TRAVNJAŠTVO. Travnjastvo.pdf(travnjak iz doline) 0-30 6,12 5,00 1,4 9,3 2,99 - 3,72 Travnjački...
Transcript of TRAVNJAŠTVO. Travnjastvo.pdf(travnjak iz doline) 0-30 6,12 5,00 1,4 9,3 2,99 - 3,72 Travnjački...
-
TRAVNJAŠTVO(nastavno poglavlje)
Stručni preddiplomski studij ZootehnikaModul: Osnove ratarstva i proizvodnjekrmnog biljaTematska cjelina: Osnove proizvodnje krmnog bilja
Ciljevi nastave
• Prepoznati značaj travnjaka u proizvodnji krme• Upoznati se s travnjačkim resursima u RH• Upoznati proizvodne karakteristike travnjaka• Upoznati čime je uvjetovana proizvodnost travnjaka
• Upoznati mjere za povećanje proizvodnosti• Upoznati mjere za racionalno korištenje travnjaka
-
Travnjački resursi u RH
• 830.000 ha trajnih travnjaka (vs. 100.000 ha krmnog bilja na oranicama); (1997.‐2004.) od čega je– 350.000 ha livada– 480.000 ha pašnjaka
• Koristi se 270.000 ha trajnih travnjaka, (2005.‐2006.) od čega je– 160.000 ha livada– 110.000 ha pašnjaka
Travnjački resursi – tipovi travnjaka
• Nizinsko – dolinski tip– Kvalitetna tla su pretvorena u oranice, a travnjaci su ostali na problematičnim tlima (najčešće s periodičnim plavljenjem)
– Lako im je povećati prinos i kvalitetu (gnojidba, njega, pravilno korištenje)
– Koriste se ispašom i košnjom–Mogu imati dobar floristički sastav– U tratini dominiraju trave, zatim zeljanice i najmanje je mahunarki
-
Travnjački resursi – tipovi travnjaka
• Brdski tip– Na 600 – 800 m nadmorske visine– Proizvodni potencijal niži od nizinsko‐dolinskih– Najčešće na kiselim tlima i tlima siromašnim hranivima
– Tijekom ljeta izloženi suši (ocjeditost terena)– Iskorištavaju se košnjom i ispašom– U tratini u većoj mjeri zastupljene loše trave, pa zeljanice i najmanje leguminoze.
-
Kemijska svojstva tla s travnjakaGlina – Topusko 2012.
uzorakdubin
a(cm)
pH (H2O
)
pH (KCl)
AL-P2O5mg
/100 g
AL-K2Omg
/100 g
org. tvar(%)
CaCO3(%)
Hymmol/100g
Nataša Priljeva (oranica) 0-30 6,54 5,61 26,6 34,4 3,11 2,95 -
Milena Radušević(travnjak s brijega) 0-30 5,84 4,46 1,0 8,8 2,13 - 4,38
Milena Radušević(travnjak iz doline) 0-30 6,12 5,00 1,4 9,3 2,99 - 3,72
-
Travnjački resursi – tipovi travnjaka
• Planinski tip– Na 800 do 2.400 m nadmorske visine– Na lošim, plitkim i erodiranim tlima– Znatno lošiji floristički sastav od prethodnih–Melioracije skoro nemoguće– Na većim visinama koriste se samo ispašom
-
Travnjački resursi – tipovi travnjaka
• Močvarni tip– Na nižim, zabarenim tlima– Floru čine hidrofilne biljne zajednice s lošom kvalitetom krme. Biljke su gorke i stoka ih slabo jede. U sastavu imaju otrovnih vrsta.
– Daju visoke prinose lošeg sijena–Melioracije (odvodnja) su složene i skupe– Na močvarnim staništima česti su nametnici domaćih životinja, poput metilja
-
Travnjački resursi – tipovi travnjaka
• Kamenjarski pašnjaci i suhi primorski travnjaci (775.000 ha, Statistički godišnjak 1997., cit. Rogošić, 2000.)– Na skeletnim, plitkim i erodiranim tlima– Vrlo malih prinosa biljne mase– U flori prevladavaju zeljanice i loše trave– Visok je udio aromatičnih (kadulja) i bodljikavih vrsta
-
Proizvodne karakteristike travnjaka
• Proizvodnost krme, izražena prinosom krme po jedinici površine (kg/m2, t/ha)
• Kvaliteta krme, izražena sadržajem hranjivih tvari (bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vlakna) i njihovom probavljivošću (% iskoristivosti) te sadržajem antinutritivnih tvari
• Sezonalnost brzine porasta prinosa travnjaka
-
Proizvodne karakteristike travnjaka• Korištene livade – procijenjen prinos sijena 2,72 do 3,51 t/ha (2005.‐2006.)
• Korišteni pašnjaci – procijenjen prinos sijena 0,99 do 1,49 t/ha (2005.‐2006.)
• Za ukupne livadne površine procijenjena proizvodnost 0,97 do 1,73 t/ha sijena (1997.‐2003.)
• Za ukupne pašnjačke površine procijenjena proizvodnost 0,31 do 0,46 t/ha sijena (1997.‐2003.)
Proizvodne karakteristike travnjaka vs. oranice
• Korištene livade 2,72 – 3,51 t/ha sijena• Korišteni pašnjaci 0,99 – 1,49 t/ha sijena• Lucerna u istočnoj Hrvatskoj 10 – 14 t/ha sijena
• Silažni kukuruz u istočnoj Hrvatskoj 50 do 70 t/ha silažne mase, odnosno 16,5 do 23,1 t/ha suhe tvari
-
Proizvodne karakteristike travnjaka
• Sezonalnost prinosa krme (Irska, 1982.‐2009.)
Proizvodne karakteristike travnjaka
• Sezonalnost prinosa krme (SAD, Allen&Collins, 2003.)
-
Potrebe za voluminoznom krmom
Stado 100 krava – 544 kg tjel.mase – 5.900 lit.ml./kravi/god.Izvor: Kallenbach & Hancock (2010.)
Čime su uvjetovaneproizvodne karakteristike travnjaka?
• Sezonalnost prinosa krme na travnjacima uvjetovana je:– fenološkim fazama razvoja biljaka u travnjaku i– količini vlage u tlu– toplini
-
Čime su uvjetovaneproizvodne karakteristike travnjaka?
• Proizvodnost krme na travnjacima ovisi o mnogo čimbenika:– Tlo (kemijska i fizikalna svojstva, plodnost)– Klima i devijacije vremenskih prilika od klime– Položaj, nagib, nadmorska visina, ekspozicija– Floristički sastav travnjaka– Primijenjena agrotehnika– Izvedene melioracije
Čime su uvjetovaneproizvodne karakteristike travnjaka?
• Kvaliteta krme na travnjacima najviše ovisi o slijedećim čimbenicima:– Primijenjena agrotehnika, osobito termin košnje ili ispaše
– Floristički sastav travnjaka (Šoštarić‐Pisačić i Kovačević (1968.) opisali su krmnu vrijednost:• 98 vrsta trava• 46 vrsta leguminoza• 18 travolikih vrsta • 286 vrsta zeljanica
– Zastupljenih na trajnim travnjacima
-
Mjere za povećanje proizvodnosti• Meliorativne:
– Odvodnja na močvarim i nizinsko‐dolinskim travnjacima
– Navodnjavanje u razdoblju nedostatka vode u tlu– Uklanjanje kamenja i ravnanje tla– Meliorativna gnojidba – mineralna (P, K, Ca, Mg) i organska (oprez pri odlučivanju o meliorativnojgnojidbi na plitkim tlima)
– Meliorativna obrada tla – umjesto kalcizacije u situacijama kada je matični supstrat bogat s Ca (oprez na nagnutim terenima)
-
Mjere za povećanje proizvodnosti• Agrotehnika:
– Gnojidba s N, P i K podiže prinose i mijenja floristički sastav: N forsira trave, a P i K mahunarke. Prosječan kemijski sastav suhe tvari trava je 2,9‐3,5 % N; 0,2‐0,4 % P; 1,5‐2,9 % K, 0,4‐0,6 % Ca i 0,15‐0,2 % Mg.
– Gnojidba organskim gnojivima osobito povoljno utječe na floristički sastav smanjujući udio zeljanica, odn. korova. Preporučuje se obavljati pred zimu.
– Površinska obrada tla (drljanje, tanjuranje) prozračuje površinski sloj i povećava poželjnu mikrobiološku aktivnost tla, a proljetno valjanje ukorjenjuje biljke
– Usijavanje poželjnih vrsta trava i mahunarki– Zaštita od korova, poljskih glodavaca, pravilno korištenje
Korištenje travnjaka
• Ispašom• Košnjom• Kombinacija ispaše i košnje
-
Ispaša
• Slobodna ispaša– stoka konzumira najkvalitetnije vrste trava tako da one s vremenom izumiru i bivaju potisnute od lošijih vrsta (degradacija travnjaka)
– Stoka slabije iskorištava biljnu masu travnjaka• Organizirana ispaša:
– Pregonska– Obročna– Kontinuirana
Pregonska ispaša• Travnjačke površine se podijele u ograđene pregone na kojima se stoka ciklički napasuje
• Napasivanje u jednom pregonu traje 2‐4 dana• Iskorištenje travne mase je bolje nego kod slobodne ispaše
• Pregon treba osigurati 50‐60 kg zelene mase po govedu dnevno
• Broj pregona=(dani regeneracije/dani napasivanja)+1 => oko 14 u kontinental.RH
• Pregoni koji se na napasuju, kose se za sijeno
-
Obročna ispaša
• Jedan pregon se napasuje samo jedan ili pola dana.
• Pašnjak se time najbolje iskorištava• Štete koje stoka načini gaženjem su minimalne• Zahtijeva instaliranje pomičnih ograda
Kontinuirana ispaša
• Tijekom pašne sezone provodi se samo jedno do dva premještanja stoke, na površine koje su ranije košene
• Svrha je manje uznemiravanje životinja kod premještanja i manji utrošak ljudskog rada
-
Kombinirana ispaša
• Više vrsta stoke se napasuje na jednom pašnjaku
• Travna masa se bolje iskorištava zbog različite preferencije biljnih vrsta i različite visine odgrizanja trave kod različitih vrsta stoke (goveda + ovce npr.)
Radovi na pašnjaku
• Priprema pašnjaka– Širina prilaza od staje do pašnjaka za 100 krava treba biti 20 do 30 m
– Svi pašnjaci trebaju imati ogradu– Svaki pašnjak treba imati pojilo kapaciteta 45 litara vode / govedu / dan
– Stoci je potrebno osigurati zasjenu kako bi se sklonila od sunca oko podneva
-
Radovi na pašnjaku
• Nakon ispaše:– Pokositi preostalu biljnu masu na 10 cm visine– Pokupiti balegu (da se izbjegne neravnomjeran porast i zagađenje travnjaka)
Vođenje ispaše• Početak ispaše se preporučuje kada su trave završile busanje i
visoke su barem 20 cm, kako bi se izbjeglo oštećivanje travnjaka• Najveće iskorištenje travnjaka dobiva se kada je konzumirana masa
jednaka dnevnom prirastu tratine• Ne dozvoliti stoci da “ogoli” travnjak => na vrijeme pregoniti je na
novi pregon• Uskladiti proizvodnju krme s hranidbenim potrebama:
– proizvodni ciklus stoke uskladiti sa sezonskim karakterom proizvodnje krme)
– Navodnjavanjem povećati ljetnu proizvodnju krme– U travnjake usijati vrste s ljetnim porastom jačim nego kod domaćih
trava (lucerna i termofilne trave: sudanska trava, Panicum virgatum L, Andropogon gerardi, Sorgastrum nutans L)