Učitelju moj, da progledam. Čitanje svetog Evanđelja po Marku

U ono vrijeme: Kad je Isus s učenicima i sa silnim mnoštvom izlazio iz Jeriho-

na, kraj puta je sjedio slijepi prosjak Bartimej, sin Timejev. Kad

je čuo da je to Isus Nazarećanin, stane vikati: »Sine Davidov, I-

suse, smiluj mi se!« Mnogi ga ušutkivahu, ali on još jače vikaše:

»Sine Davidov, smiluj mi se!« Isus se zaustavi i reče: »Pozovite ga!« I pozovu slijep-

ca sokoleći ga: »Ustani! Zove te!« On baci sa sebe ogrtač, skoči i dođe Isusu. Isus

ga upita: »Što hoćeš da ti učinim?« Slijepac mu reče: »Učitelju moj, da progledam.«

Isus će mu: »Idi, vjera te tvoja spasila!« I on odmah progleda i uputi se za njim.

Riječ Gospodnja.

Jr 31,7-9

Heb 5,1-6

Uz nedjeljna liturgijska čitanja

Evanđelje: Mk 10, 46-52

Informativni listić župe, godina 14. broj 48

Trideseta nedjelja kroz godinu - B 28. listopada 2018.

Današnje Evanđelje daje nam uvid u vjeru jednog slijepog čovjeka iz Jerihona koji je živio prose-

ći, jer poradi sljepoće nije uspijevao drukčije skrbiti za život. Sveti Marko mu spominje čak i ime, izvje-

štavajući nas da se radilo o Bartimeju, sinu Timejevu. Ovaj čovjek, kad je čuo da u blizini prolazi Gos-

podin Isus, bio je na svome uobičajenom mjestu, pokraj puta na izlazu iz grada, gdje je iščekivao milos-

tinju prolaznika. Očito nije bio neupućen u aktualna duhovna zbivanja, nego je dobro poznavao tko je

Isus kad nije dopustio da Isus prođe, a da on sam ostane pored puta. Premda je samo sjedio i prosjačio,

ali nije bio gluh da ne bi slušao o događanjima u svom kraju i narodu. Ako i nije vidio očima, vidio je

duhom i vjerom da se približilo vrijeme da dođe obećani Mesija – Sin Davidov. Nije mogao šutjeti jer je

to bila jedinstvena prilika za susret s onim u kojega je već u srcu bio povjerovao. A vjerovao je da mu taj

koji mu je upali u srcu svjetlo vjere i spoznaje može dati i očinji vid koji mu je nedostajao. Zato je, kad

je čuo da se radi o Isusu, počeo glasno vikati i zazivati: Sine Davidov, smiluj mi se! Pa i onda kad su ga

ušutkivali, on je još glasnije vikao i vapio. A njegova upornost se isplatila. Usprkos velikog meteža, ga-

lame i buke koja se zbog mnoštva stvarala oko Isusa, on je, kako vidimo, ipak uspio doći do spasonosne

informacije o tome tko tuda prolazi. Ali i Isus je uspio čuti njega i vapaj njegove vjere kojom je vapio za

pomoći. Zato je ovaj susret bio susret vjere koji je nadvladao sve nedaće koje su postojale u okolini zag-

lušujući govor vjere i onemogućujući njihov susret. Gospodinova reakcija je pokazatelj koliko mu je sta-

lo do glasa vjernika koji vapi za pomoći. Isus ga ne ostavlja, niti prolazi nagluh za njegov vapaj, nego se

zaustavlja i poziva slijepca, kako bi ga nakon kratkog razgovora iscijelio. U društvu u kojem živimo i

sami se navikavamo da se glas vapeće vjere prigušuje mnoštvom drugih, nerijetko nesklonih i protivnih

glasova. Ne otkrivamo uvijek ljepotu i snagu ovog glasa, nego se radije osvrćemo na količinu, to jest

broj drugih glasova koji se javljaju u društvu i pred njima se povijamo. Tako postaje presudan broj, a ne

kakvoća glasa u sebi. Na žalost to je kao da kažemo da 100 bukača bolje pjeva od vrsnog opernog pjeva-

ča samo zato što ih je više pa ga mogu bukom nad-

glasati. Ali umjesto da samo kritiziramo dežurne

bukače, valja nam poći i od nas samih, u našem

konkretnom društvu i situaciji. Čuje se također

često kako mi kršćani nismo dovoljno glasni, s či-

me se uistinu valja složiti. Doista nismo glasni niti

u odnosu na broj, niti u odnosu na inicijative, maš-

tovitost i poduzetnost. Kao da nas je još uvijek

strah reći svoje mišljenje i zauzeti stav u javnosti.

Kao da nas je strah glasno braniti svoje vrijednosti

na način na koji to čine drugi, pa i oni koji potiču

nevrijednosti. No, očito da je to samo posljedica, a

da uzrok treba potražiti negdje drugdje. Uzrok tak-

vog stava je duhovne naravi i leži u nama samima.

Ako smo u društvu pretihi, to je zato što ni

pred Gospodinom Isusom nismo uvjereni ni glas-

ni, i to je ono što zabrinjava. Naš glas je pred njim

do te mjere tih da je nezamjetan. I ne samo glas s

usana, nego još više glas srca i života. Mi kršćani

bismo trebali biti doista glasni, to jest imati živu

vjeru koja dopire do Božjih ušiju, poput one Barti-

mejeve, a onda bismo se lako nosili i sa glasnoću u

društvu. Preslabo je i pretiho naše osobno svje-

dočanstvo, naše uvjerenje u vjeri, naše zajedništvo s

Bogom. Da smo mi vjernici uvjereniji u svojoj vje-

ri, onda bismo nadglasali buku svjetine, onda bismo

oduševili druge za istinu i Božje vrijednosti.

Budimo stoga poput Bartimeja i dajmo Isusu

prigodu da se očituje kao pravi i moćni Bog, koji na

molbe naše vjere uslišava naše zazive otvarajući

nam oči da progledamo. Zamislimo koliku je sreću

imao Bartimej jer je prvo lice koje je ugledao bilo

lice Sina Božjega, svoga stvoritelja i otkupitelja,

svoga liječnika i učitelja. Vidio je prvo onoga čiju

je prisutnost jasno osjetio u srcu, te i nas poziva da

idemo istim putem vjere u ovoj Godini vjere, časte-

ći svoga Gospodina u srcu, kako bismo doživjeli

iste radosti gledajući lice njegovo. Neka glas našega

srca bude glasan, a onaj duše neka bude oduševljen,

kako bismo mogli ovom svijetu glasno navijestiti

radost svjetla i ozdravljenog vida, kao što ju je osje-

tio Bartimej.

Dr. Ivan Bodrožić

O G L A S I TISAK: Glas Koncila, MAK , Glasnik SiM, Glasnik Svetog Josipa, Brat Franjo

Pozivamo vas da oni koji još nisu, postanu prijatelji Caritasa! U tijeku je akcija Caritasa „Ova svijeća gori duže“ – dar za svijeću je 10kn za potrebite!

Biskupijsko hodočašće u zagrebačku katedralu 3. studenoga 2018. godine. Program počinje u 10.00 sati, a u 11.00 sati je sveta misa.

Mjesec je listopad (Gospin mjesec), sv. Mise su u 18h. Svaki dan, pola sata prije sv. Mise moli se krunica, lijepo Vas pozivamo da se pridružite ovoj molitvi.

ŽUPNA KATEHEZA: PRVOPRIČESNICI i KRIZMANICI dolaze na obrede

Svih Svetih i Dušnog dana umjesto župne kateheze

Dozvolom Varaždinskog biskupa župnik u Vidovcu može imati više misnih nakana u

jednom danu tokom tjedna i nedjeljom jer vodi župu bez kapelana.

Ženidbeni navještaj: Matija Blaži, sin Marijana i Božice, r. 1988. u Varaždinu, župa Vidovec i Ana Marija Mašić,

kći Milana i Dragice, r. 1992. u Varaždinu, župa Vidovec. Dejan Horvat, sin Stjepana i Marije, r. 1983. u Varaždinu, župa Vidovec i Ksenija Budiš, kći

Stjepana i Ljerke, r. 1988. u Varaždinu, župa Mađarevo Mihael Šantek, sin Ivana i Gordane, r. 1994. u Varaždinu, župa Vidovec i Ivana Radošić, kći

Božidara i Ane, r. 1994. u Varaždinu, župa Kneginec

DAROVALI ZA POTREBE ŽUPE

ob. Cuković (Seretin), Nedeljanec = 400,-kn

Ob. Mašić - Koški, Krkanec = 300,-kn

Pozder Tomislav, Nedeljanec = 300,-kn

Priher Franciska, Nedeljanec = 200,-kn

Cafuk Marija, Krkanec = 200,-kn

Jedna obitelj, Vidovec = 200,-kn

Ob. Škreb (Vjekoslav i Nada), Cargovec = 300,-kn

Pozder Stjepan i Milica, Nedeljanec = 200,-

kn

Ob. Zagorec, Prekno = 300,-kn

28. 10. 2018. TRIDESETA NEDJELJA KROZ GODINU

8h. VIDOVEC – za župljane

9i30h. NEDELJANEC + Slavko, Franjo i Antonija Hudak daje Jagoda Hudak

11h. VIDOVEC + č. s. Tadeja Slunjski + Katarina Prešnjak

+ Na nakanu jedne osobe

17.30h. VIDOVEC – završno klanjanje u župnoj crkvi

18h. VIDOVEC – na čast Presvetom Oltarskom Sakramentu

GODIŠNJE KLANJANJE U NAŠOJ ŽUPI

29. 10. Ponedje-ljak

Sv. Narcis

18h. VIDOVEC + Ivan i ob. Vincek – daje Marija

+ Milan Težak – daje supruga i djeca

30. 10. Utorak Sv. Klaudije

18h. VIDOVEC + Stjepan i Milka Melnjak, Juraj i Kata Težak – daje Franciska Novak

+ Ivan Košić – daje supruga

19h. Sastanak ekonomskog vijeća u župnom dvoru

31. 10. Srijeda Sv. Alfonz

Rodriguez

18h. NEDELJANEC + Milan, Marija i Dragutin Poz-der, Milka i Lovro Cesar – daje ob. Verice Pozder

1.11. Četvrtak SVI SVETI

8h. VIDOVEC – za župljane

9i30h. NEDELJANEC + K ristina Hajdarović i Petar Hleb – daje Antonija Hleb

11h. VIDOVEC + Ivan K ošić – daju Stanko i Fanika

Proštenje Beletinec

2. 11. Petak DUŠNI DAN

8h. VIDOVEC + PRVA SV. MISA za sve vjerne pokojne

DRUGA SV. MISA po nakani sv. Oca Pape i za duše u čistilištu NAKON DRUGE SV. MISE JE BLAGOSLOV GROB-LJA

3. 11. Subota Sv. Hubert

8h.VIDOVEC – brat Mijo i ob.

18h. VIDOVEC + Vladim ir Ram uščak – daje supruga i djeca

15.30h. VJENČANJE: Matija Blaži i Ana Marija Mašić

4. 11. Nedjelja 31. NED. KROZ

GODINU

8h. VIDOVEC – za župljane

9i30h. NEDELJANEC + Ivan, Zlata i Antun Furjan daje Jagica Furjan

11h. VIDOVEC + ob. Dragutina Canjuga – daje obitelj

Zlo je samo prividno vrijedno naše težnje (našega

izbora!) i tko se odlučuje za zlo, samo je prividno

slobodan. Zlo ne usrećuje, nego otima pravo dobro;

veže nas uz nešto ništavno i na kraju posve razara

našu slobodu. (1730-1733, 1743-1744)

Blagdan Svih Svetih za nas je i temeljiti ispit savjesti

»Za pristaše materijalističkog naziranja na svijet ne

postoji blagdan Sviju Svetih! Njihov pogled ne seže

dalje od zemlje. U zemlji, poput životinja, za njih je,

kažu svršetak svega. A mi? Mi ponavljamo danas čla-

nak Vjerovanja apostolskoga: vjerujem u općinstvo

svetih, uskrsnuće tijela, život vječni! Vjerujemo, da ne

bi bilo u skladu s vječnom pravdom, da oni, koji niko-

me na svijetu nisu nikada ništa na žao učinili, a trpjeli

su i patili cijeli život, da budu iza smrti izjednačeni s

ubojicama, bludnicima, pijancima, razbojnicima. Vje-

rujemo u općinstvo svetih, uskrsnuće tijela, život

vječni! Jer ona općenita težnja srca ljudskoga za traj-

nom srećom nije nikakav slijepi nagon, nego volja Bo-

ga Stvoritelja. Vjerujemo u općinstvo svetih, uskrs-

nuće tijela, život vječni! Jer za to nam jamči Isus

Krist, vječna i neprevarljiva istina, koji nam je svojom

mukom i smrću na drvetu križa otvorio vrata života

vječnoga. (…) Blagdan Sviju Svetih za nas je blagdan

vedrog kršćanskog optimizma. Nasilja, laži, nevjera i

zla svake vrsti mogu privremeno slaviti slavlje. Ali

konačni trijumf pripada vjeri u Boga Stvoritelja svije-

ta, koji će naplatiti svakome po djelima njegovim. Za-

to je blagdan Svih Svetih za svakoga kršćanina i

blagdan velikog opraštanja svima onima, koji nas

mrze i progone. Svi naime, koji hoće da uđu s Kris-

tom u život vječni, valja da izvrše prije Njegovu

zapovijed: »Ljubite neprijatelje svoje i molite se za

one, koji vas progone! Tada ćete biti djeca Oca svo-

jega nebeskoga, koji pušta da sunce njegovo izlazi

nad dobre i zle i daje kišu pravednima i nepravedni-

ma.« (Mt 5,44–45). Blagdan Svih Svetih za nas je

i temeljiti ispit savjesti. Kr ist je kao uvjet, da pri-

spijemo do blaženoga jedinstva s Bogom, postavio

načelo: »Blaženi koji su čista srca, jer će oni Boga

gledati.« Ne misli se tu dakako materijalno srce,

nego srce u metaforičkom značenju riječi. (…) Pre-

dragi vjernici! Ako je ikada bio aktualan blagdan

Sviju Svetih, onda je danas. Nikada valjda u histori-

ji čovječanstva nije toliko ljudi krenulo na Mirogoje

svojih milih i dragih, kao ove godine. I zasuzit će

danas mnogo oko. Ali kroz suze tjelesnog oka, neka

oko vaše duše zaviri s onu stranu groba, pa će vidje-

ti da ono što Crkva uči nije nikakva bajka, nego je-

dina prava realnost. Nijedan zločin neće biti nekaž-

njen, jer postoji vječna pravda! Ali nijedno dobro

neće također ostati nenagrađeno, jer postoji i za to

vječna pravda. Oni, koji su se trudili, da upoznaju

svoga Spasitelja, oni, koji su se trsili oko toga, da

On bude prva i zadnja misao njihova života, oni su

nastojali, da izvrše njegovu sv. volju, oni mogu sa

sigurnošću računati, da će se njima ispuniti ono, što

je rekao Krist: »Blaženi, koji su čista srca, jer će oni

Boga gledati«! Jer »nebo i zemlja će proći, ali riječi

Kristove neće nikada proći«. (Mk 13,31.)

Neka dakle današnji blagdan bude za sve vas po-

ziv Sviju Svetih i vaših milih i dragih s onu stra-

nu groba, da tako živite na zemlji, da se s njima

sjedinite u blaženom gledanju Boga kroz sve vi-

jeke.

»Blaženi Alojzije Stepinac, Propovijedi, govori, po-

ruke (1941.–1946.), Zagreb, 2012., str. 460.–464.

Izdaje: RKT. ŽUPA SV. VIDA, Trg Sv. Vida 6, 42205 Vidovec

Odgovara: Branko Švogor, župnik

To vidimo kod ovisnosti: tu čovjek prodaje svoju slo-

bodu za nešto što mu se čini dobrim. Međutim, istina

je da ga to zarobljava. Čovjek je najslobodniji onda

kada uvijek može reći »da« dobru; kada ga nikakva

ovisnost, nikakva prisila, nikakva navika ne priječi da

izabere i učini ono što je pravo i dobro. Odluka za do-

bro uvijek je odlika koja vodi prema Bogu.

Misli bl. Alojzija Stepinca

Dostojanstvo ljudske osobe

287. Nije li »sloboda« upravo u tome da se možemo odlučiti i za zlo??