,5iQqq'i.BfiD.:: t',ARM.tJA.:.REih{po 10,p@.BHDj.:.:.,,:.:':.,,:':.:.,.:.::::,,::,:::r,:.,,,,: ,:,i:,,.,, ',.,,,i.,,,,,.,,,,,.i

PoziVamo,i;,5V8:idingg.:kOii:Iel6.rninaein,,.U,pulil:i::.pQrnbpi:dfl.:I0:::ulAdg::ii..iv i m,',':.0,!i.nii'uii.fi a.::.i.pokg.Zu......da',:.rr1isz ab0.f AVl,tl.,,.,o,n.ei',::.li oiii:::::9ui....rSvojgiii..XiiVrrOrarfi l i u temelie iedine'nam.o*^- ^^ : u;';:;,;i;.';i*;.::::': ::: ::: :.:::::: :::

U POSJETT LOGISTICKGM CENTRUSPLIT

Moieli sevile?O tome kako se rai vodi i dobi ja podalje

cd sar,e l ini je fronta, ve6 srno pisal i . Mnogi,r ' ,redutim, tu drugu borbenu l ini ju tedko jodshvataju i uglavnom su skloni ispredati pridei<oie malo Sta imaiu sa realnoS6u.-O prethodno iziedenom najbol je svjedodiudinak l judi u Logist idkom centru Spl i t .ZamiSl jen da organizu je t ransporthumanitarne pomc6i, Te5nju pri je svega, a idrugim mjestima, Logisl idki centar Spl i t jesvoju svrhu opravdao. Ve6 u fazi uhocja.yan-ja spl i tski logist idar i obezbi jedi l i su vr lolunkcionalno skladiSte u hotplu "Spl i t " iotpremil i za Tedanj, Maglaj i Zepde preko'100 tona humanitarne pomodi. U cirugoj faziiada, cd 2C. jula do 31. avgusta, punkt uSpli tu prikupio je novih 239, ' l tonu hrane,l i jekor,ra, sredstava za osobnu higi jenu iodje6e, a uzel i su ude56a u otpremi 52,5 tonahumanitarne pomo6i iz drugih gradova.

Za'yirili smo, prilikom nedavne posjete LCSpi i t , i u speci f ikaci ju posiovne robe.Najvi5e, 86,5 tona, otpremljeno je bradna.Sii jede gctova jela: 58 tona, razna hrana:17,5 tona, 5e6er: 14, te l i jekovi: 12 tona.Konzerviranog vo6a otpremljeno je 7, riie6,6 t jestenine, 5,6 krompira, graha i mesnihkonzervi po 5, i'ajdice 4, ulja 3, odjede 2nrl i jeka r: prahu 1,5, sapuna 1, kvasca 0,3 irneda 0, 1 tona. r)d o'roga, Tednjacima jepreko LC Spli t otpremileno 12 inval idskihkol ica. tr i ag! 'egata i mnogo druge robe.

Je l i ovo dovol jno? Je l i moglo viSe? Da l i!e sva pobroiana roba doSla na svoiebdredi i€? To iu pi ianja za druge. NaS l idlr iut isak je da su "spl i tski logist idari" poioi i l iuspjeinc svoj ispit, a i kad ste kod njih -! i jepo vas pi inre, pa nekako teiki izbjegl idkidani lak5e se podnose. Svaka dastNediacju, Anti , Emiri (stalno prisutnim), a idrugim koj ise povremeno ukl judiSe u rad LCSpii t .

Ramiz ERKIC

]IESANJSKE RATNE }IO\|INE

se za

PRIJATEIJSjeiam se. Upoznao sam ga t ih

predizbornih dana na niegovomkudnom pragu u Tesli6u. ZaZelio mi jedobrodoSlicu i oozvao me u svoi stan.JoS ranije duli smo se telefononi, takoda je ovaj poslovnisastanak sa njim vedbio zakazan. Djelovao je pametno,staloZeno, dobroduSno. Njegovasupruga'skuhala nam je kahvu i podas-ti la me sokom. VeC tada na njegovimoeima primijetio sam iznenadenje kadasam mu, na njegov upit kojim pi6em dame ooeasti. rekao da nikada u Zivotunisam "liznuo" aikohol. Vidio sam da ieto eovjek koji je u 2ivotu mnogo tojaproSao. lmao je svoju muzidku grupu,svoje instrumente, ozvudenja, svojimidZ (duga kosa i nauSnica). U tomtrenutku, toga dana, znao je da se zoveDZevad Brka, da je gradanin jedne li jepezemlje - Bosne i Hercegovine, da jeuspjesan u svom poslu, srecan . . .Mnogo toga je znao, ali o svojoj nacij iootovo nista.- Shvatio sam to kao normalnu stvar.Ta, detrdesetak i kusur godinakomunist i n isu dozvol iaval i Mus-limanima da spoznaiu sebe, svoiu kul-iuru. svoie obi6aie, svoie praznike,svoiu vierfu. Sve ie'to bilo'ori l idno sak-riveho i 'svaki od rias bieZao ie od onoqasto mu je stol ie6ima pr ipadalo. Jdr,samo tako mool i smo ookazat idruqome da nismo:'nacionalisti". Samotakoi. uz bacanie sveoa Sto ie naSe. bil ismo uzorni qra'dani o-ve zemlie.

Pr idao sdm mu o '46. bodini . oTredem zasiedaniu AVNOJ-a] Govoriosam mu o irorazhoj dinjenici da je tegodine usvojen grb Jugoslaviie sa petplamenova - bez plamena koj i jebznadavao BiH. Rekao sam mu i zaprvoborca Husaqu (Huseina) CiSiCa -ia.da jedinog pra-vog Bosanca koji jeodludno i usamlieno ustao orotiv takvecdluke. Znao i6 Husaga ba se timestavlja pod nogje prethodni dogovor saDrucioo zasie-dahia AVNOJ-i o rav-nopiaviosti 'svih republika. Znao ie tajralrmetli ia da ie time BiH, zemlia u koioise naiv6di dio ratnih dieistavd Druqocisvjetskog rata u Jugoslavij i odviiaolstavliena u totalno podreden polozai uodnosu na druoe ieoublike. a samlm

Juooslavi ie. Husaoa. na 2alost. ni ieus6io oobekat i 19-6i . qodinu (umio1956. oodine) kada su B-osanci {dini mi1956. oodine) kada su Bosanci (eini mise za2 mili6na dinara ) "kupil. i Sesti

5. oktobar,/l istopad 199t.

izuzetno po5ten i hrabar 6oviek.

a mi, Muslimani,

(.i_"i on njih Poituig., pa..zasro r ont ne D, posrovatlniega i njegovu'vjeru"...)

"slobodnoi" zemlii mogao napisatiSta jepo naciorfalnosti. PriEao sam mu I o1983. godini, o hapSenjima Muslimanaintelektualaca, niihovom maltretiraniu,la2nim iskazima, -podmetanjima laZnogdokaznoq mater i ia la . . . i druqimnedoviednbstima koie su tada prdmanj ima' i n j ihovim fami l i jama rddene.Ponovo ie trebalo nekome pokazati daMusl imdn vjernik, intelektualac, nesmije postojati na ovim prostorima.Poriovb ie trebalo razbiti oVu naciiu, nedozvolit i- ioi da bude iedinstvena. -

Za takve'stvari koriSteni su otpadnicitooa naroda. ooput tadasnieo iavnootufioca Edin'e'ReSidovid i hidi 'sl idnitizdajica i pladenika. Ved tad6 u odimatoga divnog eovjeka primijetio samiskru koia 6e kasniie. u daliem naSem.susretariiu. biti sva(im danoin sve iada.Nikada rle6u zaboraviti nieoov hrabri iprkosni, na5 muslimanski, p=ozdrav Es-selamu alejkum ("neka je Bo2ij i mir ispas na vas") u Zanatskom centruTbsli ia. medu 50-tak mladih l iudi. Mis-l im da ie tai dan rahmetli D2evab prvi putiasno i 'ne stidedi setoqa ostalom isvbmharodu rekao da znalo ie. Pozvao meza hastal rekav5i (a svi su qa okolomogli duti) da se ne trebam boiati Sto senalazim medu liudima druoih naciia. ieri on njih po5tuje, pa za5t6 i oni he'bipo5toval i . .n jega i n jegovu vjeru. Tanteqova orvna vtera I prooaqrra ltuDav,b'riglu o.kom5.rji, haroditu palnju premanemuslrmanrma, meousoDno pov-jerenje, i sve ono Sto je najl jep5e uliudskom rodu.-Sretao sam DZevada i u Jelahu.Te5nju i u njegovom Tesli6u. Osjetio jeon Sta se nesroskom stanovnistvu tooagrada priprema, te je teZio da kolikb-toliko orqanizuie l iude. da ih naoru2akako ne 6i nespremno i kao toliko putaranije bil i zaklani pred svojim rodnimprago!'n.

pO:;1:0,9!EiEf-lDj:!:::i:::i:::::::::::t:i:t:::::;l:::::::::::,:,:,i::,:,itiit:ii|::..:::ii:ti|::::it::::r::::::,:

',;,, KomiSi;fi :,p4.i,9labu::Almijej:fr e$a$j..l(qjar:

vodi,;,brig*,;,0;;1po[0dieam,fi ::gqgrinuliti:ivdjr::ijika :ovom,,plilit{osti:zatlvatjuj6;:se:;svim0::k O ji j, .S U..i.,dO.i:r:Sq S,A::i,ipOmO0f .!:;t: f enF!:!.im.,branrtellima..i..polodicame poginqlitri.i.:':'', .

Pozivamo i ive,drllgei:koii:,Zel0 nb,ovai

fnao ie rahmetli D2evad mnogo. Aao ie i veliko. liudsko srce. I sam ieimao ie i veliko. liudsko srce. I sam ie

pieva6 divne pi'e6me ... Zivio za, kalio!a je nazivao, ''svoj Teslid", volio ljude,qa ie nazivao, 'Svoi Teslid", volio l iude,daVao im sve Sto su od nieqa tra2ifi. bioizuzetno oo5ten i hrabar bo;viet<.

Dobro se s iedam na5eq zadnieqvidenja, divnog'i ponositog o-smijehd, t6nleqove ooruKe:'"Sve Ce to orodi. a mi

tim i nien naibroinii i narod-Muslimani.NieooVa ruka. nekaie Allah naoradi. teNjegova ruka, neka je Allah nagradi, tegodine jedina se prkosno digla naoodine iedina se orkosno diola na6lasaniu'sramne odluke o obiik[ orbaJugosfavije. Husaga, na 2alost,-nije

"Sve de to prodi, a mi koii smo se boriliza slobodu Tesl i6a uzdionut ih 6elamodi 6emo udi u naS qra6. Ostat Cemoci cemo uci u nas qrad. ostat cemrtvi koii Ce nas opominiati ipodsiedati.a mi. Muslimani. didit 6emo be Sto smo

olamen. te od te qodine izboril i rav-hopravnost i na toni'polju.

U tom izlaoaniu oratio sam DZevada igledao dudeirje'nd njegovom licu. Nijeznao istinu svoie rodne qrude. ier ie onaod njega, kao'i od svih nas,'pehidnosakrivena.

Pr idao sam mu i o stradani ima'tu1ladih Musiimana", predivnih l judi kojisu zboo borbe za oriznanie svoie naciieodleZali u komunistidkim tamnicania1O{ak do 15 aodina. (Neka ie rahmetonima od nii-h koii r i isu vibe medu2ivirna). Spomenuo sam mu i 1971.godinu kada je napokon Musliman u toj

i ko smo, bit 6emo ponosni Sto nikadanikome zlo ni pomislil i nismo".

I ... nisam mooao da sakriiem suzekada sam. 6uo-o niegovoj hrabrojpqgibiii. lako smo bili samo znanci,oriiatelii, nieqova smrt naniiela ie punobola riioioi-du5i. KaZu, ianVatiuiudiniemu, mnogi liudi Stenjaka spasili susb 6ethidt<e tiame.

Allahu draoi. DZevad ie bio doviek koiiie sscznao s-ebe. U imei sveoa Stb udirii2a dvoi narod podari mu d26nnet.

I neka sve borce Brioade koia nosiime "DZevad Brka" pratiTvola rhilost iranmet.

Te5ani. 29. 09.'l 992.ood.20n pi6ano uz svijeCu.

:P 0m06,:,poi.o'di:Came.iine,g'inultn,,.,,,:':,'',1 .,,,branileljd,:,1,:,::,: r:: ,:: ,::,,:: ,: .

ffifi411$El,:l:.:,:.:., ...:..::..:.:l........ll

Priiateli

TESANJSKE RATNE NOVINE 5. oktobar/ l is topad a992.

PRAVOSUDNI ORGANI

KRIVCE ONNIJU UA$IUINXE KAUNEU eri ratnih previranja poveian je i broj

kr ividnih djela. Tu se u lrvom redu'misl i niteroriste, Spi june, divezante, kr iminalce ipetokolona5e di j i je " f ront u pozadini"veomatajanstven i opasan. Organi gonjen-ja i pravosudni civi lni i vojni organi dineposebne napore kako bi se izvr5iocikrividnog djela primjerno kazni l i .

Uredbom Ratnog Predsjedni5tva BiHdonesene su smjernice o osnivanju vojnihtuiilaStava i sudbva, obzirom na'to di jetrenutno najve6i broj kr iv idnih djelapodinjen u raiu, pa su ti djela stavljeria unadleZnost t ih organa. Osnovni javni tu2i laci Osnovni sud sude za ostala krividna dielakoja nisu u vezi sa krividnim djelom poSin-jenim od strane oruianih snaga i od straneneprijatelja.

Onog momenta kada se sazna da jeudinjeno krividno djelo i l i o tome "dopreglas", nadleini organi stupaju u akci ju,preduzimaju potrebne mjere i radnje da seotkri je i l i uhvati udini lac i tako vei napodetku omoguii primjena i po5tivanje poz-natog pravi la da niko nevin ne budeosuden, da se kr ivcu izrekne zaslu2nakazna.

U istrazi safunkci jom optuibe iodbranepostoji i istraina funkcija, bez obzira nalogidku opravdanost zapaianja i da se svefunkcije proiimaju i prostiru kod svih or-gana (organa unutra5nj ih poslova, tui ioca isuda), jer ih svi na odreden nadin istraiuiui ostvaruju sa jednom od svih glavnihfunkci ia.

T-ai<o, organ unutra5nj ih poslova:istraZuje kad prikupl ia dokaze o krividnomdjelu i udiniocu, podnosi kr ividnu pri iavujavnom tui iocu, tui i lac: istraZuje, kid'vrSiodredene provjere, nudi dokaze iprisustuuje istrainim radnjama, optu2uiekad zahi i leva otvaranje i i trage, 'podi leoptuZbu, odbacuje krividnu pri javu i l i odus-taje od zahtjeva za sprovodenje istrage ilioptuZbe; sud: istraiuje, kad vodi postupakradi rasvjetljavanja stvari, vodi postupak pooptuibi, izvodi dokaze i na kraiu sudi. kadkonadno presuduje.

U toku trajanja ovoga rata, protiv poz-natog agresora, organi pravosuda vojni ic iv i ln i su u punoj funkci j i . Narodi to je"zatrpan" krividnim pri javama Okruini vojnitui i l ic, a zahtjevimi zi sprovodenje istra!eOkruini voini-sud.

Medutiir Osnovno javno tuZila5tuo i Os-novni sud imaju znatno manje predmeta uradu, obzirom na to da su izvrSioci kr ividnihdjela mahom iz sastava oruZanih snaqa.

Odpravosudnih organa, civi lnih i v6jnih,saznali smo dosta toga Sto se ne moieobuhvati t i ovom informaciiom. al i zato6emo bit i u situaci i i da pratiho znadaini iasudenja gdje se 2akoirom predvidd i i -r icanie kazni,

Obzirom nato da je Okruinivojni tuZi lac"zatrpan" u krividnim ir i javama, obrati l i smose istom da nam ukratko kaZe o djelovanjui radu ovog TuiilaStva.

- lako su nedavno osnovani voinipravosudni organi ist ima je dostavl j-enznatan broj predmeta pa istidemo da ieOkruinom vojnom tuiilaStuu podnijeto vi5eod 100 prijava protiv izvr5ilaca krividnihdjela. Pr i javl jeni su najdedie izvrSiocikrividnog djela sluibe u nepri jatel jskojvojsci, krividna djela ubistva, te ubistua iznehata, zat im udruZivanie radinepri jatel jske djelatnosti , neodazivanjepozivu, izbjegavanja vojne sluibe,protuzakonito raspolaganje oruZjem, kao ikrividna diela teie krade.

Postufanie po svim predmetima je utoku, a najve6i broj predmeta se nalazi u fazi

istrage, te u fazi prikupl janja potrebnihobavjeSlavanja. Medutim, kod jednog brojapredmeta istraga je sprovedena, pa jeOkruZni vojni tu i i lac, nakon provedeneistrage podigao optuZnicu, a bi lo je i vi5eneposrednih optuinica, pa se u najskori jevr i jeme odekuje odrZavanje glavnogpretresa i izr icanje zasluine kazneizvrSiocima krividnog djela. U razgovoru saOkruinim vojnim tuZiocem saznali smo daje saradnjatuiilaStva sa organima otkrivan-ja krividnih djela (posebno sa MUP-om iVojnom polici jom, te sa Okruinim vojnimsudom i civi lnim pravosudnim organima)na zavidnom nivou. Posebno ie istaknutasaradnja sa Osnovnim sudom-u Tednju iorganima SkupStine opStine Teianj koj i suobezbijedi l i smje5tajne, materi jalne i svedruge uslove neophodne za uspjeSnoobavl janje funkci je vojnih pravosudnih or-gana.

lz OkruZnog vojnog suda saznajemosli jede6e:

- Za vrlo kratko vri jeme zapremljeno jeviie krividnih predmeti, kako idtrainih, talioi predmeta gdje se radi o neposrednojoptuibi . Medu predmetima dominirajukrividna diela sluibe u nepri jatel jskoj vojsi i ,te kr iv idna djela te5ke krade, ubistva,ubisfua iz nehata i dr. Predmeti su u radu iod kojih je jedan broj u zavrSnoj fazi.

Kako se na podrudju ove op5tine vodeintenzivna ratna djejsfua, uslovi rada suznatno oteZani, al i se ipak radi u skladu savaiei im zakonskim propis ima i r . r

kr ividnih pri java od strane nadleZnih or-gana. Saradnja sa Osnovnim sudom jedobra.

U osnovnom sudu Teianj saznajemosli jede6e:

- U periodu od 1.5.-30.9. 1992. godine,t j . od podetka ratnih djejstava, Osnovni sudu Teinju zaprimio je sedam istraZnih pred-meta, od dega je r i jeSio detir i predmeta, doksu tr i ostala neri jeSena. Predmet koj i nisuri jeieni teSko je okondati - istakao nam jepredsjednik suda Tomislav Kuli i i to iz ob-jekt ivnih razloga.

Naime, poznato je da ne radi poSta uTeinjr.r , te je pismeno tedko dostavl jat istrankama, mnogisu izbjegl i sa op6ine i l i setrenutno nalaze u oruZanim snaoama. Odkrividnih djela koja su podinjeni, mahomdominiraju kr iv idna djela te5ke krade ikr ividna djela ubistva iz nehata.

Mi imamo odl idnu suradniu saTu2i la i tvom i sa Slu2bom sa- opi ikr iminal i tet u SJS Te6anj. Medutim, kao 5tosam napomenuo sada je osnovni teretsudovanja na vojnim sudovima, te ne stoj ikonstataci ja nadelnika SJS TeSanj da lenezadovoi jan brzinom r jeSavanj i -prei-meta, kada te predmete vecinom rje5avajuOkru2ni vojni tui i lac i Okruini vo.jni sud,istakao je predsjednik Suda Tomislav Kuli6.

Inade, od podetka agresi je na podrudjudobojske regi je uslovi rada su znatnooteiani, a to iz razloga 5to se u prostori jamaOsnovnog suda nalazi joi pet pravosudnihinst i tuci ja. Osim toga, moram ista6i, da ovajorgan od podetka agresi je na BiH ni je dobioni dinara od strane Republike, koja se iobavezala da f inansira pravosudne organe,pa su samim t im i suci i radnici egzisten-cionalno ugroZeni. lst ina, bi lo je pozajmicaod strane udruZenog rada, al i je to "kapvode u dlanu" za sve ono Sto treba ovojinst i tuci j i .

Pa i pored t ih nedaia moie se slobodnorei i da je Sud bio u punoj funkci j i . Rad upisarnici je bio takode pove6an gdje seobrati lo za pomoi viSe od t isuiu gradanasa ove i drugih opi ina.

Na kraju moram istadi da mnogima ni jepoznato Uputstvo Ministarstva zapravosude BiH u kome se kaZe da svegradanske parnice za vr i jeme ratnihdje. istava miruju, a kada se stvore normalniuslovi i prestane granatiranje i bombar-dovanje, i Sud 6e vri i t i funkci ju u punomsmislu kako mu i pripada.

Dakle, iz razgovora sa pravosudnim or-ganima moZemo sa sigurnoi6ukonstatovat i da pravna dr iava ovdiefunkcioni5e ida ie 6vioni koj isu se ogri jei i l io Zakon odgovarati i da 6e ih st i i i zasluinaKazna.

propisanim rokovima.U posjet i c iv i ln im pravosudnim or-

ganima saznajemo sl i jedeie:- Osnovno javno tuZi la5tvo u TeSnju

svoj im dosadaSnjim angaiovanjem, kao iangaZovanjem u ratnim uslovima, moie dasluZi za primjer. Nema nezavrienih pred-meta. Medutim, ist ina bi lo je nekol iko pred-meta ustupl jeno na nadleinost ovomeorganu, al i zbog neprovjerenih podataka,gotovo svi udinioci kr ividnih djela bi l i su usastavu oruianih snaga, pa se ovotui i la i tvo oglasi lo kao- nenadleino urje5avanju ovih sporova. Dakle, trebalo jeviSe obrade i provjere kod podno5enja

TUZNIKOMSIJA

U ovih detrdeset devet ( i kusud oodina.kol iko za se znam. i oozriaiem koirrditut<.nikad tako tuini ieo. tako iadni ieo. nervoz-ni jeg ( i td.) nisarh Vidio komii iu hadZi-Os-mana t,rntavorca.

Godinama smo se upitivali zazdravlie.ootovr, svakoq iutra kupovali kod FdteHamdine "proVir ici jsko" OSLOBODENJE,a u petak (25.sept.1992) samo odmahnu.

l -orodui iK'o da se nikad nismo vidiel i !Misl im. l iut. Zarad deoa, ne znam?lDosiet ih'se: duSmanisu koi i sat pri ie

toqa, ne biraiuii kqsa i Sta, iz avibna, bacllibombe i oitbtili i dARSIJSKU DZAMIJU -Ferhadiju, kojq je davne 1564. godinesaoradio Gazi 'Feihad-beo.-Eto, zato shvatih ljutiju i tugu mog

MOJOSMAN

kom5iie Osmana.A r i i meni ne bi lako.Jer. 5ta im smetaiu booomolie, istarci.

djeca. iznemogli . . .?'Koj i 5u t i dir imani?!I ovo:

5. oktobar/tlstopad r99t.

TESLI6: RAD NA SWARANJU RATNOG PREDSJEDNISWA

Da bi se izbjegli narod koliko tolikosmjestio i prehranio na tlu tesanjskeopstine bilo je potrebno da se stvorijedan organ koji 6e sve ovo da or-ganrzuJe.

Tako nasraje RATNO PREDSJED-NISryO.

Ratno predsjedni$No imalo le sveodlike savjetodavnog organa. Brinulose o pomodi izbjeglicama sa teslidkeopstine, o njihovom smjestaju, ishraniuz pomod MEHHAMETA i takodal je.Par4lelno sa ovim. organomstvara se i STAB TO TESLlC.Ovajvojniorgan se stvara da bi se narod oduprofa5istidkoj agresiji koja ie izv5ena na tloteslidke opstine, od strane detnika dijesu vode birane iz ekstremnoo krilateroristi6ke stranke SDS-a.

Ratno predsjeQnistvo je slvoreno1.7.1992.9od., a Stab TO 1.6.1992.9.Sjedi5te Staba TO je bilo u Kamenici, tuje bio centar slobodne teritorije, iz ovogmjesta podinje swaranje ARMIJ E, njenoustrojstvo ivojno djelovanje. Do tadasu postoiale samo seoske straze kojesu imale lokalnu organizaciju ifunkciju.

Od velike teslidke teritorije bila suslobodna samo ova mjesta: Studenci,Crna Rijeka, Komu5ina, Slatina, gdje jebio stacioniran hrvatski 2ival j ,Kamenica i Rajseva gdje je stacioniranmuslimanski Zivalj.

Na tlu teslidke opstine, gdje je ZiviohrvatskiZivalj, stvoren je HVO kaovojniorgan.Razl ika u ideologi j i , kao i"Bobanova struja" u HDZ-u, nisu dalipovoljne rezultate u saradnji ovog or-

gana sa Stabom TO-a u zajednidkojborbi protiv neprijatelja.

Zaslijepljenost pojedinih dlanova ivodstva HDZ-a rezultatirali su slabo$6uu pruzanju otpora neprijatelju i odbranina5ih slobodnih teritorija, kao i radu naoslobodenju kompletne tesl iCketeritorije.

Ovim je izmanipulasan po5tenihrvatski i muslimanski Zivalj. Osimovoga, postojale su islijede$e slabosti:lo5a koordinaciia izmedu Staba TO iRatnog predsjbdni5tva, nedovoljnaelastidnost u samom 51abu TO. kao iZelja pojedinaca iz StaOa TO za samos-talnim isticanjem.

Ovo sve, kao ijak napad neprijatelja,potpomognut dilelovima Kninskog kor-pusa, uz ogromna razaranja i Stetu,rezultiralo je gubljenjem nase slobodneteritorije 4.8.1992.god. Neprijatelj jeimao ogromne gubitke, barata secifrom od 500 poginulih i200 ranjenih

neprijateljskih vojnika, dok je kod nasbilo 8 poginulih i 1s-tak ranjenih.

Poslije ovoga nastaje jedan period[onfuzije, panike, sukoba u samomStqbu TO, kao i u Ratnom predsjed-nistvu. Vidjele su se mnogs slabosti,pocele su prljave politicke igre, 2eljepojedinaca za politidkom vla56u, akompletna naSa teritorija je zauzela. Toje to politieko sljepilo.

Mi smo dio na5ih jedinica povukli nalokalitet Kr5-Hatkina Niiva-Kooice iCobe, a sjedi5te prebaciliu NoviSeher;drugi dio je ostao na tlu tesanjskeopstine.

Tako razdvojeni, sa nejedinstvenomkomandom, sa borbom za politidkomvla5du, na teritoriji koje nemamo,onemogudi6e nam brzi povratakTesliCa i tesli6ke opstine.

Samo jedinstveni, bez pr l javihpolitickih igara, Teslidani 6e osloboditiTeslid i njegovu opstinu, vratiti se nasvoja ognji5ta, i podeti nov Zivot,su2ivot bez obzira na vjeru i naciju.

Ovo je moje videhje svih'ovihdogadaja kojisu se odigravali u prvih 5mjeseci prulanja otpora agresoru.

I STABA TO

Podrrullaro Nisam mogao, ni htio, u podetku vlerovati da u avlonlma na5e, nekada

tako drage JNA lete sunarodnicl- Srbi!

i ica su im siva, odi proSirenih zjenica, groz- pojavi5e novi bogovi - bogovi rata.nidavo uznemirene, pokreti htiri igrdeviti, a Doletje5e u delidnim pticama, obasu5e nasrefleksi animalni. Zovu ih *podrumari'. vatrenim kuglama isvoj krvavi bijes iskali5e

-to5 koliko jude bili smo obidni ljudi: radili na na5u malu ljudsku sreiu, salomiSe na5e

svoje poslove, voljeli svoje porodice i skromne ambicije i uniSti5e naSe intimnekomSije, imali svoje li6ne ambicije i pomalo snove."krali Bogu dqne.". Bjtl smo razliditih karak- Nisam mogao, ni htio, u podetku vjerovatitera i vaspitqnja, imali i razlidite sklonosti, ali da u avionima naSe,.nekadatako drage JNAsve.sesvodilo,uglavnom,nadobreodnose lete nroji sunarodnici - Srbi. Jer ija samsa iivotom: mi smo voljeli njega, a on je Srbin, te ljude dobro poznajem: rasii smo iiuvaonas.Svakojepredstavl jaornal imik- drugoval i zajedno, pio sam i igraorokosmos, svijet za sebe u kom smo sami 'moiavac' na'njihovim slavama i svad-sebi bili "i robovi i bogovi" i slijepo smo bama, pjevao njihoye pjesme iljubio mladevjerovali. da je Usud.sve stvorio. za nas da Srbijanke. Divna je $umadija i dobar je njennam glak5a putavanje po zemlji do nekog dovjek. A sada ? Sta se dogodi.lo ea timdru-g_o_s.451!9q!rol-!9-!j1ggv_i!9t1 ljudima ? Nije mogu6e da preko no6i

promijene svoju narav, 6uc.Ubrzo sam shavtio: NISUTO MOJI SRBI,

oni veseli i dobri ljudi. To su neki mutanti,proizvodi zla i pakosti, zanesena bi6a kojasu ponikla na tlu moje Srbije. A posijala ihje mrlnja i ambicija pojedinaca leljnihkrvave slave, proma5eni politidari, bolesniumovi koji suludo iele istoriju da vrale un-azad.Upla5io sam se t ih i takvih Srba.Nadam se i dekam, Nadam se da takvihizroda nema mnogo, i dekam da u Srbijiponovo pobijedi razum, da oni pravi, mojiSrbi shvate 5ta se u njihovo ime radi. Daprestane uni$tavanje Muslimana, Hrvata inas, prekodrinskih Srba. Jer, ne postojiglorifikovana nacija, ne postoje'iber4enSi'i arijevci: SVI IMAJU ISTA PMVA M ZIVOT- radamo se i umiremo isto, samo su namsudbine razlidite.

Sad mi je lice ublijedjelo, pokreti postaligrdevit i i hi ir i , a pogled nesigirran iuplaSen.Postao sam i ja'podrumar'.

Prof. Hasan OKIC

BOSNU NE I'AM!Hoeu Bosnubai u moje srceda osjetimkoliko le volim

HoCu suncemetlu moje rukeda grudimadotaknem toplinu,

llo6u zvijezdemed'Bosnu i eunceda zasJaju[tlJanl od zlala

Molu Bosnuunldtiti ne6enl sve ruke

dulmanlna RleteKucal srcelz prkosa kucal!

Grud'razbijteal'Boenu ne6ete!

Ferld MUSTAFI6

D. V|-AJKOV|6

TESANJSKE RATNE NOYINE 5. oktsbar. / t istopai i r tez. ' . l | f ,: \y

OpdtNSfl STAB civilne za5tite, u stalnom zasjedaniu, na sjednici odrianojZA.-g.fgg2-.goAine, razmatrajueipitanje povratka izbieblih li6a na podrudju teSanjskeop6ine, zaklludio je slije$e6e:--i.'il miSiieniu bvoci $taba, ig5 se nisu stekli bezbjednosni uvjeti za povralak.lica kojasu nqpustilaop6inu Tedanj, te Stab ne preporuduje da se to u,ovo1 s[u1t'I.9f

':-.'-i:Ei;b-e; idatie, u sara<ihiisa arugim organimd lnatno predsi-qdni5tvo, S.lab oruianih

"nlb" I a,i , piiifti iazvol ueiu;eaono=snih plilikalg ovo.T rylry.ii'il-"::I"liko se steknu

okoinosti ia'povratak izbjeglica, o svojim zakljuccima obavllestqJavnosl.,-"i:'ilffi

F"iatia lzUie6iiJaizvan iu moiibvog 5taba , aii se Siab osjeia obaveznimd;;;td;ftI"im novim p5vr*nicima pruii adek-vatnu procjenu sada5njeg stanja naopdini re5anj'

Komandant: Dragutin BRATI6

za naioOnu obranu, Oru2ane snagetrebaiu samo da iskazuiu sollebe, aSekr 'etar i iat ie du2an- i j? i la2ef loliudstvo ob VES-ovima cbezDriedi.Prii 'ome ie'puno \-aznija sposotinost iznanje voinog obveznlka n4Jc mlestostanovanta.

Ubiiedeni smo da oPCtna TeSanj, kaoi c i ie la s lobodna BiH, rasPolaZu sdovblino l iudswa za stvaranje velike imodn'e Armije sposcbne da protivnikunanese konacan ooraz, a ca se pnlomsaCuvaiu i iedinicb civilne zaSiiie radnivodovi ' i sl. Preduviet za to ie Lr

"'eCredenoi ravnomiernoi raspodleli teretarata na sva podrudi€i oFrdine. Srnatra-mo da ie veddoslo vri ieme za kvalitetannaprebak na pol i t i organ:zovaniacielokuone obrane i zaStltg, Kao ! or-o'anizaciie zivota na diieiu slof,odneBosne i 'Hercegovtne. To neCe bi t imoqude ukoliko-se i ovaj. kao i mncgidrudi problemi, ne uodi ir i ie5i.

[/-olamo pomodi i'ubnirn pcclrudjimane samo zdto sto ie to i nas 'at negoCemo time donriniieti kvali leti Oru2anihsnaqa i oduvahiu civilne za5tiie koja je,slozTt 6emo se,-ipak neophOdna,

Komandant Op6inskog St4ba CZDragutin BRATIC

@ $hvaiano li malai civilne mltite?Za ovih pet mieseci rata dogodile su

se ootovo dudesne stvari. Nepriiatelj'iak6 ie rasPolagao golemomtehnidkbm premoci, zaustavllen le.Bukvalno iz hidega stvorena je brojna'sol idno organiz i rana i dovoUnonaoruzana Aimiia, kadra da se nosi saorotivnikom. Pit-anie ie samo vremenakad 6e ona toliko dar-asti, i u ljudskom iu oroanizacionom i tehnidkom smislu'OaO"uOe u stanju okondati ovaj tragidnirat.

Kol iko qod su ovi rezultat izadivl iu iu6i , ni te5kode i problemistvarani6 i narastania Oru2anih snagaBiH n6 smi iu se-zanemari t i . Nas'dakafo. zanima kako se to reflektuje nastrukturu civilne zastite na nasojopCini'

Ponaioriie. odito ie da ios nismo dos-tioli nivb bperativire voiske. Popunaielinica imalokalni karakier. Posliedicaie neravnomierni teret rata na rubnim ilibentralnim podrudiima opdine.T-o. jerezultiralo qotovo nestankom leolnlcacivilne zaStite u qranidnim podiudjima.U Kalo5evidu, Mllianovcima, MrkotiCu isl. mobiliziraiu se-u Oru2ane snage licaod 55 ivi5e gbdina, bolesni i nesposob-ni.

Pitamo se da li to ikome koristi, Pa iOru2anim snagama? Zar smo mi veC

iscroli na5e liudske resurse za ko1e sezna'da su znatni? Ne, zaciielo nismolPotrebno je samo pravilnije rasporedltiteret rata. Ne branl se u Kalosevlcusamo KaloSevid nego.i Te5anj i cijelaBiH. Nesporno ie da mlaol lspososDnlliudi, narodito oni do35 godina starosti't'rebaju i moraiu biti iasporede,ni. uoruZane snaqe, maKar su ranqe I olll uCZ ili neodieEruqdie. Aliod liudistarih,ooteshitii hespdsoonin, koji u CZ io5moou ooneStcj uraditi, Oru2'ane snagene ilrobu imati nikakve koristi. Oni se'meduti-m , u nekim sredinama upornoanqaziraiu. Razlozi su, izmedu ostalog,i u- medul iudskim odnosima u t imsredinama,' u zavisti itd.

Opdinski Stab civilne zastite u visenaviata upozoravao je nadleZne or-oane i oredlaqao konkietna rle5enja da5e ovdi neoo=volini trend zai:stavi, ali,osim v'erbdlne riodrSke, do sada nijebilo vidliivih rezultata. Ubijedeni smo,da bi rj-esenje ovog problema zaus-tavilo rie saho er6ziiu iedinica CZ'nego korist i lo i sarhim Oru2animsnaoama.

M-edutim, odredi Oru2anih snaga.idalie se, u zoni svoie odgovornosti'barie poblovima mobilizacii6 i popune,iako biito trebao bili posao Sekretarijata

Nisrr srri lirrcili- lirrdi

Zato, zaboga, Euvai se narodelGRANATE - ier ispal luiu ;e t : i lat i i i

bradati kad im se 6efne.METKA -ima ga sYako' Cek i 'rai

komlija , na kojeg se nikada i ni u Eemunlsmo mogti aslonltl.

AVIONA -oni biiu svim i svaiit,t Niihoverazorne 'lnmade" teike su i po pala tone,a nikad nisi siguftn kad 6e Pasti'

IJIJDI -nisu svi liudi ' liitdi, iei da jesune bi ubijali, tak i diiete koie pije vodu naseoskoj Eesmi.

Zato - euvai se narode! f{,B.

Medu prvima Jelah ie bio svjedokom dase i nama heSto slidno sprema, ave6 videnou Republ ic i Hrvatskoj . Ti iekom rujna91 .oodine kroz Jelah prolaze konvoji onevoiSke. Strah se uselio u cijelo bi6e iitellaJeiaha. Samo pojedinci kojima ie jod mrenabila na o6ima, a u uiima se duo samo 5umoceana, postroiaval i b i se uz cestuaplaudirajudi i odobravajudi 'misiiu' ratabivSe JN armade.

Jo5 se qradani nisu uspieli ni stresti odprvog 5oki, a ve6 su podeli stizati i .prvibozivi za rczeNu sposobnim mu5karcima,h posebno rezervriim oficirima te vojske'Ddmol iubni muievi n isu se dal i iz-manipJlirati. Masovno vradalu zaduleneSMB'uniforme izmiSliaiu6i za to sto i jedanrazloq. U stvari, oni su znali zaSto' Samopoiedinci ostal i su vjerni onoj armadi.bahas nisu sa braniteljima, jela5kim batal-ionom Armije Bosne i Hercegovine' Nisubni daleko:' ili Salju granate na Jelah iliniiemo sve ovo poCmatlaju kao da slobodaD6movine stiie'sama. Cekati prikliudak nastranu branitelja dok oni nama ovu. jedinugrudu zemlje brane, sramotno je i ispodliudskoo dostoianstva.' Podeino ne3ta2enje kako organizacijecivilne vlasti u ratnim uvi€tima tako i or-nizaci ie obrane brzo se u Jelahuprevazilazilo, dak u nekim segmentima iSloi daleko brie od Op6ine. Tijek dogadajatraiio ie hitno presiroiavanje i stavljanjeukupnih dobari u svihu obrane. Meduprvima domol jubi Jelaha, Potodana,Vukova, Rosulja i Jevadiiia staju u obranuopdine i Republike BiH. lako tada or-gbnizirani u'postrojbama TO-e i HVO'o

Usora. zaiednidki su na Kri2u, Vrel ima,Kominu, Kilo5eviiu i dr.Danas jelaiki bata-l iun Arrhi ie BiH u kome su, kako kaiu uiaooviedhiStvu i Musl imani i Hrvati , nospiemhi za obranu i njih Sto se tide nemao'pasnosti od probola detnika. Kaie zapov-iddnik bataliuna:'Hodia i Erco npr.razlidite'su vjere i riacije, ali , evo, neka ih netkopokuia

liuna Jelaha sa postroibama HVO-e Usora,dvi redom u zapbvjedrii5zuu istidu da je suk-ladna potrebama zajednidke obrane i odzajednidkog nepri jatel ja. Svakodnevna.iemedusobna koordinacr- la u zalednlcl l lmdjejstvima do one logisti6ke podrSke. Na5aui6zanost mote biti-primjer'i civilnoj vlastikako treba u ovim uvjetima raditi.l zaista,zahvaljuju6i visokom moralu branitel ja. izapovi-edniSfuu u kome se sretno ciopttnjujuml'adoit i iskustvo, jelaSki batallun svojudomovinsku obavezu odraduje iasno.kako to i treba-vojnidki uspjeSno.

lako le u ovom nametnutom nam raiuveoma te5ko razdvoj i t i vojniks od crvi ia.pogotcvo u na5im uvjetima kad je.braltte'iprvu smjenu u rovu, a drugtl na ni lvl . 2314,se doima da civi ina vlast, ona sa vrnapiramide do one u mjesnoj zaieonici, ni jeiscrpjela sve l judske, materi j i , l t te i ct-ganizaci jske moguinostl u opskibi btanit : ' 'ih, al i i nj ihovih obitel j i .Ni, ie po5tenr ciboraca . jelaikog batai juna, i l i bi ic h,r 'edruoe bosiroib 'J, odekivat i da l r : , ;+spre-man Kri i 'branit i i jesenlsi. : t i c,er 'obavit i . Radil i su oni voinidke i pol jocrle rrr ' ,poslove, raci ide ih i u buduce. no l :onai ' i ;je vr i jeme pozvati i "zec-divizi j t :" da se vre: ' ,Loni imucni i i doma i r . t inczensi ;u dr '2n: suprui i t i ve6u potporu br:r;r i tei j , t t ,e i ' -odmah, bez odlaganial

razd vo j i t i .Oni su do temjere sigur-ni jedan udrugoga dabi i i ivotelrtvovali, aline bi jedandrugog os-tavi l i u bi lokakvojgpasnosti'.Sta na ovododat i?Samo, prim-jer je ovo zapoticaj nesamo za na-5e i u na5emkraju nego idi l jem BiH.

Kad je upi tanju su-radnja bata-

U POS.'ETI BRANITEL'IMA

i . 'en h-ei | { ]

19.9. Znak vazduine opasnosti u 10,55,avioni borbeno ne dieluiu, od iutradj^elovanje neprijateljqke'artiljerije, .PAM-q,FAr-a I snalpera po uuama, a u toKu nocinepr i iatel i proSiruie svoia dieistva ooMravi6ima, AlibegoVcima, lt4atu2i6ima, 0i.Planjama, Piljuiiiima. Ranjena dva borca iteclan ctvtl.' 2o.9. Ponovo zradna uzbuna odmah ujutarnjim dasovima,.nadlijetanje ve6e grr;peavrona, att ne dteluiu, ponovo se tuku Si ieiz svih vrsta nabru2ahia. Popodne tuku izVBR-a i rudnih bacada. Do'no6i vatra sepro5iruje po svim l in i iamaodbrane,nepriiateli koristi zapaliive qranateizazivaiufi pioiare.'Ranjenih i poginf lih nijebrlo._ 41.?. U toku dana,cniqg.dana na op$tinuresanl pato Je preKo nttJadu proiekt i la.Jedan od naiteiih dana od ooietk'a rata.Poku5aji pieiadi iskoq proSoia. al i bezuspjehA. 1-1 ,30 irepri iaiel iskir

'avi iaci ia

djeluje po Karadaglijaina, 'bombarduie' imi t ra l j i ra. Ogromne mater i ia lne Stete.Poiari u reion-lma artilieriiskod dielovania.Ranjeno l2boraca i tr i 'c i i i la. -

22. 9. Ve6 je treii dan kako detnidka artil-je,rija tuie. po_cijelom podrudju Opitine. Un-aKrsno, tz uobola I lesl tca, uz- stalnepokuSaje.pjgSadijskog propgjg, ZestokeDorDe p,esaoue, ogromnt gubtct nepri jatel-ja. Na naSoj strani: dva pripadnikaOS supoginula, 24 raniena i dva civila.

23.9. (SR Jugoslavi ia, Srbi ia i Crna Gora,izbadena iz org. UN). Artiljeriiska kanonadanastavlia se i dalie. Tuku neselektivno oociieloi ieritoriii Ob5tine. Aviiaciia tri orjtanadli ie6e i iednom dieluie pol ini iama na5ihbranitel ia,- kasetnir ir borirbam'a i mitral-je^zom. Jedan,pog inu li. borac,. jedno dijete,rb Doraca ranleno I tectan ctvl l .

24.9. Aan2iva detnika u rejonu CrnogvrhEE6 nastavlja. ali bez uspleha. Vei peiidan Armija RBiH odbija napbde nanose6iogromne gubitke neprijatelju. Zralna uz-

buna u 10,00; 12,25; 12,55: 13,30 i 15,00.Artiljerija tude civilne objekte neselektivno -ogromne meteri jalne Stete. Jedan civi lpoginuo, jedan.ranjen , a sedam boracaArmrle HE tH ranleno.

5. oktobar/ltstopad r9gr.

:::::::i,:i:i:::,'::::i::::::::,.::'::::i.';':i,::':::::i:'::t:::iitii:ii:i

NA LINIJI

Pored mene desno,iza,ispred,lijevo,

p! Ofanziva za spaianig Tesliia i Oz-rena preko Crnog vrha i N.Sehera se nas-tavl ja. Borci armiie BB|H i HVO UsorauspjeSno odolijeva.ju svim napadima. Odsvih diestava iedan borac ie i2qubio iivot.13 ih r-anjgno, -kao i dva civila. -

,. ?4.Cetnici i dalje pokuiavaju probitiilnue ooorane na urnom vrnu, alt sve ostaiena pokuSaiu. Tukui i sve l ini ie odbran'e.pokLSavald oslabiti front prema Tesliiu. alibez uspjel ' ra i . .uz.oqrorhne gubitke. Nepomaze nr avilac[a Kota u tol(u dana unekoliko putan-adliiede naSu opStinu i bor-beno djelujg. Cetir i 'borcasu poginula, a 21Je ranjen, a Jos I ledan ctvtt.

.27.9. Ve6 je osmi dan kako.lraje detnidkaofanziva. Artilieriia tude iz viSe pravaca :avijacija u vi5e n-avrata nadlijede'Op5tinu ipovremeno dieluie po l ini iAma odbrane.Popodne ie av-iiaciia tukla industriisku zonubaiaju6i izv. k-rmdde i napalm-birmbe. 16pripadnika .ARB|H je ranjeno, jedan civilooqlnuo. a lr t rantena.' 28.9. Poslije v6likih gubiiaka u proteklojofanzivi, ovaj dan karakteriSe zati5ie uz pov:remenu vatru po rubnim poalrudl imaOpStine. Svietloshi sionali su i'dalie ooiavau Te5nju. Ekipa za uiiStavanje NUS-a'vrloaktivna.

29.9. Relat ivno miran dan posl i ienepii lEtel lskog kraha na Crnoni vrhi.r .

MUHAMED (HASE)HUJDUR

Sinak,sinak!...

da saznam ne5to viSe o Muhamedu

USORR WHRVATSKOG VI.|ECA OBRAN E

tu, gdje kao djeca igrasmo se goli, iiijedna za drugom ginu granate. :ii!:ii(Cini mi se ip;ak OivoUir ..?1O, zemljo, zemljo,kako lijlem na te..?

Ni dragoj se nisam prigrlio 6vr56eNi slu5ao k'o tebe.podamnom drSCeSk'o trudna mlada dekajud svate.

A tu, iznad mene,od mrtve granate,k'o nevjestin vijenac,nasa lipa cvate ..?

Treieg maja u Omaniskoj na svom borbenomzadatku, postavliajuii posljednju poteznu minu,da.nepr"atelj ne prode, poginuo, je, od mine,Muhamed (Hase) Huidur i2 Piliuzrca.

Rezervni potporubnik. rod-en 1968. oodine.svoi iivot ie ugradio u temelje Bosndi Her-ceoovtne._ lrt:tgngd je prva Zrtva ovog rata na op5tiniTe5anl. TRN ia ie zaboravlia'

,.r"U,"

Ydestitamo osnivadu

uspiehu, a Listu nasei izdavadu na namleti I

Usore dobro pero ldug

STRIKAN

UredniSwu na trudu IRedakc{ la TRN-a

odlucl,vllek.

!!!. Avijacija neprijatetjska u sedamnavrala iznad naseg podrudja, od toga dvapur oJetule boroeno, Jednom snazno mitra-l!rr"a, a. drwi ,put raketom vazduh-zemljaIUCe reton Haduse.

U pbpodnevnim sat ima reion Si iaagresor narodi to granat i ra, preko 20granata (tenkovi, haubice) i nei desetinetromblonskih mina. Provokbciie u toku nodina rubnim podrudi ima OriSt ine. St io l ivi ke nd-detn ici, precirUpisanie neoriiate'li-skih snaqa igomilary-e oruijair Sirem ri:jonirurnog vrna.p ress-cenra, oou,,i:rlii6ih

usTFS

F

| - - ,

Hujduru. prvoj Zrtvi rata na teianiskoi opstini.ypqtjo_lam s9 u Komandu op5tinskbg Statia AR-MIJE RB|H - Te5anj.

S njima ie od iutia do sutra provodio prve ratnedane, boravio na prvim borbenim liniiama ireal izovao zadatke koi i su se odnol i l i naspre6.avanje prodora nepr i jatel ja na naiuteritoriiu-

Nediellko prida: "Do tog kobnog dana nepre+tano ie bio sa mnom na zadacima. Zvao sam oa:sinakl Bioie posebno drag i mio mladii. Cinilo-mise da svoiu mladaladku enerqiiu iedino moZeobuzdati radom i akciiom. lGda'sam 6uo zaniegovu smrt, nikako nisam mooao sebi doii.Mlad, samo 24 godine, komunikativan. bio ieveliki potenciial. Takvi se nikada ne zaboravliaiLi!,'

Esmir o ll4uhamedu qovori: "Bito ie drivozadovolistvo raditi s nlim. Znao bi s,loiimpoialicama i upadicama-razveseliti svu ekibu.Toq dana smo oostavliali mine u Omaniskoi.CeSto bi pri kraiu zadatka govorio da post€ivim6iovu da detnika osviietli, pa da idemo klopati. Toje bila posljednia poieznd mina koiu ie postavio.Nesmotrenost. brzina ili neispraina mina? Neznam ... Ne moou oa zaboraviii!"

Mato govgri :nM i-neri j.ednom gri je5e. Mali je bioprava rala. utnt mt se da le botovao kada ie biona iednom miestu nista ne rade6i. Akciia i'e bilaono na sto ie energiju tro5io i 5to mu ie fri6in-lavalo zadovoliswo. Neko mora biti i prvi, to ie.ipak, zadesilo mladida koii ni po Semu niiezasluZio tako rano smrt. No, na nama niie dapresuduiemo nego da :rastavimo put kolim [e i onkrenuo. Ne zaboravliam too mladog-velikog 6ov-leka!"

Rijed glavnog urednika

Srovarur ilrRreulrVe6 pet mieseci traje izravna

agresiia na Usoru. Bjesni rat svomZestinom na naSim prostorima.lJredniiko viie1e B'i ltena HVOUSORA pratilo je, bilieiilo i infor-miralo yas o naiznadainiiimdogadajima kod nas. Pwi puta iz-viiestili smo yas, Stovani iitatelji, nanai e m h rvats ko m j ezi ku.

Pravili smo Bilten u uvjetima bezstruje, nedostatka goriva, papira, auz sve te nedate nag teritoriineprestano je zasipan granatama,teikim haubicama i bombardiranzrakoplovima. Jod smo zdravi i

'itavi.Na poticaj vas 6itatelia, a zbogpotrebe de56eg i potpunijeg infonmirania Sire javnosti, HVO USORApreraste u list HVO USORA.

tistUSORA ved ie u vaiim rukamai u novom ie ruhu. Svjesni smo da 6enas i dalje pratiti iste pote'ko'e upripremi lista, no zbog vas i nasostanimo i dalie skupa: branimona{u USORU, pruiimo potporu listuUSOFA kako svofim pilozimatako i

TESANJSKE RATNE NOVINE

DERIEIEUU AI.E!

Osedlaj najbrZeg ata,najoStriju sablju opa5i,s majkom halal ise brzoi kreni, Derzelezu Ale!

Pra5inu otresi sa ruha,i dupavu podigni kosu,s odiju umrlih davno,pa hitro izja5i iz grobau borbu za opstanak Bosne!

U d2ennetu ne miruj viSe,ako si mumin i junak,majdine ne gledaj suze,ako si ponosni BoSnjak.

S nebeskih kad modrih visinasnesu te melediamodo tvoga zapu5tenog groba,nek at te ve6 osedlan deka.Potegni buzdovan i sablju,pa jurni kroz praSnjavu Bosnuigledaj, i bori se, Ale!

Nek te ne zadude gladni,poniZeni, jadni i bosiBo5njaci u izlizan jara mzapregnuti, kada ih spazi5.Nek te ne zadudi, Ale,Sto ne6e5 dar5ije na6i,ni kule begovske, hane,nitople hamame, niZene.t zaru, il feredZi crnoj.Nek te ne zadudi kadau dZamiji mjesto dlemaatapronadeS konje i ovce:to narodu oteti maljekog Sejtanu daju u danak.Tisamo razmahuj sa sabljomi jaSi kroz zamrlu Bosnu,neka te odaj bar vidii u tebi nasluti spas.

Kad prva te opazi straZai upita: Sta ovdje traliS,ne udriga tim buzdovanom,

U izdanju Ratnog predsjedniStvaop6ine TeSanj nedavno je iz i5 laaudio-kazeta sa stihovima i ulom-cirya proznih tekstova M. Dizdara,E.Colakovida, Meil i ie, A. Sidrana. W.Shakespearea, t r l . C. 6at ida, 'M.Selimovida i E. Ki5evida koje govoreAmir Bukvid, q lumac HNK izZagreba i dramski pisac, i EnesKiSeviC, pjesnik i glumac.

nego mu ponizno reci:- Na rad se javljam, na prugu ...

Kad s tvoga vilenog konjahtjedne te skinuti dronjo,da uzjaSe namjesto tebe,t i st isni junadkizube,pa sja5i- i nastavi pjeSke ...

Kad du5manin zai56e sablju,buzdovan i s prsa ti toke,i zlatni sahat, i saruk,pa dak i kosu sa glave -podaj mu, podaj mu, Ale,pa nastavi kruZiti Bosnom ...

Kad te na meeting pozovui brke da obrije5 reknu,otidi iobri j se, Ale.I plje5di, kad du5manin staneo nekoj lagat ti sredi,i nemoj nikome re6ida time bori5 se hrabro,hrabrije nego sa sabljom,za novu, za sretniju Bosnu.

Kad kao Sugavi prosjaku dlennet se materi vratiS,recijoj: Ne strahuj, majko,za svoga sina, junaka ...Vedi su, vedi i jadiDerzelezi danas Bo5njaci,i hrabrije danas se bore,jer 2ive i prkose vraguljube6 mu lukavo skute,dok smrt mu opaku slute...

5. oktobar/tistopad 1992.

ENVER dOmrOVrcRodio se 2T,svibnja 1913. godine u

Budimpe5ti, Otac mu'je bio indlstrijalacVejsil-beg Colakovid, a matil lona (kas-ni je: Fat ima-Zehra), izdanak staremadarske plemiCke loze Mednyanszky.U mladosti pi5e l ir iku na madarskom.bosanskom i njemaCkom jeziku. Od1939. intenzivno objavljuje prozu, a pi5ei autobiografsko djelo Knjiga majci ukojem istiee svoje antifasistidko opred-jeljenje i opisuje suvremena detnidka,ustaSka i okupatorska zvjerstva nadnafodom. 1944. objavljuje svoje naj-bolje i najpoznatije djelo, roman Legen-da o Ali-paii, za koie dobiia naoraduMatice hrvatske. Ovaj romari uvr5Ten jeu 25 najbol j ih djela musl imanskeknj i2evnost i XX. stol jeda. Potpunonevin, Colakovid biva u Zagrebu 1945.godine nekoliko puta uhiden. I posli jerata je u nemilosti; pi5e intenzivno, ali neobjavljuje osim prijevoda po periodici;za ziv ol zaraduje davanjem instrukcija izmatematike, f izike, latinskog, povijesti.Zajedno sa suprugom Stellom pripregnaniz radio-emisija iz povijesti glazbe. Zivigotovo anonimno. Umire 1976. godineod posljedica srdanog udara.

U Zaorebu ie 1990. qodine obiavlienobiman-izbor lz Cotaf oViCeve piesnidkeostavStine, a 1991. i, takoder u Zagrebu,zbika pripovjedaka lokljani. Urukopisu stoje brojna Colakovidevadjela: romani, knj ige pr ipovjedaka,poezi ja, esej i , drame, pr i jevodi . Za2ivota objavio je knjige pjesama Zo[anaCsuke, a posl i je smrt i t iskana je in jegova_antoto! i ja madarske l i r ike.Bogata Colakovideva ostavstina dekapubliciranje i izu6avanje.

Presma Derzalezu Ale napisana je1950., alinije objavlj ivana pa ni 1990. ulzabranim pjesmama. Za5to - bit dejasno svakomu ko ju prodita. Kolikozl?mol u nasem listu ova se pjesmaotrjelodanjuje po prvi put,

A. B.

NATNE NOVINE 5. oktobar/llstopad rgg2.

(Pokajanje jednog grije5nog pjesnika)Mom pobriS. Bakamovidu

Gospodg evo na sedidu ti padam,Pred vjednom tvojom klanjam se

dobrotomI molttve ti u stihove skladam,Prose6 - "Oh, daj ml smisao za

ljepotom'Gospode evo na sedldutl padam.

li znaf, la bijah nevin popttt roset poput liera u prolje6u runom;Al [udl, med ilto pod jezikom nose,Otrov ml dadoie u bokalu pjanom,Mada sam blo nevin poput rose.

I tada s tvoga skrenuo sam ptrtaI zatrtao kroz pustoi i tamu4h, strast mi razum okova I sputa,Da ropski dvorl njenu crnu plamu -I s tvoga ja sam zabasao puta.

Vjeru I nadu iz srca izgubih,I moju fiubav pomrdo je grijeh -Postadoh sarhod osorl i grubl,Savldeal mu s;to je vinski mijeh,Ah, svoju v|eru I nadu izgubih!..

I slavih Bakha kao sveto bi6e,Veneri pete jezikom sam lizo -Vlastftim zubom ja sam svoje 2i6eKomad po komad kao zvijer grizo,Slaveci Bakha ko boiansko bi6,e.

Sva6ljl prezir pratio Je mene,Od s/ene moje druzl ml bJe/ahuf sye rne 6lste klonule se iene...Vaj, te5ko mi le bllo siromahu,Jer $udskl prezir pratio je mene.

Ja sada bjetlm pod okrilJe tvoieI tvog Kur'ana, tvoje vjeine rieli,Gospode, grljehe odrijeii mojeI bolesnu mi duiu izlileii -Ta Ja se sklantam pod okrifetvo]e.

Gospode, razum prosvijetli misada

I dal mi snagq daj mi volju jaku,Demone sye 5fo moie da sav-

lada....Nektvola milostsvtletti mi u mraku,Gospode, razum prosvljetll mi

sadl

Raspirl moje stare vJere plamen,veati ml ljubav t ave stare dare,Datresnem iaiom o ledeni kamenI nohom zgrebemVenerine i.are -O rasplrl mi stare vjere plamen!...

Gospodg evo na sedldu tl padam,I kajem grilehe pred tvojom

dobrotom -I molttvu tl u stihove skladam,Prose6:'Ah, dal mi smlsao za

ljepotom!'-Gospode, evo na sedidu ti

padam!...(1e13.)

Muzealac, galerist, znansWenik ...

Uz devedesetu oblietnicurodenfa i pedesetu smrtl

U periodu izmedu dva svjetska rata uBosni i Hercegovini djelovalisu brojnikulturni i znanstveni poslenici koji su,potom, iz ra2li6itih razloga, u poratnomvremenu ostali u sjeni: Mnogo ih je kojisu se morali povudi u unutarnji egzll iprestati djelovati na javnoj sceni, a pos-toje i oni sto ih je prerana smrt zaus-tavila u usponu i stvaraladkom zrenju.Dug je na5eg vremena osvjetljavanjeovih lidnosti i vrednovanje njihovaznadaja koji je desto u mnogodemupionirski za na$u republiku. Jedan odonih kojima je posvedenatek neznatna,sporadidna pozornost jeste i prof.Rudolf Zaplala. Devedeseta obljetnicarodenja prilika je da se, barem Sturo, uosnovnim naznakama, pr is jet imolidnosti koja je meduratnom kulturom2ivotu Bosne i Hercegovine davalasvojZivi i intenzivni prinos na raznim pol-Jrma.

Rudolf Zaplata (u matidnoj knjizi stoji:Rudolf Alojzija zaplara) roden je uTe5nju 9.2.1901. godine od oca An-tuna, po zanimanju "kancelista', i majkelde, rodene Szabo, Ova je porodica uTeSanj doselila iz Vudje Vesi kodLjutomera u Sloveniji. Rudolf je osnov-nu i srednju naobrazbu stekao uSarajevu, a pr irodne je znanost istudirao u Zagrebu i Beogradu gdje je1925. godine diplomirao. Od 1926, do1929. godine sluZbovao je kao suplent(pomo6ni predavad) na Prvoj mu5kojgimnaziji u Sarajevu, nakon dega jepresao u Zemaljski muzej i kao sekretardjelovco do 1941. godine. Potom jeobnaSao du2nost direktora DrZavnetisl(are u Sarajevu, sve do preranesmrtikoja je nastupi la 29.1 1 .1 942. odposljedica tifusa.

Kao sekretar Zemaljskog muzejaRudolf Zaplata je saDokom Mazalidembio glavni realizator m-uzejske Galerijesl ika (28.12.1930.). Zeledi obogat i t igaleriju, zaplata je tragao za arhivom

dasopisa "Nada". Kada je, naimg,"Nada" prestala izlaziti, cio njezin arhivpredat je Zemaljskom muzeJu, a u ar-hivu se nalazio veliki broj umjetniokislika Sto ih je "Nada" reproduciiala nasvoj im stranicama ci jelo vr i iemeizla2enja (1895-1902). Slike su bitespecijalno narudivane za ,'Nadu,,, aradili su ih najvrsniji onodobni umjet-nici. Konadno, Zaplata je u jednoine

Po,qrunry pronasao taj arhiv, pa je broj-slika Galerije Zemaljskog muzeja sdoko 150 uvedan na 435. On i Mazalidvodili su Galeriju bez ikakve naknadeod osnutka pa do 1941. godine. Kon-tinuitet djelovanja muzejske Galerijepredstavlja Umjetnidka gaterija BiH](oja je osnovana 1948. i preuzela svenjezine slike.

Pored velike zasluge koja mu, dakle,pripada za postojanje muzejske ipotom Umjetnidke galerije, Zaptatina jeneosporna va2nost i u kontinuiranomdesetgodiSniem objavljivanju pritoga izprirodnih znanosti i novije povijestiBosne i Hercegovine. I za ovaj vidZaplatine aktivnosti, pored njegovaznanslvenog af in i teta i zavidnenaobrazenosti, ponajvalniji momenatjeste pronalazak "Nadina" arhiva, kao ipolo2aj sekretara Zemaljskog muzeja.U arhivu je, naime, uz slike prona5ao iveliki broj valnih povijesnih doku-menata koje je strudno obradene ob-jelodanio u periodici, a i Muzej mu jepruZao mogudnost da dospije do br<ij-nih vrjednih izvora na osnovu kojih sunastajal i n jegovi histor iografskitekstovi. Zaplata je pratio i arheoloskaiskopavanja u Bosni, i o tomeizvje5tavao, najde56e u sarajevskom"Jugoslavenskom listu"; objavio je ijedan brojpriloga iz prirodnih znanosti,medu koj ima su najvredni j i , ,RibeSarajeva i okol ine" (sa ZdiavkomTalerom) i "Ptice Sarajeva i okoline. ob-javl jeni u "Glasniku Zemaljskogr_n.uzeja"; dvije znadajne bibliografije(" lnhaltsverzeichnis der Wis-senschaftlichen Mitteilungen aus Bos-nien und der Hercegovina" i "Pregledsadr2aja Glasnika Zdmatjskog muZeja.u pgrajevu od 1889-1937, god. (t-XLIX)", te niz drugih aktuelnih-napisb.Pored "Jugoslavenskog lista" i ,'Glas-nika Zemaljskog muzeja" suradivao jeu_"Vedernjoj posti", "Jutarnjem listri","Glasniku Etnografskog muzeja, '(Beograd), "Croatia sacra',,,,Jutru.,"Novom Beharu", "Napretku',,,,Politici,,,"Gajretu", "Narodu", "Glasniku Jugos-lovenskog profesorskog druStla","svijesti", "Hrvatskoj smotri",,,vrbaskimnovinama", "ZadruZnom glasniku,,,"Franjevadkom vijesniku', etc. Njegovabibliografija broji oko 250 j€idihica(neobjavljena, uradio ju je autor ovogtel(sta). Amtr BRKA

TESANJSKE RATNE NovINE 5. ofrtobar/l istopad agg'.

H'STORIJAT JEDNE PLJAEXE

U predratnom bosanskohercegovadkomparlamentu jedna od vrui ih tema bi la je idenacional izaci ja zeml j i5nj ih posjedaoduzetih od sel jaka u periodu od 1945. do1 953. godine, pitanje koje je potencirano odfa5istidke SDS, dijim rjeSavanjem su nas-tojal i ispuni t i jedno od predizbornihobe6anja. U tom politidki te5kom trenutku zaBiH ovo pitanje bi lo je sekundarno, al i 6e uperspektivi nove bh. drZave morati naiisvoje mjesto da bi se konadno rijeiilo napravedan nadin. Agrarni problem se javljakao hronidni kompleks i u prvoj i u drugojJugoslavi j i , i mada su ga oba rei imasmatrala rijeSenim, on je ostao kao teSkobreme bosanskohercegovadko j driavi.

Kada retrospekt ivno pogledamo, usoci jal ist idkoj Jugoslavi j i , nakon drugogsvjetskog rata, pr istupi lo se odmahrje5avanju sel jadkog pitanja, U okvir imatada5nje politike, a na osnovu "Zakona oagrarnoj reformi" iz avgusta 1945. i maja1953. pristupi lo se nacional izaciJi zemlje odveleposjednika, banaka, crkvi, zemljorad-nika i drugih, dime je stuoren zemlj iSni fond

od oko 1.800.000 ha zemlje, ostavljaju6i uprivatnom vlasniStvu maksimalno 10 - 15 haobradive povr5ine. Po uzoru na sovjetskukolektivizaciju, zemlja je podijeljenja pol-jopr ivrednim dobr ima, zeml joradnidkimzadrugama i bezzemljadima. Apsolutno jesigurno da se ovom reformom i5lo u kraj-nost, da su brojni seljaci, ali i vjerske in-stitucije (poput vakufa u BiH), drastidnooStedeni, ali je ta driava vodila istu politikuprema svima, bez obzira na naci ju, odnosnokonfesi ju. Dakle, ova reforma je imalaideoloSki karakter, za razliku od predhodne0 919-1 931 .) koja je imala nacionalni karak-ter i druge ciljeve. U novoformiranoj drlaviSHS (1918.) na izvjesnim di jelovima njenogteritorija, ito u BiH, Makedoniji i Sandiaku,zatedeni su feudalni druSveno-ekonomskiodnosi, u Dalmacij i kolonatski, a uVojvodinii Slavoniji kapitalistidki veloposjednidki sis-tem. Bi lo je razumlj ivo da ie vladaju6ikrugovi u Beogradu pristupit i ukidanjufeudalnih odnosa, jer su to nalagal i i viSipolitidki interesi.

Ve6 6. januara 1 91 9. godine regent Alek-sandar donosi proglas koj im sel jacima

novcu, a polovinu u obveznicima sa 4%godiSnje kamate u roku od 50 godina.Naialost, stuarnost je bila drugadija, ier zabitisanje driave Srba, Hrvata i Slovenaca,odnosno Jugoslavi je, prema biv5imzemljovlasnicima f inasi jske obaveze nikadnisu ispunjene.

Tek 5to se pitanje kmetskih seliita rijeSilo,ovako - na hajdudki nadin, dime je 566.000ha zemlje pre5lo iz muslimanskog u uglav-nom pravoslavno vlasni5tuo, vjestadki senametnulo pitanje begludkih zamlji5ta. Kakoje trebalo zadovoljiti nezasite apetite mjes-nih interesenata, dobrovoljaca iz 1. svj. ratai kolonista, uz blagoslov reiimskih politidkihstranaka (Radikalne i Demokratske), uSkupStini je 1928. g. proguran "Zakon obegludkim zemlj i5t ima u BiH' koj im seomogu6uje legalna ot imadina novih 400 hi l-jada ha zemlje od Musl imana, Sto jenezabiljeieno u novijoj historiji. Kao i proSliput., vlada se obvezala da plati oditetu uiznosu od 500 mi l iona dinara, p lus 50mil iona za oduzete 5ume.

Koliko je vlada drZala do svoje obaveze -svjedode brojne obveznice kole se mogu

Agrarna politika u BiH u XX stoliecui niene posliediceobe6ava da 6e zakonskim putem dobit izemlju, a koju su t i ist i ve6 nasi lno zaposjel i .Ubzo posl i je, 27. lebruara 1919. godine,doni jete su "Predhodne odredbe zapripremu agrarne reforme" koj ima se: a) ras-kidaju, gdje postoje, uz "pla6anje od5tete",feudalni odnosi; b) ekspropiSu, uz naknadu,svi vel iki posjedi, a vel iki Sumski kompleksiprelaze u vlasniStvo driave, takoder "uznaknadu" tadaSnjim vlasnicima.

Kada se reforma podela provoditi, u BiHje zatedeno oko 1 13.000 sel jadkih porodicau kmetskom, a oko 55.000 porodica ubegludkim agr. odnosima. Koriste6i stanjeanarhi je, kmetovi su joS pri je dono5enjapomenutih "Predhodnih odredbi" prestal iizvr5avati obaveze i zauzimati zemliu.

Gotovo cinidno zvudi da se beogradskireZim "Uredbom o { inansi jskoj l ikvidaci j iagrarnog odnosa u BiH" 1921. g. obaveznoisplat i t i b iv6im zemljovlasnic ima255.000.000 dinara, i to polovinu u gotovom

na6i po seharama bivSih begovskihporodica ko.je je ova besprimjerna pl jadkadovela na prosjadki 5tap.

Agrarnu reiormu u BiH, koja je zakl judena"Zakonom o l ikvidaci j i agr.ref." 1931 . 9.,promatrajmo kao segment globalnevel ikosrpske pol i t ike koja tei i real izaci j iplana prodora na zapad u duhu -Nader-tanija". Sredstua za ostvarenje tog plananisu se birala, pa se ve6 pomenutomotimadinom do5lo do "gruntovno tadnih"66% srpske zemlje u BiH, a u nesrpskimkrajevima taj se plan ostvarujekolonizaci jom jedinog pouzdanog elementare2imu - srpskog. Tako se samo u Vojvodini(Juina Ugarska) do 1992. kolonizira 20.000srpskih porodica, a na Kosovu i Makedonij inovih 13.000 porodica

Sta loi na kraju redi'l jedino moida jo5di taocu ponudi t i ovaj tabelarni pregledvjerske strukture stanovniStva BiH koji biegzaktnim .podacima trebao posluZit i kaoargurnent prot iv suludih ideja o podjel i ovediave:

Jasmin MANDZUKIC

Muslim. Pravosl. Katol.1 879 1 910 1 879 1910 1829 1910

Saraievo 14444 18460 8450 698 17224

Travnik 3442 2750 576 674 t455 2725

B. Luka 4474 6588 1893 3694 1 066

Mostar 6421 3026 4518 1 366 4307

t{ije tffidoiekao,ct;ni devetnmltu

Y.}-

Od prvih dana okupacije Tesliia od straneekstremista zabranjene SDS, ratnim djestvimaozbi l jno su bi la zahvaiena sela OraS iDZemilid-Planje. I upravo iz ovih sela kretale suu svijet prve pride o zlodinima Sto ih i danasdini agresorska vojska. lz OraS-Planja do nasie dopyl4 vrlo brzo i priia o pogibiii AMIRAKADUSICA, prve Zrtve bezumnoo rata u ovomselu. A on, Ahir, 6ak, nije dodekaio da proslavini svoj 19-ti rotlendan, ler ga le reski rafalagresosrkog vojnika u reionu Vrtada pokosio,ne doanoliv5i da ovaj divni dje6ko zapodetumladost odZivi, kao niz generacija priie niega.

Sa Amirom su oti5li i svi nedosaniani snovio ljepoti Zivota koieg ie prakti6no po6injao.Ugasio se i tihi plami6ak tek zapo6ete liubavisa vr5njakinlom iz istog sela. Domovina gazvala, i on joj se predao sav!

LAKA MU CRNA ZEMLJA, i hvala mu zatrenutke radosti sto ih je svolim bliZnjim i namadanvao.

R.B.

t;S/rN.rSKE ITATNE NOVINE 5. oktobar/listopad 1992.

lz: br.2 str. 8-9ttiT ERViEW: Akademik Ou$nru elLAHozc

... o';aj sukob, ovaj u2asni rat nevodi se toliko zbog konflikta izmeduSrbije i Hrvatske, ili zbog Srba uHrvatskoj. Ovo je rat zbog Bosne iHercegovine. To je prida stara stogodina, moZda i vi5e. Ta je Pridaaktuel iz i rana uodi Ber l inskogkongresa kad je Turska povladilasvoje jedinice iz Bosne. Onda je topitanje ponovo aktualizirano kad jeAustro-Ugarska uspostavila protek-torat nad BiH.

oaa.. . Austr i ja je BiH bi la s ja jno

rjedenje, i uop6e je tragedija Sto seraspala. Jer, da nije bilo raspadaAustro-Ugarske, mi bismo izmedudrra rata moZda spasili Evropu odkatastrofe. Nestala je, dakle, tam-pon-dr i6. . ,3 izniedu Rusi je iNjemaike, u kojima je do5lo dooobjeCe krvolodnih ideologi ja -faSizma i komunizma, i katastrofa jebila neizbjeZna Ne moZemo sadagovoriti, 5to bi biio kad bi bilo, alijasam ubijeden da je ovaj sukob ubivSoj JuEoslavi j i prvenstvenozbr:g Bosne i l ' ' lercegovine iKosova,

otorl kontel.stu re teze da je jugos-

ii:veristuo pi'cpalo, ja sam bio sv'iestan da su lt4usiimani do5li dotoga da su se oblikovali kao nacija.Ono 5to je sad norro, tc ie da ce tamusl isranska svi jest b i t inerrnc;rerlivo veca poslije ovog rata,

LIST ZA SLOBODNU)SNU I HETICEGOVINU

Ovai 6e rat islsovatiMuslimaneljuto gvo2de u delik. To je prirodanproces, kao Sto 6e prirodan proces,u buducnost i , b i t i pretvaranjeetnidkih granica u tehni6ke granice,ali to je dalja perspektiva.

Sto se tide Muslimana u bivSojJugoslaviji, to je bio svijet koji je,tako da kaZem, " lepr5ao". Tonjihovo "leprSanje", koje traje odPrvog svjetskog rata, sastoji se utome da su bili stavljeni u politidkeprilike, u sistem, u odnose koji imnikako nisu bili dopu5talida se os-lone na svoje noge. Onda je doSaosudar komunistidke ideologiie koianije priznavala religiju i nacije kojaje uzela religijsko ime. To je velikiparadoks.

E, sada, moram re6ida su nakonDrugog svjetskog rata u Bosnidominirali Srbi, ito izrazito. Jo5 do1989-1990. godine oko 80o/o milicijebilo je u rukama Srba. Ne5to ie boljibio polo2aj Muslimana u odnosu naHrvate. Na mostarskom PartijskomSavjetovanju 1 965. godine, CvijetinMijatovi6, u tada5nje vrijeme guber-nator i apsolutni vladar BiH, duv5ipodatke o tome Sta se radilo u pos-lijeratnoj Jugoslaviji, doslovno jerekao: "Kao Srbin, moram re6ida jeovih dvadeset godina bilo teSkoizdrlati i biti Hrvat". Muslimani suse, datako ka2em, malo bili"Slepali"uz Srbe, ali se 1965-1966. godinepostavi lo muslimansko pitanje.Naime, Muslimani su postali real-nost, a Bosna je postajala popri5tesukoba izmedu Srbije i Hrvatske.Toga su iTito i Kardelj i Bakari6 biliduboko svjesni, i savjetovali subosanskim rukovodiocima da se nedaju. Bio sam prisutan kad jeeakari6 jednom rekao Brki6u, Poz-dercu i Mikuli6u: "Ne dajte da vamavladaju, budite samostalni. Ne dajtese ni Beogradu, ni Zagrebu."Na.ravno, Zagreb nije vladao, ali suse paralele pravile. I onda, oni sushvatili da ne treba vi5e pu5tati

druge da odluduju o sudbini Bosne,itad je sve podelo . Ovo je, dakle,nastavakl tog kontinuiteta.

LJILJAN: Vratimo se ratu uBosni i Hercegovini. Kao i mnogoputa do sada medu narodni sulaktori na sebe preuzelirjeSavanje odredenih pitanja naovim prostorima. lz bosanskogugla, medunarodna zajednicadjeluje sporo i ne previSezaint eresirana da zaStiti Bosnui Hercegovinu. Kakoobja5njavate ovakav odnosZapada prema fizidkomistreblj ivanju Muslimana kojeSrbi provode ve6 dule wijeme?

Dr. BilandZi6: Morate znati da tupostoje dvi je poli t ike. S jednestrane, Bosna i Hercegovina jepreko no6i od strane Amerikeuvedena u Ujedinjene nacije, da bise za5titila Bosna kao drZava. Jer,Zapad ima jednu strategiju saniran-ja cijelog Balkana. Vodite raduna daje na Balkanu dosad bilo desetakratova. i da oni Zele oduvati ovenovostuorene drZave, i Srbiju svestina te njene granice, sa tendencijomodvajanja Kosova. S druge strane,na Zapadu ima ne mdo onih kojismatraju da bi stuaranje neke vrstemuslimanske drZave u Evropi bitnoporemetilo odnose u svijetu. Kolikosu u pravu? Tu se oni veZu na ten-denciju fundamentalizma, na 6in-jenicu da musl imanski modeljednog lrana, ili lraka, nije kom-patibilan s evropskim modelima.Dakle, tu je ta dvostruka politikakoja ne6e dozvoliti stvaranje nekedrZave koja bibila dZamahirija, ve66e traZiti da to bude jedan drugadijimodeldrZave, kao npr. Turska. Srbiigraju na tu kartu. Zeie optuZiti Mus-limane za stuaranje 6isto islamskedr2ave, no ta im karta nije jaka.

Razgovarao:-Ahmed BURIC

,,.--,nego Stc 1" 1'r,,u do ovog rata. Ovaj

ffif e"7"t njih iskovati, kao iipocl6eki6d

TESANJSKE NATNE NOVTNE 5. oktobar,/t istopad a992.

RAHMETULLAHI TEAI.ARAHMETEN VASIA!

sAMrR (ATTFA) RAMtc

Piiu6i kahvu ispred kuie oca/tifa, uJelahu je poginuo Samir Bami6. Cetnidkagranata ie ovom dvadesetsestogodisnjakuuskratila pravo na Zivot.

S pravom se za Samira u Jelahu govoriloda le u krugu progresivne mladost ibosanskohercegova6kih buduiih dana.

Bio je zaposlen u Njemadkoj. Slu5ajuiiviiesti i razgovarajuii sa svojima o stanju uBosni i Hercegovini, u tutlini nije mogao naiiduSevni mir. Nakon razmiSljanja, kada se unjemu nesto naglo prelomilo, odludio iekrenuti za Bosnu i tamo sa svoiima duvati tloza budurji mir du5e svoje. Kuplo je komplernu ratnu spremu i po dolasku se odmahprijavio u 6etu koja je branila KriZ i Bosnu iHercegovinu.

Val lda po struci (zavr5io tehnidko-gratlevinsku i I stepen arhitekture) vi6anstvaraniu, n i je mogao drugadi le negoudestvovati u stvaraniu slobodne i sasvimqrug1,6j i9 Bosne i

'Hercegovrne nego

oosadasnre-Samir jb volio ljude. Znam to, jer sam mu

ilidni prijatelj bio. Ljudi su volleli Samira, jerje volio s njima pridati i ozbiljno i Saliti se.

Posebno se volio druZiti i ne znam Sta sveniie volio ...

Kada sam mu bio na dZenazi, njegovbabo Atif, grletli me, rekao je:

"Nema vi5e moga Samira". Pogledao samu odi starca. Bile su pune suza. Njegovadetiri sina, sada tri Ziva, pripadnici su AimijeRBiH.

Znam da bi Samiru bilo krivo ako ne bihnapisao da ie oti5ao Allahu na istinu i da iebio vlernik (bio jedan od najboliih polaznikavierske pouke u Jelahu).

Zbog toga, Samire, tvoja raja, koja nezaboravlia raiu, Zeli rahmet tvojoj du5i.

-F.HRVICPapcima iemo stati ukraj. Tebe radi i

na5e Bosne i Herceoovine.

ZABAIrAI''Moida 6e neki poslije ditanla ovoga dlanka

re6i: "Ma kakvi Miljanovdani i njihova igranka, toje nemogu6e u ovim uslovima, Sto iz bezblednos-nih razloga, sto zbog nedostatka elekrike".

Mogu<!e, sigurno je moguie, ako ne vjerujete-doalite u Sakaliie u Doniim Miljanovcima.Uduboko ukopanoj Mehinoj magazi , svakogdetvrtka i ponedielika naveder, uz romantidnuprigusenu svietlost sviieia, uz gitaru, harmonikui bubnieve, vrlo uspje5no se izvodi 6ak i audicijaamatera pjevada. Tu su Nerko harmonikas, zatimNihad gitarista koji ne Zeli pustiti avaz, da bi svidobro duli, a, Bogami, tu le i bubnjar Samir kolipo nekoliko puta za jednu zabavu slu5a opomenegazdarice Smajile da malo lakse udara, jer se,kako to ona kaZe:"Plajho duju ti bubnjevi", a idjeca joj ne mogu zaspati do dugo u noi.

Sretnici kojimasmlena ne pada u ponedleljaki detvrtak nave6er mogu slobodno, ali na svoj riziki bez naoruZanja, opustiti se u dfu5tvu djevojakakoie su ios uviiek ostale privrZene domu idomovini. Jedina prepreka da se prisustvuieovom spektaklu ie Muio koii pored vrata magaz-nih, sa kapom u rici, naplaiuie ulaz u magazu.Ulaz ko5ta iednu, a kad ie audicija dak dvije

tZ PROSLOSTI MOGA KRAJA /5

slike, na kojoj je motiv bio Reka seoska

30.6458.5453.152

56z52I

5

idila, a u prvom planu iedan teZak.Slikar je, poslije otvaranja izloZbe, pogaleriji traZio svoje sugradane. Zalelioih se. Da ih vidi i poprida. Susret je biosrdadan, pri iateliski: l onda ieddn od

IZ MEHINE MAGAZE

NErrRIJEMEcigarete, Sto je vrlo popularna cijena.

Cjenovnik je isti za sve, nema Mujo obzira rriprema svom komandilu voda, a ni prema koman-diru 6ete. "Plati, pase klati", kaie simpati6ni Mujo,zbog koga su i prisutne mnoge od ovih dama.

Ne, nisu tu prisutne samo dame ima tu ibranilaca, i starijih iena koje su poieljele dapoigraju kolo, da se nasmiju novokom-ponovanim Nihadovim tekstovima.

KaZu da su im dosadi la skloniSta isvakovedernje l ju5r5idbe kukuruza. Kad jekomanda imala svu pojavu na dnevnom redu, izbezbjednosnih razloga su sprije6ili okupljanje, alikad su na lice mjesta do5li (mladi neoienjenikomandir 6ete i njegov bezbjedniak), nisu imalisrca da ih ometaju nego su im se 6ak i pridru2ili.

MoZda sve i jeste zabava u nevrijeme, ali akobranioci nemaju drugog nadina da provedu dugeseptembarske noii, onda nek ih provode uMehinol magazi, uz djevojke i Nihadovu muzikubez plej-beka.

A svi smo mi sigurni da 6e vrlo bzo doiivrijeme da zabava ne bude, n.Eji"JXr","

NESTo o PoRIJEKLU STANovNTSTvATESANJSKOG KRAJA

U narednih nekoliko nastavaka oisalCu o ovoj problematici koja je veomaSiroka i mo2e bi t i predmet nekekompletne knjige (studije). Takodjerznadaino, Neki mi zamiere sto oproslosti moga (naseg) kraja ne pi$emhronolo5ki. Mislim da bi to bilo zamor-no za eitaoce, a nemam ni vremena datako radim. Vr i jeme je dragocjeno,kako ono pro5lo tako i ovo sada5njepogotovo. Osjedam za potrebno dapreprieam jednu dogodovstinu, bitnu,dini mi, se za ovaj trenutak. Jedan poz-nati trancuski slikar (ime za ovu pril ikunije bitno) na svoju prvu izlo2bu slika uParizu pozvao je i svoje ugledni jemjeStane iz neke provinci je. L judi ,punog srca, dosli. Kada su vidjeli ugaleri j i da se po mnogo 6emu razlikujuod drugih uzvanika, nado5e sebi mjes-to u jednom uglu galeri je, ispod velike

sugradana pr imjet i da na jednomteZakovom opanku (na slici, naravno)nema pertle. Sretan zbog dinjenice daje dovjek tako detaljno pogledao sliku,'lmajstof' ga javno pohvali. Osokoljenpohvalom, 6ovjek pode dal j i , svojkomentar o slici. Slikar ga potap5a poramenu i reee: "Ne dalje od opanaka".

Eto, toliko o tom slikaru i njegovimsugradanima. A sada o predmetupisanja.

Podrudje op5tine Te$anj prostire sena 223 kilometra kvadratna nizinskog,biago brdovitog zemlji5ta sa srednjomnadmorskom visinom od 300 metara, anajvedom do 680 metara. U jednom odranij ih pisanja naveo sam od kad je naovom tlu bivstvovanie. NeCu ponavliati.Za ovaj broj na6eg'"Trn-a" havest'Cusamo rezultate - distu statistiku. od tripopisa stanovnistva. Revnosna i oz-

bi l jna popisa. Nedukomentarisati.

Prvi popis je iz1879. godine kada jena podrueju dana$njeoost ine bi lo 11.340stanovnika. Evo kakose ko izjasnio:- Muslimana 8.'197- Hrvata 1.855- Srba 1.288

Slijede6i popis kojinavodim je iz 1981 .godine kada je naovom prostoru Zivjelo43.692 2itelja, i evokako su se tada izias-ni l i :- Muslimana- Hrvata- Srba- Crnogoraca

- Makedonaca- Slovenaca- Albanaca- ltali jana- Madara- Niiemaca 5- Roma 66- Rumuna 3- Slovaka t- Turaka 1- Ukrajinaca 2- ostalih 2: neopredijeljenih 73- nepoznatih 157- Jugoslovena 939

Tredi popis je iz 1991. godine kad jena ovom prostoru evidentirano 48.390Zivih ljudskih bida. Evo opet kako su setada izjasnil i:

- Muslimana 34.938- Hrvata 8.952- Srba 3.078- Jugoslovena 1.038- ostalih 384

Rekao sam da nedu komentarisati.Jedino da skrenem paZnju na dinjen-icu da je u ovom rasponu izmedu tripopisa broi stanovnika vise neoo udet-Voiostrudeh. Na istom podrudjf. O raz-voju naselja i porjeklu - migracijamastanovni5tva idudi out,

nastavlja se Rifat KANTIC

ANJSKE NATNE NOVTNE 5. oktobar/llstopad r.992.

ZENICANIMA KAPU DOLJE

ZRACI SVJETLOSTI KROZ OBL^A,KE I'IMAZenica se u vrijeme domovinskog

rata bas pokazala u pravom svjetlu. A,sasvim iskren da budem, nisamprevi5e bio odu5evljen ovim gradom .Smetali su mi njegovi prljavi krovovi,kolutovi dima izagadena ri jeka Bosna.Uz to, Bog mi tamo nikoga nije dao-niod rodbine. Nisam se, dak, u mladostist igao ni da zagledam u kakvuZenieanku. A neko je, i ne pitajudi me,put za Sarajevo jednostavno izmjestioiz grada, tako da smo se Zenica i jace5to sretali, vidjeli, i po pravilu ostajelina distanci. Tako jednu, dviie, pet, pa20 ivi5e godina.

I da nije bilo rata (dabogda ga nikadne bilo) i komunikacijske blokade svihvrsta, Zenica i ZeniCani opet bi mi bilidaleko. Ovako, desi se ne2eljeni rat.Moj prelijepi grad opkoli$e "Sumski raz-bojnici", prekidose nam uobicajeneputeve i onemogudi5e veze ljudima izdrugih mjesta, a meni se ukaza put uZenicu.

lstina, u tom gradu Zivjeli su rnenineki poznati l judi. Njih nisam tra2io.Uputio sam se ondje gdje bi svakinovinar - medu svoje. A moji su bil i uRADIO-ZENICI.

Prvi kontakt ostvario sam sa direk-toricom Medinom Delibasid i toncemSalihom Hamzidem. Pruoq dana veCsarn bio"na ti sa Bogoljubom ll idem,Zlatom Sehid, Jovom Dragidevidem,Sefom tehnike Mirsadom Diz-darevidem, Kosavkom Petrovid... Vrlobrzo sticao sam nove prijatelje: lgora,Aidu, Nevenku, Indiru, Dijanu, lvicu,

Senada i nesto kasni je pr ist ig logAdamira. Vrlo srdadno sretao sam se isa Azrom i Rud2ijom, te Lucom. Pos-redstvom tehnike zeniekog. radija i uzlidno angaZovanje uposlenih, podeosam slati u svijet istinu o na5em gradu.Krenula su i prva gostovanja uprogramu Radio-Zenice. Spoji l i smozajednidki neke pokidane veze,dovodili mnoqe Te5niake iz Zenice uprostor ove kICe. I pomagali im. Nikood 35 uposlenih nijednom rijeeju nijepr igovor io na moju komotnost.Naprotiv, sticao sam dojam da sam zaniih sve manje kolega iz tamo nekogmjesta, ve6 da sam jednostavnonjihov.

I ulazio sam komotno u studio sakolegom ili bez njega, i odgovarao naljudske upite, dijelio savjete i uputstva,informisao ... O broju priloga koje samposredstvom zenidkog studija pros-lijedio Radiju Bosne i Hercegovine -sada razmi5liam. Znam da ih ie bilopuno i da sd mi u njihovoj redlizacijipomagale druge zeniCk e kolege.

ZeniCki Radio kumovao ie tekzaCetgm priiatqljstvu teSanjskog TRN-ai NASE RlJECl. Saradnja ove dvijenovinske redakcije tek je krenula, akolege iz TRN-a pune su hvale za onoSto za nj ih dini ponajpr i je RusmiraTerzid, te kolege iz BHM agenci je:Zeljko, Faruk, 25rko, Zlatan, Gbrdana,Tanja, Neso...Upravo oni pomazu dasve ono izredeno na Radiju BiH, Radio-Te5anj, Radio-Zenici, ry BiH, ZETEL-u,ostane zapisano crno na bijelo.

. SttuirlfFilif'f,firil,,:.:JX

ipffinFiilililsl$iii:::iitrJltiiiii$itt

::i:Isfft!iSIi:ZCnlBefill

tlfit:Stbi

I Te5njaci su ponosni ljudi. Ho6e li zasve udinjeno znati jednog dana da seoduZe? Vjerovatno, da. Mene Sto sel ide - mnogo sam dobio - noveprijatelje, i saznanje da u ovom ratunisam bio sam. Na mene su, to znamsigurno, misl i le kol_ege iz RADIO-zElNrcE i ruaSp RrJECr.

Ramiz BRKIC

Neki 6e se, moZda, i pitati za3to izbog 6ega to Zenidani pomaZu namaTe5njacima. Kod mene dileme, bar tu,nema. Znam da to rade sto su prijesvega svi izvrsni ljudi koji joS od prijeznaju. Sta je .nevolja, a onda Sto su i

TROJICA VETICEXSTVENIH"Zar je bitno gdie se branimo, bitno ie da se

borimo i da svoiim aktivnostima doprinesemoslamanju nepriiatelja',

Kaie jedan od trojice vrilednih momaka koii suoriie nekoliko mieseci stiqli u Milianovce. da bibdinan pristupili u redov-e Armii6 BiH. Naime,hoiu da se zna za trojicu patriota ove mladedriave, koji su, bez imalo predrasuda, i saneiscronim moralom ukliudili se u redove ukojima su svojim doprinosom uspjeli ohrabritimnoge Mi l janovdane. Svoj im iskustvom istrpljivosiu uspieli su organizovati izvidadko "diverzanisko odieljenje koje funkcioni5e kao Svaj-carski sat.

Dakle. ho<iu da se duie za Beou. Tifaqu i Bah-rudina, tiojicu Srebreni6ana koji iu iz Frvabkekrenuli u rodnu Srebrenicu da stanu na branikdomovine i da prenesu svoie iskustvo,pokupljeno u ratu u Hrvatskoj, na'mlade i neis-kusne branitelje nase domovine. Na putu doSrebrenice na5li su se u Miljanovcima, u periodul(ada je kod nas bilo najteZe, kada se za iednupuSku nudilo pravo bogatswo t kada se o vidnimborcima moqlo samo mastati.

Bego i Tifi, dva brata, su bez razmi5liania sebe

I ruU.

SREBRENICA VIA MIL'ANOVCI JahaEi apokalipseOvo je Hamletovsko'to be, or not to be",lli sam ia anahroni6na luda Jorik.lli krajanema - il 'krai je blizu?Dave naSu diecu,Truju rra5u mladost,Sramote nasu pamet,Krdme nase Zivote...Zvadu krvave zalogaje saturnskeOpravliaju krvave sanduke crnim ma.ikama,Okrvavi5e Zagorie, Kralinu. Bosnu - jahadi

apokalipse...I nile ovo knjiSki "kervavi KrleZin san",Nije ovo nostalgidno serpsko'tamo daleko"...Ovo je i Liban, i lrak, i Golgota...Lokve zoruSane krvi.Odvratn-e crne muhe.lznakaiena tielesa,Razruiena stanista.,.Do5li nekakvi "idindi i birindi".Do5li grobari i skakavci, majko...Zaito smo topovska hrana?ZaSto smo kurbani?Zasto na naiim u nama devet pedata?Za5to smo u mi5jim rupama?Je li ljudski glavu u piiesak?Jesmo li bai uviiek "na gubitku"?lmamo svoje Molohe,Mi imamo svoie Arese.lmamo svoje Eriniie,svoie Sardanapale ... ali -Glasaimo za razum iiivot,za mladost i llubav,za kom5ije i oNorena vrata,za liude plemenite i maslinovu grandicu,za paudinu na topovskim 2driietima,za lastino gniiezdo pod krovom,za pcelu I mrava,za miran san...Glasalmo za pun stomakllli iemo oti6i dovraga,..Jer ovo ie biti il' ne biti.ll 'kraja nema - il 'krtaj ie blizu?lli su ovo crni jahadi apokalipse?!

Sefket HAD2|EFENDI6

i sve sto su nosili u borbenim randevima ponudilina raspolaganie ovda5njem kriznom stabu. Kadsam tih dana imao priliku da porazgovaram satroiicom neustraSivih i odvaZnih Bosnoliubaca.imio sam doiam da su Sarlatani ili "nekakvielementi". kako to naS narod kaie.

Malo smo intenzivniie po6eli da se druZimo utom groznom iunu 1992. koleg Miljanov6aninikad zaboraviti neie, po6eo sam zapravo da ihshvatam. Spoznao sam dasu bra6a bili pripadniciHVO-a nepunih osam mieseci, dok ie Bahro biopripadnik HOS-a, dakle - vrlo iskusni momci. Shamjerom da stignu na dobileni godi5nli odmor,uputrlt su se u ranlenu bosnu, goorsnll lm le malopotraiao, ali oni ne mare za tim. Posto ie u tovrijeme bilo posramotno otidi iz Millanovacaodvainol osobi, rileSili su da ostanu kod nas i snama istraiu do kraia. Hvala im na svesrdnoipomodi kojir su njih tioiica pruZili uplaSenim.Milllanovcanrma, nvata lm na morarnol poorscr Kolaie za mnoge oci nas bila u to vrijeme neophodna.Hvala im na smirivanlu situaciie koiu su vrlouspjesno svojim ostankom postigli.

Esad AHMIC

I J! 5a6RO.w r {l^rc!

tp lli ilxlA-

1i

,l:

r{.! f6 :m{6t

Pismo bivSem drugu

rr5ax.rsrE RATNE NoYTNE

MoZda ovo pismo nema smisla, jer ga Tinikada ne6e5 proditat i , al i ono ni je niSta uusporedbi sa onim 5to osje6am dok Tipi5em, a poku5at 6e ublaiiti tupi osjeiaj 5toTi prije nisam rekla u lice da si me pre5ao iokrenula Ti lecla, moZda bi to onda neStoznadilo. Sada...

Na podetku te pitam ho6e l i mi tvoj ibradati sunarodnjaci dopustiti da ostarim?Da gledam svoju djecu, radim svoj posao,gradim kudu, vol im i ivot, ispunjen svakod-nevnim radostima i tugom i onim sada slat-kim nerviranjima: za5to kafa nije prokuhalana vri jeme, ima l i dovol jno za joS ponekog,na koga je red da se kod njega popije?...Sve se vi5e boj im da mu to ne6e dozvol i t i ,jer, dok ovo piSem,'tvoj i" gadaju moj grad,mahalu, ku6u, gadaju, "moj" druie, nadedjetinstvo koje je bilo malo je reii lijepo.

Nisam jedina koja bi mogla da t i pi5e,mogao bito udinit i bi lo ko od naSe raje, rajekoju si lagao, pa napustio i , evo, sada iel i5da ubi ja5. Kaiu l judi da se ona pravaprijateljstva ne zaboravljaju, postaju samojada i dubl ja. Tako je bi lo i sa nama, nekadbi u Sali rekl i kako ie se naSa djeca druZit i imo6i re6i: "Na5i su starci iSl i zajedno u5kolu".

Smijali smo se kako nas ne6e mo6i pre6i.lzmiSljajui i hi l jadu i jedan razlog za5todvica iz matematike i otkud tol iko brojneopravdanih dasova. ZavrSavajudi prav-danje teatralno rijedima:" Nastavnik me nevol i , razrednica me smisl i t i ne moZe".

Ne sje6am se da nas je iko od na5ihnastavnika udio da ubi jamo, kol jemo,pl jadkamo i pal imo, a, eto, Ti se sada baviStim uZasnim radnjama. Ako te nisu udi l inj ima u 5kol i , jesi l i ih upoznao kada bipreko raspusta oti6ao kod bake u Stanare,od koje si znao doniieti divne kolade. Nemavi5e kolada iz Stanara. SaljeS mi poklonekalibra 155 mm, poklone koj i odnose i ivotena5ih drugova fivojih bivSih), ruSe grad zakojeg si rekao da Zivjet ' bez njega nemoie5.

Nema Te u Teinju ve6 pet mjeseci, tolikosi izdrZao bez darSije. Zamijenio si darSijsku

5. oktobar/ l is topad 499r, .

kaldrmu za cestu poprskanu krvl ju nevinihl judi . Mogu misl i t i kako Ti odi s ja jeZivotinjskim sjajem, mnogo jade nego ondakada si pridao kako granate pada.ju noDubrovniku. Sje6am se da smo se ondaskoro posvadali . Bio je septembar 1991 .godine, gorio ie Dubrovnik, meni su bi l iispitni rokovi. Ti si bio na odsustvu iz "one"vojske, nisam htjela izgubit i druga zbogtamo neke pol i t ike, i Ti si se sloi io da nasni je briga za tamo nekima.

Sada je septembar 1992. godine, gadaiopetjedan stari grad. lzgleda da probudenadestrukcija u tebi traZi zadovoljstvo u nekoizapalienoi qradini i l i sahalkul i .'Cujem,'t iTesticu si, tudei, ubi jaS, kol jeil jude. Kako smijeS oduzeti i ivot dovjeku,priberi se, na svi jetu od l judi niko nemapravo nato, davno pri je i mene iTebe, nekoie za to odreden.-

Moram zavr6i t i p ismo, u skloniStu jeskoro ci jel i komdiluk, Jedna nana poluglas-no udi i moli Al laha da nas saduva i sakloni,u jednom uglu igra se remi. Zna5, cl jeca seviSe ne igraju kl ikera, ne troSe dZeparac zasl idice nindia-kornjada, ovih dana skupljajugelere, igraju se neke ratne igre.

A ia? Pi5em

RAT JE, TBEBA ZABILJEZITI

Bio sam na prvoiborbenoi liniii

Peti je mjesec da su ljudi pod kiiom kur5uma igranata iz orucla svih vrsta i kalibara. To su i ljudiiz rovova sa prue l in i ie, mladi branioci svogzavilaia i svoje nedjeljive domovine, Republike8ifl. Mladost je to Kaloseviia koja odolileva6etni6koi naiezdi .

ivrstb obrana na prvoi l in i j i Kalo6evir ia iPutesiia nile nikad popustila ni milimetra, megoje svaki dan dvriia i sve broinija. Sa mladim'braniocima Kalo5eviia tJruiim s6dva mieseca. Tosu divni momci, a kada je u pitanju odbrana - snjima nema 5ale. Dok sam s niima u dru5tvuosiecam da sam niihov vrsniak- Poznanstvo snjiha mnogo mi je ina6ilo. Liiepo je vidjeti kakosu svi kao jedan. momci ozbilinog shvatanja ipona5anja. Ner ieiu pwog voda je Eso Mervi6,skroman, posten i odvazan. Sami su ga izabraliza svog starje5inu. Za vtijeme koje qam sa niima,pri6alo se o svemu, da je prva linija Zivot ili smrt.Ponudio sam da poclem s njima na tu prvu bor-benu liniju, da okusim Zivot branilaca u rovu,odakle se motri neprijateli i kako se vode okr5ajis njim. Rekose mi: potfi s nama ako te niie strah.Odqovorio sam im da moia glava man je vrijedi odbilo"koie njihove. Dogovo'r jdbio utana'6en i'po5aosam s nj ima. Kada sam se na5ao nadogovorenom mjestu, udinllo mi se da su se

pr i jatno iznerradi l i . Ei lo je Sale ukoloni, sve do braniocima znanogmjesta, gdie su najednom svi za5ut-ie l i . a naibl iZi me Sapatomi-rpozoravao d'a je blizu detniika liniia.Svi su me poglecial i is prstom naustima pokazali za ti5inu. Shvatio samda je czbiljna st/at i osjetio sam kodsvih. brigu za rnene. Tada sam viCio iniihovu spretnost, lako i bezbjednoprebacivanje u vei pcznatim prav-cima. Tada sam vidio rani jenaslu6enu ozbi l jnost svakogbranioca. Gledao sam i uZivao uniihovoj spretnosti. Do5ao sam i ja nared, a ipak i pored truda nisam uspioizvesti onako sDretno kao oni. Pro5aosam sve rovove u koj ima jerasporeden prvi vod. Upoznali su mesa svim m<;guinost ima 6etni6kognadada, a i sigurnosne odbrane.

Ne mogu vanr sve ispridati, ali jasam sada i zadovoljniji i sigurniji. Biosam na prvoj borbenoj liniji.

pismo nekomko me lagao.Lagao da jedrug. Zovume da budemdetvrta uremi ju, nekopjeva pjesmu:

TESANJGRADE, STATI PAPCIRADE!

E moj biviidruZe, ba5, siPdPd^:

AImaELEZOVTC

PODSJECANJA

Lw sAM tzrrnAvTo znamo: svaki grad se po necemu prepoz-

naje, pamti.Bei - Prater, Istanbul - Kapali-iar{ija, London

po magli, Moskva - Lenjinov mauzolej ...E, Telanj, ima jednu ulicu kojoj nije lijepo ime,

ali, ita je - tu ie: S e r a v a.Juie rano idem niz tu Seravu i sustignem dobro

znanog i uievnog komiiju koji je poslije ONOGrata imao podosta nezgoda i odrapio ietiri-petgodina u reitu, to iest zavoru.

- Poranio, komiija?On, ni be. Suti.Ja joi glasnije, moida nije iuo.Okrenu se, pa ie:--Sta ima, jesi I' dobro u ovo ratno nevriieme?Sta iu drugo: ZIV SAM I ZD4AV!Ja kad se komiija razgoropadi:- Nikad viie tako! Jesi I' 6uo?Gledam ga "bijelo", a on nastavi:- Ja sam pedeset h godina bio na Golom otoku,

zadiabe,... Poslije dvije-tri hefte ispitivanja i"drugarskog" ubjedivanja, dado{e nam po iednudopisnicu, da se javimo svojim najrodenijim, ali:napisati samo adresu, tome i tome, a s leda samoto ito ti reie: ZIV SAM lZDqAV. E, pa, zato si menaljutio!

Znaii: ponekad ne valja biti NlTl ZM NlTlzDBAv!

Sm.TERZlc

TESANJSKE RATNE NOVTNE 5. oktobar/l istopad rgg2.

MAJKE,SUPRUGE,SESTRE IKCERI POZIVAJU:

Daite SansuilDavidurt

Gospodo (dZentlmeni) , posmatradi isudi je!

Pozivam vas da budete sudionici, jertako6ete brZe shvatiti smisao neravnopravneutakmice koja se vodi tu oko nas!

Srpsko-agresorska strana ima i oruije iorude, i sama odreduje pravila igre i tude,optuiuje, otima i prijeti, a mi moiemo samoda dekamo da dodemo na red.

Gospodo (dientlmeni), dozvol i te daimamo pravo na iivot, iivot dostojan dov-jeka.

Ako ne moiete shvatiti kao je iivjeti bezvode, struje, distog zraka i svega ostalog 5todini i ivot normalnih l judi, mi, majke l j i l janai pupoljaka, sestre i kierke starih i iz-nemoglih nena i djedova,inval ida, te5kooboljel ih i ranjenih,

POZIVAMO VAS,GOSPODO!

Dodite i sa nama provedite samo jedanmjesec.

Jedan miesec u na5im skloni5t ima ipodrumima.

Jedan mjesec sa na5im "nenaoruianim"Srbima (detnicima).

Shvatit 6ete, gospodo, zaito traiimo daskinete embargo na uvoz oruija.

Shvatit iete ielju da budemo ravnopavniu ovoj utakmici. Ne zaboravite, gospodo,David moZe pobijediti Golijata, samo mune treba oteti "PRACKU"!

Envera (Nurije) MESE

Zavid,ajni t t . l rrb DobojPismo TRN-u svjedocima-bivSim zatodenicima u dobojskim

logorima.Saradujemo i sa zagrebadkim tiskom i radio

postajama.Pored toga, Klub je organiz i rao akci iu

dobrovoljnog <lavanja krvi, prikupljanja podatakaza dodjelu mater i ia lne pomo6i izbjegl imu6enic ima iz BiH, izdavanle uvjerenja isvjedodZbi za iste, a posebno se angaiovao naupudivanju apela gradanima Bepublike Hrvatskeinasim zemljacima u inozemstvu, te ostalimljudima dobre volje koli mogu pomodi svojimmaterilalnim, nov6anim i drugim sredstvima dahitno uputimo pomo6 na5em kraju prije leseniihkiSa kole bi oteZale ili gotovo onemogutiile ledinukomunikaciju sa slobodnim teritorijem opiineDobol.

Naia adresa: Zavi6alni klub DobojZagrebadki velesaiam. pav.6tei:522 883: taD<:527 428

Nadamo se da 6emo uspostaviti saradnju.

Bosna i Hercegovina se ne da!Zavi(;,aini klub Doboj

Predsjednik:Ruzid Tomo

Porno6 Armiii

Dlis:rrn bao, nAsarnkrrls'avica

Ubi ja ju ikol ju ipale,sto ostane u logor zakrenu,a kad treba muSki da se brane,sakrilu se za otetu Zenu.

lmao sam isestru i bratado podetka ovog sramnog rata,a sad osta bez ikoga svogasve zbog ovog rata prljavoga.

Ja sam borac iskusio rata.osveti6u i sestru i brata,oj 6etni6e,crno ti se pi5e,kad me vidi5.tebe nema vi5e!

Kukavico sa Jadrana plavog,5to na moru kraded Bogu dane,5to ne dodle5 muSki da se bori5.5to ti ku6u sada drugi brane?

U Bosni 6u novi dom da gradim,vedra dela, nasmiiana lica,kroz mahalu pnosno da prodem,nisam bio,nisam kukavica.

Ubi ia ju ikol ju ipale,sto ostane u logor zakrenu,a kad treba muiki da se brane.sakriju se za otetu Zenu.

Zavidajni klub Dobol u Zagrebu osnovan jekao udruZenle graclana, na inicijativu gradanaZagreba porijeklom iz dobojskog krala. Klub jeosnovan prvenstveno radi humanitarne dielat-nosti okrenute nasem kraju diji su neki dij-elovipod neprijateliskom okupacijom. Kub koordinirasve djelatnost i na pr ikupl janju i s lanjuhumanitarne i materiiaine pomo6i prikupliene odzvani6nih organizacila: "Caritasa", "Merhameta",Crvenog kriZa i drugih, odnosno od poduzeia ipoleornaca.

Zavidajni klub Doboj u saradnji s Crvenimkriiom i Kriznim Stabom Bosanskog broda uspioje zavidan broj svojih sugradana razmjenom iz-vesti iz pakla Dobol. Obezbijedili smo i transporti privremeno zbriniavanie razmijenjenih ljudi.

Potrebno ie istadi i to da ie otkrivanie istine opostoianiu i tami konc-logora za Muslimane iHrvate u Bosni i Hercegovini pravovremenopotaknuto od strane aktivista naieg Kluba, usmislu organizirania interview-a novinara izzapadnih zemalja(npr. Los Angeles Times, TheWashington Post, The Toronto Star idt.) sa

Biljeli: Hajro PLANJAC

}|ene puotili, babu rnrobili,,,Autobos je grabio pra5njavim makadamskim

putem od Novog Travnika prema Prozoru,kaSplitu i Zagrebu. Covleku koji le stajao iznadmene, kome je ve6 dokundisalo sunce i praSina,ponudio sam miesto da sjedne. Prihvatio ieodmah, bez pogovora. Ja sam ustao i narednihdesetak sati proveo stoleii. "Platio bih ti pitie , alinemam para", rede srameZljivo dok smo izlazili nanekom parkingu radi zastola na putu..

"Ja sam iz Velike Jasenice kod BosanskeKrupe. Jedno ve6e dotlo5e u Gorice, gdle sam setad nalazio, moje komdije, dojuderainli drugovi irezervni milicionari, Drago Jele6, Jovo Lidkovii,Zarko Bundava sa kokardama i uhaosi5e mene.Sabita, Rediepa i Teufika. Ja gledam, ne moguda vlerujem. lstovarise nas u Lusci Palanci, gdjesmo i prenoiili i prve r, ttine dobili, jer, kakoreko5e, mi smo Al i j in i Spi juni" , pr i6ao mi je."Odatle su nas prebacili u OS "Petar Ko6ii" uBosansku Krupu. Tu smo radili tedke fizidke pos-love (ra56i5iavali ruSevine, kopali...). Dobijalismo po lednu Snitu kruha i litar vode na petoricu.S dolaskom noii dolazile su i prvebatine, maltretiranja. Kada su serezervisti srpski vraiali sa rati6ta,ulazili su u Skolu, po nekoliko nasiarodili u hodnike iz udionica ituklipesnicama, bokserima, - palicama,cokulama, kundacima...Tjerali sunas da tu6emo jedan drugoga.Kasnije su dolazili, govoreii: Neznate vi to raditi. To se radi ovako... Tada bi neko od nas nesretnikadobio grdne batine. Dok su nastukl i , ukl iudival i su muziku, i l ipoia;aval i ako je vet i b i laukljudena', govorio je moj saput-nik, tiho, kao da se prisjeia zlodjelasvojih drugara.

"Odatle su nas, gladne Zedne, iizmorene, prebaci l i u logor uDrvaru.

Sjeiam se scene kada su nas transportovali.BedZep nije mogao uii u kamion, jer je bio naizmaku snaga. Ja sam mu pokuiao pomoii.Jebem ti majku usta5ku, ne dirai ga, nek crknegovno jedno, 6uo sam nebiji ljuti glas i istog trenaosjetio jak bol u sljepoodnici, stomaku... Kada sukretali, ja sam leiao na cesti. Svezali su me i6trafali za kamionom oko 150 metara".

Progutao je pljuvadku, oborio pogled i nas-tavio:

"U Drvar smo do5l i u sumrak i b i l i smosmie6teni u kameni6ku Skolu. U 6koli se vednalazilo oko 80 ljudi iz ol(13line Bosanskog Petrov-ca. Tre6eg dana nas postroiiSe u dvoriSte, jednogiza drugoga, sa podignutim rukama sa tri prsta.Citav dan smo prestaiali na suncu, bez vode,hrane ...Sedam zaNoren-ika je, izmoreno gladu,podleglo od sundanice. Ja i RedZep smo ih sah-ranili u zajednidku grobnicu, nedaleko od Skole.Kada smo nosili mrtve, priale mi strazar i trazi 500DEM, a zauzvrat 6e nas osloboditi. Kada samrekao da nemam, opsovao mi je majku i poslaome u zbornicu gdje su me iekala dvoj icazlodinaca. Stavljali su mi glavu, grudi, noge uSarafluk i stezali. lmao sam osjeiaj da neiupre2ivjeti. JoS uvijek ne mogu udahnuti punimpluiima.

Od kako sam otisao, 6to ka:u , u nepoznatompravcu, babo se raspitivao gdie sam. Od nekogpohlepnog komandanta Kudreza300 DEM dobioje informaciju gdje sam isa niim le do5ao jednogdana u Drvar.

Cim je do5ao pred logor, srpski milicionari suga uhvatili i zarobili, a mene pustili. Vratili su meu Sanski Most. Odatle sam se sa konvojem, koiije toga dna i5ao prema Travniku, prebacio naslobodnu teritorilu. Kada sam ugledao bilelu zas-tavu sa ljil janima, srce mi je zaigralo. Nisam mislioda 6u ikada izati iztog pakla. Za ostalu svoiurodbinu ni6ta ne znam. lmam brati6a u Splitu. Kodnjega sam krenuo", rekao mi je ovaj tride-setogodisniak, pokazuiuii modrice po ledima,kao da nisam vjerovao nlegovim rije6ima. UZasnoje izgledao... ier nije bio Srbin, kao oni...

OmeTMAHMWOVIC

TESANJSKE NAfNE NOVINE 5. oktobar/listopad rgg2.

ooSlr su DAPoMocNu: JASMTNKRNJIC IZZAGREBA

domovnice? H.P.

Jasmin Krnji6, dvadesetpetogodisnjiZagrebdanin na5eg porjekla, ovih danaje stigao kao dobrovoljac natesanjsko-teslicko ratiste. Kao iskusan borac(poslije vojne obaveze na ratistima uHrvatskoj proveo je godinu dana)dobro je doSao svojim drugarima sakojima je provodio Skolske raspuste naobalama Usore. Njegovi drugari, sretni5lo je jo5 jedan ljiljan procvjetao unjihovim redovima, puni su hvale zaJasmina.

Kada smo ga ovih septembarskihdana posjetili na ratistu i upitali sta gaje motivisalo da, kao dobrovoljab,lagodan zagrebadki 2ivot zamijeniuzavrel im bosanskim rat iStem,odgovorio je:

"Prije tri tjedna, sa grupom ljudikojima je BiH na srcu, do5ao sam dapomognem. Ja se smatram Bosan-cem, iako imam domovnicu u dZepu, iiz tih razloga sam doSao. Meddtim,zaprepastio me je veliki broj bosanskihpapaka kojisu ostali u Zagrebu, drugimmjestima, a sve sto imaju stekli su uBosni. Odekuju, valjda, da im detnicioslobode ognj iSte. Ponekad sezapitam jesam lija to vedi Bosanac odonoga kojiZivi u Bosni, alitada shvatimda su to papci, neljudi o kojima nijevrijedno ni pridati. Kad se ovo zavr5i, ja6u u Zagreb, a oni 6e iz Zagreba-uBosnu. Pitam se samo kamo-6e bez

obezbiedivati normalniii 2ivot narodana5e drZave. Sve vi5e pbstaie iasno dasamo zajednidkom' borbcim svihugroZenih, bez obzira na nacionalnupripadnost, mo2emo ostvariti zivotdostoian liudi na kraiu 2o. viieka.

To nisu'shvatili joS samo riacionalistii ekstremisti koje vode pojedini slijepivodi koriste za svoje lidne interese,spremni, kada ih iskoriste, ostaviti ihkao izrabljeno orude na otpadnoj

Na dtielu fronta odbrane koieq dr2iodred Sije ovih dana agresor jei ojadaodjejstva iz svih naoruzanja, kako bi,valjda, pokazao svu svoju nemod naSijadkom rati5tu. Agresorle ofanzivomu ovom dijelu ratiSta poku5ao svojimsnaznim djejsWima da pomjeri liniieodbrane. zlatniljiljani naSeg odreda os-tali su na svojim mjestima, prkoseciagresoru, idokazali da i pored mo6netehnike ivatrene modi koju je srudio nana$u liniju odbrane nije u-spiio.

Citava l in i ia odbrane dvrsto ieukopana i za51i6ena, teje i sam agresbruvidio da su Sijani budni i da patrioti-zma i Zelje za slobodom ne manjka,naprotiv. I sada se pokazalo, u ovimagresorskim djejstvima, da je voinik,dobro ukopan i za5ti6en, Siqurnostodbrane. SVe ovo govorim, j6r naSajedinica nije imala poginulih, a broiran-jenih je minimalan. Svakodnevneprobleme koje ima jedinica uspje5norlesavamo.

"zlatni ljiljani" samo traze vise sluha,odgovornosti komandi i uvezivaniasvih jedinica u zoni odgovornosti rialiniji lesanjskog podruTdja, i Sire, iuvezivanja komandi opstina. Sigurnobi prije stlgli cilju.

Si jaeki odred je uz samu l in i iuagresora Jabudi6 Polja, Trbulla i priV-remeno okupiranoq podrudia Sevarliiai Potodana,'Sto trd2i od branilaca idSve6u odgovornost i hrabrost ' uizvrsavanju borbenih zadalaka.Mje5tani Sija ponosni su na svoiebranioce i poruduju da 6e sve dati ddsebe da njihovi predsioje6i dani buduupereni samo odbrani, da 6e obez-bijediti, u granicama mogudnosti, zanjihove porodice i njih same Sto budetrebalo

Pomod braniteljima Bosne u svakojprilici dobrodo5la- je, a manifestuje sdna svaKom koraku i qotovo svakoodana. Mnogo je nasifitjudi koji dajUnovac, materijale i razne usluge, iedruga dobra, samo da bi bosanskavojska bila spremnija za odbranu.

Lijep primjer desio se ovih dana.Naime, vradajudi se sa poloZaja idobroodradenog dana ratnika, pripadniciTredeg batal jona I br igade'ArmiieRepublike BiH iznenada i,nalet ieli" naobi latu t rpezu, dekala ih je-vruCateletina i lanietina i sve sto ide uz to.Nesebicni darovatelii: Safet tGDUSlcdvi je ovce, Huseih MULARTFOVTCtakoder dviie, a Adil MU|-AR|FOV|Cjednu ovcu, ie Rizamiia nnOf td ieOnotele, darivalisu svojojvojsci. Srcein dalikao znak priznania braniteliima zahrabrost i riesebidriost, Hazim Had2i6poklonio je i jednu kravu za voinidkukuhinju. Vojska nede ine smije biti osimsita i obezbijedena na svhki nadin.Samo takva, zapravo, ona mo2e da

deponiji.Ne znrNe znaju oni niza Bo2iji sud niti sud

naroda koji 6eka svakog zlotvora.Takav sud je postojao, po-stoji, i pos-C je..postojao, postoji, i

nav|leK.tojade za ndvij'ek.Njih moramo samo pobijediti (jNlrn moramo samo poDtjeo[t uer

ni5ta ih ne mo2e ubiieditil snatrom Zeitiei prirodne borbe Covieka ia 2ivol' iieka za Zivot isuZivot.

Borci iz sastava I brigade OS BiHTe5anj odludni su i -spremni daodgovore na svaki izazov i u sadielstuusa ostalim diielovima os BiH istr-a[u dokonadnog oslobodenja domovind.

Svoju spremnost svakodnevno idokazuju drzedi dvrsto svoie polozaie iodbijajudi svaki napad na blobodnuteritoriju, a istovremeno su odludniuzvratiti vatru po teritoriii koiu oodokupacijom dr2e agresorske srfagb.

Visenacionalni sastav komandi iiedinica nasih snaqa iasno daie do2nanja za kakvu se BiH'borimo iba 6eto, jednoga dana, morati priznati i sviekstremno orijentisani, da BiH mora bitionakva kakvu je sav civilizirani svijetpriznaje i podrZava.' Satih BRK|6

. Od podetka maja ove godine, kadaje srpsko-crnogorska armadaokupirala Doboj, Hajro Razid stavio seu odbranu svoga grada i Bosne i Her-cegovine. Do5ao je na slobodnutesanjsku teritoriju, gdje se, sa grupomsvojih drugara , javio u HVO Usora.Hajro, sa svojim vodom, koga dinemomciiz Doboja, Plana i Miljkovca, naprvoj l in i j i odbrane, tadni je ispodzloglasnog detnickog uporista put-nrKovo oroo.

"Moramo po svaku cijenu odbranitisuvsrenu Bosnu i Hercegovinu odagresije, Kakvi kantoni i kakve podiele.Bosna mora biti u posioje-Cimgranicama, slobodna. Jedva dekamokomandu za oslobodenie Doboia isvog kudnog praga. Inadei borci pobutmojih, Nurija, Esmir, Crni, Sanel, Kiko,Nahili, Fahir... ved previ5e duoo dekaiupovr-alak ku6i. Moramo 5to pr i jekrenuti.

Veliki je broj Dobojlija koji se nr.yezaustavio ved oti5ao u Zenicu, Taoreb,Rijeku ijo5 se nije vratio. Pitam sejta lioni 6ekaju?

HoCe l inam pomagati i l ine?" hapBOSNA MORA BITI

Razvoj situacije u BiH ukazuie dasmo sve bliZe konadnom osloboileniui uspostavi odnosa koj i Ce

vrat i na najbol j i nadin, CvrSCimbeoem.om za agresora. Vojska svepaq[i i vrati, budimo uz nju svi doposljednjeg i bez rezerye.

A.K.. HE6E

U DOLINI RIJEKE BOSNE

sKtcA zA PoRTRET: HAJRUDTN-HAJRO RAZIC, KOMANDIR 1. VODA 1.

BOJNE HVO USORAMi vrat i l i kazal jke na satu (zimsko

radunanja vremena) po evropski, a det-nici navalili vratiti kazaljke na evropskomsatu istorije.

aaaMilo5evii svojim detnicima pribavio

rumunske orahe, rumunski med i cijeleRumune (pojeftinio), pa dobili sraiku.

aaaU okupiranom Doboju agresor

poku5ao nabrzinu sprati l jagu (konc-logore) i krv neduinog naroda, dolaze imu teviziju D. Oven iS.Vens, ali se nevinakrv i sramota ne daju oprati.

aaa..Pao Panii u Njujorku, ni lglberger mu

nrje mogao pomoct.ao.

Srbo-slavija iz UN-a prayo ... u NIN-a(neidentifikovani narodi). Zao mi *Mon-tenegrosa'- neSto kao da im se omaklo.

aa.Porudio void nekima na lsi River: "Vas

niko.ne_smije dq bi je'- pa ist i glasal iprot iv Rezoluci je ( iskl judenja).- Pov-Jerovali mu, jadni ne znaju Sta se desionome kome on ovako obe6a.

aa.Zima sve bliie, a detnicima gori pod

nogama.oaa

Ctni vrh u toku borbi lidio je na crveni,sada se bijeli (bijele zastave detnika).

aaoU Te5nju nema tu5iranja (u kadi) ima

'londiranja" (poljevanja iz londi6a)o'o

TBN sve viSo i duie bode (b. broil,raste uveliko, do velikog koca - trobaC;neke nabiti na njega.

Bajro RAKMAN

TESANJSKE RATNE NOVTNE 5. oktobar/l istoPad a992.

NE DAMO TRAFODraga Redakcijo,Ovaj sastav lelim da proditaiu svi

moii druqovi koji su sada na moru i kojisu'dateklo od svoiih ku6a. Volio bih i iada sam i sam tamo. Od dvadesetorodiece iz moje zgrade ostalo ie samodevetoro. Jedva 6ekam da se svi vratei da sa drugovima mogu da se igram, apredvede da siedimo ispred "Trafoa".' 'Trafo' sada'viie ne zuii kao priie, iersu nam to 1etnici "napravili". Kefo,Ma$o, Jasmina, Brka, Gela, Leila, lgor,Zoka- Pusv, Nirma, Nedim, Amila,Ztaia, Emin'a i mnogi drugi koii su ofr6/lsu moji drugovi i drugarice. Otiili i os-

o lzbjeglica iz Tesli6a: "Tjerali nas dapievamo - Ko to kaZe, ko to laie: Srbija jemala?! "Ni je mala, n i je mala - t r i putratovala". Jedan starac, nikako da zapamtirefren, vei: "Kad je mala, kad je mala' Sto jeratovala? Zbog amnezije (slabog pam6e-nia) dobi iao ie detnidki kundak, al i nikako dan'uudi, tuko da su mu se "bolji daci" - smijali.

r Pala granata na Krndiji dovjeku upodrum i nije eksplodirala. Covjek je ot-kopao i ostavio u podrum. Sad deka ekipuza demontiranje, spava mirno u ku6i, aoranata mu u podrumu.- Ni je, val jda, tol iki baksuz ,. ,?

o Sa Zmajevca, od tesli6ke strane, uqluho doba noii na5e borce i gradane uz-iemirava prodoran krik. To tesl idki Taaan

i$i:iiiiiiiiii:iiiii::::::::i::i:ii:iiiixiiilostala s naSe strane, a nikako da dode u

obzir za razmienu.o lmamo iri humanitarne organizacije

("Caritas", "Merhamet', "Crveni krst'), tri kriz-na Staba (teSanjski, tesli6ki, dobojski), trioruiane formacije [fO, HVO, HOS) ..., amalo hrane i diebane.

Blago nama, blago nama?!o I Haso Donlagi6 se aktivirao L0'L0-

lopatom! Po strainjici animatora te5anjske(mus)kul(a)ture.

o Gospodica (NN) daje neprijateljima sasvog balkona dimne signale. Pardon! Nasvojbl slobodnoj ieritoriji rostilja jesenjepekheze, dZemove, molotovljene koktele.. . jer u kuhinj i nema struje.

i Zatekao Mujo Fatu na minderluku golu.Ona mu se pravda:'Skinuo me snajperistal'Boie moj, dobro je, Sta da je tek mitral-iezac?' o Zallubljeni debil iz Doboja svako vede5eta sokakom i pogleda na balkonepetospratnice iznad apoteke. Gleda Romeosvoju Jul i ju i glasno uzdi5e: "Ovdje imajedna l i jepa, plava, debela - za safuna!".

MUZEVIR

Poitovani Eitaoci,'

Pod ovim naslovom zaPoEiniemobiljeiiti sve 5to, na ovakav na6in, hoCeteda saop5tite, kritikujete, "ubodete"...Pozivamo vas da ie56e i viie virnete uretrovizore (koliko god ih imate) I da namdojavite

tGdle srr varlr oiEltne rridleli nfirrea?

. Sluiaju6i 'Srpski radio Tesli6" i emisiiu vilesti,I ovo smo cul l :

- U posljednie vrijeme de5avaiu se sve de5iekrade bicikla u gradu Tesli6u. Upozoravamo vlas-nike bic ik la da pr i l ikom ostavl iania svoi ihdvoto6kaia izvrde obavezno zakliuiavanje!

TRN se pita!" A gdje vam ie gorivo frajeri ... agdle vam je 6ast i srpsko postenie ... a gdie vamie pamet kad ni bicikl ne znate zakliu6ati. a davam to vlast ne kaie"

U drugoj vilesti "Srpski radio'Tesliti" obiavllule:- Mnogo roditelia se interesuie za svoie sinove

koii se 6asno boreii za srpstvo, sada nalaze naliie6eniu u Beoqradu.' ObdvjeStavimo roditelie ranienih srpskih'vitezova" koji se nalaze na liiedeniu na VMA uBeogradu da su predstavnici politidke vlasti kaoi predstavnici "Srpske vojske" nedavno boravili uposjeti kod ovih mladi6a.

Osim Sto je prema ovim mladi6ima primilenlenvrhunski medicinski treman i uodena izuzetnapaZnia, 6lanovima delegaciie, koli su ih posietili,hrabii srpski 'vitezovi" su naloiili da prenesunajdraZima u rodnoi grudi da su oni dobro izdravo.

TBN zakliu6uje! Ovakve gluposti teSko ie viSebilo odie 6uti.

Mislimo da su i ove dvile dovoljne da se uv'ierimo u sve Sto ve6 znamo o propagandnol-masineriji ietnika. Ko li ioi ios samo nasled.a ?

tavili za sobom svoieku6e i stanoverodake i priiatelie,drugove i djevojke.

Granate ioi fijuiupored naie zgrade i'trafoa". A iuju se i ponodi i po danu iakeeksplozije. To nas|etnic i gadaju . , _aDOmaze lm olvsaj.ugoslovenska vo-lsKe.

Cuiem kako budemnobo ranjenih imrtvih. Nadam se da

sa dryeta (Janu) kojaj

6e poslije ovog liudi | "Y-7 r' rt"biti oprezniji zbogneeksplodiranih bombi, granata id ruqih ietni| ki h podval a.

f-aj eiXa Karadii1 je mislio da 6e nasse tako lako riie|liti, ali ne6e, mi smohrabriji od niega. Mi ostajemo zaiedno,a naia armiia, "Zlatni ljiljani", 6e sigur-no pobiiediti i osloboditiEOSNU.

Vrati6e se svi moji drugovi i'Trafo'6eopet veselo da zuji.

ZLATNILJILJANIIPO DMLADAK "t' * rr^Ozo"n

c.

Kad qod se spremiS da uradiS ne5to,uvijek n65to drug6 mora5 da uradiS prvo!

aaa... Samo onaj koji nije vrijedan da uiiva,

nije kadar pregarati.(JosiP Kozarac)

aaaPrepuiteni sami sebi, dogadaji se od-

vi jaju sa goreg na jo5 gore!aaa

Ukoliko se trudiS da zadovolj iS svakoga,neko ie bit i razodaran .. .

POSMATRACI I . . .(Hm, hm!)

Mujo i Suljo, komiile prve, u rovu. lznad>ga sela. Tako ciieli dan, a betnika - nema.

iz dosade, Mul6, dalekozorom, motri un-po selu

Sullo, neki nam ljudi ulaze u ku6e!a vidim... LaZeS. nema nikoqa.- Dai da vidim... LaZe!, hema nikoga.

- Dai meni. Nema?... Cekai, da vidim kad ietztc l

Nakon pola sata:- Sulio, evo ih, izlaze, pogledal!- Dai... Pa to su, Muio, posmatradi! Vidi5,

bolan, da su u bilelom.Mujo uzima dalekozor.- Hm, hm!... Moi Sulio, meni se dini da

mi Dosmatra6i..A ono bi mogli bit'.. Hm,hm!...

TESANJSKE NATNE NOVINE 5. oktobar/listopad rggz.

vox dei!

uskoro zadavidu i tebesolobrade - 6elobrade Se- Niuioriko-Zenevslra i...rzavr5iena. a boiansko kutIenoi seihari"), ati ako ,Zeneva, ode i dalje i vifie.

Gore srca!

'Kaiadil6u-Pani6u ....Karadtidu - Pani6u ....."

i izvire

iwOmera

Geneve - vla- Teianj

ie i pobrojati,nasrtaia podivllale

ki napadi.ali niz ide - nede i6i ...

oOoseptembragodina (od 1945.) savezna driava YU izlet-tu Ist Riiera. Tvrda kaldrma, nisu se nadali.

al' moralo se. Presedan ia presedan.a!

a ja odoh Vrelu u pohode ...-.. bistre Bosne ponosne.!

urnire

,'9sne, usore .., svt cro zacrileqa, Dez rezewe_vrlieme za no€ i nemo6. Nife'ovo Sudnii o,SKUSEA'JE

' PR'L'I<A A'ASA.

Ugtanite, bra6o, ustanife i udarite 2ei6e nolkada. Udithnite 6vaj miris ZEMIJE EOSIVE vilunacl i vl satlerani i podrume, udahnite iuborumljte se zlatnom pjehom na nlenom izvoru - iKreizite!. Ne.pladite Majkoi Sesfr.o - plaiite samo radost i 5i molite se za dan kada.6g djeca da nam se mirnanaspavaiu. radost proplaEu i isru nastave.

Kudreit-iahat oikuiava zailnie dekike svomsafiibi[i:.-.- _ '"<ffi, .y3r,

Da- m! je, sanio,

Fermi6a, Ramiza I takvihtipovima D.Ovenu i S. Vensu kopredsiecirffiffffiffijli#konferencije) pa davide i 6uiu Sio s'e po Bosn'ff€*#96€frCrqdi,.kol-iko smo krui ,suza I boli za pola sata izvjeitaja)stradanja, genocida, zlo6ina, straha- ...

I tako Iz sala u sat, iz no6i u dan, iz mjeseca u mjesec

lma li kraia ovome?!Ima! lma! lma! Mora da ima!Mi idemo do tamo - do kraia.

. Ut:no krenuli. Hajmo svi.-Prije li krenemo prije 6emo, st ct-

Ako smo patriote zove nas MAJKA BOSTVA, ako smovjernicl vjeia nam nalaie, djeca nam avans traie, a

lels Grad u brp.ikarna. Sestog aprif .a sahrallen. pjesnjk, prevg{llag i RjeSenjem Narodnog odbora sreza,*oi11207boem Musa Cazim Catid. Roden u Odiaku od 6. sep'tembra, u obliznlem naseliu Jeiah os-12.mat1a1878. novana Sreska ciglana. To je prvi industri;ski. Spomenik mu podignut iuna 1928, a u pozivu oblekat u ovom kra]u.ie pisalo da le "posietiocima sa strane obez- 1948.biieden.SO postotni popust na driavnim ieljez- Uz Dan Bepublike u novoizgradenom bios-nicama." kopu prvi put jav-no prikazan film ZAPOVUEST

1917. MAJORA BULJOCKTNA.Masovno pripremana proslava 1. maja. Sve je 1954,

bilo u znaku "usposlavlianja mira i prekida ratnih Osnovana Sreska metalna radionica iz kole iesukoba". se razviti ,,pOBJEDA,'- Fabrika pumpi i Drediitada

1939. i auto dijelova - u koloi ie do kiaia i98'9. godine,. N.a.tesaniskom.srezu bilo ie._zaposlenih 122 do transiformacije, bito iaposlen6 t.soo riunit<a.kvalifikovanS radnika, 58 nekvalifikovanih i 690 Dvadeset godina kasnild, 9. septembra 1974,sezorr-aca. Krajem 1991. - preko Sest hiliada. podeta le raditi Tvornici svieiici i industrijskd

1941. keramike -"ENKER..Jedanaestog jula dlan Pokrajinskog komiteta 1969.

KPJ.za BiH. Mahmut Buiatlija u Tesnju f9l.!F9 Dvadeset detvrtog januara po6elo emitovaniePartilsku qeliju. Prvisekretar Husein Huso Hodiiri, programa Radio - Te5hia.rotlen u Tein.ju 10. okobra 1913., poginuo na 1b71.Kozari-29. oktobra 1942, za narodnog heroja .FudbalskiklubrosKlezz.oxtobra,pobjedompro_g_laien27. novembra1gs3. od 2:0, izbacio iz datjgg taXmidenli zi Kup

1944. Madata Tita.saralevski'Zldljdznidar, t<bii ie u t<jj. .9lToS na-deveti septembar po drugi put i sezoni bio prvak jugoslavij6.

detinitivno Te5anj oslobotten.

Uiliani, Patrioti. Bosanci i Herceqovci. SemIlrdjlHnici,.Pgdrinjct i Posavci, svini si llne,Bregave, Cehotlne, TrebiSniice, Vrbasa, Neretve,Bosne, Usore ... svi do zadhiesa, bez rezerye. 6

ilaka (od "27", u25u, "29', f u bezbroi ...Risnemo i da nam ved veillki otocl lip{aveulijevaju u cipele. I da se zraka nadiSem

vodenica pod bosanski sitno melie. Biti sui ki5obrahe iz Londona, preko Geneve -f l granata, kasetnih

' i 'napalm ki ia I

fioblaka (od "21", u25u, "29, i u bezbroi ...

iil1ipl1f cipete. I da se zraka naitisem

#,em ii na kiilu, ni dje mi je ambrela, ve6

MAN

TESANJSKE RATNE NOVINE

INFORMATIVNO-POLITICKIDOKUMENTACIONI LIST

lfdavad: pngtj.na fg{gj--- lzvr5ni odbor.(naredba br,OZ-O12-2145- 92 od 27.7.1992)Za idavada: Mirsad CEMAN,-predsiednikREDAKCIJA: Abdunahman coLlc-- glavni i odgovorni uredniJr, lvan KATI6 - zamienik

gl3,v-lpS_i odgovornog_ulggnjLa, Ahmat HUHDU-B, Boro JEL|C, Bamiz BRK|6, HiJanpflfC_, Bajruzjl H.qjp_P!4NJAC - tehnidki urednik, Lektor: Amir BRI(A, iluskacije'A.HUN-DUR, Fotografije: H.BRKIC. List izEz^i petnaestodnevi-o,_Tirai: 3.000 primjeraka. Bukopisi ifotogratije se ne vradajq.Adresa: SO - TeSanj- - PRESS CENTAR, tel. O7 4ft SO-022,, Koiektor: tUilent<b UUAoENOV16glPP'Na5a rijed",' Kompiuterska priprema: studio ;BHN,|" Z;;i;;. Siilii, ItamplrijaZeljezare Zeni|a