vo prvih 50ak pitanja..ovo sto je crveno, za to nisam sigurnaPROMET1. TEHNO – EKONOMSKE KARAKTERISTIKE PROMETA?-osnova  na kojoj se određuje uloga prometa u društveno ekonomskom razvoju i u međunarodnoj razmjeni ljudi i robe

1)   Prometni sustav sastoji se od tri osnovna elementa: a)   put -može bit prirodan i slobodan ( npr.more ili zrak), prirodan i umjetno unaprijeđen (npr.prirodno plovna rijeka s mjestimično produbljenim koritom),  te umjetan – (npr.željeznička pruga, cesta ili kanal)b)   polazište i odredište – sastavan dio i prirodnog i umjetnog puta, a označavaju mjesta na kojem proces prijevoza ili prijenosa počinje,te se privremeno ili trajno zaustavlja (luka, stanica, terminal)c)   vozilo i pokretački stroj – dio prometnog sustava koji služi za smještaj objekata prometa u procesu prometa, te inicira i održava kretanje vozila po prometnom putu.2)   Prijevozna usluga je output nematerijalnog oblika i ne može se uskladištiti. Potražnja za prijevoznim uslugama nije konstantna, već postoji vremensko i prostorno kolebanje – potražnja i potrošnja traju istovremeno3)   Potražnja za prometnim uslugama je izvedena potražnja, što znači da ona ovisi o potražnji za robama koje se prevoze4)   Ulaganja u prometni sustav su kapitalno intenzivna – izgradnja autoputa ZG – Macelj koštala je preko 10 000 000E za 1 km puta, ZG-ST više od 6 000 000E/1km, ZG-RI 4 000 000-6 000 000E/1km5)   Ulaganja u prometni sustav su nedjeljiva. Postoji minimalan obim ulaganja koji se mora poštivati kad se radi o izgradnji trećeg elementa prometnog sustava (vozilo)6)   Prometne grane su međusobno konkurentne i komplementarne (cijena prijevoza, količina robe, sigurnost, vremenske prilike u kojima se odvija – brod i željeznica cijele god., cestovni p.-izložen vremenskim uvjetima).Komplementarnost (nadopunjavanje) dolazi u obzir kod multimodalnog transporta kada se teret ukrcan na kamion preko utovarne rampe utovara na poseban RO-LA vlak

2. ULOGA PROMETA U DRUŠTVENO – EKONOMSKOM RAZVOJU?  1) Direktan/indirektan utjecaj u društvenom procesu     a) DIREKTAN UTROŠAK PROMETNE USLUGE ogleda se u dopremanju sirovina, materijala i ostalih inputa u neku djelatnost, te otpremanju gotovih proizvoda na tržište do potrošača        ( prijevozno sredstvo da sirovine dođu na tržište)     b)INDIREKTAN UTROŠAK U PROIZVODNJI sadržan je u toku istog procesa u strojevima, materijalima i ostalim inputima, u čijoj su se proizvodnji također utrošile prometne usluge   2) Prometne grane se pojavljuju i u ulozi potrošača  3) Promet djeluje kao značajan činilac na povećanje stupnja specijalizacije i društvene podjele među  

     regijama  4) Promet ima veliki vojno-strateški značaj (možemo karakterizirat brodogradilišta za prizvodnju      brodova u vojnu svrhu)  5) Promet djeluje i na društveno – političke aspekte razvoja neke zemlje

3. STRATEGIJE RAZVOJA PROMETA? t1          iz ishodišta ide potražnja za kapacitetom. Kapacitet prometa je prijevozno sredstvo, put, polazište ili odredište. Na samom početku potražnja postoji, ali kapaciteta nema. Mora se izgraditi prometni kapacitet, ne onoliko kolika je potražnja, nego moramo ić iznad potražnjet1 - t2     kontunuirano raste potražnja za prometnim kapacitetomt2          idealna; sastaje se potražnja i kapacitet – traju kratko jer se taj proces nastavljat2 – t3    toleriramo određeni manjakt3 -        opet idemo u izgradnju prometnog kapaciteta iznad potražnje

4. ŠTO ULAZI U TRANSPORTNI TROŠAK ?cijena prijevoza, tr.špedicije, osiguranja, zastupanja i carinjenjatransportni tr – djeluje na smanjenje međunarodne robne razmjene jer je sadržan u prodajnoj cijeni robe ( U RH 25%, u zemljama EU 8-10% ). Taj trošak čini robu više ili manje konkurentnom na međunarodnom tržištu, ali je definitivno opterećuju

5. TKO SE DANAS BAVI LIBERALIZACIJOM PROMETNIH USLUGA? Nastojanja vodećih privreda svijeta (SAD) za što veću liberalizaciju tržišta i manjih zemalja za protekcionizam i introvencionizam često je dovodila do konfliktnih pregovora (multilateralnih i bilateralnih) u okviru GATT-a (UN 1947g., opći sporazum o trgovini i carinama)

GATT je uvijek vršio pregovore koji su išli u korist trg.roba, ali se  nikad nije osvrtao na prolbleme prometnih grana koje služe nesmetanom razvoju te trgovine.1987.g. održavaju se pregovori pod nazivom „Urugvajska runda“. Trajali su 7g. Prvi put se raspravljalo o liberalizaciji prometnih grana. Zaključak je bio, 1994.g.,da su sve prometne grane pod utjecajem protekcionizma i introvencionizma, naročito pomorski promet.1994g. GATT ulazi u WTO koji daje izričiz naglasak na liberalizaciju svih prometnih grana, a opet u cilju odvijanja međunarodne trgovine. 100% liberalizacije ostvareno u zračnom prometuWTO, MMF, Svjetska banka – trijada za globalizaciju svjetske trgovine.

6. U KOJIM STAVKAMA PLATNE BILANCE HRVATSKE SE EVIDENTIRA PROMET?Promet se u platnoj bilanci evidentira pod stavkom „prijevoz“ gdje se gleda devizni prihod i rashod po pojedinim prometnim granama. Druga stavka gdje se evidentira

su „ostale usluge“- tu se evidentiraju troškovi osiguranja, špedicije, kontrole kvalitete i kvantitete robe, lučke pristojbe, aerodromske takse, troškovi teglanja roba.

7. U KOJOJ JE VALUTI ISKAZAN DEVIZNI PRILJEV I DEVIZNI PRIHOD U PLATNOJ BILANCI?Vrijednosti iskazane u platnoj bilanci u Hrvatskoj su u kunama i tzv. SDR jedinicama, tj.specijalnim pravima vučenja MMF-a, a u svijetu još i u eurima i u dolarima

8. NA TEMELJU ČEGA SE ISPUNJAVAJU PODACI OD OSTVARENOG PROMETA U HRVATSKOJ U PLATNOJ BILANCI?Razmjena roba i usluga evidentira se na temelju jedinstvene carinske dekleracije koju pojedine organizacije nakon obavljenog prijevoza, dostavljaju Državnom zavodu za statistiku, a on određene podatke dostavlja HNB-u u vidu mjesečnih priopćenja. Ponekad i transportna poduzeća dostavljaju svoje podatke direktno HNB-u

9. KOJI JE CILJ PLATNE BILANCE?Cilj platne bilance je da donosiocima mjera ekonomske politike pruži informacije o stanju zemlje u međunarodnoj razmjeni, te da pruži pomoć u donošenju mjera ekonomske politike radi unapređenja te razmjeneMULTIMODALNI TRANSPORT

10. BIMODALNA TEHNOLOGIJA?Bimodalna tehnologija sastoji se u tome da se cestovno vozilo s prikolicom pretvara u željeznički vagon na način da se pod cestovno vozilo pomoću viljuškara podvuku dvoosovinski željeznički kotači, pričvršćuju se za kamion i na taj način omogućuje se cestovnom vozilu da se prevozi željeznicom. U ovom slučaju potrebna je lokomotiva koja pokreće sve te kamione koji su se opredjelili na ovaj način transporta. U odnosu na Hucke-pack tehnologiju, jeftinija je investicija. Slabije je zastupljena u europskom transportnom sustavu multimodalnog transporta

11. RO-RO TEHNOLOGIJA?(Roll on – roll off, dokotrljaj –otkotrljaj) – specifična tehnologija transporta za koju je karakterističan horizontalni ukrcaj i iskrcaj kopnenih prijevoznih sredstava na kotačima (utovarenih kamiona, prikolica, tegljača, autobusa s putničkim spavaćim kolima). Teret se ukrcava i iskrcava s broda vlastitim kotačima preko ukrcajno-iskrcajne rampe, koja spaja brodsko skladište i obalu. Razlog uvođenja ove ove tehnologije je stalna zakrčenost svjetskih luka, dugotrajno čekanje brodova na iskrcaj-ukrcaj tereta, velike investicije u gradnji konvencijalnih brodova u uz smanjen obrt tih brodova u lukama. Ukrcaj se vrši 2-3 puta brže nego kod konvencionalnog broda, ukrcaj se može vršiti 24h. Nedostatak tehnologije: nedovoljna iskoristivost brodskog prostora, 1/3 brodskog prostora gubi se na utovarnu rampu. Specijalni RO-RO brodovi: RO-RO, TO-RO, RO-RO, LUF.

12. LO-LO TEHNOLOGIJA(lift on-lift off, podigni-spusti)-  tehnologija za koju je karakterističan vertikalni ukrcaj i iskrcaj tereta – komadnog, ujedinjenog u paletama ili kontenjer, rasutog,pakiranog ili nepakiranog uključujući i prijevoz živih životinja pomoću lučke ili brodske mehanizacije. LO-LO tehnologija ima najširu primjenu u međunarodnoj pomorskoj trgovini. Primjenjuje se u cestovnom, željezničkom i riječno-kanalsko-jezerskom prijevozu. LO-LO brodovi prema namjeni: potpuno kontenjerski brodovi, djelomično kontenjerski brodovi, preuredivi kontenjerski brodovi, sea train brodovi i feeder brodsovi.Svaki kontenjerski brod, kao i prekrcaj tereta u kontenjerskim lukama, mjeri se u TEU jedinicama. 1TEU jedinica označava jedan 20stopni kontenjer, na osnovi čega se unaprijed može izračunati koliko kontenjera se može ukrcati na jedan LO-LO brod, (brodarstvo China Shipping ima kontenjerske brodove kapaciteta 8500 TEU jedinica) 

13. KOJE SU MEDITERANSKE LUKE (NABROJI)Gioia Tauro (Italija, vlasnik Harpag Lloyd, 3155m dužine, 14 prekrcajnih dizalica)Algesiras (vlasnik Maerks Seeland, 920m dužine, 19 prekrcajnih dizalica)Genova ( Singapore corporation, 1920m, 9 prek.diz.)Barcelona ( Eurogate, 1320m, 8 prek.diz)Valencia (Evergreen, 1920m, 8 prek.diz.)Malta (Harpag Lloyd, 2470m, 16 prek.diz.)Taranto (Evergreen, 1470m, 8 prek.diz.)Najbolje luke na mediteranu, po blizini prekrcaja su Taranto i Gioia Tauro na jugu italije.Među najslabijim lukama je Malta-ima najbolji geo.položaj,ali slabu organizaciju radaKarakteristike mediteranskih luka: novi vezovi, novi terminali, nova prekrcajna tehnologija, moderan informacijski sustav 

14. LUKE SJEVERNE EUROPERotterdam, Hamburg, Antwerp, Bremen, Valencia, Gioia Tauro..Sj.europske luke uglavnom su u vlasništvu države i megabrodara što je uzrok tromosti razvoja razvoja u odnosu na mediteranske luke. Glavne su pri opskrbljivanju Europe; bitne su i za naftu i industrijske proizvode, kao i za putnički prijevoz.Rotterdam-najjača sj.europska luka, prostire se na 40km, svake godine u luku istovara oko 300mil.t. robe, isto tako opslužuje 300mil stanovnika Europe, dnevno uplovljava 30000 brodova i ima stalnu vezu sa 1000 luka svijeta.Hamburg je povjerio svoj menadžment velikom brodaru Hapag Lloyd, a Bremen Eurogate-u

15. KOJI BRODARI SU U VLASNIŠTVU MEDITERANSKIH LUKA?

Maerks Seeland, Evergreen, Hapag Lloyd

16. KONVENCIJA UN-A O MULTIMODALNOM TRANSPORTU (kada je donesena i što sadrži)?Konvencija UN-a o međunarodnom multimodalnom transportu usvojena je 25.05.1980g. u Genevi od 78 zemalja svijeta. Sadrži:        Preambulu 1.   Opće odredbe2.   Isprave3.   Odgovornost operatora multimodalnog transporta4.   Odgovornost pošiljatelja5.   Zahtjeve i tužbe6.   Dodatne odredbe7.   Carinska pitanja/pravila o teretnici8.   Završne odredbeOva konvencija se temelji na Hamburškim pravilima o pšrijevozu robe moram iz 1992g.Temeljna obilježja prema konvenciji:1)   Mjesto preuzimanja robe i mjesto predaje robe primatelju nalazi se u dvije različite države2)   Prijevoz robe obavlja se najmanje s dva sredtva prijevoza iz različitih grana prometa3)   Cjelokupni poduzetnički pothvat temelji se samo na jednom ugovoru o transportu kojeg je poduzetnik prijevoza sklopio sa pošiljateljem robe4)   Teret prati samo jedna isprava o prijevozu robe5)   Cjelokupan transportni proces organizira samo jedan poduzetnik (najčešće međunarodni špediter)6)   Poduzetnik odgovara za radnje i propuste osoba koje je angažirao u pothvatu, kao i za svoje vlastite radnje i propuste i to od vremena preuzimanja robe pa do njene isporuke primatelju

17. DEFINICIJA MULTIMODALNOG TRANSPORTA?Kombinacija najmanje dva transportna prijevozna sredstva iz dvije različite prometne grane, pri čemu jedno prijevozno sredstvo iz jedne grane prometa sa teretom postajeteret drugog prijevoznog sredstva druge prjevozne grane

18. OBLICI MULTIMODALNOG TRANS. I KOJE SU VRSTE? (kombinacije)Cesta-željeznica: Hucke Pack tehnologija i Bimodalna tehnologijaCesta-željeznica-more: RO-RO tehnologijaMore: LO-LO i FO-FO tehnologija

19. RO-LA VLAKOVI U HRVATSKOJ?RO-LA vlakovi u Hrvatskoj  u sklopu HŽ-a prometuju na relaciji od Spačve do Velsa, prevoze 6000 kamiona godišnje, prijeđu put za 22-24h, a za prijevoz im se

plaća 450E.

20. KOJE SU KOMPARATIVNE PREDNOSTI RO-LA VLAKOVA?U nadolazećim godinama u Europi, kamioni će morat plaćat puno veće iznose za prijevoz, a ta sredstva će se usmjeravat u razvoj željeznicaEU planira:  povećat cestovne naknade radi zagađenja okoliša atmosfere                     povećat naknade zbog nastalih šteta zbog prometnih nesreća                     povećat naknade troškova gradnje i održavanja prometnica (Švicarska to već                       ima)                     povećat porez na gorivo                     uvest vremenska ograničenja kretanja kamiona

21. POTICAJNE MJERE DRŽAVE ZA RAZVOJ KOMBINIRANOG PRIJEVOZA?•   Ograničenje dozvola za kamione•   Osiguravanje povoljnih kredita za nabavu kombiniranog prijevoza i povoljne olakšice pri nabavi RO-LA vlakova•   Funkcioniranje infrastrukture u terminalima•   Porez na teretna cestovna vozila (visina ovisi o stupnju zagađenja vozila, buci i ispušnim plinovima)•   Porez na naftne derivate•   Naknade za korištenje cestovne infrastukture (naknade za tunele, autoceste)Kombinirani promet stavlja se na prioritetno mjesto u preusmjeravanju cestovnog prometa na željeznicu, te se nastoje iskoristiti sve komparativne prednosti inteligentnog povezivanja dva prometna sredstva (cesta-željeznica) u neprekidni logistički transportni lanac.

22. MJERE EUROPSKE UNIJE ZA POMOĆ KOMBINIRANOM TRANSPORTU?Kombinirani promet stavlja se na prioritetno mjesto u preusmjeravanju cestovnog prometa na željeznicu, te se nastoje iskoristiti sve komparativne prednosti inteligentnog povezivanja dva prometna sredstva (cesta-željeznica) u neprekidni logistički transportni lanac.

23. ŠTO SE POSTIŽE UVOĐENJEM RO-LA VLAKOVA? Rasterećenje cesta, čuvanje okoliša

24. KOJA AGENCIJA SE DANAS U HRVATSKOJ BAVI KOMBINIRANIM TRANSPORTOM?AGIT – HŽ i CROCOMBI25. TKO PROIZVODI RO-LA VLAKOVE U HRVATSKOJ I KOLIKO, TE NA KOJOJ RELACIJI IH IMARadionica željezničkih vagona Čakovec izvozi RO-LA vlakove za istočnu EuropuVoze na relaciji Spačva-Vels

26. KOLIKO KOŠTA PUT OD SPAČVE DO VELSA450E

27. MJERE EU ZA POVEĆANJE KOMBINIRANOG TRANSPORTA

28. FO-FO TEHNOLOGIJA (opisat načn prijevoza, zašto je došlo do ove tehnologije)(float on- float off, doplutaj-otplutaj)- transportna tehnologija za koju je karakterističan horizontalni i vertikalni ukrcaj-iskrcaj mauna (barži, teglenica, potisnice) s komadnim nasutim i tekućim teretima u i iz Lash brodova. FO-FO tehnologija je vrlo jednostavna- nakrcanu maunu u luci, terminalu od mjesta ukrcaja do broda nosača potiskuje –gura remarker i kada stigne do broda nosača, brod pomoću vlastitih dizalica ili vlastitog dizala podiže maunu s teretom iz mora vertikalno i smješta ju horizontalno na jednu od svojih paluba. Posebnim prijenosnicima, također ugrađenim u brod, naosač ih razmješta na odgovarajuće mjesto. Razlozi uvođenja FO-FO tehnologije:•   Visoki troškovi prekrcaja u lukama•   Kronična zatrpanost luka zbog čega su brodovi previše vremena provodili u lukama•   Velike investicije u dobro opremljenu luku i lučke terminale bili su pokretačka snaga ideje da se ukrcaj i iskrcaj pokuša obavit izvan luka, bez pomoći složene lučke mehanizacije

29. ŠTO SU MAUNE?Mauna je plovno sredstvo bez vlastitog pogona, različitih oblika, dimenzija i nosivosti. Maune su pravokutnog oblika, izrađene su od čelika ili fiberglasa. U maune se mogu slagati različiti komadni tereti, tereti u paletama i u kontenjerima, nasuti-sipki tereti, tereti u tekućem stanju i lakopokvarljiva roba s obzirom da maune mogu imati i vlastiti ventilacijski sustav. 

30. VRSTE BRODOVA FO-FO TEHNOLOGIJE 

•   LASH brodovi –(mauna u brod) kapacitet 73 maune po 375t nosivosti,dizalica 500t, 6 paluba, za 1h može utovariti ili istovariti 1500-2000t, brzina 23 čvora•   SEA – BEE sustav – (morska pčela) kapacitet 38mauna po 850t. Dizalica kapaciteta 2000t-podiže-spušta istovremeno po 2 maune, cijeli brod iskrca-ukrca za 13h, brzina 26čvorova•   BACAT brodovi – (mauna na katamaran) trupovi broda su međusobno spojeni odgovarajućom palubom,, maune se smještaju između dva trupa katamarana i pomoću dizalice spuštaju na gornju palubu. Kapacitet 10 mauna po 140t, dizalica 400t, podiže-spušta istovremeno po 2 maune, iskrcaj-ukrcaj za 6h, brzina 20 čvorova•   FEEDER – LASH- 8-10 lash mauna, brzina 8 čvorova. Uroni se u vodu do određenog gaza kada na njegovu palubu doplutaju ili otplutaju maune s teretom, nakon čega se tankovi isprazne, a brod izroni iz vode do određenog gaza i tako nakrcan prevozi maune na manje udaljenosti.

xoxoxo: 31. NEDOSTACI FO-FO TEHNOLOGIJE•   FO-FO tehnologija se ne može primjeniti (iskrcaj i ukrcaj) pri nepovoljnim vremenskim prilikama•   Velik početni kapital za gradnju jedne maune•   Usluge remontera koji je neophodan, su vrlo skupe u svim lukama svijeta

ŠPEDICIJA

32. TKO NAJVIŠE DOPRINOSI U VANJSKOJ TRGOVINI I SMANJENJU TRANSPORTNIH TROŠKOVA?

33. DEFINICIJA MEUNARODNE ŠPEDICIJEŠpedicija ili otpremništvo je djelatnost koju vrši špediter. Međunarodni špediter je pravna ili fizička osoba koja se bavi otpremom ili izvozom, dopremom ili uvozom, i tranzitom za svog komitenta – nalogodavca. Špediter, da bi obavljao međunarodnu špediciju, mora biti učlanjen u međunarodnu organizaciju FIATA.

34. U KOJIM POSLOVIMA ŠPEDITER MOŽE NAJVIŠE DOPRINJETI SMANJENJU TRANSPORTNIH TROŠKOVA?

35. FIATA?-međunarodni savez špediterskih udruženja, osnovan 1926G. U Beču. Danas sjedište ima u Zurichu, sa regionalnim sjedištem za Aziju u Bombaju. Njezin osnovni zadatak je bolja suradnja špediterske djelatnosti u međunarodnoj trgovini. Bavi se ekonomskim, pravnim i tehničkim pravilima međunarodne špedicije. Ona zastupa interese svojih članica u međunarodnim ekonomskim i pravnim institucijama.

36. PET MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA S KOJIMA FIATA RJEŠAVA PROBLEME U VEZI TRANSPORTA ROBE?1.   međunarodno udruženje za zračni promet – iata-montreal2.   međunarodno željeznička unija – uic – pariz3.   međunarodna cestovna unija – iru – zurich4.   međunarodna trgovačka komora – cci5.   međunarodni ured za kontenjere – bic – zurich6.   baltička međunarodna pomorska konferencija – bimco7.   generalni savez ta trgovinu i transport – conferta8.   imo – international maritime organization un9.   iso – međunarodna organizacija za standardizaciju10.   unctad – konferencija un-a za trg i razvoj, geneva

 

37. DOKUMENTI FIATA ZA MULTIMODALNI TRANSPORT?1)   FWB-teretni list 1997.g., nije vrijednosni papir2)    MULTIDOG – teretnica za multimodalni transport 1995g3)   MULTI WAY BILL – brodski teretni list 1995g.4)   COMBICON BILL – teretnica za pomorski prijevoz 19715)   COMBICOM WAY BILL- brodski teretni list, nije vrijednosni papirOvi dokumenti za multimodalni transport sadrže:-   Odgovornost špeditera u multimodalnom transportu-   Ograničenje odgovornosti špeditera-   Cijenu prijevoze – vozarinu-   Uputstva za prijevoz opasnog tereta

38. DOKUMENTI FIATE ZA OBIČAN TRANSPORT?1)   FCR - špediterska potvrda-kad se prevozi zbirna pošiljka2)   FCT - šped.transportna potvrda-prijevoz u kombiniranom prijevozu3)   FBL - šped. Teretnica – prijevoz robe kontenjerima-multimodalni transport4)   FWR  - fiata skladišna potvrda-špediter obavlja i skladišne poslove

5)   SDT - šped obavlja prijevoz opasne robe6)   FFI – instrukcije špeditera

39. INSTITUTI UNUTAR FIATE?a)   Zračni – za fiata pitanjab)   Pomorski i kopneni – skupina za pomorski, željeznički i cestovni prijevozc)   Multimodalni-za carinska pitanja i olakšice u prijevozu

40. PRAVNA REGULATIVA MEĐUNARODNIH ŠPEDITERA U HRVATSKOJ?1. Zakon o obveznim odnosima – regulira odnos nalogodavca i špeditera2. Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju – međunarodni špediter je dužan upisati se u sudski registar zbog djelatnosti koju će obavljati – poslovi vt3. Opći uvijeti rada međunarodnih otpremnika Hrvatske - 1993. Hrvatska gospodarska komora, a sadrže sve ono što špediter može ponudit svom komitentu u poslovanju, tj. podjelu na osnovne i specijalne poslove

41. DVA VEĆA ŠPEDITERA U HRVATSKOJ ZA MEĐUNARODNU ŠPEDICIJU?TRANSADRIA d.o.o., TRAST d.o.o., GLOBCARGO d.o.o., TRAST d.o.o.

42. OSNOVNI POSLOVI?1)   Sudjelovanje u pregovorima ili kod sklapanja kupoprodajnog ugovora  2)   INSTRADACIJA – izbor najpovoljnijeg puta, sredstava i vremena otpreme robe3)   Doziv robe – špediter obavještava pošiljatelja dozivom robe da na vrijeme isporuči robu, tj.u skladu sa dostavljenim prijevoznim sredstvom4)   Zaključivanje ugovora o prijevozu robe – špediter će za komitenta sam napravit ugovor o prijevozu sa brodarem, cestovnim prijevoznikom ili zeljeznicom, ovisno o tome kako stoji u kupoprodajnom ugovoru. Najčešće to radi u svoje ime, za račun komitenta5)   Zaključivanje ugovora u multimodalnom transportu robe – kada će međunarodni špediter najčešće bit i organizator ovakve vrste prijevoza i odgovoran za sve sudionike koje će angažirat u multimodalnom transportu6)   Prihvat robe radi otpreme7)   Otprema, doprema i provoz robe8)   Zaključivanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe9)   Zaključivanje ugovora o transportnom osiguranju – špediter osigurava robu kod svog komitenta kod osiguravajuće kuće10)   Zaključivanje ugovora o uskladištenju11)   Ispostavljanje ili pribavljanje svih prijevoznih i drugih isprava12)   Obavljanje poslova u vezi sa carinjenjem robe13)   Kontrola ispravnosti dokumenata i obračuna transportnih i dr.tr

14)   Informiranje nalogodavca

43. SPECIJALNI POSLOVI?1)   Zaključivanje ugovora o pakiranju, sortiranju i vaganju te vršenje tih poslova2)   Izdavanje garantnih pisama3)   Izdavanje špediterskih potvrda i drugih fijata isprava4)   Uzorkovanje robe5)   Poduzimanje mjera za osiguranje naplate štete u slučaju gubitka, oštećenja ili manjka robe6)   Ugovorena kontrola kvalitete i kvantitete robe u međunarodnom transportu – danas u RH postoji više organizacija koje se bave kontrolom kvalitete i kvantitete uvezene i izvezene robe. Za to izdaju poseban certifikat o kontr.kval. i kvant., bez kojeg je nemoguće obavit uvoz ili izvoz. Može ih izdat špediter ili za to specijalizirane organizacije, kao što su: Euroinspekt Zagreb, Zavod za ispitivanje kvalitete u Zagrebu, Transagent-Rijeka, Kontrolbiro-Zg, Croatiainspekt-Zg, Adriainspekt-Rijeka.7)   Doleđivanje robe – odnosi se na prijevoz lako pokvarljive robe gdje špediter mora u toku transporta voditi računa o konstantnom održavanju iste temperature. Bilo da se radi o prijevozu vlakom – interfrigo vlakovi, kontenjeri u pomorskom prijevozu na čiju se temp pazi nekoliko puta tijekom dana, ili prijevoz kamionima8)   Hranjenje i pojenje živih životinja9)   Sajamski poslovi – špediter je ovlašten, prema zakonu o obveznim odnosima, organizirat za svog komitenta različite vrste izložaba, za svu vrstu robe koja se može izlagati. Stoga će on za svog komitenta organizirat izložbeni prostor na sajmu i dopremit robu za taj sajam (jesenski-proljetni Zagrebački velesajam)10)   Leasing poslovi – hrvatski međunarodni špediteri najčešće se pojavljuju u ulozi kupoprimatelja prijevoznih sredstava – specijalnih kamiona, kontenjera..radi u svoje ime i za račun komitenta. Ako se radi o zakupu kontenjera (to je najčešće) tr.iznajmljivanja kontenjera ostaje konstantan11)   Konsignacijski poslovi – obuhvaćaju zastupstvo stranih tvrtki ili držanje konsignacijskih skladišta. Roba smještena u ta skladišta može biti ponovo vraćena u zemlju porijekla, a može se i uvozno ocarinit i prodat kupcima12)   Prometno – agencijski poslovi – Transadria iz Rijeke posvetila je punu pažnju pa unutar sebe ima radnu grupu „Transagent“ koja se bavi zakupom ili bukiranjem brodskog prostora s brodarima u linijskoj i slobodnoj plovidbi13)   Kreditiranje nalogodavca – međunarodni špediter može na određenim poslovima izaći u susret svom komitentu i kreditirat ga14)   Otprema, doprema i provoz zbirnog prometa – organiziranjem zbirne pošiljke, bilo u cestovnom ili žaljezničkom transportu, špediter postiže velike uštede kod cijene prijevoza za svog komitenta15)   Drugi propisani ili uobičajeni poslovi u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe 

44. DISPOZICIJA?Dispozicija je ugovor između špeditera i nalogodavca. Ona zapravo predstavlja

razradu općeg ugovora o otpremi i upute špediteru kako će i kada odnosni dio posla izvesti. Mora sadržavati potrebne podatke za pravilnu i pravodobnu otpremu robe. Može se dati pismeno, usmeno, telegrafski, teleprinterom i telefonski.

45. FORFAITNI STAV?– paušalan iznos nagrade koja se plaća špediteru prema toni ili m3 otpremljene robe.Ugovaranje forfetnog stava ima prednost u odnosu na špediterku nagradu-naknadu, jer špediter može unaprijed u ukupnoj kalkulaciji ostvarit profit i ekstra profit za nalogodavca

46. KAKAV JE LIZING  POSAO KOD ŠPEDITERA?hrvatski međunarodni špediteri najčešće se pojavljuju u ulozi kupoprimatelja prijevoznih sredstava – specijalnih kamiona, kontenjera..radi u svoje ime i za račun komitenta. Ako se radi o zakupu kontenjera (to je najčešće) tr.iznajmljivanja kontenjera ostaje konstantan.

47. KAKAV JE POSAO KONSIGNACIJE ZA MEĐUNARODNOG ŠPEDITERA?obuhvaćaju zastupstvo stranih tvrtki ili držanje konsignacijskih skladišta. Roba smještena u ta skladišta može biti ponovo vraćena u zemlju porijekla, a može se i uvozno ocarinit i prodat kupcima

48. ZAŠTO JE VAŽAN CERTIFIKAT KONTROLE KVALITETE I KVANTITETE, TKO GA IZDAJE?danas u RH postoji više organizacija koje se bave kontrolom kvalitete i kvantitete uvezene i izvezene robe. Za to izdaju poseban certifikat o kontr.kval. i kvant., bez kojeg je nemoguće obavit uvoz ili izvoz. Može ih izdat špediter ili za to specijalizirane organizacije, kao što su: Euroinspekt Zagreb, Zavod za ispitivanje kvalitete u Zagrebu, Transagent-Rijeka, Kontrolbiro-Zg, Croatiainspekt-Zg, Adriainspekt-Rijeka. Ako nije drugačije ugovoreno, komadnu robu špediter preuzima samo po broju komada. Kakvoću utvrđuje špediter posredstvom organizacija za kontrolu robe.

49. VRSTE ŠPEDITERA PO DJELOKRUGU RADA?Zastupajući svog nalogodavca pojavljuje se: 1)   komisionar – u svoje ime, za tuđi račun2)   agent – u tuđe ime, za tuđi račun3)   samostalna kategorija posrednika – u svoje ime i svoj račun Radeći za nalogodavca, javlja se kao:1)   Podšpediter – glavni špediter prenio mu u cjelini izvršenje špediterskog posla2)   Međušpediter – na kojeg glavni špediter prenosi djelomično izvršenje poslaGlavni špediter može imati više međušpeditera za isti posao, ali samo jednog podšpeditera za jedan posao.

50. VRSTE ŠPEDITERA PO TERITORIJALNOJ DJELATNOSTI?1)   Nacionalna – unutar jedne zemlje2)   Međunarodna – otprema, doprema, provoz3)   Lučka špedicija – otprema, doprema i provoz pomorskim prijevoznim sredstvom – obavlja lučki špediter4)   Kontinentalna špedicija – željezna, cestovna i zračna špedicija5)   Pogranična špedicija – pogranične manipulacije i carinjenje robe prilikom prelaska granice, s tim da pogranični špediteri moraju imat posebnu licencu za rad, koju izdaje Ministarstvo financija. Licenca vrijedi 5g.6)   Sajamski špediter – bave se organizacijom sajamskih izložbi, demonstracija raznih proizvoda

51. ŠTO JE DHL?-Skraćenica od osnivača Adrian Dalsey, Larry Hillblom i Robert Lynn. Osnovano je 1969g.DHL je osnovan u San Franciscu, posluje više od 30g., vodeća je svjetska k******** komisija za zrakoplovne express prijevoze expresnih pisama, poslovnih dokumenata, malih paketa, ljekova, ljudskih organa, opasnih tvari i sl. DHL ima vlastitu distribucijsku mrežu u 220 zemalja svijeta. Ima 5 vlastitih zrakoplovnih kompanija i tisuće specijalnih dostavnih vozila koji omogućuju preuzimanje – dostavljanje pošiljke od stola do stola.Unutar Europe DHL dostavlja svaku pošiljku unutar 24h, a za svijet 48h. Sjedište DHL-a je u Zagrebu, a fijale ima u Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Varaždinu i Osijeku.