TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ ... · tradicijsko crkveno puČko pjevanje u...

TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI

PRESVETOGA OTKUPITELJA

Nakladnik: Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja Zbornik Kačić Split, Trg Gaje Bulata 3

Za nakladnika: fra Željko Tolić, provincijal fra Hrvatin Gabrijel Jurišić

Glazbeni niz Nova et vetera Svezak V. TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

TRAdIcIJSKO cRKVEnO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

SPLIT, 2011.

S P L I T

ZB

O

RN I K K AČ

I Ć

Uredničko vijeće: fra Ante Akrap, Hana Breko Kustura, fra Mile Čirko, fra Stipica Grgat, fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, fra Domagoj Volarević, fra Jure Župić

Odgovorni urednik: fra Željko Tolić, provincijal

Glavni urednik: fra Stipica Grgat

Transkripcija i notografija: fra Stipica Grgat

Recenzenti: Gorana Doliner Miljenko Grgić

Jezični korektor: Ivan Bošković Hrvoje Markulin

Korektura latinskoga jezika: fra Hrvatin Gabrijel Jurišić fra Stjepan Čovo

Notni korektor: Joško Ćaleta

Prijevod sažetka na latinski jezik: fra Bruno Pezo

Prijevod sažetka na engleski jezik: Angelina Gašpar

Prijevod sažetka na njemački jezik: fra Joško Kodžoman

Prijevod sažetka na talijanski jezik: Danijel Tonkić

Ton majstor: Mario Božić

Prijelom: Silvio Družeić

Ovitak: fra Ante Branko Periša

Tisak: Jafra ― print d.o.o., Solin

© 2011. ― Zbornik Kačić, Split

ISMN 979-0-801317-03-2

CIP zapis je dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 140120046

U prigodi 800. obljetnice Franjevačkog reda (1209. - 2009.)

I . UVOdnIK

IXI. UVODNIK, FRA ŽELJKO TOLIĆ: FRANJEVCI ― ČUVARI BAšTINE

Franjevci ― čuvari baštine

Crkva, živo tijelo Kristovo, i naš Franjevački red unutar toga Tijela posje-duju sveto sjećanje, izraz osobnih pothvata i zajedničkih odgovora, sliku stalnog i čvrstog identiteta. Mi, sljedbenici sv. Franje Asiškoga (1182.-1226.), zajedno okupljeni kao bratstvo ljudi sa svojim slabostima, oslablje-ni grijehom i ojačani milošću, baštinici duge tradicije svetaca i grešnika, žarko želimo slijediti primjer svog utemeljitelja, kako bismo se savršeno upriličili Kristu.

I premda su od Franjina vremena bile mnoge plime i oseke, Sveti nas je Duh, istinski ministar general (2 Cel 193), kroz osam stoljeća vodio u slu-ženju i ljubavi. Nasljedujući s potpunim predanjem Gospođu siromaštinu, sveti je Franjo bio pjevač sposoban da privuče ljude svake vrste i društvenog položaja.

U stoljetnoj povijesti, uz sjene se pojavljuju sjajni promicatelji karitativnih institucija, prevoditelji Svetog pisma, sastavljači katehetskih djela u raznim jezicima, misionari i mučenici. Dok se jednom od njih pripisuje slučajan pronalazak baruta, drugi su bili ambasadori mira po gradovima i službeni poklisari pomirenja među crkvenim dostojanstvenicima i vladarima. Pjevali su u sjajnim korovima i gradili veličajne orgulje za europske katedrale. Surađivali su s glazbenikom Pierluigijem iz Palestrine, naručivali djela u Vivaldija, unaprijedili Mozartovu glazbenu tehniku, s Galilejem ispitivali zvijezde, poučavali Dantea i razvili matematičke poučke s Leonardom da Vincijem. S Brameanteom su sudjelovali u odgovornosti izgradnje Sv. Petra; reformirali su Rimsku kuriju i ustanovili švicarsku gardu.

Kad je voljom Svete Stolice i središnje uprave Franjevačkog reda 1735. go-dine osnovana nova redovnička zajednica, koja se danas zove Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, pokrajinska Crkva u narodu Hrvata dobila je u toj zajednici i njezinim članovima, od početka do danas, vjerne i vrijed-ne sinove: duhovnike i pastire, pokornike i tribune, pisce i učitelje, molitelje i graditelje, misionare, liječnike i mučenike; dobila je fratres minores – ma-nju braću, koja po svojoj karizmi i u duhu asiškog mirotvorca nastoje i žele biti braća svakome, neprijatelji nikome.

Iako je povijest mnoge već i opjevala, ovom knjigom Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja želimo na vi-djelo iznijeti pjevanu baštinu naše Provincije i time dati hvalu mnogoj našoj braći koja su pučko pjevanje stoljećima brižljivo čuvali i usmenim putem na nove naraštaje prenosili. Budući da pučko pjevanje predstavlja izraz duše i duhovnosti, kako pojedinca tako i bratstva, čini me izuzetno sretnim da preko

X TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

ove knjige i CD-a, s velikim ponosom i ništa manjim ushićenjem, u služenju i ljubavi mogu predstaviti dušu i ponuditi duhovnost naše Provincije. Našoj Provinciji na čast, a mnogim ljudima dobre volje na radost i duhovnu korist.

U Splitu, na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, 1. srpnja 2011. godine.

Fra Željko Tolić, provincijal

XII. UVODNIK, HANA BREKO KUSTURA: MUZIKOLOšKI PRIKAZ EDICIJE

Muzikološki prikaz edicije

Izdanje koje je pred nama predstavlja prvi cjelovit prikaz tradicijskog crkvenog pučkog pjevanja koje je bilo, a jednim dijelom još i danas je sastavni dio litur-gijskog slavlja na područjima koje obuhaća Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Pionirski je to pothvat u kontekstu glazbene tradicije jedne franjevačke provincije temeljen na najsuvremenijim muzikološ-kim metodama obradbe glazbenog materijala.

Ideja za ediciju poput ove rođena je u Sinju prije pet godina na inicijativu Uprave Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja i franjevaca - glazbenika koji dje-luju u Provinciji: fra Mile Čirka, fra Stipice Grgata, fra Domagoja Volarevića i fra Jure Župića u suradnji s glavnim koordinatorom dr. fra Antom Akrapom.

Ideju su od samog početka stručnim savjetima podupirali etnomuzikolog mr. sc. Joško Ćaleta, dr. sc. Miljenko Grgić i autorica ovih redaka.

Dragocjen je i važan doprinos muzikologinje dr. sc. Gorane Doliner koja je svojim bogatim iskustvom na istraživanjima srodne tematike (glagoljaškog pjevanja hrvatskih regija), usmjeravala finalnu artikulaciju građe i njezinu pri-premu za tisak u obliku koji je pred nama.

Velik udio na sakupljanju i građe koju ova studija donosi pripada kolegama Ljubi Stipišiću Delmati, Jošku Ćaleti, don šimi Maroviću i Siniši Vukoviću.

Svezak koji je pred nama predstavlja prvi u nizu planiranih budućih tiskanih priloga o pjevanoj liturgijskoj pučkoj baštini Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.

Cilj mu nije samo premijerno obuhvatnije predstavljanje napjeva za misu koje je puk zajedno sa braćom franjevcima stoljećima stvarao i prenosio mahom kroz medij usmene predaje. Naime, ne manje bitan zadatak studije poput ove bio je i na specifičan način pridonijeti europskoj proslavi 800. obljetnice ute-meljenja Franjevačkog reda.

Kako je iz sadržaja vidljivo, riječ je o opsežnoj glazbenoj liturgijskoj građi koja je integralno bila već objavljena u okviru drugih zasebnih studija posve-ćenih pjevanoj baštini pojedinih crkvenih lokaliteta Provincije (npr. Lišane Ostrovičke, Stankovci), te pojedinačno, u crkvenim pjesmaricama i starijim tiskanim zbornicima «narodnih popijevki» (V. Bersa), kao i u stručnim i znan-stvenim knjigama i radovima.

Neki od napjeva svjedoče glazbenu i pjesničku aktivnost starije braće franje-vaca prethodnih razdoblja: fra Petra Kneževića, fra Paškala Jukića, fra Ivana Radonića i dr.

XII TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

Jedan segment građe koja je pred nama bio je dostupan tek na audio zapisima bez popratnih stručnih muzikoloških obradbi (primjerice napjevi iz Sumartina na Braču) ili je pak dijelom bio dostupan na internetskim stranicama (kao što je to slučaj s diplomskim radom fra Domagoja Volarevića o pjevanoj pučkoj tradiciji Župe sv. Ilije u Metkoviću iz 2004. godine).

Neki od napjeva su zapisani u latinskim franjevačkim kantualima iz 18. stolje-ća i upravo u ovoj studiji doživljuju svoju premijernu transkripciju u suvreme-no notno pismo.

Najveći dio građe, međutim, do danas nije nikada bio objavljen i predstavlja transkripcije recentno snimljenog materijala.

U cijelosti gledajući, pred nama je glazbeni repertoar koji je rezultat istraživa-nja glazbenih historičara i crkvenih glazbenika s početka 20. stoljeća (Franjo Kuhač, Vladoje Bersa, fra Ivan Glibotić), ali i prethodno navedenih suvreme-nih stručnjaka i znanstvenika koji su raritetne napjeve zabilježili na samom te-renu, snimili i transkribirali po prvi put, i to u širokom vremenskom periodu od 1975. do 2010. godine, spašavajući tako pjevanu tradicijsku crkvenu baštinu pojedinih lokaliteta Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja od zaborava.

Obuhvaćeni su misni napjevi koji predstavljaju tradicije različitih mjesta - od obalnog, priobalnog do dijela Provincije koji se odnosi na Dalmatinsku zagoru. Nižu se tako napjevi iz Podaca,Velikog Brda kod Makarske, Otoka, Hrvaca, Prgometa, Sumartina na Braču, Sinja, Slivna, Basta, Baške Vode, Čvrljeva, Imotskog, Lišana, Stankovaca, Makarske, Makarskog primorja, Metkovića, Omiša, Runovića, Splita, Visovca, Vrgorca, Tučepa.

Sve notne zapise kao i sve tekstove, dakle cjelokupnu građu, za tisak je kolaci-onirao i priredio fra Stipica Grgat.

Građa koju ova studija donosi upotpunjena je uvodnim tekstom o povije-sti Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu auto-ra fra Vicka Kapitanovića, stručnom analizom glazbene strukture napjeva (dr. sc. Gorana Doliner), stručnom studijom o jeziku samih napjeva (dr. sc. Mile Mamić).

“Glazbeni dio” edicije sastoji se od samog notnog materijala, ali i zasebnog poglavlja koji donosi integralno sve tekstove napjeva.

Time je ona i svojevrsni temelj za buduće filološko-historiografske analize tek-stovnih predložaka napjeva i jezičnih specifičnosti franjevačkog izričaja ovog podneblja.

Popratni kritički aparat bogat je i temeljit. Svojim sadržajem komentira glazbe-ne zapise i same tekstove.

Podijeljen je na petnaest potpoglavlja koja donose dragocjene informacije o analitičko-glazbenom sadržaju napjeva, interpretima i zapisivačima, a slijede ovim redom:

Redoslijed napjeva u osnovnim skupinama prema sadržaju i funkciji njiho-vih tekstova, Napjevi, Analize i napomene, Tonski nizovi, Komentari napjeva, Tekstovi napjeva, Oblici napjeva prema vrstama teksta i njihova zastupljenost, Popis građe prema pojedinim lokalitetima, Popis zapisivača i istraživača, Popis tonskih zapisivača, Popis autora komentara, Popis pjevača, Oznake osnovnih skupina napjeva prema mjestima njihove upotrebe (abecednim redoslijedom),

XIIII. UVODNIK, HANA BREKO KUSTURA: MUZIKOLOšKI PRIKAZ EDICIJE

Objašnjenja pojedinih znakova i kratica, Kratice. Na kraju su doneseni Tonski zapisi, Slikovni prilozi (faksimili pojedinih napjeva), Izvori i literatura, Sažetci te Kazalo osobnih imena.

Napjevi su transkripibrani u suvremeno notno pismo i podijeljeni prema skupi-nama i funkciji tekstova na sljedeće skupine: Skupinu”Misa u nedjelje i blag-dane” predstavljaju pjevana misa u nedjelje i blagdane iz Lišana, Stankovaca, Župe sv. Ilije iz Metkovića, potom misa iz Makarskog primorja, Velikog Brda i Podace.

Slijede potom Napjevi za službu riječi, Euharistijske pjesme, Božićne pjesme, Korizmeni napjevi, napjevi za obred Velikog tjedna te Napjevi za slavlje sveta-ca. U toj su skupini napjevi podijeljeni u dvije kategorije: Marijanske napjeve i napjeve u čast franjevačkih svetaca.

Posljednje dvije skupine napjeva koje donosi ova edicija su Napjevi za sprovod i Hvalospjevi na kraju mise.

Način artikulacije i predstavljanja sakupljene građe, u grafičkom i organizacij-skom smislu, uzorno slijedi model koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća sa skupinom autora i tehničkih suradnika, a u cilju suvremene objave glagoljaš-ke pjevane tradicije hrvatskih regija (koja je u međuvremenu postala priznatim zaštićenim dijelom hrvatske nematerijalne kulturne baštine!) osmislio pokoj-ni akademik Jerko Bezić u sljedećim studijama: Stjepan Stepanov, Spomenici glagoljaškog pjevanja, Svezak I, Glagoljaško pjevanje u Poljicima kod Splita, (ur. Jerko Bezić) Zagreb, JAZU, 1983, te: Gorana Doliner, Spomenici glago-ljaškog pjevanja, sv. II, Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom, ur. Jerko Bezić, HAZU, Zagreb, 1998.

Artikulacija građe tek je tehnički moment koji povezuje tradicijsko crkveno franjevačko pjevanje Dalmacije i tradiciju glagoljaškog pjevanja.

Suštinska, na pojedinim mjestima i jasna glazbena poveznica ovih dviju tradi-cija (koje su u povijesti muzikološkog istraživanja promatrane počesto s dva-ju odvojenih aspekata - muzikološkog i etnomuzikološkog) raspoređena je na više mjesta, i to u individualnim komentarima pojedinih autora. Znakovita je jer upućuje na uzajamno prožimanje paralelnih glazbenih traidicija koje su obi-tavale na područjim jurisdikcije ove franjevačke provincije.

Autori su pri analizi napjeva franjevačke tradicije u komparativnom kontek-stu tragali upravo za srodnostima ne samo s glagoljaškom tradicijom, nego i s folklornom tradicijom pojedinih lokaliteta, kao i evidentnom poveznicom s napjevima gregorijanskog korala.

Metodološki je građa koju donosi ova edicija obrađena načelom minuciozne analize tekstovnih specifičnosti uz neizostavan opis melodijskih karakteristika i samog glazbenog oblika.

Za svaki je napjev navedena i njegova intervalska i formalna struktura, na-čin pjevanja, tonalno-modalna pripadnost, ritamska struktura s osobitim osvrtom na tip i karakteristike višeglasja u svakom pojedinom lokalitetu. Na pojedinim mjestima analiza napjeva dodatno je obogaćena iskazima samih kazivača-pjevača.

XIV TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

Kod napjeva kod kojih je to evidentno, autori su uputili na određene sličnosti s karakteristikama svjetovnog pjevanja, ali i na srodnosti i povezanosti pojedinih napjeva (i njihovih «arhaizama») sa starim slojem latinske gregorijanske pjevane tradicije. Za neke od napjeva moguće je bilo pronaći i izravne uzore i melodijske modele, poglavito kad je riječ o napjevima koji predstavljaju kontrafakture.

Time zapravo ovaj rad predstavlja svojevrsni kompendij repertoara pučkih na-pjeva mise promatran u poredbenom kontekstu uzajamno prožimajućih tradi-cija koje su obitavale na tlu Dalmacije.

Notni primjeri koje donosi ova studija ujedno su «glazbeni inventar» onih li-turgijskih napjeva franjevačke tradicije koji su u misnom bogoslužju postojali, počam od najstarijih zapisanih u 15. stoljeću, do suvremenih, snimljenih i za-pisanih godine 2010.

Spomenuti zapisi nisu samo puka znanstvena transkripcija načina pjevanja i liturgije jednog vremena.

Oni su i relevantna svjedočanstva stanja pučke liturgijske glazbe za misno bo-goslužje Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u vremenima prije i na-kon koncilskih reformi iz godine 1965., te istodobno odraz konfrontacije dvaju glazbenih realiteta - «nekadašnjeg», starijeg, naspram «suvremenom».

Istodobno, oni reflektiraju i promjene koje je ova tradicija u relativno velikom vremenskom razdoblju doživljavala, nužno podliježući transformacijama koje su diktirali kako medij usmene transmisije, tako i interpretativne mogućnosti jedne sredine u određenom vremenu.

Napjevi koji su snimani izvan misnog bogoslužja predstavljaju danas reper-taor koji je većim dijelom potpuno iščeznuo iz liturgijske prakse, a živi tek u glazbenoj memoriji starijih pučkih kazivača- pjevača i starije braće franjevaca.

Izdanja poput ovog znakovit su i uzoran primjer izuzetno delikatne i zahtjevne stručne obrade pučkog misnog pjevanja. Ono je suvremeno u načinima anali-tičkog pristupa građi.

Predstavlja «pisanu kodifikaciju» jedne liturgije i glazbe kroz stoljeća njezine opstojnosti na dalmatinskim prostorima.

Na temelju prethodno navedenih analitičkih prosudbi o obrađenoj građi, može-mo konstatirati sljedeće:

Ovom je studijom spašen, a javnosti predstavljen, danas već gotovo zaborav-ljen glazbeni repertoar misnog bogoslužja pučke predaje splitske Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja stvaran stoljećima na prostorima, kako nje-zine današnje, tako i nekadašnje jurisdikcijske pripadnosti koja je nadilazila granice današnje Hrvatske.

Repertoar je to koji je (uz iznimku manjeg broja napjeva iz rukopisnih kantua-la) prenošen isključivo usmenim putem.

Ovako obrađena građa bit će ne samo temeljna komparativna baza budućim glazbeno-povijesnim istraživanjima, koja se bave aspektima uzajamnih veza gregorijanskog korala, glagoljaške tradicije i pučkih liturgijskih napjeva.

XVI. UVODNIK, HANA BREKO KUSTURA: MUZIKOLOšKI PRIKAZ EDICIJE

štoviše, ona je i poredbena referenca nekim novim proučavanjima pučkih na-pjeva ovog geografskog prostora koji bi mogao pokazati i možebitne poveznice s pučkim napjevima Dalmaciji povijesno srodnih regija, te potvrditi «lokalne unikate» stvarane u određenom vremenu i prostoru pod vodstvom franjevaca.

Konačno, ova studija svojim notnim zapisima (od kojih su pojedini obrađeni i za suvremeno zborsko izvođenje) predstavlja i predložak za nove buduće inter-pretacije misnih napjeva iz bogate riznice pomno čuvane franjevačke i pučke liturgijsko-glazbene baštine.

Hana Breko Kustura

XVIII. UVODNIK, FRA VICKO KAPITANOVIĆ: POVIJEST FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA

Povijest Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

Franjevci su se veoma rano pojavili u našim krajevima. širili su se postupno, tako da su 1343. godine bile četiri kustodije: Dubrovačka, Splitsko-zadarska, Rapska i Istarska. Godine 1402. stvorena je peta kustodija u Draču, od koje je kasnije nastala Albanska provincija (Ss. Annuntiationis).

Iako su franjevački samostani većinom bili u primorju, često gdje su se u sta-rini dizale benediktinske opatije, ipak su franjevci već od početka zalazili i u unutrašnjost. U Bosni 1233. dominikanci postaju propovjednici i inkvizitori protiv heretika-bogumila, ali kako se nisu mogli jače učvrstiti, papa Nikola IV. naredio je 1291. ministru Slavonske provincije (Provinciae Sclavoniae), najstarije provincije na hrvatskom tlu, nastale oko 1232., da u Bosnu pošalje dvojicu franjevaca. Oni su ubrzo u Bosni ustanovili redovničku zajednicu. Za prvih pedesetak godina djelovanja postali su toliko brojni da su mogli osnovati svoju posebnu provinciju. Budući da je papa Nikola IV. 1288. zabranio osni-vanje novih provincija u Redu, bez izričite dozvole Svete Stolice, u Redu se osnivaju nove zajednice koje nose naziv vikarije. Imaju potpunu neovisnost o bilo kojoj drugoj provinciji i direktno su podložne generalu Reda. Zato je u Bosni 1340. godine osnovana Bosanska vikarija, a ne provincija.

U novoosnovanu Vikariju došli su franjevci stranci, uglavnom Talijani, ali su im se pridružili i neki iz Slavonske provincije koji su znali hrvatski. Oni su bili tumači kod propovijedanja stranaca. Usprkos velikim teškoćama i malim početnim uspjesima, franjevci su se održali osnivajući, osobito u početku, sa-mostane u rudarskim središtima. Ubrzo su se širili i izvan granica bosanske države, u krajevima Hrvatske, Transilvanije i Bugarske prodirući u područja Istočne crkve. U XIV. st. Bosanska vikarija je imala 34 samostana, a polovicom XV. st. već 60 samostana sa 700 članova koji su djelovali od Julijskih alpa do Crnoga mora, od Jadrana do Karpata.

Područje današnje Franjevačke provincije Presv. Otkupitelja pripadalo je dje-lomično Duvanjskoj kustodiji. Međutim, postojala je i Cetinska kustodija, što još nije dovoljno proučeno, sa sjedištem u Cetini pod V’sinjem gdje je 1357. godine, dozvolom pape Inocenta VI., Ivan Nelipčić podigao samostan sv. Marije. Ostali su samostani bili u Imotskom, Vrh Rici i Kninu. U XV. st. fra-njevci koji su s narodom bježali pred Osmanlijama, osnovali su nove samosta-ne u Zaostrogu, Makarskoj, Visovcu, Krapnju, Pašmanu i Karinu.

Prostrano područje Vikarije potpalo je kroz XV. st. pod osmanlijsku vlast. Više je samostana uništeno, a mnogi su franjevci stradali. Zbog toga, kao i zbog teš-koća s državnim vlastima, jer se Vikarija prostirala u nekoliko država, došlo je do dioba. Godine 1448. prvi su se odijelili franjevci ugarskih samostana, koji

XVIII TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

su osnovali posebnu vikariju, kasnije prozvanu Provincija Presv. Spasitelja. Nešto kasnije, pad Bosne pod tursku vlast (1463.) unio je još više nesuglasica među franjevcima; jedni su željeli pronaći način života pod muslimanima, a drugi odlučnu borbu, osobito nakon uspjeha Matijaša Korvina (1464.). Iako se na Pašmanskom skupu (1463.) ustanovljenjem Bosansko-dalmatinske vikarije pokušalo očuvati jedinstvo, već se 1465., na molbu Dubrovačke Republike, ocijepilo od Bosne šest dubrovačkih opservantskih samostana. Oni su kasnije (1484.) ustanovili Vikariju sv. Franje, od 1517. godine provinciju.

Zbog istih se razloga 1514. Vikarija podijelila na dva dijela: samostani pod oto-manskom vlašću ostali su pod Vikarijom Bosne Srebrene, nazvanoj prema sa-mostanu u Srebrenici, a oni izvan njihove vlasti pod Vikarijom Bosne-Hrvatske. Kad je 1517. godine došlo do konačne diobe Reda na ogranke opservanata i konventualaca, Vikarija je postala provincija „od opsluženja“.

Posljednjom diobom bilo je podijeljeno područje današnje Franjevačke pro-vincije Presv. Otkupitelja. Dio zapadno od Cetine pripao je Bosni-Hrvatskoj, ali samo do 1538. kad je cijeli taj kraj pao pod tursku vlast. Tada su samostani na Visovcu i u Karinu, koji su se održali, pripali Provinciji Bosne Srebrene. Provincija Bosna-Hrvatska raširila se po sjevernim dijelovima Hrvatske i Slavonije i 1708. uzela ime Provincija Hrvatska-Kranjska.

2. U krajevima gdje je uspostavljena otomanska ili turska vlast nestajala je redovna crkvena hijerarhija, a velikim dijelom je nestalo i dijecezanskog kle-ra. Naprotiv, franjevci Bosne Srebrene bili su zaštićeni carskom poveljom (Ahdnamom) koju im je 1463. godine dao turski sultan Mehmed II. el Fatih. On im je dozvolio slobodu vršenja kulta tako da su nastavili duhovno raditi pod Osmanlijama. Crkve, koje nisu u ratnim pustošenjima stradale, služile su im za obrede, ali su mnoge propale, jer ih nisu mogli popravljati. Franjevci su se čak raširili na području koje su osvajale turske snage: u Dalmaciji, osim uskoga priobalnog pojasa, u Hercegovini, Slavoniji, Ugarskoj, Transilvaniji, Moldaviji, Vlaškoj i Bugarskoj.

Pod turskom vladavinom franjevci su bili gotovo jedini duhovni pastiri i bra-nitelji domova i ognjišta; ne prezajući od zatvora i udaraca, branili su zemlju često i uz žrtvu mučeništva. Oni su bili politički predstavnici katolika, pa i onda kad je uspostavljena biskupija u Bosni, zaštitnici njihovih prava protiv zloupotreba kojih je u pograničnim krajevima bilo mnogo, branitelji društveno ugroženih seljaka, savjetnici i liječnici u godinama gladi i pohara. Stoga su zaslužni što se očuvala vjera i narodnost hrvatskog naroda u tim teškim i ne-stalnim vremenima.

Kao što se Vikarija dijelila iz političkih razloga, iz istih se razloga počela dijeliti i Provincija. U Bugarskoj je 1624. godine ustanovljena kustodija, 1676. provin-cija. Godine 1640. odijelili su se od matice samostani u Transilvaniji. Usprkos tome, Bosna Srebrena je 1725. godine imala 34 samostana i rezidencije s 397 svećenika, 93 brata neklerika, 46 novaka i 131 klerika u provinciji, a preko 50 članova vani na studijama. Ipak, već tada je matično područje Bosne stradalo jer su se franjevci, a i narod, raselili u vrijeme ratova u XVII. stoljeću. Zbog toga je, nakon uspostavljanja novih granica (1718.) prema Turskom Carstvu, došlo do nove diobe, najviše zbog traženja Mletačke Republike i Austrije.

XIXI. UVODNIK, FRA VICKO KAPITANOVIĆ: POVIJEST FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA

Opći komesar Reda fra Josip Marija od Ebore odredio je 1735. godine dekre-tom „Inter gravissimas“ da se od jedne provincije stvore tri: Provincija Bosne Srebrne pod turskom vlašću, Provincija sv. Ivana Kapistrana u Hrvatsko-ugarskoj državi i Provincija sv. Kaja pape i mučenika na području Mletačke Republike. To je tek djelomično sprovedeno jer se Provincija sv. Ivana Kapistrana iste godine ujedinila s Bosnom Srebrnom, a odcijepila se nešto ka-snije, (1757.).

Provincija sv. Kaja promijenila je 1743. godine ime u Presvetog Otkupitelja. U dekretu od 1735. naglašeno je kako će joj pripasti Hercegovina i dijelovi zapadne Bosne do rijeke Rame kad se ti krajevi oslobode od turske vlasti - ali do toga nije došlo.

3. U vrijeme diobe Provincija Presv. Otkupitelja imala je devet samostana: u Zaostrogu (iz XV. st.), Živogošću (iz 1614. god.), Makarskoj (iz 1518. god.), Omišu (iz 1718. god.), Sinju (iz 1687.-1699. god.), šibeniku (iz 1654. god.), Kninu (iz 1708. god.), Visovcu (iz XV. st.), Karinu (iz 1730. god.). Osim toga, imala je tri hospicija: u Sućurju na otoku Hvaru (iz 1646. god.), Sumartinu na otoku Braču (iz 1646. god.) i u Splitu u predgrađu Dobri (iz 1723. god.). Hospicij u Splitu bio je proglašen samostanom 1736., a u Sumartinu 1738. godine. Iste godine (1738.) osnovan je novi samostan u Imotskom i hospiciji u Obrovcu, Drnišu i Vrgorcu.

Godine 1735. počela se uređivati uprava Provincije čije je sjedište bilo u šibeniku, u samostanu sv. Lovre. Računajući na stare kustodije, a granica je bila rijeka Cetina ili bolje planina Dinara, stvorene su na kapitulu 1749. godine dvije kustodije: Gornja i Donja. Time su franjevci preuzimali brigu oko samo-stana kojem su pripadali, a služili su na župama koje su bile vezane uz dotični samostan. Vlast gvardijana, koji su se često mijenjali, bila je velika, jer se sa-mostanska uprava brinula za župe. U vremenima slabih veza to nije smetalo jedinstvenosti uprave Provincije koja je samo imenovala samostansku upravu i školsko osoblje, a posvećivala je veću brigu unutrašnjem životu zajednice.

4. Još prije osnutka Provincije, od kraja XVII. i početka XVIII. st., popravljale su se oštećene crkve po selima, proširivale one iz starohrvatskoga ili predtur-skog doba, ali su se gradile i nove. Podizale su se samostanske crkve i samo-stani proširivali, stvarali su se skromni barokni klaustri, gradili zvonici. Po župama su se dizali župni stanovi. Sve te građevine, iako jednostavne, stilski su čiste, što se kasnijim dodacima ili preinakama često kvarilo.

Procvat Provincije, koja je 1768. godine brojila 278 svećenika, 70 klerika, 41 brata neklerika, 26 novaka, zaustavljen je 1768. godine kad je Mletačka Republika zabranila primanje mladića u Red. Godine 1778. ipak je dopušteno u ograničenom broju primati kandidate u novicijat.

Nakon nestanka Venecije, za austrijske okupacije (1797.-1806.) franjevci su se uključili u pokret za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, na čemu je osobito radio fra Andrija Dorotić (+ 1837.). To uključivanje stajalo je zajednicu žrtava, jer je za francuske okupacije (1806.-1813.) više franjevaca osuđeno na smrt. Godine 1807. oduzet je samostan Živogošće, dok su i drugi dijelom ustupljeni vojsci. Ipak, rad na župama i tada je spasio franjevce od težih neprilika koje su doživljavali drugi redovnici.

XX TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

Pod austrijskom upravom (1814.-1918.) franjevci su se teško prilagođavali dr-žavnim propisima zadojenim jozefinističkom tradicijom, zbog čega se i broj smanjio tako da je 1857. godine bilo samo 120 svećenika, 12 klerika, 12 braće i 5 novaka. Ipak, Zajednica se pomalo oporavljala tako da je 1913. bilo 153 svećenika, 32 klerika, 7 novaka i 11 braće neklerika.

Godine 1888. provincijalat je prešao iz šibenika u Split, čime se nastojalo cen-tralizirati upravu.

Devedesetih godina XIX. st. počeo je iz Rima pokret za obnovu zajedničkog života vita communis. Po njemu je trebalo smanjiti vlast gvardijana, što je i izvršeno, tako da je provincijska uprava počela imenovati župnike, razbijati usku pripadnost pojedinaca svom samostanu i uvesti zajedništvo novca. To je donijelo kratkotrajne unutrašnje borbe, ali je obnova prihvaćena.

Uz pomoć Državnoga vjerozakonskog fonda podignuto je, u drugoj polovici XIX. st., više župnih stanova i crkava u neoromantičkom stilu, kao u Drnišu, Kninu, Imotskom, Prološcu, Metkoviću, Tučepima, Sumartinu, Stankovcima i drugdje. I unutrašnjost se crkava obnavljala, ali, na žalost, uklanjali su se stari, drveni oltari i zamjenjivali mramornim ili kipovima iz Tirola.

U novoj državi SHS (Jugoslaviji), nastaloj 1918. godine, na početku je došlo do krize zbog tzv. žutog pokreta, koji je bio usmjeren protiv celibata - kad je nekoliko članova apostatiralo. Međutim, zajednica se ubrzo smirila i nastavila svojim životom posvećenim narodu i Zajednici. Povećao se i broj članova. Zbog studenata na sveučilištu i bolesne braće osnovan je 1932. godine novi samostan Majke Božje Lurdske u Zagrebu. Podignut je zvonik u Sinju i nove crkve na Lovreću, u Vrgorcu, Bajagiću, Splitu i Makarskoj.

Drugi svjetski rat (1939.-1945.) ostavio je bolne rane u Zajednici jer su se komunisti u borbi za vlast obračunavali sa službenicima oltara. Mnogi su fra-njevci stradali, posebno župnici u ratu i poraću, 44 su ubijena, a 48 ih je zavr-šilo u logorima i zatvorima, više ih je izbjeglo u tuđinu, župne su crkve i kuće oštećene ili zapaljene, samostani devastirani, imanja oduzeta, školama ukinuto pravo javnosti.

Nakon Drugoga svjetskog rata, u novim i Crkvi nesklonim društveno-poli-tičkim prilikama, franjevci su prihvatili neudobnu stvarnost, propovijedajući Krista raspetoga. Žrtvom samotničkog života župnici su, kao i nekoć, ostali čuvari sela koja su se raseljavala, čuvari starih svetinja i starih vrijednosti. Usprkos teškim prilikama, broj se redovnika povećavao. Drugi su se dali na put da bi vani predano skupljali rasutu bašćinu hrvatskoga naroda. Najviše njihovom zaslugom u Provinciji su obnovljene mnoge samostanske zgrade i cr-kve, a podizane su i nove. To je omogućilo suvremeniji život i rad u Provinciji. Godine 1986. Provincija je primila samostan i njemačku župu sv. Gabrijela u Münchenu.

5. U novoj socijalističkoj državi tinjale su nacionalne suprotnosti koje su se nakon pada svjetskog komunizma odrazile i u Hrvatskoj, opterećene veliko-srpskim nacionalizmom. Nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj godi-ne 1990., velikosrpski režim u Srbiji i Crnoj Gori, uz pomoć srpski ustrojene JNA i milicije te dijela pobunjenoga srpskog pučanstva u Hrvatskoj, počeo je oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku. Pod prisilom pobunjenih Srba i JNA Hrvati i pripadnici drugih etničkih manjina morali su masovno napustiti svoje domove na područjima koji su bili ucrtani u velikosrpskim ekspanzionističkim

XXII. UVODNIK, FRA VICKO KAPITANOVIĆ: POVIJEST FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA

kartama te potražiti sigurnost i zaštitu u mirnijim područjima Hrvatske ili u inozemstvu. Agresor je želio prije svega uništiti znamenja hrvatskog naroda. Najčešće mete bombardiranja i uništavanja bile su crkve, groblja, bolnice i škole. Na područjima na kojima su pastoralno skrbili članovi Provincije, Srbi su u Domovinskom ratu (1991.-1995.) okupirali gotovo trećinu Provincije, ve-likim dijelom su oštetili ili do temelja srušili crkve i župske kuće. Franjevci su morali s narodom podijeliti otužnu sudbinu izbjeglica, duhovno i materijalno podižući klonule. Nakon oslobođenja 1995. godine vratili su se s narodom na zgarišta, pomažući njihovo oživljavanje.

fra Vicko Kapitanović

XXIIII. UVODNIK, GORANA DOLINER: NAPJEVI U POVIJESNO-ANALITIČKOM KONTEKSTU

Napjevi u povijesno-analitičkom kontekstu

U današnjem Splitu koji predstavlja srce Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja nije se lako suočiti s činjenicom kako jedan suvremeni spomenik velikoj obljetnici glazbom i na glazbeni način učitava važan datum, ujedno početak novih razloga za nove obljetnice povijesti, tradicije, glazbe, franje-vaca, očeva, čuvara, glagoljaša, premda možda ne u istom redu i, nadasve hrvatstva u onom najprirodnijem, najobičnijem sustavu vrijednosti. Taj da-našnji Split na prvi pogled ne pruža očigledni pečat takvim svijestima o sto-ljećima i nastojanjima, ali samo na prvi pogled. Nastaje ta tradicija i održava se u susjedstvu s doista tisućljetnim svjedočenjima o ljudskoj duhovnosti i glazbi. Neka bude sjećanje na jedan primjer i graditelja sjećanja na njegove vrijednosti, a to je splitska katedrala i Miljenko Grgić. Poticaj je ovome radu upravo potreba uočavanja načela po kojima se oblikuje specifično književ-no-glazbeno tkivo crkvenoga pjevanja koje ne možemo promatrati samo kao izdvojenu glazbenu pojavu. Franjevačka pjevanja nadasve te odnosi knji-ževno-povijesnih pojava i glazbenih osobina napjeva predmet su interdis-ciplinarnog istraživanja. Stoga ono nužno uključuje muzikološka i filološka istraživanja. Premda se pristupa i tekstološkom proučavanju tekstova pjeva-ne građe i odgovarajućih tekstova iz pisanih izvornika, osnovni je materijal za analize glazbena građa.

Zadatak obuhvaća temeljito i sustavno analiziranje napjeva pjevanja u pro-storima spomenute Provincije, zatim tekstova tog istog pjevanja (zapisanog pri terenskom radu), kao i odgovarajućih tekstova iz pisanih, objavljenih i rukopisnih izvornika.

U opsežnom radu mnogih autora polazilo se od usporednih analiza i ispi-tivanja posebnih odnosa glazbenih struktura i struktura pjevanog teksta. Rezultati tih brojnih, malih i velikih prinosa artikuliraju ovo sagledavanje na sljedeći način:

Odnos spram spomenika glagoljaškog pjevanja

Nakon što je godine 1973. Jerko Bezić objavio knjigu Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području u kojoj se, kako to naslov najavljuje, oso-bita pažnja pridaje povijesnom sagledavanju problema, i nakon što je dije-lom uvrstio i najavio potrebe potanjeg proučavanja „muzičkih osobina živih oblika glagoljaškog pjevanja”, takva uloga ostvarila se u studijama Jerka Martinića (1981.), Stjepana Stepanova (1983.) i Gorane Doliner (1998.) ko-jima se ujedno popunjavaju praznine. Ovi radovi proširuju kartu obrađenih lokaliteta s glagoljaškom pjevanom tradicijom (živom također), a objavljuju dio građe u obliku primjera koji idu uz analize. U njima se, zatim, dopunjuju

XXIV TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

dosadašnje spoznaje o razvoju, te se s njima ponešto približavamo sintet-skom pregledu glagoljaškog pjevanja. “Spomenici glagoljaškog pjevanja” u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Stepanova i Doliner (1983.; 1998.) donose građu glagoljaškog pjevanja iz Poljica kod Splita i iz Novog Vinodolskog na suvremen način, što uključuje sve slojeve pjeva-nja. Knjiga koja je danas pred nama, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, donosi posebnost, u prvom redu, u interdisciplinarnom pristupu kojim se povezuju proučavanja napjeva i tekstova kao i povijesni kontekst.

Kontekst franjevačke zajednice

Jasno je da bez glazbenog udjela nije moguće zamisliti liturgijske obrede, dakako, barem ne one svečane i one koji su vezani uz procesije. Stoga je sva-ki izvor jednako vrijedan te sve oblike i liturgijskih i paraliturgijskih teksto-va valja pomno procjenjivati, jer često već strukturiranošću jezičnog teksta pružaju osnovu za otkrivanje moguće glazbenosti. Naša problematika ulazi na poseban način u nekoliko povijesnih razdoblja, od srednjovjekovlja do klasicizma, i, na poseban način, u naše vrijeme. Ako pozornost usmjerimo na važna razdoblja razvoja franjevačkog pjevanja, početci su zamagljeni ne-dostatkom izvora, ali s pomoću iscrpne rekonstrukcije i na temelju poznatih glazbenih i brojnih neglazbenih (odnosno posrednih) izvora moglo bi se reći da je sve što je bitno za razvoj pjevanja istaknuto.

Doba punog razvoja korespondira sa zlatnim dobom glagoljaštva i tiskar-skom fazom (premda su glazbeni argumenti i za to razdoblje zamagljeni). „Renesansno-barokni” primjer, ujedno krunski svjedok notiranog glagoljaš-kog pjevanja, čuveni Ne plačte se jure veće (1556., odnosno 1564.) tek tre-ba temeljito ispitati unatoč brojnim analizama od kojih na prvome mjestu valja istaknuti onu Milovana Gavazzija iz godine 1988.; odnosno 1924. i dovesti ga u vezu sa srodnim glazbenim primjerima tog vremena iz drugih glazbenih žanrova. Na ovome mjestu vrijedi se sjetiti notiranih zapisa Petra Hektorovića. Isto je tako prisutna anakroničnost iz aspekta glazbene izvedbe u vrijeme kada se posebni umjetnički oblici na iste liturgijske tekstove ra-zvijaju u duhu stilova i epoha. Sintetski pogled na jedno povijesno razdoblje morao bi, s obzirom na današnje rezultate istraživanja društvenih, povijesnih i humanističkih znanosti, poći od temeljnih, ali i općih spoznaja o tome raz-doblju. Crkveno pučko pjevanje nalazi svoje mjesto u svakom od povijesnih razdoblja hrvatske kulturne povijesti. Slika gospodarske i društvene snage franjevačkih prinosa znatno je izmijenjena posljednjih desetljeća zaslugom novijih istraživanja i sinteza. Mnogi podatci i pisana svjedočenja govore do-sta u prilog visokim dometima pjevanja u obredu. Kao što je poznato da su glavni promicatelji liturgije i liturgijskog pjevanja na narodnom jeziku bili kod nas benediktinci, tako i franjevcima u njihovoj borbi, također i na narod-nom jeziku, pripadaju srodne zasluge. Isti izvori ukazuju na činjenice da se „na neke svetkovine u crkvama vrši ... svečana oficijatura”; vjernici naime pjevaju časoslov kao da su u redovničkom koru. Osim toga se na dan patro-na i u druge određene dane pjevaju Životi u tri štenja. Dok su benediktinci ponosni na raritetnost toga običaja, franjevci se ponose s trajnim obilježjima koja ocrtava povezanost pučkog i svjetovnog pjevanja kao važan čimbenik kontinuiteta i opstanka tradicijskog pjevanja.

XXVI. UVODNIK, GORANA DOLINER: NAPJEVI U POVIJESNO-ANALITIČKOM KONTEKSTU

Društveni kontekst

Franjevačka kultura i njezina glazbena komponenta ujedno je od posebne vrijednosti za povijest, kulturu i napose hrvatsku glazbenu kulturu, i to u širokim vremenskim i prostornim odrednicama, čime je bitno obilježen nje-zin društveni kontekst. Ogleda se on u višestrukim odrednicama. Počevši od hijerarhijskog pristupa po kojem je pripadništvo fenomena određeno cr-kvenom glazbom, dakle cijelim nizom pravila i funkcionalnih određenja od kojih je na prvom mjestu primat teksta nad tonom, do neprekinute prakse u društvenoj stvarnosti zajednice, taj je društveni kontekst snaga silnica koje ljudske stvaralačke potencijale usmjerava k izgrađivanju svijesti o služenju narodu i svemu što ta svijest predstavlja; na društvenu zbilju i praksu. Ista je vrijednost i kod glagoljaštva i njegove glazbene komponente pa je, neovisno o posebnim poveznicama ili usporednim rezultatima, to odabrano mjesto shvaćanja zajedničkih pothvata i zajedničkih vrijednosti. Daljnja istraživa-nja valja usmjeriti na što zastupljenija muzikološka i filološko-muzikološka istraživanja franjevačke glazbe, pri čemu mislim na interdisciplinarnost. Pri tome društveni kontekst ukazuje na niz finih razina usporedbi. Od grada kao centra, do sela kao sličnog, ali drukčijeg centra. Usmena predaja kao i rad sa zborovima „na note“ sljedeća je dimenzija. Pojava pruža dosta građe kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti. Ovaj zbornik prava je riznica takvih pokaznica. Utjecaji su dolazili i s drugih strana. Dramatično razdoblje po-litičkih i društvenih promjena obuhvaća i susjedne krajeve, kako Bosne ili Hercegovine, tako i međusobnih centara. Prema podatcima fra Mile Čirka, pučka misa iz Velikog Brda (kod Makarske) pripada durskom dijatonskom rodu. Jednostavna je po svojoj melodijskoj liniji kao i svome slobodnom ritmu. Svi dijelovi mise melodijski se kreću u rasponu čiste kvarte ( f1 – b1). Razlika je kod Svet u kojemu se samo jedanput melodija uspinje grupom od dvije note do čiste kvinte. Zapravo, čitava se misa odvija na istom me-lodijskom predlošku s predvidivim varijacijama. Sve dijelove mise počinje počimalac (solist), a dalje nastavlja sav puk. Ovaj misni napjev ima sličnosti s istim melodijskim obrascom pjevanja litanija u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, dakle s jednostavnijom vari-jantom, a sve nas upućuje na izvor u Missa quotidiana koja je zabilježena u Makarskom kantualu iz 18. stoljeća. Misa se već duže vrijeme ne pjeva. Po istom melodijskom predlošku pjevala se misa u Tučepima i Bastu (župa Uznesenja Marijina, Bast-Baška Voda). Zajedništvo se dijeli i u izradi umjet-ničkih djela, umjetničkog zanatstva, ukrasnih predmeta: od sitnih predmeta do arhitekture. Tako je i s crkvenim pučkim pjevanjem, ali i s umjetničkim komponiranim skladbama, premda je zamjetna i prisutnost glazbenih aktiv-nosti primjerenih Vojnoj krajini, pa su tako i odjeci reformi Marije Terezije i Josipa II. našli svoje mjesto u ovim krajevima.Repertoar: analiza glazbenog sadržaja

U vrijeme kada se intenzivira istraživanje franjevačke glazbe u Hrvatskoj (primjerice, istraživanja Ladislava šabana na razini arhivskih istraživanja), sredinom 20. stoljeća, domaći pjevači se još sjećaju velikog broja napje-va. Tako je ova dragocjena tradicija sačuvana i istraživana u dva smjera, i to u velikom opsegu. Obuhvaćeni su zapisi i studije o njima, ujedno su ostvareni pokušaji pregleda i ocjene ukupne glazbene prakse. Glazbene su

XXVI TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

osobine, prema uvidu u zapise, jednoglasje, dvoglasje i troglasje najčešće u slobodnom ritmu. Dakako, i solističko je pjevanje dosta zastupljeno, a ima i jednoglasnih zapisa inače višeglasnog pjevanja. No, zanimljivo je već sada istaknuti nedosljedne odlike koje, ipak, ukupno ne izlaze iz okvira jed-ne prilično jedinstvene glazbene liturgijske prakse. Slične glazbene osobi-ne razvijale su se u većini franjevačkih organizacijskih cjelina, kroz povi-jest se smjenjujući, nadopunjavajući, ritmičke karakteristike povezane su s tekstom, te je većina liturgijskih napjeva u slobodnom ritmu, dok tekstovi u strofama sadrže određeniji i precizniji ritam (ponekad i tempo giusto). Forma je povezana sa sadržajem teksta, njegovom strukturom i funkcijom. Pri pjevanju liturgijskih pjesama (himni, sekvenca) i paraliturgijskih pje-sama prevladavaju osmeračke strukture (uz poneki drukčiji stih u sklopu strofe) s ustaljenim metroritamskim obrascima. Pjevani tekstovi oblikuju melostrofe od ponavljanog ili variranog jednog melostiha, od dva, tri, četiri, pa i sedam melostihova. Očigledno su pojedine razvijenije forme komponi-rane višedijelne pjesme ili noviji oblici nastali pod utjecajem komponirane umjetničke glazbe. Primjeri s tekstom u prozi mogu se grupirati u dvjema, premda srodnim, skupinama. Prva okuplja gotovo sve prozne tekstove, no s raznolikim rješenjima. Osnovno je obilježje ujedno najjednostavniji princip gradnje oblika – očitovan u nizanju osnovnog glazbenog retka i njegovih (najčešće) bližih varijanata. Ta je jednostavnost građena na temeljima po-vijesne uvjetovanosti proklamiranog „kazivanja” crkvenog teksta koji glaz-bena komponenta ne smije nadvisiti. Na ove oblike utječe i prevlast slobod-nog ritma koji je razvijen najviše zbog recitativnog i pretežno silabičkog pjevanog „govorenja” teksta te (između ostalog) zbog specifičnog ugođaja koji stvara cjelina teksta i napjeva. Na temelju takvog obrasca izgrađuju se raznolike varijante, no još više, oblikuje se velika cjelina kako unutar jedne cjeline (npr. misnog stavka), tako i velikog oblika kao što je cijela misa.

Prema komentaru fra Mile Čirka, pučka misa iz župe Podaca, okružja franje-vačkog samostana Blažene Djevice Marije na nebo uznesene u Zaostrogu, sa svojstvenim varijantnim razlikama, pripada istom zajedničkom predlošku, po kojem su se pjevale mise u župama iz okružja istog samostana, samosta-na sv. Križa u Živogošću i samostana blažene Djevice Marije na nebo uzne-sene u Makarskoj. Tekstovi misnog ordinarija, koji nisu strofični, davali su više mogućnosti pjevačima, koji su predvodili pjevanje, za vlastiti glazbeni izraz i nadodavanje ukrasnih nota u melodiji, posebno u Gospodine, smiluj se. Premda se Slava i Vjerovanje pjevaju po istom melodijskom obrascu, teško se može predvidjeti kako će se u daljnjem tekstu koji redak otpjevati. Zato se u svakoj župi pjevalo različito, ovisno od sposobnosti predvoditelja. Čini se da su pjevači u Podaci bili vrlo vješti i maštoviti u svojim varija-cijama, a u dvoglasju čisto intonativni. Melodija se kreće u durskom dija-tonskom rodu, u rasponu čiste kvinte. Predpjevač započinje sam prvi slog radi intonacije, a dalje svi prihvaćaju u odmjerenom recitativu i završavaju sigurnom kadencom. Misa se više ne pjeva.

U brojnim komentarima nastoji se prikazati poneke pokazatelje glazbenog života kraja. Takvih podataka nema mnogo, naprosto jer su tipizirani ili po-navljaju srodne odlike, ali ni istraživanja nisu bila usmjerena prema saku-pljanju tih podataka, što bi nametnulo sasvim druga odredišta istraživačima.

XXVIII. UVODNIK, GORANA DOLINER: NAPJEVI U POVIJESNO-ANALITIČKOM KONTEKSTU

No, komentari su životni i neposredni, a koji put i izuzetno bogati. Napjev iz Imotskog, fra Ivana Glibotića, U se vrime godišća, komentira fra Stipica Grgat: Porijeklo ovoga napjeva nije lako utvrditi. Fra Ivan Glibotić ga na-ziva „naš“, a potom tvrdi da je donesen iz Italije. Melodijski ambitus ovog napjeva je malen. Kreće se u opsegu čiste kvinte. Budući da svaka kitica tek-sta ima četiri retka, tako i melodijska linija ima četiri kratke fraze simetrično postavljene. Prva i druga fraza imaju na trećem slogu od kraja i na prvom od kraja kraći melizam, koji se razvija u okviru intervala kvinte, a završava na toničkoj terci. Karakterističan je melodijski pomak, triola koja se pojavljuje samo jedanput u drugom taktu na trećoj dobi. Napjev je u durskom tona-litetu. – „Onaj naš, kako ga pjevamo u Imotskom star je, mislim, koliko i sama pjesma. Motiv je donesen iz Italije. Sklon sam vjerovati, iako to nisam proučio, da je pjesmu i napjev redigirao franjevac o. Petar Knežević. Da je napjev došao iz Italije, uvjerio sam se za vrijeme svojih glazbenih nauka u Rimu. U crkvi Rana sv. Franje (Stimate) u središtu Rima vodio sam pjeva-nje. U božićno vrijeme pjevale su se litanije bl. Gospe posebnim napjevom, koga je pjevao puk, ali napjev nije bio nigdje zapisan. Stari gvardijan P. Giovanni Troili pjevao mi je napjev, a ja sam ga pisao. Iznenadio sam se: pa to je naš: U SE VRIME! Prvi dio potpuno naš, a drugi nešto izmijenjen. Hvala ti, Bože, ugodan susret!“ – U seoskim crkvama Dalmatinske zagore sveta se misa (ordinarij) pjevala oduvijek i to na hrvatskom jeziku. Pjevale su se, dakako, i pučke popijevke. Uglavnom su to bile uvijek iste skladbe, koje su se ponavljale iz nedjelje u nedjelju, što očito ukazuje na ograničenost repertoara. Posvuda se pjevalo a cappella,“ na uho“. Tek tu i tamo, poneke malo veće župne zajednice posjedovale su harmonij na kojem su opet svirali amateri, koji su samo podržavali pjevanje puka.

Nadalje, donosi se Kneževićev uvod:

Ima se pivati od sedmorice, ili od petorice. Gdi govori: Riči pisaoca, prva četiri retka neka složno pivaju dvojica ili jedan, a druga četiri retka druga dvojica ili jedan; pak opet prvi i tako preko svega, dokle dođe: Riči Gospine ili Gospe, jer kad ove nadođu, onda preuzme koji za taj dio bude određen; gdi Riči Ivanove, koji za Ivana, a gdi Isus, koji za Isusa odlučeni budu. Sve Ponukovanje, koje je prije Plača stavljeno, neka sam jedan ispiva. … Gdi se pak ne može učiniti ovako, neka se učini kako se može … Kojim i kakvim glasom ima se pivati, na svrhi ovih knjižicah, ko umio bude skladno pivanje, naći će sve glasove kako koji ima pivati: ako bi ko bolje hotio, nek sebi načini; a koji ne znao bude ni jedno ni drugo, neka ga piva ili štije kako ga piva, ili štije kako ga Bog uči.

Te su se preporuke fratri na terenu i pridržavali. U prvom izdanju Kneževićeva Plača, koji sam imao u ruci, nema notnog priloga. Vjerojatno su napjevi ostali u rukopisu u Sinju. Melodije „Plača“, koje se danas pjevaju u Sinju i Sinjskoj krajini, u Makarskoj i Makarskom primorju, u Splitu te u Sumartinu, imaju najviše zajedničkog i samo su varijante zajedničkog napjeva koji se pripisu-je Kneževiću. No, bez originala ne možemo znati kolike su promjene. Čini se da su Sinj i Makarska, kao odgojni zavodi, svojim napjevima najbliži ori-ginalu. Koliko su pojedine župe udaljenije od tih centara, toliko su i napjevi postajali udaljeniji od originala i jednostavniji. Ponukovanje kao i Posljednje ponukovanje imaju posebnu melodiju i u onim župama u kojima se pjevaju; pjeva ih najčešće samo jedan pjevač (iz komentara fra Mile Čirka).

XXVIII TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

Iako je u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja uglavnom prihva-ćen opći, poznati napjev iz iste Provincije, napjev „Muke“ iz Metkovića se ponešto razlikuje, iako ima mnoge sličnosti. Analizom ćemo lako utvrditi kako shema veoma nalikuje shemi gregorijanskih tonusa (kao i obično u svim pučkim napjevima). Je li se taj napjev razvio od gregorijanskoga, teško je ustvrditi, ali možemo reći da ima određenih sličnosti u napjevu, koje nisu samo strukturalne. Shema se sastoji od zapjeva, tenora, pregiba ili flekse, drugoga zapjeva, tenora i završne kadence – dakle, svih strukturalnih dijelo-va koje ima jedan gregorijansnki tonus. Zapravo su pregib i završna kadenca isti kao u provincijskoj „Muci“, s tim da se ovdje u završnoj kadenci obično ispušta jedan ton.

Uloge koje se pjevaju u „Muci“ imaju također jednaku strukturu, s ponekom varijacijom od pjevača do pjevača. Zborski dijelovi popularne „Turbe“ ne pjevaju se pučki, nego na poznatu, općeprihvaćenu melodiju (harmonizaci-ja Ivan Ocvirk), dok se Isusove riječi, koje uvijek pjeva svećenik, pjevaju gregorijanskim napjevom. Sve što je rečeno za melodijsku strukturu mise vrijedi i ovdje; melodija je vrlo jednostavna, u ljestvici koja obično ne prela-zi pet tonova, osim kod Evanđelista (koristi šest tonova) i u Proročanstvima. Starozavjetna proročanstva, koja su u „Mukama“ iz Knjige proroka Jeremije, imaju osobit način pjevanja. Najočitije je to da se mijenja tonalitet u odnosu na tonalitet „Muke“. Zapjev ovih melodijskih jedinica podsjeća na zapjeve Plača Jeremije proroka, poznatijega kao lamentacije, koji se u Metkoviću ne pjeva, ali ga nalazimo u mnogim drugim dalmatinskim župama (komentar fra Domagoja Volarevića).

Nadopunjujući opće glazbene osobine ili pokazatelje o osobinama želim upozoriti na neke poveznice franjevačke i glagoljaške tradicije, na prvom mjestu ulogu franjevaca u uređenju redakcije misala. Već je više puta nagla-šeno sudjelovanje glazbenog čimbenika u građevini glagoljaške izražajno-sti, unatoč malom broju zapisanih notnih izvora. O tome svjedoče, između ostaloga, brojni termini u rubrikama rukopisnih i tiskanih liturgijskih knjiga upozoravajući na način pjevanja. Termin «glas» tumači se u prilog označ-nica Zapadne crkve i franjevačke redakcije, a ima i mogućnosti za prinos istočnim utjecajima (kosa crta ili obrnuto slovo S kao vjerojatni znak za stanku pri recitiranju ili predah u pjevanju). Poneki od termina prava su rijet-kost koju ne nalazimo drugdje i koju nije jednostavno objasniti (« ... v tonb stojeć»), ili su povezani «s ozračjem narodnog usmenog stvaralaštva»: ... U Vrbničkom misalu II dolazi rubrika kojom se određuje način pjevanja teksta (veliki petak): kako ženi plačivice (= narikače, jer je riječ o tužaljci, slično i u Hrvojevu misalu).

Izgleda, ipak, prema svemu što smo do sada uspjeli spoznati, da je glazba nešto skromnije slijedila izražajnost glagoljaštva, da je bila više prilagođe-na danim okvirima, te da se iz nekih razloga (pitanja glazbenog obrazova-nja) pjevanje odvijalo na spontaniji i, u pojedinim razdobljima, nefiksiran način. Nije moguće da su notni materijali koji su (očekivano) nastajali do 19. stoljeća stradali. Analizirajući razdoblje od prvog ograničenja (1460.) do Tridentinskog koncila u sjevernoj Dalmaciji, Jerko Bezić ističe tezu o skrivanju razlika, na primjer u povodu posebnih znakova u glagoljskom Misalu kneza Novaka iz 1368. godine. Smatra da valja s razlogom istaknuti

XXIXI. UVODNIK, GORANA DOLINER: NAPJEVI U POVIJESNO-ANALITIČKOM KONTEKSTU

pretpostavku da glagoljaši nisu zapisivali napjeve svog liturgijskog pjevanja zato što nisu htjeli isticati razlike koje bi se u takvu zapisivanju pojavile u odnosu na zapise napjeva s latinskim liturgijskim jezikom, a ne zbog toga što bi takvim uglednijim glagoljašima notno pismo bilo sasvim nepoznato.

Repertoari koje sadrže samostani i crkve na koru, a koje je izvodio crkveni zbor, sadrže niz zajedničkih izbora poput: F. Dugana, F. Lučića, K. Odaka, M. Cipre, K. Kolba, Z. špoljara, V. Stahuljaka, š. Bosiljevca, A. Vidakovića i drugih autora suvremenog repertoara tzv. „pučkih” skladanih misa i cr-kvenih pjesama. Ponegdje su to skladbe sljedećih autora: V. Medveda, J. Grubera, F. Pintarića, Đ. Arnolda, A. Foerstera, K. Adamića, R. Strohala, Lj. Kučana, L. Kozinović, H. Sattnera, F. Dugana, F. S. Vilhara, A. Canjuge, F. Cigala, B. širole, S. Prepreka, F. Ferjančića, I. Krmpotića, T. Fosić, M. Hallera, M. Stahuljaka i drugih. Najčešće su to skupine nota, sada vrlo siro-mašni ostaci muzikalija koje su u prošlosti sigurno činile veću i značajniju zbirku kako za crkvenu praksu, tako i za gradsko muziciranje.

Za primjer temeljnih odlika glazbenih osobina koje zapravo označavaju opće odrednice po kojima se svrstavaju u široku grupu obrednih glazbi kato-ličke zajednice, ritam, melodija, forma i druge odlike mogu se jednostavno obuhvatiti sintetskim pogledom primjerenim stvarnom situacijom na terenu. Potrebno se, naime, podsjetiti na nedovoljnu pouzdanost ovih zapisa, kao i zapisa inače. Dakle, imamo zapise jednoglasnog i višeglasnog pjevanja i onda kada postoji drukčiji podatak. Po tome ne bi bilo moguće utvrdi-ti točne klasifikacijske skupine solističke građe i građe skupnog pjevanja. Nadalje, sami su zapisi ponekad, vjerojatno, neprecizni. Ipak je to velika građa. U cjelini je relevantna i odgovara mogućim zaključcima. Naime, u mnoštvu primjera uspostavio se odnos, pa cjelokupnu građu tako prihvaća-mo i procjenjujemo.

Ova zbirka sada ima poziciju uzornog materijala, a ujedno i usporednog materijala koji će poslužiti novim potragama. Primjerice, pri postupku ana-liziranja svih primjera ritma po principu analize stihova određujući metričke stope u tekstu (no samo u odnosu na melodiju) i metroritamske grupe u na-pjevu unutar svih metričkih cjelina. Poslužit će uočavanju osnovnih ritmič-kih cjelina i pristupu ovoj gipkoj tvorevini slobodnog ritma.

Isto tako, očekuje se korist za određivanja tonskih odnosa. Na primjeru ove brojne i raznolike građe uspostavlja se nekoliko tipova (mogućih) odnosnih sustava, kako tonskih odnosa, tako i izgradnje melodijske krivulje.

Tonske odnose ispitujemo po kriteriju izvođačkog sastava, a zatim po kri-teriju stvarnih odnosa među tonovima, vodeći najviše računa o glazbenoj logici i cjelini. Odlike melodijskog kretanja, osim po samosvojnim obiljež-jima, sagledavamo usklađeno s vrstom i namjenom teksta u obredu. Brojni odnosi i vrste ostvaruju se po razini izvedbe i razini načina. Obuhvaćeno je jednoglasno, dvoglasno i troglasno pjevanje (po načinu), te solističko i sku-pno pjevanje (po izvedbi).

Kadence su po jednostavnosti primjerene ovoj vrsti građe. Od pokreta u jednoglasnom zapisu do složenijeg kretanja, npr. iz troglasja u unisono, značenje ovih završnih formula ima upravo taj smisao, određen završetak

XXX TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

dotadašnjeg pokreta melodije (i ritma). U mnogim primjerima taj je zavr-šetak, uz nešto manje izrazit početak napjeva, jedini primjetan melodijski pokret. Naime, ostali se dio napjeva odvija na duljem recitativnom tonu.

Tercno dvoglasje kao dio šireg srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog naslijeđa, prisutno je u raznim područjima Hrvatske, kako u starijoj, tako i u novijoj folklornoj glazbenoj tradiciji, što je istaknula Grozdana Marošević. Ali, tonski odnosi, metroritamsko ustrojstvo i oblik „nisu dohvatni nijednom drugom sustavu mišljenja doli specifično glazbenom, te postoje i imaju smi-sao jedino unutar glazbenog sustava kojemu pripadaju”, također naglašava Marošević, i nastavlja: „S obzirom na interakcijski odnos između izvođa-ča glazbe i slušatelja, ustanovila sam tri osnovna tipa folklornih izvedaba glazbe – pjevanje grupe, dijalogiziranje glazbom, nastup pojedinca ili gru-pe te glazbeni monolog (kao potencijalno folklorni oblik). Kako se izvedba koja određuje neku glazbu folklornom ostvaruje različitim interakcijskim odnosima između izvođača i publike, folklornu glazbu ne možemo smatrati jedinstvenom cjelinom”. Ova određenja mogu se povezati s radom na mate-rijalu suvremenih izvedaba glagoljaškog pjevanja, i uopće; može se uočavati važnost izvedbenog činioca. Priroda izvedbe u pojavnosti folklornog djela možda može pružiti poticaj za promišljanja o paralelama triju tipova izveda-ba s okvirima izvedaba glagoljaškog pjevanja u današnje vrijeme.

Dvoglasna (i višeglasna) građa čini se nedovoljno pouzdana. U održava-nju tradicije sudjeluju školovani pjevači, intelektualni sloj, pa je pored toga upitan jedan broj završetaka s obzirom na to da je zapisana jednoglasno. Uz utjecaj orgulja sve ovo svakako vodi u pravcu razmišljanja o jačem urbanom folklornom utjecaju na ovdje zabilježeno pjevanje.

Važan je napjev, proniknuti u prirodu napjeva, u neku logiku i smisao nji-hova oblikovanja, neke zajedničke crte, eventualne zakonitosti, i na kraju možda u tipologiju. Niz je samo gruba slika, važan je napjev.

Već su u skladu s različitim analitičkim aspektima prikazani glazbeni primje-ri osnovnih obilježja s ujedno najjednostavnijim principom gradnje oblika – očitovanim u nizanju osnovnog glazbenog retka i njegovih (najčešće) bližih varijanata. Ta je jednostavnost građena na temeljima povijesne uvjetovano-sti proklamiranog „kazivanja” crkvenog teksta koji glazbena komponenta ne smije nadvisiti. Na ove oblike utječe i prevlast slobodnog ritma koji je razvijen najviše zbog recitativnog i pretežno silabičkog pjevanog „govore-nja” teksta te (između ostalog) zbog specifičnog ugođaja koji stvara cjelina teksta i napjeva. Na temelju takvog obrasca izgrađuju se raznolike varijante, no još više, oblikuje se velika cjelina kako unutar jedne cjeline (npr. misnog stavka), tako i velikog oblika kao što je cijela misa.

Franjevci u široj regiji i odnos spram glagoljaškog pjevanja

Glagoljaško pjevanje u prošlosti je, najkraće rečeno, pjevanje svećenika i klerika glagoljaša u liturgiji Zapadne crkve na crkvenoslavenskom jezi-ku hrvatske redakcije. S vremenom obuhvaća pjevanje laika na narodnom jeziku na napjeve koji pokazuju elemente gregorijanskog korala, ostatke bizantskog liturgijskog pjevanja i utjecaj svjetovnog glazbenog folklora. Glagoljaško je pjevanje do našeg vremena stiglo pretežno usmenim putem.

XXXII. UVODNIK, GORANA DOLINER: NAPJEVI U POVIJESNO-ANALITIČKOM KONTEKSTU

Glazba, a napose pjevanje u bogoslužju, svakako je dio ukupne uloge gla-goljaštva. Posebnosti glazbenih slojeva posljedica su varijantnosti pojedi-nih lokaliteta, a također i povijesnih okolnosti. Dakako, posebnosti lokalnih izraza povezane su s primjesama svjetovne folklorne glazbe koja se dijelom utkala u obilježja napjeva, a to se povezuje sa sve većim sudjelovanjem la-ika u pjevanom bogoslužju u 18. stoljeću. Naime, pored postojanja starijih zapisa glagoljaških melodija, pored postojanja harmonizacija (pretežno če-tveroglasnih) i pored prisustva orguljske pratnje u nekim od tih zapisa, kao i u današnjoj praksi, s predigrama i postigrama, i dalje je naglašen autentični pučki (folklorni) način izvedbe tih napjeva. Po tome se ova građa, i pored navedenih utjecajnih čimbenika, otima artificijelnoj obradbi i zadržava neku izvornost.

Za glagoljašku liturgijsku knjigu to je razdoblje kada se, nakon prihvaćanja franjevačke redakcije plenarnog misala i brevijara „secundum morem curiae romanae”, vrlo nedosljedno provodi proces prilagodbe arhaičnih biblijskih crkveno-slavenskih tekstova Vulgati, dok se neliturgijski kompleks – od pojave zborničkih kompilacija mlađega tipa potkraj 14. stoljeća do izdanja senjske i riječke tiskare – postupno sve šire otvara narodnom jeziku i zapad-nom, romanskom, latinsko-talijanskom, repertoriju popularnih nabožnih – i svjetovnih – spisa. Istodobno se javljaju i prvi hrvatski latinički tekstovi, tako da i po svojoj poligrafičnosti (glagoljica, ćirilica-bosančica, latinica) naša književnost kasnog srednjega vijeka predstavlja osebujan fenomen u krugu slavenskih – i šire evropskih književnosti. Indikativno je oslanjanje najvažnijih sačuvanih hrvatskih latiničkih kodeksa 14.-16. stoljeća (lekci-onari, oficiji, psaltiri) na crkveno-slavenske predloške, intenzivna podu-darnost s tradicijom biblijsko-liturgijskih tekstova hrvatskih glagoljaša kao svjedočanstvo tijesnih veza, jedinstva u toj sferi naše književnosti srednjega vijeka ostvarenog bez obzira na razlike u grafiji i jeziku (crkveno-slavenski: narodni). Katarina Livljanić procjenjuje karolinšku reformu i propise koji zagovaraju zajedničku liturgiju svim provincijama carstva, i plete priču o rukopisima uz koje nužno moraju putovati i kantori, zbog glazbene nedo-statnosti njihova pisma, o propisanoj liturgiji koja je različita od zapisane liturgije, a ta od celebrirane i otpjevane liturgije, te zaključuje kako je in-formacija zapisana na pergameni samo početni stadij istraživanja, a sličnost cassinskoga s beneventanskim kodeksima samo odraz njihove istodobne ge-ografske srodnosti, ali i liturgijske i glazbene individualnosti.

Glagoljaška poveznica u ovoj bogatoj građi sakupljenoj u Franjevačkoj pro-vinciji Presvetoga Otkupitelja nije odsutna. Ona je, međutim, gotovo ne-vidljiva jer se nalazi rasuta u pojedinim komentarima; implicitno, ponekad interdisciplinarno na temelju paralelnih analiza. Proučavanjima glazbenih struktura i struktura pjevanog teksta ostvaruje se niz postupaka s kojima različiti istraživači potvrđuju pristupe u istraživanju franjevačke glazbe.

Ako je za razumijevanje glagoljaškog pjevanja u Hrvatskoj, a u prošlosti i u drugim regijama, a prema istraživanjima suvremenih znanstvenika važno prihvatiti fenomen, širu sliku, onda je takav pristup osobito primjeren i pro-cjenama franjevačke glazbe. Naime, smatra se da skladateljski pristup poput Leoša Janačeka, kod nas Igora Kuljerića, ukazuje na vitalnost, ujedno na

XXXII TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

povijesnost. Janačekova Glagoljska misa i Kuljerićev Glagoljski requiem, pored još mnoštva djela srodnih nagnuća, trajno su obilježila zanimanje kul-turne javnosti za glagoljaštvo.

Približavajući se zaključnim riječima ove naše laude franjevcima i glago-ljašima, posebno izdvajam sekvencu Sudac gnjivan hoće priti. Prolazi ona prilagodbe u stvaranju reformi staroga liturgijskog repertoara, prilagodbe rimskom obredu redigiranjem plenarnih misala i brevijara, tijekom 12.-13. stoljeća kao nov, osobit rod liturgijsko-glazbenih inserata u mise za sve znatnije blagdane. Pjesništvo sekvencija ‘sljednica’ ili ‘prosula’ oblikovanih najčešće osobitim slobodnim stihom. Eduard Hercigonja upućuje na razlike prakse kakvu očituju primjerice francuski i njemački liturgijski kodeksi s vrlo velikim brojem misnih sekvencija i rimske liturgije koja ih nije uključi-vala sve do početka 13. stoljeća (do Inocencija III.). Otad, i onda u franjevač-koj redakciji misala „po zakonu rimskog dvora”, prihvaćeno je postupno sve do u 15. stoljeće – do prvotiska latinskog Misala (1474.) – samo nekoliko sekvencija uskrsnih, duhovskih, tijelovskih, mrtvačkih, uz blagdan Trojstva (Victimae paschali laudes, Sanctus Spiritus adsit, Veni Sancte Spiritus, Lauda Sion, Dies Irae, Trinitas una)” (Hercigonja 1975., 157). Prvotisak 1483. ima „samo“ 12 sekvencija.

Odnos spram ostalih istraživanih posebnosti

Spomenuti Ne plačte se jure veće 1564. (Muzika starohrvatskih crkvenih pri-kazanja, prema Gavazziju i prijepis na pausu Franje Ksavera Kuhača) kao jedinstven primjer i dalje je potrebno ispitivati, kao i zapise poput Svet u Nacionalnoj in universitetnoj knjižnici u Ljubljani; zatim ulogu nepreciznih oznaka koje upućuju možda na glazbenu izvedbu u spornim primjerima Kijevskih listića, Novakovog misala ili Hrvojevog misala. Nadalje, ulomke u Muzeju Slovačke Matice Slovenske u Martinu, te glagoljicom pisane fra-gmente s latinskim koralnim melodijama, kao i izdanja Rafaela Levakovića i Bartola Kašića.

Istraživanja mjesta iste regije koja su već urađena te ovom prilikom dijelom upotrijebljena, kao što su, među ostalima, Lišane Ostrovičke, Stankovci, te iz ranijeg vremena zbirka Vladoja Berse.

Istraživanja mjesta koja inače pripadaju regiji, a koja nisu obuhvaćena ovim pristupom valja također uraditi, kao i repertoar tih poduhvata: vremenski, sadržajno, problemski, poredbeno.

Nakon uvida u raznolike cjeline koje smo, kako je razvidno, upoznali kroz desetljeća – ovaj se predstavljeni materijal sagledava kao cjelovit i na ovaj način prvenstveno prikazan trezor tradicijskog crkvenog pučkog pjevanja napjeva za misu. Okuplja ga pripadnost područjima Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Spoj opstanka pučkog prirodnog tradicijskog pjeva-nja uz podršku franjevaca – kroz vrijeme čini spomenike poput notnih ma-terijala fra Petra Kneževića.

Gorana Doliner

XXXIIII. UVODNIK, MILE MAMIĆ: JEZIK CRKVENIH PUČKIH NAPJEVA U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOG OTKUPITELJA

Jezik crkvenih pučkih napjeva u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja

O jubileju 800. obljetnice osnutka Franjevačkog reda Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja priredila je knjigu Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja. To se pjevanje po čitavoj Provinciji njegovalo nekoliko stoljeća. Mnogi su napjevi došli na naše prosto-re zajedno s kršćanstvom. Pokrštenjem smo postali dionicima te dragocjene baštine. U vrlo teškim uvjetima, stojeći hrabro na braniku Europe, čuvali smo vjerno tu baštinu, njome se nadahnjivali, nadograđivali je i prilagođivali svome narodnom duhu i svome jeziku.

Sretna okolnost da je hrvatski jezik postao sveti, liturgijski jezik potakla je potrebu da se mnogi latinski i drugi crkveni napjevi pojave vrlo rano i na hr-vatskom jeziku.

Franjevci su se vrlo brzo proširili i na naše prostore i postali nerazdruživi prija-telji hrvatskoga puka, njegovi suputnici i supatnici. Današnja Franjevačka pro-vincija Presvetoga Otkupitelja jedna je od slijednica velike franjevačke provin-cije Bosne Srebrene. Plodna djelatnost franjevaca Bosne Srebrene na duhov-nom, kulturnom, prosvjetiteljskom području na tako velikom dijelu hrvatskoga prostora, njihova međusobna povezanost i bliskost s pukom odigrala je veliku ulogu u homogenizaciji hrvatskoga narodnog bića i oblikovanju njegova iden-titeta. Činjenica da je sav taj prostor bio štokavski olakšala je stvaranje stano-vitoga hrvatskoga jezika (štokavskoga folklornog koinea). Popularne knjige za kršćanski puk na cijelom tom prostoru i njihova posvemašnja razumljivost i čitanost pridonosile su standardizaciji tog koinea i predodredile, olakšale izbor štokavštine kao osnovice hrvatskoga književnog jezika.

Spomenut ćemo ovdje samo neke od njih:Fra Ivan Bandulavić: Pištole i evanđelja, Mleci 1613.Fra Matija Divković: Beside vrhu evanđelja nediljnijeh priko svega godišta, Mleci 1614; Nauk krstjanski, Mleci 1616.Fra Ivan Ančić: Vrata nebeska i život vičnji, Ancona 1678.Fra Toma Babić: Cvit razlika mirisa duhovnoga, Mleci 1726.

Svi su oni i mnogi drugi svojim djelima pridonijeli ustaljivanju tipa hrvatsko-ga književnoga jezika na štokavskoj, pretežno ikavskoj osnovici. Fra Toma Babić i fra Lovro šitović pristupili su tom jeziku i kao gramatičari, a njegovoj popularizaciji i izvan štokavskih krajeva najviše je pridonio fra Andrija Kačić Miošić svojim Razgovorom ugodnim. Takav književni jezik, za kakav se zala-gao svojedobno i čakavac Bartul Kašić u svojem Ritualu Rimskom (1640.) po-stao je davno poznat i prihvatljiv i na čakavskom prostoru. U doba Preporoda

XXXIV TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

zaslugom kajkavca Ljudevita Gaja širi se i na kajkavski prostor i postaje osno-vicom književnog jezika svih Hrvata. Oduševljenje starim hrvatskim piscima iz Dubrovnika (hrvatske Atene) presudno je utjecalo na izbor (i)jekavice.

To je postalo općeprihvaćenom kulturnom činjenicom, pa su se i liturgijske knjige (kantuali, pištulari, evangelistari, obrednici, običajnici itd.) nakon Preporoda pri-lagođavali hrvatskome književnom jeziku. To vrijedi za liturgijske tekstove koji su bili više-manje propisani, unificirani. S crkvenim pučkim napjevima put je bio znatno drukčiji. Malo je ljudi koji su znali čitati, ali ljudi su se obiteljski i međuo-biteljski družili, boravili zajedno, zabavljajući se i radeći oko obiteljskoga ognjišta. Tko je znao čitati, čitao je za sve. Drugi su slušali, upijali, učili i bili kadri tu du-hovnu baštinu dalje prenositi, i bez knjige, bez zapisa. Tako se je prenosio sadržaj i melodija mnogih crkvenih pučkih napjeva koji su duboko utkani u našu tradiciju i sačuvani do danas. Zato su crkveni pučki napjevi u jezičnom smislu dugo odolije-vali prilagođavanju hrvatskomu književnom jeziku. Mnogi su i do danas sačuvali svoju jezičnu izvornost. Tako su se prenosili i svjetovni napjevi. Podupirali su jedni druge, međusobno se prožimali i zajedno osiguravali opstanak.

Sad ćemo s jezičnoga gledišta razmotriti tekstove pojedinih crkvenih napjeva kako su ovdje zabilježeni.

U prvom dijelu Pučka misa u nedjelje i blagdane nema nekih jezičnih poseb-nosti. Sve je to uglavnom suvremeni hrvatski književni jezik u liturgijskoj upo-rabi. Ipak neke pojedinosti s gledišta hrvatske jezične povijesti zaslužuju po-sebnu pozornost. U Lišanima i Stankovcima, a zacijelo je tako bilo i drugdje do Drugoga vatikanskog sabora, pučka misa počinjala je antifonom Poškropi me, Gospodine. To je uzeto iz 51. psalma Smiluj mi se, Bože. U Lišanima se navod-no pjeva: Poškropi me, Gospodine, izopom …a u Stankovcima: Poškropi me, Gospodine, isopom…Radi se o riječi izop ili isop kao imenici muškoga roda. U šetkinoj Hrvatskoj kršćanskoj terminologiji te riječi nema. Naći ćemo je u Klaićevu Velikom rječniku stranih riječi (Zagreb 1966.) pod riječi hizop s upu-tom na izop, a pod izop navodi: „(Hyssopus officinalis), mirisna biljka iz po-rodice usnača; grm modrih i ljubičastih cvjetova; naši izrazi: sipan i miloduh.“

Akademijin Rječnik pod riječi ISOP m. navodi: „ Hyssopus officinalis L., neka mirisna biljka. – Od lat. hyssopus (u[σσωπoς)…“ Ima nekoliko potvrda (Voltić, Marulić, Vetranović, Dimitrović, šulek). U Akademijinu Rječniku nalazimo i riječ IŽOP m. s uputom na isop. Za riječ ižop donosi nekoliko potvrda (Marulić, Zoranić, Vitaljić i dr.). On ima, doduše, i riječ IZOP umjesto Ezop (pisac basni). Nema u njemu riječi hisop ni hizop. S gledišta suvremenoga hrvatskoga književ-nog jezika ta bi riječ trebala glasiti hisop. Grčki oštri hak (spiritus asper) na prvom samoglasniku daje u latinskom h. Nema nikakva razloga da to h ne bude i u hr-vatskom. Budući da su u grčkom i u latinskom dva s, to se je izgovaralo s, dakle: hisop. Ta je riječ davno ušla u hrvatski liturgijski jezik kad je glas h bio nestabilan jer ga nisu imali mnogi hrvatski govori. Sjetimo se pjesme fra Filipa Grabovca Od naravi i ćudi rvacke. Glas h se je ipak učvrstio u hrvatskom književnom jezi-ku (duhan, uho, hodati, gluh), pa i u tuđicama kao npr. homonim, hiperonim, ha-gioterapija, hipnoza, hipoteka itd. Sve spomenute tuđice imaju glas h na jednako zakonit način na koji je to trebalo biti i u riječi isop da ona nije bila zaštićena svo-jom starinom u tom liku, bez h. Valja napomenuti da je riječ isop imala vrlo jaku konkurenciju u riječi šipant. Akademijin Rječnik ima riječ ŠIPANT „m. mirisna biljka, isto što isop i ižop.“ On navodi rječničke potvrde iz Mikalje i Belostenca (s naznakom dalm.) i nekoliko književnih potvrda, uglavnom iz Dalmacije, što

XXXVI. UVODNIK, MILE MAMIĆ: JEZIK CRKVENIH PUČKIH NAPJEVA U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOG OTKUPITELJA

opravdava Belostenčevu naznaku da je to dalmatinizam. Tu riječ nalazimo i u Kašićevu Ritualu Rimskom na puno mjesta i u napjevima za sprovode, što potvr-đuje ova knjiga, kako se pjeva u Vrgorcu: Oškropit ćeš mene šipantom i očistit ću se…gdje tu riječ objašnjava: „umj. izopom“. Valja napomenuti da se u još dva mjesta pjevalo „izopom“, a u drugima nema tih redaka. Riječ šipant bez sumnje nije izvorno hrvatska riječ jer završava na –nt, a ta suglasnička skupina na kraju riječi nije moguća u izvornoj hrvatskoj riječi. Ostaje nam samo riječ miloduh, ali ona nije ušla u liturgijske tekstove.

Na primjeru te riječi pokazali smo kako riječ ima svoju povijest. Da previše ne opterećujemo čitatelje, u daljnjoj ćemo raščlambi ukratko spomenuti samo neka jezična obilježja. U ovom se dijelu spominje riječ pištula (Stankovci). Mogu posvjedočiti da se tako nedavno govorilo i u Lišanima. Iz drugih istra-živanih mjesta se ne navodi taj podatak, a kad bi se navodio, on bi zacijelo bio kao i u Stankovcima. Ta je riječ toliko ušla u puk da postoji i fraza opivati pištulu. Jeronim šetka u Hrvatskoj kršćanskoj terminologiji pod pištola, pištu-la, oslanjajući se na Akademijin Rječnik, ističe da je riječ potvrđena u bosan-skih i dalmatinskih pisaca. I knjiga u kojoj su bile pištule zvala se je pištular. Premda se je govorilo pištula, čitalo se je kako je to stajalo u knjizi iz koje se čitalo. Dosta dugo po mnogim krajevima bio je to Evanđelistar o. P. Vlašića, Dubrovnik, 1921. U Stankovcima se čitalo: Štenje knjige …Sigurno je tako bilo u Lišanima i mnogim drugim mjestima. Umjesto zastarjele riječi pištula Vlašić uvodi knjiga, ali zadržava prastaru našu riječ štenje. Mnogi se naši stari pisci u predgovoru ili pogovoru obraćaju vrlom štiocu. Štenje, štiti i štilac zamijenje-ne su danas novijima: čitanje, čitati i čitatelj/ čitalac, ali je riječ štivo i danas sasvim obična. Tekst iz Metkovića, za razliku od drugih mjesta, zadržava još neke starije oblike. Tako npr. pod Svet ima: u višnjih, a pod Blagoslovljen: koji priđe i u višnjih. U drugim mjestima imaju novije: u visini i koji dolazi.

O drugom dijelu, Napjevi za službu riječi, nešto je već rečeno što se tematski preklapa s prethodnim poglavljem.

Treći dio ovih tekstova, Euharistijski napjevi, jezično i pjesnički vrlo je za-nimljiv. Donose se dva uglavnom jednaka napjeva iz Lišana, Stankovaca i Čvrljeva. Iz Lišana se donosi Zdravo, Tijelo Isusovo, a iz Stankovaca i Čvrljeva Zdravo, tilo Isusovo. Doista, lišanski tekst dosljedno je (i)jekaviziran. Stari je to napjev, poznat po mnogim hrvatskim ikavskim krajevima. Rima upućuje na to da je pralik napjeva bio ikavski. Melodija i tekst prenosili su se uglavnom usmenom predajom. Nema bitne razlike između govora Lišana, Stankovaca i Čvrljeva. To je čista ikavica. Moglo bi biti da je (i)jekavizirani tekst toga na-pjeva u Lišanima zahvat župnika fra Luje šušnjare, koji je prihvaćao književni jezik kao nacionalnu kulturnu činjenicu. Kod njega sam prvi put vidio časopis Jezik (kojega sam već dugo suurednikom). Imao je on i pisaći stroj. Pobrinuo se da tekst bude i u pisanom obliku. Vjerujem da ga je on prilagodio književ-nom hrvatskom jeziku u najboljoj namjeri. Naslov drugoga napjeva, Zdravo, krvi Isusova, jednak je u sva tri mjesta, ali i tu u Lišanima prevladava (i)jeka-vica, vjerojatno iz spomenutih razloga. Valja napomenuti da se u jednom i dru-gom napjevu u lišanskom tekstu odstupa od jekavice uglavnom iz srokovnih razloga, dok se u Stankovcima i Čvrljevu, ponekad i bez razloga, pojavljuju (i)jekavski oblici, što negdje i kvari rimu. Ta dva napjeva pisana su u dvostruko rimovanom šesnaestercu. U lišanskom tekstu, koji je načelno (i)jekavski, nala-zimo ove stihove:

XXXVI TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

Zdravo, Krvi noge live, ti operi duše krive… Zdravo, Krvi svega Tijela, što na zemlju sva se slila… Zdravo, Krvi, zdravo, Tijelo, sve nam po vam dobro bilo… U prvom se stihu ikavizacijom lijeve >live postiže bolja rima dok se u druga dva stiha zadržavanjem ijekavice kvari rima ( Tijela : slila i Tijelo : bilo).U tekstu iz Čvrljeva nalazimo stih: Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vijek vjeka… U tom se stihu kvari rima: dika : vjeka. Jedan je stih različit u ta tri mjesta: Krotak jezik, pamet zdrava, čisto srce, djela prava. (Lišane) Krotak jezik, pamet prava, čisto srce, diela prava. (Stankovci) Krotak jezik, pamet prava, čista srca, djela prava. (Čvrljevo)U lišanskom stihu rimuje se zdrava : prava dok se u druga dva rimuje ista riječ, što je protivno rimovnim pravilima. Vjerojatno je u prijenosu iz usmene preda-je u zapis došlo do pogrješke.S druge, pak strane, u jednom se stihu u lišanskom tekstu nalazi riječ probudi, a u Čvrljevu, vjerojatno točnije, pobudi, dok u Stankovcima toga stiha nema. To je stih:Zdravo, Krvi svetih grudi, na pokoru nas probudi. (Lišane) Zdravo, Krvi sveti grudi, na pokoru nas pobudi. (Čvrljevo)U prvom se napjevu nalaze vrlo stare riječi: upućenje (danas je običnije: utje-lovljenje) i vrutak (danas je običnije: izvor ili vrelo). I to potvrđuje starinu tih napjeva, a njihova ikavska rima pokazuje da je tekst izvorno bio ikavski.Još je u tom dijelu jedan napjev iz Omiša (Franjevački samostan). Zove se Zdrav, Prisveti Sakramente. Dosljedno je ikavski. Zanimljiv je vokativ vruce (od vrutak). Radi broja slogova i rime s riječju Otkupitelj načinjena je riječ Satvoritelj.Božićni napjevi jezično su vrlo zanimljivi. Prva kitica prastare pjesme U se vrime godišta donosi se iz Čvrljeva, Sinja, Makarske, Imotskog, Slivna i Dalmatinske za-gore, a cjelovita pjesma iz Lišana. Stih je sedmerac, kako je bilo i u latinskom pred-lošku In hoc anni circulo. Promotrimo li prvu kiticu iz svih spomenutih lokaliteta, uključujući i Lišane, iznenađujuće je da svi imaju U se vrime (Lišane Ostrovičke: sve, Makarska: sej). Ta stara pokazna zamjenica se odavno je postala nerazumljiva, pa je puk često zamjenjuje sa sve. U prvom retku prve kitice bore se dvije riječi: godišta (4 puta) i godišća (3 puta). U starijem hrvatskom jeziku likovi riječi godište i godišće u značenju 'godina' bili su podjednako prošireni. U suvremenom hrvat-skom književnom jeziku prevladava godište, ali u suženom značenju.što se rime tiče, možemo primijetiti: godišta se rimuje sa navišta, a godišća sa navišća.U pet lokaliteta tekst prve kitice je dosljedno ikavski, što zacijelo odgovara i pra-liku te pjesme, a Čvrljevo i Lišane kolebaju se između ikavice i (i)jekavice. Ipak Čvrljevo bolje čuva ikavicu nego Lišani. Iz Lišana se donosi cjelovit tekst, pa se može vidjeti da negdje izbor (i)jekavice kvari rimu: vidjeti : primiti, vidješe : čudiše.Druga božićna pjesma Spavaj, spavaj, Ditiću (Lišane, Makarska, Prgomet) ta-kođer varira u pogledu ikavice i (i)jekavice. Premda je u naslovu svugdje ikav-ski, Lišane i Prgomet imaju u prvom stihu Djetiću.

Pjesma Ovoga vrimena (Sinj, Stankovci) potpuno je ikavska (osim u Sinju Stjepane).

XXXVIII. UVODNIK, MILE MAMIĆ: JEZIK CRKVENIH PUČKIH NAPJEVA U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOG OTKUPITELJA

Tekst iz Sinja ima u jednom stihu Ditićak, dvostruku deminuciju, radi broja slogova.

Iz istoga razloga produljena je i riječ rabreno u sinjskom tekstu u stihu:

Trpiti rabreno za viru Krista…

Taj je oblik priloga u starini bio vrlo čest. Danas je obično: hrabro.

Korizmeni napjevi čini se da su više prilagođeni književnom jeziku. Tako npr. pjesma Puna tuge (neodređeni lokalitet) pisana je dosljedno (i)jekavski. Od toga se ne odstupa ni kad to rima zahtijeva:

Muka Sina daj mi biti Dionikom i podnijeti…

To je inače stariji prepjev poznate posljednice Stabat Mater. Ovdje se donosi ta pjesma iz još nekoliko mjesta. Danas se češće pjeva prema prepjevu Milana Pavelića Stala plačuć.

U pjesmi Puna tuge nalazimo neobičnu tvorbu futura drugog: Dokle budem živje-ti. Takva je tvorba poznata u starijem našem jeziku i u mnogim našim govorima.

Među Napjevima Velikoga tjedna nalazimo mnoštvo liturgijskih i paraliturgij-skih tekstova. Dok su liturgijski tekstovi uglavnom prilagođeni hrvatskome književnom jeziku, u paraliturgijskima više dolazi do izražaja jezična starina. Mnogi su napjevi stari nekoliko stoljeća, kao npr. Gospin plač raznih auto-ra (Divković, Babić, Knežević) s manjim preinakama u kasnijim izdanjima. Nasuprot tomu nalazimo novije prepjeve raznih crkvenih himana (Milana Pavelića), kao npr. Barjaci kreću Kraljevi, Usta moja, Divnoj dakle te sasvim nove prijevode Svetoga pisma i razne liturgijsk tekstove. Svi oni nose u jezič-nom smislu pečat svoga vremena. Napjevi iz nekih mjesta, uvelike prilagođeni suvremenom hrvatskom jeziku, čuvaju neka starija jezična obilježja, kao npr. Iz plača Jeremije proroka (Sumartin), Prosti, Gospodine (Metković), Puče moj - Prijekori ( Sumartin, Imotski), Ispovidite se ( Sinj, Imotski).

U Napjevima za slavlje svetaca nalazimo nekoliko starih marijanskih pjesama: Sva si lipost – Tota pulchra (Makarska), Gospi Visovačkoj (Visovac), Dobra Majko, na Dobromu – Gospi od Zdravlja (Split). Tu nalazimo i paraliturgijske tekstove, gdje u punoj mjeri dolazi do izražaja mjesni pučki duh, pa i u jezič-nom smislu, što pokazuju ovi stihovi iz Stankovaca. (Vidi str. 390.)

To su zacijelo pjesme koje su se pjevale u kolu. U njima se je mogla u sadržaj-nom i jezičnom smislu na poseban način pokazati, ispuhati duša narodna.

Marijanskim pjesmama pridružuju se i pjesme u čast svetaca, kao npr. u čast sv. Ante (Makarska). I ta je pjesma jezično vrlo zanimljiva i stara. Spomenut ćemo samo da se u njoj čuva stari oblik dativa množine muškoga roda (vrago-vom), javlja se nekoliko puta riječ bogatac (umjesto: bogataš) i više puta naša prevedenica zašlac (za heretik).

Tu se nalazi i napjev Veselo slaveć, himan u čast sv. Jeronimu, prema prijevodu Milana Pavelića.

Napjevi za sprovod jezično su vrlo zanimljivi i raznoliki. Tu su dva različita prepjeva posljednice (sekvencije) Dies irae : prvi (iz Stankovaca) Dan od gnje-va nije previše star, ali je malo stariji od drugoga (iz Basta - Baške Vode) U dan onaj (koji je Pavelićev prepjev).

XXXVIII TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA

Tu je i psalam 51. Smiluj mi se, Bože (neodređeni lokalitet, 2 napjeva iz Metkovića, Sumartin, Vrgorac). Većina tekstova počinje riječima: Smiluj se meni, Bože, tj. ima naglašeni oblik meni.Tekst obaju napjeva iz Metkovića je vrlo star. Jezik je arhaičan. Dosljedno je ikavski. Nijedan tekst nije cjelovit. Vrgorački tekst ta-kođer je jezično vrlo zanimljiv. Premda je mješavina ikavice i (i)jekavice, vrlo je arhaičan. Umjesto isop ima šipant. Spomenimo samo nekoliko zanimljivih pojedinosti iz vrgoračkog teksta: ditića (umjesto sluge), dneve (umjesto dane), nenavidiše (umjesto zavidješe), svetinji (umjesto svetosti), Istok (umjesto Mlado Sunce), osinj (umjesto sjena). Nešto od toga je i u metkovskom.

Tekst Zaharijina hvalospjeva Blagoslovljen (iz Metkovića i Vrgorca) po jezič-nim obilježjima uglavnom je kao i psalam Smiluj mi se, Bože.

Responzorij Oslobodi me, Gospode (Libera me, Domine) ima dugu povijest. Zacijelo je u različitim vremenima preveden i na hrvatski i pojavio se u raznim obrednicima. Ovdje imamo četiri teksta pod tim naslovom (Sinj, Tučepi, Vrgorac i Metković) i jedan tekst (neodređeni lokalitet) pod naslovom Izbavi me, Gospodine. Lik Gospode znak je jezične starine, ali prevladava noviji lik: Gospodine. Sinjski i tučepski tekst uglavnom je usklađen s hrvatskim književnim jezikom. Vjerojatno je tako uzet iz nekoga novijeg obrednika. Ipak ima među njima nekih razlika. Tekst iz Metkovića nosi dosta obilježja jezične starine (npr. na dan oni, dočim budeš doći, kada se imaju krećati). Prevladava ikavica. Vrgorački tekst znatno je različit od drugih. Ima također nekoliko arhaičnih obilježja (npr. Gospode, kad nebesa ganuti se budu, suditi svit po ognju). Potpuno je ikavski osim bijede.

U čitavoj Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja od davnine se nakon nedjeljne mise pjevao hvalospjev Budi hvaljeno po sve vrime s dodatkom Ti se smiluj. Nakon toga obično se još pjevalo Srce Isusovi i Srce Marijino. Kako znamo da u mnogim štokavskim govorima nema ili nije bilo glasa h, taj se hva-lospjev pjevao Budi valjeno, kako nam svjedoče i neki kazivači, a što mogu po-tvrditi i svojim sjećanjem. Ovdje imamo tekst toga napjeva iz Otoka, Hrvaca, Čvrljeva, Lišana i Stankovaca. U svim mjestima je gotovo jednako, jedino što u sinjskom tekstu stoji Jozipa (umjesto Josipa), a u Stankovcima je hvalj'no, s izostavnikom, za slog kraće. U naslovu hvalospjeva svugdje stoji po sve, a u samom tekstu svi imaju sastavljeno posve, što nije dobro. Svi su zadržali ikavi-cu vrime, vjerojatno i zato što se rimuje sa ime. U dodatku Ti se smiluj u tekstu iz Otoka, Hrvaca i Čvrljeva stoji ikavski lik aorista sagriš'mo (umjesto sa-grišismo), u lišanskom i stankovačkom je sagriješ'mo (umjesto sagriješismo). Izostavnik označuje da je nešto izostavljeno, a to je is. Cjelovit oblik aorista za prvu osobu množine jest: sagrišismo/sagriješismo.

Većina napjeva ima svoj latinski (ili koji drugi) predložak, koji nas vode u dale-ku prošlost. Oni uglavnom nose tragove svoje jezične starine. Ima i onih koji su nastali u novije vrijeme, u standardnom razdoblju hrvatskoga jezika. I njihov jezik u skladu je s vremenom njihova nastanka. Primjećujemo da su općenito liturgijski tekstovi uglavnom prilagođeni hrvatskom književnom jeziku, dok u paraliturgijskim dolaze više do izražaja starija jezična obilježja, bilo pretknji-ževna ili lokalna.

Mile Mamić

II. REdOSLIJEd nAPJEVA

3REDOSLIJED NAPJEVA U OSNOVNIM SKUPINAMA PREMA SADRŽAJU I FUNKCIJI NJIHOVIH TEKSTOVA

Redoslijed napjeva u osnovnim skupinama prema sadržaju i funkciji njihovih tekstova*

* Ukupni broj napjeva jest 121 s time da cjeline koje slijede: 6.23. ( br.79, Napjevi za Službu čitanja na Veliki petak, F 6.23. 1.; 6.23. 2.; cjelina F 2.2. (br. 33, Evanđelje) F 2.2.1., F 2.2.2., F 2.2.3., F 2.2.4. F 2.2.5., te cjelina 4.1. (br.40, U se vrime godišta) 4.1.1., U se vrime godišta (H), 4.1.2., U se vrime godišća (K), 4.1.3., U se vrime godišta (L), 4.1.4., U se vrime godišća (M), 4.1.5., U se vrime godišća (N), 4.1.6., U se vrime godišta (P) sadrže dodatne varijante.

1. PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE

Lišane..................................................................(A)

1.1. (1) Poškropi me


1.3. (3) Gospodine, smiluj se

1.4. (4) Slava

1.5. (5) Vjerujem

1.6. (6) Svet

1.7. (7) Jaganjče Božji

PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE

Stankovci ............................................................ (B)


1.2. (9) Gospodine, smiluj se (obični)

1.3. (10) Gospodine, smiluj se (svečani)

1.4. (11) Slava

1.5. (12) „Pištula“

1.6. (13) Svet


Napjev na stranicama

11

12

13 — 14

15 — 18

18 — 24

24 — 25

25 — 27

27 — 28

28 — 29

30 — 31

31 — 34

34 — 35

36

37

4 TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA


Metković, župa sv. ilije ...........................................(C)


1.2. (16) Svet



Makarsko priMorje ................................................(Č)


1.2. (19) Slava

1.3. (20) Vjerujem

1.4. (21) Svet



veliko Brdo ........................................................ (D)


1.2. (24) Slava

1.3. (25) Svet



podaca ............................................................... (E)


1.2. (28) Slava

1.3. (29) Vjerujem

1.4. (30) Svet


38 — 39

39 — 40

40

41

42 — 46

46 — 53

54 — 55

55

56

56 — 58

58 — 59

59

60

60 — 62

63 — 66

66 — 67

67


2. NAPJEVI ZA SLUŽBU RIJEČI

2.1. (32) Prvo čitanje „Pištula“ ........................................... (F)

2.2. (33) Evanđelje ........................................................... (F)

3. EUhARISTIJSKE PJESmE

3.1. (34) Zdravo Tijelo Isusovo ........................................... (A)

3.2. (35) Zdravo Krvi Isusova ............................................. (A)

3.3. (36) Zdravo tilo Isusovo .............................................. (B)

3.4. (37) Zdravo krvi Isusova ............................................. (B)

3.5. (38) Zdravo tilo Isusovo ..............................................(H)

3.6. (39) Zdrav, Prisveti Sakramente ....................................(G)

4. BOŽIĆNE PJESME

4.1. (40) U se vrime godišta ............................................... (F)

4.2. (41) U sve vrime godišta .............................................. (A)

4.3. (42) Spavaj, spavaj, Ditiću ........................................... (A)

4.4. (43) Spavaj, spavaj, Ditiću ...........................................(R)

4.5. (44) Spavaj, spavaj, Ditiću .......................................... (L)

4.6. (45) Veseli se, Majko Božja .......................................... (F)

4.7. (46) Danas osmi časni dan je ........................................(G)

4.8. (47) Ovoga vrimena ................................................... (K)

4.9. (48) Ovoga vrimena .................................................... (B)

5. KORIzmEnI nAPJEVI

5.1. (49) Puna tuge Majka staše .......................................... (F)

5.2. (50) Puna tuge Majka staše .......................................... (S)

5.3. (51) Puna tuge Majka staše ......................................... (M)

5.4. (52) Korizmeni zazivi ................................................. (K)

5.5. (53) Pred tobom, Bože ................................................ (S)

5.6. (54) Ja se kajem .........................................................(R)

5.7. (55) Prosti, moj Bože .................................................. (C)

68 — 69

70 — 80

81

82

83

83 — 84

84

85

86 — 88

89 — 90

90 — 91

92 — 93

94

94 — 95

95

96

97 — 98

99

100

101

102

103

104 — 105

105


6. nAPJEVI VELIKOG TJEdnA

6.1. (56) Djeca židovska .................................................... (S)

6.2. (57) Muka ................................................................ (S)

6.3. (58) Barjaci kreću kraljevi ........................................... (S)

6.4. (59) Divnoj dakle, Veliki četvrtak .................................. (C)

6.5. (60) Muka gorka Gospodina ......................................... (S)

6.6. (61) Muka gorka (Divković) ..................................(Š D T)

6.7. (62) „Gospin plač“ (Knežević) ...................................... (K)

6.8. (63) „Gospin plač“ (Knežević) ................................... (Š T)

6.9. (64) „Gospin plač“ (Knežević) ...................................... (S)

6.10. (65) „Gospin plač“ ..................................................... (C)

6.11. (66) „Gospin plač“. ....................................................(G)

6.12. (67) Verši od Muke Isusove (Babić) ............................... (U)

6.13. (68) „Gospin plač“ (Babić) ...................................... (N, U)

6.14. (69) Verši od Muke Isusove (Babić) ............................... (B)

6.15. (70) Iz plača Jeremije proroka ....................................... (S)

6.16. (71) Prosti, Gospodine ................................................ (C)

6.17. (72) Muka ................................................................ (C)

6.18. (73) Muka ................................................................ (F)

6.19. (74) Puče moj ............................................................ (S)

6.20. (75) Puče moj ........................................................... (M)

6.21. (76) Ispovidite se ....................................................... (K)

6.22. (77) Ispovidite se ...................................................... (M)

6.23. (78) Napjevi na Jutarnji (Veliki petak) ........................... (F)

6.24. (79) Žrtvi Vazmenoj ................................................... (B)

7. SLAVLJE SVETAcA

Marijanske pjesMe

7.1. (80) Sva si lipost ........................................................ (L)

7.2. (81) Gospi Visovačkoj ................................................. (V)

7.3. (82) Dobra Majko, na Dobromu .................................... (Z)

7.4. (83) Gospe draga ....................................................... (B)

7.5. (84) Nasrid sela ......................................................... (B)

7.6. (85) Litanije ............................................................. (M)

106

107 — 118

118 — 119

119

120

121

122

123 — 124

124 — 125

126

127

128 — 131

132

132 — 133

134 — 135

136 — 138

139 — 169

170 — 200

201 — 202

203

204 — 207

208

209 — 220

220 — 221

221 — 222

223

223 — 224

224 — 225

225 — 226

226


svetačke pjesMe

7.7. (86) Ako išteš ti čudesa (sv. Anti Padovanskom) ............... (L)

7.8. (87) Veselo slaveć (sv. Jeronimu) ................................... (L)

7.9. (88) Pisma sv. Paškalu Bajlonskom ............................... (L)

8. nAPJEVI zA SPROVOd

8.1. (89) Dan od gnjeva ..................................................... (B)

8.2. (90) U dan onaj ......................................................... (Š)

8.3. (91) Smiluj mi se, Bože ............................................... (F)

8.4. (92) Smiluj se meni, Bože (I.) ....................................... (C)

8.5. (93) Smiluj se meni, Bože (II.) ...................................... (C)

8.6. (94) Smiluj se meni, Bože ............................................ (S)

8.7. (95) Smiluj se meni, Bože ............................................ (Ž)

8.8. (96) Blagoslovljen ...................................................... (L)

8.9. (97) Blagoslovljen ...................................................... (C)

8.10. (98) Blagoslovljen ...................................................... (Ž)

8.11. (99) Oslobodi me, Gospode .......................................... (K)

8.12. (100) Molitva na sprovodu ............................................. (K)

8.13. (101) Oslobodi me, Gospodine ....................................... (T)

8.14. (102) Oslobodi me, Gospode .......................................... (Ž)

8.15. (103) Oslobodi me, Gospodine ....................................... (C)

8.16. (104) Izbavi me ........................................................... (Š)

8.17. (105) Pomozite, sveci Božji ........................................... (F)

8.18. (106) U raj poveli te anđeli ............................................ (F)

9. hVALOSPJEVI nA KRAJU mISE

9.1. (107) Budi hvaljeno ...................................................... (I)

9.2. (108) Budi hvaljeno ......................................................(J)

9.3. (109) Budi hvaljeno .....................................................(H)

9.4. (110) Budi hvaljeno ..................................................... (B)

9.5. (111) Budi hvaljeno ― Ti se smiluj ................................. (A) ― Srce Isusovo ― Srce Marijino

227

227

228 — 229

229 — 230

231

232

232 — 235

236 — 237

237 — 241

241 — 242

242 — 243

243 — 246

246 — 251

251 — 253

253

254 — 255

255 — 259

259 — 261

261 — 263

264

265

265 — 267

268

268 — 269

270

271 — 274

I I I . nAPJEVI

11

Muški glasovi

Ženski glasovi

(ĆA)

Lišane (A)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE

POŠKROPI ME (PRED POČETAK MISE) A 1.1.

Po

1

škro- pi- me, Go

spo- di- ne,- i

so-

Skupina: Zapisi (ĆA)Snimio: fra Stipica Grgat (GR) (2008., 2010.)Zapisao: Joško Ćaleta (2008., 2010.)

pom- i o

či- stit- ću se,

o

peri- me i

po stat- ću bije

lji- od snije

ga.

-

Smi

luj

- se

me ni,- Bo

že,

-

po

ve likom- mi

lo- sr- đu- svo

me.

-

Sla

va- O cu- i Si nu-

i

Du hu- Sve

tome.

- Ka

ko

- bi

ja

- še

- u po če- tku,

-

ta

ko- i sa

da- i va

zda- i u

vije ke- vije

ka.

- A

men.

-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ĆA 2008.

Analize i napomene ― Komentari br. 1

NOTNI ZAPISI ĆA 2008.

Fonoteka, CD 1 1

12 TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA – NAPJEVI

(ĆA)

Lišane (A)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE

POŠKROPI ME (PRED POČETAK MISE) A 1.2.

Ad libitum

Po

2

škro

- pi- me, Go

spo- di- ne,- i so

- pom- da

se

o

či

- stim;-

o

peri- me i po

stat- ću bije

lji- od

snije

ga.- -

Smi

luj- se me

ni,- Bo

že,

-

po

ve likom- mi

lo- sr- đu- svo

me.-

Sla va- O

cu- i

Si nu- i Du

hu- Sve

tomu.

- Ka

ko- bi

ja- še- na

po

-

če lu,

- ta

ko- i

sa da- i

vaz da- i

u

vije


ke- vje

ko

- va.

- A

men.

- -

Fonoteka, CD ―

13NOTNI ZAPISI ĆA 2008.

Lišane (A)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (1)

GOSPODINE, SMILUJ SEA 1.3.

solo

Široko i slobodnoZbor I

(ĆA)

tutti

Ženski glasovi

3

e,

e

smi

luj

- se.

Go

Počimatelj

spo

-

di

- ne,

-

smi

luj- se.

3

Muški glasovi

ne,

smi

luj

- se.

Zbor II

(e),

smi

luj

- se,

Go

spo

- di-

ne,

-

smi

luj- se,

3

ne,

smi

luj

- se,

Zbor I

e,

smi

luj

- se,

Kri

ste,

- -

smi

luj- se,

3


ste,

smi

luj

- se,


Zbor II

e,

smi

luj

- se,

Kri

ste,

-

smi

luj

- se.

Go

e,

smi

luj

- se.

Zbor I

e,

smi

luj

- se.

spo

di

- ne

- e,

smi

luj

- se,

Go

ne,

smi

luj

- se,

Zbor II

e,

smi

luj

- se.

spo

di

- ne,

-

smi

luj

-

se.


ne,

smi

luj

- se.

Fonoteka, CD 1 2


SLAVAA 1.4.

(ĆA)

Sla

Svećenik

4

va

- Bo gu- na

vi

si

-

s p o r i j e

ni.

-

3

Umjereno brzo (ad libitum)Zbor I

I

Ženski glasovi

na

ze

mlji

- mir

lju

di

- ma

- do bre

- vo

lje.

-

Muški glasovi

Zbor II Zbor I

Hva

li

- mo- te.

(e)

Bla

go

- sli

- vlja

- mo- te

- be.

-

Zbor II Zbor I

Kla

nja

- mo- ti

se.

Sla

vi

- mo- te.

Zbor II

Za

hva

- lju

- je- mo

-

ti

ra dive

like- sla

ve- tvo

je.

-


Zbor I

Go

spo

- di

- ne

- Bo

že,

- kra

lju

- ne be

- ski,

-

Zbor II

Bo

že

- O če,

- sve

mogu

- ći.

-

Go

spo- di

- ne

- Si ne

-

Zbor I

je

di- no- ro

đe- ni,- I

su

-

se- Kri

ste.

- Go

spo

- di

- ne

- Bo

že,

-

Ja

ganj

- če- Bo

žji,

- Si

ne

- O

čev.

-

Zbor II

Ko

ji- o du

- zi- maš

- grije

he- svije

ta,

-


Zbor I

smi

luj

- nam

se.

Ko ji- o du

- zi- maš

- grije

-

he

svije

ta,

-

pri

mi

- na

šu- mo

li- tvu.

-

Zbor II

Ko

ji

- sje

diš

- s de

sne

- O

cu,

-

Zbor I

smi

luj-

nam

se.

Jer

ti si je di

- ni

- svet.

Zbor II

Ti

si je di

- ni

-

Go spo

- din.

-


Zbor I

Ti

si je

dini- Sve

vi- šnji,- I

su

-

se- Kri

ste.

-

Zbor II

Sa

Sve

tim

- Du hom

- u

sla vi- Bo

ga- O

ca.

- A

men.

-


VJERUJEMA 1.5.

(ĆA)

Vje

Svećenik

5

ru

- jem- u

je

dno- ga

- Bo

ga.

-

3

Umjereno brzo (po tekstu)Zbor I

Ženski glasovi sve

mo

- gu- će- ga,

- Stvo ri- te- lja- ne

ba

- i

O

Muški glasovi

ca

-

.

ze

mlje,

- sve ga- vi

dlji- vo- ga- i

ne vi

- dlji

- vo

- ga.

-

Fonoteka, CD 1 3


Zbor II

I

u je

dno

- ga

- Go

spo- di- na

- I

su

- sa- Kri

sta,

-

je

di- no- ro

- đe- noga- Si

na

- Bo

žje- ga.

-

Zbor I

Ro

đe

- nog

- od

O ca

- pri

je

- svih

vje ko

- va.

-

Zbor II

Bo

ga

- od

Bo ga,-

svje

tlo

- od svje

tla,

-

pra vo- ga- Bo

ga-

Zbor I

od

pra

vo- ga- Bo

ga.

- Ro

đe

- na,

- ne

stvo re- na,

- i sto- bi

- -



Zbor II

tna

s O

cem,

- po

ko me- je sve

stvo

re- no.

- Ko

ji- je ra

di- nas

lju

di

- i ra di- na

še

- ga- spa

se- nja

- si ša

- o- s ne

Zbor I

be

sa.

- I

u tje- lo

- vi- o- se

po Du

hu

- Sve

tom

-

od

Ma

rije- Dje

vi- ce:

- i

po

sta

- o- čo

vje- kom.

-

Zbor II

Ra

spet

- ta

ko

- đer

- za nas:

pod Pon

ci

-

jem

-


Pi

la

- tom

- mu čen- i po

ko

- pan.

-

Zbor I

I

us kr- snu- o- tre

ći- dan,

po

Sve

tom

- pi smu.

-

Zbor II

I

u

za

- ša- o- na ne

bo:

- sje di- s de

sne

-

Zbor I

O

cu.

- I

o

pet

- će

do ći

- u sla vi- su

diti-

ži

ve

- i

mr

tve,

- i

nje go- vu- kra

ljev- stvu-



Zbor II

ne

će

- bi ti- kra

ja.

- I

u

Du

ha

-

Sve

toga,

- Go

spo- di- na- i

ži vo- tvor

- ca;

-

ko

ji- i zla- zi

- od O

ca- i

Si

na.

-

Zbor I

Ko

ji- se s O

cem- i Si nom

- sku

pa-

ča

sti

- i za

je

- dno- sla

vi;

-


ko

ji- je

go vo

- rio- po pro

ro

- ci

- ma.

-

Zbor II

I

u

je

dnu

- sve tu

- ka toli- čku

- i a

po-

-

Zbor I

stol

sku- Cr

kvu.

- Is

povije- dam

- je

-

dno

kr

šte- nje

- za o pro- šte

- nje- -

Zbor II

grije

ha.

- - Iš

če- ku- jem

- us

-



kr

snu

- će- mr

tvih.

- I

ži vot

- bu

du

će

- ga- vijek'.

A

men.

-


SVET I BLAGOSLOVLJENA 1.6.

Široko i svečano

Zbor I

(ĆA)

Zbor II Zbor I

Svet,

Ženski glasovi

6

svet,

svet Go

spo

- din

- Bog

Svet,

Počimatelj

svet,

svet,

Go

spo

- din

- Bog

Muški glasovi

Zbor II

Sa

ba- ot.

- Pu

na

- su

ne

be- sa

- i

ze

- mlja

tvo

je

- sla ve.

-

Sa

ba

- ot.

-

Pu

na

- su

ne

be- sa

- i

ze

mlja

- tvo je

- sla

ve.

-

Fonoteka, CD 1 4


Zbor I

Ho

sa

- na

- u vi

sini.

- Bla

go

- slo-

vljen

- ko ji- do

la- zi-

Ho

sa

- na- u

vi si

- ni.

-

Bla

go

- slo- vljen

- ko

ji- do

la- zi-

u

i

me- Go

spo- dnje.

- Ho sa

- na

- u vi

sini.

-

u

i

me Go

spo- dnje.

- Ho sa

- na- u

vi si

- ni.

-


Muški glasovi

Počimatelj

Ženski glasovi

JAGANJČE BOŽJIA 1.7.

Umjereno i svečanoZbor I

(ĆA)

7

ganj

če

- Bo žji,

- ko ji- o du

- zi- maš

-

grije

-

Ja

ganj

- če

- Bo žji,

- ko ji- o du

- zi- maš

-

grije

-


Fonoteka, CD 1 5


Zbor II

he

sv'je

ta,

-

smi

luj

- nam

se.

če

Bo

žji,

-

he

sv'je

ta,

- smi

luj

- nam

se.

Ja

ganj

- če

- Bo

žji,

-

ko

ji- o du

- zi- maš

- grije

he- sv'je

ta,

-

smi

luj

-

ko

ji- o du

- zi- maš

-

grije

he

- sv'je

ta,

- smi

luj

-

Zbor I

nam

se,

ganj

če

- Bo

žji,

- ko

ji

- o

du

- zi- maš

- grije

nam

se.

Ja

ganj

- če

- Bo žji,

- ko

ji

- o

du

- zi- maš

-

grije

ganj

če

- Bo

žji,

- ko

ji

- o

du

- zi- maš

- grije


he

svije

ta,

-

da

ruj- nam

mir.

he

svije

ta,

- da

ruj- nam

mir.

he


svije

ta,

-

da

ruj- nam

mir.

(ĆA)Stankovci (B)POŠKROPI ME (PRED POČETAK MISE) B 1.1.

Ad libitum tutti

8

Go

spo- di- ne,- i

so- pom-

Po

solo

škro

- pi

- me,

i

o či- sit

- ću se;

o peri- me i

po stat- ću bje

lji

-

od

snije

ga.

- Smi

luj- se me

ni,- Bo

že,

-

po

ve likom-


Fonoteka, CD 1 6


mi lo- sr

- đu

- svo

me.

- Sla

va

- O cu- i Si

nu- i Du

hu-

Sve tomu.

-

Ka

ko- bi

ja- še- na

po

če- tku- i

sa

da-

i

va zda-

i u vije ke- vje

ko

- va.

- A

men.

-


Stankovci (B)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (1)

GOSPODINE, SMILUJ SE (obični)B 1. 2.

q = 38Zbor I

(ĆA)

9

.

Go

spo

- (o)

- dine,

-

smi

..

luj

- se.

Fonoteka, CD 1 7


Zbor II

Go

spo

-

dine

-

smi

luj

-

se.

Zbor I

Kri

ste,

- (e)

smi

luj

-

se.

Zbor II

Kri

ste,

- (e)

smi

luj

-

se.

Zbor I

Go

spo

- (o)

- dine,

-

smi

- luj

se.

Zbor II

Go



spo

- (o)

- dine,

-

smi

- luj

se.

Fonoteka, CD 1 8


Zbor Iq = 38

GOSPODINE, SMILUJ SE (svečani)B 1.3.

(ĆA)

Go

10

spo

-

(o)

- dine,

-

(e)

(e)

smi

luj

-

se.

Zbor II

Go

spo

-

(o)

- di

- ne,

-

(e)

smi

..luj

-

se.

Zbor I

Kri

(i)

- ste,

-

(e)

smi

luj

- -

se.

Zbor II

Kri

(i)

- ste,

-

(e)

smi

luj

- -

se.


Zbor I

Go

spo

-

(o)

- di

- ne,

-

(e)

smi

..luj

- -

se.

Zbor II

Go

spo

-

(o)

- di

- ne,

-

(e)


smi

..luj

- -

se.

Svećenik

SLAVAB 1.4.

q = 65

(ĆA)

Sla

11

va

- Bo

gu- na

vi

si

- ni!

-

ZBOR

I

na

ze

mlji

- mir lju

di

- ma

-

do

bre

-

vo

lje.

- Hva

li

- mo

- te.


Fonoteka, CD 1 9


Bla

go- sli

- vlja

- mo

- te.

Kla

nja

- mo

- ti

se.

Sla

vi

- mo

- te.

Za

hva- lju- je

-

mo

- ti

q = 67

ra

di

- ve like- sla

ve

- tvo

je.

-

Go

spo

- di

- ne

- Bo

že,

-

Kra

lju- ne

be- ski,- Bo

že- O

če,

- sve mogu

-

ći.

-

Go

spo

- di

- ne

- Si

ne,

-

Je

di- no- ro

- đe- ni,- I

su- se- Kri

ste.

-


Go

spo

- di

- ne

- Bo

že,

-

Ja

ganj- če- Bo

žji,- Si

ne

- O

čev.

-

Ko

ji- o du

- zi- maš

-

grije

he

- svije

ta,

-

smi

luj

- nam

se.

Ko

ji- o du

- zi- maš

-

grije

he

- svije

ta,

-

pri

mina

šu

- mo

li

- tvu.

-

Ko

ji- sje

diš

-

s de

sne

- O

cu,

-

smi

luj

- nam

se.

Jer

ti

si

je

di

- ni

- svet.

Ti

si

je

di

- ni

-



Go spo

- din.

- Ti

si

Sve

vi

- šnji.

-

I

su- se

- Kri

ste.

-

Sa

Sve

tim

- Du

hom

-

u

sla vi- Bo

ga- O

ca.

- A

men.

-


ČITANJE ― PIŠTULA (ŠTENJE KNJIGE BLAŽENOGA PAVLA APOSTOLA KORINĆANIMA, 1 Kor 5, 7 - 8) B 1.5.

M

q = 65

(ĆA)

Šte

12 nje

- knji

ge- bla

že- nog'- Pa

vla- a

posto- la-

Ko

rin

- ća

-

ni

- - - - - - ma.-

Bra

ćo,- u

klo- ni- te- sta

ri- kvas da

bu de

- te-

Fonoteka, CD 1 10


no vo- tije

sto- ka

o- što

ste prije

sni.

- - -

Jer je i

Va zam- naš žr

tvo- van- I

su- krst.-

Da

kle- sve

tkuj

- - - - - - mo:-

ne u kva

su- sta

ro- me,-

,

ni

u kva

su- zlo

će- i

o pa

- -

či

- - - - ne,-

ne go- u prije

sno- me- kru

hu

-

či



sto- će- i

I

sti

- - - - ne.-

Govori:Riječ Gospodnja

Fonoteka, CD 1 11


SVET I BLAGOSLOVLJENB 1.6.

q = 65

(ĆA)

Svet,

1313

svet,

svet

Go spo

- din

- Bog

accel.

Sa

ba-

ot.

-

Pu

na

- su ne

be

- sa

-

i

ze

mlja

- tvo

je

- sla

ve.

-

Ho sa

- na

- u

vi si

- ni!

- Bla

go- slo

- vljen

- ko

ji- do

la- zi- u

i

me

- Go

spo

- dnje.

- Ho sa

- na

- u

vi si

- ni!

-


TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA ― GRAĐA

Fonoteka, CD 1 12


JAGANJČE BOŽJIB 1.7.

solo

q = 65 tutti

(ĆA)

JaJa

14

ganj

- če

- Bo

žji,

- ko

ji- o

du- zi- maš

- grije

he

- svije

ta

-

smi

luj

- nam

se.

Ja

ganj

- če

- Bo

žji,

- ko

ji- o

du- zi- maš

- grije

he

svije

ta,

- smi

luj

- nam

se.

Ja

ganj

- če

- Bo

žji,

-

ko

ji- o

du- zi- maš

- grije

he

- svije

ta,

- da

ruj

- nam

mir.



Fonoteka, CD 1 13


Zbor

solo

Metković, župa sv. Ilije (C)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (1)

GOSPODINE, SMILUJ SEC 1.1.

(VO)

U svim ponavljanjimaton ispušten

Skupina: Zapisi (VO)Snimio i transkribirao:fra Domagoj Volarević (2004.)

Go

15

spo

-

di

- - - - - - -

-

‎ tutti ― Muški i ženski pjevači

ne,

- (e)

smi

luj

- se.

solo

Kri

- - - - - - - - - -

‎ tutti

ste,

(e)

smi

luj

- se.

solo

U prethodnom zapjevu ton ispušten

Kri

- - - - - - - - - -

‎ tutti

ste,

(e)

smi

luj

- se.

39

solo

Go spo

-

(distonacija)

di

- - - - - - - -

-

‎ tutti

ne,

(e)

smi

luj

- se.


solo

Go spo

-

- - - - - - - di

-

‎ tutti

ne,

(e)

smi

- luj

se.


Zbor

solo

SVET I BLAGOSLOVLJENC 1.2.

‎ tutti ― Muški i ženski pjevači

(VO)

Svet,

16

(e)

, svet,

svet

Go

spo- din- Bog

Sa

ba

- ot.

-

solo ‎ tutti

Pu

na

- - su

ne- be

- sa

- - i

NOTNI ZAPISI VO 2004.

Fonoteka, CD 1 14


ze

mlja

- - - sla

ve

- tvo

je.

- -

Ho

sa

- - - na

- u vi

šnjih.

- -

▬▬

III. glas

solo ‎ tutti

Bla

go

- - - slo

- vljen

-

,

(en)

ko ji-

pri đe- u i

me- Go

spo- - - dnje.

-


Ho sa

- na

- u

vi

šnjih.

- -

JAGANJČE BOŽJIC 1.3.

Zbor

(VO)

solo ‎ tutti ― Muški i ženski pjevači

Ja

17

ganj

- - če

- Bo žji,

- (i)

ko ji- u zi-

-

maš


gri

je

- svi

ta,

- - - -

1.2.

3.

smi


luj

- nam

se.

da ruj- nam

mir.

Fonoteka, CD 1 16

Fonoteka, CD 1 15

41NOTNI ZAPISI VO 2004., GL 1967.

Gornji glas

Donji glas

Lagano

(GL)

Makarsko primorje (Č)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (1)

GOSPODINE, SMILUJ SE *Č 1.1.

Go

18

spo

- di

- ne,

- e

Skupina: Zapisi (GL) Zapisao: fra Ivan Glibotić (1967.)

smi

luj

- se.

* Gospodine, smiluj se, fra Ivan Glibotić je ritmizirao ovako:

Go

spo

-

di

- ne,

-

Kri

ste,

- - e

smi

luj

- se.

Go

spo

- di

- ne,

- e

smi

luj

- se.

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI VO 2004., GL 1967.

u s p o r e n o

Go

spo

- dine,

- e

smi

luj

- se.



Fonoteka, CD ―


Donji glas

Gornji glas

SLAVA*Č 1.2.

Malo življe (q = 100)

(GL)

I

19 Svećenik (manjka) : Slava Bogu na visini.

na ze

mlji- mir

lju di

- ma

-

* Ritmizacija fra Ivana Glibotića:

I

na ze

mlji- mir

do

bre- vo

lje.

- Hva

li- - mo

-

te.

Bla

go

- - sli- vlja

- mo- te.

Kla

- -

nja- mo

- ti se.

Sla

vi- - - mo

- te.

43NOTNI ZAPISI GL 1967.

Zahvaljujemo ti radi

ve

li

- ke

- sla

ve- tvo

je.

-

Gospodine Bože,

Kra

lju

- ne

be

-

ski,

- - -

Bo

že

- O

če

- sve

mo

-

gu- ći.

-

Gospodine Sine,

je

di

- no

- ro

đe

- - ni

-

I

su

- se

-

Kri

ste.

- - - -

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI VO 2004, GL 1967.


Gospodine Bože,

Ja

ganj

- če

- Bo

žji,

- - -

Si

ne

- - - - - O

čev.

- -

Koji oduzi

maš

- grije

he

- svije

ta,

- - -

smi

luj

- - - - - nam

se.

Koji oduzi

maš

- - grije

he

- svije

ta

- -

45

pri

mi

-

na

šu

- mo

li- tvu.

-

Koji sjediš

s de

sne

-

O

cu

- - -

smi

luj

- - - - - nam

se.

Jer

ti

si

je

dini

- svet.

Ti

si

je

di

- -

ni

Go spo

- din.

- - Ti

si je

di

- ni

-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI GL 1967.

NOTNI ZAPISI GL 1967.


Sve

vi

- šnji,

- I

su

- se

- Kri

- - -

ste.

Sa

Sve

tim

- Du

hom

- - - u

sla

vi

- Bo

ga

- O

ca.- A

men.

- -


Gornji glas

Donji glas

VJERUJEMČ 1.3.

Malo življe (q = 100)

(GL)

Oca svemogućega/stvoritelja

20 Svećenik (manjka) : Vjerujem u jednoga Boga.

ne

- ba

i ze

-


Fonoteka, CD ―


mlje,

svega vidljivoga

i

ne

vi

dlji- vo

- ga.

-

I u jednoga Gospodina

I

su

- sa- Kri

sta,

- -

jedinorođe

no

- ga

- Si

na- Bo

žje

- ga.

- Rođe

-

nog

od

O

ca

- - pri

je

-

svih

vje ko

- va.

- Boga od Boga,

svje

tlo

- od



svje

tla,

- - pravoga Boga

od

pra

vo- ga

- Bo ga.

-

Rođena, ne stvorena

i

sto- bi

tna- s O

- - -

cem,

po

ko

me

- je

sve stvo

re- no.

-

Koji je radi nas ljudi i radi

na

še

- ga- spa

se

- -

nja

si

ša

-

o

- s ne be

- sa.

- -



I utjelovio se po Duhu Svetom od

Ma

ri

- - je-

Dje

vi

- - - ce:

- i

po

sta

- -

o

čo

vje- kom.

- Raspet također za nas pod

Pon

ci

- - jem- Pi

la

- - tom,

-

mu

čen

- -

i

po

ko- pan.

-



I uskr

snu

- o

- tre

ći

- - dan

po

Sve

tom

- pi smu.

- I uza

-

ša

o

- - na

ne

bo:

-

sje

di

-

s de

sne- O

cu.

- -

I opet će doći u slavi suditi

ži

ve

- - - i


mr

tve.

- - - - I njegovu kraljevstvu

ne

će

-

bi

ti- kra

ja.

- - I u Duha Svetoga Gospodina

i

ži

vo- tvor

-

ca;

- - -

koji izlazi od

O

ca

- i

Si

na.

- -

Koji se s Ocem i Sinom skupa časti/ i

za

je

- - dno-



sla

vi;

- - - - koji je govori

o

- po

pro

ro- ci

- ma.

- I u

jed

nu

-

sve

tu

- - - katoličku i

a

po

-

stol

sku- Cr

kvu.

- Ispovijedam

je

dno

- krš

-

te

-

nje

- - za

o

pro

- šte

- nje- grije

-


ha.

I

iš

če

- -

ku

- - jem

-

us

kr

- -

- snu

će- mr

tvih.

- -

I

ži

vot

- - - -

budu

će

- - ga

- vije

ka.- A

men.

- -



Fonoteka, CD ―


Donji glas

Gornji glas

SVET I BLAGOSLOVLJEN *Č 1.4.

Lagano

(GL)

Svet

21

svet,

* Ritmizacija fra Ivana Glibotića:

Svet,

svet

Go

spo

- din

- Bog

Sa

ba

- ot.

- Puna su ne

-

be

sa

- i ze

mlja

- - tvo

je

-

sla

ve.

- - Ho

sa

- na

- u

vi si

-

ni.

- -

Blagoslovljen koji dolazi

u

i

me- Go

spod

- nje.

-


Ho

sa

- na

- u

vi si

-

ni.

- - -


Gornji glas

Donji glas

JAGANJČE BOŽJIČ 1.5.

Lagano

(GL)

Jaganjče Božji, koji oduzi

22

maš

- grije

he- svije

ta,

-

1.2.

smi

luj- - - - - nam

se.

3.

da

ruj- - - - - nam

mir.



Fonoteka, CD ―

Fonoteka, CD ―


Veliko Brdo (D)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (1)

GOSPODINE, SMILUJ SE D 1.1

Zbor


(ČI)

Go

23

spo

- dine,

- smi

luj

- se.

Go

Skupina: Zapisi (ČI)Zapisao: fra Mile Čirko (1975.)

spo

- dine,

-

(e)

smi

luj

- se.

Kri

ste,

- - -

(e)

smi

luj

- se.

Kri

ste,

- - -

(e)

smi

luj

- se.

Go

spo

-

-

di

- ne,

- (e)

smi

luj

- - se.

Go


spo

- di

- ne,

- (e)

smi

luj

- se.

SLAVAD 1.2.

Zbor


(ČI)

I

24Svećenik (manjka) : Slava Bogu na visini.(ovdje samo jedan pjevač solo)

na

ze mlji

- mir

lju

di

- ma

- do

bre

- vo

lje.

-

Hva


li

- mo

- te.

Bla

go- sli

- vlja

- mo

- te.

Kla

- nja

-

Skupina: Zapisi (ČI)Zapisao: fra Mile Čirko (1975.)

Fonoteka, CD ―

57

mo

ti

se.

Sla

vi

- mo

- te.

Za hva- lju- je- mo- ti ra

dive

li

- ke

-

sla

ve

- tvo

je.

- Go

spo

- di

- ne

- Bo že,

- Kra

lju

- ne

-

be

- ski

- Bo

že,

- O če

- sve mogu

- ći.

-

Go - spo dine- Si

ne

- je

di

- no- ro

- đe- ni

-

I

su- se- Kri

ste.

- Go spo- di- ne- Bo

že,-

Ja

-

ganj

če- Bo

žji,

- Si

ne- O

čev.

- Ko ji- o

du

- zi-

-

maš

grije

he- svije

ta,

- smi

luj

- nam

se.

Ko ji- o

du

- zi- maš

- grije

he- svije

ta,

-

pri

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ČI 1975.

mina

šu

- mo

li

- tvu.

- Ko ji- sje

diš

-

NOTNI ZAPISI ČI 1975.


s de

sne

-

O

cu

- smi

luj- nam

se.

Jer

ti

si je

di- - ni- svet.

Ti si je

dini

- Go spo

- din.

- Ti si je

dini-

Sve

vi- šnji,

- I

su

- se- Kri

ste.

- Sa

Sve

tim-

Du


hom,

- u sla

vi- Bo

ga- O

ca.

- A

men.

- - -

SVET I BLAGOSLOVLJEND 1.3.

Zbor

solo ‎ tutti

(ČI)

Svet,

25

svet,

svet

Go

spo- di

- Bog

Sa ba

- ot.

-

Pu na- su ne

be

- sa

- - i ze

mlja

-

tvo


je

- sla

ve.

- Ho

sa

- na

- u

vi

si

- ni.

-

Fonoteka, CD ―

59NOTNI ZAPISI ČI 1975.

Bla go- slo- vljen-

ko ji- do

la- zi- u i

me-

Go


spod- nje.

- Ho

sa

- na

- u

vi

si

- ni.

-

JAGANJČE BOŽJID 1.4.

Zbor

solo ‎ tutti

(ČI)

Ja

26

ganj- če- Bo

žji,-

ko ji- o

du

- zi- maš

-

grije

he- svije

ta,

- smi

luj- - nam

se.

Ja ganj- če- Bo žji,-

ko

ji- o

du

- zi- maš

-

grije

he- svije

ta,

- smi

luj- - nam

se.

Ja ganj- če- Bo žji,-

ko

ji- o

du

- zi- maš

-

grije



he- svije

ta,

- da

ruj- nam

mir.

Fonoteka, CD ―

Fonoteka, CD ―


Podaca (E)PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (1)

GOSPODINE, SMILUJ SE E 1.1.

(ČI)

Zbor

27

GoKri

spo

- - - di

- - - ne,

ste,

- - - - - - - -

-

(e)

smi

luj- - - se.

Go

spo

- - - di

- - - - ne,

-

(e)


smi

luj

- se.

SLAVAE 1.2.

(ČI)

I

Zbor

28 Svećenik (manjka) : Slava Bogu na visini.

na

ze mlji

- mir

lju

di

- ma- do

bre-

vo

lje.

- Hva

li

- - mo- te

Fonoteka, CD ―


Bla

go

- - sli- vlja

- mo- te.

Kla

-

nja

mo- ti

se.

Sla

vi

- mo- te.

Za hva- lju- je- mo- ti

ra dive

like- sla

ve

- tvo

je.

-

Go spo- di- ne- Bo

že,

- Kra

lju

- ne be

- ski,

-

Bo že- O

če

- sve

mogu

- ći.

- Go spo- di- ne- Si

ne

-

je

di

- no- ro

- đe

- ni,

- I

su- - se-

Kri

ste.

- Go spo- di- ne- Bo

že,

- Ja

ganj

- če

-

Bo

žji,

- Si

ne- O

čev.

- Ko ji

- o du- zi

- maš

-

grije


he- svije

ta,

- smi

luj

- - nam

se.


Ko ji- o

du

- zi- maš

- grije

he-

svije

ta,

- pri

mina

šu

- mo li

- tvu.

-

Ko ji- sje

diš

- s de

sne

- (e) O

cu,

- -

smi

luj- - - nam

se.

Jer

ti

si

je

dini

- svet.

Ti

si

(i) je

di

- ni

- Go spo

- din.

-

Ti si

je

di

- ni

- Sve vi

- šnji,

- -

I

su

- - se- Kri

ste.

- Sa

Sve

tim-

Du

hom,

- - u

sla vi- Bo

ga- O

ca.

-

A


men.

-

Fonoteka, CD ―


VJERUJEME 1.3.

(ČI)

O

Zbor

29 Svećenik (manjka) : Vjerujem u jednoga Boga.

ca

- Sve mogu- će- ga,

- Stvo ri- te- lja- ne

ba

-

i ze

mlje,

- sve ga- vi

dlji- vo- ga- i

ne

-

vi

dlji

- vo- ga.

- I

u

je dno- ga- Go

spo- di- na

-

I

su

-

,

sa- Kri

sta,

- je di- no- ro- đe- noga-

Si

na- Bo

žje- ga.

- Ro

đe

- nog- od

O

ca

-

pri

je

-

,

svih vje

ko

- va.

- Bo

ga

- od

Bo ga,

-

svje

tlo

- od

,

svje

tla,

- pra vo- ga- Bo

ga- od

pra


vo

- ga- Bo

ga.

- Ro

đe

- na,

- ne

stvo re- na,

-


i

sto- bi

-

,

tna- - s O

cem,

- po

ko

me-

sve

je stvo

re- no.

- Ko

ji

- je

ra di- nas

lju di

-

i

ra di- na

še

- -

,

ga- spa

se- nja

-

si

ša

- o- s ne

be

- sa.

- I

u tje- lo- vi- o- se

po Du

hu

-

,

Sve

tom

- - od Ma

ri

- -

je Dje

vi- ce:

- i

po sta

- o- čo

vje- kom.

-

Ra

spet

- ta ko- đer- za

nas

pod

Pon

ci

- jem-

Pi

la

- - - tom,

- - mu čen- i

po

ko

- - pan.

- I

us

kr- snu- o- tre

ći

-


dan po

Sve tom- pi

smu.

- I

u

za- ša- o- na

ne bo:

-

sje

di

-

,

(i) s de

sne- O

cu.

- I

o

pet- će

do ći- u sla

vi

- su diti- ži

ve

- i mr

tve,

-

i

nje go- vu- kra

ljev- stvu- ne

će- bi

ti- kra

ja.

- -

I

u

Du ha- Sve

toga,

- Go spo- di- na-

i

ži vo

-

,

(o) tvor

- ca;

- ko ji- iz

la- zi- od

O

ca

-

i

Si na.

- Ko

ji

- se

s O cem- i Si

nom

-

sku

pa

-

,

(a) ča

sti

- i

za jedno- sla

vi;

-

ko


ji- je

go vo- ri- o- po

,

pro

ro

- ci

- ma.

-


I

u

je dnu- sve

tu

- ka to

- li-

,

(i)- čan

- sku

-

i

a

po- štol

- sku

- Cr

kvu.

- I

spo

- vije- dam

-

je dno

- Kr

šte

- nje

- na

ot

pu- šte

-

-

nje

grije

ha.

- Iš

če

- ku- jem

- us

kr- snu

- -

će mr

tvih.

- I

ži vot

- bu

du- će

- -

ga


vije

ka.

- - A

(a)

-

men.

- - -

(ČI)SVET I BLAGOSLOVLJENE 1.4.

Svet

Zbor

30

svet,

svet


Go spo- din- Bog

Sa

ba

- ot.

-

Fonoteka, CD ―


Pu

na

- - su ne

be- sa- i

ze

mlja

-

sla

ve- tvo

je.

- - Ho sa- na- u

vi si

- ni.

-

Bla

go

- - slo- vljen

- ko ji- do

la- zi- u

i


me- Go

spod- nje.- Ho

sa- na- u

vi si

- ni.

-

(ČI)JAGANJČE BOŽJIE 1.5.

Ja

Zbor

31

ganj

- če

- Bo žji,

- ko ji- o

du- zi-

-

ma grije

he- svije

ta,

- - -

1.2. 3.

smi

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ČI 1975


luj

- - nam

se.

da

ruj

- nam

mir.

Fonoteka, CD ―

Fonoteka, CD ―


M

NAPJEVI ZA SLUŽBU RIJEČINeodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)

ČITANJE (ŠTENJE KNJIGE BLAŽENOGA PAVLA APOSTOLA KORINĆANIMA, 1 Kor 15, 51-57) (Na misi za mrtve)F 2.1.

(ČI)

Šte

32

nje

- Knji ge

- bla že- noga- Pav

la- a

posto- la

-

Ko rin

- ća

- nima

-

Bra ćo:

-

,

e vo- vam

ka zu- jem- o

taj- stvo:- Svi

će modo

i- sta- us

kr- snu- ti,-

a li- se ne

će- mo- svi

pro

mije

- ni

- ti.

-

U čas,

,

u tre

nu- će- o

ka,- na

zvek po

slje- dnje- tru

blje:-

jer će tru

blja- za

tru biti

-

i

mr tvi- će us

ta- ti-

ne raspa- dlji- vi,- i

mi

će mo

- se

pro mije- ni- ti.-

Jer o vo- ra

spa- dlji- vo-

tre ba- da

se o

bu- če- u

69

ne raspa- dlji- vost,

-

i o vo- u

mr- lo- da

se o

bu- če-

u ne

u- mr- lost.-

A kad se o

vo- u

mr- lo-

o bu- če- u ne

u- mr- lost- on

da- će se is

pu- ni- ti- riječ

što je

na pisa- na:-

pro ždr- taje smrt

u

po

bje- di.-

Gdje je, smr

ti,- po

bje- da- tvo

ja?-

Gdje je, smr

ti,- o

stan- tvoj?

O stanje smr

ti- grijeh;

a

si la- je grije

ha

- Za

kon.-

A hva la- Bo

gu,-

ko ji- nam da

de- po

bje- du-

po



Go spo- di- nu- na

še- mu- I

su- kr- stu.-



Fonoteka, CD ―


Svećenik

(GL)

Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)

EVANĐELJE (Po Ivanu, na 2. vazmenu nedjelju, godina "A"; Iv 20, 19 - 20)F 2.2.1.

Go

33 (prva varijanta ― svečani napjev)

spo- din- s va

,

(a)- - - ma.

-

Narod

I s du hom- tvo

,

(o)- - - jim.

-

S. Či

ta- nje

- sve tog- E

van- đe- lja- po

I

,

- - - -

(i) va

- - nu. N.

- Sla va- te

bi,- Go

-

,

(o)- - - - - spo

- di

- ne.

-

S. Kad

bi

u ve- čer,-

o nog- is

tog- da

na- pr

vog- u

se dmi- ci,-

a

u če- nici- u

stra hu- od

Ži do- va- za

tvo- ri- li- vra

ta,-

do đe- I

sus,-

sta ne- u

sre di- nu- i

ka že- im:

71

"Mir

va

(a)- - - - - ma."

- -

I o

bra- do- va- še- se u

če- nici-

s p o r i j e

vi

Analize i napomene ― Komentari br. 33.1.

dje- vši- Go

spo- di- na,-


Svećenik

(GL)

(druga varijanta ― jednostavni napjev)

EVANĐELJE (Po Ivanu, na 2. vazmenu nedjelju, godina "A"; Iv 20, 19 - 20)F 2.2.2.

Go spo- din- s va

(a)- ma.

- -

Narod

I s du hom- tvo

(o)- jim.

- -

S. Či ta- nje-

sve tog- E

van- đe- lja- po I

(i)- va

- nu.

-

N. Sla va- te

bi,- Go

spo

-

(o)- di

- - ne.

-

S. Kad


bi

.

u ve- čer-

o noga- i

stog- da

na- pr

vog-


Fonoteka, CD ―


u

se dmi- ci,-

a u če- ni

- ci- u stra

hu- od

Ži do- va- za

tvo- ri- li- vra

ta,

- do đe- I

sus,

-

sta ne- u sre di- nu- i

re če- im:

"Mir va

,

-

(a)- ma."

-

I o

bra- do- va- še- se

u če- nici-

s p o r i j e


vi dje- vši- Go

spo- di- na.

-


Svećenik

(treća varijanta ― jednostavni napjev)

(GL)EVANĐELJE (Po Ivanu, na 2. vazmenu nedjelju, godina "A"; Iv 20, 19 - 20)F 2.2.3.

Go spo- din- s va

ma.

- -

Narod

I s du hom- tvo

jim.

- -

S. Či

ta- nje

- sve tog- E

van- đe- lja- po

I

va

- nu.

-

N. Sla va- te

bi,- Go

spo

- di

- - ne.

-

Fonoteka, CD ―

73NOTNI ZAPISI GL 1981., GR 2009.

S. Kad bi

.

u

ve- čer- o

noga- da

na,- pr

vog- u se

dmi- ci,-

a

u če- nici- u stra

hu- od Ži

do- va- za

tvo- ri- li- vra

ta,

-

do đe- I

sus,

- sta ne- u sre di- nu- i

ka že- im:

"Mir va

ma!"

- -

I o

bra- do-

-

s p o r i j e

va


še- se u

če- nici- vi

dje- vši- Go

spo- di- na.-


Svećenik

(četvrta varijanta ― svečani napjev)

EVANĐELJE (Po Mateju, na svetkovinu Presvetog Srca Isusovagodina "A"; 11, 25 - 30) F 2.2.4. (GR)

Go spo- din- s va

(a)- -

Skupina: Zapisi (GR)Snimio i transkribirao:fra Stipica Grgat(2008., 2009., 2010.)

ma.

- -

Narod

I s du hom- tvo

(o)- - jim.

- -

S. Či

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI GL 1981. GR 2009.

ta- nje

-

sve tog- E

van- đe- lja- po

Skupina: Zapisi (GR)Snimio i transkribirao:fra Stipica Grgat(2008., 2009., 2010.)

Fonoteka, CD ―


Ma

(a)- - - te

- - - ju.

-

N. Sla va- te

bi,- Go

spo

-

(o)- - di

- - ne.

-

S. U

o no- vrije

me-

re če- I

sus:- "Sla

vim- te,

O če,- Go

spo- da- ru- ne

ba- i

ze mlje,

-

što si o

vo- sa

kri- o- od mu

drih- i um

nih,-

a

ob javi- o- ma

le- ni-

,

(i)- - ma.

- -

Da,

.

O če,-

ta ko- se te

bi- svi

djelo.-

Sve je me

ni- pre

da- o- O

tac- moj,

i

ni tko- ne po

zna- Si

na-

do li- O

tac,-

ni ti- tko po

zna- O

ca- do

li- Sin

i

o naj- ko

me- Sin

ho će- o

bja-

,

(a)- vi

- ti.

-

75

Do đi- te- k me

ni- svi

vi iz

more- ni- i

op te- re- će- ni,-

i

ja ću vas o

dmo-

,

(o)- - ri

- - ti.

-

U zmi- te- ja

ram- moj

na

se be,-

u či- te- od

me ne,-

jer

sam

kro tka- i po

ni- zna- sr

ca,-

i

na ći- će te-

spo koj- du

ša- ma- svo

,

(o)-

jim.

-

U i

sti- nu,-

s p o r i j e

ja


ram- je moj

sla dak- i

bre me- mo

jela

ko."-


Svećenik

(MA)

EVANĐELJE (Po Mateju, na 29. nedjelju kroz godinu "A"; Mt 22, 15 - 21)F 2.2.5.

(peta varijanta)

Go spo- din- s va

ma.

- N. I

s du

hom- tvo

jim.

-

Skupina: Zapisi (MA)Zapisao: don Šime Marović (2002.)

S. Či ta- nje- sve

tog-

E

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI GR 2009., MA 2002.

van- đe- lja- po

Ma te- ju. N.- Sla

va- te

bi,- Go

spo- di- ne.-

NOTNI ZAPISI MA 2002.

Fonoteka, CD 1 17


S. U

o no- vrije

me:-

o do- še- fa

ri- ze- ji- i

o dr- ža- še- vije

će-

ka ko- da I

su- sa- u

hva- te-

u rije

(e)

- či.

-

Po ša- lju- k nje

mu

-

svo je- u

če- nike- s he

ro- dov- cima- da

ga u

pita- ju:-

"U či- te- lju!-

Zna mo- da

si i

sti- nit-

te

po

i sti- ni- pu

tu-

Bo žjem- u

čiš-

i

ne ma riš- tko

je tko

jer

ni si- pri

-

(i)

stran.

-

Re ci- nam, da

kle,-

što ti se či

ni:

-

je li- do

pu- šte- no- da

ti- po

rez- ca

ru- i

li- ni

je?"-

Zna ju- ći- nji

ho- vu- o

pakost- re

če- I

sus:-

"Za što- me is

ku- ša- va- te,-

li ce- mje- ri?-

Po ka- ži- te- mi po

re- zni- no

vac!"-

77

Pru ži- še- mu de

,

(e)

- nar.

-

On

ih

u pita:-

"Či ja- je o

vo- sli

ka- i

nat pis?"-

Od go- vo- re:- "Ca

,

-

(a)

- rev."

-

Ka že- im:

"Po daj- te,- da

kle- ca

re- vo-

s p o r i j e

ca


ru,-

a Bo

žje- Bo

gu.-


Svećenik

(ČI)EVANĐELJE (Po Mateju,Vazmeno bdijenje, godina "A"; Mt 28, 1 - 10)F 2.2.6.

(šesta varijanta)

Go spo- din- s va

,

(a)- - - - ma.

-

Narod

I s du hom- tvo

,

(o)- - - - jim.

-

S.Či

ta

- nje

- sve tog- E

van- đe- lja- po

Ma

- - - -

(a)

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI MA 2002., ČI 2011.

te

- - - ju.

-

N. Sla va- te

bi,- Go

- -


Fonoteka, CD ―


,

(o)- - - - - spo

- di

- ne.

-

S. Po

su

boti,

- u o

svit- pr

vog- da

na- u

tje dnu,

-

do đe- Ma

ri- ja-

Mag

da

- le- na

- i dru

ga- Ma

ri

- ja

-

po gleda

-

- - -

ti

- - grob.

I gle,

nas ta- de- že

stok- po

tres

- jer

an đe- o-

Go spo- dnji- si

đe- s ne

ba,

-

pris tu- pi,- ot

ko- tr- lja- ka

men-

i

sje

,

(e)- - - de

- na nj.

Li

ce

- mu bi

ja- še-

ka

o

- mu nja,

-

,

a o

dje- ća- bije

la- ka

o- snijeg.

Od

stra ha- pred

njim

za drh- ta- še- stra

ža

- ri

- i

o ba- mrije

-

- - - -

še.

- -

A

an đe- o- pro

go- vo- ri- že

nama:

-

"Vi

se

ne

boj te!

-

Ta znam

I su- sa- ra

spe- to- ga- tra

ži

- te!

-


Ni je- ov

dje!

-

Us kr- snu- ka

ko- re

(e)

,

- - - če.

-

Haj de,

-

,

vi di- te- mje

sto- gdje

je le

ža- o

- pa

po đi- te- žur

no

-

i

ja vi- te- nje

go- vim- u

če- nici- ma- da

us kr- snu- od

mr tvih.

-

I

e

vo,

-

,

i de- pred

va ma- u

Ga

li

- le- ju.

-

,

On dje- će

te- ga vi

dje

- ti.

-

E vo,- re

(e)

,

- - - koh

- vam."

O ne- o

ti- đo- še-

žur

no

- s gro ba

- te

sa stra

hom- i

ve likom- ra

do

- šću

-

o tr- ča- še-

ja vi- ti- nje

go- vim- u

če

- ni-

,

(i)- - - ci

- ma.

-

Kad

e to- im

I su- sa- u

su

- sret!

-

,

Re če

- im:

"Zdra

- - -

(a)


vo!"

-

O ne- po

lete- k nje

mu,

- o buj- me- mu no

ge-

i

ni či- ce- mu se po

klo

- ne.

- Ta da- im I

susre

če:

-


"Ne

boj

te-

,

(e) se!

I di- te,- ja

vi- te- mo

joj- bra

ći

- da po đu- u

s p o r i j e

Ga



li- le- ju!

-

On dje- će

me vi

djeti!"

-


Fonoteka, CD ―


Ženski glasovi

Počimatelj

Muški glasovi

EUHARISTIJSKE PJESMELišane (A)ZDRAVO TIJELO ISUSOVO A 3.1.

Živo ― uzbuđeno

Zbor I

(ĆA)

34

Tije

lo

- I

su

- so

- vo,

- na

ol

ta

- ru

- po

sve

- će

- no.

-

Zdra

vo- Tije

lo

- I

su

- so

- vo,

- na

ol

ta

- ru

- po

sve

- će

- no.

-

Zbor II

Tije

lo

- I

su

- so

- vo,

- od

Dje

vi

- ce

- po

ro

- đe

- no.

-

Zdra

vo- Tije

lo

- I

su

- so

- vo,

- od

Dje

vi

- ce

- po

ro

- đe

- no.

-

CODA

hva

la,

- te

bi

- di

ka,

- te

bi

- sla

va

- u

vik'

- vi ka.

- A

men.

-

Te

bi- hva

la,

- te

bi

- di

ka,

- te

bi

- sla

va

- u

vik'

- vi ka.

- A

men.

-


u

vik'

- vi ka.

- A

men.

-

Fonoteka, CD 1 18


Ženski glasovi

Muški glasovi

Počimatelj

(ĆA)

Zbor I

Lišane (A)ZDRAVO KRVI ISUSOVA A 3.2.

Živo i uzbuđeno

3535

Kr

vi

- I

su

- so

- va,

- po

sve

- će

-

-

Zdra

vo- Kr

vi

- I

su

- so

- va,

- po

sve

- će

- na.

-

Zbor II

Kr

vi

- I

su

- so

- va,

- za

nas

grije

šne

- pro

li

- ve

- na.

-

Zdra

vo- Kr

vi

- I

su

- so

- va,

- za

nas

grije

šne

- pro

li

- ve

- na.

-

CODA

ljud'

ma

- na

ni

zi

- ni,

- Bo

gu

- sla

va

- na

vi

sini.

- A

men.

-

Mi

lost- ljud'

ma

- na

ni

zi

- ni,

- Bo

gu

- sla

va

- na

vi

sini.

- A

men.

-


Fonoteka, CD 1 18


q = 65

Stankovci (B)ZDRAVO TILO ISUSOVO B 3.3.

(ĆA)

Zdra

36

vo

- ti

lo

- I

su- so- vo,

- na

ol ta- ru- po

sve- će- no.

-

Zdra

vo

- ti lo

- I

su

- so- vo,

- od

Di vi

- ce- po

ro- đe

- no.

-

Zdra

vo

- ti

lo

- I

su

- so- vo,

- za

nas na

križ pri

bi

- je- no.

-

Zdra

vo

- ti lo

- I

su

- so- vo,

- za

nas

na

križ pri

bi

- je- no.

-


q = 65

Stankovci (B)ZDRAVO KRVI ISUSOVA B 3.4.

(ĆA)

Zdra

37

vo

- kr

vi

- I

su

- so- va,

- na

ol

ta

- ru- po

sve

- će- na.

-

Fonoteka, CD 1 19


Zdra

vo

- kr

vi

- I

su

- so- va,

- za

nas gri

šne- pro

li

- ve- na.

-

Zdra

vo

- kr

vi,

- no

ge

- li ve,

- ti

o pe

- ri- du

še

- kri ve.

-

Zdra

vo

- kr

vi,

- de

sne

- no ge,

- po

kri'- na

še- gri

je

- mno ge.

-


Puk

Čvrljevo (H)ZDRAVO TILO ISUSOVO H 3.5.

(ČI)

Zdra

38

vo

- Ti lo

- I

su

- so- vo,

- na

ol

ta- ru

- po

sve

- će- no.

-

Te


bi

- hva la,

- te

bi

- di ka,

- te

bi

- sla va

- u

vik

vi ka.

- A men.

-

Fonoteka, CD 1 20

Fonoteka, CD ―

85NOTNI ZAPISI ČI 2010., TR 2009.

Omiš ― Franjevački samostan (G)

ZDRAV, PRISVETI SAKRAMENTU (PRESVETOM SAKRAMENTU)G 3.6.

(TR)

Izvorni zapis d b

Zdra,

pri

sve

- ti

- Sa

cra

- men

Skupina: Transkripcije (TR)Transkribirao: fra Stipica Grgat (2009.)

-

tu,-

B39

Zdra v,

O R pri

sve

- ti

- Sa

cra

- men

-

tu,-

U napjevu Zdrav, prisveti Sakramentu, izostavljen je postojeći tekst i nadomje-šten novim (kontrafaktura), kao i cjelo-kupna augmentirana ritmička struktura osnovne melodije. Realni tekst i meloritam glasi:

Ve

se- li

- se, Maj

ko- Bo

žja,-

vru

B t ce

- mi

lo

- sti;

- ne

bes

- ko

- ga

-

pun

ras

koš

- ja,

- na

ša

- ra

do

- sti.

-

Ti

si

Bog

naš

Sa

tvo

- ri

- telj,

-

du

ša

- na

ši

- Ot

ku

- pi

- telj

-

pra


vi,

- is

ti

- nit,

- pra

vi,

- is

ti

- nit.

-

Fonoteka, CD ―


(ČI)

BOŽIĆNE PJESMEČvrljevo, Sinj, Makarska, Imotski, Slivno, Drniš, Dalmatinska zagora

Čvrljevo (H)

U SE VRIME GODIŠTA (4.1.1. - 6.)H 4.1.1

U

40

se

vri

me

- go

diš

- - - ta

-

mir

se

svje

tu

- na

vje

- - šta:

-

po

ro

- đe

- nje

- Dje

ti

- - ća

-

od

Analize i napomene ― Komentari br. 40.1.1.

Dje

vi

- ce

- Ma

ri

- - je.

-

Andante moderato q = 72

Sinj (K)U SVE VRIME GODIŠĆAK 4.1.2. (KU)

U

sve

vri

me

- go

Skupina: Zapisi (KU)Zapisao: Franjo Ksaver Kuhač (1878.-1881.)

di

- šća,

-

mir

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI TR 2009.

se

svi

tu

- na

vi

- -

šća:

- -

Fonoteka, CD ―

87NOTNI ZAPISI ČI 2010., KU 1878. - 1881., BE 1944., GL 1980.

po

ro

- đe

- nje

- - Di

ti

- - -

ća


od

Di

vi

- ce

- Ma

ri

- je.

-

Makarska (L)U SEJ VRIME GODIŠTAL 4.1.3. (BE)

U

sej vri

me

-

go di

-

Skupina: Zapisi (BE)Zapisao: Vladoje (Vladimir) Bersa (1944.)

šta

- mir

se

svi

tu

- na

vi

- šta:

- po ro

- đe- nje

- Di

ti-

-

ća


od Di

vi- ce- Ma

ri

- - je.

-

(GL)Imotski (M)U SE VRIME GODIŠĆAM 4.1.4.

U

se

vri me- go

diš

- - - ća,

- mir se

3

svi tu- na

viš

- ća,

-

po


ro- đe- nje- Di

ti- ća

- od

Di vi- ce- Ma

rije.

-

Skupina: Zapisi (BE)Zapisao: Vladoje (Vladimir) Bersa (1944.)

Fonoteka, CD ―

Fonoteka, CD ―

Fonoteka, CD ―


Slivno (N)U SE VRIME GODIŠĆAN 4.1.5.

(GL)

U

se

vri me- go

diš

- ća,

- mir se svi

tu- na

viš

- ća,

-

po


ro- đe- nje- Di

ti- ća

- od

Di vi- ce-

Skupina: Zapisi (LE)Zapisao: Mato Lešćan (1982.)

Ma

ri

- je.

-

Dalmatinska zagora (P)U SE VRIME GODIŠTAP 4.1.6 (LE)

Metroritamski obrazac Mate Lešćana2+4 4

U

(u)

se- vri

me- go

di

- šta

-

mir

se svi

tu- na

vi- šta,

-

4

po

ro- đe

- nje- Di

ti- ća

-

od

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ČI 2010., KU 1878.-1881., BE 1944., GL 1980., LE 1982.


Di

vi- ce- Ma

ri

- - je.-

Fonoteka, CD ―

Fonoteka, CD 1 21

89NOTNI ZAPISI GL 1980., LE 1982., ĆA 2008.

Zbor I

Lišane (A)U SVE VRIME GODIŠTAA 4.2.

Živo i uzbuđeno

(ĆA)

Ženski glasovi

Počimatelj

Muški glasovi

41

go

di- šta,

- mir

se

svije tu

- na

vje- šta,

-

U

sve

vri me

- go

di- šta,

- mir

se

svije tu

- na

vje- šta,

-

po

ro

- đe- nje

- Dje

ti- ća,

-

od

Dje

vi- ce

- Ma

rije.

-

po

ro

- đe- nje

- Dje

ti- ća,

-

od

Dje

vi- ce

- Ma

rije.

-

Zbor II

či

ste

- Dje

vi- ce,

-

i

ne

be

- ske

- Kra

lji- ce,

-

Od

pre či

- ste- Dje

vi

- ce,

-

i

ne be

- ske

- Kra

lji

- ce,

-


an

đe

- o

- ske

- ca

rice,

- sve

te

- Dje

ve- Ma

rije.

-

an

đe- o

- ske- ca

ri

- ce,-

sve

te- Dje

ve- Ma

rije.

-


Počimatelj

Ženski glasovi

Muški glasovi

Zbor I

Živo i uzbuđeno

Lišane (A)SPAVAJ, SPAVAJ, DITIĆUA 4.3.

(ĆA)

42

Di

ti- ću,

- Ti

ne

be- ski

- Kra

lji- ću

-

Spa

vaj,

- spa vaj,

- Di

ti

- ću,

- Ti

ne

be- ski

- Kra

lji- ću

-

u

tim

tvr

dim- ja

sli- cam,

-

gdje

Te sta

vi- Dje

vica,

-

u

tim

tvr

dim- ja

sli

- cam,

-

gdje

Te sta

vi- Dje

vi

- ca,

-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ĆA 2009

Fonoteka, CD 1 22


maj

ka

- Tvo ja

- pre

mila,

- maj

ka

- Tvo ja

- pre

mila.

-

maj

ka- Tvo

ja- pre

mila,

- maj

ka- Tvo

ja- pre

mila.

-

Zbor II

svije

tlo- sti,

- spa

vaj,

- vre lo

- mi

losti,

-

Spa

vaj,- raj

ska- svije

tlo

- sti,

- spa

vaj,

- vre lo

- mi

lo

- sti,

-

na

to

ma

lo

- sla

mi- ce,

- ko

ju- pom

nja- Dje

vica

-

na

to ma

lo

- sla

mi

- ce,

-

ko

ju- pom

nja- Dje

vi

- ca

-

po

toj špi

lji- po

ku- pi,

- po toj špi

lji- po

ku- pi.

-

po

toj špi

lji- po

ku

- pi,

-

po

toj špi

lji- po

ku

- pi.

-


Fonoteka, CD 1 23


Ženski glasovi

Muški glasovi

Počimatelj

Zbor I

Prgomet (R)SPAVAJ, SPAVAJ, DITIĆUR 4.4.

(GR)

43

Spa vaj,- spa

vaj,-

Di

Di

ti

ti

-

-

ću,

ću,

-

-

ti

ti

ne

ne

be

be

-

-

ski

ski

-

-

Kra

Kra

lji

lji

-

-

ću,

ću,

-

-

u

u

tim

tim

tvr

tvr

dim

dim

-

-

ja

ja

sli

sli

-

-

cam

cam

-

-

di

di

te

te

sta

sta

vi

vi

-

-

Di

Di

vi

vi

-

-

ca,

ca,

-

-

maj ka- tvo

ja- pre

mi

- la,

- maj ka- tvo

ja- pre

mi

- la.

-

maj ka- tvo

ja- pre

mi

- la,

- maj ka- tvo

ja- pre

mi

- la.

-

93NOTNI ZAPISI GR 2008.

Zbor II

lije

po

- sti,

- spa vaj- vri

lomi

losti,

-

Spa vaj,

- raj

ska- lije

po

- sti,

- spa vaj,- vri

lomi

losti,

-

na

to

ma lo- sla

mi- ce

- ko ju- pom

na- Di

vi- ce

-

na

to

ma lo- sla

mi- ce

- ko ju- pom

na- Di

vi- ce

-

po

toj

špi lji- po

ku- pi,

- po

toj

špi lji- po

ku- pi.

-

po


toj

špi lji- po

ku- pi,

- po

toj

špi

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI GR 2008.

lji- po

ku- pi.

-

Fonoteka, CD 1 24


(TR)Makarska ― Franjevački samostan (L)SPAVAJ, SPAVAJ, DITIĆUL 4.5.

Izvorni zapis f

Na Boxich

Spa vaj,-

spa

vaj,-

Di

ti

- chiu,

.

-

u

Spa

44

vaj,

- spa

vaj,

- Di

ti

- ću,

-

,

i

ne

be

- ski

-

U napjevu Spavaj, spavaj, Ditiću, izostavljen je postojeći tekst i nadomješten novim. Realni tekst glasi:

U

se

vri

me

- go

di

- šta,

-

Kra

lji

- ću.

-

,

U

tih

tvar

dih

- ja

sli

- cah,

-

,

gdi

te

sta

vi

- Di

vi

- ca,

-

,

Maj

ka

- tvo

ja

-

pri


mi

- la,

-

,

Maj

ka

- tvo

ja

- pri


mi

- la.

-

Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)VESELI SE, MAJKO BOŽJAF 4.6.

(TR)

Ve

45

se- li

- se, Maj

ko- Bo

žja,- pu

nami

losti,

-

ve

se- li

- se i

ra duj

- se, raj

ska- svje

tlo- sti,

-

Fonoteka, CD ―

95NOTNI ZAPISI TR 2009.

jer

si no

ćas

- po

ro

- dila,

- svo

jim- mlije

kom

- za

do

- ji- la,

-

Bo


ga

- ma la

- hna,

-

Bo ga

- ma la

- hna.

-

Omiš ― Franjevački samostan (G)DANAS OSMI ČASNI DAN JEG 4.7.

(TR)

Izvorni zapis d b

Da

nas-

o

smi-

ča

sni

-

dan je

po

sli Bo

-

xi

-

.chia.-

Da

46

nas

-

o

smi

- ča

sni

-

dan

je

po

sli

- Bo

ži

- ća,

-

,

U napjevu Danas osmi časni dan je, izostavljen je postojeći tekst i nadomješten novim. U drugom dijelu napjeva melodijskalinija je izmijenjena. Realni tekst i meloritam glasi:

Ve

se- li

- se, Maj

ko- Bo

žja,- pu

nami

losti,

-

i

svet

ku

- je

- sve

ta

- Cr

kva

- o

brod

- Di

ti

- ća.

-

,

Ko ga- Di

va

- u

ra dosti

-

,

on da- ro

di

- bez

mu čno- sti

-

,

i


brez

bo

le

- sti,

-

,

i

brez


bo

- le

sti.

-

Fonoteka, CD ―

Fonoteka, CD ―


Sinj (K)OVOGA VRIMENAK 4.8.

(TR)

3. I

1. O2. Ma

47

volahsu

-

--

ganise

---

vriDiro

metiđe

---

naćakni,

---

čeDismi

stiviluj

---

tacese

--

ljudplodna

ma,nemi,

--

-

radoko

doneji

---

stansesi

--

anraho

đedoti

---

lasnio

---

začolju

ovibe

---

rikuzan

---

glas.god.sav,

RoSitr

đenakpi

---

nuPriti

-

-

Diviu

-tisobo

---

ćukogštvo

---

pivekri

vajsevi

---

molene

---

slatnogr

ko,ći,

dne,

---

pik dosa

vali

mo

--

-

tinida

--

Digorna

tikoput

--

ćustinas

--

sauiz

daprave

-

-

jevi

deš--

čas.hod.prav.

Svečanije

U izdanjima fra Ivana Glibotića ista fraza je ritmizirana ovako:

K nje

.mu- te

. ci- ter

. svak

re ci:.

-

K nje

PruPrem


mudaži

-

--

tecviru

ciliku

---

teronmi

svak

ulom-

respipu

ci:li,ku,

---

Bodibla

žjižego

---

Sižaslo

-

nu,lost,vi,

---

koj'nokra

prosilju

--

sirano

- nu.

dost,vi,

---

Tempo primo

tisvočo


si

jimvi

--

Bogboka-

pripo

skru

doroše

---

bri

nadom

---

rou

kod

đentite

--

zašibe

--

nas.nas.sad.

Fonoteka, CD ―

97NOTNI ZAPISI TR 2009., ĆA 2010.

Stankovci (B)OVOGA VRIMENAB 4.9.

q. + q = 35

(ĆA)

‎ tutti

48

če

sti

- ta

- ljud' ma

-

O

solo

vo

- ga- vri

me

- na-

ra

do

- san

- an

đe

- la- za

o

- ri

- glas.

Ro

đe

- nu

- Di

ti

- ću- pi

va

- jmo

- sla tko,

-

pi

va

- ti- Di

ti

- ću- sa

da

- je čas.


q. = 90

Nje

mu

- te

ci

- te

svak'

re ci:

- Bo

žji

- Si

nu,

- koj'

pro

sinu.

-

q. = 75

Ti si Bog

pri dobri- ro

đen- za

nas.

Ti si Bog

pri dobri- ro

đen- za

nas.



Fonoteka, CD 1 25

99NOTNI ZAPISI LE 1982.

KORIZMENI NAPJEVINeodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)

PUNA TUGE, MAJKA STAŠE ( NA PUT KRIŽA) F 5.1.

(LE)

Predvoditelj (prije svake postaje)

Kla

49

nja- mo- se te

bi,- Kri

ste,- i

bla

go

- sli- vlja- mo- te

be.

-

Zbor/Puk

Jer si svo

jim- sve

tim- kri

žem- svijet

ot

ku- pi- o.-

Puna tuge (Svi)

Pu

na

- tu

ge

- maj ka- sta

še

- bli zu- kri

ža

-

te pla

ka

- še

- na svog Si

na- gle

da

- juć.

-

Pripjev (Svi)

Od

ža lo

- sti,

- maj ko- sve

ta,

- ra ne- Si

na

-

tvog pro

peta

- nek nam bu

du- u

sr

cu.

-

Predvoditelj (poslije svake postaje)

Smi

luj

- se na

ma,

- - Go

spo- di

- ne.

-

Zbor/Puk (prva varijanta) Zbor/Puk (druga varijanta)

Smi


luj- se na

ma.

-

Smi luj

- se na

ma.

-

Fonoteka, CD ―


Predvoditelj

(LJS)

Sumartin (S)PUNA TUGE, MAJKA STAŠE (NA PUT KRIŽA)S 5.2.

Kla

50

nja- mo- se te

bi,- Kri

ste,- i

bla

go-

Skupina: Zapisi (LJS)Snimio: Ljubo Stipišić Delmata (1996.)Transkribirao: fra Stipica Grgat (TR) (2009.)

sli- vlja- mo- te

be.

-

Zbor/Puk

Jer si po sve

tome- kri

žu- vas svijet

ot ku

- pi- o.-

Predvoditelj

Smi luj- se na

ma,- - Go

spo

- di

- ne.

-

Zbor/Puk

Smi

luj

- se na

ma.

- Pu

na

- tu ge

- maj ka- sta

še

-

bli

zu

- kri ža

- te pla ka- še-

na

svog Si

na- gle

da

- juć.

-

III. glas

Pripjev

Oj

ža losti,-

maj ko- sve

ta,

- ra ne- Si

na

-

tvog

pro peta

- u sr ce- nam po

sta

- vi.

-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI LJS 1996., TR 2009.,


▬▬

III. glas

Fonoteka, CD 2 1

101NOTNI ZAPISI LJS 1996. (TR 2009.), GL 1980.

Svećenik

Imotski (M)PUNA TUGE, MAJKA STAŠE (NA PUT KRIŽA)M 5.3.

(GL)

Smi

51

luj

- se

na

ma,

- - Go

spo

-

di

- ne.

-

SmiZBOR

SopraniAlti

luj

- se

na

ma.

- - Pu

na

- tu

ge

-

Basi

maj

ka

- sta

še,

- bli

zu

- kri

ža

- te pla

ka

- še

-

na

svog

Si

na

- gle

da

- - juć.

-

Svećenik

Kla nja- mo- se te

bi,- Kri

ste- i

bla go

-

sli- vlja- mo- te

be.

-

Zbor/Puk

Jer



si po sve

tome- Kri

žu- svo

me- svijet

ot ku- pi- o.-

Fonoteka, CD ―


Zbor

Sinj (K)KORIZMENI ZAZIVI (PRIJE KORIZMENIH PROPOVIJEDI I NA USKRSNI PONEDJELJAK)K 5.4.

(ŽU)

1. O2. Si3. Du4. Sve

52

če,ne,šeto

----

Ot

Troj

ku

G

- pi- te

tvo,

ne

G

-

- lju-be

svijeSveje

-ta,ti,

ski,

dan,

----

BoBoBo

Bo

Skupina: Zapisi (ŽU)Zapisao: fra Jure Župić (1983., 1985., 2005.)

že,že,že,že,

- -- -- -

- -

3

3

smismismismi

lujlujlujluj

- -- -- -- -

sesesese

nanana

na

ma.ma.ma.ma.

- - -- - -- - -

- - -

5. I6. I7. I8. I9. I

susususu

su-----

se,se,se,se,

se,

----

-

ulju

našfaba

--

našnaš

njevi

Ot--

USpa

ku

nana

-čisi

pi--

-

--

te

tete

--

-lju,lju,

lju,

ša,še,

-

--

smismi

smi

smismi

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ŽU 2005.


lujlujlujluj

luj

- -- -

- -

- -- -

sese

se

sese na

nanana

na

ma.ma.ma.ma.ma.

- - -- - -- - -- - -

- - -

Fonoteka, CD ―

103NOTNI ZAPISI ŽU 2005., VU 1998.

Andante religioso

Sumartin (S)PRED TOBOM, BOŽE (NAKON JUTARNJE PROCESIJENA VELIKI PETAK I CVJETNICU)S 5.5.

(VU)

Tenori

53

to

bom,

- Bo

že,

- ko

ji

Skupina: Zapisi (VU)Zapisao: Siniša Vuković (1998.)

- sve

mo

žeš.

-

Pred

Basi

ZBOR

mo

smjer

no

- sad

sr

cem

- svim.

I

te

be

-

Pa

da

- mo

-

mo

li

- mo,

- vru

će

- te

pro

si

- mo.

-

Po

gle

- -

¯daj

na

sve

nas.

Po

daj

- nam

svim

spas.

daj

s p o r i j e

Ti

nas

sve

čuj

i

po

mi

- luj,

- o

I

su

- se,

- po

mi

- luj.

-


NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI VU 1998.

Fonoteka, CD ―


Zbor I

(GR)Prgomet (R)JA SE KAJEMR 5.6.

Ženski glasovi

54

ka jem,

- Bo že- mi

li,

- od

sva

koga

- grije ha- mo

ga,

-

Počimatelj

Ja

Muški glasovi se ka jem,

- Bo že- mi

li,

- od

sva

koga

- grije ha- mo

ga,

-

jedan glas u Zboru I

mo je- sr

ce

- gor ko- cvi

li,

- jer

u

vrije- dih

- te be- Bo

ga.

-

mo je- sr

ce

- gor ko- cvi

li,

- jer

u

vri- dih

- te be- Bo

ga.

-


Zbor II

sr đe

- tvo je- ve

će

- ne go- mo

je

- sve

kri

vi- ne,

-

Mi

lo

- sr- đe

- tvo je- ve

će

- ne go- mo

je

- sve

kri

vi- ne,

-

105NOTNI ZAPISI GR 2008., VO 2004.

tvo ja- mi

lost

- pu stit- ne

će

- skru šen- gre

šnik

- da

po

gi- ne.

-

tvo ja- mi

lost

- pu stit- ne

će

- skru šen- gre

šnik

- da

po

gi- ne.

-


solo

Metković (C)PROSTI, MOJ BOŽEC 5.7.

(VO)

‎ Zbor

2. Lju1. Pro

55

besti,

- - -- - -

,

mojzni-

BoO

če,že,

- - -- - -

3

ahka

vjerjem

-

nostse

- skrapro

tih,sti:

- -- -

zajer

ljuu

bavža

-

3

3 -

vralo

- sti

tih

- -- -

nesr

cehar

--

mina- zla,

mre;

emir,

o

vo

- sam

pro-

-

smušte

-

šennje,

- -- - jer

rad

zlo

grije

ćehe

--

mogr

je:dim:

- -- -

3

3

predna


nonje

gese

-

srTvo

dimje

-

- vrapla

ćamčuć

--

sesve

ja.

dne.

3

3

3

3

Fonoteka, CD 2 3

Fonoteka, CD 2 2


(LJS)

Antifona

NAPJEVI VELIKOG TJEDNASumartin (S)DJECA ŽIDOVSKA (ANTIFONA ― NA CVJETNICU U PROCESIJI NAKON BLAGOSLOVA GRANČICA)S 6.1.

Dje

Zbor

56

ca

- ži dov- ska- po

đo- še- u su

sret- Go

spo- di- nu-

no se- ći- ma

sli- no- ve- gra

ne- i kli

ču- ći:-

Ho

sa

- na

- - u vi si

- ni!

- -

▬▬

III. glas

Ps 24

Go

spo- dnja- je ze

mlja- i

sve što je na

njoj,

krug

ze malj- ski-

i svi ko ji- gled

i

ma

- ju

-

na

nje mu.

-

Jer

ga

je

on

o sno- va- o- na

mo rima-

Ponovi se Antifona

i

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI LJS 2996., TR 2009.


u

tvr di- o-

na

rije

kama.

-

Fonoteka, CD 2 4

107NOTNI ZAPISI LJS 1996. (TR 2009.)

Pjevač

Sumartin (S)MUKA GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA PO MATEJU(Mt 26, 14 - 27, 66) (DIO)S 6.2.

(LJS)

Mu

57

ka

- Go spo- da- na

še- ga- I

- - -

(I)

su

- sa-

po

Ma te

-

ju.

- -

3

U

o

no- vrije

me

- do đe- I

sus

- sa

svo jim-

u če- nici- ma- u

za se- lak,-

ko ji

- se

zo ve-

Get se- ma- ni,-

po

če- se ža lo- stit-

i tu

žan-

bi

ti.

- -

I o

dale- čiv- ši- se

ma lo-

3

pa de

- na

li ce- svo

je-

mo le- ći- i

go

vo- re-

-

Isus

ći:

"O če

- - moj,

a koje mo

gu- će-

3

ne ka- me mi

mo- i- đe- o

va

- ča

ša,

- a li- ne

ka

ko-


ja

ho ću,-

ne go- ka

ko

- ho

- - -

Pjevač

ćeš ti."

I do

đe- o

pet

- i

na đe- ih gdje spa

vaju,-

jer im

bi ja- hu-

o

či

- o - teš

G ča- -

-

le.

I o

stavi- vši- o

pet,- o

ti- de-

i

tre ći- put

se po

moli-

go vo- re- ći-

i ste-

rije

či.

- -

Dok on

go vo

- ra- še,-

3

e vo- Ju

da,

- je dan- od dva

na- e- sto- ri- ce- do

đe-

i s nji

me- mno

štvo- ve

liko-

s ma če- vima- i

bi

-

če vima,-

po sla

- ni- od

po glavi- ca-

sve

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI LJS 1996. TR 2OO9.

će- ni- čkih-

i

sta rje- ši- napu

čkih.

- -

3


A iz

daj- nik- nje

gov

- da de

- im znak

go

vo- re

- ći:

- - - -

Juda

"Ko me- ja

po dam- cje

lov-

o naj- je, u

hva- ti- te-

nje

(e)

- -

ga."

- - - -

3

Pjevač

I o

dmah

- pri stupi- k I

su- su-

i

Juda

re

če- - - mu:

-

"Zdra

vo

- u

či

- -

te

,

(e)

- -

lju."

- - - -

3 3

Pjevač

I

cje

lo

- - - - va- ga.

-

3

Ta da

- pri stupi- še-

i ru

ke

- di go- še- na

I su- sa-

i u

hva- - ti

- še

- ga.

3


Ta da

- svi u

če- nici-

o stavi- še- ga

po

bje- - go

- še.

-

A Pe

tar- ga

3

slije đa- še- iz

dale- ka-

sve do u dvor

po gla- va- ra- sve

će- ni

-

- - čko ga.

-

3

I u

šav- ši- u

nu- tra-

sje đa- še- sa

slu ga- ma,-

da

vi di

- svr še

-

tak.

- - -

3

A po

glavi- ce- sve

će- ni- čke-

i sve

vije će

-

is ka- hu- kri

vo- svje

do- čan- stvo- pro

tiv- I

su- su-

da

bi ga

na

smrt pre

da- - li.

-

3

I


ne

na đo- še,-

prem

da- mno

gi- kri

vi- svje

do- ci-


bi ja- hu- pri

stu

-

- - pi li.

-

3

A naj

poslije

-

,

do đo- še- dva

kri va- svje

do- ka-

i re

ko

- - - - še:

-

(OC)

"OZBOR

SopraniAlti

vaj

je

re

ka

-

Skupina: Zapisi (OC)Harmonizirao: Ivan Ocvirk

o:

-

TenoriBasi

Mogu razvaliti hram Božji i u tri―

da

na

- sa

gra

-

di

- ti."

-

Pjevač

I u

stav- ši- po

gla- var- sve

će- ni- čki-

re če

- - - - - - mu:

-

Kajfa

"Ni šta- ne

od

go- va- raš- na

to

što

o vi- pro

tiv- te

bi-


svje

,

(e)

- -

do

- - - če?"

-

Pjevač

A I

sus

- mu

- - - ča še.

-

3

I po

gla- var- sve

će- ni- čki-

.re

če

- - -

3

Kajfa

mu:

"Za kli- njem- te Bo

gom- ži

vim-

da nam ka

žeš

- je si- li ti

Krist,

Sin Bo

- -

(o)

žji?"

- - - - -

Pjevač

A Pe

tar

- sta ja- še- va

ni

- u

dvo ri- štu,-

i pri

stupi- k nje

mu

- je dna- slu

žbe- nica-

go vo

- re

- ći:

- - - -

Službenica

"I


ti

si

bi

o-

s I su- som- Ga

li-

-


Pjevač

lej

,

(e)- - - cem."

A on

za taja

- pred svi

ma-

go

vo- re

-

- - -

Petar

ći:

"Ne

znam

što go

- -

(o)

-

vo

- - - - - riš."

-

3

Pjevač

I od

mah

-

(,)

pije ta- o- za

- - pje va.

-

3

I sje

ti- se Pe

tar

- rije či- I

su- so- ve-

što

bi ja- še- re

ka- o:-

"Pri je- ne

go- pije

ta- o-

za pjeva,-

tri put- ćeš me za

ta

-

- - ja

3

-

ti."

I sve

za- na- ga od

ve- do- še-

i pre

dado- še- Pon

ci- ju- Pi

la- tu

-


u pra

-

- - - vi te

- lju.

-

3

A I

sus- sta

de- pred

u pravi- te- lja-

i za

pita- ga u

pravi- telj-

go vo

- re

- ći:

- - - -

Pilat

"Ti

li

si

kralj

ži dov

-

,

(o)

- - (ov)

- - -

Pjevač

ski?"

Re

če

- mu

- I sus:

-

3

Isus

"Ti ka

za."

- - - -

Pjevač

I kad'

ga tu

ža- hu-

po glavi- ce-

sve će- ni- čke- i

sta rje- ši- ne,-

ni


šta

- ne

od go

-

vo

- - ri.

-

3


A po

glavi- ce- sve

će- ni- čke- i

sta rje- ši- ne-

na go- vo- ri- še- na

rod

- da

za i- štu- Ba

ra- bu,

-

a

I su- sa-

da po

- gu be.

-

Ta da

- im

3

pu sti- Ba

ra- bu,-

,

a

I

su- sa,- bi

čim- iz

bije- na,-

pre dade- im

da

se

na križ

pri

bi- - je.

-

3

A po

što- ga

na križ pri

bi- še,-

raz dijeli- še-

ha lji- ne- nje

go- ve-

ba civ- ši- ko

cke,

-

da se is pu- ni-

što

je ka

za- o- pro

rok

-

u s p o r e n o

go

vo

- re- ći:

-

Ra

zdije- li

- še

- me

đu- so

bom

-

ha

lji- ne

- mo je

-

i

za

o dje- ću- mo

ju

-

5


ba ci

- še

- ko

cke.- - - - - -

A I

sus

- o

pet

- za va- piv- ši- gla

som- ve

likim- is

-

s p o r i j e

pu

(Ovdje svi kleknu i ostanu kratko u šutnji.)

sti

- - duh.

I gle,

za

stor

- hra ma

-

raz dijeli- se na

dvo je

- sve

s vr ha- do dna;

i

ze mlja- se tre

se

- i

ka me- nje- po

pu- ca- i

gro bo- vi-

se

o tvo- ri- še-

i u

sta- še- mno

ga- tje

le- sa- sve

tih

-

ko ji- bi

ja

- hu- pre mi

-

nu li.

- - -

A sto

tnik

-

3

i ko ji- s nji

me- bi

ja- hu,-

ču vaju- ći- I

su

- sa,-

3

vi djev

- ši- po

tres- ze

mlje

- i

što se do

ga- đa- še

-

pre


pado- še- se ve

o- ma,-

go

vo- re

- ći:

- -


"O

SopraniAlti

ZBOR

vaj

- je

za

i

- sta

-

TenoriBasi

bio

Sin

Bo

žji."

- - -

Pjevač

A kad

bi u

ve- čer,-

do đe- ne

ki- bo

ga- ti- čo

vjek- iz

A rima- te- je,-

po i

me- nu- Jo

sip,

- ko ji- ta

ko- đer-

bi ja- še- u

če- nik- I

(I)- - su

- sov.

-

3

O vaj

- pri stupi- Pi

la- tu-

i za

pita- tije

lo-

I

- - (I) su

- so

- vo.

-

Ta da

Pi lat

-

3

za povije- di-

da

mu pre

da- du- tije

lo.

-

3


I u

zev- ši- Jo

sip- tije

lo,

- za vi- ga

u či

sto-

pla

tno

- -

i po

lo- ži- ga

3

u svoj no vi- grob,

- ko jeg- je

bi

o

- i sje- ka- u

ka

me- nu.

-

I

na

vali

- ve

li

- ki

- ka men

-

3

s p o r i j e

na


vra ta- od

gro ba

- pa

o ti

-

de.

- - -

Sumartin (S)BARJACI KREĆU KRALJEVIS 6.3.

Umjereno sporo

(LJS)

1. Bar2. Kad

Zbor

58

jako

-

pljeci-

- mukre

ćuse

- kra

o

ljekru

--

vi,tno

--

oza


tajbo

--

stvolo

--

krišilj

ža

kom

--

sjau

jisr

- se,

ce,

-

Fonoteka, CD 2 5

119NOTNI ZAPISI LJS 1996. (TR 2009.), VO 2004.

nasa

kovo

jemdom

--

žikrv

votpo

- ute

-

mrikla

- -- -

jeje,

-

i

od


smrgrije

ćuha

--

ljunas

deda

- poo

miči

--

ri.sti.

--

Zbor

Metković (C)DIVNOJ DAKLEC 6.4.

(VO)

U

BoDiv

59

gu

stanoj

-

--

mo

Oda

ja,

cu,kle

-

--

uz

Botaj

di

guni

-

--

ži

Sio

-

vojte

nu

-

--

k pre

hvakla

la

slanjaj

-

--

s pjes

vnomo

-- se

mu

mom-

-smjer

tije

ra

lunodos

--

-

glasmi,nom,

-

i

slasta

krv

viri

--

dra

moza

-

gu

imkon

--

pro

vežr

sla

litvi

-

-- no

vi

či

-

-

te,

nu,voj

--

-

što

čanek

je

stise

-

pro

mosa

-

li

ihda

--

za

duu

sve

šomklo

--

nas

svom,ni,

-

Če

k Duvje

do

hura

-

--

maj

Svedu

keši

tom

-

--

ple

nekčo

mevjese

--

ni

viko

--

te,

nuvoj

-

--

ljud

glanek

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI LJS 1996., VO 2004.


skog

sispo

-

-

ro

s dizna

-

da

komnje

-

--

kralj

jedo

dna

ipu

--

spas.

kom.ni.

--

A men.

- -

Fonoteka, CD 2 6

Fonoteka, CD 2 7


Ženski glas

Sumartin (S)MUKA GORKA GOSPODINAS 6.5.

(LJS)

Muški gls

Bas

60

ka

tutti

gor

ka

- Go

spo

- di

- na,

-

solo

1. Mu

ka

- gor

ka

- Go

spo

- di

- na,

-

I

su

- kr

- sta

- Bo

žjeg

- Si

na.

-

I

su

- kr

- sta

- Bo

- žjeg

Si

na.

-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI LJS 1996, TR 2009.


Fonoteka, CD 2 8

121NOTNI ZAPISI LJS 1996. (TR 2009.), ČI 2008.

Baška Voda ―

Bast ― Baška Voda, Veliko Brdo, Tučepi (Š ― D ― T)GOSPIN PLAČ (MUKA GORKA GOSPODINA) Š D T 6.6.1.2.3.

(prva varijanta)‎ Zbor

(ČI)

Mu

61solo

ka

- gor

Š

ka

6.6.1.

- (a) Go

spo

- di

- na,

-

I

su

- kr- sta

- Bo

žjeg

- Si

na.

-

Baška Voda ― (druga varijanta) ‎ Zbor

Mu

solo

ka

- gor

Š 6.6.1.

ka

-

[ ]Go

spo

- di

- na,

-

I

su

- kr

- sta

- Bo

žjeg

- Si na.

-

Veliko Brdo ― ‎ Zbor

Mu

solo

ka

D

-

6.6.2.

gor

ka

- Go

spo

- di- na,

-

I

su- kr

- sta

- Bo

žjeg

- Si

na.

-

Tučepi ― ‎ Zbor

Mu

solo

ka

T

-

6.6.3.

gor

ka-

Go

spo

- di

- na,

-

I


su

- kr

- sta

- Bo

žjeg

- Si

na.

-

Fonoteka, CD ―


Sinj (K)GOSPIN PLAČ (ŠTO STE STALI, O MISNICI ― P. KNEŽEVIĆ)K 6.7.

Ponukovanje

(ŽU)

Što

62

ste

sta li,

- o

mis

nici,

- što

či

ni- te,

- re

dov

- nici?

-

Što

se

zgo di,

- jur

vi

di- te,

- za

što,

- da kle,

- ne

cvi

li- te?

-

Vrije

Skup pjevača ― Svjetina (Početak plača)

me- do

šlo

- jur

bu

du- ći,

- da

Sin

Bo žji

- ho

ti

- ju- ći.

-

Izvorni zapis

Skup pivača

Vri

me

- do

šlo

-

Nut

Riječi Gospine

se,

dra gi

- moj,

u

stavi,

- ter

mi

zbilj ne

- gla

se

- ja vi.

-

Kad

Riječi Ivana

već,

Go spo,

- že

liš

- zna ti,

- pra

vo

- ću ti

sve

ka

za- ti.

-

Kad

Riječi Isusove

od

go- vor,

- sud če,

- že liš;

- Bož ji

- Sin sam!

Pra vo

- ve liš!

-

O

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ČI 2008., ŽU ―


va

- ko- ti

od go

- varam,

- i znaj

do bro,

- da ne

va ram.

-

Fonoteka, CD 2 9

123NOTNI ZAPISI ŽU 1985., ČI 2008.

Bast ― Baška Voda, Tučepi (Š ― T)GOSPIN PLAČ (VRIME DOŠLO ― P. KNEŽEVIĆ)Š 6.8.1.2.

Bast ― Baška Voda Š ―

(ČI)

Vri

Pivači

63

me

- do

6.8.1.

šlo

-

jur

bu

du- ći

-

da

Sin

Bo žji

-

ho

ti

- ju

ći.

-

Nut

Riječi Gospine

se,

dra gi

- moj

u sta

- vi,

-

ter mi

zbilj

ne

- gla se

- pra

vi.

-

Kad

Riječi Pilata

je

ta ko,

- čuj

te

- lju di,

- I

rud

- ne ka

- nje

mu

- su di:

-

Ona

Riječi Isusove

sivas

oni

- ske,ste

--

javi

dnecvi

- že

li-ne,te

--

nei

plana

čipo

- te

rod

--

1. 2.

za

rad- me

ne,

- vaš ža

li- te.

-

Tučepi ―

Vri


T 6.8.2.

me

- do šlo

- jur

bu du

- ći

-

Bast ― Baška Voda, Tučepi (Š ― T)GOSPIN PLAČ (VRIME DOŠLO ― P. KNEŽEVIĆ)Š 6.8.1.2.

Bast ― Baška Voda Š ―

(ČI)

Vri

Pivači

63

me

- do

6.8.1.

šlo

-

jur

bu

du- ći

-

da

Sin

Bo žji

-

ho

ti

- ju

ći.

-

Nut

Riječi Gospine

se,

dra gi

- moj

u sta

- vi,

-

ter mi

zbilj

ne

- gla se

- pra

vi.

-

Kad

Riječi Pilata

je

ta ko,

- čuj

te

- lju di,

- I

rud

- ne ka

- nje

mu

- su di:

-

Ona

Riječi Isusove

sivas

oni

- ske,ste

--

javi

dnecvi

- že

li-ne,te

--

nei

plana

čipo

- te

rod

--

1. 2.

za

rad- me

ne,

- vaš ža

li- te.

-

Tučepi ―

Vri


T 6.8.2.

me

- do šlo

- jur

bu du

- ći

-

Fonoteka, CD ―Analize i napomene ― Komentari br. 63.1.


da

Sin

Bo žji

- ho

ti

- ju- ći,

-

sa

me

- na še

- rad

lju ba

- vi

-

svoj


viek

svr ši,

- sviet

os

ta- vi.

-

Ponukovanje

Sumartin (S)GOSPIN PLAČ (ŠTO STE STALI, O MISNICI ― P. KNEŽEVIĆ)S 6.9.

(LJS)

Što

64

ste

sta li,

- o

mi

sni- ci,

- što

či

ni- te

- re

dov

- nici?

-

Što

se

zgo di

- jur

vi

di- te,

- za

što,

- da kle,

- ne

cvi

li- te?

-

Sad

je

vrije me

- od

ža

losti,

- tu

ge,

- pla ča,

-

Fonoteka, CD ―


če

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ČI 2008., LJS 1996., TR 2009.

mer

- nosti.

- Jer

Bog

ko ji

- sav

svijet

stvo ri,

-

‎ Pivači (Početak plača)

u

hva

- ćen- je

da

se u

mori.

- Vrije

me

- do šlo

- jur

bu

du- ći

-

da

Sin

Bo žji

- ho

ti

- ju- ći,

- sa

me

- na še

-

rad

lju

ba- vi

- svoj

viek

svr ši,

- sviet

o

stavi.

-

Riječi Jude

Što

re

ko- ste

- me

ni

- da ti?

- No

ćas

- ću ga

vam

pre

dati.

-

Riječi Gospine

Nut

se,

dra gi

- moj,

u

stavi,

- ter

mi

zbi ljne

- gla

se

- pra vi,

-

što

s od

Sin ka

- mo

ga

- zgo di,

- gdje

je,

što l' se

njem

do

godi?

-

Riječi Ivana

Kad

već,

Go spe,

- že

liš

- zna ti,

- pra

vo

- ću ti

sve

ka

za- ti,

-

što


se

zgo di

- Sin

ku

- tvo mu,

- a

pre

dra- gom

- Me

štru

- mo mu.

-

Fonoteka, CD 2 10


Skup pjevača

Metković, župa sv. Ilije (C)GOSPIN PLAČ (VRIME DOŠLO ― P. KNEŽEVIĆ)C 6.10.

(VO)

SaVrije

65

meme

--

nado

šešlo

--

radjer

ljubu

badu

--

vići,

--

svojda

viekSin

Bosvr

ši,žji

-- sviet

ho

oti

-

staju

-- ći.

vi.

--

Riječi Gospine

Što s'Nut

odse, dra

Sin

kagi

-- mo

moj,

gau

- zgosta-

di?vi,

--

Gdjeter

je,mi

što l'zbilj

sene

- gla

njem dose

-

goja

- di?vi.

--

Riječi Ivana

ŠtoKad

seveć, Go

zgo

spo,di

--

Sinže

kuliš

--

tvozna

mu,ti,

--

apra

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI VO 2004.


prevo

-

draću

- gomti

-

sveMe štru

ka

- moza-

mu.ti,

--

Fonoteka, CD 2 11

127NOTNI ZAPISI VO 2004., TR 2009.

Omiš (G)GOSPIN PLAČ (EVO, SADA PRAVO VRIME) G 6.11.

(TR)

Izvorni zapis f

E vo,

-

sa

da pra

-

vo

-

vri me,

-

E

66

vo,

- sa

da

- pra

vo

- vri

me,

-

Pivači

da

sla

vi

- mo

- Bo

žje

- i

me,

-

na

še

- gri

je

- o

sta

- vi

- mo,

-

i

pra

vo

- se

po

ko

- ri

- mo.

-

Riječi Ivana

Sli

šaj,

- Di

vo,

- tu

žne

- gla

se

-

ko

je

- no

sim

- ja

u

za

- se,

od

dra

go

- ga

- Sin

ka

- tvo

ga,

-

po


lju

- blje

- na

- Me

štra

- mo

ga.

-

Fonoteka, CD ―


I. par

Runović (U)GOSPIN PLAČ (VERŠI OD MUKE ISUSOVE ― T. BABIĆ) U 6.12.

(GR)

Po

67

slu

- šaj

-

,te,

-

bra

ćo

- mi

la,

-

gor

ku

- mu

ku

-

Go

spo

- di

-

-

II. par

tacet

tacet

I

su

- kr

-

,sta,

-

Bo

žjeg

- Si

na,

-

ko

ju

- sa

da

-

za

nas

pri

ma.

-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI TR 2010, GR 2009


III. par

tacet

tacet

Rad'

na

še

-

,ga

-

vaz

da

- mi

ra

-

on

na

kri

žu

-

sad

u

mi

- ra.

-

IV. par

tacet

tacet

Vi

po

šte

-

,ni

-

re

dov

- ni

- ci,

-


I

su

- so

- vi

-

na

slid

- ni

- ci,

-

V. par

tacet

tacet

sa

da

cr

,kve

-

po

ru

- ši

- te,

-

za

I

su

- som

-

vi

tu

ži

- te.

-

VI. par

tacet

tacet

I

puk

na

,plač

pro

bu

- di

- te,

-



za

I

su

- som

-

svi

cvi

li

- te.

-

Završetak "Plača" I. par

tacet

tacet

Si

nu

- Bo

,žji,

-

bu

di

- hva

ljen

-

po

sve

vi

ke

-

vi

kov!

- A

men.

-


Fonoteka, CD 3 1


Slivno ― Runović (N ― U)GOSPIN PLAČ (POSLUŠAJTE, BRAĆO MILA ― T. BABIĆ)N U 6.13.

Muški

(GL)

Po

68

slu

- šaj- te,

- bra ćo

- mi la,

-

gor ku

- mu ku

- Go spo

- di

- na.

-

Ženske

Po

slu

- šaj- te,

- bra

ćo- mi

la,

-

gor


ku

- mu ku

- Go

spo- di

- na.

-

Ženski glasovi

Muški glasovi

Stankovci (B)GOSPIN PLAČ (VERŠI OD MUKE ISUSOVE ― T. BABIĆ)B 6.14.

q = 130 tutti

(ĆA)

Po

69

slu- šaj- te,

- bra

ćo

- mi la,

- gor

ku

- mu ku

- Go

spo

- di

- na,-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI GL 1980, ĆA 2010.

solo

I

su- kr- sta

- Bo

žjeg

- Si na,

- ko

ju

- sa da

- za

nas

pri

ma.

-

Fonoteka, CD ―

133NOTNI ZAPISI GL 1980., ĆA 2010.

Rad

na še- ga

- vaz

da

- mi

ra

- on

na

kri žu

- sad

u

mi

- ra.-

q = 132

Vi

po šte- ni

- re

dov

- ni

- ci,

- I

su

- so- vi

- na

slid

- ni

- ci,-

sa

da- cr kve

- po

ru

- ši

- te

- za

I

su- som

- vi

tu

ži

- te,-

i

puk na plač

pro

bu

- di

- te,

- za

I

su- som

- pro

cvi

- li

- te.-

q = 135

I

vas mo lju,

- pra

vo

- vir

- ni,

- po

slu

- šaj- te

- sr

cem

- smir

ni.-


Fonoteka, CD 3 2


M

Sumartin (S)IZ PLAČA JEREMIJE PROROKA (U VELIKOM TJEDNU, Tuž 2, 12 - 13) S 6.15.

(LJS)

Iz

70

Pla

ča-

Je re- mi- je- pro

ro

-

(o)

- -

ka

- -

A

LEPH.

- Ma te

- ra

- ma- svo

jim- go vo- re-

gdje

je

ži

to

- i

s p o r i j e

vi

no?

- -

Kad

i šli- su ka

o- ra

nje- ni- ci-

3

po

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ĆA 2010., LJS 1996., TR 2009.

u

lica- ma- grad

skim,

- -

kad

i spu- šta- ju-

3

du šu- svo

ju-

u

na ru- čju- ma

te

- ra- svo

(o)

- jih.

-

3

GHI

MEL.

-

S kim ću

te po

re- di- ti-

i liko

mu- ću te u

prili- či- ti,- Će

rije

ru-

-


zo

lim

- ska,

-

ko mu- ću te iz

jedna- či- ti-

i

ka ko- da te u

tje- šim,-

dje vojko,- Će

ri- si

on

- -

ska,

jer

je

ve li- ka- ka

o- mo

re

-

ne volja- tvo

ja,

- ko će- te iz

lije

- (e)

-

či

- ti?

-

3

Je ru

- zo- li

- me,

- Je

ru

- zo

-

li

- - me,-

3

s p o r i j e

o


bra- ti- se Go

spo- du- Bo

gu- svo

je

- - mu.-

Fonoteka, CD 3 3


M

solo

Metković (C)PROSTI, GOSPODINE (NA VELIKI PETAK NAKON PROCESIJE)C 6.16.

(VO)

1. Pro

71

sti,- Go

spo- di- ne,

- pu ku- svo

me- pro

sti,

-

mi lo- sr- đe- tvo

je

- ve liko- je do

sti.

-

‎ Zbor

Jer

je

pre

ve

- liko

- mi lo- sr- đe- nje

go

- vo.

-

solo

2. U

i me- tvo

je

- spa si- puk

tvoj,

Go

spo

- di

- ne,

-

‎ Zbor: Jer je preveliko

i

smi luj- se na nj,

Bo

že,

- za tvo je- i

me.

-

solo

3. Te bi,- Go

spo

- dine,

- sa

mi

- sa gri

- ši

- smo

-


i

zlo

i gri

je

- prid to

bom

- u či

- ni

- smo.

-

solo

4. Daj

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI MA 2004.

zdra vlje- na

mi

- i

mi ru- kr

šća- ne- slo

ži,

-

137NOTNI ZAPISI VO 2004.


a

vi ru- sve

tu- tvo

ju,

- Bo

že,

- raz mno

- ži.

-

solo

5. U sr di- to- sti- tvo

joj

- ne

po ka- raj,- Bo

že- vje

čni,

-


da

ne

re

knu- po

ga

- ni:

- A gdi

je

Bog nji

hov?

-

solo

6. U sli- ši,- Go

spo- di- ne,

- grje šni- ke- tvo

je

-


i

va paju- pu

ka- tvo

ga

- prid te

be- da do

đe!

-

solo

7. Sa

grije

- ši- smo,

- pri mi- po

koru- na

šu,

-


va pije- mo- te

bi,

- u su

za- ma- i pla

ču.

-

solo

8. Od gla

da- i ne

mo- ći,

- ču vaj- ku

žne- bo

le- sti,- od

ra

ta

-

i po

gle- daj- na

va roš- o

vi,

-


i mje

sta

- kr šćan

- ska.

- -


solo

9. Daj,

Go

spo

- di

- ne,

- da

u ro- de- po

lja- i vo

de,

-


ka koje

vo lja- tvo

ja,

- na mi,- Bo

že,- oz

go

- ra.

-

solo

10. Vir nin- mr

tvin

- po koj- vi

čni

- po di

- li,

-


Go spo- di- ne- Bo

že- naš,

ti

im

se smi

li..

-

solo

11. U

te

se, Go

spo- di- ne

- Bo že,- u

fa

- mo

-


i

u fa- nju- tvo

me

- ni kad- se ni

smo- smu

ti

- li.

-

solo

12. Pro sti,- Go

spo- di- ne,

- pu ku- svo

me- pro

sti,

-


mi

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI MA 2004.


lo- sr- đe- tvo

je

- ve

li

- koje

do

sti.

-

Fonoteka, CD 3 4


Pjevač

Metković (C)MUKA GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA PO IVANU (Iv 18, 1 - 19, 42) C 6.17.

(VO)

Mu

72

ka

- Go spo- di- nana

še- ga- I

su

- kr- sta

- po

I

va

- - nu.

- U

o

no- vrije

me:

- I zi- đe- I

sus-

s u če- nici- ma- svo

jim- pre

ko- po

toka- Ce

dro- na-

gdje

bi ja- še- vrt

u

ko ji- u

đe- on

i

u če- nici- nje

- -

go

- vi.

- A

Ju

da,- ko

ji- ga iz

dade- zna

dija- še-

to

mje sto,

- jer

se

I sus- če

sto- sa

staja- še- s u

če- nici- ma-

svo

jim.

- - - Ju

da,

- da kle- u

zev- ši- če

tu,

-

i

od

ve li- kih- sve

će- nika- i

fa ri- ze- ja- mom

ke,

-

do


đe- o

na- mo- sa

svje tilj- ka- ma- i

sa

zu blja- ma- i


s o

ru

- - žjem.

- A

I

sus,- zna

ju- ći- sve

što će

bi ti- od

nje

ga,

- stu pina

prijed- i

re

če- im:

Isus

"Ko ga

- - - - tra ži

- - te?"

-

Pjevač

Od go

- vo- ri

- še

- mu:

(Turba - Svjetina) (OC)

"Isusa Naza

SopraniAlti

re

- ća

- ni

-

na!"

- -

ZBOR

Basi

"Isusa Naza

re

ća

- ni

- - - --

na!"

- -

Pjevač Isus

Go

vo

- ri- im

I

sus:

-

"Ja

Pjevač

sam!"


A

s nji

ma- sta

ja- še- Ju

da-


ko ji- ga iz

da

- - - - de.

- Kad

im,

da kle- re

če:- "Ja

sam!"― uz

ma- ko- še- na

trag- i

pa do- še- na

ze

mlju.

- - - - - -

On

da

- - ih o

pet- za

pi ta:-

. Isus

"Ko ga

- - - tra ži

- - te?"

-

Pjevač

A

o

ni- re

ko

- - - - še:

-

"Isusa Naza

SopraniAlti

re

- ća

-

- ni

na!"

- -

Basi

ZBOR

"Isusa Naza

re

- ća

- ni

-

na!"

- -



Pjevač Isus

Od

go

- vo- ri

- I sus:

-

"Re koh

- - vam da

sam

ja.

A ko- da

kle- me

ne- tra

ži- te,-

. pu sti- te- o

ve- da

Pjevač

o du"

- - - ―

da

se

is pu- ni- riječ

ko jure

če

- ― "jer od o

nih- ko

jesi

mi da

o-

ne

iz gu- bih- ni

je

- dno

-

ga."

- - - -

A

Ši

mun- Pe

tar- i

ma- ju- ći- mač,

iz va- di- ga

.

i u

dari- slu

gu- ve

li- kog- sve

će- nika-

.

i od

sije- če- mu

de sno- u

ho.

- - - - -

A

slu

zi

- bje še- i

me- Mal

ko.

- - -

On


da

- - re če- I

sus- Pe

tru:-

.


Isus

"Dje ni

- - - mač

svoj

u ko

rice!

-

Ča šu- ko

ju- mi je da

o- O

tac,- zar

dane

pi

- jem?"

-

Pjevač

Če

ta,

- da kle- i

ti suć- nik- i

slu ge- ži

dov- ske,-

u hva- ti- še- I

su- sa- i

sve za- še- ga;

.i

po ve- do- še- ga

naj prije- k A

ni,

- jer

bi ja- še- tast

Kaj fi,

- ko ji- bi

ja- še-

ve li- ki- sve

će- nik- o

nego

di

- - ne.

- A

Kaj fa- bije

še- o

naj,- što

bje še- da

o- sa

vjet- Ži

do- vi- ma:-

"Bo lje- je da

je dan- čo

vjek- u

mre- za

puk."

Za

I

su- som- pak,

i đa- še- Ši

mun- Pe

tar

-

i

dru gi

- u

če

- - - - nik.

- A


u če- nik- o

naj- bi

ja- še- po

znat- ve

likom-

sve će- niku-

i

u

đe- s I

su- som- u

dvor

ve liko- ga-

sve

će- ni

-

ka.

- - - - A

Pe

tar

-

sta ja- še- va

ni- kod

vra

ta.

- - - - I

-

za

- đe,

- da kle- dru

gi- u

če- nik,- ko

ji- bi

ja- še- po

znat-

ve liko- me- sve

će- niku,-

.i

re če- vra

ta- ri- ci-

te

u ve- de- Pe

tra.

- - - Go

vo

- ri,-

da kle- Pe

tru

- slu žbe- nica- vra

ta

-

ri

- - - ca:

-

Sluškinja

"Da

ni

si- i

ti je

dan- od u

če- nika-

o


vo- ga- čo

vje

- - ka?"

-


Pjevač

A

on re

če:

- - - - -

Petar Pjevač

"Ni sam."

-

A

sta

ja- hu-

slu ge- i

mom ci- kod

že

ra- ve,-

jer bje

še-

zi ma- i

gri ja- hu- se;

.i Pe

tar- sta

ja- še- s nji

ma-

i gri

ja

- - - še- se.

Ve

li

- - ki

-

sve će- nik- za

pita- I

su- sa- za

u

če- nike-

nje go- ve-

i za

na u- ku- nje

go

- - - vu.

-

Pjevač Isus

Od

go

- vo- ri- mu

I

sus:

-

"Ja sam

jav no- go

vo- ri- o-

svije

tu.

- U vijek- sam na

u- ča- va- o-

u

si na- go- gi- i

u

hra mu

- gdje

se

sku plja- hu- svi


Ži do- vi.-

Ni šta- ni

sam- go

vo- ri- o-

taj

no.

- Za što- me

ne- pi

taš?

-

Pi taj- o

ne-

ko ji- su slu

ša- li- što

sam

im go

vo- ri- o.-

O ni,- e

to,- zna

ju- što

sam

go

vo-

- - -

Pjevač

ri- o."

-

A

kad

o vo- re

če,- je

dan- od pri

su- tnih-

mo ma- ka-

da

de- I

su- su- za

u- šni- cu- go

vo- re

-

-

Sluga

ći:

- - "Ta koli od

go- va- raš- ve

likom-

Pjevač

sve

će

- niku?"

-

Od go- vo- rimu

Isus

I sus:

-

"A ko

- - - sam

kri vo- re

ka- o,-

do

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI VO 2004

ka- ži- da

je kri

vo.

-

A koli pra

vo- za

što- me


Pjevač

u da

- raš?

-

I

po

sla- ga A

na- sve

za- na-

Kaj fi

- ve liko- me- sve

će

- - - niku.

-

A

Ši

mun- Pe

tar

- sta ja- še- i

gri

- - -

ja

- še

- se.

Re ko- še- mu

da

kle:

- - -

"Da

SopraniAlti

ni

si

- i

ti

ZBOR

Basi

od njegovih

u

če

- ni

-

ka?"

- -

Pjevač

On

za

taja

- i re

če:

- - - -

Petar Pjevač

"Ni sam."

-

Re

če

- - mu


je dan- od slu

ga- ve

li- kog- sve

će- nika,-

ro

đak- o

no- mu-

Sluga

ko mu- Pe

tar- od

sje- če- u

ho:

"Ni sam- li te

ja

vi di- o- u

vr tu- s nji

me?"

-

Pjevač

O

pet,

- da kle- Pe

tar- za

taja-

i o

dmah- pije

ta-

-

o za

pje

- - - va.

- Tad

I

su- sa-

po ve- do- še-

od

Kai

fe- u su

dni

- - - cu.

-

A

bi

ja- še- ju

tro

- i

o nine

u đo- še-

da se ne bi o

po- ga

- ni- li,-

ne go- da

bi

bla go-

-

va liva

zam.

- - - - I

za

- đe- Pi

lat-

k nji


ma- na

dvor

i re

če:

- - - - -


Pilat

"Ka kvu- tu

žbu- iz

nosi- te- pro

tiv- o

vo- ga-

Pjevač

čo

vje

- ka?"-

O

dgo

- vo- ri

- še,

-

i re

ko

- - - - še- mu:

"Kad on ne bi

SopraniAlti

bi

o

- zlo

či

- nac,

-

ZBOR

Basi

ne bismo ga

pre

da

- li

- te

bi."

- - -

Pjevač

Re

če

- im da

kle- Pi

lat:

- - - -

Pilat

"Uz mi- te- ga vi

i

su di- te- mu po

za ko- nu-

svo

mu."

- -


Pjevač

A

Ži

do- vi- mu

re

ko

- - - - še:

-

"Nama nije

SopraniAlti

do

pu

- šte

-

no

- -

ZBOR

Basi

niko

ga

- po

gu

-

bi

- - ti"

- ―

Pjevač

da―

se

is pu- ni- riječ

I su- so- va- ko

jure

če,

-

o zna- ču- ju- ći- ko

jom- će

smr

ti- u

mrije

- - ti.

-

U

đe,

- - da kle- o

pet- u

su dni- cu- Pi

lat

-

i

po zva- I

su- sa- i

re

če

- - - - mu:

Pilat

"Ti


li

si

kralj

ži dov

- ski?"

-


Pjevač Isus

Od go- vo- ri- I

sus:

-

"Go vo

- - - riš

- li

to

sam

od se

be

- i liti to

dru gi- re

ko- še-

Pjevač

o me

ni?"

-

Od

go

- vo- ri

- Pi

- - - lat:

Pilat

"Zar sam ja Ži

dov?

-

Na rod- tvoj

i

ve li- ki- sve

će- nici-

pre dado- še- te

k me ni:

- što

si

u či

- ni

- -

-

Pjevač

o?"

O dgo- vo- ri- I

sus:

-

Isus

"Kra ljev

- - - stvo

- mo je- ni

je- od

o vo- ga-

svije

ta.

- Kad bi mo

je- kra

ljev- stvo- bi

lo- od o

vo- ga-

svije ta,

- mo ji- bi se voj

nici- bo

ri- li- da

ne

bu dem-

pre dan- Ži

do- vi- ma.

- A li- kra

ljev- stvo- mo

je-


ni je

- - o dav

- - - - de."

-

Pjevač

On

da

- mu re

če- Pi

lat:

- - - -

Pilat Pjevač

"Da kle- ti

si Kralj?"

O dgo- vo- ri- I

sus:

-

Isus

"Ti ka

žeš:

-

,

Ja sam

kralj.

Ja sam se za

to- ro

di- o- i

do ša- o- na

svijet

da

svje do- čim- i

sti- nu.-

Tko je god od

is tine-

slu ša

- - moj glas."

Pjevač

Go

vo

- rimu Pi

lat:

- - - - -

Pilat Pjevač

"Što

je i

sti- na?"

-

I

re

kav- ši- o

vo-

o


pet- i

zi- đe- Ži

do- vi- ma-

i re

če

- - im:


Pilat

"Ja ne na

la- zim- ni

ka- kve- kri

vi- ce- na

nje

mu.

-

A

u vas je o

bi- čaj- da

vam je

dno- ga- pu

stim- o

Va

zmu:

-

ho će- te- li, da

kle- da

vam pu

stim- kra

lja- ži

dov

- -

sko

- - ga?"

-

Pjevač

Na

to

- - - o pet- svi

po

vika

- še

-

go

vo- re

- ći:

- - - - -

"Ne toga,

SopraniAlti

ne

go

- Ba

ra

- bu!"

-

Basi

ZBOR

"Ne toga,

ne

go

- Ba

ra

- bu!"

-


Pjevač

A

Ba

ra

- ba

- bi ja- še- ra

zboj

- - - nik.

-

Ta

da,

- da kle- Pi

lat- u

ze- I

su- sa,-

i bi

če

- - - va- ga.

A

voj

nici,-

sple tav- ši- kru

nu- od tr

nja- sta

vi- še- mu na

gla vu;

-

i skr

le- tnom- ga ha

lji- nom- za

o- gr

- -

nu

- še.

- Pa

pri

stupa- hu- k nje

mu

-

i go

vo- ra

- hu:

- - - - -

"Zdravo,

SopraniAlti

kra

lju

- ži

dov

- ski!"

-

Basi

ZBOR

"Zdravo,

kra

lju

- ži

dov

- ski!"

-



Pjevač

I

da

va

- hu- mu

za

u- šni

-

ce.

- - -

I

za

- - đe,- da

kle- Pi

lat- o

pet- na

dvor

Pilat

i re

če

- - - im:

"E vo- vam ga iz

vo- dim-

na

dvor,

da

u pozna- te,- da

ne

na la- zim- na

nje mu-

ni ka- kve- kri

vi

- ce."

- -

Pjevač

I

za

- đe,- da

kle- I

sus- pod tr

novom- kru

nom

-

i u

skr let- noj- ha

lji- ni.- I

re

- - -

Pilat Pjevač

če- im:

"E vo- čo

vje

- ka!"

-

A

kad

ga

vi dje- še- ve

li- ki- sve

će- nici- i

mom ci,

-

vi ka- hu- go

vo- re

- - - - ći:


"Raspni,

SopraniAlti

ra

spni,

- - - -

Basi

ZBOR

raspni,

ra

spni!"

- - - - -

Pjevač Pilat

Ka

že

- im Pi

lat:

- - - "Uz mi- te- ga

vi

i pro

pni- te,- jer

ja

ne na

la- zim- na

nje

mu-

ni ka- kve- kri

vi

- ce."

- -

Pjevač

Od

go

- vo

- ri- še

- mu Ži

do

- - vi:

-

"Mi imamo Zakon i po Zakonu

SopraniAlti

mo

ra

- u

mrije

- ti,

-


Basi

ZBOR


jer se pravi

Si

nom

- Bo

žjim."

- -

Pjevač

Kad,

da

kle- Pi

lat- ču

o vaj- go

vor,

-

ve ćma- se po

bo

- - - - - - ja.

-

I

u

đe- o

pet- u

su dni- cu,-

Pilat

i re

če- I

su

- - - su:

- "O dakle- si

Pjevač

ti?"

A

I

sus- mu ne da

de-

o

dgo- vo

-

ra.

- - - - Ka

že

- mu,

Pilat

da

kle- Pi

lat:

- - - - - "Me nine

od go- va- raš?-

Ne znaš li da

i mam- vlast


pro peti- te i

i mam- vlast

pu sti- ti-

te

be."

- - -

Pjevač Isus

O dgo- vo- ri- I

sus:

-

"Ne bi

i ma- o- na

da- mnom- ni

ka- kve- vla

sti

-

da

ti

ni jeda

no- o

do

- zgor.

- Zbog

to ga- ve

ći- grijeh

i ma- o

naj

-

ko ji- me pre

da

- o-

Pjevač

te bi."

- -

I

od

ta da- gle

da- še-

Pi lat

- da ga

pu

sti.

- - - - A

Ži do- vi- vi

ka- hu-

go vo

- re

- ći:

- -

"Ako ovoga pustiš nisi pri

SopraniAlti

ja

- telj

- ce

za

- ru,

-


Basi

ZBOR


tko se god pravi kraljem proti

vi

- se

ce

za

- ru."

-

Pjevač

A

kad

Pi lat- za

ču- o

ve- rije

či,- iz

ve- de-

I su- sa- na

dvor

i

sje de- na

su

da- čku- sto

li- cu,-

(,)

na mje sto- ko

je- se zo

ve- Li

to- stro- tos,-

a

ži dov- ski- Ga

ba

- - - - - ta.

- ―

A

bi

ja- še- pe

tak- u

o- či- Va

zma,-

(,)

o ko- še

ste- u

re

- ― i

re če- Ži

do

- vi

-

- -

Pilat

ma:

- - - "E vo- kra

lja- va

še- ga!"-

Pjevač

A

o ni

- vi

ka

- - - - hu:

-


"Ukloni,

SopraniAlti

u

klo

- -

ni!

- -

ZBOR

Basi

Raspni ga,

ra

spni

- - - - ga!"

Pjevač

Re

če

- - im Pi

lat:

- - - - -

Pilat Pjevač

"Kra lja- va

še- ga- da

pro

pnem?"

-

Od

- -

go

vo

- ri- še

- ve li- ki- sve

će- ni

- ci:

- - -

"Mi ne

SopraniAlti

ma

- - mo

- kra

lja,

-

Basi

ZBOR

mi nemamo kralja

o

sim

- ce

za

- - ra."

-



Pjevač

Ta

da

- im

ga

pre dade-

da

ga pro

pnu.

- -

U

ze

- še,- da

kle- I

su- sa- i

iz ve- do- še.-

I no

se- ći- križ

svoj,

i za- đe- na

mje sto- ko

je- se zo

ve-

Kal vari- ja,-

a

ži dov- ski- Gol

go- ta:-

gdje

ga

pro pe- še- i

i s nji me- dru

gu- dvo

ji- cu- s je

dne- i

dru ge- stra

ne,-

a po

srije

di- I

su

- - - sa.

- A

Pi

lat-

na pisa- i

nat pis

- i

sta vina

križ.

A

bi

ja- še- na

pisa- no:-

I sus- Na

za- ra- nin,-

kralj ži

dov

- - - ski.

- O

vaj,

- da

kle-


nat pis- pro

či- ta- še- mno

gi- od

Ži do- va,-

jer mje

sto- gdje

bi

pro pet- I

sus- bi

ja- še- bli

zu- gra

da.

- - -

A

bje

še- na

pisa- no-

ži

dov- ski,- grč

ki-

i la

tin

- - - ski.

- Go

vo

- ra- hu,-

da kle- Pi

la- tu-

ve

li- ki- sve

će- nici-

ži

dov

- - - - - - - ski:

-

"Nemoj pisati

SopraniAlti

'kralj

ži

dov

- ski',

-

Basi

ZBOR

nego da je on rekao:

'kralj

sam

ži

dov

- - ski.' "

-



Pjevač

Od

go

- vo- ri- Pi

lat:

- - - - -

Pilat Pjevač

"Što

u pi- sah,- na

pi- sah."

-

Voj

ni

- ci,

-

da kle- kad

ga

pro pe- še,-

(,)

u

ze- še- ha

lji- ne- nje

go- ve-

i na

či- ni- še- če

ti- ri- dije

la:

- ― sva kome- voj

niku-

po

di

o,

- i o

dje

- - - ću.

- A

o

dje- ća-

ne

bje še- ši

ve- na,-

ne

go- i

za- tka- na- sva

s vr

-

ha

do

dna.

Re

ko

- še-

da kle-

me

đu- so

bom:

- - - -

"Ne

SopraniAlti

de

ri

- mo

-

je,

Basi

ZBOR


nego bacimo za nju kocku pa

ko

mu

- do

pa

- dne"

- ―

Pjevač

da―

se

Pi smo- is

pu- ni,- ko

je- go

vo- ri:-

u s p o r e n o

Ra zdi

- li- še

-

,

me đu- so

bom- ha

lji- ne- mo

je,

-

i

za o

dje- ću- mo

ju- ba

ci- še- ko

cke.

- - -

Voj

ni

- ci,

-

,

da kle- to

u

či

-

ni

- - - še.

-

A

sta

ja- hu- kod

kri ža- I

su- so- vama

ti- nje

go- va-

i se

stra- ma

te- re- nje

go- ve- Ma

ri- ja- Kle

o- fi- na-

i Ma

ri- ja- Mag

da

- le

-

na.- - - - -

Kad,


da

kle- vi

dje- I

sus- ma

ter- i

u če- nika-


ko ga- lju

blja- še- gdje

sto

ji,

- re če- ma

teri- svo

joj:

-

Isus

"Že no!

- - - - E

vo

- ti

Pjevač

si na!"

- -

Za

tim

- re če- u

če- niku:-

Isus

"E vo,

- - - ti maj

ke!"

- - -

Pjevač

I

od

o noga- ča

sa

- u ze- je u

-

če nik- se

bi.

- - - - - Po

- -

tom

zna ju- ći- I

sus- da

je već sve

svr še- no,-

da

se

is pu- ni- Pi

smo- re

če:

- - -

Isus Pjevač

"Že dan

- - - - - sam."

On

dje,

- pak

sta ja- še- sud

pun

oc ta;

- i

o ni- na

tako- še-


spu žvu

- na pu- nje- nu- oc

tom- na

pa li- cu- od

i so- pa,-

pri ne- so- še- k u

sti- ma- nje

go

- - - vim.

-

Kad,

da

kle- I

sus- pri

mi- o

cat,

- re če:

-

Isus

"Do vr

- - - - - - še- no- je!

Pjevač u s p o r e n o

I

pri

gnu- vši- gla

vu

- pre dade- duh."

(Ovdje svi kleknu i ostanu kratko u tišini.)

Ži

do

- vi,- da

kle- da

ne bi tje

le- sa- os

ta- la- na

kri žu-

u

su bo- tu-

i

da se ski

nu.

- - - -

Do

đo

- - še,

- da kle- voj

nici-

te pr

vo- mu-

pre bi- še- go

lije- ni-

i dru

go- mu- s nji

me- pro

pe

- -

to


me.

- - - A

do

šav- ši- I

su- su,-


kad

vi dje- še- da

je već u

mro,

- ne

pre bi- še- mu

go lije- ni,-

ne

go- je

dan- od

voj nika- ko

pljem-

o tvo- ri- re

bro- nje

go- vo-

i o

dmah- po

te- če-

krv

i

vo

da.

- - - - - I

o naj- ko

ji- vi

dje- svje

do- či;-

i

is tini- to- je

svje do- čan- stvo- nje

go

-

vo.

- - - - -

I

on

zna

da

i sti- nu- go

vo- ri,-

da i vi

vje

ru

- - - je- te.

- Jer

se

o vo- do

godi- da

se

is pu- ni- Pi

smo:

-

Ni

kost

na nje

mu- ne

će- te- pre

lo

-

mi

- - - ti.

-


I

o

pet- dru

go- Pi

smo- go

vo- ri:-

Vi djet- će

ko ga- pro

bo

-

do

- - - - še!

- A

po tom- Jo

sip- iz

A rima- te- je- ko

ji- bi

ja- še-

u če- nik- I

su- sov,- ―

a

li- skro

vit- zbog

stra ha- od

Ži do- va- ―

za moli- Pi

la- ta- da

mu

do pusti- da

u zme- tije

lo- I

su- so

-

- - -

vo.

- I

Pi

lat- do

pusti.-

Do đe,- da

kle-

i u ze- tije

lo- I

su

- so

-

vo.

- - - A

do đe- i

Ni ko- dem,- ―

ko

ji- bi

ja- še- pr

vi- put

do


ša- o- k I

su- su- ob

noć,- ―

te do

ne- se- po

mije- ša- ne-


mi re- i

a lo- ja-

o

ko- sto

li

ba

- - - ra.

-

U

ze

- še,- da

kle- tije

lo- I

su- so- vo,-

i

o ba- vi- še- ga

pla tnom- s mi ri- si

- ma,-

ka

o- što je o

bi- čaj- u

Ži do- va-

u

ko

- pa

-

va

- - - ti.

- A

bi

ja- še- na

mje stu-

gdje

ga

pro pe- še- vrt

i

u

vr tu- grob

no vi

- u

ko ji- još

ni tko- ne bje

še- bi

o- po

- - - lo

žen.

-

On

dje,

- da kle- ra

di- pe

tka- ži

dov- sko- ga,-

jer bi ja- še-

u s p o r e n o

bli


zu- grob,

po lo- ži- še- I

su

- sa.

-

Fonoteka, CD 3 5


Pjevač

Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)MUKA GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA PO IVANU(Iv 18, 1 - 19, 42) F 6.18.

(prva varijanta)

(ČI)

Mu

73

ka


še- ga- I

su- sa-

Kri sta

- - po I

va

- - - - nu.

-

Pjevač (druga varijanta)

Mu ka


še- ga- I

- - -

su

- kr- sta

- po I

va

- - - - - nu.

-

Pjevač (treća varijanta)

Mu

ka


še- ga- I

- - - - -

su

- kr- sta

- po I

va

- - - - - nu.

-

U o

no- vrije

me:

- I zi- đe- I

sus- sa

svo jim-

u če- nici- ma- na

dru gu- stra

nu- po

toka- Ce

dro- na:-

on


dje- bi

ja- še- vrt,

u

ko ji- u

đe- I

sus- i

nje go- vi- u

če-


ni

ci.

- - - - - - A

po zna- va- še- to

mje sto- i

Ju da,

- nje gov- iz

daj- nik,-

jer se I

sus- on

dje- če

sto- sa

staja- o- sa

svo jim-

u

če

- ni-

ci

- - - - - ma.

- Ju da- on

da-

u ze- če

tu- i

stra ža- re- od

sve će- ni- čkih- gla

vara-

i

fa ri- ze- ja-

te

do đe- o

na- mo- sa

zu blja- ma,-

svje tilj- ka- ma- i

o

ru

- - - - - žjem.

-

A

I sus,- zna

ju- ći- sve

što će s njim

bi ti,

-

i stupi- na

prijed- te

ih u

pi

- - - ta:

-

Isus

"Ko ga

- - - - tra ži

- - te?"

-


Pjevač

Od

go-

vo

- - - - - - re- mu:

-

(Svjetina ― Turba) (OC)

"Isusa Naza

SopraniAlti

re

- ća

- ni

- na!"

-

TenoriBasi

ZBOR

"Isusa Naza

re

- ća

- ni

-

na!"

- - -

Pjevač Isus

Ka že- im I

sus:

-

"Ja sam!"

Pjevač

A sta

ja- še- s nji

ma- i

Ju da,

- nje gov- iz

da- ji- ca.-

Kad im, da

kle,- re

če:- "Ja

sam!"

o― ni- us

tu- ko- še- i

po pado- še- na

ze

mlju.

-

Po


novno- ih ta

da- u

pi

- - - ta:

-


Isus

"Ko ga

- - - - tra ži

- - te?"

-

Pjevač

O ni- od

go

- vo

- - - - - re.

-

"Isusa Naza

SopraniAlti

- re

ća

- ni

- na!"

-

TenoriBasi

ZBOR

"Isusa Naza

- re

ća

- ni

-

na!"

- - -

Pjevač Isus

I

sus- od

vrati:

-

"Re koh

- - - vam

da sam

ja.

A ko- da

kle- me

ne- tra

ži- te,-

pu sti- te- o

ve- da

o du"

- - - -

Pjevač

da― se

i spu- ni- riječ

ko jure

če:

-


"Ne

iz gu- bih- ni

je dno- ga- od

o

nih

- ko jesi

mi

da

o."

- - - - A

Ši mun- Pe

tar- iz

vu- če- mač

ko ji- i

ma- še- u

za- se-

pa u

dari- slu

gu-

ve li- kog- sve

će- nika-

i od

sje- če- mu

de sno- u

ho.

- - - - - - - -

Slu ga- se zva

o- Mal

ko.

- Na to- I

susre

če-

Isus

Pe tru:

- - -

"Dje ni

- - - mač

svoj

u ko

rice!-

Ča

ša- ko

ju- mi

da de- O

tac,-

Pjevač

zar

da

ne pi

- jem?"

-

A

če ta,

- za po- vje- dnik-

i


ži dov- ski- stra

ža- ri- u

hva- ti- še- I

su- sa-


te ga

sve

za

- - - - - - - še.

-

Od ve

- - do- še- ga

naj prije- k A

ni,

- jer

on

bi ja- še- tast

Kaj fe,- ve

li- kog- sve

će- nika- o

ne-

go

di

- - - - - ne.

- Kaj fa- pak

bi ja- še-

o naj- ko

ji- da

de- sa

vjet- Ži

do- vi

- ma:

- - -

Kajfa

"Bo lje- da

je dan- čo

vjek- u

mre- za

na

rod."

- - -

Pjevač

Za I

su- som- su

i šli- Ši

mun- Pe

tar

-

i

dru gi- u

če

- - - - - - nik.

-

Taj

u če- nik- bi

ja- še- po

znat- s ve

likim- sve

će- ni- kom-

pa s I

su- som- u

đe- u

dvo ri- šte- ve

li- kog- sve

će- nika.-


Pe tar- je

sta

ja- o- va

ni- kod

vra

ta.

- - -

Ta da

- taj

dru gi- u

če- nik,-

zna nac- ve

li- kog-

sve će- nika,- i

zi- đe- i

re

če- vra

ta- ri- ci-

te u

ve- de- Pe

tra.

- - - - - Na to- će

slu ški- nja,- vra

ta- ri- ca- Pe

tru:

- - - -

Sluškinja

"Da

ni si- i

ti

od u

če- nika- to

ga- čo

vjeka?"-

Pjevač Petar

On od

vra

- - - - ti:

-

"Ni sam!"

-

Pjevač

A sta

ja- hu- on

dje- slu

ge- i

stra ža- ri,-

ras pi- ri- va- hu- že

ra- vi- cu,- jer

bi ja- še- stu

de- no,-

i


gri ja- hu- se.

A

s nji ma- sta

ja- še- i

Pe tar

-


i gri

ja

- - - - - - še- se.

Ve li- ki- sve

će- nik- za

pita- I

su- sa- o

nje go- vim-

u če- nici- ma-

i

o

nje go- vu- na

u- ku.-

Od go- vo- rimu I

sus:

- - - -

Isus

"Ja sam

jav no- go

vo- ri- o- svije

tu.

-

U vijek- sam na

u- ča- va- o- u

si na- go- gi- i

u Hra

mu

-

gdje

se

sku plja- hu- svi

Ži

do- vi.

-

Ni šta- ni

sam-

go vo- ri- o- taj

no.

- Za što- me

ne- pi

taš?

-

Pi taj- o

neko

ji- su

slu ša- li- što

sam im

go

vo- ri- o.-

O ni,- e

to,- zna

ju- što

sam

go

vo- ri

- - o."

-


Pjevač

Na te

nje go- ve- rije

či

- je dan- od stra

ža- ra- u

dari-

I su- sa- po

o bra- zu,-

go

vo

- - - - re- ći:

-

Stražar

"Ta koli od

go- va- raš- ve

likom- sve

će- niku?"-

Pjevač Isus

Od go- vo- rimu- I

sus:

-

"A

- - - -

ko

sam

kri vo- re

ka- o-

do ka- ži- da

je kri

vo!

-

A koli pra

vo,- za

što- me u

da

- raš?"

-

Pjevač

A na- ga za

tim- po

sla- sve

za- na- Kai

fi,

- ve likom-

sve će- niku.-

Ši

mun- Pe

tar- sta

ja- o- je

on dje

-

i gri

ja

- - - - - - o- se.

Re


ko

- - - - - - - še

- mu:


"Da

SopraniAlti

ni

si

- i

ti

ZBOR

TenoriBasi

od njegovih

u

če

- ni

-

ka?"

- - -

Pjevač Petar

On za

nije

- - - ka:

-

"Ni sam!"

-

Pjevač

Na to

- će

je dan- od

slu gu- ve

li- kog- sve

će- nika,-

ro đak- od

o noga- ko

je- mu- Pe

tar- od

sje- če-

Sluga

u

ho:

- - - -

"Ni sam- li te ja

vi di- o-

Pjevač

u

vr tu- s nji

me?"

-

I

o pet- za

nije- ka- Pe

tar.

-


O dmah- za

tim pje

ta- o- za

pjeva.-

Od Kaj

fe

-

od ve- do- še- I

su- sa-

u dvor

u pravi- te- ljev.-

Bi lo- je ra

no- ju

tro.

- - - - -

No

o nine

u đo- še,- da

se ne

o- ka- lja- ju,-

već da mo

gu- bla

go- va- tipa

shu.

- Pi lat- ta

da- i

zi- đe-

pred

njih

i u

pi

- - - - - ta:

-

Pilat

"Ka kvu- tu

žbu- iz

nosi- te- pro

tiv- o

vo- ga- čo

vjeka?"-

Pjevač

Od go

- vo

- - - - - re- mu:

"Kad on ne bi

SopraniAlti

bi

o

- zlo

či

- nac,

-


TenoriBasi

ZBOR


ne bismo ga

pre

da

- li

- te

bi."

- -

Pjevač Pilat

Re

če

- im na

to Pi

lat:

- - -

"Uz mi- te- ga vi

i

su di- te- mu po

svom

Za ko

- - - nu!"

-

Pjevač

Od go- vo- ri- še- mu Ži

do

- - - - vi:

-

"Nama nije

SopraniAlti

do

pu

- šte

- no

-

TenoriBasi

ZBOR

niko

ga

- po

gu

- bi

-

ti"

-

Pjevač

da se

is pu- ni- riječ

I su- so- va-

ko jom- je o

zna- či- o- ka

kvom- će smr

ću-


u

mrije

- - - - - ti.

- Na to Pi

lat-

u đe- o

pet- u

dvor, po

zove- I

su- sa- i

Pilat

u

pi

- - - - ta- ga:

"Je si li ti

Pjevač

ži dov- ski- kralj?"

I sus- od

go- vo- ri:-

Isus

"Go vo

- - - riš

- li

ti

to

sam

od

se be

-

i liti to

dru gi- re

ko- še- o

me

ni?"

-

Pjevač

Pi

lat- od

vra

- - - - - ti:

-

Pilat

"Zar

sam

ja

Ži dov?

-

Tvoj

na rod- i

gla vari- sve

će- ni- čki-

pre dado- še- te me

ni.-

Što si

u či- ni- o?"-

Pjevač Isus

Od


go- vo- ri- I

sus:

- -

"Kra

- -


ljev

stvo- mo

je- ni

je- od

o vo- ga- svije

ta.

- Kad

bi mo

je-

kra ljev- stvo- bi

lo- od

o vo- ga- svije

ta,

- mo ji- bi se

voj nici- bo

ri- li- da

ne

bu dem- pre

dan- Ži

do- vi- ma.-

A li- kra

ljev- stvo- mo

je- ni

je- o

dav

- - de."

-

Pjevač

Na

to

mu re

če- Pi

lat:

- - - -

Pilat Pjevač

"Ti

si,

da

kle,- kralj?"

I sus- od

go- vo- ri:-

Isus

"Ti ka

žeš!

- Ja sam

kralj!

Ja sam se za

to- ro

di- o- i

do ša- o- na

svijet

da

svje do- čim- za

i sti- nu.-

Tko

je

god

od is

tine-

slu ša- - moj

glas."


Pjevač Pilat

Re če- mu Pi

lat:

- - -

"Što

je

i

sti- na?"

-

Pjevač

Re kav- ši- to,

o pet- i

zi- đe- pred

Ži dove- i

Pilat

re

če

- - - im:

"Ja ne na la- zim- na

nje

mu-

Pilat

ni ka- kve- kri

vi- ce.-

A

u

vas

je o

bi- čaj-

da vam o

Pas hi- ne

koga- pu

stim.-

Ho će- te- li,

da kle,- da

vam pus

tim- kra

lja- ži

dov- sko- ga?"-

Pjevač

Po vika- še- na

to

o

pet:

- - - -

"Ne toga,

SopraniAlti

ne

go

- Ba

ra

- bu!"

-

ZBOR

TenoriBasi

"Ne toga,

ne

go

- Ba

ra

-

bu!"

-



Pjevač

A

Ba ra- ba- bi

ja- še- raz

boj- nik.-

Ta da,

- -

da kle,- Pi

lat- u

ze- i

iz bi- če- va- I

su- sa.-

A voj

nici- sple

to- še- vije

nac- od

tr nja- i

sta vi- še-

mu ga na

gla vu;-

i za

o- gr- nu- še- ga

skr le- tnim- pla

štem.

- - - - I

pri la- ža- hu-

k nje mu- i

go

vo

- - - - ra- hu:

-

"Zdravo,

SopraniAlti

kra

lju

- ži

dov

- ski!"

-

TenoriBasi

ZBOR

"Zdravo,

kra

lju

- ži

dov

-

ski!"

-

Pjevač

I

u da- ra- hu- ga po

o bra- zi- ma.-

Pi lat- po

novno- i

zi- đe-


Pilat

i re

če

- - - - im:

"E vo- vam

ga

iz vo- dim-

da zna

te:

- ne

na la- zim- na

nje mu-

ni ka- kve- kri

vi- ce."

- - - - -

Pjevač

I zi

- đe

- ta da- I

sus

- s tr

novim- vijen

cem- u skr

le- tnom-

pla štu,

- a

Pi lat

- im ka

že:

- - - -

Pilat

"E

vo- čo

vje

- - - - - ka!"

-

Pjevač

I

kad

ga u

gleda- še- gla

vari- sve

će- ni- čki- i

stra ža- ri,-

po vi

- ka

- - - še:

-

"Raspni,

SopraniAlti

ra

spni!"

- - - -


ZBOR

TenoriBasi


"Raspni,

ra

spni!"

- - - - -

Pjevač

Ka že- im

Pi

lat:

- - - - -

Pilat

"Uz mi- te- ga vi

i

ras pni- te,-

jer

ja

ne na

la- zim- na

nje mu- kri

vi- ce."

- - - - - -

Pjevač

Od go- vo- ri- še- mu Ži

do

- - - - vi:

-

"Mi imamo Zakon i po Zakonu

SopraniAlti

mo

ra

- u

mrije

- ti,

-

TenoriBasi

ZBOR

jer se pravio

Si

nom

- Bo

žjim."

- - -


Pjevač

Kad je

Pi lat- ču

o- te

rije

či,

-

još

se

ve ćma- pre

stra- ši,-

pa po

novno- u

đe- u

dvor

i

ka že- I

su

- - - - - su:

-

Pilat Pjevač

"O dakle- si ti?"

No

I sus- mu ne

da de- od

go- vo- ra.-

Ta da- mu Pi

lat- re

če:

- - - - -

Pilat

"Zar

me nine

od

go- va- raš?-

Ne znaš li da

i

mam- vlast

da

te

pu stim

- i

da

i mam- vlast

da te ra

za- pnem?"-

Pjevač

Od go- vo- rimu I

sus:

- - - -

Isus

"Ne bi

- - - i ma- o- na

da- mnom- ni

ka- kve-

vla


sti

-

da ti ni

jeda

no- o

do

- zgor.

-


Zbog

to ga- ve

ći- grijeh

i ma- o

naj

-

ko ji- me pre

da- o- te

bi."

- - -

Pjevač

Od ta

daje

Pi lat- na

sto- ja- o- pu

sti- ti- ga.

No, Ži

do- vi- vi

ka

- - - - hu:

-

"Ako ovoga pustiš, nisi pri

SopraniAlti

ja

- telj

- ce

za

- ru.

-

TenoriBasi

ZBOR

Tko god se pravi kraljem, proti

vi

- se

ce

za

-

ru."

-

Pjevač

Sto ga

- - - Pi lat,- čuv

ši- te

rije či,

-

iz ve- de- I

su- sa- i

po sa- di- ga na

su

da- čku-


sto li- cu-

na

mje sto- ko

je- se zo

ve- Li

to- stro- tos,-

he brej- ski

- Ga

- - - ba

ta,

- ― a

bi ja- še-

u pravo- pri

prava- za

Pas hu,

- o ko- še

ste- u

re

- ―

i

ka že- Ži

do

- - - - vima:

-

Pilat

"E vo,- kra

lja- va

še

- - - - ga!"

-

Pjevač

O ni- na

to

po vi

- ka

- - - - še:

-

"Ukloni!

SopraniAlti

U

klo

- - - ni!

-

TenoriBasi

ZBOR

Raspni ga!

Ra

-

spni

- - - - ga!"



Pjevač Pilat

Ka že- im Pi

lat:

- - - -

"Zar

kra lja-

Pjevač

va še- ga- da

ra za- pnem?"-

Od go- vo- ri- še-

gla vari- sve

će

- - - - ni

- čki:

-

"Mi ne

SopraniAlti

ma

- mo

- kra

lja,

-

TenoriBasi

ZBOR

mi nemamo kralja

o

sim

- ce

za

-

ra!"

-

Pjevač

Ta da- im ga pre

dada

se ra

za- pne.-

U ze- še,- da

kle,-

I su- sa,-

a on,

no se- ći- svoj

križ,

u zi- đe- na

mje sto-

zva no- Lu

banj- sko,-

he brej- ski- Gol

go

- - - ta.

-


On dje- ga ra

za- pe- še,-

a s njim i

dru gu- dvo

ji- cu,-

s je dne- i dru

ge- stra

ne,

- a

I su- sa- u

sre

-

di ni.

- - A na

pisa- Pi

lat- i

nat

pis

-

te

ga

po stavi- na

križ.

Bi lo- je na

pisa- no:-

"I sus- Na

za- re- ća- nin,-

,

kralj

ži

dov

- - - ski."

-

Taj su nat

pis- či

tali- mno

gi- Ži

do- vi,-

jer mje

sto-

gdje je I

sus- bi

o- ra

spet- bi

ja- še- bli

zu- gra

da,

- a

bi lo- je

na pisa- no-

he

brej- ski,- la

tin- ski- i

gr čki.

- -

Na


to- gla

vari- sve

će- ni- čki- re

ko- še- Pi

la

- - tu:

-


"Nemoj pisati:

SopraniAlti

'kralj

ži

dov

- ski',

-

TenoriBasi

ZBOR

nego da je on rekao:

'kralj

sam

ži

dov

-

ski'."

-

Pjevač

Pi lat- od

go

- vo

- - - - - ri:

-

Pilat

"Što

na pi- sah,- na

pi

- - - - sah!"

-

Pjevač

Voj ni

- - ci

- pak,

po što- ra

za- pe- še- I

su- sa,-

u ze- še- nje

go- ve- ha

lji- ne-

i raz

dijeli- še- ih

na

če ti- ri- dije

la,

- ― sva kom- voj

niku- po


di

o.

- - - - - - A

u ze- še- i

do nju- ha

lji- nu,-

ko ja- bi

ja- še- ne

ši- ve- na,-

ot ka- na- u

ko ma- du- o

do- zgor- do

do lje.

-

Re ko- še- za

tome

đu

- so

bom:

-

"Ne

SopraniAlti

de

ri

- mo

- - je,

-

TenoriBasi

ZBOR

nego bacimo za nju kocku, pa

ko

me

- do

pa

-

dne"

- ―

Pjevač

da― se

is pu- ni- Pi

smo

- ko je- ve

li:

- -

u s p o r e n o i z a n o s n o

Raz


dijeli- še- me

đu- se

ha lji- ne- mo

je,

-


za o

dje- ću- mo

ju

- ba ci- še- ko

cku.

- -

I

voj nici- u

či- ni- še- ta

ko.

- Uz križ

I su- sov- sta

ja- hu- maj

ka- nje

go- va,-

za tim- se

stra-

nje go- ve- maj

ke,

- Ma ri- ja- Kle

o- fi- na-

i Ma

ri- ja- Mag

da

- le-

na.

- - - - -

Kad

I sus- vi

dje- maj

ku- i

kraj

nje

u če- nika-

ko gaje

lju bi- o,-

re

če

- maj ci:

- - -

Isus

"Že no!

- - - - E

vo

- ti

Pjevač

si na!"

- - -

Za tim- re

če- u

če- niku:-

Isus

"E vo

- - - ti

maj ke!"

- - -


Pjevač

I

od

to ga- ča

sa

- u ze- je

u če- nik- k se

bi.

-

Na kon

- to ga,

- zna ju- ći- da

je sve do

vr- še- no,-

da bi se is

pu- ni- lo- Pi

smo,- re

če- I

sus:

- -

Isus

"Že dan

- - - - - - - sam!"

Pjevač

A on

dje- je

sta ja- la- po

suda- pu

na- oc

ta.-

I

na tako- še- na

i zo- po- vu- tr

sku- spu

žvu-

na to- plje- nu- o

ctom

- pa je pri

ma- ko- še- nje

go- vim-

u

sti

- - - - - ma.

- Čim

I sus- u

ze-

IsusIsus

o cat,- re

če:

-

"Do vr

- - še-

- - -

Pjevač

(Ovdje svi kleknu i ostanu kratko u tišinni.)

s p o r i j e

no


je!"

I

pri gnuv- ši- gla

vu,- pre

dade- duh.


Ka ko

- bi ja- še- Pri

prava,

- da

ne bi tije

la- o

stala-

na

kri žu- pre

ko- su

bo- te,

- jer

ve lik- je

dan

bi o- o

ne- su

bo- te,

-

Ži do- vi- za

moli- še- Pi

la- ta

- da

se

ra spe- ti- ma- pre

biju-

go lije- ni

- pa

da

se ski

nu.

- - - - -

Do đo

- še,- da

kle,- voj

nici

- i

pre bi- še- go

lije- ni-

pr vo- me- i

dru go- me

- ko ji- su s I

su- som- bi

li- ra

spe

- ti.

-

Ka da

- - do đo- še- do

I

su

- sa

- i

vi dje- še-

da

je

već u

mro,

- ne

pre bi- še- mu go

lije

- ni,

- ne go- mu

je dan- od

voj nika- ko

pljem- pro

bo- de- re

bra

- i

o dmah-

po te- če- krv

i

vo

- - - da.

O naj

-


ko ji- je

to

vi di- o,- svje

do

- či,

- i

is tini- to- je

svje do- čan- stvo- nje

go

- - - - vo.

- On

zna

da

go vo- ri- is

tinu- da

i

vi

vje

ru

- je- te,

- jer

se

to do

godi- lo-

da

se

i spu- ni- Pi

smo:

- Ni jedna- mu se

kost

ne će- slo

mi

- ti.

-

I

dru go- o

pet- Pi

smo- ve

li:

- Gle dat- će o

noga- ko

ga- su

pro

bo

- - - - li.

- Na kon

- to ga-

Jo sip- iz

A

ri

- mate

- je,

- ko ji- je

kri―

o- mi- ce,-

u

stra hu- od

Ži

do- va

- bi― o- u

če- nik- I

su

- sov,

-

za


moli- Pi

la- ta- da

smi je- ski

nuti- tije

lo- I

su

- -


so

vo.

- - - - I

do pusti- mu Pi

lat.

-

Ta ko- Jo

sip- o

de- i

ski ne- I

su- so- vo- tije

- -

lo.

- - - Do đe

- - i

Ni

ko

- dem,

-

o― naj- ko

ji- je o

no- pri

je- bi

o- do

ša- o- k I

su- su- no

ću

- ―

i

do ne- se- sa

so bom- o

ko- sto

li ba- ra- smje

se- smir

ne-

i

a

lo- ja.

- U ze- še,- da

kle,- tije

lo- I

su- so

- vo

-

i

po vi- še- u

po vo- je- s mi

ri

- sima,

- ka koje u

Ži do- va- o

bi- čaj- za

u

kop.

- - - - -

A na

mje stu- gdje

I sus- bi

ras pet

-


bi ja- še- vrt

i

u

vr tu- no

vi- grob,

u

ko ji- još

ni tko-

ne bi ja- še- po

lo

- - - - - žen.

-

On dje,- da

kle,- zbog

ži dov- ske- Pri

prave,-

jer grob

u s p o r e n o

bi


ja- še- bli

zu,

- po lo- že- I

su

- - - sa.

-

Fonoteka, CD 3 6


solo

Sumartin (S)PRIJEKORI (PUČE MOJ) (KLANJANJE SV. KRIŽU NA VELIKI PETAK)S 6.19.

(LJS)

‎ Zbor

Pu

74

1.

če- moj,

što

u či- nih- te

bi- i

li- u

čem o

ža- lo- stih-

te

be,

- od

go- vo

- rime

(e)

- -

ni!

-

Pu

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ČI 1998., LJS 1996., TR 2009.

2.

če- moj,

ja

slo bo- du- da

doh- u

ru ke- tvo

je,

-

a

ti sve

za

- ko no- pom- ru

ke- mo

(o)

-

je.

-

3

3

Pu3.

če- moj,

ja

te be- pre

ve- doh- pre

ko- mo

ra-

Cr

ve

- no

- ga,

- a

ti me

ne

- pre ve- de- sve

za- na- pre

ko

-

3

3

Je

ru

- zo

-

(o)

- -

li- - ma.

-


Pu4.

če

- moj,

što

u či- nih- te

bi- i

li- u

čem

o

ža- lo- stih-

te

be,

- od

go- vo

- rime

(e)

-

ni.

-

Pu5.

če

- moj,

ja

te be- u

ve- doh- u

ze

mlju- o

be

- ća

-

nu,

-

a

ti me

ne

- pri ve- de- k I

ru- du- i

Pi

la

-

(a)

- tu.

-

3

3

3

3

Pu6.

če- moj,

što

u či- nih- te

bi- i

li- u

čem

o

ža- lo- stih-

te



be,

- od

go- vo

- rime

(e)

- -

ni.

-

Fonoteka, CD 4 1


(GL)Imotski (M)PRIJEKORI (PUČE MOJ) (KLANJANJE SV. KRIŽU NA VELIKI PETAK)M 6.20.

Pu

SopraniAlti

75

če

- moj,

što

u či- nih- te

bi

-

TenoriBasi

ZBOR

i li- u

čem

o ža- lo- stih- te

be,

-

od

go- vo

- rime

-

‎ Ps 50 (51)

ni.

- - - Smi luj- mi se, Bo

že,

po ve likom-

mi

lo- sr

- đu- svo

(o)

-

me.

- - -



Fonoteka, CD ―


(TR)Sinj (K)ISPOVIDITE SE GOSPODINU (PSALAM 135 (136)) (KLANJANJE SVETOM KRIŽU NA VELIKI PETAK)K 6.21.

Harmonizirao: fra Ivan Glibotić

24. Is

10. Ko

11. Ko

12. Ru13. Ko14. I15. I

16. Ko17. Ko18. A19. U20. On21. I22. Ko23. Is

6. Ko7. Ko

2. Is

8. Sun

3. Is

9. Mje

4. Ko5. Ko

1. Is

Tenori

ZBOR

76f

se

sec

-

ji

i

ji

ji

jiji

ji

komji

jiji

nas

ji

zvijez

po

samstvo

stvo

krep

spo

daot

popo

iz

po

popo

u

razprpo

propodana

- -

viviu

vi

vivi

- -

sljedme

dvo

tvr

či

didi

ra

di

ve

veto

ve

didi

ku

-

tete

te

pi

tete

-

-

stvo

kom

seje

nu

debide

pideji

de

zide,ce,ridirinisese

se

se

nas

od

i

ze

ne

vojFa

s pr

u

iz

Iz

Iz

čune

dada

i

ra

po

Iz

Go

Go

sre

vo

Go

mlju

sku

prija

-

-

--

-

-

-

-

-

3

3

-

-

-

-

-

-

-

Basi

f-------

-

-

-

-

-

---

-

--

--

- -

-

-----

-

-

-

-

-

----

-

-

---

--

-

-----

----

---

-

-

---

---

-

--

-

------

-

--

---

-

-

---

---

--

--

--

-

-

---

-

--

-

-

--

-

-

-

--

-

--

-

--

-

-

---

--

-

3

3

Jer

Zbor/Pukf

je

pre

ve

- liko

- mi

lo- sr

- đe

-

f



13. mo

15. o

21. te22. hra23. Bo

2. Bo

4. de

6. ze5. be

10. E

11. ra

19. ra20. ni

14. ra

16. na

18. nji

8. u9. u

12. mi

17. kra

24. spo

3. spo

di

ro

nje

7. svijeć

spo

pravprav

di

đegi

di

e

ši

e

gorodljehoeže

di

nja

-

-

--

-

-

-

--

-

-

-

-

-

-

-

-

lja

nu

ke

gu

sa

patnim

sa

nu,

mlju

lane

comrelana

vu usvojvevulu

njuljanugunu

ljaju

-

-

---

-

-

--

-

--

-

-

-

-

-

-

-

----

-

-nad

nje

nje

ve

Cr

na

da

go

ve

Bo

no

vemu

jer

mopre

uslu

nasvanego

po

po

je

dig

sred

reko

zi

kom

G ,

stvo

spo

svo

spogo

do

vo

nu

nje

Crpu

na

ve

li

še

ve

li

li

da

go

sti

sljedje

go

nju.

da.

ke.

va.

ću.

ka.dro.

bar.

ma.

ve.

no.ga.

no.nje.ke.

mu.mu.ših.ru.ba.da.

vim.

tom.

stvo.

- - - -

-

-

-

-

---

-

-

-

-

-

---

------

-

-

---

---

-

-

-

-

-

---

------

-

-

---

---

-

-

-

-

-

--

--

-

-

---

G ,

--

---

-

-

-

-

--

-

------

-

-

-

-

-

----------

--

-

-

--

--

--

-

-

-

-

-

----------

-

-----

--

--

--

-----

--

nje

go

- - - vo.

-



Fonoteka, CD ―


Harmonizirao: fra Ivan Glibotić

24. Is23. Is22. Ko21. I20. On19. U18. A17. Ko16. Ko

15. I14. I13. Ko12. Ru

11. Ko

10. Ko

1. Is

5. Ko4. Ko

9. Mje

3. Is

8. Sun

2. Is

7. Ko6. Ko

SopraniAlti

76 (Varijanta za mješoviti zbor)f

se

sec

-

ji

nas

jiji

jikom

ji

jiji

ji

ji

i

ji

zvijez

po

stvosam

krep

popodaotsponadapopro

poprraz

iz

u

po

popo

stvo

- -

-

vi

vi

vivi

uvi

- - -

sljed

dvo

me

tvr

či

di

didi

ve

tove

ve

ra

didi

ku

- te

tete

pi

tete

-

se

kom

sese

de

de,ce,

di

de

de

niri

bi

nu

de

pi

je

stvo

ji

zi

ri

se

se

nas

od

i

ne

ze

Favoj

iz

u

s prvo

prija

Iz

ču

Go

Go

dada

Iz

ne

i

ra

Go

sreIz

po

sku

mlju

-

-

--

-

-

-

-

-

-

-

--

--

3

3

-

-

TenoriBasi

ZBOR

f

-

---

-

-

-

-

-

-------

--

--

- -

-

---

---

-

-

-

-

----

-----

--

-

---

---

-

-

---

----

-----

--

-

------

--

---

---

-

-

---

--

-

---

--

-

-

-

-

---

-

--

--

-

-

-

--

-

--

-

--

--

--

---

-

3

3

Jer

Zbor/Pukf

je

pre ve

- liko

- mi

lo- sr

- đe

-

f


15. o

13. mo

21. te22. hra23. Bo

6. ze5. be4. de

2. Bo

10. E

20. ni19. ra

14. ra

11. ra

16. na

18. nji

12. mi

9. u8. u

17. kra

24. spo

3. spo

di

ro

nje

spo

7. svijeć

prav

di

di

žee

holjerodgo

e

ši

e

giđe

di

pravnja

-

--

-

-

-

-

-

--

-

-

-

-

-

-

-

nu,

nugunuljanjuluvuve

svojvu unalare

comnela

mljusa

nimpat

sa

gu

ke

nu

ljaljaju

-

-

---

---

-

-

-

-

-

----

-

-

-

-

--

-

--

Cr

go

nad

jer

ne

nana

ve

muve

Bo

ve

go

da

nje

nje

sva

no

slu

po

pre

po

mo

u

zi

re

je

ko

dig

sred

kom

G ,

svo

spo

stvo

spo

do

puCr

nje

nu

vo

go

na

li

li

li

šeje

stive

ve

go

da

go

sljed

bar.

da.ba.ru.ših.mu.mu.stvo.ke.nje.no.

ga.no.

tom.ve.

ma.dro.ka.

ću.

va.

ke.

da.

nju.

vim.

- - -

---

------

--

-

--

-

-

---

-

-

-

---

------

---

-

--

-

-

----

-

---

--

--

-

--

-

-

----

-

G ,

-

-

-

-

-

-

-

---

--

----------

-

--

-

-

--------

-

-

-

-

----------

-

--

-

-

--

-- -

-

--

--

----------

--

-

--

--

nje

go

- - - vo.

-



Fonoteka, CD 4 2


Imotski (M)PSALAM 135 (136) ISPOVIDITE SE GOSPODINU (KLANJANJE SVETOM KRIŽU NA VELIKI PETAK)M 6.22.

(GL)

Is

SopraniAlti

77

po

- vi

- di

- te

- se,

Go

spo

- di

- -

TenoriBasi

ZBOR

nu,

jer

je

do

bar.

- - - -

Jer

je

u

vi

- ke

-

mi

lo- sr

- đe-

nje

go

- - - - - - - vo.

-


Fonoteka, CD ―

209NOTNI ZAPISI GL 1980., ČI 2010.

M

Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)OFICIJ ― SLUŽBA ČITANJA U VELIKOM TJEDNUPRVO ČITANJE (NA VELIKI PETK, Heb 9, 11 - 28)F 6.23.1.

(ČI)

Iz

78

po

sla

- nice

- He

bre- ji

- - ma:

-

Bra ćo,

- Krist

se

po javi- ka

o- Ve

li- ki- sve

će- nik- bu

du- ćih-

do ba- ra,

- pa

po

ve ćem- i

sa vr- še- nijem- ša

to- ru- ne

ru-

-

ko tvore- nu,-

ko ji- ni

je- od

o vo- ga- stvo

re- nja

- -

i

ne

po

kr vi- ja

ra- ca- i

ju na

- ca,

- ne go-

po

svo joj- u

đe- jed

nom- za

navijek- u

Sve ti- nju-

i

na đe- vje

čno- ot

kup- lje

- - nje.

- Do i- sta,- a

ko-

već


po škro- plje- na- krv

ja

ra- ca- i

bi

ko

- va

-


i

pe pe- o- ju

ni- čin- po

sve- ću- je- o

ne- čiš- će- ne,-

da je- tje

le- snu- či

sto- ću,-

ko liko- će vi

še- krv

Kri sta

-

ko ji- po

Du hu- vječ

nom

- sa moga- se

be- bez

ma

ne-

pri ne- se- Bo

gu,

-

o či- sti- sa

vjest- na

šu- od

mr tvih-

dje la,

- na

slu žbu- Bo

gu- ži

vo

- - - mu!

-

A

ra di- o

vo- ga- je

pos red- nik- no

vo- ga- Sa

ve

- za:

-

da po

smr ti-

za ot

ku- plje- nje- pre

kr- ša- ja- iz

sta rog- Sa

veza- po

zvani

-

za dobi- ju- o

be- ća- nu- vje

čnu-

ba šti

- - nu.

- Jer,

gdje

je

po srije di- sa

vez- o

poru- ka,

-

po tre


- bno- je do

kaza- ti-

smrt

o

poru

- či

- - te- lja.

-


O poru- ka- je, do

i- sta,- va

lja- na- tek

na

kon- smr

ti:

-

ni kad- ne

vrije di- dok

o poru- či- telj- ži

vi.

-

Sto ga- ni

o naj-

pr vi- Sa

vez- ni

je- bez

kr vi- us

ta- nov

- - ljen.

-

Po što- je sve

mu- na

rodu- pri

op- ći- o- sva

ku- za

po- vijed-

za kon

sku

- u ze- Moj

sije- krv

ju na- ca- i

ja ra- ca-

s vo dom

- i

gri mi- znom- vu

nom- i

i

zo- pom-

te

sa mu-

Knji gu- i

sav

na rod- po

škro- pi- go

vo

- re- ći:

- -

O vo- je krv

Sa veza- ko

ju- vam

o dre

- di- Bog;

a

on da- krv

lju- sli

čno- po

škro- pi- i

Ša tor-

i


sve

bo go- služ- no- po

su

- - - đe.

-


I

go tovo- se sve

po

Za ko- nu- či

sti- krv

lju,

-

i

bez

pro lije- va- nja- kr

vi

-

ne ma- o

pro

- šte- nja.

- -

A ko- se, da

kle,- sli

ke- o

noga- što

je na ne

bu- ti

me- či

ste,

-

po tre- bno- je da

se

sa mo- to

ne bes- ko- čis

ti

-

žr tva- ma- od

tih

us

pje- šni

- - - jima.

-

Krist,

do i- sta,- ne

u đe- u

ru ko- tvo- renu- Sve

ti

- nju,

-

pro tu- lik- o ne- is

tin- - ske, ne

go- u

sa mo- ne

bo;

-

da

se

sa da- po

javi- pred

li

cem- Bo

žjim- za

nas.

Ne

da

mno go- pu

ta- pri

nosi- sa

moga- se

be

-

ka


o- što

ve li- ki- sve

će- nik- sva

ke- go

dine-


u la- zi- u Sve

ti- nju

- s tu

đom- krv

lju,-

i na- če- bi

bi lo-

tre ba- lo- da

tr pi- mno

go- pu

ta- od

pos tan- ka- svije

ta.

- -

No

sa

da- se

po

javi

- o,

- jed nom- na svr

šet- ku-

vje kova,-

da

grijeh

do ki- ne- žr

tvom- svo

jom.

- -

I

ka o- što je lju

dima- jed

nom- u

mrije

- ti,

-

a

po tom- na sud,

ta ko- i

Krist:

jed nom- se

pri ne- se-

da

grije he- mno

gih- po

ne- se,

- a

dru gi- put

će se bez

ob

-

zi rana

grijeh

u kaza- ti- o

nima- ko

ji- ga

s p o r i j e

iš



če- ku- ju- se

bi- na

spa se

- - - nje.

-

Fonoteka, CD ―


M

Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)DRUGO ČITANJE (NA VELIKI PETAK, Kat, 3, 13 - 19, SC 50, 174 - 177)F 6.23.2.

(ČI)

Iz

Ka te- he- za-

sve toga- I

va- na- Zla

-

to u

- - stog,

- bi sku

- - - - pa.

-

Že liš- li ču

ti- u

če

mu- je sna

ga- Kri

sto- ve- kr

vi?-

Po vrati- mo- se nje

zi- noj- sli

ci,

- - -

sje ti- mo- se ne

kada- šnjeg- zna

ka- i

is po- vje- di- mo-

sta ro- Pi

smo.

- - -

Moj sije- na

re- di:-

Za ko- lji- te- ja

nje- od

go di

- - - ne

-

i

nje go- vom- krv

lju- na

ma- ži- te- vra

ta.

- - -

Što

to

go vo- riš,- Moj

sije?-

Da

ja nje- ća- krv

mo že- o

slo-

bo


di

- - ti

- ra zum- nog- čo

vje

- - ka?

-


I

te

ka ko- da mo

že,-

a li- ne

za to- što

je krv,

ne go- za

to- što

je ta

krv

znak

i

sli ka- Go

spo- dnje-

kr vi.

- - -

A

a kosa

dane

prija- telj-

vi dine

na do

vra- tni- cima- krv

neg da- šnjeg- zna

ka,-

ne go- da na

us tima- vjer

nika- bli

sta- pra

va- Kri

- -

sto- va- krv,

ko jom- se po

sve- ću- ju- do

vra- tni- ci- Kri

sto- va-

hra ma- još

će

br že- uz

ma- knu

- - - ti.

-

Že liš- li u

vidje- ti- dru

gu- sna

gu- te

kr vi?-

Že li- o- bih

da

po gle- daš- o

dakle- je

naj prije- po

te

- - kla

-

i

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ČI 2010..

iz

ko jeg- je

iz vo- ra- pro

- - vre

la.

-


S kri ža- je naj

prije- po

te- kla/- a

sr ce- I

su- so- vo-

joj

je

iz vor.-

Kad

je

I sus- u

mro- i

dok je na

kri žu-

vi si

- - o,

- pri bli- ži- o- se voj

nik,- ko

pljem- mu

je

pro bi- o- pr

si,/- pa

o

da- tle- je

po

te- kla- krv

i

vo

- -

da.

Je dno- je sim

bol- kr

šte- nja,

- - -

a

dru go- sve

toga- Sa

kra- men

-

ta.

- - -

Voj nik- je pro

bi- o- pr

si- i

ta ko- o

tvo- ri- o- zid

sve toga-

hra ma,-

u

ko jem- sam na

ša- o- div

no- bla

go

- -

i

bli sta- vo- bo

gat- stvo- ko

jim- se di

čim.

- - -

Ta


koje bi

lo- i

s o

nim- dav

nim- ja

ganj- cem,-


Ži do- vi- su u

bili- ja

nje,

- - -

a

ja sam u

pozna- o- plod

te

žr tve.

- - -

m i r n i j e

Iz

pr siju- po

te- če- krv

i

vo da.

-

Ne bih hti

o,- slu

ša- te- lju,- da

ta ko- o

la

- - ko

-

prije đeš- pre

ko- taj

na- o

vog- o

taj- stva.

- - -

Još

mo ram- pro

go- vo- ri- ti- mi

sti- čno- i

o taj- stve- no.-

Re ka- o- sam da

je vo

da

- - - i krv

bi la- sim

bol- kr

šte- nja

- i

Sa kra- men- ta.

- - -

Sve ta- Cr

kva- je

u te- me- lje- na-

po

ku pe- lji-

pre


poro- đe- nja- i

ob nove- Du

ha- Sve

to

- - ga,

-


to

jest

po

kr šte- nju- i

sa kra- men- tima/- ko

ji- su

i zi- šli- iz

pr

siju- Kri

sto

- - vih.

-

Ta koje iz

svo

ga- bo

ka- Krist

saz da- o- Cr

kvu,-

ka o- što

je iz A

da- mo- va- re

bra

- - -

saz dana- nje

go- va- že

na- E

va.

- - -

U pravo- ra

di- to

ga- i

Pa va- o-

mi sle- ći- na

Kri stov- bok

o

va- ko- svje

do- či:

- - Mi smo od tije

la-

m i r n i j e

nje go- va- i

od

ko sti- ju- nje

go

- - - vih.

-

Ka o- što je

Bog

hti o- iz

A da- mo- va-

re


bra- stvo

ri- ti- že

nu,-

ta ko- nam je i


Krist

iz

svo ga- bo

kada

o- vo

du- i

krv,

po ko

jima- se

ob nav- lja- Cr

kva.

- - -

I

ka o- što

je za

A da- mo- va- sna

Bog o

tvo- ri- o- nje

go- vo-

re bro,-

ta ko- nam je Krist

o dmah- i

za- smr

ti

- -

da o- vo

du- i

krv.

Po gle- daj- te-

na

ko ji- je na

čin-

Krist

po veza- o-

sa

so bom- Cr

kvu,- svo

ju- za

ru

- - - čni- cu.

-

Po gle- daj- te- ka

kvom- nas hra

nom- hra

ni.

- -

Je dna- je is

ta- hra

na-

po

ko joj- se

ra


đa

- - mo

- i hra

ni

- - mo.

-


Ka o- što že

na- po

pri

ro- dnoj- sklo

nosti-

hra ni- svo

je- dije

te- svo

jim- mlije

kom- i

krv lju,

- -

ta ko- i

Krist u

vijek- hra

ni- svo

jom- krv

lju- o

neko

je-

pre


pora- đa- u

sa kra- men- tu- kr

šte- nja.

- -

M

Stankovci (B)POSLJEDNICA ― ŽRTVI VAZMENOJB 6.24.

(ĆA)

Žr

79

tvi

- vaz me- noj

- ne

ka- hva

leda

ju- kr

šća- ni.

-

Ja

ga- njac- ot

ku- pi- ov

ce:

-

ne

vi- ni- Krist

s O cem- iz

mi- ri-

grje šni

- ke.

- Smrt

i

ži vot- u

ču dnom- po

bi- še- se bo

ju:

-

vo

đa- ži

vo- ta- mr

tav,- kra

lju- je- živ

nam.

Re

ci

- nam,

Ma ri

- ja,

-

Fonoteka, CD 4 3

221NOTNI ZAPISI ĆA 2010., TR 2009.

što

si na pu

tu- vi

djela?

- Grob

Kri stavi

djeh- ži

vo- ga:-

i

sla vu- us

kr- slo

- ga;

- an

đe- o- ske- svje

do- ke,- u

brus- i

ha lji- ne.-

Us

kr- snu- o- je Krist

u fa- nje- mo

je:

-

pred

va ma- će i

ći- u Ga

li- le

- ju.

- Zna

mo,

-

da je od mr tvih- Krist

us kr- snu- o- do

i- sta.-

Po

bje- dni- če,-

kra


lju,

-

ti

se smi luj- na ma.- A

men.-

A

le- lu

- ja.

-

Pivači

SLAVLJE SVETACAMARIJANSKE PJESMEMakarska ― Franjevački samostan (L)SVA SI LIPOST, O MARIJO (TOTA PULCHRA)L 7.1.

Pivači.

(TR)

‎ Zbor

Kor.

Izvorni zapis f

b p p p p v pSva si li post, o Ma ri

p- - o.-

vSf

b pva si

pli

p-

ppost, o

p pM

pa ri o.- -

p p p

Sva

80

si li

post,- o

Ma

ri- o.

- Sva si li

post- o

Ma

ri

- o.

-

Pivači

I

po ro- ka- iz

to

- čno- ga- u

te bi- ni

je.

-

Fonoteka, CD 4 4


‎ Zbor

I

po ro- ka- iz

to- čno- ga- u

te bi- ni

je.

-

Pivači

Ti

sla va- si

je

ru

- zo- lim

- ska.

-

‎ Zbor

Ti ve

se- lje- i

zra

- el- sko.

-

Pivači

Ti

di ka- pri

ča- stna- na

roda- na

šeg.

-

‎ Zbor

Ti

od vi- tni- ca- gre

šni

- - ka.

-

Pivači ‎ Zbor

O

Ma ri

- - o.

- O

Ma ri

- - o.

-

Pivači ‎ Zbor

Di vo- pu

na- mu

dro- sti.

- Maj ko- pri

mi

- losti

- va.

-

Pivači ‎ Zbor

Mo li- za

nas.

Pro si- za

nas mi

lost

-

prid


Go spo- dom- I

su

- - kr

- stom.

-

Fonoteka, CD ―


Visovac (V)VISOVAČKA, SLAVNA MATI (PJESMA GOSPI VISOVAČKOJ)V 7.2.

(TR)

81

1. Vi

so- va

- čka,

- slav

na

- ma

ti,

- mi

že leć

- ti

sla

vu

- da

ti,

-

1.

na

po

moć

- te

svi

zo

ve

- mo.

- i

za

maj

ku

- o

bi

- re

- mo.

-

2.

i


za

maj

ku

- o

bi

- re

-

mo.

- -

Split ― Svetište Gospe od Zdravlja (Z)DOBRA MAJKO, NA DOBROME (PJESMA GOSPI OD ZDRAVLJA)Z 7.3.

(TR)

1. Do

82

bra

- maj ko

- na

Do bro

- mu,

-

svi

se

sku

pa

- po

kla

- nja

- mo,

- -

ve

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI TR 2010., ĆA 2010.

li

- čan- stvu

- ču

dnom

- tvo

mu,

-

Fonoteka, CD 4 5


i

smjer

note

po

zdravlja

-

mo,

-

i


smjer

note

po

zdra

- vlja

-

mo!

-

Stankovci (B)GOSPE DRAGA, MAJKO OD ZAVITAB 7.4.

solo

q = 70

(ĆA)

‎ tutti

Go

83

spe- dra

ga,- maj

ko

- od

za vita,- maj

ko

- od

za vita,-

▬▬▬

Go spe- dra

ga,- maj

ko

- od

za vi

- ta.

-

Daj

na rodu- što

od

te be- pi

ta,- što

od

te be- pi

ta,-

▬▬▬

Fonoteka, CD 4 6


Daj

na rodu- što

od

te be- pi

ta,- što

od

te be- pi

ta,-

▬▬▬

daj

na rodu- što

od

te be

- pi

ta.

-


solo

e = 120

Stankovci (B)NASRID SELA CRKVA OD KAMENAB 7.5.

(ĆA)

Na

84

srid

- se

la

- cr

kva

- od ka

me

- na

-

▬▬▬

‎ tutti

cr

kva- od

ka

me

- na,

- na

srid

- se la

- cr

kva- od

G ka

me- na.

-


Fonoteka, CD 4 7


Sa

gra- đe- na

- u

dav na- vri

me- na,

- u

dav na- vri

me

- na,

-

▬▬

sa

gra- đe- na

- u

dav na-

G

vri

me

- na.

G

-


Imotski (M)LITANIJE (LAURETANSKE ― SRCU ISUSOVU ― SVIH SVETIH)M 7.6.

(GL)

‎ Zbor

Go

85 Predvoditelj

spo

- dine,

- smi

luj- se.

Kri ste,

- smi

luj- se.

‎ Zbor

O

Predvoditelj

če,

- ne be- ski- Bo

že,

-

smi

luj

- se na

ma.

-

‎ Zbor

Sve

Predvoditelj

ta- Ma

ri

- jo,

-

mo

li- za

nas.

‎ Zbor

Svi sveci i sveSrce Isusa, Sina

Predvoditelj

Oti-

cace,

--

vjeBo

čno- ga,

žje,--

smimo

lujli

--

sete-

naza

ma.nas.

-

Druga varijanta odgovora - Narod

smi



luj- se na

ma.

- mo li- za

nas.

mo li- te- za

nas.

Fonoteka, CD 4 8

Fonoteka, CD ―

227NOTNI ZAPISI GL 1980., TR 2009.

Makarska ― Franjevački samostan (L)SVETAČKE PJESMEPJESME SVECIMAAKO IŠTEŠ TI ČUDESA (SV. ANTI PADOVANSKOM) L 7.7.

(TR)

1. A

Puk

86

Prvi dan

ko

- - i šteš

- ti

ču

de- sa

-

po krije

- po

- sti

- od ne

be- sa

-

An tu- nu- se

pre

po

- - - ru- či

-

i


k nje

mu- se

ti

pri

lu- či.

-

Makarska ― Franjevački samostan (L) VESELO SLAVEĆ (HIMAN NA VEČRNJI SV. JERONIMA)L 7.8.

(TR)

Izvorni zapis d In festo S. Hieronymi Confess. & Doctor. ad Vesperas hymnusvMa xi

s- mi

s- le to

v-

vce

sle

s- brans

s- ho no

sre-

p+

p+

Ve

Puk

87

se

- lo- sla

već

- bla gdan- ve

li

- ko

- ga

- na

u

- či- te

- lja

-

i


k tom

za šti

- tni

- ka,

- ze

mlja

- se s ne

bom

-

zdru


žu- je- i

pje

va

- pje

sme

- ne

be

- ske.

-

VESELO SLAVEVESELO SLAVEĆ (HIMAN NA VEČERNJI SV. JERONIMA)

Fonoteka, CD ―

Fonoteka, CD ―


ivaoczi.

Pivači

Makarska ― Franjevački samostan (L)O PAŠKALU PUN KRIPOSTI (PISMA SVETOM PAŠKALU BAJLONSKOM)L 7.9.

(TR)

dIzvorni zapispOO Pa

p pPisma Svetomu Pasqualu Baylonu.

psquap

lu pun

p p kri

ppo

sti,

pu

zla

pme

gni, i

pču

dde

u

P

O

88

Pa

ška

- lu- pun

kri

posti,-

u

zla

me

- nji

- i

ču de

- -

sih,

ko ji- di

lić- nam

mi losti,-

‎ Zbor

kra lju- ju- ći- na

ne be- si.-

Daj

nam

po moć- tu

guju- ćim,-

na po

gi- bli- o

vog- svi

ta,-

i

po ni- zno-

Pivači

teb'

zo vu- ćim,-

sva

kom- po

daj- što

tko pi

ta.

- Koj'

s ču dnim-

u da- ra- njem,-

iz

tvog

gre ba- i

pri

li

- ka,-

do ka- zu- ješ- s' vi

šnjim- zna

njem,-

zla

il

do bra-

‎ Zbor Pivači

sva ko li- ka.-

Daj

nam... Sla

va

- O cu- stvo

ri- te- lju,-

229NOTNI ZAPISI TR 2009., ĆA 2010.

spa si- te- lju- Si

nu- di

ka,-

Du hu- Sve

tom-

‎ Zbor

ti


ši- te- lju,-

čast

i

po klon- u

vik- vi

ka.

- Daj

nam...

solo

q = 86

NAPJEVI ZA SPROVODStankovci (B)POSLJEDNICA (DAN OD GNJEVA)B 8.1.

(ĆA)

tutti

89

vaj ne

mi

- lom,

- svijet

će

spr

žit

-

1. Dan

od

gnje va

-

o gnja

- si

lom,

- ve

li

- Da vid- sa

Si

bi- lom.

-

Ko

lik'- tre

pet- tad

će

bi ti,

- ka

da-

su

dac-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI TR 2009., ĆA 2010.

Fonoteka, CD ―


bu de

- si

ti,

- sve

po

tan

- ko

- ra su

- di

- ti.

-

Tru

blja

- ču dan- zvuk

će

da

ti,

- po

grob

ni

- cam-

za je

- ka

- ti,

- si lom- pred

sud

sve sa

bra

- ti.

-

q = 92

Knji

ga

- će

se

o tvo

- ri

- ti,

- pi

sa-

no

- će

sve tu

bi

ti,

- po

čem'

- će

se

sviet su

di

- ti.

-



Fonoteka, CD 4 9


(GL)Bast ― Baška Voda (Š)POSLJEDNICA (U DAN ONAJ) Š 8.2.

Svećenik (prva varijanta) ‎ Zbor

U

90

dan o

naj,- u

dan gnje

va,- o

gnjem

- svijet

će

sav da

sije va,

- sa

Si bi- lom- Da

vid

-

pje

va.

-

Govoreći ― Svi

A men.

- -

Ko lik- strah

će na

sve

pa sti-

ka da- su

dac- s vi

šnjom- vla

sti,- do

đe- pre

trest- ljud

ske- stra

sti.

-

‎ Zbor (druga varijanta ― mješoviti zbor)

U

SopraniAlti

dan

o naj,- u

dan gnje

va,- o

gnjem- svijet

će sav

da

ZBOR

TenoriBasi

sije va,

- sa

Si

bi

- lom- Da

vid

-

pje va.

- A men.

-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ĆA 2010., GL 1967.


Fonoteka, CD ―


Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)PSALAM 51 (50) SMILUJ MI SE, BOŽE (NA SPROVODU)F 8.3.

Antifona

(ŽU)

Kli

91

ktat- će

Go spo- di- nu-

sa tr

- ve

- neko

sti.

-

‎ Ps 50 (51)

Smi luj- mi se, Bo

že,- po

mi lo- sr

- đu- svo

me,

-

(na kraju seponovi Antifona)

po velikom smilovanju izbriši


mo

je

- be

za

- ko- nje!-

Metković, župa sv. Ilije (C)PSALAM 51 (50), SMILUJ SE MENI, BOŽE (I.)(NA SPROVODU)C 8.4

solo

(VO)

‎ Zbor

1. Smi

92

luj

- - se me

ni,

- - Bo

že,

-

po ve likom- mi

lo

- sr

- đu

-

svo

me.

- -

solo ‎ Zbor

2. I

po

mno štvu- po

milo- va

-

nja

- tvo jih,

-

smr sine

prave- dnost

-

mo

ju.

- -

Fonoteka, CD 4 10

233NOTNI ZAPISI ŽU 1983., VO 2004.

solo ‎ Zbor

3. Ve

ćma

- o peri- me

ne- od

ne prave- dno

-

sti

- mo je,

-

i

od

gri ja- mo

jega- o

či- sti

-

me

ne.

-

solo ‎ Zbor

4. Jer

ne prave- dnost- mo

ju- ja

spo

zna- jem

-

i

grij

moj

pro ti- va- me

nije

sva

gda.

-

solo ‎ Zbor

5. Te

bi

sa momu- sa

gri- ših,- zlo

prid

to

bom-

u

či- nih,

-

da

se

o prav- daš- u

go vo- re- njim- tvo

jim

-

i

pri dobi- ješ- ka

da- bu

deš

-

su

di

- ti.

-

solo ‎ Zbor

6. Jer

e to- si i

sti

- nu

- o blju- bi- o,-

ne

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ŽU 1983., VO 2004.

zna- na- i

skro vita- mu

dro- sti- tvo

je,

-


o či- tova- o- si

me

ni.

- -

solo ‎ Zbor

7. O

dvra

- - ti

- li ce- tvo

je- od

gri

ja

- mo jih

-

i

sve

ne prave- dno- sti- mo

je

-

zbri

ši.

-

solo ‎ Zbor

8. Sr

ce

- - či sto- stvo

ri- u

me

ni,

- Bo že,

-

i

duh

i spravan- po

novi- u

nu- tar- nji

-

mo

jih.

-

solo ‎ Zbor

9. Ne

od mr- si- me

ne- od

o

- -

bra za- tvo

jega,-

i Duh Sve ti

- tvoj

ne o dne- si- od

me

ne.

- -

solo ‎ Zbor

10. Vra

ti

- me ni- ve

se- lje- spa

se

- nja

- tvo jega,-


i

du hom- po

glavi- tim- po

tvr

- di

-

me

ne.

-solo ‎ Zbor

11. U

či

- - - ti

- ću

ne prave- dne- u

pu

tin

- - - tvo jim

-

i

o pa- ki-

te bi- će

se o

,

bra

- - - ti

- ti.

-

solo ‎ Zbor

12. Go

spo

- - di

- ne,

- u sne- mo

- -

je

- o tvo- ri- ti- ćeš

i

u sta- mo

ja-

na vi- stit- će hva

lu

-

tvo

ju.

- -solo ‎ Zbor

13. Po

koj

- - vi čni- da

ruj- nji

- -

ma

Go

spo- di- ne,-

i svi tlost-

vi



čna- svi

tla

-

nji

ma.

- - -

Fonoteka, CD 4 11


Metković, župa sv. Ilije (C)PSALAM 51 (50), SMILUJ SE MENI, BOŽE (II.)(NA SPROVODU)C 8.5.

Obradio i harmonizirao: Božo Petrov

(VO)

1. Smiluj se2. Još više operi me / od

SopraniAlti

93

mezlo

čini,-

- na-Bomo

že,ga

--

3. Daj mi da slušam4. Srce čisto stvori / u

TenoriBasi

ZBOR

rame

dostni,

--

iBove

se- lje

že,

-

-

i od grijapo velikom

momi lo- sr

ga

--

ođu

-

či-svosti

-me.me.

-

i uzigrat ćei duh pravi obnovi

kou gru

sti

- po

dini

-

-ma- mo

že

- ne.jim.

--

solo

I

po

mno štvu- smi

lova- nja- svo

- -

‎ Zbor

ga,

T.

B.

zbri

ši

-

zlo

ću

- mo

,

(o)

-

-

solo

ju.

Jer

zlo

čin

-

237

‎ Zbor

svoj

ja po

zna

-

T.

B.jem

- i

grij

moj

pro tiv

-

me

ni

- je va

,

(a)

-

zda.

-

solo

Od

vra

- - - - ti- li

ce- svo

je- od

gri ja-

‎ Zbor

mo

T.

B.jih

- - - - i

sve

o pa- či- ne

-

mo


je

- zbri

,

(i)

-

ši.

-

Tenori

SopraniAlti

Basi

Sumartin (S)PSALAM 51 (50), SMILUJ SE MENI, BOŽES 8.6.

I. napjev ― pjeva se za vrijeme sprovoda u Sumartinu.

(LJS)

94

tuttime

ni,

- Bo

že,

- po

ve liko- mu-

Smi

solo

luj

- se

me

ni,

- Bo

že,

- po

ve liko- mu-

NOTNI ZAPISI VO 2004., LJS 1996. (TR 2009.)

Fonoteka, CD ―


mi

lo- sr

- đu

- svo

me.

-

I

po mno

štvu-

mi

lo- sr

- đu

- svo

me.

-

I

po mno

štvu-

smi lova

-

nja

- svo

ga,

- zbri ši- zlo

ću

- mo

ju.

-

smi lova

-

nja

- svo

ga,

- zbri ši- zlo

ću

- mo

ju.

-

II. napjev ― pjeva se za vrijeme Puta križa u Sumartinu.

Još

vi še- o

peri- me od

zlo či- na- mo

jega-

i

od

grije ha- mo

jega- o

či- sti- me

ne.-

Jer

zlo čin- svoj

ja

po zna- jem-

i

grijeh

moj pro

ti- va- me

nije

svag da.-


III. napjev ― pjeva se za vrijeme procesije od Sumartina prema Selcima na Veliki petak, kod kapele sv. Ante.

Tebi samomeDa se nađeš pravedan u riječima

zgrijesvo

šihjim

--

ii

zlodo

bi

-

predješ- kad

to

bomte

-

suu

či-

de.nih.

-

-

E vo,- bo'

u

zlo ći- za

čet

- je

sam,

-

i u

grije

sima

- zače mene

ma ti

- mo

ja.

-

Tenori

SopraniAlti

Basi

IV. napjev ― pjeva se za vrijeme procesije na Veliki petak kroz mjesto (Sumartin).

e

to- si

i

,

(i)-

sti- nu

- o

-

Jer

e

to

- si

i

,

(i)-

sti- nu

- o

-

,

blju

,

(u)-

bi- - o

-

,

(o),

blju

,

(u)-

bi- - o

-

,

(o),


, ,


skro

vi

- tu

- i

o

taj

- nu

- mu

drost

- svo ju

- o

či

- tova,

-

,

skro

vi

- tu

- i

o

taj

- nu

- mu

drost

- svo ju

- o

či

- tova,

-

,

,

(a)

o si

me

,

(e)-

ni

-

,

(i).

(a)

o si

me

,

(e)-

ni

-

,

(i).

, ,

Po

škro

- - pi

- me

i

zo

- pom- i

,

(i)

Po

škro

- - pi

- me

i

zo

- pom- i

,

(i)

,

o či

- (i)

-

stit

- ću

se,

,

(e)

o či

- (i)

-

stit

- ću

se,

,

(e)

,

241

o

peri

- me

ne

- i

po

stat

- ću bije

-

o

peri

- me

ne

- i

po

stat

- ću bije

-

(e)

lji

-

od snije

ga

- -

,

(a).

(e)

lji

-

od snije

ga

- -

,

(a).


,

Svećenik

Vrgorac (Ž)PSALAM 51 (50), SMILUJ SE MENI, BOŽE(NA SPROVODU)Ž 8.7.

(GR)

Smi

95

luj

- se me

ni,

- Bo že,

-

po

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI LJS 1996., TR 2009., GR 2010.

ve likom-

mi

lo

- sr

- đu

- svo

me.-

NOTNI ZAPISI GR 2010.

Fonoteka, CD 4 12


I

Tenori

f

po mno

štvu

- po

mi

- lova

- (a)

-

-

Basi

ZBOR

f

nja

svo

jih

- - - po

mr

si

-

ne

prave

- dnost- mo

,

(o)

-

ju.

- - - - -

pp


, pp

Makarska ― Franjevački samostan (L)BLAGOSLOVLJEN ― EVANĐEOSKI HVALOSPJEV(NA JUTARNJI) (Lk 1, 68 - 79)L 8.8.

(ČI)

12. Sla11. Da10. Da

2. Po1. Bla

3. Ka

5. Za6. Te7. U8. A9. Da

4. I


96

o

mu,

"

iz

što

"

odi

o

go

va

ti,

bavsve

ska

- - - - - - -

- - - - - - -

-

pru

kle

že

tolje

za

O

be

slov

ba

dije

--

-

-

--

-

ti

nam

nisti

ća

žiš

tve

sjacu

te,

ljen

rom

-

-

--

-

-

-

-

-

-

Fonoteka, CD 4 13

243NOTNI ZAPISI ČI 1982., VO 2004.

12. i Sinu i

6. iz ruke7. i prave

4. dobrotu

1. Gospodin,

9. spoznaju spasenja10. premilosrdnog srca

8. prorok ćeš se Svevi

11. one što sjede u tami i

5. kojom se zakle Abrahamu,

3. na usta svetih proroka svojih2. . . . . . . . . . . .

odvijeka - spasiti nas od neprija

Bog

šnje

sna

dno

Du

Bosje

na

ne

oo

te

- --

-

-

-

-

pri

ci

ro

"

sti

lja

cuma

gu

duga

ga

I

nihu

ja

- -

- -

- -

- -

- -- -

- -

- -

-

-

-

spazra

nanje

Sve

na

"

-

pred

smr

na

zva

na

e

teše

šego

se

to

- -

--

--

-

-

lov,nja,

šim,mu:lja,

tnoj,

njim

ga

ših

vu

mu.

ti

-

-

-

-

-

--

--

-

-

10. po11. da12. Ka

1. što

3. i2. u

4. i5. . . . . . . . . . . . . . . .6. . . . . . . . . . . . . . . .

8. jer9. po

7. . . . . . . . . . . . . . . .


upravi noge naše/

pohodi/

otpuštenju

od ruke sviju/domu Davida,/

sjetiti se Saveza/

ko bijaše na početku,/tako i sada i vazda/ i u vijeke

kojem će nas pohoditi/ Mlado

ćeš ići pred Gospodinom/ da mu

-

i

uslu

"

Sun

sve

vje

ko

ot

ži

pri

da

sve

"

-

grije

ji

ku

ce

će

pra

slu

to

da

na

ko

mo

-

-

-

-

-

-

-

nam

ha

pige

ga

ne

s vi

viš

nas

bez

put

va.

-

-

-

-

-

-

-

svo

svona

strasvo

mr

da

punjisimi

A

-

to

je

je

rod

ho

-

--

--

-

-

----

-

tihaje.

ze;ga,

ga,

ve,

ra.ne,

svoj;

vih,

men.

-

-

-

-

Metković, župa sv. Ilije (C)BLAGOSLOVLJEN ― EVANĐEOSKI HVALOSPJEV(NA JUTARNJI I SPROVODU) (Lk 1, 68 - 79)C 8.9.

solo ‎ Zbor

(VO)

1. Bla

97

go- - slo- vljen- Go

spo- din- Bog

I

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI GR 2008, ČI 1982., VO 2004.

zra- e- lov,

-

jer je po

hodi- o- i

u či- ni- o-

Fonoteka, CD ―


o tku- plje- nje- pu

ka

-

svo

ga.

- -

solo ‎ Zbor

2. I

u zvi- si- o- je

si lu- spa

se

- nja

- na mi

-

u

ku ći- Da

vi- da- slu

ge

-

svo

ga.

-

solo ‎ Zbor

3. Ka

ko

- je

go vo- ri- o- po

u

stin

- sve tih,

-

ko ji- su od vi

ka,- pro

ro- ka

-

nje

go

- vih.

-

solo ‎ Zbor

4. Spa

se- - nje- od

ne prija- te

-

lja

- na ših

-

i

od

ru ke- svih

ko ji- ne

na vidi- še

-

nas.

solo ‎ Zbor

5. Da

u či- ni- mi

lo- sr- đe- s o

ci

- ma

- na

ši- min

-

i

spo mene- se za

kona

- svo

ga

-

sve

to

- ga.

-


solo ‎ Zbor

6. Za

kle- - - tvu- ko

jom- se za

kle-

A bra- mu- o

cu

- - - na

še- mu,

-

da

će

da ti- se

be

-

na

mi.

- -

solo ‎ Zbor

7. Da

bez

stra ha- u

ru ke- ne

prija-

-

te lja- na

ših- o

slo

- - bo

- đe- ni

-

slu

ži- mo

-

nje

mu.

- -

solo ‎ Zbor

8. U

sve

(zabuna)(nedostaje: nji)

ti

- i

pra

vdi

- - - prid

njin,

po

sve

dne

ve

-

na

še.

- -

solo ‎ Zbor

9. Da


ti

- - na

zna nje- spa

se- nja- pu

- -

ku

- nje

go- vu

-

na

ot pu- šte- nje- gri

ja

-

nji

ho

- vih.

-


solo ‎ Zbor

10. Pro

svi- - tli- o

neko

ji- u

tmi nami-

u(umjesto: u sjeni)

si nu- smr

ti

- si de,

-

da

u pravi- ti

-

no

ge

- na

še- na

put

mi

ra.

- -

solo ‎ Zbor

11. Po

koj

- vi čni- da

ruj- nji

ma,

- Go spo- di- ne-

i


svi tlost- vi

čna- svi

t'la

-

nji

ma.

- -

Vrgorac (Ž)BLAGOSLOVLJEN ― EVANĐEOSKI HVALOSPJEV(NA SPROVODU) (Lk 1, 68 - 79)Ž 8.10.

solo

(GR)

Bla

98

go- - slo- vljen- Go

spo- din- Bog

I

-

zra

- e- lov,

-

jer

po hodi- i

ot ku- pi- puk

svoj.

Fonoteka, CD 4 14


I

Tenori

f

uz

vi

- si

- si

lu

-

spa

,

(a)

-

se-

-

ZBOR

Basi f ,

nja

,

na

mi

- - �u

ku

ći

- Da

vi

- da

-

,

di

ti- ća

- svo

(o)

-

ga.

- - - - - -

pp

pp

solo

Ka ko

- je

go vo- ri- o- kroz

u sta- sve

tih-

pro

ro

- ka- svo

jih,

-

ko ji- su od

vije

ka.-

‎ Zbor

Spa

f

se

- nje

- od

ne

prija

- te

- - (e)

-

-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI VO 2004., GR 2008.

f


lja

na

ših

- - i

od

ru ku- svih

ko ji- ne na

vidi- še

- (e)

nam.

pp3

3

3

3

pp

3

3

3

3

solo

Da u

či- ni- mi

lo- sr- đe- o

ci

- ma- na

šim

-

i

spo mene- se za

vita- svo

ga

- sve toga.-

‎ Zbor

Za

f

kle

- tvom

- s ko jom- se za

kle- o- A

bra- mu

- o

3

3

3

3-

f

3

3

3

3

(o)

cu

- -

na

še- - - mu

-


da

će

se be- da

tina

(a)

-

mi.

- - - -

pp

pp

solo

Da bez

stra ha- od

ne prija- te- lja- na

ših-

o slo- bo- đe- ni-

slu ži- mo- nje

mu.

-

‎ Zbor

U

f

sve ti

- nji

- i

prav

,

(a)

-

di

-

pred

f ,

njim

po

sve

dne ve- na

(a)

-

- - - - še.

pp

pp

solo

A ti,

di te,- zvat

ćeš se pro

rok

- Sve vi

- šnje- ga

-

jer


ćeš

i ći- na

prid- pred

li cem- Go

spo- dnjim-


da

pri pra- viš- pu

te

- nje go- ve.-

‎ Zbor

Za

f

da tina

zna

nje

- spa

se- nja

- pu

,

(u)

-

- -

ff ,

ku

-

nje

go

- - vu

- na

ot pu- šte-

-

nje

gri

ja

- nji

(i)

-

ho

- - - vih.

-

solo

Po du

bo- kom- mi

lo- sr- đu- Bo

ga

- na še

- ga

-

po

ko jem- nas je

po ho

- di- o

- Is

tok

- s vi sine.-

‎ Zbor

Da

f

pro svi

- tli

- o neko

ji- u tmi

nama- i

o

sinju-

3

3

3

3

f

3

3

3

3

251

smr

,

(m)

-

ti

-

si

de

- - da

u

pravi

-

,

no ge- na

še- na

put mi

(i)

-

ra.

- - - -

pp


pp

Sinj (K)OSLOBODI ME, GOSPODINE (NA ODRJEŠENJU MRTVIH)K 8.11.

‎ Zbor

(ČI)

O

99

slo- bo- dime,

Go spo

- de,

- od smr

ti

-

vje čne,

-

u dan

o naj

- stra šni,

- kad se

sta nu

- kre

ta

- ti

- ne be

- sa-

Ø

i

ze mlja,

- dok bu

deš

- do la

- zi

- o

- su

diti

- svijet

o gnjem.

-

Svećenik

Uzdrhtao sam ja i

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI GR 2008., ČI 1982.

stra

šim- se

dok dolazi pretresanje

i

bu

du- ća

- sr

džba.

-


Fonoteka, CD 4 15


‎ Zbor

Kad se

sta nu

- kre

ta

- tine

be

- sa- i

ze mlja.

-

Svećnik

Dan

o naj,- dan

sr džbe,- bije

de- i

ne volje,-

‎ Zbor

dan ve

lik- i vr

lo

- go

rak.

- Dok bu

deš

- do

la

- zi- o

-

Svećnik

su

diti

- svijet

o gnjem.

- Po koj- vje

čni- da

ruj- mu,

D.C. al Ø poi

dal ØØ al Fine

Go spo- di- ne,-

i

svje tlost- vje

čna- svje

tli- la-

nje mu.

-

ØØ Svećenik ‎ Zbor

Go spo- di- ne,- smi

luj- se.


luj- se.

Svećenik ‎ Zbor Svećenik

Kri ste,- smi luj- se.

Kri

ste,- smi luj- se.

O

če- naš...

Nastavak molitveOčenaša govore vjernici, dok svećenik škropi pokojnika. Nakon toga svećenik nastavi:

Svećnik ‎ Zbor

I ne u- ve- di- nas

u

na

past,

- ne go- iz

ba- vi- nas

od

zla.

Svećnik ‎ Zbor

Od

vra ta- pa

kle- nih-

iz ba- vi,- Go

spo- di- ne,- du

šu- nje

go- vu.-

Svećnik ‎ Zbor

Po či- va- o- u mi

ru.

- A

men.

-


Svećnik

Go spo- di- ne,- u

sli- ši- mo

li- tvu- mo

ju.

-

‎ Zbor

I

va paj- moj

k te bi- da do

đe.

-

Svećnik ‎ Zbor Fine

Go


spo- din- s va

ma.

- I

s du hom- tvo

jim.

-

(attacca; nastavlja svećenik)

Sinj (K)MOLITVA NA ODRJEŠENJU MRTVIHK 8.12.

Svećnik

(ČI)

Po

100

moli- mo- se.

Pre poru- ču- je- mo- ti, Go

spo- di- ne,- du

šu-

slu ge- tvo

ga ( ? )- da

u mrijev- ši- svije

tute

bi- ži

vi,

-

a

grije he- što

ih je po

ljud skoj- sla

bo- sti- po

či- ni- o,-

ti


o prosti- pre

milo- sr- dnom- svo

jom- do

bro- tom.-

Po


Nakon toga svećenik škropi pokojnika blagoslovljenom vodom i govori: Duša njegova i duše svih vjernih mrtvih po milosrđu Božjem počivale u miru. Svi odgovore: Amen.

Kri stu- Go

spo- di- nu- na

še- mu.-

A

men.

-

Fonoteka, CD ―

Fonoteka, CD ―


Tučepi (T)OSLOBODI ME, GOSPODINE (NA ODRJEŠENJU MRTVIH)T 8.13.

‎ Zbor

(ČI)

O

101

slo- bo- dime,

Go

spo- di

- ne,

- od

smr ti

- vje čne,

- u dan

o naj

- stra šni,

- kad

se

bu

du-

kre

ta- la

- ne

be

- - sa

- i ze

mlja,

-

Ø

ka

da

- pri

đeš

- su

di

- ti

- svijet o

gnjem.

-

Svećnik

Uz drh- ta- o- sam ja

i

stra šim- se,

dok do

la- zi- pre

tre- sa- nje- i

bu du- ća- sr

džba.

-

‎ Zbor

Kad

se

bu du

- kre

ta- la

- ne

be

- sa

- i ze

mlja.

-

Svećnik

Dan

o naj,- dan

sr

džbe,- bije

de- i

ne volje,-

dan ve

lik- i

go rak

-

ja ko.

-

255

‎ Zbor

Ka da- pri

đeš

- su

di

- ti- svijet

o gnjem.

-

Svećnik

Po koj- vje

čni- da

ruj- im, Go

spo- di- ne,-

D.C. al Øpoi dal ØØ al Fine

svje tlost

- vje čna- svje

tli- la

- nji

ma.

-

ØØ Svećenik ‎ Zbor


luj- se.

Kri ste,- smi

luj- se.

‎ Zbor Svećnik Fine

Go


spo

- di

- ne,- smi

luj- se.

O

če- naš... (nastavak molitve govore

vjernici dok svećenik škropi pokojnika:)

Vrgorac (Ž)OSLOBODI ME, GOSPODE (NA ODRJEŠENJU MRTVIH)Ž 8.14.

Svećenik

(GR)

O

(102)

slo- bo- dime,

Go spo

- de,

-

od

Tenori

smr

ti

- vi

čne,

- u dan o ni

-

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ČI 1982., GR 2008.

Basi

ZBOR

NOTNI ZAPISI ČI 1982., GR 2008.

Fonoteka, CD ―


stra

ho

- vi

- ti,

- gor ki

- mno

go.

- Kad

ne be

-

sa

- -

ga

nu

- ti

- se

bu du- i

ze

mlja.

- Ka da-

do

đeš

- - su

diti

- svit

po

o

gnju.

-

Svećenik

Uz drh- ta- o- sam

ja i

stra šim- se,

dok

do la- zi-

pre tre- sa- nje

- i bu du

- ća

- sr džba.

-

‎ Zbor

Kad

ne be

-

sa

- ga

nu

- ti

- se

bu du

- i

ze

mlja.

-

Svećenik

Dan

o naj,- dan

sr džbe,- bi

de- i

ne volje,-

dan

ve lik- i

go

rak

- ja ko.

-


‎ Zbor

Ka

dado

đeš

- su

di

- ti

- svit

po

o

gnju.

-

Svećenik

Po koj- vje

čni- da

ruj- im, Go

spo- di- ne,-

‎ Zbor

i

svi tlost

- vi

čna- svi

tli

- la

- nji

ma.

(*)

-

Svećenik ‎ Zbor


luj- se.

Kri ste,

- smi luj

- se.

Svećenik


luj- se.

O

če- naš.

(nastavak molitve govore vjernici dok svećenik škropi pokojnika. Nakon toga svećenik nastavi:)

Svećenik

I

ne u- ve- di- nas u

na

past,

-

Tenori

ZBOR

da

iz ba- vi- nas

od

zla,

zla.


Basi


Svećenik

Od

vra

ta

- pa

kle

- nih.

-

Tenori

ZBOR

o slo- bo- di,- Go

spo- di- ne,-

Basi

du

še

- nji

ho- ve.

-

Ovdje su pjevači zbog zamora bili intonativno nesigurni.

Svećenik

Po

či

- va

- li

- u mi

ru.

-

Tenori

ZBOR

A

men.

- -

Basi

Svećenik

Go spo- di- ne,- u

sli- ši- mo

li- tvu- mo

ju.

-

‎ Zbor

va paj- moj

te bi- da

pri

đe.

-

I

259

Svećenik

Go

spo

- din

u s p o r e n o

- s va ma.

- u s p o r e n o

Tenori

ZBOR

I

s du

hom

- tvo

jim.

-


Basi

Metković, župa sv. Ilije (C)OSLOBODI ME, GOSPODINE (NA ODRJEŠENJU MRTVIH)C 8.15.

Svećenik

(VO)

O

103

slo- bo- dime

ne,- Go

spo

- -

dine,

-

‎ Zbor

od

smr

ti

- vi

čne,

- na dan

o ni- tvoj

pre te- ški,

-

ka

da

- se

i

ma- ju

- kre

ća

- ti

- ne be- sa-

i

ze mlja,

-

do čim

- bu

deš

- do

ći

-

Ø

su


di

- - ti- svit

o gnjem.

-

NOTNI ZAPISI VO 2004.

Fonoteka, CD 4 16


Svećenik

Uz drh- ta- o- sam ja

i

stra šim- se

dok

do la- zi- pre

tre- sa- nje- i

bu du- ća-

‎ Zbor

sr

džba.

- Ka

da

- - se

i

ma

- ju

- kre

-

ća

- ti

- ne be- sa- i

ze mlja.

-

Svećenik

Dan

o naj,- dan

sr

džbe,- bije

de- i

ne volje,-

dan

ve lik- i

go

rak

-

ja

ko.

-

‎ Zbor

Do čim

- bu

deš- do

ći,

-

su

di

- - ti

- svit

o

gnjem.

-

Svećenik

Po koj- vje

čni- da

ruj- nji

ma,- Go

spo- di- ne,-

261

i

svje tlost- vje

čna- svije

tli- la-

nji

ma.

-

(ponovi se odpočetka do znaka, a zatim svećenik nastavi:)

Svećenik ‎ Zbor

Go

spo- di- ne,- smi

luj- se.

Kri ste- smi

luj- se.

Svećenik sporije - - - - - - - - -

Go


spo- di- ne,- smi

luj- se.

O

če- naš,

(nastavak molitveOčenaša govore vjernici dok svećeni škropi pokojnika)

Bast ― Baška Voda (Š)IZBAVI ME, GOSPODINE (NA ODRJEŠENJU MRTVIH)Š 8.16.

Svećenik

(GL)

‎ Zbor

Iz

104

ba

- vi- me,

Go

spo- di

- ne,

- od smr

ti

- vje čne,

-

u dan

o naj

- stra šni,

- kad se

po

tre- su

- ne

-

be


- sa

- i

ze mlja,

- ka

da

- do đeš

- - -


Fonoteka, CD 4 17


Ø

su di

- - - ti svije

- tu

- - o gnjem.

-

Svećenik

Za tre- pe- tah- ja

i bo

jim- se

od is

tra- ge- što

do la- zi-

‎ Zbor

i

bu du- će-

sr

džbe.

- Kad se

po

tre

- su

- ne

-

Svećenik

be- sa

- i

ze mlja.

- Dan

o naj,- dan

sr džbe,- ne

volje- i

bije de,

-

‎ Zbor

dan ve

lik- i

vr

lo

- go rak.

- Ka dado

- -

đeš

su

di

- - ti

- svije tu

- - o gnjem.

-

Svećenik

Po koj- vje

čni- da

ruj- im, Go

spo- di- ne-

i svje

tlost- vje

čna- svje

tli- la-

nji ma.

-

(ponovi se od početkado znaka, a zatimsvećenik nastavi:)




luj- se.

Kri ste,- smi

luj

- se.

Svećenik Svećenik (druga varijanta)


luj- se.


luj- se.

‎ Zbor Svećenik

Kri ste,- smi

luj- se.

Go spo- di- ne,-

smi

luj- se.

(Slijedi molitvaOčenaša kojugovore vjernicidok svećenikškropi pokojnika.Nakon togasvećenik nastavi:)


I

ne u- ve- di- nas

u

na past,

- ne go- iz

ba- vi- nas

od

zla.

Svećenik (druga varijanta) ‎ Zbor

I

ne

u

- ve

- di

- nas

u

na past,

-

ne

go

- iz

ba

- vi

- na od

zla.

Svećenik ‎ Zbor

Od

vra ta- pa

kle- nih,-

iz

ba- vi,- Go

spo- di- ne-

Svećenik u s p o r e n o ‎ Zbor

du



še- nji

ho- ve.-

Po či- vali- u

mi

ru.

- A men.

-

Fonoteka, CD ―


Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)POMOZITE, SVECI BOŽJI (NA SPROVODU)F 8.17.

Svećenik/Pjevač

(ŽU)

‎ Zbor

Po

105

mo- zi- te,- sve

ci- Bo

žji,

- u

su sret

- i zi- đi- te,-

an đe- li- Go

spo- dnji:-

pri

mi- te

- du šu- nje

nje

gozi

--

vu:nu:

--

po ne- si- te- je

pred

li ce- Sve

vi- šnje- ga.-

Svećenik/Pjevač

Pri mi- o- te Krist

ko ji- te je po

zva- o-

i u

kri lo-

A bra- ha- mo- vo- an

đe- li- te

po veli.-

‎ Zbor

Pri

mi

- te

- du šu- nje

nje zigo-

- nu:vu:

--

po ne- si- te- je

pred li ce-

Svećenik/Pjevač

Sve vi- šnje- ga.-

Po koj- vje

čni- da

ruj-joj,mu,

Go spo- di- ne:-

i

svje tlost- vje

čna

- svjet li- la- mu.

joj.

‎ Zbor

Po


ne- si- te- je

pred

li ce- Sve

vi- šnje- ga.-

Fonoteka, CD 4 18

265NOTNI ZAPISI ŽU 1983., GR 2009.

Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (F)U RAJ POVELI TE ANĐELI (NA SPROVODU)F 8.18.

(ŽU)

Svećenik/Pjevač

U

106

raj

po veli- te- an

đe- li,-

‎ Zbor

na do

la- sku- tvo

jem

- pri mili- te mu

če- nici-

i

od veli- te

u

sve ti- grad

Je

ru- za- lem.-

Zbor

an đe- o- ski-

te pri

mi- o,-

i

ti

s La za- rom-

ne


koć- u

bo- gim-

po koj- vje

čni- i

i

mama

--

o.la.

--

Puk

Široko i uzbuđeno

HVALOSPJEVI NA KRAJU MISEOtok (I)BUDI HVALJENOI 9.1.

(GR)

Bu

107

di- hva

lje- no

- po

sve vri

me,

- I

su- sa-

i

Ma

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ŽU 1983., GR 2009.

rije- i

Jo si- pa- sla

vno

- i

me.

-

Fonoteka, CD 4 19


I

su- sa-

i

Ma rije- i

Jo si- pa-

sla

vno

- i

me.

- Ti

se

smi luj,

- ti

nam

pro

sti-

što

sa

gri- š'mo

-

od

mla

dosti.

-

(druga varijanta završetka)

od mla

dosti.- A

men.

-

ZBOR/Puk

BUDI HVALJENOOtok (I)(Varijanta za mješoviti zbor)

Harmonizirao: fra Stipica Grgat

Bu

SopraniAlti

Puk pjeva melodiju soprana i alta.

di- hva

lje- no

- po

sve vri

me,

- I

su- sa-

i

TenoriBasi

Ma rije- i

Jo si- pa- sla

vno

- i

me.

-


I

su- sa-

i

Ma rije- i

Jo si- pa-

sla

vno

- i

me.

- Ti

se

smi luj,

- ti

nam

pro

sti-

što

sa

gri- š'mo

-

od

mla

dosti.

-

(druga varijanta završetka)

od mla

dosti.- A

men.

-


*

Bu


) Drugačija mogućnost zapisa: di- hva lje- no

- po

sve vri

me

-

Fonoteka, CD 4 20


Puk

(ŽU)Hrvace (J)BUDI HVALJENOJ 9.2.

Mirno

Bu

108

di

- hva

lje

- no

- po

sve

vri

me

- I

su

- -

sa

i

Ma

r'je,

- Jo

si- pa

- slav

no

-

Ma(poneki pjevači u zboru)

r'je

- i

i

me.

- I

su

- sa

- i

Ma

r'je,

- Jo

si- pa

-

slav

no

-

i

me.

- Ti

se

smi

luj,

- ti

nam pro

sti

-

što


sa

grije

- ši- smo

- od

mla

do

- sti.

- A men.

-

Puk

Čvrljevo (H)BUDI HVALJENOH 9.3.

(ČI)

Bu

109

di

- hva lje

- no

- po

sve

- vri me

- I

su- sa

- i Ma

rije-

i Jo si- pa- slav

no

- I me.

- I

su- sa

- i Ma rije-

Fonoteka, CD ―

269NOTNI ZAPISI ŽU 1985., ČI 2010.

i Jo si- pa- slav

no

- I me.

- Bu di

- hva

lje- no

- po

sve

- vri me

-

I

su

- sa

- i Ma rije- i

Jo si- pa-

slav no

- i me.

-

Bu

di- hva

lje

- no

- po

sve- vri

me

- I

su- sa

-

i

Ma rije,- i

Jo si- pa

- slav no

- i

me.

-

I

su- sa

- i Ma

rije- i

Jo si- pa

- slav no

- i me.

-

Bu di

- hva

lje- no

- po

sve

- vri me

- I

su- sa

- i

Ma rije- i

Jo si- pa

- slav no

- i me.

-

Bu

di- hva

lje

- no

- po

sve- vri

me

- I

su- sa

- i

Ma rije- i

Jo si- pa

- slav no

- i me.

- Ti

se

- smi luj,

-

ti

NAPJEVI ― NOTNI ZAPISI ŽU 1985., ČI 2010.


nam

pro sti

- što

sa

gri'- šmo

- od

mla

dosti.

- A men.

-

Fonoteka, CD ―


Stankovci (B)BUDI HVALJ'NO PO SVE VRIMEB 9.4.

q = 65

Zbor I

(ĆA)

110

po

sve- vri me,

- I su- sa- i

Ma rije,-

Bu

di

- hvalj'

no

-

Zbor II

Jo si- pa-

slav

no- i me.

- Bu

di- hvalj' no

- po

sve vri me

-

I su- sa- i

Ma rije,

- Jo si- pa

-

slav

no

- i me.

-

Zbor I i II

Ti

se smi luj,

- ti

nam pro sti

- što

sa grije'š- mo

- pro

sti.- A

men.

-



Fonoteka, CD 4 21

271NOTNI ZAPISI ĆA 2010., 2008.

Široko i svečano

Lišane (A)BUDI HVALJENO, TI SE SMILUJSRCE ISUSOVO, SRCE MARIJINOA 9.5.

Zbor I

(ĆA)

Ženski glasovi

111

hva

lje- no

- po

sve- vri

me

-

Bu

Počimatelj di- hva

lje

- no

- po

sve

- vri

me

-

Muški glasovi O

R

I

su

- sa,

- i

Ma rije,- i

Jo si- pa-

sla

vno

- i me.

-

I

su

- sa,

- i

Ma rije- i

Jo si- pa,-

sla

vno

- i me.

-

Zbor II

hva

lje

- no- po

sve- vri

me

-

Bu

di- hva

lje

- no

- po

sve

- vri

me

-

O

R


I

su

- sa,

- i

Ma rije- i

Jo si- pa,-

sla

vno

- i me.

-

I

su

- sa

- i

Ma rije- i

Jo si- pa-

sla

vno

- i me.

-

Zbor I i II

smi luj

- ti

nam

pro sti

- što

sa griješ'

- mo

- u

mla dosti.- A

men.

-

Ti

se smi

luj

- ti

nam

pro sti

- što

sa

griješ'

- mo

- u

mla dosti.- A

men.

-

SRCE ISUSOVO, SRCE MARIJINO

Zbor I

ce

I

(Ma

suri

-

- jiso

--

vo,no,)

--

u že- že- no- u

lju ba

- -

Sr

ce

- I

(Ma

suri

--

soji

--

vo,no,)

--

u že- že- no- u

lju ba

- -



vi

na

šoj

- -

ra že- ži- sr

ce- na

še

- u lju

ba

- -

vi

na

šoj

- - ra

že- ži- sr

ce- na

še

- u lju

ba

-

-

Zbor II

vi

svo

joj.

-

¯ ce

I

(Masuri

-- ji

so--

vo,no,)-

-

u že- že- no-

vi

svo

joj.

- Sr ce

- I

(Masuri

--

soji

--

vo,no,)

--

u že- že- no-

lju

ba

-

vina

šoj

-

ra že- ži- sr

ce- na

še

- u

lju

ba

- vina

šoj

- ra

že- ži- sr

ce- na

še

- u


lju

ba

- vi- svo

joj.

- - -

lju

ba

- vi- svo

joj.

- - -



Fonoteka, CD 4 22

IV. AnALIzE I nAPOmEnE

277AnALIzE I nAPOmEnE

A 1.1.

Analize i napomene (GR)

Napomene: Pri kraju napjeva zbor je bio intonativno nesiguran.

1Upotrijebljeni tonovi:

2.Tenori i Ženski glasovi

1.Tenori

Završni ton

A 1.2.

2

Upotrijebljeni tonovi: Završni ton

A 1.3.

Napomene: 1) Ovu Misu puk iz Lišana Ostrovičkih naziva Lišanska misa. Mi ćemo, međutim, radije koristiti termin Misa iz Lišana Ostrovičkih. 2) U cijeloj Misi iz Lišana Ostrovičkih mogu se na nekim mjestima uočiti kraća ritmička odstupanja, ako se usporedi notne i tonske zapise. Razlog je, što pjevači svaki put kad ponavljaju dotičnu melodiju, pjevaju nešto drugačije nego prethodni put. 3) U Lišanima Ostrovičkim, kao i u Stankovcima, umjesto naziva "Zbor" upotrebljava se termin "desna strana" ― "liva strana."

3Upotrijebljeni tonovi:

2. Tenori i Ženski glasovi

1. Tenori i Počimatelj

Završni ton

A 1.4.

4Upotrijebljeni tonovi:Svećenik


1. Tenori

Završni ton

A 1.5.

5Upotrijebljeni tonovi:Svećenik


1. Tenori

Završni ton

A 1.6.

6Upotrijebljeni tonovi:2. Tenori i Ženski glasovi


Završni ton

A 1.7.

7Upotrijebljeni tonovi:2. Tenori i Ženski glasovi

1. Tenori

Završni ton


B 1.1.

Napomene: Isto kao i kod Mise iz Lišana, puk iz Stankovaca naziva ovu misu Stankovačka misa. Mi ćemo radije upotrebljavati naziv Misa iz Stankovaca. Dalje vidi Analize i Napomene br. 3.

Upotrijebljeni tonovi:Solist u zboru

8

Basi i Ženski glasovi

Tenori

Završni ton

B 1.2.


9 Basi i Ženski glasovi Tenori

Završni ton

B 1.3.

Upotrijebljeni tonovi:10

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton

B 1.4.

Napomene: Intonacija svećenika bila je nesigurna.

Upotrijebljeni tonovi:Svećenik

11

Basi

Tenori Ženski glasovi Završni ton

B 1.5.

Upotrijebljeni tonovi:

12

Završni ton

B 1.6.

Upotrijebljeni tonovi:Basi i Ženski glasovi

13

Tenori Završni ton

B 1.7.


14

Tenori Završni ton

C 1.1.

Napomene: Termin ― Muški i ženski pjevači ― odnosi se na sve nazočne.


15

Basi

2. Tenori i Alti

1. Tenori i Soprani

Završni ton


C 1.2.


16

Basi

2. Tenori i Alti

1. Tenori i Soprani

Tonika

C 1.3.


17

Donja dionica

Gornja dionica

Tonika

Č 1.1.

Napomene: 1) Simbol Č predstavlja napjeve iz šireg područja makarskog samostana. 2) Misu je zapisao fra Ivan Glibotić, a redigirao Joško Ćaleta. 3) U zapisu fra Ivana Glibotića mjera je 4/4, dok je u redigiranom zapisu ritam slobodan.


Donji glas

Gornji glas

Tonika

Č 1.2.

Napomene: Mjera je u ovom napjevu kod fra Ivana Glibotića jednim dijelom 4/4, a jednim dijelom ritam je slobodan.

Upotrijebljeni tonovi:Donji glas

19

Gornji glas

Tonika

Č 1.3.

Napomene: Kod fra Ivana Glibotića ritam je u ovom napjevu slobodan.

Upotrijebljeni tonovi: Donji glas20

Gornji glas

Tonika

Č 1.4.

Napomene: Kod fra Ivana Glibotića mjera je u ovom napjevu 4/4.


Gornji glas

Tonika

Č 1.5.

Napomene: Kod fra Ivana Glibotića ritam je u ovom napjevu slobodan.


Gornja glas

Tonika

D 1.1.


23

Zbor-Puk

Tonika


D 1.2.


24

Zbor-Puk

Tonika

D 1.3.


25

Zbor-Puk

Tonika

D 1.4.


26

Zbor-Puk

Tonika

E 1.1.

Napomene: Misu je zapisao fra Mile Čirko 1975. godine.

Upotrijebljeni tonovi:Donja dionica

27

Gornja dionica

Završni ton

E 1.2.

Napomene: Naziv "Zbor" odnosi se na sve nazočne.


28

Gornja dionica

Završni ton

E 1.3.


29

Gornja dionica

Završni ton

E 1.4.


30

Gornja dionica

Tonika

E 1.5.


31

Gornja dionica

Tonika


F 2.1.

Napomene: Ovaj se je napjev redovito pjevao na misama za mrtve.


32

Završni ton

F 2.2.1. - 2.2.6.

Upotrijebljeni tonovi: (2.2.1.-2.)

33

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi: (2.2.3.)

Završni ton


Završni ton


Završni ton


Završni ton

A 3.1.


34

Tenori i Počimatelj

Završni ton

A 3.2.


35

Tenori i Počimatelj

Završni ton

B 3.3.

Upotrijebljeni tonovi:Basi

36

Ženski glasovi

Tenori

Završni ton

B 3.4.

Upotrijebljeni tonovi:Basi

37

Ženski glasovi

Tenori

Završni ton

H 3.5.


38

Završni ton


G 3.6.

Napomene: 1) Melodija ovog napjeva identična je s napjevom Veseli se Majko Božja, a potpisan je novi tekst (kontrafaktura). 2) Ritam je augmentiran.

Upotrijebljeni tonovi: 39

Tonika

F 4.1.1. - 4.1.7.

Napomene: U sve vrime godišća, iz Sinja (K 4.1.2.) i Makarske (L 4.1.4.) transkribiran je iz knjige U se vrime godišća, ur. Izak Špralja, Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika, Zagreb, 2005.

Upotrijebljeni tonovi: (H 4.1.1.)

40

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi:(K 4.1.2.)

Tonika

Napomene: Napjev je zapisao Vladoje Bersa, a nalazi se u Zbirka narodnih popievaka (iz Dalmacije), broj 142, Zagreb, 1944. Tiskara M. Šuflaja.

Upotrijebljeni tonovi:(L 4.1.3.)

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi:(M 4.1.4.)

Tonika

Upotrijebljeni tonovi:(N 4.1.5.)

Tonika

Napomene: 1) Koliko nam je poznato, Mato Lešćan (1936. ― 1991.) je prvi zapisivač ovoga napjeva. 2) Mjera je kod Lešćana 2+4/4. 3) Napjev je tiskan u pjesmarici Slavimo Boga, br. 204, Verlag Josef Knecht, Frankfurt am Main, 1982.

Upotrijebljeni tonovi:(P 4.1.6.)

Završni ton

A 4.2.

Napomene: Melodija je u dionici počimatelja i prvog tenora.

Upotrijebljeni tonovi:2. Tenori

41

1. Tenori

Počimatelj

Završni ton ― Počimatelj

Ženski glasovi

Završni ton 2.Tenorii Ženski glasovi

A 4.3.

Napomene: Melodija je u dionici počimatelja i prvog tenora.

Upotrijebljeni tonovi:2. Tenori

42


Završni ton

Ženski glasovi

Završni ton 2. Tenori i Ž. gl.


R 4.4.

Napomene: Zbor je podijeljen u dvije grupe muškaraca i žena različite dobi, koji stoje ispred oltara te pjevaju naizmjenično. No, običaj je da u tim krajevima u pjevanju sudjeluje cijela crkva.


43

Donji Muški i Ženski glasovi

Počimatelj i gornji Muški glasovi

Završni ton

L 4.5.

Napomene: U ovom napjevu primijenjen je princip kontrafakture. Naime, na melodiju božićne pjesme U se vrime godišta umetnut je novi tekst: Spavaj, spavaj, Ditiću


Tonika

F 4.6.


45

Gornja dionica

Završni ton

G 4.7.

Napomene: Vidi: Napomene br. 39. 1)


Tonika

K 4.8.

Napomene: Napjev Ovoga vrimena objavio je fra Ivan Glibotić u zbirci Pjevajmo, braćo kršćani, Makarska, 1967. I. izdanje; Sumartin, 1968. II. izdanje; Sumartin, 1976. III. izdanje.


47

Gornja dionica

Tonika

B 4.9.


48

Basi i Ženski glasovi

Tenori

Tonika

F 5.1.


Upotrijebljeni tonovi:Predvoditelj i odgovor puka

49

Tonika

Donja dionica

Gornja dionica

Tonika


S 5.2.

Napomene: 1) Na CD- u smo koristili postojeću snimku iz 1996 . godine. Nažalost, unatoč svim nastojanjima nije postignuta veća kakvoća zvuka. 2) Naziv "Zbor" odnosi se na sve nazočne.

Upotrijebljeni tonovi:Predvoditelj i odgovor puka

50

Tonika

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton

M 5.3.


Upotrijebljeni tonovi:Predvoditelj, odgovor puka i Basi

51

Tonika

Donja dionica

Gornja dionica

Tonika

K 5.4.

Napomene: Napjev se tradicionalno pjevao u sinjskom svetištu prije korizmenih propovijedi i na Uskrsni ponedjeljak, nakon blagoslova s križem.


52

Gornja dionica

Završni ton

S 5.5.


53

Basi

2. Tenori

1. Tenori

Završni ton

R 5.6.

Napomene: Pojedini glasovi u zboru i u crkvi izvode ovaj napjev na istom tonu (na donjoj kvarti).


54

Donji Muški i Ženski glasovi

Gornji Muški glasovi

Poneki glas u zboru i u crkvi

Završni ton

Završni ton

C 5.7.


55

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton

S 6.1.

Napomene: Antifona i psalam pjevaju se na istu melodiju. Hosana je u dvoglasju.


56

Gornja dionica

Tonika


S 6.2.


57

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi: ZborBasi

Tenori

Soprani

Alti

Završni ton

S 6.3.


Završni ton

C 6.4.


59

Završni ton

S 6.5.

Napomene: Čitav spjev ima 156 stihova, od kojih su pjevači otpjevali samo jedan dio. Ostali dio teksta donesen je u cijelosti. Vidi: Tekstovi napjeva.


60

Basi

2. Tenori i Alti

1. Tenori i Soprani

Završni ton

Š D T 6.6.1.2.3.

Upotrijebljeni tonovi:Solist u zboru(Š 6.6.1)

61

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi:Solist u zboru(Š 2. varijanta)

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi:Solist u zboru(D 6.6.2.)

Donja dionica

Gornja dionica

Tonika

Upotrijebljeni tonovi:Solist u zboru(T 6.6.3.)

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton


K 6.7.

Upotrijebljeni tonoviu Skup pjevača:Donja dionica

62

Gornja dionica

Završni ton

Napomene: 1) Knjižica spjeva ima naslov: Muka Gospodina našega Isukrsta i Plač Matere Isusove, ― složen od O. F. Petra Kneževića iz Knina, reda sv. Franje, Provincije Presvetoga Otkupitelja, Hrvatska knjižara Split, bez oznake godine izdanja. (Prvo izdanje g. 1753. u Veneciji). Kasnije izdanje: Ugljane 1971. Potom je uslijedilo još nekoliko izdanja. "Plač" je snimljen na nosaču zvuka (CD) samo djelomično, po glavnim ulogama. 2) "Plač" je u rukopisu zapisan u 5/8 mjeri. Jedino su Riječi Isusove u 6/8 umjeri. Osnovni im je ritam: 3) Ponukovanje je zapravo poticaj i poziv vjernicima na razmišljanje o muci Isusovoj. Kod Kneževića postoje dva takva ponukovanja, na početku i na kraju "Plača". Prvo se zove ponukovanje, a drugo posljednje ponukovanje. 4) Ostale uloge: Pilat, Kajfa, Juda, Satnik itd. pjevaju se na istu melodiju.

Š T 6.8.1. - 6.8.2.

Napomene: Naziv "Pivači" odnosi se na grupu pjevača koji započinju svaki prvi redak (zapjev), a puk dalje nastavi.

Upotrijebljeni tonovi: Pivači(Š 6.8.1.)

63

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi:(T 6.8.2.)

Završni ton

S 6.9.

Napomene: U Sumartinu se pjeva Kneževićev "Plač" na način pjevanja u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, ali s neznatno izmijenjenom melodijom na nekim mjestima. Svaki se stih u "Plaču" sastoji od dvije melostrofe u obliku pitanja i odgovora. Shema izgleda ovako:


64

Gornja dionica

Završni ton

Na ovaj način pjeva se cijeli "Plač" i gotovo sve uloge s neznatnim odstupanjima.1. melostih

2. melostih

C 6.10.

Napomene: Vidi Napomene br. 63.

Upotrijebljeni tonovi: ZborDonja dionica

65

Gornja dionica

Završni ton

O 6.11.

Napomene: U rukopisnoj zbirci omiškog samostana, ovaj je napjev zapisan u gregorijanskom sistemu (s četri crte), i "F" ključem na drugoj crti. No ipak, napjev se ne razvija u okviru dorskog načina, kako bi se moglo očekivati, već u okviru melodijskog mola, s taktnom crtom, i u 3/2 mjeri.


Tonika


U 6.12.

Napomene: 1) Knjižica spjeva ima naslov: Verši od Muke Isusove ili Gospin Plač, od o. Tome Babića. Čitava pjesma ima 752 stiha. Izdavač je Župni ured Runovići, 2009. 2) Napjev izvode uglavnom muškarci dvoglasno i u parovima (tzv. "kantači"), u procesiji za križem na Veliki petak u Runovićima i u drugim župama Imotske krajine. Na kraju "Plača", nakon prvog para kantača, isti tekst ― Sinu Božji ― otpjevaju svi parovi jedan za drugim.


67

Gornja dionica

Završni ton

N U 6.13.


Završni ton

B 6.14.


69 Donji glasovi

Gornji glasovi

Završni ton

S 6.15.


Završni ton

C 6.16.

Napomene: Naziv "Zbor" odnosi se na sve nazočne vjernike.

Upotrijebljeni tonovi:Solist

71

Basi

2. Tenori i Alti

1. Tenori i Soprani

Završni ton

C 6.17.

Napomene: U tonskom zapisu "Muke" postoje tehnički nedostaci koje nismo uspjeli otkloniti.


72

Završni ton

Zbor

Basi

Alti

Soprani Završni ton

F 6.18.

Napomene: "Muka" je čitava transkribirana u note, a iz praktičnih razloga snimljen je samo jedan dio.


73

Završni ton


Upotrijebljeni tonovi: ZborBasi

Tenori

Alti

Soprani

Završni ton

S 6.19.


74

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton

M 6.20.

Upotrijebljeni tonovi:Tenori/Basi

75

Alti

Soprani

Završni ton

K 6.21.

Napomene: fra Ivan Glibotić je ovaj napjev harmonizirao za muški i mješoviti zbor.

Upotrijebljeni tonovi: Varijanta za Muški zborBasi

76

Baritoni

2. Tenori

1. Tenori

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi: Odgovor pukaBasi

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi: Varijanta za Mješoviti zborBasi

Tenori

Alti

Soprani

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi: Odgovor pukaBasi

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton

M 6.22.

Upotrijebljeni tonovi:Tenori/Basi

77

Alti

Soprani

Završni ton


F 6.23.1.- 6.23.2.

Upotrijebljeni tonovi: (F 6.23.1.)Solist

78

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi: (F 6.23.2.)Solist

Završni ton

B 6.24.


79

Tonika

L 7.1.

Napomene: 1) Naziv "Pivači" odnosi se na skupinu pjevača (schola cantorum), a naziv "Zbor" na sve nazočne. 2) Na početku napjeva donijeli smo kratki notni prikaz kao uzorak i to dvobojno, s četiri crte, koralnim kvadratnim neumama i "F" ključem, kako stoji u izvornom zapisu.


80

Završni ton

V 7.2.


81

Gornja dionica

Tonika

Z 7.3.


82

Gornja dionica

Tonika

B 7.4.B 7.4.


83

Basi

Tenori Alti

Soprani

Završni ton

B 7.5.


84

Basi i Tenori

Alti

Soprani

Završni ton

M 7.6.

Napomene: Vidi: Napomene br.71.


85

Tonika

Solist: 2.varijanta odgovora

Završni ton


L 7.7.

Napomene: Ovaj napjev sadrži više kitica koje se pjevaju kroz devetnicu svetome Anti Padovanskom u crkvi Franjevačkog samostana u Makarskoj od 4. ― 12. lipnja. Ovdje je donesen tekst samo prvog dana devetnice.


86

Završni ton

L 7.8.

Napomene: Napjev se nalazi u arhivu Makarskog samostana u rukopisnom priručniku pod naslovom : Opus a P. Iosepho Maria Cordans..Veneto..., (str. 120 ―121). Pisan je u gregorijanskom sistemu s kvadratnim i rombskim neumama te ključem "C" na četvrtoj crti. U pjesmarici Pjevajmo, braćo kršćani, 1976. str. 267, fra Ivan Glibotić donosi navedeni napjev za Svetački himan, ali s potpuno drugačijim prijevodom.


87

Završni ton

L 7.9.

Napomene: 1) Naziv "Pivač" odnosi se na skupinu pjevača (schola cantorum), a naziv "Zbor" na sve nazočne. 2) Na početku napjeva donesen je kratki notni prikaz kao uzorak i to dvobojno, s četiri crte, koralnim kvadratnim neumama i "F" ključem, kako stoji u izvornom zapisu.


88

Završni ton

B 8.1.

Napomene: To je poznata sekvenca franjevca Tome Celanskog († 1255. g.) Die irae.


89

Basi

Tenori

Ženski glasovi

Završni ton

Š 8.2.

Napomene: 1) Drugačije nego u prethodnom broju, tekst je u ovome napjevu uzet iz novog obrednika za mrtve. Svaka druga kitica se recitira. 2) Fra Ivan Glibotić je ovaj napjev uredio za mješoviti zbor uz pratnju orgulja kao drugu varijantu.

Upotrijebljeni tonovi: (U dan onaj, Bast ― B. Voda)

90

Basi

Tenori

Alti

Soprani

Završni ton

F 8.3.


91

Završni ton


C 8.4.


92

Basi

2. Tenori

1. Tenori

Tonika

C 8.5.

Upotrijebljeni tonovi:Zbor/Basi

93

Tenori

Alti

Soprani

Tonika

Upotrijebljeni tonovi:Solist u Zboru

2. Tenori

1. Tenori

Završni ton

S 8.6.

Upotrijebljeni tonovi: Solist u zboruI. napjev

94

Basi

2. Tenori i Alti

1. Tenori i Soprani

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi: II. napjev

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi: III. napjevDonja dionica

Gornja dionica

Završni ton

Upotrijebljeni tonovi: IV. napjevSolist u zboru

Basi

2. Tenori i Alti

1. Tenori i Soprani

Završni ton

Ž 8.7.

Napomene: U Vrgorcu postoji skupina pjevača (klapa) koji redovito pjevaju u raznim prigodama liturgijskih slavlja.

Upotrijebljeni tonovi: Svećenik

95

Solist u zboru

Basi

2. Tenori

1. Tenori

Tonika

L 8.8.

Upotrijebljeni tonovi: Donja dionica

96

Gornja dionica

Tonika


C 8.9.

Upotrijebljeni tonovi: Solist u zboru

97

Donja dionica

Gornja dionica

Tonika

Ž 8.10.


98

Solist u zboru

Basi

2. Tenori

1. Tenori

Završni ton

K 8.11.

Napomene: Vidi: Napomene br.71.

Upotrijebljeni tonovi: Puk

99

Svćenik

Završni tonSvećenik

Završni tonPuk

K 8.12.


100

Završni tonSvećenik

Završni tonPuk

T 8.13.

Upotrijebljeni tonovi: Puk

101

Svćenik

Završni ton

Ž 8.14.

Napomene: Budući da je svećenik zbog visine tona u završnom dijelu modulirao za cijeli stepen niže, napjev ipak ne završava na tonu g već na tonu a kod (*) gdje zapravo napjev i završava.


102

Basi

2. Tenori

1. Tenori

Završni ton

C 8.15.


103

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton


F 8.16.


104

Donja dionica

Gornja dionica

Završni ton

F 8.17.


105

Zbor

Završni ton

F 8.18.


106

Zbor

Završni ton

I 9.1.

Napomene: Budi hvaljeno pjevalo se na kraju mise tri puta, a zatim je slijedio dodatak Ti se smiluj.


107

Gornja dionica

Završni ton

J 9.2.


108

Gornja dionica

Završni ton

H 9.3.


109

Završni ton

B 9.4.


110 Basi i Ženski glasovi

Tenori

Završni ton

A 9.5.

Napomene: U Lišanima Ostrovičkim, napjev Budi hvaljeno vezan je uz napjev Srce Isusovo ― Srce Marijino, tako da se oba napjeva pjevaju jedan za drugim bez stanke.


111 Basi i Ženski glasovi

Tenori

Završni ton

V. TOnSKI nIzOVI

297TOnSKI nIzOVI

Tonski nizovi (GR)

1 1

2 (alterirani izmjenični tonovi)

2

3 3, 8, 13, 14, 17, 18, 19, 23, 79, 85, 92, 97

4 4, 5, 6, 7, 11, 16, 20, 21, 22, 24, 25, 26, 30, 31, 40 (4.1.2.), 40 (4.1.4.), 41, 49, 50, 51, 56, 106

5 40 (4.1.1.), 54, 63 (6.8.2.),105, 106, 109, 111

6 10, 38, 67, 110

7 12

8 15, 27

9 28, 29

10 32

11 34, 35, 43, 89, 107

TONSKI NIZOVI GR 2010.

12 9, 36, 37, 69


13 39, 40 (4.1.5.), 81

14 (alterirani izmjenični ton)

40 (4.1.3.)

15 40 (4.1.6.), 53, 62, 64, 65, 71, 90, 99, 101, 102, 103, 104, 108

16 42, 52

17 44


55

19 60

20Pjevač

(alterirani izmjenični tonovi)

57

Zbor

21 58


59

23(Bast―Baška Voda)

(1. varijanta)

61, 68, 86,

(Bast―Baška Voda)

(2. varijanta)


299TOnSKI nIzOVI

(Veliko Brdo)

(Tučepi)

24 66

25Pjevač

(alterirani izmjenični tonovi) 72

Zbor

(alterirani izmjenični ton)

26Pjevač

(alterirani izmjenični ton) 73

Zbor

(alterirani izmjenični ton)

27 74

28 76


78 (6.23.2.)

30 80

31 82


32 83


33 84

34 87

35 88

36Antifona

Psalam

91

37Zbor

Solost i muški zbor

93

38Zbor: I. napjev

Zbor: II. napjev

94

Zbor: III. napjev

Zbor: IV. napjev

39Svećenik

Zbor

95

40 96

41Svećenik

Zbor

98

42 100

43 47

44 TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA ― GRAĐA

70

301TOnSKI nIzOVI

45 75, 77

46 78 (6.23.1.)


47 63 (6.8.1.)

48 33 (2.2.3., 2.2.5.)

49 33 (2.2., 2.4.)

50 33 (2.2.1., 2.2.6.)

VI. KOmEnTARI

305KOmEnTARI

Komentari

1. A 1.1.

Na početku mise svećenik ide sredinom crkve škropeći vjernike na obje strane. Svećenik započinje pjevanje stihom: Poškropi me Gospodine, na što mu zbor, podijeljen u dvije skupine, odgovara: operi me i postat ću bjelji od snijega. Od reformi II. vatikanskog koncila ovaj napjev više nije u praksi. Umjesto napjeva ovog tipa, na početku mise pjevaju se liturgijske pjesme najčešće uz pratnju električnih orgulja. U današnje doba, samo u izuzetnim, svečanim prilikama ovaj napjev solistički izvode istaknuti pjevači koji su ga usmenom predajom usvojili od svojih prethodnika iz vremena dok je bio regularnim dijelom mi-snog obreda.

2. A 1.2.

Vidi: Komentari br. 1

3. A 1.3.

Crkveno pučko pjevanje iz Lišana Ostrovičkih srodno je svjetovnom pjevanju lišanskog kraja. Povezanost pučkog i svjetovnog pjevanja važan je čimbenik kontinuiteta i opstanka tradicijskog pjevanja u lišanskom kraju.1

Pjevanje su predvodile dvije skupine pjevača. Postavljeni su s lijeve i desne strane oltara, okrenuti dijelom prema puku, a dijelom prema oltaru. Ostali vjer-nici − puk također sudjeluje u pjevanju. Svaka skupina ima svoga predvodnika. U pravilu je to najglasniji pjevač s lijepim glasom koji uz to ima i osobine vođe, voditelja pjevanja. Skupine pjevaju naizmjenično, bez stanke, kako ne-promjenljive dijelove mise, tako i ostale liturgijske i paraliturgijske pjesme. Natjecateljski karakter, želja za dokazivanjem tko može jače, više i bolje ti-pična je karakteristika stanovnika dinarskih, ali i otočkih krajeva. Istaknutu dionicu vodećeg glasa, obično pjeva jedan predvodnik, ponekad mu pripoma-že i drugi pjevač s iste strane, dok prateću dionicu pjevaju i muškarci i žene u paralelnim oktavama. Na taj način razvijen oblik višeglasja stvara posebne zvučne boje. Kod snažnog lišanskog pjevanja dosta glasni alikvotni su tonovi vrlo česta pojava. Ono što se prije očitovalo samo u obliku alikvotnih tonova kod muškog pjevanja (dionica gornjeg glasa u oktavi), sada snažno dopunjuju ženski i dječji glasovi. Iako se i ranije kod pjevanja skupinama pridruživao puk, muški su glasovi bili dominantni.

Osnovni oblik višeglasnog pjevanja Mise iz Lišana Ostrovičkih2 jest dvoglasje. Od intervala prevladavaju terca i kvinta, dok su sekunde i kvarte znatno rjeđe. Vertikalni tonski sklopovi (nepotpuni akordi) nastaju kretanjem dionica, a ne iz same želje za harmoniziranjem. Metroritamski obrasci stalnih dijelova mise su

1 “U crkvama ove župe vjernici su misu pjevali na hrvatskom jeziku. Riječi promjenjivih dije-lova mise, pjevali su iz knjige tiskane u Zadru. (Po svoj prilici ovdje se radi o knjizi Hrvatski bogoslužnik oli sbirka Jutarnja i Večernja glav-nih svetkovina, […] pri-redio O.[tac] S.[tjepan] I.[vančić], Zadar, 1882. — op. ur.). Note za Li-šanski koral stariji su pje-vači prenosili na mlađe. Dugo vremena pjevanje je predvodio Grgo Radaš zvani Grgelja. Uz njega su pjevali i mlađi kako bi kasnije bili samostalniji. I ženski svijet bi pustio glas tako da u pjevanju mise sudjeluju svi vjerni-ci. To je pučka intonacija, pjeva se mješovito, jasno i glasno. Užitak je pribi-vati misi i slušati njihovo pjevanje.»Fra Franjo Nimac, Za-pisi iz Lišana, Lišane, 1996.

2 Termini Lišanska misa, Stankovačka misa, Miljevačka misa, Ra-došićka misa kovanice su kojima lokalno sta-novništvo adresira pje-vanje u svojim crkvama za vrijeme misnog slav-lja. Na taj način žele ista-knuti posebnosti i origi-nalnosti svojeg pjevanja naspram pjevanja u dru-gim, posebice susjed-nim, župama. Umjesto lokalnih termina u ovoj ćemo publikaciji radije upotrebljavati stručne nazive poput Misa iz Li-šana Ostrovičkih ili Misa iz Stankovaca.


3 Tekst preuzet iz : Joško Ćaleta, 1998. Li-šanska misa. U: Lišan-ska misa. Liturgijsko pučko pjevanje u Liša-nima. Visovac: Franje-vački samostan Gospe Visovačke; Zagreb: In-stitut za etnologiju i fol-kloristiku, str. 23 - 64.

jednostavni, zvučno i stilski prepoznatljivi. Jednostavni obrasci napjeva i me-lodijske krivulje, u ovom slučaju pjevanja na bas, prilagodljivi su tekstu mise i liturgijskih i paraliturgijskih pjesama. Slobodan se ritam temelji na ritmu što ga oblikuju akcenti riječi u slobodnom nevezanom govoru. Silabičko pjevanje pogoduje većoj jasnoći izgovora. Izražajnu snagu napjevima daje tekst kojega Lišanci jasno izgovaraju. Glazbeni element napjeva nikada ne prevladava u toli-koj mjeri da bi se posvema zanemario tekst. Radi se o aktivnom odnosu izvođača i slušatelja naspram tekstu. Ritamska struktura teksta utječe na izgrađivanje ri-tamske strukture napjeva.

Povremena neutralna terca u vodećem glasu − jedan od tragova tradicijskog pjevanja koje odstupa od sustava dvanaest jednakih polutonova − osnovni je pokazatelj prošlih vremena kada je netemperirano pjevanje bilo posve uobiča-jena pojava u ovim krajevima. Karakteristično pjevanje, pjevanje u tijesnim in-tervalima, usko je vezano uz tradiciju svjetovnog folklornog pjevanja. Novije generacije polako gube taj osjećaj, ponajprije zbog upotrebe elektroakustičkih glazbala pri današnjem pjevanju. Isto tako se polako pojednostavljuju i gube bogato ornamentirane melodije gornjeg vodećeg glasa.3

4. A 1.4. .


5. A 1.5.


6. A 1.6.


7. A 1.7. .


8. B 1.1.

Vidi: komentari br. 1

9. B 1.2.

Današnji repertoar crkvenog tradicijskog pjevanja u Stankovcima (stalni i pro-mjenjivi dijelovi mise, poslanice, pištule, zazivi, molitve, liturgijske i parali-turgijske pjesme) ukazuje na originalnost glazbenog stila pjevanja po stanko-vačku. Misa iz Stankovaca pravi je primjer kontinuiteta očuvanja glazbenog identiteta kroz pjevanje na narodnom, hrvatskom jeziku. Posebnost i različitost

307KOmEnTARI

njihova pjevanja može ilustrirati i razgovor s pjevačima iz susjedne župe Lišane Ostrovičke u kojem oni za misu u susjednim Stankovcima kažu da je mirnija, da “ne gruva kao njihova (nije tako bučna, glasna) ali da je puna zavijutaka (ornamenata)”.4

Važan pisani trag o pjevanju u župi Uznesenja blažene Djevica Marije, Stankovci, ostavio je župnik fra Jure Samac.5 Naizgled posve običan podatak, jedini je pisani dokument koji svjedoči o upotrebi hrvatskog jezika za vrijeme obavljanja službe Božje u Stankovcima. Treba znati da se misa sve do II. vati-kanskog koncila (1962. − 1965.) u cijeloj Katoličkoj crkvi službeno slavila na latinskom jeziku.

Stil svjetovnog tradicijskog pjevanja koji prevladava ovim prostorima arhaič-no je tercno dvoglasje malog opsega koje su u prošlosti karakterizirali unisoni završeci. Današnji je pak oblik crkvenog pučkog pjevanja na ovim prostorima, poput svjetovnog pučkog pjevanja, modificiran pod utjecajem dominantnog tradicijskog stila pa su stoga današnjem pjevanju tipični završeci čvrsti kvintni (kadencirajući) završeci. Ovo pjevanje poznato je pod nazivom pivanje na bas (pod bas). Stil kvintnih završetaka (pjevanje na bas) spada u novije slojeve vokalne tradicije a tipičan je za čitavo područje šibensko − zadarskog zaleđa, za područje Ravnih Kotara. Od intervala prevladavaju terca i kvinta, dok su se-kunde i kvarte znatno rjeđe. Vertikalni tonski sklopovi (nepotpuni akordi) na-staju kretanjem dionica, a ne iz same želje za harmoniziranjem. Metroritamski obrasci stalnih dijelova mise su jednostavni, zvučno i stilski prepoznatljivi. Jednostavni obrasci napjeva i melodijske krivulje, u ovom slučaju pjevanja na bas, prilagodljivi su tekstu mise i liturgijskih i paraliturgijskih pjesama. Koliko god su zanimljivi načini pjevanja, variranja i ornamentiranja tipični za njihovu izvedbu, toliko su zanimljivi i tekstovi doneseni u lokalnim varijantnim oblici-ma. Slobodan se ritam temelji na ritmu što ga oblikuju akcenti riječi u slobod-nom nevezanom govoru. Silabičko pjevanje pogoduje većoj jasnoći izgovora. Izražajnu snagu napjevima daje tekst kojega Stankovčani prilično jasno izgo-varaju. Ritamska struktura teksta uvjetuje na izgrađivanje ritamske strukture napjeva. Povremena neutralna terca u vodećem glasu − jedan od tragova tra-dicionalnog pjevanja koje odstupa od sustava dvanaest jednakih polutonova − osnovni je pokazatelj prošlih vremena kada je netemperirano pjevanje bilo posve uobičajena pojava u ovim krajevima. Karakteristično pjevanje u tijesnim intervalima usko je vezano uz tradiciju svjetovnog folklornog pjevanja.

Sve do današnjeg vremena pjevanje stankovačkih pivača prenosilo se usmenim putem, s koljena na koljeno, što je i razlogom njegove bliske povezanosti sa svjetovnim pučkim pjevanjem na ovim prostorima.

Moguće je primijetiti da pjevanje postaje sve temperiranije i složenije, s pre-dispozicijom da u bliskoj budućnosti postane blisko pjevanjima u susjednim obalnim župama (Pirovac, Vodice) kod kojih je danas starinski dvoglasni način pjevanja “oplemenjen” višeglasnim pjevanjem koje uvelike podsjeća na tre-nutno dominantno pjevanje na ovim prostorima – klapsko pjevanje. Isto tako se polako pojednostavljuju i gube bogato ornamentirane melodije gornjeg vo-dećeg glasa.

Ono na što su posebno ponosni su svečani misni napjev (Gospodine, smiluj se) i pjevana pištula (čitanje) po kojoj se i danas pamte nadareni pojedinci koji su u prošlosti predvodili pjevanje u stankovačkoj crkvi Uznesenja Marijina. Veliku,

4 Tekst preuzet iz: Joško Ćaleta, 2008. „Cr-kveno pučko pjevanje u Stankovcima“. Pučko crkveno pjevanje u Ši-benskoj biskupiji: Stan-kovci — župa Uznesenja Blažene Djevice Marije. šibenik: Hrvatska kul-turna udruga Pjevana Baština, str. 70 — 110.

5 Na poziv biskup-skog ordinarijata u šibe-niku da napiše izvještaj o stanju liturgijskog pje-vanja u župama šiben-ske biskupije, 21. srpnja 1907. godine, fra Jure Samac je napisao: U ovoj župi nije rabljena glagoljica, tj. govorena sveta misa glagoljski po vlastitim župnicima. Čim, glagoljskim sve-ćenicima u prigodama bilo je prosto glagoljati i to svečano pivanu sve-tu misu. Epistola, evan-đelje, blagoslov sa Pre-svetim sakrametom kao i druge nabožne funkci-je obavljaju se hrvatski kao što su se obavljale od pir znamena. Svje-doče o tome stari epistu-lari i ritualni obrednici. Podjedno opjevava se sveta misa hrvatski a koji put i glagoljski kako bi bili podučeni. Izvan svete mise sve se obav-lja u jeziku hrvatskome od kada pamte oni koji danas žive u župi Stan-kovci. Joško Ćaleta, isto str. 72.


svečanu misu iz Stankovaca, koja je po njihovu mišljenju vrlo različita od obične, opisuju kao dosta dužu i sporiju, svečaniju od obične, što ih uvelike podsjeća na koralno pjevanje (skoro ka koral). Usmenom tradicijom i do danas su se sačuvala imena istaknutih pjevača, imena onih koji su svojim pjevanjem kreirali današnju glazbenu sliku stankovačkog pivanja.6

10. B 1.3.


11. B 1.4.


12. B 1.5.

Koralne melodije (posebice štenja, tj. čitanja poslanica) pjevali su predvodni-ci korova − izuzetno nadareni pojedinci koji su usvojili osnove koralne psal-modije. Pjevajući na narodnom jeziku, mogli su u napjevu posvema slobodno naglašavati mjesta za koja su smatrali da ih valja naglasiti. Na taj je način puk − preko svojih nadarenih pjevača − sam oblikovao i melodijsku liniju samih napjeva. Tako oblikovane napjeve puk s pravom osjeća svojim vlastitim, jed-nako kao i napjeve s tekstovima svjetovnog sadržaja.7

13. B 1.6.


14. B 1.7.


15. C 1.1.

Kao i kod većine pučkih napjeva, melodijska struktura cijele mise je jednostav-na te svojim opsegom ne prelazi interval kvintu.

Pri pjevanju mise, tijekom liturgijskih slavlja, sve dijelove ordinarija (Gospodine, smiluj se, Slava, Vjerovanje, Svet, Jaganjče Božji) u pravilu za-počinju solisti. Pokajnički zaziv Gospodine, smiluj se, obično započinje solist karakterističnim dugim melizmatičnim zapjevom. Na vrlo sličan način slje-deći zapjev (Kriste smiluj se) započinje drugi solist. Različite boje glasova i interpretacije početnog inicija ostavljaju dojam interpretacije dviju različitih melodija.

6 Tako Miro Perica priča: Pivanje su vodi-li Krešo Vunić iz Stan-kovaca, Jakov Morić Šprnić (na strani prema groblju) a s ove druge strane dosta dugo je vo-dio Ivan Orlović (ima preko 85 godina) danas ne započima ali piva. Sada započima Mile Orlović, kad nema njega onda počnen ja (Miro Perica). S druge strane Stanko Čaćić započinje ili Bore Savić, dugo je predvodio Mile Markić Miletić. Osim što su pridvodili strane na svo-jin bancima stankovački pivači su bili vrsni, bo-lje reći, jedini pjevači koji su pjevali pištule. I ovdje se pamte oni posebni; ističe se Krešo Vunić koji je nedavno preminuo. Prije Kreše pištulu je piva Jakov Morić Špaljić, a prije njega Šiklić. (kazivač: Miro Perica, Stankovci, 2007.). Joško Ćaleta, isto, 2008. str. 78 — 79.

7 [...] Kad su veliki dani (nedjelje i svet-kovine) onda se uvik pivaju pištule. Pištulu piva samo jedan čovik. Sad je zapivan ja (Miro Perica) na Uskrs ili kad je neka posebna prigo-da, ali nema niko osim mene ko bi moga onako dobro otpivat pištulu. Kroz generacije uvik je neko odskaka ‘ko je moga pivat pištulu. (kazivač: Miro Perica, Stankovci, 2007.). Još-ko Ćaleta, isto, 2008. str. 79.

309KOmEnTARI

Na zadnjem slogu zapjeva Gospodine, solisti se priključuje sav puk u čvrstom dvoglasu kvinte (donji, temeljni ton akorda pjeva muški dio puka). Pjevanje svih zaziva karakteriziraju iste manire. Karakteristična manira solističke inter-pretacije posljednja dva sloga zapjeva očituje se u prividnom „nestanku“ me-lodijske linije u slobodnom glisando pomaku. Na repeticiji posljednjeg zaziva (Gospodine, smiluj se) jedan od pjevača ubacuje se karakterističnim skokom kvarta na tercu (na slogove smiluj se) tvoreći tako tercni završetak napjeva, oblikujući zajedno s temeljnim tonom potpuni durski akord.

Sličnih karakteristika su i napjevi Svet, Blagoslovljen i Jaganjče Božji. Solističke solo dionice su kraće (tri prva tona) nakon čega ostali pjevači preu-zimaju uloge dodajući u svojim dionicama nedostajuće tonove stilski prihvat-ljivih akorda.

Zanimljiva je i činjenica da se do kraja osamdesetih godina dvadesetog stoljeća umjesto teksta na književnom (standardnom) hrvatskom jeziku (Gospodine, smi-luj se, Kriste, smiluj se, Gospodine, smiluj se) pjevalo na staroslavenskom jeziku (Gospodine, pomiluj, Kriste, pomiluj, Gospodine pomiluj).

16. C 1.2.


17. C 1.3.


18. Č 1.1.Jednostavna pučka misa iz Makarskog primorja (franjevačke župe iz okruženja Franjevačkog samostana u Makarskoj) durskog je i dijatonskog roda. U pravilu je dijaloški izvode dva pjevačka kora. Paralelno tercno dvoglasje melodijskog raspona u opsegu od čiste kvarte glavna je glazbena karakteristika svih pet dije-lova ordinarija. Središnji dio „Slave“ duži je recitativ, dok se napjevi Vjerujem i Jaganjče Božji izvode prema vrlo sličnom meloritmičkom obrascu. Završne kadence karakterizira specifično ornamentiranje vodećeg (gornjeg) glasa na dominanti, nakon čega se spušta na toniku. Za to vrijeme donji glas u maniri ležećeg tona ostaje na dominantnoj terci kadencirajući na samom kraju za tercu niže (dorski završetak).

19. Č 1.2.Vidi: Komentari br. 18





23. D 1.1.

Pučku misu dursko − dijatonskog roda iz Velikog Brda (kod Makarske) karak-terizira jednostavna melodijska linija i parlando − rubato slobodni ritam. Svih pet dijelova ordinarija malog su melodijskog opsega, u okviru čiste kvarte ( f1 – b1). Tek u jednom trenutku (Svet) melodija dotiče interval čiste kvinte. Svi glazbeni stavci započinju solo zapjevom (počimatelj) koji preuzima puk, a odvijaju se prema istom melodijskom predlošku s jednostavnim varijacijama. Posebnost ovog misnog napjeva je velika sličnost s melodijskim obrascem, jednostavnijom varijantom, pjevanja litanija u Franjevačkoj provinciji presve-toga Otkupitelja. Najbliži izvorni glazbeni predložak ovom pjevanju je „Missa quotidiana“, zabilježena u Makarskom kantualu iz 18. stoljeća. Treba napome-nuti da se ova misa već duže vrijeme ne pjeva isto kao i slične mise u Tučepima (župa Sv. Ante Padovanskog) i Bastu-Baškoj Vodi (župa Uznesenja BDM).

24. D 1.2.


25. D 1.3.


26. D 1.4.


27. e 1.1.

Pučka misa iz župe Podaca, sa svojstvenim varijantnim razlikama pripada glaz-benom predlošku misa koje su se pjevale u okružjima franjevačkih samostana u Zaostrogu (Franjevački samostan Blažene Djevice Marije na nebo uznesene), Živogošću (Franjevački samostan Sv. Križa) i Makarskoj (Franjevački samo-stan Blažene Djevice Marije na nebo uznesene). Iako se u spomenutim okružji-ma pjevao isti glazbeni predložak, nestrofični tekstovi misnog ordinarija omo-gućavali su istaknutim pjevačima formiranje vlastitih glazbenih interpretacija. Individualne stilske posebnosti očitovale su se u slobodnijem variranju i orna-mentiranju melodije vodećeg glasa, posebno u stavku Gospodine, smiluj se.

311KOmEnTARI

Duži tekstovi, Slava i Vjerovanje,također izvođeni prema istom melodijskom obrascu, davali su predvodniku pjevanja mogućnost kombiniranja glazbenih redaka pod različite dijelove teksta. To je razlogom zašto se u svakoj od župa spomenutih okružja drugačije pjevalo. Istaknuti pjevači, predvodnici pjevanja, ovisno o svom glazbenom umijeću mogli su kombinirati raspored otpjevanih motiva i tako formulirati sebi svojstvenu interpretaciju zapamćenu kao usvojenu lokalnu inačicu istog misnog napjeva. Pretpostaviti je da su pjevači u Podaci bili vrlo vješti i maštoviti u svojim varijacijama. U prilog tomu ide i dobar osjećaj za intonaciju koja rezultira čistim paralelnim dvoglasjem.

Svih pet dijelova misnog ordinarija, u durskom-dijatonskom rodu, malog su melodijskog opsega, u rasponu čiste kvinte. Počimatelj (predpjevač) intoni-ra prvi slog kojeg dalje prihvaćaju ostali pjevači u recitativnom odmjerenom tempu završavajući dijelove sigurnom kadencom. Ni ova misa, poput onih u Tučepima, Bastu i Velikom Brdu, nije više u živoj glazbenoj praksi.

28. e 1.2.


29. e 1.3.


30. e 1.4.


31. e 1.5.


32. F 2.1.

Poslanica (pištula) je sastavni dio obreda mise. Obred Službe Božje − mise sastoji se od dva glavna dijela: Službe riječi i Euharistijske službe. Poslanica (pištula) se u pravilu izvodi nakon uvodnih obreda u Službi riječi. Čitaju se (pjevaju) dijelovi rasprava iz Svetoga pisma, Starog i Novoga zavjeta (bez čitanja iz Evanđelja). Do promjena ustanovljenih na II. vatikanskom koncilu (1963. – 1965.) za vri-jeme nedjeljne mise čitala su se dva čitanja − Poslanica i Evanđelje, dok su se nakon II. vatikanskog koncila čitala tri čitanja - dvije Poslanice i Evanđelje. U današnje vrijeme pjevanje pištula postaje rijetkom praksom. Pjevaju je, uglav-nom, stariji pjevači prigodom velikih proslava (Božić, Uskrs, svetac zaštitnik, Tijelovo, Duhovi, Velika Gospa).

U Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja pištula se pjevala na svetim nedjeljnim misama i značajnijim crkvenim svetkovinama kroz crkvenu godi-nu. Uglavnom se je pjevala gregorijanskim koralnim napjevom, dok se je u Pokojničkom bogoslužju (obred za mrtve) pjevala posebnim provincijskim na-pjevom kojeg donosimo.


Napjev pištule koji se pjevao pri pokojničkom bogoslužju, zabilježen je po sjećanju fra šimuna Čugure. Po istoj melodiji pjevalo se i Evanđelje na misama za mrtve.

33. f 2.2.1. – 2.2.6

U Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja zabilježeno je šest varijanti napjeva za evanđelja. Fra Ivan Glibotić (1901. – 1987.) zapisao je tri varijante,8 fra Stipica Grgat, don šime Marović i fra Mile Čirko po jednu. Sve varijante zajedno imaju uglavnom iste dodirne točke, a variraju tek u detaljima. Glede tonalitetne pripadnosti pojedinih napjeva, može se reći da svi napjevi imaju modalni karakter. Početni dijalog svećenika i puka, Gospodin s vama, – I s duhom tvojim, vrlo je sličan kod svih napjeva. Melodija je svečana ili jedno-stavna. Sadrži elemente gregorijanskog korala, a sastoji se iz tri dijela: početni zapjev s gornje terce silazno prema tonici ili pak uzlazi za cijeli stepen. Zatim slijedi duži ukrašeni melizam u opsegu terce, s „odahom“ u sredini i konač-no kadenca na drugom stupnju. Na sličan način odvija se daljnji tok napjeva. Shema napjeva je sljedeća: Zapjev, recitativ, kadenca. Melodijski opseg kod svih šest napjeva relativno je mali. Kreće se mahom u ambitusu kvarte ili kvin-te. Ritam je slobodan, a stil silabički.

34. A 3.1.

Zdravo tijelo Isusovo i Zdravo krvi Isusovo paraliturgijski su napjevi koji se, jedan iza drugog, pjevaju najčešće za vrijeme obreda pričesti. Od sredine 80−tih godina prošlog stoljeća, napjev Zdravo tijelo Isusovo u lišanskoj je izvedbi do-živio promjene u tekstu. Umjesto starinske ikavice kojom govore u svojem dija-lektu u Lišanima Ostrovičkim, današnji napjev pjevaju novim, moderniziranim, štokavskim tekstom. Za razliku od Lišana Ostrovičkih, pjevači u Stankovcima tekst obaju napjeva izgovaraju starom ikavicom, dijalektom koji koriste u sva-kodnevnom govoru. Obje varijante napjeva izvode se na način vrlo sličan svje-tovnom tradicijskom pjevanju. To je u Lišanima Ostrovičkim homofoni dvoglas u muškim glasovima, uz pratnju ženskog glasa (dublji glas muškog dvoglasja) i kvintnim završecima - kadencama (pivanje pod bas). U Stankovcima, homofono dvoglasje ima stalan pridruženi treći ležeći glas, pratnju u donjem (srednjem) ženskom glasu i iste kvintne završetke. Melodije obiju napjeva su sličnog, malog opsega, slični su i načini izvođenja (na dvi strane, na dva banka). Razliku nala-zimo i u ritmičkom izgovaranju teksta; Lišanci izgovaraju tri podjednako duge note i jednu dužu (5/8), dok se kod Stankovčana podjednako produžavaju prva i zadnja nota tvoreći tako pravilniji 6/8 ritam, ritam karakterističan u plesnim obrascima dinarskog areala kojem pripada i ovo područje.

35. A 3.2.


36. B 3.3.


8 Fra Ivan Glibotić za prvi i drugi napjev do-nosi samo početni dija-log svećenika i vjernika: Gospodin s vama – i s duhom tvojim – Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu, a tek u trećem donosi čitavi tekst i melodiju.Usp. fra Ivan Glibotić, Napjevi za Evanđelja, Grad na gori, Imotski, 1981., god. III, br. 1.

313KOmEnTARI

37. B 3.4.


38. H 3.5.

Zdravo tilo Isusovo i Zdravo krvi Isusova reprezentativni su primjeri hrvat-sku duhovne glazbene baštine, kroz stoljeća preuzete i modificirane u vjerskoj praksi hrvatskog katoličkog puka. Tekst napjeva Zdravo tilo Isusovo donosi fra Stjepan Margitić (1650. – 1730.) u svom djelu Ispovid Karstianska (1701.). Napjev se nalazi u dijelu knjige Verši, a autor donosi napomenu da ga je „pre-uzeo od drugoga pisca.“ Tekst Pozdrav od Tila i Karvi Issussove donosi i fra Toma Babić (1680. – 1750.) u svom djelu Czvit razlika mirisa duhovnoga na-pjev donosi u trećem dijelu pod nazivom Pisme od mnoghi svetkovina. Kod Babića Zdravo tilo Isusovo ima sedamnaest kitica, a Zdravo krvi Isusova jeda-naest kitica.9 Jednostavne i jasne misli koje na neposredan način propovijedaju vjeru, bliske su duši stanovnika Dalmatinske zagore.

Silabički donesena melodija razvija se u čvrstom, slobodnom ritmu, u rasponu čiste kvarte - od tonike do subdominante durskog roda. Započinje skokom u in-tervalu kvarte a nastavlja mirnijim kretnjama melodijskog toka završavajući na drugom stupnju ljestvice. Tipičan je to način arhaičnog glazbenog razmišljanja tradicijske glazbe ovog područja u prošlosti s unisonim kadencama, a danas s kvintnim kadencama (pivanje na bas).

39. G 3.6.

Melodija prvog dijela napjeva u cijelosti je preuzeta od poznate božićne po-pijevke Veseli se, Majko Božja. Tipičan je to postupak kod kojeg se postojeći tekst zamjenjuje novim, za tu priliku prigodnim tekstom. U ovom slučaju radi se o pobožnosti klanjanja Presvetom oltarskom Sakramentu.

Napjev je zapisan u crtovlju s četiri linije, s C ključem na početku. Prvi dio napjeva je modalnog karaktera (frigijski način), dok bi drugi dio napjeva mo-gao biti okarakteriziran kao melodija durskog karaktera (F−dur). Melodija na-pjeva, za razliku od melodije izvornog napjeva je augmentirana, donesena u 3/2 mjeri. Bilježenje polovinskih notnih vrijednosti slijedi stariji način pisanja − vratovi nota zapisani su s desne strane notne glave. Umjesto cijele dobe na-pjev započinje polovinkama što melodijskom početku daje stanovitu poletnost. Fraze završavaju kraćom notnom vrijednošću (dvije umjesto tri dobe). Drugi dio napjeva različit je od izvornog božićnog napjeva. Uz melodijske promjene napjev karakterizira i ritmička raznolikost, sugerirajući na taj način slobodnu parlando − rubato pučku izvedbu.

40. f 4.1.1. – 4.1.7.U se vrime godišta10 je najraširenija primorsko-dalmatinska hrvatska božićna pjesma, glagoljaških korijena, koja se stoljećima u raznim varijantama pje-va svake godine istim zanosom. Moglo bi se reći da je to jednostavna pučka

9 Tekst napjeva Zdra-vo tilo i Zdravo krvi Isusova koji se pjeva u Čvrljevu, u potpunosti je preuzet iz Hrvatskog Bogoslužnika (priredio o. Petar Vlašić, Dubrov-nik 1923.) pod nazivom: Pjesma koja se pjeva na Posveti i Podizanju Presv. Tila i Krvi, str. 472.

10 Zapis božićne pje-sme U se vrime godišta nalazimo u Picićevoj pjesmarici iz 1471. (Rapska pjesmarica), koja se čuva u Oxfor-du. „Crkvena popijevka kojoj je ishodište napjev In hoc anni circulo iz repertoara St. Martiala, 11. st.; u kasnom sred-njem vijeku pjesma se širi južnom Italijom i Češkom, […]“ (Koralj-ka Kos, 1991, 390). Ušla je kasnije u Divkovićev Kršćanski nauk (1616.), Pavlinsku pjesmaricu (1644.) i u Citharu Oc-tochordu (1701).


poskočica u sedmercu kao prepjevana Biblija, u očekivanju obećanog Mesije koji dolazi Svetom Divom Marijom. U Vlašićevu Evanđelistaru, U sej vr’jeme godišta se nalazi na prvoj božićnoj misi iza prvog čitanja kao sekvenca (po-sljednica) pod naslovom: Pučka božićna pjesma. Prva verzija ima trideset ki-tica i napisana je ijekavicom (Dubrovnik), u kojoj samo o dolasku tri Kralja i prinosu darova ima šest kitica a i druge se kitice razlikuju od druge verzije. Druga verzija napisana ikavicom ima dvadeset i jednu kiticu. Ta se verzija pje-va u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja, točno kako je naznačena u Vlašićevu Evanđelistaru. Jedina razlika je u dijalektu koji se koristi u tekstu; ikavica i ijekavica nasumce se nadovezuju. 11

1. Napjev iz Čvrljeva – Jedan je od brojnih varijanti istog napjeva na po-dručju Dalmacije. Jednostavna silabička melodija koja se kreće u okvi-ru čiste kvinte, temelji se na tri osnovna tona u durskoj ljestvici: tonici, subdominanti i dominanti. Melodija je ukrašena za ovo područje tipičnim ornamentima. Melodija započinje karakterističnim skokom (čista kvarta) s drugog stupnja na dominantu. Veliku sličnost (osim početnog intervala) ovaj napjev ima s hercegovačkim napjevom. Pjeva se jednoglasno, hetero-fono, a melodija završava na drugom stupnju durske ljestvice. Tipičan je to završetak arhaičnih tradicijskih napjeva ovog kraja (u dvoglasju i uni-sono, a poslije i kvintni završetak – pjevanje na bas). Pjevanje započinje pjevač predvoditelj, a ubrzo pjevanje svi prihvaćaju. Izvedba ovog, u puku vrlo popularnog napjeva, obično podrazumijeva pjevanje cjelovitog teksta donesenog u čvrstom, brzom ritmu, bez repeticija i bez otegnutih kadenci. Tekst napjeva samo započinje ikavicom (U se vrime) dok se ostatak teksta danas pjeva ijekavicom.

2. Napjev iz Sinja – Popularnu božićnu pučku popijevku U se vrime godi-šta zapisalo je više melografa u raznim dijelovima Franjevačke provin-cije Presvetoga Otkupitelja. Među prvim zapisivačima je i Franjo Kuhač (1834. – 1911.) koji donosi napjev iz Sinja.12 Kuhačev zapis je u trodobnoj mjeri, umjerenog je tempa. Melodija, u durskom tonalitetu, kreće se u op-segu kvinte. Ovaj napjev nije u živoj izvođačkoj praksi u Sinju, dapače, nije ni poznat. Razlog tome je popularnost općeprihvaćene i poznate popi-jevke U se vrime godišta.

3. Napjev iz Makarske13 – Napjev modalnog karaktera (dorski način) relativ-no je jednostavne ali razigrane melodijske linije, koja se kreće u neobično velikom rasponu [opseg oktave (g1 – g2)]. Zanimljiva je i mjera (6/8) koja upućuje na gradsku, plesnu provenijenciju. Kadenca završava na prvom stupnju modusa.

4. Napjev iz Imotskog – Porijeklo ovoga napjeva nije lako utvrditi. Fra Ivan Glibotić ga naziva naš, a potom tvrdi da je donesen iz Italije.14 Melodija sastavljena od četiri kratke, simetrične fraze relativno je malog opsega (interval kvinte). Prepoznatljivi su tipični predkadencirajući melizmi u prve dvije fraze ovog napjeva u tipičnom durskom tonalitetu.

5. Napjev iz Slivna – Melodijska linija napjeva U se vrime godišta iz Slivna durskog je roda. Postoji velika sličnost s napjevom iz Dalmatinske zago-re, posebice u drugom dijelu napjeva. Razlika je u završetcima [napjev iz

11 Usp. Evanđelistar to jest Epistole i Evan-đelja preko sve godine po novom Rimskom misalu, dozvolom pape Pija X. udjeljenom du-brovačkom biskupu dr. Josipu Marčeliću. Pri-redio o. fra Petar Vlašić, franjevac u Dubrovniku 1921.

12 Usp. Franjo Ksa-ver Kuhač, HDA (Fond 805 Kuhač, LV − 1, stρ. 125).

13 Usp. Vladoje Ber-sa, Zbirka narodnih po-pievaka (iz Dalmacije), Zagreb, 1944.

14 Usp. fra Ivan Gli-botić, U se vrime go-dišća, Grad na gori, 1980., god. II, br. 3. „Onaj naš, kako ga pje-vamo u Imotskom star je, mislim, koliko i sama pjesma. Motiv je done-sen iz Italije. Sklon sam vjerovati, iako to nisam proučio, da je pjesmu i napjev redigirao franje-vac o. Petar Knežević. Da je napjev došao iz Italije, uvjerio sam se za vrijeme svojih glazbe-nih nauka u Rimu. U cr-kvi Rana sv. Franje (Sti-mate) u središtu Rima vodio sam pjevanje. U božićno vrijeme pjevale su se litanije bl. Gospe posebnim napjevom, koga je pjevao puk, ali napjev nije bio nigdje zapisan. Stari gvardijan P.[adre] Giovanni Troili pjevao mi je napjev, a ja sam ga pisao. Iznenadio sam se: pa to je naš: U se vrime – Prvi dio je potpuno naš, a drugi nešto izmijenjen. Hvala ti, Bože, ugodan susret!

315KOmEnTARI

Dalmatinske zagore - kadenca na II stupnju; slivanjski napjev − kadenca na durskoj tonici] i u ritmu izvođenja napjeva [nepravilni 5/8 ritam na-spram pravilnog dvočetvrtinskog takta u slivanjskom napjevu].

6. Napjev iz Dalmatinske zagore – Napjev je vrlo često izvođen diljem Dalmatinske zagore. Koliko nam je poznato, Mato Lešćan (1936. - 1991.) ga je prvi zapisao u note i objavio u pjesmarici Slavimo Boga, (Frankfurt am Main, 1982., br. 204). Vrlo jednostavan napjev jednostavne melodije koja se kreće u okviru dorskog heksakorda. Svojim karakteristikama slije-di glazbeno razmišljanje tradicijskog pjevanja Dalmatinske zagore i tako svjedoči o neumitnoj povezanosti i isprepletenosti dvaju glazbenih svjeto-va, narodnog i duhovnog.

41. A 4.2.

U Lišanima Ostrovičkim, u božićno vrijeme, između Poslanice i Evanđelja pjevaju poznatu pjesmu U se vrime godišta, ali dakako na svoj način, svojim napjevom, vrlo jednostavno živo i intenzivno. Pjevanja za vrijeme prinosa da-rova nije bilo, osim u župama gdje je ta tradicija postojala prije II. vatikanskog koncila. Danas se uz pratnju električnih orgulja pjevaju moderne duhovne litur-gijske popijevke. U božićno se vrijeme na ovaj način pjevalo i napjev Spavaj, spavaj, djetiću. Ta je tradicija ostala i do danas.

Oba napjeva pjevaju se prema istom melodijsko-ritmičkom obrascu, čemu pogoduje zajednički sedmerački tekstualni obrazac. Takav način glazbenog razmišljanja tipičan je za dinarska područja; novi tekst bez obzira na ponovlje-ni melodijsko-ritmički obrazac, doživljava se kao nova pjesma. Autoru ovog komentara (Ćaleta) lišanski napjev Spavaj, spavaj, djetiću poslužio je kao glazbeni predložak dijela zborske svite Na dobro nam Božić dojde pisanog za Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske – Lado.15 Napjev Spavaj, spa-vaj, djetiću u ovom djelu svojevrsna je jukstapozicija dvaju glazbenih svjetova – otočkog svijeta predstavljenog napjevom s otoka Iža, milopojnim ženskim zborom, i svijeta Ravnih Kotara, predstavljenog otvorenim responzorijalnim pjevanjem mješovitog zbora.

42. A 4.3.


43. R 4.4.

U seoskim crkvama Dalmatinske zagore sveta se misa (ordinarij) pjevala odu-vijek, na latinskom, ali i na hrvatskom jeziku. Pjevale su se, dakako, i pučke popijevke. Uglavnom su to bile uvijek iste skladbe, koje su se ponavljale iz nedjelje u nedjelju, što očito ukazuje na ograničenost repertoara. Posvuda se pjevalo a cappella, spontano − na uho. Tek tu i tamo, poneke malo veće župne zajednice posjedovale su harmonij na kojem su opet svirali amateri, koji su samo podržavali pjevanje puka.16

Za Božić su se u cijeloj Dalmatinskoj zagori pjevale najomiljenije božićne pje-sme U se vrime godišta i Spavaj, spavaj, Ditiću.

15 Joško Ćaleta. 2006. Preveliku radost navje-šćujem vama. Zagreb: Cantus; Ansambl narod-nih plesova i pjesama Hrvatske – Lado, str. 35 −38.

16 U Prgometu ulazne pisme nije bilo. Tek se počelo pivat od Gospo-dine, pomiluj – Kriste, pomiluj – Gospodine, pomiluj. Misa, Pištula i Evanđelje su se pivali svake nedilje i na „Ve-like dane“ (svetkovine) a Blagoslovlov s Pre-svetim oltarskim Sa-kramentom i pivanje uz njega se obavljao sedam puta godišnje ka i danas. Pištulu nije moga pivat svak, nego dobar pivač i uvik isti. Župnik je piva sveto Evanđelje i to sa ričima: Slijedi sveto Evanđelje. Na isti način kao i Gospodine pomiluj – Kriste, pomiluj pivala je se Slava, Virovanje, Svet i Jaganjče Božji i to na dvi strane crkve: s live i s desne strane (u dva kora). Uvik bi na svakoj strani započeo jedan pivač - muški, a ako njega nije bilo onda su započimale ženske - a onda bi svi privatili. Pivači su pivali glasno a narod je piva malo tiše. Za vrime svete pričesti uvik se pivalo Zdravo, tilo Isusovo. Na kraju mise, prije Blagoslova i Idite u miru, obavezno se pivalo Budi valjeno posve vrime. I to tri puta. Pivalo se iz svega glasa i oduševljeno. A pivalo je i mlado i staro, svi u jedan glas. Sve je se pi-valo napamet, cilu misu. Nota nije bilo. „Misa“ se nije učila, nego se prenosila sa stariji na mlađe pivajuć u crkvi. I tako je misa završava-la. Poslin Budi valjeno nije se pivalo ništa. Svit je iša vanka iz crkve i onda bi se ljudi prid cr-kvom pozdravljali, malo popričali, osobito stariji


Po literarnoj formi tekst ove popijevke (Spavaj, spavaj, Ditiću) ima veoma jed-nostavan, pučki, strofni oblik tipičan za područje Dalmatinske zagore. Svaki vers satkan je od četiri kratka stiha. Osnovna melodijska struktura je veoma jednostavna, a korespondira tradicijskom pjevanju Dalmatinske zagore. Opseg joj je vrlo mali, kreće se tek u okviru kvarte. Napjev se izvodi u dva kora crkve. Melodiju počinje solist iz pojedinog kora trikordom uzlazno (b-c-des), zatim se vraća na c, a onda unisono s ostalim dijelom kora do kraja. Muški duboki glas (bas) pjeva u donjoj oktavi od visokog muškog glasa. Ritam je silabički. Na istu melodiju pjeva se još skladba U se vrime godišta.

Svi napjevi, ordinarij i pučke popijevke, pjevale su se spontano, bez pratnje instrumenta.

44. L 4.5.

Tekst se pjesme nalazi u rukopisnoj zbirci fra Paškala Jukića (1748. – 1806.) pod nazivom Pisme duhovne sastavgliene od Otcza Mnogo Poštovanoga Fra Pasquala Jukichia od Makarske jubilata od bogoslovja, Reda S. O. Franceska, Provincie Prisvetoga Odkupitelja u Dalmaziji godine 1802., koja se čuva u Arhivu samostana u Makarskoj. Na izdvojenom rukopisnom listu, bez signa-ture, pod naslovom Na Božić nalazi se i tekst i melodija iste pjesme koja se i danas u raznim varijantama pjeva po Dalmatinskoj zagori. Pjesma ima jeda-naest strofa sastavljenih od sedmeraca koji se melodijski ponavljaju. Prva dva stiha imaju melodiju standardnog dalmatinskog napjeva U se vrime godišta. Melodiju druga dva stiha karakterizira trostruko izmjenjivanje drugog i tre-ćeg stupnja durske skale (G−dur). Kod petog stiha melodijska linija alterira skokom dominanta – tonika. Pretpostavlja se da je trodijelnu melodiju u jednu cjelinu sastavio sam fra Paškal Jukić.

45. F 4.6.

Tekst božićne pjesme Veseli se Majko Božja, spjevao je fra Petar Knežević (1701. – 1768.). To je, uz božićnu pjesmu U se vrime godišta, najomiljenija i naj-izvođenija božićna pjesma u Dalmaciji. Pjesma se nalazi u Kneževićevoj zbirci Pisme duhovne razlike pod naslovom Popjevka na slavni Božić. Sastavljena je u, za Kneževićeva, karakterističnom stihu – dva trinaesterca, dva osmerca, jedan peterac. U navedenoj zbirci se nalaze još tri Kneževićeve pjesme pisane istom manirom.17 Pretpostavlja se da je Knežević i skladatelj melodije pjesme Veseli se Majko Božja. Na to nas navodi rukopisni uvezani priručnik iz franje-vačke samostanske knjižnice u Omišu.18 Tu se nalazi melodija pjesme Veseli se Majko Božja uz tekst druge Kneževićeve pjesme: Popjevka na prvi dan godišta. Tekst i melodija te pjesme nalaze se u Kneževićevoj rukopisnoj zbirci u samostanskom arhivu u Sinju19 i u rukopisnoj zbirci u samostanskom arhivu na Visovcu.20 Pjesma ima devet strofa. Prva strofa u cijelosti glasi: Danas osmi časni posli Božića. I svetkuje sveta Crkva obris Ditića. Koga Diva u radosti onda rodi brez mučnosti, i brez bolesti, i brez bolesti.21

Prvi dio melodije iz rukopisnog priručnika iz Omiša meloritmička je inačica da-našnjeg napjeva Veseli se Majko Božja. Drugi dio melodije pak odstupa kako u ritmičkom, tako i u melodijskom obrascu od navedenog napjeva. Istu melodiju,

17 Usp. O.[Otac] F.[Fra] Petar Knežević, Pisme duhovne razlike, Vene-cija, 1765. Zbirka posje-duje još tri pjesme u istoj maniri:1. pjesma, Ako tkogod ima želju…str. 156., 2. pjesma, Poslušajte bogo-ljubni, str. 159. 3. pjesma, Dođi Duše…str. 163.

18 Usp. Knjižnica fra-njevačkog samostana Gospe Karmelske, Omiš, od F. S. (od fra Sebasti-jana, op. p) Makarska, Mapa VI, 324a, str. 40

19 Vidi: fra Petar Kne-žević, AFSS. rukopisna zbirka, str. 27

20 Vidi: fra Petar Kne-žević, AFSV, rukopisna zbirka, str. 18

21 Usp. napjev br. 46

i onda svak svojoj kući. Odlazeći kući divojke su uvik pivale. Po tome se znalo da je misa za-vršila. (kazivač: Nikica Veraja, Prgomet, 2009.).

317KOmEnTARI

u istom priručniku nalazimo i kod pjesme Zdrav Prisveti Sakrament22, gdje opet u drugom dijelu melodije vidimo nove ritmičke promjene. Od današnjeg napjeva melodijska linije drugog dijela nalazi se tercu niže, a možemo je obja-sniti kao zapis donjeg, pratećeg glasa.23

46. G 4.7.

Melodija napjeva preuzeta je od prethodnog napjeva Veseli se Majko Božja, u prvom dijelu potpuno, a u drugom djelomično. Tekst napjeva prilagođen je blagdanu Nove godine. Napjev je zapisan u crtovlju s četiri linije (C ključ) u 3/4 mjeri, durskom tonalitetu. Izvedbeni obrazac karakterizira ritmička pro-mjenjivost i nestabilnost drugog dijela napjeva donesena izmjenama punktira-nog i ravnomjernog ritma.

47. K 4.8.

U prošlosti, ovaj napjev bio je vrlo popularan i rado izvođen u Sinju.24 Možda je tomu u prilog činjenica da bi prema sadržaju prvog stiha ovaj napjev više odgovarao koledarskom, svjetovnom ugođaju, nego onom liturgijskom. Sam tekst sastavljen je od dvanaesterca (a), osmerca(b), i refrena, deseterca. Napjev se izvodi u božićno vrijeme - na Božić, na sv. Stjepana, na sv. Ivana, na Nevinu dječicu i na Novu godinu. Melodija svih napjeva ostaje ista, dok je tekst prila-gođen dotičnom blagdanskom slavlju.

Melodij a pripada durskom rodu (u ovom zapisu: Es– dur), opsega male sekste, a sastoji se od tri meloritamska obrasca: a – b - a1. a1 dio predstavlja repetirani drugi dio a fraze. Zanimljivost je višeglasno zapisivanje i pjevanje ovog napjeva. Tercno paralelno dvoglasje osnova je višeglasnom pjevanju iako postoje i trogla-sne varijante (soprani I i II, alt ili soprani I i II, bas) poput varijante u pjesmarici fra Ivana Glibotića Pjevajmo, braćo kršćani. 25 Postoje i jednoglasne varijante poput one u pjesmarici Slavimo Boga.26 Melodijski obrazac sastavljen je od tri istovjetne fraze (1, 2 i 4 fraza), dok je fraza br. 3 melodijski različita.

Akcenti meloritamskog obrasca (a i a1) raspoređeni su na lakim umjesto teš-kim dobama, što izvedbi daje posebni, pomalo nemiran, no ipak slavljenički ili čestitarski (koledarski) karakter. Moglo bi se ustvrditi da upravo takav raspo-red akcenata i način u određenoj mjeri podsjećaju na tradicijsko pučkog pjeva-nje (ili kolanje) u Sinjskoj krajini. Drugi, središnji dio napjeva (b), kontrastnog je karaktera.

48. B 4.9.


49. F 5.1.

Puna tuge (Stabat Mater) je srednjovjekovna tužaljka na latinskom jeziku koja opisuje Marijine tuge, patnje i boli koje proživljava stojeći uz Isusov križ. „Spjevao ju je vjerojatno franjevac sv. Bonaventura“- (1221. – 1274.)27 Po

22 Usp. napjev br. 39 (Sinj, Kneževićev Kan-tual B, str. 168)

23 Usp. fra Mile Čirko, Povodom 230. obljetnice smrti Fra Petra Kneže-vića, Sveta Cecilija, Za-greb, 1998., 4, 98 - 102

24 Usp. fra Mile Čir-ko, Glazbena baština makarskih franjevaca, Zbornik „Kačić“ Split, 2004. – 2006.AFSM, Sadržaj pjesa-ma je objavio fra Vicko Kapitanović, Rukopisi na hrvatskom jeziku. Fra Paškal Jukić iz Ži-vogošća bio je profesor i orguljaš u Makarskoj. Njegove Pisme koje se pivaju o božićnim svet-kovinama tiskao je fra Stjepan Zlatović 1859. godine. I danas se pjevaju njegove pjesme „Ovoga vrimena“ i „Spavaj, spa-vaj Ditichiu.“

25 Usp. fra Ivan Glibo-tić, Pjevajmo, braćo kr-šćani, Makarska, 1967., str. 168.

26 Usp. − Slavimo Boga, Hrvatrski katolički molitvenik i pjesmarica, Hrvatski naddušobriž-nički ured u Njemačkoj, Frankfurt am Main, Ver-lag Josef Knecht, Fran-kfurt am Main 1994., br. 208, str. 301 – 302.

27 Usp. Muzička en-ciklopedija 3, Zagreb, 1977.,. str. 435.


svom pjesničkom slogu i glazbenoj strukturi spada u sekvence. Uvedena je u liturgiju 1727. za pape Benedikta XIII. kao peta sekvenca za blagdan Djevice Marije žalosne (Sedam žalosti B.D. Marije) koji se slavi u liturgiji 15. rujna, a prije II. vatikanskog sabora slavio se u petak iza gluhe nedjelje.28

Danas se u službenoj liturgiji upotrebljava prijevod Milana Pavelića (1879. – 1939.) Stala plačuć tužna mati, a u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja, u pučkoj pobožnosti Križnoga puta pretežno se upotrebljava prije-vod u novijoj redakciji iz publikacije Evanđelistar, to jest epistole i evanđelja preko sve godine koju je priredio o. Petar Vlašić.

Pobožnost Križnoga puta nastala je iz potrebe puka koji suosjeća s tjelesnim i duhovnim bolima utemeljitelja kršćanstva – Isusa Krista. Kršćani su od počet-ka kršćanstva išli u Jeruzalem da bi uživo doživjeli prostor kojim je nekoć išao Isus od Pilatova dvora do Kalvarije. Tako je nastalo četrnaest postaja Križnoga puta, koje su prikazivale zadnje prizore Isusove muke i smrti.29 Franjevci su bili jedni od najvećih pobornika širenja pobožnosti vršenja Križnoga puta kroz Korizmu. Stoga ne čudi da su upravo oni imali povlasticu blagoslivljanja po-staja Križnoga puta u crkvama i u religioznim prostorima izvan crkava.30

Puna tuge (Stabat Mater) ima 20 strofa od kojih je svaka sastavljena od dva osmerca i jednog sedmerca. Pjeva se na spomen dan Bl. Djevice Marije Žalosne (15. rujna), kroz Korizmu, a posebno u Velikom tjednu i za vrijeme obavljanja pobožnosti Križnoga puta kroz korizmene petke. Pobožnost Križnog puta u nekim se župama obavlja i nedjeljom, prije večernje mise. Pripjev Od žalosti Majko sveta, nije sastavni dio tužaljke, nego je tekst pridodan u 18. st. kako bi puk, uglavnom nepismen, mogao aktivno sudjelovati u pobožnosti.31 Svećenik bi iza svake postaje pjevao ili molio strofe tužaljke po postajama, a puk bi iza svake strofe odgovarao istim refrenom: Od žalosti Majko sveta. Danas je uglavnom u praksi pjevanje svih postaja – strofa s pripjevom. U nekim župama pripjev pjevaju samo na prvoj i zadnjoj postaji.

Red obavljanja pobožnosti Križnoga puta donosimo iz knjižice: Način za dilo-vati put križa,namiscten i upravglien u czarkva i misti Male bratje obsluxiteglia Reda s. o. Franczescka i u tugim czarkvam dalli od isti redovnika namiscten i upravglien. S jednim razgovorom i istomacenjem prosctenja … jedan misnik istoga Reda, a Provinczije Prisvet. Odkupiteglia upravi i prikaza … U Mlecziji po Marczellinu Piottu, 1757.

Način za dilovati put križa sastoji se:

1. Od pristupne molitve iza koje se pjeva prva strofa tužaljke: Razczviglijena Mayka Stašee…s pripjevom: Od bolasti Mayko Sveta..

2. Od zaziva: Klanjamo se tebi Kriste i blagoslivljamo tebe, i odgovora: Jer si svojim svetim križem svijet otkupio, prije svake postaje.

3. Od glasnog i kratkog razmišljanja od predvoditelja i molitve kod svake postaje.

4. Od molitve Oče naš, Zdravo, Marijo, Slava Ocu te drugog zaziva: Smiluj se nama Gospodine! i odgovora: Smiluj se nama, druge strofe tužaljke s pripjevom Od bolasti… i tako redom kod svih četrnaest postaja.

5. Poslije četrnaeste postaje svećenik predvoditelj pred križem moli pet Očenaša, pet Zdravo, Marija i pet Slava Ocu na čast pet rana Isusovih te

28 Robert Lesage, Stabat Mater, u: Dizi-onario pratico di li-turgia romana, Roma, 1956., str. 423, i Mario Righetti, Storia di litur-gica, vol. II, Milano, 1969., str. 292.

29 Praksa obavljanja Križnoga puta u Evro-pi seže od 15. stoljeća, a službeno je ta praksa priznata i od pape Ino-centa XI. 1686. Uz po-božnost Križnoga puta neraskidivo je vezan franjevac Leonardo da Porto Maurizio (1676. – 1751.), nazvan svetac Križnoga puta. On je za vrijeme svete godine 27. prosinca 1750., koju je otvorio papa Benedikt XIV., prvi održao u rim-skom Koloseju pobož-nost Križnoga puta. To je bio preokret u povije-sti tog monumentalnog zdanja. Od tada pa sve do danas Papa svake godine na Veliki petak obavlja Križni put u Coloseumu.

30 Robert Lesage, nav. djelo, str. 470.

31 Pripjev donosi ne-potpisani pisac knjižice: Način za dilovati Put križa…(Vidi tekst niže), KFSM, sign. 3176.

319KOmEnTARI

jedan Oče naš, Zdravo, Mariju i Slava Ocu „za one svete ocze Pape koji dopustiše prošenje činechim put Križa.“ Zatim slijede zazivi:

Sveć. (Predvoditelj): Klanjamo se tebi Kriste i blagoslivljamo tebe. Puk: Jer si po Svetomu Križu tvomu svit odkupio. Sveć.: Moli za nas Divice prižalosna. Puk: Da dostojni budemo obećanja Isukrstovi. Sveć: Zlamenovao si Gospodine slugu tvoga Franceska. Puk: Zlamenji odkupljenja našega.

Na kraju slijedi završna molitva i blagoslov s križem.

Ta struktura moljenja pobožnosti Križnoga puta održala se do danas u služ-benom obavljanju pobožnosti u crkvi s pukom s nekim manjim izmjenama: najčešće skraćivanjem teksta razmatranja, skraćivanjem strofa tužaljke, izo-stavljanjem na kraju deklamiranja 5 Očenaša.

Zazivi se pjevaju stilom pjevanja gregorijanskog korala. Prvi zaziv Klanjamo se tebi… počinje recitativom na tercnom položaju, u kojem je karakterističan uzlazni ternar prema subdominanti a završava durskom kadencom na tonici. Na isti način slijedi odgovor puka. Drugi se zaziv Smiluj se pjeva po istom mo-delu, ali zbog kraćeg teksta nastala je nova varijanta. Premda je napjev tužaljke Puna tuge s formalne strane različit od zaziva, oni ipak, imaju između sebe nutarnju glazbenu poveznicu. Oni se međusobno ne sukobljavaju nego tvore, zajedno s tekstom, jednu skladnu cjelinu.

Napjev Puna tuge u prva dva osmerca isti je kao i glavni napjev u Kneževićevu Gospinu plaču, (Vrieme došlo jur budući). Kao što postoje, u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, razne varijante u pjevanju Kneževićeva Gospina plača, tako postoje i varijante u pjevanju napjeva Puna tuge. Silabička melodija deklamirana ravnomjernim nepravilnim ritmom (5/8) zapravo zvuči kao pučki koral u slobodnom ritmu. Kreće se u tercama u opsegu čiste kvinte. Središnja kadenca završava čistom kvintom (c-g) na drugom stupnju ljestvice (pivanje na bas), a završava unisono na tonici. šesnaestinski ukrasni zamah koji vodi na subdominantu kasnije je nadodan.

Postoji i „Put Krixa kakose običaje činiti u xupi prominskoj, od O. F. Nikole Vucicha, reda s. o. Vrane, derxave Prisvetog’ Odkupitelja u Dalmaciji, Split 1858.“ Struktura je kod Vucića ista kao i u tekstu iz navedene knjižice Način za dilovati put križa, s tekstom tužaljke u prijevodu: Rasczvigljena Majka staše, blizu krixa ter plakaše, kad sin propet visaše, i pripjevom: Od bolesti Maiko sveta, rane sina tvog propeta, nek nam budu u sarczu. Iza četrnaeste postaje slijedi: Poklon pet ranam Isusovim napose. Poklon se sastoji od molitve za svaku ranu, zaziva i pjevanja preostalih kitica tužaljke (pivaoci) i pripjeva Od bolesti (puk).32

50. S 5.2.

Napjev je zapravo samo jedna varijanta prethodnog napjeva iz Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja. Silabički donesena melodija se kreće u tercnom dvoglasju s dodanim basovim tonom u kadenci. Sastoji se od dva di-jela. Prvi dio završava na dominanti s čistom (otvorenom) kvintom (b–f), dok drugi završava na tonici unisono.

32 Vucić piše u uvo-du: „Knixize od ovoga bogoljubstva,“ najprvi u naš jezik sastavio i ti-skao u Budimu „prina-učni i pribogoštovani“ o. Jeronim Filipović iz Rame. „Način za ovako dilovati Put Križa, ko-likosam mogao doznat svakome je ugodan: Ovakogaje naipri sasta-vio B. Leonardo iz Luke iliti od Porta Mauricia, a u naš jezik Arvacki prinio gori imenovani O. Jerolim, a ja nisam ništa drugo učinio „dali kadasam jur trud uloxio za utištiti ove knixice, i što sam otio nadodati koju zabavu duovnu mo-jim bogoljubnim kako s’ jedinim pogledom sve možete vidjeti u sk azalu na stvarij.“Usp. O.[Otac] F.[Fra]. N.[Nikola] Vucich, reda s.[vetog] o.[ca] Vra-ne, derxave Prisvetog’ Odkupitelja u Dalmaciji, Split, 1858.


51. M 5.3.

Napjev Puna tuge iz Imotskog posve je sličan opće poznatom napjevu iz Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja s neznatnim izmjenama. Tako je, na primjer, na početku napjeva izostavljen ukrasni motiv koji susrećemo u glavnom napjevu iz iste Provincije na drugom slogu prve riječi Pu - na.

52. K 5.4.

U Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju jedna od najpopularnijih pobož-nosti bile su korizmene propovijedi. Tome su svakako pridonijeli vrsni pro-povjednici koji su se zbog tako važnog nastupa temeljito pripremali za njih. Te su propovijedi bile često veoma zanosne. Narod ih je pozorno i rado slu-šao. Neposredno prije korizmene propovijedi narod je, praćen zborom Gospe Sinjske, oduševljeno pjevao tzv. korizmene zazive. Pjevali su se, dakle, kroz cijelu korizmu, a završavali su na Uskrsni ponedjeljak nakon blagoslova s kri-žem. Ti su zazivi zapravo kratke rečenice proznog karaktera, sastavljene u obli-ku litanija. Ima ih ukupno devet, a posložene su u dva dijela. Prva četiri zaziva upućena su osobama Presvetoga Trojstva: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu, a ostalih pet upućene su drugoj Božanskoj osobi, Isusu Kristu. Upravo zbog toga svaka od njih izriče poneku karakteristiku Isusovog Mesijanskog poslanja:

Isuse, naš Spasitelju, smiluj se nama. Isuse, naš Učitelju, smiluj se nama. Isuse, naš Otkupitelju, smiluj se nama. Isuse, ufanje naše, smiluj se nama. Isuse, ljubavi naša. smiluj se nama.

Melodijska linija ovog napjeva durskog je roda, a izvodi se u polaganom tem-pu. Sastavljena je od dvaju jednakih meloritamskih obrazaca, a - a1, dijaloški - u obliku pitanja i odgovora. Prvi dio napjeva, pitanje, završava na dominanti, dok drugi dio napjeva, odgovor, završava na tonici. Napjev se kreće u paralel-nim tercama uzlazno i silazno ne prelazeći opseg kvinte u uzlaznom kretanju. Oba dijela završavaju na tonici, u tercnom položaju akorda. Napjev se izvodi uz pratnju orgulja.

53. S 5.5.

Napjev Pred tobom Bože zapisao sam 12. siječnja 1998. u Sumartinu na otoku Braču, a kazivač mi je bio pučki pjevač Ante Cvitanović – Mika. Ako uzmemo u obzir da se radi o višeglasnoj izvedbi koja podsjeća na danas popularno klapsko pjevanje, melodijska krivulja nije preširokog opsega - kreće se u rasponu intervala decime. Incipit od tri tona pjevaju unisono baritoni i basi, dok se tenori, pjevajući u tercnom dvoglasju, priključuju odmah nakon toga. Baritoni i basi, baš kao i na početku, u dva navrata unisono započinju invokaciju riječima: Padamo (smjerno) i Pogledaj (na nas). Središnji dio, I tebe (molimo), započinje prvi tenor, nakon čega se odmah uključuju svi pjevači. Napjev Pred tobom Bože u durskom je tona-litetu. Usmenom se predajom prenosi s pokoljenja na pokoljenje. Zacijelo ga je davno donio neki od franjevaca koji je službovao kao dušobrižnik u

321KOmEnTARI

Sumartinu. Napjev se pjeva na Cvjetnicu i na Veliki petak. Nakon jutarnje procesije Velikog petka od Sumartina do Selaca, napjev Pred tobom Bože pučki pjevači pjevaju pred Božjim grebom u Selcima.

54. R 5.6.

Korizmeni napjev Ja se kajem, Bože mili po učestalosti izvođenja i popularno-sti među pukom pandan je božićnom napjevu Spavaj, spavaj, Ditiću. Oba su spomenuta napjeva, i po strukturi teksta i melodijskoj jednostavnosti, sasvim slični. Melodijske linije (meloritamski obrazac a–b–a-b) kreću se u ograniče-nim opsezima koji ne prelaze interval kvintu. Kratki incipit od dva ista tona na tonici započne solist, a zatim se pridružuje puk pjevajući unisono na gornjoj kvarti, odnosno donjoj kvinti. Završna kadenca je u oba slučaja na drugom stupnju ljestvice (tradicijsko pjevanje, stil pivanje na bas). Muški glasovi „vi-soki i duboki“ pjevaju u oktavi, ali se čuju poneki glasovi u donjoj kvarti kao ležeći ton. Slobodnog je ritma i silabičkog stila. Na isti način izvodi se i napjev Zdravo tilo Isusovo.

55. C 5.7.

Naslov može sugerirati da se radi o poznatoj dalmatinskoj pučkoj pjesmi koja se nalazi i u liturgijskoj pjesmarici (HCK, 1934.). Koliko nam je poznato, ovu varijantu napjeva, koju samo po načinu izvedbe možemo nazvati pučkom, uglazbio ju je Božo Petrov. Možda je bolje kazati da je Petrov vjerojatno harmo-nizirao, na melodiju postojećeg, neki pučkog napjeva koji je potom razrađen.

Poput mnogih crkvenih pjevanja i ovu pjesmu započinje solist zapjevom prvog stiha. Puk se priključuje na posljednjem slogu prvog stiha Prosti moj, Bože. Melodija, durskog roda, dalje teče slobodnim, svečanim tempom. Pjeva se u tercnom dvoglasju, a svaka kitica ima svoj pripjev (refren) koji se ponavlja. Obično ženski dio puka pjeva melodiju, a tercu ispod nje pjevaju muškarci. Na pojedinim završetcima slogova i kadenci može se čuti i dominantni ton dotičnoga tonaliteta koji pjevaju duboki muški glasovi - basovi. Ovo je jedna od pjesma koja se u pravilu pjeva uz pratnju orgulja.

56. S 6.1.

Antifona iz Sumartina na otoku Braču koja se pjeva u procesiji na Cvjetnicu na-kon blagoslova grančica. Dvodijelni napjev (a,b) puk pjeva unisono. Tonalno, radi se o melodiji koja se temelji na drugom psalmodijskom tonusu s punkti-ranim prvim tonom te kvartnim skokom (e1-a1), nakon čega slijedi skraće-ni zapjev i izostavljeni drugi uzlazni ton drugog tonusa. Drugi dio antifone, Hosana, donesena je u slobodnom, parlando- rubato ritmu u tzv. tradicional-nom dalmatinskom stilu (tercno dvoglasje). U kadenci drugog dijela javlja se nakratko i treći glas u basu, dok sam završetak kadencira unisono. Psalam koji slijedi melodijski je isti kao i prvi dio antifone s neznatnim modifikacijama u središnjem dijelu.


57. S 6.2.

Po melodijskoj strukturi, sumartinski napjev Muke se temelji na opće pozna-tom napjevu Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja. Ova se tvrdnja osobito odnosi na napjev što ga pjeva čitač. Uvodni, solistički dio napjeva Muka Gospodina našega Isukrsta prilično je velikog raspona u opsegu inter-vala oktave. Za razliku od ostalih dijelova (modalni karakter), ovaj napjev po glazbenoj strukturi pripada durskom tonskom rodu. Pojedine solističke dioni-ce (Juda, Kajfa, sluškinja itd.) autentične su melodije temeljene na izvornom pučkom napjevu. Samo je Isusova (solo) uloga preuzeta iz općeg liturgijskog, gregorijanskog napjeva Muke. Napjevi Svjetine što ih izvodi zbor četverogla-sno homofonog su sloga (harmonizacija: Ivan Ocvirk). Taj je slog također pre-uzet iz općeg napjeva Muke koji se pjeva u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja. Poslije uvodnog dijela solist – čitač započinje sve melodijske dijelove uzlaznom sekundom, koja se dalje razvija do intervala velike terce kao initium. Ritam je silabički i recitativan. Na završetcima svih fraza javljaju se karakteristični ornamenti - melizmi. Kadence, kao najava pojedinih uloga (Kajfa, Juda, Petar Svjetina itd.) razlikuju se od one koja najavljuje Isusa. Sve one imaju uzlazni i vrlo svečani melodijski vrhunac, dok je najava Isusa suzdr-žanija i ima silazni karakter s kraćim melizmom.

58. S 6.3.

Himan koja se pjeva na Veliki četvrtak u župnoj crkvi Gospe od anđela u Sumartinu na otoku Braču za vrijeme prijenosa Svetog otajstva. Melodijska struktura napjeva, s neznatno izmijenjenim motivima, podudara se s varijan-tom istoimenog koralnog napjeva Vexilla Regis prodeunt. Ovaj napjev, slo-bodnog, (rubato) ritma, donesen je u prvom (dorskom) modusu. Za vrijeme prijenosa Svetog otajstva u crkvi ga pjeva sav puk.

59. C 6.4.

Ovo je jedina pjesma koju pjeva samo ženski dio zbora župe sv. Ilije u Metkoviću na Veliki četvrtak prigodom prijenosa Svetog otajstva. Način pje-vanja i melodija nedvojbeno podsjećaju na gregorijanski, koralni način pjeva-nja, pa je možda presmiono tvrditi da je ovo pučka pjesma. U melodiji nema uobičajenog tercnog dvoglasja koje je inače karakteristično za većinu pučkih napjeva. Najvjerojatnije se radi o „iskrivljenome“, tj. modificiranom gregori-janskom napjevu, koji se prenosio od naraštaja do naraštaja u ovom obliku. U prilog ovoj tvrdnji postoje nazivi koji se još koriste za ovu pjesmu. Sami je pjevači nazivaju „koralnom“, a pjevaju je iz liturgijske pjesmarice u kojoj je stvarno zapisana gregorijanskim napjevom, premda se koriste samo tekstom. U ovoj pjesmi nema uobičajenog soliste koji započinje, već pjevaju svi skupa od početka, što nije slučaj u sličnim pučkim napjevima.

60. S 6.5.

Spjev sumartinskog napjeva Muka gorka Gospodina ima četrdeset stihova. Prilikom jutarnje procesije na Veliki petak, koja od župne crkve u Sumartinu kreće prema Selcima, pjeva se cijeli tekst ovog napjeva. Melodijska struktura

323KOmEnTARI

napjeva je vrlo jednostavna; solist pjeva kratki zapjev od tri tona s tonike uzla-zno, a onda slijedi muško i žensko dvoglasje s pratećim trećim glasom, basom, na način crkvenog pučkog pjevanja u priobalnoj i otočkoj (urbanoj) Dalmaciji. Napjev, u durskom tonalitetu, ima četiri kraće melodijske fraze raspoređene u dva dijela (a-b b-b).

61. šdt 6.6.1 – 6.6.3Već u staroj hrvatskoj glagoljskoj književnosti postoje odulji monološki ili di-jaloški plačevi kao spjev koji opisuje muku i smrt Isusovu i plač njegove majke Marije. Franjevci su po primjeru svoga utemeljitelja, od početka, na poseban način štovali muku Isusovu i to prenosili, jednostavnim narodnim jezikom i sti-lom, na vjernike koji su im bili povjereni. Plač je kao pučka pobožnost duboko utisnut u dušu hrvatskog puka - plač se pjevao ili recitirao kroz korizmu po do-movima katoličkih obitelji, kao i izvan domova, a zajednički u crkvi, na Veliki četvrtak iza obreda, i na Veliki petak za vrijeme procesije. U Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja pjevala su se, kao što se pjevaju i danas, tri Gospina plača ili muke.33

Svi su plačevi ispjevani u rimovanim osmeračkim dvostisima, stilom koji je najviše prirastao običnom puku, svjedočeći i na taj način o neraskidivoj vezi pučkog (svjetovnog) i duhovnog u kulturnoj tradiciji hrvatskog naroda.

62. K 6.7.

Knežević je u uvodu svoga plača naveo preporuke kako se on ima pjevati.34 Tih su se preporuka fratri na terenu i pridržavali. U prvom izdanju Kneževićeva plača nema notnog priloga. Postoje indikacije da se notni zapisi napjeva nala-ze u rukopisima pohranjenim u Kneževićevoj ostavštini u samostanu u Sinju. Melodije plača koje se danas pjevaju u Sinju i Sinjskoj krajini, u Makarskoj i Makarskom primorju, u Splitu te u Sumartinu, imaju najviše zajedničkog i smatraju se varijantama zajedničkog napjeva koji se pripisuje Kneževiću. No, bez originalnog predloška teško je pretpostaviti na koji način su nastajale pro-mjene u izvedbama Plača na spomenutim područjima. Ipak, može se pretpo-staviti da su Sinj i Makarska, kao odgojni zavodi, svojim napjevima najbliži Kneževićevom originalu. Koliko su pojedine župe udaljenije od tih centara, to-liko su i napjevi postajali udaljeniji od osnovnog predloška te tako postali jed-nostavniji. Ponukovanje kao i Posljednje ponukovanje imaju posebnu melodiju i u onim župama u kojima se pjevaju, a pjeva ih najčešće samo jedan pjevač.

63. Š T 6.8.1.- 6.8.2.

Bast - Baška Voda (župa Uznesenja BDM) u prošlosti je bila veoma aktivna župa s dobrim pjevačima i pjevačicama koji su bili skloni ukrašavanju melodije. Upravo se to može primijetiti kod melodije Gospinih riječi. Kod melodije pivača karakteristične su grupe od tri tona (ternari) što podsjeća na gregorijansko pjeva-nje, kao i za ove krajeve neobičan molski završetak. Gospine i Isusove riječi imaju posebne melodije po već spomenutom predlošku, a uloga Ivana, kao i sve ostale

33 1. Najstariji je Plač fra Matije Divkovića (1563.-1631.) iz Jelašaka u Bosni, pod naslovom Plač Blažene Divice Marije (Nauk krstjanski 1616.), a počinje: Muka gorka Gospodina, napisan bosančicom na hrvatskom narodnom jeziku ikavsko – ijekavskom mješavinom kakav se govorio između Olova i Kreševa. Iako se Divković služio raznim dotadašnjim izvorima, on je svoja djela prilagođavao svojemu gotovo nepisme-nom puku. Upravo je zbog toga postigao iznimnu po-pularnost. U Franjevačkoj provinciji Presvetog Otku-pitelja najviše se upotre-bljava Divkovićev plač u redakciji fra Anđela Nuića (1850-1916), koji je objav-ljen u njegovu molitveniku tiskanom u Mostaru 1892. godine.Vidi još Hrvatska enci-klopedija, sv. V. Zagreb, 1945., str. 104.2. Fra Toma Babić (1680.-1750.) iz Velima objavio je 1626. u Mlecima Verše od muke Isusove u djelu Cvit razlika mirisa duhovno-ga. Babić se obilato služio Divkovićem, te Bandulo-vićem i starijim izvorima. Premda fra Toma ne ide za tim da bude originalan, on preoblikuje, premješta, ispravlja, ispušta, dodaje i tako svojim djelima daje svoje vlastito obilježje, koje se odlikuje lijepim i čistim narodnim jezikom te pravilnim hrvatskim na-rodnim stilom.Usp. Dr. o. Jeronim šetka, O. fra Toma Babić, zbor-nik „Kačić“, Split, 1967., str. 137 – 138.Usp. Dragutin Prohaska, Das Kroatisch – Serbische Schrifttum in Bosnien und Herzegowina, Zagreb, 1911., str. 133.3. Čini se da posebno mjesto zauzima dijaloški plač „složen“ od fra Petra Kneževića rođenog u Ka-pitolu blizu Knina (1701.- 1768.): Muka Gospodina našega Isukrsta i plač


uloge, imaju vrlo jednostavnu melodiju koja se kreće u okviru intervala male terce. Ta melodija započinje i završava na II. stupnju molske ljestvice. Melodija Isusovih riječi, koju redovito pjeva svećenik, također u molskom rodu, pojedno-stavljena je. Ima dvodijelni ritamski obrazac (a-a + kadenca). Ponukovanje se ne pjeva. Plač iz Velikog Brda jedna je bliska varijanta ovog napjeva.

TUČEPI (T)

U Tučepima se Kneževićev plač pjeva prema melodiji koju pjeva Pisac. Ponukovanje se ne pjeva.

64. S 6.9.

Sumartin je franjevačka župa na otoku Braču u kojoj je veoma bogato pučko glaz-beno naslijeđe u „živoj“ izvedbenoj praksi. Glazbeni repertoar i stilovi pjevanja u ovoj župi čine autentičnu cjelinu, u osnovi sličnu pjevanjima susjednih župa otoka Brača. Pjevanje Gospina plača ima karakteristike već spomenutih napjeva koji se pjevaju u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja (vidi: Komentar 61).

65. C 6.10.

Gospin plač je vjerojatno ostatak srednjovjekovnih skazanja koja su osim pri-kaza Muke Gospodinove imala za svoj vrhunac Marijinu tužaljku, u kojoj bi-smo mogli tražiti začetke današnjega Gospina plača ili Lamentacija Blažene Djevice Marije.35 Gospin plač zapravo je Muka Gospodinova u stihovima au-tora fra Petra Kneževića iz 18. stoljeća. Njegovo prvo izdanje tiskano je u Mlecima 1753. godine. No to nije godina njegova nastanka. Kako piše na na-slovnici prvog izdanja, Gospin plač se već pjevao u Sinju i na Visovcu dugo prije tiskanja i objavljivanja. Za pretpostaviti je da melodija kojom se napjev pjeva ima korijene u tradicijskom pjevanju toga vremena u Sinjskoj krajini. Druga je pretpostavka da je fra Petar Knežević sam autor, skladatelj spomenute melodije. Napjev Gospina plača isti je kao i pjesme Puna tuge, koja se pjeva prigodom pobožnosti Križnog puta. Taj se, nazovimo ga, sinjski napjev proši-rio po cijeloj Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja s manjim ili većim izmjenama (varijantama).

66. G 6.11.

Među napjevima Gospina plača donosimo i rukopisni napjev koji se nalazi u Arhivu franjevačkog samostana u Omišu. Izdvojeni su napjevi Pivači i Ivan. Melodija je vrlo izražajna i mirna. Autor ovog teksta nije poznat.

67. U 6.12.

Tekst za Verši od muke Isusove ili Gospin plač uzet je iz plača fra Tome Babića (oko 1680. -1750.). Pjeva se kao plač u korizmenom vremenu u Runoviću i drugim župama Imotske krajine, osobito na Veliki petak u procesiji za križem.

Matere njegove, tiskan u Mlecima 1753. Kneževi-ćev se dijaloški plač isti-če svojom originalnošću, popularnošću, pjesničkom vrijednošću i opsegom. Knežević je uloge za svo-ja lica i uglazbio. U Dal-maciji se Kneževićev Plač pjeva u redakciji fra Stan-ka Petrova (1887-1963), koji je od drugih redakci-ja (slavonska, bosanska) bio najradikalniji. Plač je skratio i uveo nova lica.Usp. Karlo Kosor, Gospin plač fra Petra Kneževića, Godišnjak Instituta za izučavanje jugoslavenske književnosti, knjiga II, Sa-rajevo, 1973., str. 71.

34 „Ima se pivati od sedmorice, ili od peto-rice. Gdi govori: Riči pisaoca, prva četiri retka neka složno pi-vaju dvojica ili jedan, a druga četiri retka druga dvojica ili jedan; pak opet prvi i tako preko svega, dokle dođe: Riči Gospine ili Gospe, jer kad ove nadođu, onda preuzme koji za taj dio bude određen; gdi Riči Ivanove, koji za Ivana, a gdi Isus, koji za Isu-sa odlučeni budu. Sve Ponukovanje, koje je prije Plača stavljeno, neka sam jedan ispiva. […] Gdi se pak ne može učiniti ovako, neka se učini kako se može. […] Kojim i kakvim glasom ima se pivati, na svrhi ovih knjižicah, ko umio bude skladno pivanje, naći će sve glasove kako koji ima pivati: ako bi ko bolje hotio, nek sebi načini; a koji ne znao bude ni jedno ni drugo, neka ga piva ili štije kako ga piva, ili štije kako ga Bog uči“.Usp. Otac fra Petar Kne-žević, Muka Gospodina našega Isukrsta i plač Mater njegove, Split, 1929., str. 5.

325KOmEnTARI

Pjevaju ga kantači, a način pjevanja naziva se kantanje.36 Treba naglasiti da se kantanje razlikuje od svjetovnog načina pjevanja u Imotskoj krajini od novijeg popularnog tradicijskog vokalnog stila – ganga.

Kantanje je isključivo ograničeno vremenskim periodom korizme, uvijek se izvodi dvoglasno (pretežito u parovima), najčešće responzorijalno (najmanje dva para naizmjenice), u različitim situacijama predaha ili odmora.

Tonska građa ovog napjeva temelji se na prastarom arhaičnom pučkom načinu pjevanja u Imotskoj krajini. Izvodi se u dva muška glasa u više parova ili sku-pina na sljedeći način: Glavni pjevač otpjeva prvu riječ - motiv (initium) s vrlo naglašenom dinamikom. Nakon početnog motiva slijedi kratka stanka, a zatim se u nastavku uključi drugi pjevač (ili više njih u nekim selima) na donjoj terci. Za razliku od svjetovnog načina pivanja u Imotskoj krajini, gangi, u kojem samo glavni glas izgovara tekst, a ostali gangaju na donjem ležećem tonu po uzoru na ležeći ton u sviranju narodnih instrumenata dipala ili gusala, u kanta-nju, međutim, obadva kantača istovremeno izgovaraju isti tekst.

Melodija je u kantanju vrlo kratka. Nakon prvog otpjevanog melodijskog motiva, isti se motiv ponavlja još tri puta, ali s drugim tekstom. Pri izvedbi ovog načina pjevanja osobito su upadljivi naglasci i slobodni glisandi na istim mjestima svake pojedine fraze, koji ovom pjevanju daju poseban karakter i izražajnost.

Netom jedan par (skupina) kantača pjeva kadencirajući ton, (na zadnjem slo-gu) drugi par (skupina) već upada sa sljedećim stihom (stretta). I tako redom dok se sve skupine ne izredaju, a onda opet iznova istim redom, ali s novim stihovima. Napjev se kreće u opsegu male terce (f2-as2). Ipak, na određenim mjestima (na kraju svake fraze) prvi se glas spušta ispod donjeg glasa (križa-nje glasova) za veliku sekundu (es2), stvarajući tako poseban i prepoznatljiv ugođaj. Završni redak Sinu Božji, budi hvaljen po sve vika vikov. Amen., otpje-va svaki par - skupina kantača zaredom jedni za drugim, a nakon toga odaju počast Križu.

68. N U 6.13.

Kao jedna od najomiljenijih pobožnosti u korizmenom periodu, Gospin plač je kroz dugi vijek postojanja doživio tekstualne i glazbene inačice, u brojnim jezičnim i glazbenim lokalnim dijalektima. Vjernici su ga pjevali posvuda; na paši čuvajući svoja stada, radeći u polju, na njivama, te osobito navečer za kominom gdje je bio vid zabave obitelji i čitavih komšiluka. Jedni bi ga pjevali a drugi su pobožno i pozorno slušali, duboko uživljeni u Muku Isusovu. Fra Ivan Glibotić zapisao je dva napjeva Gospina plača prema Babiću u župa-ma Runovići i Slivno. Prema Glibotiću, različite napjeve pjevali su muškarci i žene. Muški ima četiri kraće fraze (a a a b) : Središnji ton napjeva je treći stupanj na kojem završavaju sve četiri fraze. Ženski napjev, za razliku od muš-kog ima razvijeniju melodijsku liniju s karakterističnim motivom na trećoj i četvrtoj dobi (g1 – e1 – f1). Fra Ivan Glibotić spominje da se ovaj plač pjeva u procesiji na Veliki petak, što je glazbeno neusporedivo s netemperiranim kan-tanjem, jedinim pjevanjem u procesiji koje isključivo izvode muškarci.

35 Usp. Muzička en-ciklopedija 2, Zagreb, 1963. Natuknica Miste-rij, str. 202.Usp. Rudolf Strohal, Zbirka starih crkvenih pjesama, Zagreb, 1816., str. 6.Usp. Dr. Franjo Francev, Plač Blažene Divice Marije, Građa za povi-jest književnosti Hrvat-ske, knjiga 13, Zagreb, 1938., str. 193.

36 Istraživanjem fe-nomena kantanja mu-zikolozi su se već više puta bavili. O kantanju u Runoviću vidi članak: Joško Ćaleta, Kantanje u Runoviću, Runovićki zbornik, 2, 2003. str. 59 - 72.: „Svaki početak korizme bilo je vrime kopanja za duvana ili sađenje kumpira. Kad bi se dva srila s motikom, zaustavila bi se. Oni se otprilike znaju ‘ko more zakantat i ‘ko s kin i unda bi tako malo stali i zakantali. Motike jesu na ramenu, ali stane se, uvik se imalo vrimena za zakantat. Sićan se na našem Mračaju kad se spustaju i kantaju. Ima nji pet-šest, ali kantaju po dvojica. I tako je to lipo i melodično bilo. Lako je danas kad mi imamo televiziju, upre-mo u dugme, vidimo i slušamo. A u ono vri-me to je bilo sasvim drugačije.“ (kazivanje kantača).


69. B 6.14.

Kroz korizmu, te posebno u Velikom tjednu, Stankovčani su pjevali posebne na-pjeve. Na Veliki četvrtak pjevalo se po stankovačku u dva zbora: Gospin plač fra Petra Kneževića, a na Veliki petak Verši od muke Isusove fra Tome Babića ro-đenog u Velimu, župa Stankovci. Danas se Stankovčani prisjećaju ovog napjeva koji se rjeđe izvodi. Razlog tomu je možda i jednostavnost i arhaičnost napjeva čije glazbene karakteristike ukazuju na vrlo stari sloj crkvenog pučkog pjevanja. Jednostavna melodija napjeva kreće se u intervalu male terce. Prateći glas koji se pridružuje nakon otpjevanog inicija prilaže na arhaičan način izmjenom gornjeg i donjeg tona, završavajući u kadenci unisono s vodećim glasom. Ritmički obrazac osmeračkog teksta razbijen je u dva pravilno izgovorena 6/8 obrasca (duga, krat-ka, kratka, duga) stvarajući konstantnim cikličkim ponavljanjem dojam ritualnog zanosa. Jednostavan dvoglas najvjerojatnije je glazbeni obrazac kojim su se stolje-ćima izvodile u prošlosti popularne epske pripovjedne pjesme u čiji žanr, po formi, spada i struktura Babićeva napjeva.

70. S 6.15.

Tekst u ovom napjevu je iz poznate tužaljke (lamentacije) Jeremije proroka. Prijevod je prilično slobodan i pomalo arhaičan. Napjev je solistički. Pjeva se u Velikom tjednu. Melodijska linija napjeva iz Sumartina se razvija u rasponu donje kvarte i gornje kvinte G – dur ljestvice najčešće recitativom na trećem stupnju (toničkoj terci) kao svom centru. Tvore je tonovi toničkog i dominan-tnog akorda. Napjev krasi ritmička pokretljivost kao i česti i relativno kratki melizmi. Od nekoliko hebrejskih slova – brojeva kao zapjeva (ALEPH, BETH, GHIMEL, DALETH, HE, VAU) koristi samo dva - ALEPH i GHIMEL.

71. C 6.16.

Prosti, Gospodine, puku svome prosti najpoznatija je metkovska pučka pje-sma. Tekst metkovskog pučkog napjeva lirska je pjesma Proštenje od Boga, don Nikole Bijankovića, makarskog biskupa.37 Iako je Bijankovićeva pjesma zaživjela i do danas ostala dijelom glazbene prakse u mnogim srednjodalma-tinskim sredinama, metkovska je varijanta, zahvaljujući izuzetnim glasovima svojih solista, najpoznatija. Poput mnogih pjesma vezanih uz određeno crkve-no razdoblje ili obred, i ova se pjesma pjeva samo na Veliki petak, nakon pro-cesije ulicama grada. Pjeva se antifonalno. Solist pjeva retke pjesme, a narod odgovara Jer je preveliko milosrđe njegovo.

Solistička melodija, silabička u svom karakteru, ponavlja se u varijantama pri-lagođenim tekstualnim promjenama (položaj slogova i naglasaka u riječima). Jednostavna melodija donesena u mirnim pomacima, bez velikih tonskih sko-kova, pjeva se, osim posljednjega versa, u rasponu od jednog heksakorda. Oba stiha svake strofe pjevaju se na istu melodiju.

Pjeva se u umjerenom tempu s tendencijom usporavanja pri završetku kadenci, a osjeti se čak i promjena dinamike - nešto je tiše na kraju kitice. Posljednji je zaziv identičan prvome, Prosti Gospodine, puku svome prosti, ali se u drugomu retku milosrđe tvoje veliko je dosti, slog ve pjeva ton više od prvoga puta, što je znak da je to posljednja kitica.

37 Usp. Mile Vidović, Nikola Bijanković, split-ski kanonik i makarski biskup (1645. - 1730.), Crkva u svijetu, Split, 1981.

327KOmEnTARI

Odgovori, koje pjeva puk, troglasni su. Melodiju u tercama pjeva puk, a pučki pjevači, basovi, pjevaju oktavu ispod melodije, da bi kao i kod svih pjesama u završnom akordu otpjevali dominantan ton.

72. C 6.17.

Napjev Muke iz Metkovića, uz sličnosti s općepoznatim prihvaćenim napje-vom iz Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, ima i svojih specifično-sti. Analizom je moguće utvrditi kako raspored pjevanja veoma nalikuje načinu izvođenja gregorijanskih tonusa (kao i obično u svim pučkim napjevima). Je li se taj napjev razvio od gregorijanskoga, teško je ustvrditi, ali možemo pretpo-staviti da ima određenih sličnosti u napjevu, koje nisu samo strukturalne.

Raspored pjevanja se sastoji od zapjeva, tenora, pregiba ili flekse, drugoga zapjeva, tenora i završne kadence – dakle, svih strukturalnih dijelova koje ima jedan gregorijanski tonus. Zapravo su pregib i završna kadenca isti kao u pro-vincijskoj Muci, s tim da se ovdje u završnoj kadenci obično ispušta jedan ton.

Uloge koje se pjevaju u metkovskoj Muci imaju također jednaku strukturu, s po-nekom varijacijom od pjevača do pjevača. Zborski dijelovi, popularne turbe, ne pjevaju se pučki nego na poznatu općeprihvaćenu melodiju (harmonizacija: I. Ocvirk), dok se Isusove riječi, koje uvijek pjeva svećenik, pjevaju gregorijan-skim napjevom. Sve što je rečeno za melodijsku strukturu mise, vrijedi i ovdje – melodija je vrlo jednostavna, u ljestvici koja obično ne prelazi pet tonova, osim kod Evanđelista, (koristi šest tonova), i u Proročanstvima.

Starozavjetna proročanstva, koja su u Mukama iz Knjige proroka Jeremije, imaju osobit način pjevanja. Najočitije je to da se mijenja tonalitet u odnosu na tonalitet Muke. Zapjev ovih melodijskih jedinica podsjeća na zapjeve Plača Jeremije proroka, poznatijega kao lamentacije, koji se u Metkoviću ne pjeva, ali ga nalazimo u mnogim drugim dalmatinskim župama.

73. F 6.18.

Pjevanje Muke u bogoslužju na Cvjetnicu i Veliki petak u Franjevačkoj pro-vinciji Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu ima svoje početke u da-lekoj prošlosti. Tada postavljeni napjev prenosio se usmenom tradicijom do današnjih dana. Melodijski je predložak Muke gregorijanski napjev koji se s vremenom proširivao i ukrašavao dok nije poprimio današnji oblik.38 Pjevanje Muke bila je čast svakom svećeniku i kleriku, kao i vjernicima koji su dijelili ostale uloge. U zadnje vrijeme sve više vjernici laici preuzimaju ulogu glavnog pjevača. Muka se izvodi u formi oratorija. Glavna su lica: Evanđelist (Pisac, Čitač ili Pjevač), Isus, Pilat i svjetina (Turba). Na Cvjetnicu se Muke redaju po ciklusu liturgijskog trogodišta ABC (Matej, Marko, Luka), a na Veliki petak se svake godine pjeva Muka po Ivanu. Napjev Muke koji izvodi Pjevač označen je u prvoj rečenici i ponavlja se kroz čitavu Muke. Uz glavni napjev rečenice po-stoje dvije varijante s jednostavnijim završetkom koje se rjeđe izvode. Pjevanje Muke živa je izvedbena tradicija koja se svake godine s posebnim zanosom izvodi. Dobri pjevači prepuštaju se osobnim emocijama i improvizaciji uvjeto-vanoj trenutnim raspoloženjem i inspiracijom.

38 U Dalmatinskoj zagori, koja je prije bila prometno izolirana, svećenici, prepušteni samima sebi, pjevali su s narodom kako su znali i kako su mogli. Notni zapis je napravljen pre-ma pjevanju fra Ćirila (Ćire) Ujevića (1901.-1979.) i fra Ivona Sa-mardžije (1914.-1983.). U osnovnom se napjevu u potpunosti slažu. U izvođenju čitave Muke svaki pjevač ima svoje nijanse i male ukrase koji se skladno ukla-paju u cjelinu. Napjev Muke iz Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja prepozna-je se samo kod glav-nog pjevača koji pjeva Muku, a sve ostale uloge (Isus, Petar, Pilat i dr.) izvode se po gregorijan-skom napjevu kako su zapisane u Hrvatskom Crkvenom Kantualu (HCK) iz 1934. godine, osim Svjetina, (Turba). Turba se izvodi redo-vito u četveroglasnom slogu, koji je odavno prešao granice Provin-cije Presvetoga Otku-pitelja. Četveroglasni slog harmonizirao je Ivan Ocvirk. Napjev Turbe nalazimo u mu-zikalijama Franjevačkog samostan u Omišu kao manuskript iz početka 19. st od fra Jerolima Fi-lipušića (1771.-1849.).


Posebnim melodijskim završetkom rečenice, koja ima tri varijante, najavlju-je se Isusov nastup. Najavljivanje svih ostalih uloga, osim najavljivanje ri-ječi Jeremije proroka, izvodi se, svečanijim melizmom, na isti način. Riječi Jeremije proroka izvode se u obliku svečanog psalma, što se dobro uklapa u melodijsku konstrukciju Muke. To je mjesto gdje vještiji pjevači daju oduška trenutnim emocijama i inspiraciji, improvizirajući i varirajući svoje kvalitetom posebne glasove.

Muka ima posebni završetak. Završava na vođici, a ne na tonici, ostavljajući tako dojam nedovršenosti, jer djelo otkupljenja još nije u potpunosti dovršeno. Otkupitelj je u potpunosti dovršio djelo spasenja s uskrsnućem.

74. S 6.19.

Jedan od središnjih napjeva liturgije Velikog petka pjevanje je prijekora ili im-properija - Puče moj. Prijekori se pjevaju za vrijeme obreda ljubljenja križa. Uz napjev Ispovidite se, prijekor Puče moj je u cijeloj Dalmaciji jedan od naj-poznatijih i rado pjevanih dijelova liturgije Velikog petka. Sumartinski Puče moj pjeva se na sljedeći način: solist počinje raspjevanom melodijom na tekst Puče moj, nakon čega mu se priključuje prateći glas u donjoj paralelnoj terci. Odgovore u obliku recitativa u tercnom dvoglasju pjeva zbor i puk zajedno na način spontanog pučkog crkvenog pjevanja u Dalmaciji. Sljedeće se strofe repetiraju istim izvedbenim manirama. Melodija, u mirnom, pjevnom tempu, u osnovi je modalnog karaktera s tonovima dorskog heksakorda s ukrasnim izmjeničnim tonovima.

75. M 6.20.

Nadaleko poznati prijekor Puče moj pjeva se u Imotskom za vrijeme večernje procesije. Imotski napjev Puče moj je strukturiran na način spontanog dalma-tinskog pučkog (klapskog) pjevanja u kojem dominira tercno dvoglasje. No, postoji i troglasna varijanta s dodanim basom u donjoj dionici. Melodija je jednostavna i pijevna, vrlo lako se pamti. Napjev je u durskom tonalitetu i alla breve ritmu, što očito ukazuje na širinu tempa i crkveni karakter napjeva.

76. K 6.21.

Liturgija u obredima Velikog petka, pjevački je najbogatiji dio crkvene godine. To se u prvom redu odnosi na pjevanje Muke, prijekora, čitanja, lamentaci-ja i drugih prikladnih pjesama koje se pjevanju tijekom procesija ili za vri-jeme obreda u crkvama (ljubljenja križa, pričest). Psalam 135. Ispovidite se Gospodinu, jer je dobar, koji se pjeva za vrijeme ljubljenja križa, najizvođe-niji je napjev ovoga dijela crkvene godine u Dalmaciji. U psalmu se iskazuje čast i hvala Svemogućem Bogu za sva divna i čudesna djela što ih je učinio čovjeku. Zanimljivo je da pjevanje psalma ne započinje kako stoji u originalu Hvalite Gospodina, jer je dobar: vječna je ljubav njegova, nego Ispovidite se Gospodinu jer je dobar: jer je preveliko milosrđe njegovo. Stoga ovaj psalam na neki način spada u prijekore, (improperije) ili opomene izabranom narodu koji je u stalnoj opasnosti da zaboravi ili da se ogluši na sva čudesna djela

329KOmEnTARI

Božja. Time se, dakle, čovjeka poziva da se sjeti upravo svega toga. Izvodi ga se responzorijalno – solistički zapjevi prvoga retka i odgovori: Jer je preveliko milosrđe njegovo. Postoje razne varijante teksta odgovora drugog retka: Jer je veliko milosrđe njegovo; jer je preveliko; jer je dovika, jer je dovijeka, itd. Isto tako i naslovna riječ Ispovidite se ima različit izgovor. Negdje ga izgova-raju na ijekavici (Ispovjedite se), a negdje (većina) na ikavici (Ispovidite se). Pjevanje ovoga napjeva (psalma), zapravo je vrhunac čitavog pjevanog doga-đanja u liturgiji Velikog petka, poglavito u Dalmaciji. S njim se teško može usporediti neki drugi napjev. Moglo bi se uvjetno reći da, barem u Dalnaciji, nema Velikog petka bez Ispovidite se.

Melodija je veoma jednostavna, kratka i pjevna. Građena je na osnovi frigij-skog modusa. Sastoji se od dva dijela (a-b) u obliku pitanja i odgovora. Prvi dio Ispovidite se izvode ili dva pjevača (ranije je to bilo uobičajeno) ili zbor,39 a drugi dio Jer je preveliko milosrđe njegovo (odgovor) pjevaju svi vjernici, cijela crkva i to „iz svega zanosa srca i duše“. Melodija se kreće u tercnom intervalskom pomaku s alteriranim tonom u donjoj dionici. Incipit (početni motiv) prvog dijela fraze započinje izmjeničnim tonovima.

Melodija koju puk pjeva Jer je preveliko milosrđe njegovo zapravo čini jednu cjelinu s glavnom melodijom i na neki način je upotpunjuje.

Odgovor Jer je preveliko milosrđe njegovo pjeva se nakon svakog retka. Riječ milosrđe i slog sr je najnaglašenija i zapravo se može smatrati melodijskim vrhuncem čitavog napjeva.

77. M 6.22.

U Imotskom se ovaj psalam pjevao „iza procesije Velikog petka uvečer. To je možda najsvečaniji čas Velikog tjedna. Svećenik na velikom oltaru drži u ru-kama pokaznicu sa svetom Hostijom, a cijela zajednica – puna crkva vjernika – pjeva jednim glasom i srcem. Pjevanje predvode birani pjevači ili zbor, a svi vjernici odgovaraju: Jer je uvike milosrđe njegovo. Starinski originalni imotski napjev za Ispovidite se – bio je malo prilagođeni napjev prijekora Puče moj. Pred tridesetak godina uveden je napjev, kojega nazivaju sinjski. Ipak, odgovor puka ostao je imotski, kakvog pamte stariji Imoćani. Radi toga bilo bi uputno opet vratiti Imotskomu stari napjev, kojega ovdje donosim. Zašto vratiti ovaj stari napjev? – Narod je uporno ostao kod starog napjeva u odgovoru za ovih trideset godina. Znači da mu je prirastao srcu. Posve je logično, da odgovor slijedi predgovor. Stilski ne odgovara, da zbor pjeva u jednom stilu, a puk u drugom odgovara, a radi se o jedinstvenoj cjelini skladbe.“40

Melodijska građa ovoga napjeva je posve ista kao u prethodnom napjevu Puče moj iz Imotskog. Stoga u daljnjoj analizi, vidi napjev Puče moj iz Imotskog, M 23.

78. F 6.23.1.2.

U Službi čitanja na Veliki petak i na Veliku subotu dva su čitanja, od kojih je prvo biblijsko iz poslanice Hebrejima, a drugo je uzeto iz djela svetih Otaca. Poslanica Hebrejima tumači Stari savez u svjetlu vazmenog otajstva Kristova.

39 U Sinju su npr. ti isti pjevači stajali ispred glavnog oltara na stepe-nicama (na ambonu) i odatle pjevali ovaj psa-lam u dvoglasju, a sav je narod u crkvi glasno odgovarao Jer je preve-liko milosrđe njegovo. Međutim, danas to pje-vanje predvode birani pjevači s kora ili pak ci-jeli zbor - muški ili mje-šoviti. Pjesmarica Sla-vimo Boga, Frankfurt am Main, 1982. donosi ovaj napjev u dvoglasju, dočim fra Ivan Glibo-tić u Pjevajmo, braćo kršćani, donosi dva če-tveroglasna predloška za obadvije mogućno-sti zborskog pjevanja: muškog ili mješovitog zbora, a odgovor puka u troglasju.Usp. fra Ivan Glibotić, Pjevajmo, braćo kršća-ni, Makarska, 1967., str. 210 – 211.

40 Fra Ivan Glibotić, Korizmeno pjevanje u Imotskoj krajini, Grad na Gori, god. II, br. 1, Imotski, 1980.


Na Veliki petak u prvom čitanju čita se ili pjeva izvadak o žrtvi Kristovoj, a na Veliku subotu izvadak o počinku Gospodnjem.

Drugo čitanje na Veliki petak uzeto je iz Kateheza svetoga Ivana Zlatoustog, biskupa, a na Veliku subotu iz Drevne homilije na Veliku i svetu subotu. Uz Službu čitanja na ta slavlja vezane su bile i tužaljke (lamentacije) proroka Jeremije koje su u službenom obnovljenom Časoslovu izostavljene.

Napjevi prvog i drugog čitanja na Veliki petak i Veliku subotu prvi put su za-pisani tiskani u posebnom prilogu u Služba Božja. U tom prilogu donesena je samo struktura melodije po kojoj se pjeva cijeli tekst. U ovom primjeru cjelo-kupan tekst prvog i drugog čitanja Velikog petka notno je zapisan. Na isti se način pjevaju i čitanja na Veliku subotu.

Melodija je i prvog i drugog čitanja gregorijanskog, koralnog tipa, a sastavljena je od recitativa koji prekidaju kratki melizmi sa završnom kadencom na kraju.

79. B 6.24.

Posljednica (sekvencija) Žrtvi vazmenoj iz Stankovaca veoma je jednostavna i lako izvediva melodija. Kreće se vrlo mirno u intervalu kvarte. Sastavljena je u formi dvodijelnog recitativa: prvi dio završava na toničkoj terci, preko pred-zadnjeg dominantnog tona, a drugi dio preko istog dominantnog tona na tonici. U istom stilu se (solistički) pjeva čitavi tekst spomenute posljednice.

80. L 7.1.

Responzorij, Sva si lipost, specifičan je za Franjevački red u skladu s nauča-vanjem franjevačkih teologa i franjevačke škole. Nalazi se u Antifonarium de sanctis Trium ordinis iz 1722. Rukopisni predložak umetnut je kasnije iza str. 98. (KFSM).

Napjev donosimo zbog toga što se u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja pjeva od 1742. godine do danas, (LAPM, 346) i što je doneseni napjev potpisan hrvatskim jezikom, ispisan lijepim rukopisom i kvadratnim neumama. Nije poznat stariji prijevod na hrvatskom jeziku. Gregorijanska me-lodija, koja upečatljivo prati tekst responzorija, razdijeljena je u dva stupca po dužini. Sa lijeve strane za Pivače i s desne za Kor. Naslovi i početna slova svakog retka napisani su velikim crvenim slovima.

81. V 7.2.

Pjesmu Visovačka slavna Mati spjevao je fra Petar Knežević (1701. – 1768.). Nalazi se u njegovoj zbirci Pisme duhovne razlike, u Mletczih 1765., pod na-slovom Pisma na poštenje prisladke Majke Božje Divicze Marije Koja se ča-stno štuje u Visovcu višje Skradina. Pjesma ima trideset i četiri strofe pisane u osmercu, uz još tri dodatne strofe. Na kraju pjesme Knežević dodaje: „Kad bi se ova pisma hotila u Czarkvi, prva tri kolinca izostavese, a na misto gni pivaju se ova tri slidechia: Visovačka slavna Mati … pak se priuzme, Jer Kraglujuch i ostale.“ Zvjezdicom su označene kitice koje treba izostaviti kad se pjesma

331KOmEnTARI

pjeva u crkvi. Melodija Visovačkoj Majci sastavljena u pravilnoj himničkoj formi, odiše jednostavnošću i pučkim izrazom. Melodiju je složio Frano (fra Paško) Barić.41

82. Z 7.3.

Pjesmu Dobra Majko, na Dobromu, spjevao je fra Petar Knežević (1701. – 1768.). Nalazi se u njegovoj zbirci Pisme duhovne razlike, u Mletczih 1765., str. 130, pod naslovom Pisma na poštenje Gospe zdravlja, Koja na Dobrom prid Splittom častno štujese. Pjesma ima trideset i devet strofa pisanih u osmer-cu. Po melodijskim konturama vrlo je slična marijanskoj pjesmi Nata e una bimba (XVII. st.). U talijanskom predlošku melodija je u 3/4 mjeri, a Dobra Majko, na Dobromu u 2/4 mjeri.

83. B 7.4.

Važan faktor u formiranju i opstojanju glazbenih tradicijskih formi je nera-skidiva isprepletenost dvaju načina pjevanja crkvenog i svjetovnog, pučkog. Nedjeljna misna slavlja, pogotovo ona za velikih blagdana, uvijek su bila po-praćena druženjem i pjevanjem nakon misnog obreda.42

Svjetovni napjevi u kojima se spominje njima najdraža – Gospa, majka Marija, dio su repertoara koje crkveni pjevači iz Stankovaca danas izvode na brojnim fol-klornim festivalima. Za razliku od crkvenih pučkih napjeva gdje muški glasovi u pravilu predvode pjevanje, ove napjeve predvode istaknute ženske pjevačice. Ariji otpjevanog inicija ravnopravno se pridružuju muški i ženski glasovi, muški glasovi obično u visokom registru. I ovo pjevanje, homofoni troglas s kvintnom kadencom na dominanti, poznato je kao pivanje pod bas (na bas), a karakteristično je pjevanje na širem području Ravnih Kotara.

84. B 7.4.


85. M 7.6.

Litanije su u zapadnoj liturgiji molitva u čast Srca Isusova, Bogorodice ili svetaca, sastavljena u obliku prošnja i zaziva u kojoj svećenik ili netko drugi predmoli, a vjernici odgovaraju.43 Litanije kao vrsta molitve poznate su već u prvim stoljećima kršćanstva. Među najstarije spadaju Litanije Svih svetih. U praksi su još od prije 9. st. Uz Litanije Svih svetih najčešće se upotrebljavaju Lauretanske litanije (nazvane su po mjestu Loreto u Italiji, a nastale su krajem 16. st.). Porijeklo ovih litanija je veoma kompleksno. Litanije započinju proš-njom Gospodine, smiluj se, a onda se nastavljaju nizom prošnja i zaziva koje mole ili pjevaju naizmjenično predvoditelj, pjevački zbor i puk na način: Sveta Marijo, Sveti Josipe…, Moli za nas itd. Litanije završavaju Jaganjče Božji, koji se izgovara tri puta. Litanije se izvode u raznim prigodama: kod blagoslova, u ophodima, raznim pobožnostima (Srcu Isusovu, Krunica /rožarij/, ...). Litanije

41 Frano (fra Paško) Barić rođ. 1910. u Splitu. Studij teologije završio u Makarskoj 1934. Bio je dobar propovjednik i dobar pjevač, a bavio se amaterski i sviranjem na orguljama. Napisao je knjigu Utočište grješ-nika, propovijedi za mjesec svibanj. Izdavač: Samozaložba, šibenik, 1937. Poslije Drugog svjetskog rata napustio je franjevački red i pro-vinciju Presvetog Otku-pitelja. Nije nam poznato kad je umro.42 Ranije bi se zaigralo kolo poslin mise, pogo-tovo na velike blagdane uvatilo bi se kolo. Piva-le bi se civilne pisme, nekada i koja crkvena. Marijanske pisme su se isto isprid crkve piva-le; otkad smo formirali KUD “Vinac” uveli smo praksu da se na Uskrs za-piva malo prije i poslije mise i nastojat ćemo to još malo oživit da KUD bude nositelj toga i da se stvara navika. To je pri-ja bila normalna stvar, u kolu bi se vatali momci i cure – od malog kola na-raste veliko pa kad priđe neku granicu onda bi se razdvojilo i u dva kola…. (kazivačica: Anka Milić Đuka, Stankovci, 2007.). Ćaleta, Joško. 2008. „Cr-kveno pučko pjevanje u Stankovcima“, str. 80.

43 „Glavna je karakte-ristika litanijske molitve da se sastoji od produže-na niza zaziva, koji, slije-deći jedan nakon drugoga u istom ritmu, stvaraju molitveni slijed označen upornom hvalom-moli-tvom. Zazive redovito predvodi predmolitelj ili zbor. Uglavnom su kratki i svaki se sastoji od hva-le, koja se izmjenjuje, i prošnje, koja se redovito ne mijenja, a ponavljaju je svi nazočni.“Usp. P. Lubina, Blaže-nom će me zvati, Split, 2003., str. 98.


su se od davnine ne samo molile recitativnim stilom, nego i pjevale, bile su inspiracija glazbenicima počevši od velikih majstora (G. P. da Palestrina, W. A. Mozart) pa sve do naših dana. U Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja u novije vrijeme su se pjevale Litanije što su ih uglazbili skladatelji i članovi iste Provincije fra Ivan Glibotić i fra Anđelko Milanović -Litre.

Fra Ivan Glibotić je zapisao napjev litanija iz Imotskog.44 Melodija je vrlo jednostavna i pjevna. Kreće se u opsegu kvarte (f1 – b1). Prvi dio litanije, Gospodine, smiluj se, (pitanje), započinje na trećem stupnju F - dur tonaliteta (u ovom slučaju a1), tj. na toničkoj terci, zatim slijedi ukrasni motiv (g1 – a1), kratki dodir b1 i povratak na drugi stupanj.

Odgovor puka Smiluj se nama je vrlo kratak. Započinje na toničkoj terci, a za-vršava na primi. U drugoj varijanti odgovor puka započinje na drugom stupnju, (dominantna harmonija) kao trenutačnoj vođici, a završava na toničkoj terci.

86. L 7.7.

Pjesmu je spjevao fra Ivan Radonić (1770. - 1848.) za Devetnicu sv. Anti Padovanskom u Makarskoj.45 Pjesma ima sedamdeset i šest strofa pisanih u osmercu raspoređenih kroz devet dana devetnice. Pretpostavlja se da je Radonić pred sobom imao Verse svetoga Antuna od Padove fra Tome Babića, jer se prvih šesnaest stihova u oba slučaja potpuno poklapaju. Melodija, grego-rijanskog tipa i slobodnog ritma, ima pritruhe pučkog (dalmatinskog) melosa. Poznata je kao makarski napjev, jer se pjevala samo u makarskoj franjevačkoj crkvi kroz Devetnicu do 1983. godine.

87. L 7.8.

Himan sv. Jeronimu nalazi se u rukopisnoj zbirci: Opus a P. Iosepho Maria Cordans Veneto, … ad usum conventus Sanctae Mariae de Macarsca. Venetiis Anno Domini 1754. Cordans je za makarski samostan skladao dvije rukopi-sne zbirke kao nadopunu za službene liturgijske knjige. Izdvojili smo Himan sv. Jeronimu Maximi laeto, koji je sastavljen za župnu crkvu sv. Jeronima u Velikom Brdu kod Makarske. Himan se izdvaja po svojoj melodiji od drugih melodijskih jedinica. U zbirci je, kao i svi drugi sadržaji, pisan na latinskom jeziku. Melodija napjeva je označena neumatskim znakovima pisanim na 4 li-nije. Doneseni je himan preveden i transkribiran.46 Melodija pučkog karaktera i danas je u živoj upotrebi, ponešto izmijenjena, kao opći napjev za himan (tri jedanaesterca i jedan peterac).

88. L 7.9.

Pjesmu je spjevao fra Toma Babić, a melodiju, prema gregorijanskom napjevu, skladao anonimus. Nalazi se zalijepljena na zadnjoj stranici rukopisne zbir-ke: Suplementum ad usum Chori S. Mariae de Makarscha – P. Ioseph Maria Cordans – 1744. Očito da je pjesma zalijepljena kasnije i od druge ruke ispisana

44 Usp. fra Ivan Glibo-tić, Litanije u procesija-ma – ophodima, Grad na gori, Imotski, 1981., god. III, br. 2. „Donosim ovdje starinski napjev litanija, koji je isti za sve litanije, a odgovor puka donosim u dvije varijante, od kojih je starija ona u zagrada-ma (druga), dok se prva redovito pjeva. Možda više odgovara glazbenom osjećaju našega puka.“

45 Usp. fra Ivan Ra-donić, Život i čudesa svetog Antuna od Pa-dove pismam crkvenim i devetnicom na čast istoga sveca. Priutište-na po m. r. u Makarskoj na službu pravjernih, Split, 1922. Str. 15 – 27. KFSM, bez signature.Vidi još, Zbornik „Ka-čić“, Split, 1995. – 1996., str. 543 – 546.

46 Milan Pavelić, Cr-kveni himni, Zagreb, 1935., str. 349 - 350.

333KOmEnTARI

romboidnim neumama. Pjevaju Pivaoczi i Kor naizmjence. I danas se pjeva u izmijenjenom melodijskom obliku na isti tekst kao i himan sv. Anti, Ak’ od Ante tražiš čuda.

89. B 8.1.

U Stankovcima se do danas zadržao običaj pjevanja obreda za mrtve. Posebno svečano se pjeva na ispraćajima istaknutih crkvenih pjevača i članova crkve-nog odbora, u prošlosti bratima - članova bratovština. Dva napjeva koja se svojim glazbenim karakteristikama posebno razlikuju od standardnih načina pjevanja su Mrtvina - Oslobodi me Gospodine od smrti vječne i Posljednica – Dan od gnjeva. Dan od gnjeva pjeva se po stankovačku u dva zbora koja predvode istaknuti pjevači. Nakon inicija istaknutom pjevaču pridružuju se prateći glasovi u donjoj terci, a u novije vrijeme i ostinato glas na dominanti, što rezultira pjevanjem u čvrstom, homofonom troglasju. Na isti način u novije vrijeme muškim se pjevačima priključuju pjevačice pjevajući prateći glas u gornjem, ženskom registru. Melodijski predložak je jedva prepoznatljiva va-rijanta sekvence Dies irae, koju je uho istaknutih stankovačkih pjevača stolje-ćima modificiralo prema ukusima tradicijskog načina glazbenog izražavanja. Posebnost predstavlja jedanaest dijelni ritmički obrazac koji je za razliku od ostalih pravilnih 6/8 tradicijskih obrazaca, jedini nepravilni ritam koji izvode pjevači pjevajući po stankovačku. Za očekivati je bilo da će osmerački tekstu-alni predložak biti izveden u pravilnom 6/8 obrascu poput Babićevih Verši ili napjeva Zdravo tilo Isusovo. Ovaj podatak ukazuje na izuzetnu inventivnost puka koji i ovim primjerima pokazuje da formiranje glazbene forme nije stro-go kanoniziran kodeks, već slobodan proces uvjetovan količinom i kvalitetom inspiracije i inventivnosti istaknutih pjevača, tvoraca glazbenih predložaka i glazbenih ukusa lokalne zajednice.

90. Š 8.2.

Sekvencija je strofan liturgijski glazbeni oblik temeljen na trohejskom dime-tru i zauzima svoje mjesto između Poslanice i Evanđelja. Nastala je sredinom 9. stoljeća u sjevernoj Francuskoj, a povezana je uz jubilus tj. dugu raspjeva-nu melodiju nad posljednjim „a“ od riječi „aleluja.“ Potpisivanje riječi pod raspjevanu melodiju jubilusa nastala je nova glazbeno liturgijska forma se-kvencije kakvu danas poznajemo.47 Sekvencija se već u 9. stoljeću proširila po cijeloj Evropi. U 10. i 11. stoljeću dostiže formalnu savršenost - poprima oblik rimovane strofe.

S vremenom se stvaraju i novi tekstovi i nove melodije, neovisno od jubilu-sa, a jubilus se ili sasvim napušta ili se od njega uzima samo karakteristični melodijski motiv ili početak.48 Strofe sekvencije uglazbljene su tako da dvije strofe čine jednu melodijsku cjelinu. Svaka cjelina od dvije strofe ima svoju zasebnu melodiju. Pjeva se antifonalno. Taj raspored strofa u grupe po dvije strofe čine sekvenciju dinamičnom i prihvatljivom (a1-a2, b1-b2, c1-c2 itd.).

Posljednica iz Baške Vode pjeva se kao pučki koral. Sve strofe pjevaju se po istoj melodiji. Početak je isti kao i koralni napjev, a u nastavku se odvija u tipično pučkom dalmatinskom koralu i završava u dorskom načinu. Redovito

47 Notker Balbulus (840.-912.) donosi povi-jesni podatak o nastanku sekvence u svojoj zbirci od 40 sekvenci pod na-slovom Liber hymno-rum. Zbirka je napisana u vremenu od 860. do 887. godine. U uvodu se spominje praksa potpi-sivanja riječi ispod nota jubilusa od njegove re-dovničke subraće u sje-vernoj Francuskoj.Vidi još Robert Lesage, nav. djelo, str. 414.48 U 13. stoljeću u nje-govanju sekvence pred-njačili su mladi redovi, franjevci i dominikanci. Sekvenca je sa svojim novim tekstovima i me-lodijama predstavljala za liturgiju stalan problem, jer su se na taj način u li-turgiju uvlačili elementi svjetovnog duha. Stoga je Tridentinski sabor (1545.-1563.) učinio korjenit zahvat prema sekvenci kao liturgijskoj pjesmi. Od 5000 sekvenci, koje je obuhvaćao Misal pape Pija Petoga, Tridentinum je zadržao u liturgiji samo 4 sljedeće sekvence koje se i danas pjevaju: Veni Sancte Spiritus – Dođi, Duše Presveti (11. sto-ljeće, autor nepoznat), Lauda, Sion, Salvatorem – Hvali, Sion Spasitelja (autor Toma Akvinski), Victimae Paschali laudes – Svetoj Žrtvi uskrsnici (s kraja 10. stoljeća, autor vjerojatno Wipo iz Bur-gundije) i Dies irae, dies illa – U dan onaj, u dan gnjeva (13. stoljeće, pripi-suje se Tomi Ćelanskom). Kasnije je papa Benedikt XIII. 1727. dodao petu sekvencu, Stabat Mater dolorosa – Stala plačuć tužna Mati (pripisuje se sv. Bonaventuri).Usp. Dr. Slavko Topić, Sekvenca, crkvena glaz-ba, Zagreb, 1988., str. 41 – 44.Vidi još Muzička en-ciklopedija 3, Zagreb, 1977., str. 330 – 331.


se pjeva u dvoglasju (tercama) u dva kora, a u posebnim prigodama i u četve-roglasnom slogu. Postoji i praksa da se svaka druga strofa izvodi recitirajući na istom tonu, a posljednja strofa, s Amen, u pravilu se izvodi pjevajući.

91. F 8.3.

Psalam 51. (50) je po svom sadržaju i po svom biblijskom značenju najvi-še inspirirao glazbenike svih glazbenih epoha. Moli se i pjeva u časoslovu, a najviše u obredu sprovoda. U Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja redovito se pjeva u ophodu sprovoda. Melodija je psalmodijskg tipa, nastala od I. modusa, a izvodi se bez initiuma (početka). Pjevanje počinje recitativom na subdominanti. Središnja kadenca, ukrašena s dva tona (binara), ima dva naglaska. Završna kadenca, kao varijanta I. modusa, isto ima dva naglaska. U Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja postoji više varijanti osnovnog napjeva, u melodiji, slogu i u naglašavanju teksta.

92. C 8.4.

Riječ je o pokorničkom psalmu 51. Način pjevanja je specifičan jer pjevaju naizmjence zbor i pučki pjevači, s tim da nema nikakva ponavljanja, nego i zbor i pjevači redom pjevaju tekst psalma, ali na različite melodije. Zborski dio, za koji po melodijskoj strukturi možemo zaključiti da je potekao iz nekoga pučkog napjeva, obrađen je i prilagođen četveroglasnom mješovitom zboru. Obradbu je napravio Božo Petrov, dugogodišnji voditelj zbora.

Pučki pjevači koji pjevaju nakon zborskih dionica, imaju ulogu „drugoga kora“ koji odgovara prvomu (antifonalno pjevanje) u dijaloškom nadmetanju dvaju zborova. Budući da nema ponavljanja niti jednog versa ili antifone, pjevanje je, unatoč sporijem tempu, živo i dinamično.

Melodija pučkoga napjeva sastoji se od solo zapjeva i nastavka melodije u kojoj se priključuju pučki pjevači. Solist započinje zapjev (npr. I po mnoštvu smilovanja svoga), a ostatak pučkih pjevača pridružuje se na posljednjem slo-gu otpjevanog stiha. Uvijek se prvi slog pjeva melizmatski na nekoliko tonova od kojih je zadnji, prije prelaska na drugi slog, naglašeniji. Puk ili zbor obično pjeva dvoglasno, u slobodnom parlando-rubato ritmu, ritmički se izmjenjuju (brži i sporiji dijelovi) u različitim izvedbama uvjetovanim sposobnošću i in-spiracijom pjevača.

93. C 8.5.


94. S 8.6.

Psalam 51 (50) (Miserere mei Deus) Smiluj mi se, Bože, u zapadnoj liturgiji, časoslovu izvodi se u petak na Jutarnjoj kroz sva četiri tjedna psaltira i u misi za mrtve (Requiem).49

49 „Do XVI. st. pje-vao se na psalmodisjki način s antifonom na početku i na kraju. Me-đutim, nakon što je 1517. Constanzo Festa napisao polifoni miserere za dva zbora, od kojih je prvi bio 5-glasni, a drugi 4-glasni (falso bordone), uobičajilo se redovito izvođenje ovoga psalma višeglasno, i to tako da se naizmjenice pjevaju polifonički obrađeni stihovi i koralni napjev (odnosno falso bordo-ne).“ (Muzička enciklo-pedija, 2, Zagreb, 1963. Natuknica Miserere). Ovaj je psalam vrlo često uglazbljivan u vi-šeglasnom slogu. Tako su u Sumartinu nastale četiri različite pučke vi-šeglasne melodije ovog psalma koje se pjevaju svaka u određenoj pri-godi liturgijskog slavlja, što očito pokazuje pravo bogatstvo pučkog glaz-benog izričaja.

335KOmEnTARI

Prva se melodija pjeva za vrijeme sprovoda. Troglasna je i homofonog sloga. Pjeva se na sljedeći način: Muški glas, solist započne zapjev (initium), pjevanje prihvaća muški i ženski zbor kao i ostali dio puka pjevajući u tercnom dvogla-sju, dok bas izvodi ili paralelnu melodiju ili zaostaje na temeljnim harmonija-ma. Napjev se temelji na gregorijanskom koralu.

Druga melodija ovog psalma se pjeva za vrijeme Puta križa. Melodija je vrlo jednostavna, recitativnog, silabičkog karaktera. Pjevaju je svi zajedno, muš-karci i žene, u zajedničkom unisonu. Melodija se kreće u rasponu velike terce.

Treća melodija psalma Smiluj mi se, Bože, pjeva se za vrijeme procesije na ju-tro Velikog petka koja ide od Sumartina prema Selcima. Ovaj se napjev pjeva kod kapele sv. Ante. Napjev posjeduje sve karakteristike tipičnog dalmatin-skog tercnog dvoglasja. Melodija je jednostavna i lijepa, lako se pamti. I ovaj napjev zajednički pjevaju muškarci i žene, puk koji čini procesiju. Opseg me-lodije kreće se u rasponu kvinte durskog trozvuka.

Četvrta se melodija psalma Smiluj mi se, Bože, izvodi za vrijeme procesije sa Svetim otajstvom na Veliki petak (navečer) koja ide kroz mjesto Sumartin. Napjev je troglasan. Muški i ženski glasovi je pjevaju u tercnom dvoglasju s basom kao melodijskim ili temeljnim harmonijskim tonom. Melodija je građe-na na prvom psalmodijskom tonusu. Solist zapjeva initium (f1-g1-a1), a ostali prihvate daljnji tok melodije u paralelnim tercama dosežući do kvinte (c2) od-nosno oktave u odnosu na basovu liniju.

95. Ž 8.7.Bogatstvo melodija psalma 51 (50) pokazuje i ovaj vrgorački napjev. Snimljen je i zapisan prilikom (spontanog) pučkog pjevanja za vrijeme sprovodnog obreda. Izvodi ga grupa muških pjevača (klapa), pa stoga i ima pučki, urbani, dalmatinski (klapski) karakter. Napjev je troglasan (TTB) s povremenim po-javljivanjima četveroglasja (TTBB). U pravilu se izvodi samo na sprovodima. Način izvedbe je uobičajeni dijalog svećenika i pivača. Svećenik pjeva redak s gregorijanskom melodijom na prvom tonusu. Zatim solist (prvi tenor) započne drugi redak s početnom kratkom melodijom (initiumom) do uzlaznog kvartnog opsega (g1-c2), a onda napjev dalje slijedi u troglasju i u maniri dalmatinskog klapskog pjevanja. Melodija se razvija u okviru čiste kvinte s jednostavnijim ukrasima - melizmima. Na isti napjev pjeva se kantik Blagoslovljen. Jezik je i kod psalma i kod kantika pomalo arhaičan, starijeg je hrvatskog načina govora.

96. L 8.8.

Blagoslovljen50 je kantik koji se nalazi u sklopu Časoslova.51 Pjeva se na Jutarnjoj molitvi prije molbenice, na kraju sprovodnih obreda ili u nekoj dru-goj prigodi.

U Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja redovito se pjevao u Velikom tjednu (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota). Melodija makarskog na-pjeva oblikovana je u stilu pučkog korala, ali u dvoglasju. Ima strukturu modu-sa po kojima se pjevaju psalmi i kantici.

50 Evanđeoski hva-lospjev iz Evanđelja po sv. Luki, Lk 1, 68 – 79, Jeruzalemska Biblija, Zagreb, 1994., str. 1461 – 1462.

51 Časoslov je naziv za crkvenu knjigu s tekstovima iz Svetoga pisma Staroga i Novo-ga zavjeta, Svetih otaca, životopisa svetaca, mo-litava, himana i psalama i hvalospjeva.Vidi više, Robert Le-sage, nav. djelo, str. 80 – 82.Hrvatska enciklopedija, 3, Zagreb, 1942. Natu-knica Brevijar, str. 287 – 291.


53 Usp. H. R. Phi-lippeau, Libera me Do-mine, Dizionario prati-co di liturgia romana, Roma, 1956., str. 228.

97. C 8.9.

Prije spomenuti Psalam 51 (Smiluj se meni, Bože) i Evanđeoski hvalospjev Blagoslovljen, napjevi su koji se pjevaju prigodom sprovoda. Melodijska im je struktura jednaka, a sastoji se od zapjeva, tenora, pregiba (flekse), prve kaden-ce, drugoga zapjeva, tenora i završne kadence.

Strukturalno, i ovaj je napjev vrlo blizak, jednak s gregorijanskim tonusima, napose s prvim tonusom. Pretpostavlja se da su se ti napjevi razvili iz grego-rijanskog napjeva, koji su se pri pjevanju generacija pjevača znatno iskrivili. Vješti pjevači osnovnoj su melodiji dodavali neki ukras fiorete, tvoreći tako danas poznate varijante napjeva koje zbog spomenutih modifikacija nazivamo pučkim napjevima. Ovome u prilog ide upravo rečena sličnost napjeva s gre-gorijanskim tonusima.

Način pjevanja je sličan načinu pjevanja pučke mise. Solist započinje zapjev Smi-luj se meni, Bože, a onda svi prihvaćaju na slogu me-ni Bože.

Pjeva se dvoglasno, u tercama, s tim da se u završnim akordima u kadenci bas spušta na temeljni ton, pa se čuju još i intervali kvinte, oktave. Kvarta se pjeva u drugom retku koji, također, ima svoj pregib. Riječ je o pripremnome zapje-vu završne kadence. Melodija pregiba je u tenorskoj dionici. Ta posebnost je prisutna u obama napjevima, i to samo u tenorskoj dionici (raspon melodije je čista kvarta), jer drugi glas na tim mjestima pjeva donju kvintu, odnosno kvartu, koji se onda u završnom akordu kadence spuštaju na oktavu ili prelaze u unisono s glavnom melodijom.

98. Ž 8.10.

Blagoslovljen (Benedictus Dominus Deus Israel) je hvalospjev (canticum) koji je u zapadnoj liturgiji poznat kao biblijska pjesma. Po svojoj strukturi sličan je psalmu, no nije uvršten u knjigu od 150 psalama. Po sadržaju hvalospjevi su obično himničkog karaktera. U zapadnoj liturgiji su poznate dvije vrste hvalo-spjeva: cantica minora (manje pjesme) uzete iz Starog zavjeta i cantica maiora (veće pjesme) uzete iz Novog zavjeta. U drugu vrstu (cantica maiora) spadaju Blagoslovljen (Benedictus), Veliča (Magnificat), i Sad otpuštaš (Nunc dimitis). Hvalospjeve nalazimo obično u časoslovu i predstavljaju, osobito u glazbe-nom pogledu, vrhunac pojedinih njegovih dijelova. Tako npr. Blagoslovljen u Jutarnjoj (Laudes), Veliča u Večernjoj (Vespere) te Sad otpuštaš u Povečerju (Completorium).52

Blagoslovljen je, međutim, vezan i uz sprovodni obred. Susrećemo tako u nekim krajevima, osobito u primorskim župnim zajednicama, razne napjeve ovoga hvalospjeva. Napjevi se uglavnom temelje na poznatoj gregorijanskoj melodiji s manjim ili većim izmjenama, varijantama istog napjeva. Postoje i višeglasni primjeri poput ovog iz Vrgorca. Melodijska struktura ovog napjeva u potpunosti je identična napjevu Smiluj se meni, Bože (vidi: Komentar 95).

99. K 8.11.

Drevni responzorij Oslobodi me, Gospodine (Libera me Domine) možemo pra-titi u crkvenim knjigama i sprovodnim Obrednicima od 9. stoljeća.53 Službeno se upotrebljavao u katoličkim sprovodnim obredima sve do 1. lipnja 1970.,

52 Usp. Muzička en-ciklopedija 1, Zagreb, 1958. Natuknica Canti-cum, str. 230.

337KOmEnTARI

kada je stupio na snagu novi Ordo Exsequarum (Red sprovoda), po nalogu pape Pavla VI, a koji je priredio Sveti zbor za bogoštovlje u Rimu. Rimski obrednik Red sprovoda, na hrvatskom jeziku odobrila je i prilagodbe unijela Biskupska konferencija Jugoslavije na zasjedanju u Zagrebu 10. travnja 1970., a potvrdila Sveta kongregacija za bogoštovlje 18. travnja 1970., u Rimu pod signaturom: Prot. n. 1693/ 70. Biskupska konferencija Jugoslavije odlučila je da Red sprovoda stupi na snagu 1. lipnja 1970., kao i tipsko rimsko izdanje iz 1969. Responzorij Oslobodi me nalazio se u starom Obredniku u sklopu obreda koji se zvao Odrješenje nad odrom – a u novom Obredniku se zove Posljednja preporuka i oproštaj. (RS – PN, t.6)

Nadbiskupski ordinarijat – Split, svojom odlukom br. 207/71. od 16. siječnja 1971. zabranio je molitvu zvanu Odrješenje mrtvih, a time i omiljeli respon-zorij Oslobodi me, Gospodine, premda je u zabrani izričito rečeno, „da u toj molitvi, kao ni u starom i omiljelom responzoriju Izbavi me gospodine od smrti vječne, nema ništa krivovjerno.“54

Usprkos tome, u nekim se župama i dalje pjeva responzorij Oslobodi me Gospodine, ali bez molitve Odriješi, molimo Gospodine, dušu službenika svoga…

100. K 8.12.

Vidi: Komentari br. 99 i 101

101. T 8.13.

Napjev Oslobodi me, Gospodine, provenijencijom iz Sinja, koji se više ne pje-va, i napjev iz župe Tučepi, koji se i danas pjeva u sprovodnim obredima iza mise, dvije su varijante koje se prepoznaju u gregorijanskom napjevu. Napjevi su poprimili pučki izraz, a prilagođeni su mentalitetu i glazbenoj razini pa-storalnog osoblja i određenog geografskog prostora. Iza napjeva responzorija u Sinju svećenik je pjevao: Gospodine smiluj se i Kriste smiluj se, a puk i drugi svećenici su odgovarali isti taj tekst, dok u Tučepima svećenik zapje-va Gospodine, smiluj se, narod odgovara Kriste, smiluj se, i svi zajedno ve-oma izražajno ponove Gospodine, smiluj se. Iza toga svećenik zapjeva Oče naš. Prije bi svi molili tiho, a sada svi mole naglas. Responzorij Oslobodi me, Gospodine je najupečatljiviji i osjećajno najdirljiviji dio u sprovodnim obre-dima koji zanosno pjeva cijela župska zajednica sa svećenikom, voditeljem sprovoda, i koji bi mogao nadživjeti još mnoge generacije.

Završna molitva na sprovodu je veoma jednostavne melodijske građe, recita-tivnog je karaktera, a razvija se u ambitusu male terce.

102. Ž 8.14.

Responzorij Oslobodi me, Gospode iz Vrgorca temelji se na glavnom napjevu iz Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja. Solistička kantilena je iden-tična s onom iz Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, dok odgovor

54 Pedeset i peta split-ska sinoda, održana od 10. prosinca 1986. do 24. travnja 1987., po-novno upozorava na zabranu iz 1971. godine, pošto se obred „Odrje-šenja mrtvih,“ odnosno pjevanje responzorija Oslobodi me u nekim župama i dalje vršio po starom Obredniku. „Bu-dući da se još do danas, iz raznih razloga, tu i tamo po nadbiskupiji, zadržao pri sprovodnoj službi, kao i pri drugim službama za mrtve, spo-menuti prijašnji obred „odrješenje“, smatra se potrebitim i sa Sinode upozoriti sve kojih se tiče, na prijašnju od-luku Nadbiskupskog ordinarijata.“


pivača (zbora) ima stilske tipične za, danas vrlo popularno, klapsko pjevanje u Dalmaciji – tercno dvoglasje. Troglasje se pojavljuje samo na krajevima poje-dinih dijelova, i to na dominanti ili u temeljnom položaju dominantnog akorda.

103. C 8.15.

U vrlo dinamičnoj izvedbi tijekom pjevanja izmjenjuju se solist, svećenik i pučki pjevači. Strukturalno gledajući, napjev je responzorij ili otpjev, iako moramo naglasiti da se ne pjeva načinom uobičajenim za responzorij. Napjev započinje, kao i obično, solist stihom Oslobodi mene, Gospode, a potom svi prihvate te nastavljaju od smrti vične… Nakon cijelog otpjevanoga napjeva započinje „pjevani dijalog“ svećenika i pjevača, odnosno responzorijalno pje-vanje, koji na svećenikove dionice odgovaraju ne cijelim napjevom već dijelo-vima koji se izmjenjuju tijekom pjevanja. Na taj se način događa privid znatne živosti i dinamičnosti donesen u strukturalno dijaloškom obliku.

Gledajući melodijsku liniju i način pjevanja, može se zaključiti kako je i ovaj napjev nastao iz gregorijanskog sprovodnog responzorija koji je generacijama postajao pučki. Pjevanje je obično dvoglasno, u tercama, a na nekim mjestima su i basove dionice, tj. temeljni tonovi akorda. Višeglasno pjevanje - troglasno, pa čak ponekad i četveroglasno (što predstavlja rijetkost za pučke napjeve), najviše ovisi o broju pjevača. Svećenikove su dionice recitativi bez zapjeva, ali sa završnim kadencama u svakome retku, nakon kojih se pjevaju odgovori, odnosno dijelovi napjeva Oslobodi me, Gospode.

104. F 8.16.

Napjev Izbavi me… pjeva se u širem dijelu Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, ali s početnim riječima Oslobodi me, Gospodine. Vrlo je sličan istim napjevima iz Sinja i Tučepa. Antifonalnog je stila prikazanog kroz dijalog između svećenika i naroda. Dio napjeva u izvedbi puka izvodi se u tercnom dvoglasju. Melodijski obrazac napjeva temelji se na dorskom načinu. Završni dio Gospodine, smiluj se, Kriste, smiluj se ima više varijanti.

105. F 8.17.

Responzorij kod sprovoda Pomozite, sveci Božji, prijevod je latinskog res-ponzorija Subvenite sancti Dei i nalazi se u najstarijim poznatim pogrebnim obredima. Izraz „krilo Abrahamovo“ vlastit je veoma arhaičnoj liturgiji i izra-žava nedovršenu eshatologiju, pretpostavljajući prijelazno stanje u kojem se nalazi duša prije ulaska u raj. To je tumačenje zastupao avinjonski papa Ivan XII. (1316. – 1334.), i neke teološke škole. Takvo tumačenje Crkva će kasnije napustiti.55

U sprovodnim obredima, responzorij se pjeva kao napjev, u kojem se zazivaju sveci Božji i anđeli njegovi da pokojnika povedu u „krilo Abrahomovo“ i pred lice Svevišnjega. Pjeva se poslije mise ili, ako nema mise, poslije Službe riječi. Napjev je jednostavan, slobodnog je ritma i u formi gregorijanskog napjeva.

5 5 U s p . M a r i o Righetti, nav. djelo, str. 501 – 504.

339KOmEnTARI

Napjev je izišao je iz okvira franjevačkih župa. Pjeva se i u drugim župama splitske nadbiskupije. Od 1983. kada je Provincijalat Franjevački provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu izdao „karton“ s pjevanim dije-lovima sprovoda i s novim tekstom koji se upotrebljava u novim liturgijskim knjigama, napuštaju se stari tekstovi, a pjevanje po notama postaje sve točnije i skladnije.

106. F 8.18.

Na samom kraju sprovodnih obreda pokojnika se u crkvi ispraća oproštajnom antifonom U raj poveli te anđeli (In paradisum deducant) koju pjevaju svi. Antifona se nalazi u najstarijim liturgijskim obrascima i nadgrobnim natpi-sima. Nadahnuta je tekstom iz evanđelja sv. Luke o prosjaku Lazaru, osobito njezin drugi dio Zbor anđeoski te primio, i ti s Lazarom nekoć ubogim pokoj vječni imao. Antifona je sastavljena iz dva usporedna dijela, koji su nastali u različitim vremenima, ali su istoznačni. Prvi dio U raj poveli te anđeli najvje-rojatnije je preuzet iz životopisa Djela sv. Eupla. Neki autori smještaju ovo djelo u period između trećeg i petog stoljeća.56

Drugi dio antifone koji započinje riječima Zbor anđeoski nastao je nešto ka-snije, što potvrđuje i različita izvorna melodija. Razdvojen od prvoga dijela, nalazi se u papinskom Pontifikalu iz dvanaestog stoljeća. Jednostavna melo-dija, slobodnog ritma, sastavljena je od iste glazbene građe kao i responzorij Pomozite sveci Božji.

107. I 9.1.

Napjev Budi hvaljeno susrećemo u mnogim varijantama u čitavoj Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja. Redovito se pjevao tri puta zaredom na kraju nedjeljne sv. Mise, prije svećenikovog blagoslova i otpusta. Nakon trećeg po-navljanja slijedio je dodatak Ti se smiluj. Završni stih što sagriš'mo od mladosti u nekim župama se pjevao što sagriš'mo u mladosti.

Budi hvaljeno je pjevao sav puk zajedno sa svećenikom vrlo zanosno. Melodija je jednostavna, tipična za pučko tercno dvoglasje. Kreće se od početka do kraja dijatonskim sekundnim kretanjem. Kadenca u vodećem glasu završava na pr-vom stupnju frigijskog načina, dok prateći glas skače za kvartu niže na kvintni završetak. Završetak ima dvije varijante: negdje se pjeva varijanta koja završa-va s Amen, a negdje bez.

108. J 9.2.

Napjev iz Hrvaca (Sinj) Budi hvaljeno, zapravo je jedna od brojnih varijanti istog napjeva u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja. Ova varijanta je, za razliku od drugih, karakteristična po početnoj melodijskoj liniji koja koristi tonove dorskog pentakorda (c–d-e-f-g), kao i po tercnom dvoglasju. Melodijski ambitus napjeva kreće se u okviru dorskog heksakorda. Iako je ovaj zaziv upućen osobama Svete obitelji - Isusu, Mariji i Josipu, ipak je riječ Marija najistaknutija. Ona se pojavljuje na najvišem tonu kao vrhuncu

56 Isto


napjeva (ton a1) i u dužem ritmičkom trajanju (polovinka). Nakon toga me-lodija dijatonski silazi te završava na prvom stupnju dorskog načina. Prateći glas skače za kvartu niže na kvintni položaj, gdje i završava.

Drugi dio napjeva se ponavlja. Nakon toga pjeva se uobičajeno Ti se smiluj, uglavnom prema istoj, opće poznatoj melodiji.

109. H 9.3.

Budi hvaljeno je kratki hvalospjev Isusu, Mariji i Josipu s pokajničkim zavr-šetkom Ti se smiluj, ti nam prosti, što sagriješih od mladosti. Amen. Napjev u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja nije nikada notiran, pa ga možemo nazvati agrafičkim glazbenim nasljeđem. Melodija se silabički i u slobodnom ritmu kreće u opsegu čiste kvarte. Karakteristična je u melodiji izmjena slogova na velikoj sekundi i jednostavna kadenca na drugom stupnju.

Počimatelj počinje prvu riječ Budi … i u drugom dijelu Ti se … i dalje svi prihvaćaju.

110. B 9.4.

Završna pjesma Budi hvaljeno, Ti se smiluj, pjeva se u Lišanima Ostrovičkim i dan danas lišanskim napjevom. Nakon otpjevanog napjeva u pravilu se nado-vezuje napjev Srce Isusovo i Srce Marijino. Inicij napjeva izvode predvodnici pjevanja obiju strana, a karakterizira ga poseban način ornamentiranja. Slijedi recitativni dio koji pjevači izvode prema tekstu ritmiziranom, homofonom dvoglasju, te završna kvintna kadenca.

U današnje vrijeme Budi hvaljeno završava prije otpusta, a poslije otpusta pje-vaju se suvremene paraliturgijske popijevke uz pratnju električnih orgulja. U prethodnim razdobljima u Lišanima Ostrovičkim nije bilo pjesme iza otpusta.

111. A 9.5.

Vidi: Komentari br. 110.

VII. TEKSTOVI nAPJEVA

343

Tekstovi napjeva

STALnI LITURGIJSKI dIJELOVI PJEVAnE mISE

PUČKA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (1)

Lišane (A)

Poškropi me, Gospodine (ĆA) A 1.1.

Poškropi me, Gospodine, izopom da se očistim; Operi me, i postat ću bjelji od snijega. Smiluj se meni, Bože, po velikom milosrđu svome. Slava Ocu, i Sinu i Duhu Svetomu, kako bijaše na počelu, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Poškropi me, Gospodine (ĆA) A 1.2.

Poškropi me, Gospodine, izopom da se očistim;

Gospodine, smiluj se (ĆA) A 1.3.

Gospodine, smiluj se. Gospodine, smiluj se.

Kriste, smiluj se. Kriste, smiluj se.


Slava (ĆA) A 1.4.

Slava Bogu na visini. I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te. Klanjamo ti se.

Kratice:umj. = umjestolok. = lokalizamzaob. = zastarjeli obliknije zap. p. = nije zapisan početak

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ĆA 2008.


Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Koji oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Vjerujem (ĆA) A 1.5.

Vjerujem u jednoga Boga. Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga. I u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Rođenog od Oca prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice i postao čovjekom. Raspet također za nas: pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan. I uskrsnuo treći dan, po Svetom Pismu. I uzašao na nebo: sjedi s desne Ocu. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca; koji izlazi od Oca i Sina. Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi; koji je govorio po prorocima. I u jednu svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Ispovijedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. I život budućega vijeka. Amen.

Svet (ĆA) A 1.6.

Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot Puna su nebesa i zemlja tvoje slave. Hosana u visini.

345

Blagoslovljen

Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje. Hosana u visini.

Jaganjče Božji (ĆA) A 1.7.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir..


Stankovci (B)

Poškropi me, Gospodine (ĆA) B 1.1.

Poškropi me, Gospodine, isopom i očistit ću se, Operi me, i postat ću bjelji od snijega. Smiluj se meni, Bože, po velikom milosrđu svome. Slava Ocu, i Sinu i Duhu Svetomu, kako bijaše na počelu, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

Gospodine, smiluj se – Jednostavni (ĆA) B 1.2.




Gospodine, smiluj se – Svečani (ĆA) B 1. 3.




TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ĆA 2008., 2010.


Slava (ĆA) B 1.4.Slava Bogu na visini. I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Koji oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Prvo čitanje Pištula (1 Kor 5, 6b – 8) (ĆA) B 1.5.

štenje knjige blaženoga Pavla apostola Korinćanima. Braćo, uklonite stari kvas da budete novo tijesto kao što ste prijesni. Jer je i Vazam naš žrtvovan Isukrst. Dakle svetkujmo: ne u kvasu starome, ni u kvasu zloće i opačine, nego u prijesnome kruhu čistoće i Istine.

Svet (ĆA) B 1.6.

Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot. Puna su nebesa i zemlja tvoje slave. Hosana u visini.

Blagoslovljen


Jaganjče Božji (ĆA) B 1.7.


: u napjevu manjka

zaob.: epistola

347


Metković, župa sv. ilije (Č)

Gospodine, smiluj se (VO) C 1.1.

Gospodine, smiluj se, Gospodine, smiluj se. Kriste, smiluj se, Kriste, smiluj se. Gospodine, smiluj se, Gospodine, smiluj se.

Svet (VO) C 1.2.

Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot. Puna su nebesa i zemlja tvoje slave. Hosana u višnjih.

Blagoslovljen

Blagoslovljen koji priđe u ime Gospodnje. Hosana u višnjih.

Jaganjče Božji (VO) C 1.3.



Makarsko priMorje (Č)

Gospodine, smiluj se (GL) Č 1.1


Kriste, smiluj se Kriste, smiluj se.


Slava (GL) Č 1.2.

…………… I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje.

nije zap. p.

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ĆA 2010., VO 2004., GL 1967.


Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Koji oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Vjerujem (GL) Č 1.3.

…………… Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga. I u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Rođenog od Oca prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice i postao čovjekom. Raspet također za nas: pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan. I uskrsnuo treći dan, po Svetom Pismu. I uzašao na nebo: sjedi s desne Ocu. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca; koji izlazi od Oca i Sina. Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi; koji je govorio po prorocima. I u jednu svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Ispovijedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. I život budućega vijeka. Amen.

Svet (GL) Č 1.4

Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot. Puna su nebesa i zemlja tvoje slave. Hosana u visini. Blagoslovljen


nije zap. p.

349

Jaganjče Božji (GL) Č 1.5.

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, daruj nam mir.


veliko Brdo (D)

Gospodine, smiluj se (ČI) D 1.1




Slava (ČI) D 1.2.

…………… I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Koji oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

Svet (ČI) D 1.3.

Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot. Puna su nebesa i zemlja tvoje slave. Hosana u visini.

nije zap. p.

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GL 1967., ČI 1975.


Blagoslovljen


Jaganjče Božji (ČI) D 1.4.



podaca (E)

Gospodine, smiluj se (ČI) e 1.1.


Kriste, smiluj se Kriste, smiluj se.


Slava (ČI) e 1.2.

…………… I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Koji oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen.

nije zap. p.

351

Vjerujem (ČI) e 1.3.

…………… Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje, svega vidljivoga i nevidljivoga. I u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Rođenog od Oca prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice i postao čovjekom. Raspet također za nas: pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan. I uskrsnuo treći dan, po Svetom Pismu. I uzašao na nebo: sjedi s desne Ocu. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. I u Duha Svetoga, Gospodina i životvorca; koji izlazi od Oca i Sina. Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi; koji je govorio po prorocima. I u jednu svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Ispovijedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. I život budućega vijeka. Amen.

Svet (ČI) e 1.4.

Svet, svet, svet Gospodin Bog Sabaot. Puna su nebesa i zemlja tvoje slave. Hosana u visini

Blagoslovljen


Jaganjče Božji (ČI) e 1.5.


nije zap. p.

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČI 1975.


NAPJEVI ZA SLUŽBU RIJEČI (2)

neodređeni lokalitet Franjevačke provincije presvetoga otkupitelja (F)

Čitanje poslanice blaženoga Pavla apostola Korinćanima (ČI) F 2.1. (na misi za mrtve) (1 Kor 15, 51 – 57)

štenje knjige bl. Pavla apostola Korinćanima Braćo: Evo vam kazujem otajstvo: Svi ćemo doista uskrsnuti, ali se nećemo svi promijeniti. U čas, u trenu oka, na zvuk posljednje trublje: jer će truba zatrubiti, i mrtvi će ustati neraspadljivi, i mi ćemo se promijeniti. Jer ovo raspadljivo treba da se obuče u neraspadljivo, i ovo umrlo, da se obuče u neumrlost. A kad se ovo umrlo obuče u neumrlost, onda će se ispuniti riječ što je napisana:proždrta je smrt u pobjedi. Gdje je, smrti, pobjeda tvoja? Gdje je, smrti, ostan tvoj? Ostan je smrti grijeh, a sila je grijeha Zakon.Ali hvala Bogu, koji nam dade pobjedu po Gospodinu Našemu Isukrstu.

Evanđelje po Ivanu (GL) F 2.2.1. – F 2.2.3. (Iv 20, 19 – 20)

S. Gospodin s vama. N. I s duhom tvojim. S. Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu. N. Slava tebi, Gospodine.

Kad bi uvečer onog istog dana prvog u sedmici, a učenici u strahu od Židova zatvorili vrata, dođe Isus stane u sredinu i kaže im: „Mira vama.“ I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina.

Evanđelje po Mateju (GR) F 2.2.4. (Mt 11, 25 – 30)

S. Gospodin s vama. N. I s duhom tvojim. S. Čitanje svetog Evanđelja po Mateju. N. Slava tebi, Gospodine.

U ono vrijeme reče Isus: „Slavim te, Oče Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da, Oče, tako se tebi svidjelo. Sve je meni predao Otac moj, i nitko ne pozna Sina do li Otac, niti tko pozna Oca do li Sin i onaj kome Sin hoće objaviti. Dođite k meni svi vi izmoreni opterećeni, i ja ću vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, učite od mene, jer sam krotka i ponizna srca, i naći ćete spokoj dušama svojim. Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako.“

zaob. umj.: žalac

353

Evanđelje Mateju (MA) F 2.2.5. (Mt 22, 15 – 21)


U ono vrijeme: Odoše farizeji i održaše vijeće kako da Isusa uhvate u riječi. Pošalju k njemu svoje učenike s herodovcima da ga upitaju:„Učitelju! Znamo da si istinit te po istini putu Božjem učiš i nije ti do koga, jer nisi pristran. Reci nam, dakle, što ti se čini: je li dopušteno dati porez caru ili nije?“ Isus, znajući njihovu opakost, reče: „Zašto me iskušavate, licemjeri? Pokažite mi porezni novac!“ Pružiše mu denar. On ih upita: „Čija je ovo slika i natpis? “Odgovore: „Carev.“ Kaže im: „Podajte, dakle, carevo caru, a Božje Bogu.“

Evanđelje Mateju (ČI) F 2.2.6. (Mt 28, 1 – 10)


Po suboti, u osvit prvog dana u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija pogledati grob. I gle, nastade žestok potres jer anđeo Gospodnji siđe s neba, pristupi, otkotrlja kamen i sjede na nj. Lice mu bijaše kao munja, a odjeća bijela kao snijeg. Od straha pred njim zadrhtaše stražari i posjedoše kao mrtvi. A anđeo progovori ženama: „Vi se ne bojte! Ta znam: Isusa raspetoga tražite! Nije ovdje! Uskrsnu kako reče. Hajde, vidite mjesto gdje je ležao pa pođite žurno i javite njegovim učenicima da uskrsnu od mrtvih. I evo, ide pred vama u Galileju. Ondje će te ga vidjeti. Evo, rekoh vam.“ One otiđoše žurno s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše javiti njegovim učenicima. Kad eto im Isusa ususret! Reče im: „Zdravo!“ One polete k njemu, obujme mu noge i ničice mu se poklone. Tada im Isus reče: „Ne bojte se! Idite, javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!“

EUHARISTIJSKI NAPJEVI (3)

Lišane (A)

Zdravo Tijelo Isusovo (ĆA) A 3.1.

Zdravo Tijelo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo Tijelo Isusovo, od Djevice porođeno. Zdravo Tijelo Isusovo, za nas na križ pribijeno Zdravo Tijelo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno. Zdravo Tijelo Isusovo, vele slavno uzvišeno.

zaob.: dinar

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČI 2010., GL 1981., GR 2009., MA 2002., ĆA 2008.


Zdravo Tijelo Isusovo, na nebesa uzneseno. Zdravo Tijelo Isusovo, nam za hranu podijeljeno. Zdravo Tijelo Isusovo, po svem svijetu proslavljeno.

Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje, nek nam bude na spasenje. Za preslavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto Tijelo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak od milosti, slatki Isuse, ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grešnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vijek vijeka. Amen.

Zdravo Krvi Isusova (ĆA) A 3.2.

Zdravo Krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo Krvi Isusova, za nas grešne prolivena. Zdravo Krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo Krvi desne noge, pokrij grijehe naše mnoge. Zdravo Krvi lijeve ruke, izbavi nas vječne muke. Zdravo Krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo Krvi svetih grudi, na pokoru nas probudi. Zdravo Krvi svega Tijela, što na zemlju sva se slila. Naših grijeha za proštenje, svega svijeta na spasenje. Zdravo Krvi, zdravo Tijelo, sve nam po vam dobro bilo. Krotak jezik, pamet zdrava, čisto srce djela prava. Milost ljudma na nizini, Bogu slava na visini. Amen.

Stankovci (B)

Zdravo tilo Isusovo (ĆA) B 3.3.

Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tilo Isusovo, od Divice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno. I za sveto dilo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak od milosti, slatk’ Isuse, ti nam prosti. Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tilo Isusovo, na nebese uskrišeno. Sine Božji, nam se smiluj, sve grešnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vik’ vika.

Zdravo krvi Isusova (ĆA) B 3.4.

Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grišne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokri’ naše grije mnoge.

zaob.: nebesa

umj.: u vijek

355

Naši’ grija za proštenje, svega svita na spasenje. Zdravo krvi, zdravo tilo, sve nam po vam dobro bilo. Krotak jezik, pamet prava, čisto srce diela prava. Milost ljud’ma na nizini, Bogu slava na visini. Amen.

čvrljevo (H)

Zdravo tilo Isusovo (ČI)H 3.5.

Zdravo tilo Isusovo, na oltaru posvećeno. Zdravo tilo Isusovo, od Djevice porođeno. Zdravo tilo Isusovo, za nas na križ pribijeno. Zdravo tilo Isusovo, mrtvo u grob sahranjeno. Zdravo tilo Isusovo, vele slavno uzvišeno. Zdravo tilo Isusovo, na nebese uskrišeno. Zdravo tilo Isusovo, nam za hranu podjeljeno. Zdravo tilo Isusovo, po svem svijetu proslavljeno Zdrav Isuse, uzvišeni, za nas mnogo poniženi. Tvoje sveto upućenje, nek nam bude na spasenje Za prislavne tvoje rane, ti pomozi sve kršćane. I za sveto tilo tvoje, daj nam dio slave svoje. Ti si vrutak od milosti, Spas’ Isuse ti nam prosti. Sine Božji, nam se smiluj, sve grešnike ti pomiluj. Tebi hvala, tebi dika, tebi slava u vijek vjeka. Zdravo krvi Isusova, na oltaru posvećena. Zdravo krvi Isusova, za nas grešne prolivena. Zdravo krvi noge live, ti operi duše krive. Zdravo krvi desne noge, pokri naše grije mnoge. Zdravo krvi live ruke, izbavi nas vječne muke. Zdravo krvi ruke desne, milosti nam daj nebeske. Zdravo krvi sveti grudi, na pokoru nas pobudi. Zdravo krvi svega tila, što na zemlju sva se slila. Naši’ grija za proštenje, svega svita na spasenje. Zdravo krvi, zdravo tilo, sve to po nas dobro bilo. Krotak jezik, pamet prava, čista srca djela prava. Milost ljud’ma na nizini, Bogu slava na visini. Amen.

oMiš - Franjevački saMostan (G)

Zdrav Prisveti Sakramentu (TR) G 3.6.

Zdrav prisveti Sakramentu, vruce milosti; Nebeskoga pun raskošja, naša radosti. Ti si Bog naš Satvoritelj, Duša naši Otkupitelj Pravi, istinit, pravi, istinit.

umj.: ljudima

umj.: vrutce

umj.: raskošnosti

umj.: Stvoritel

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ĆA 2008., 2010., ČI 2010., TR 2009.


BOŽIĆNI NAPJEVI (4)

U se vrime godišta (dio) 4.1.1. ― 4.1.7.

čvrljevo (H) (ČI) H 4.1.1.

U se vrime godišta, mir se svijetu navišta: Porođenje Djetića od Djevice Marije.

sinj (K) (KU) K 4.1.2.

U se vrime godišća, mir se svitu navišća: Porođenje Ditića od Divice Marije.

Makarska – Franjevački saMostan (L) (BE) L 4.1.3.

U sej vrime godišta, mir se svitu navišta: Porođenje Ditića od Divice Marije.

imotSki (M) (GL) M 4.1.4


SLivno (N) (GL) N 4.1.5.


dalMatinska zagora (P) (LE) P 4.1.6.

U se vrime godišta, mir se svitu navišta: Porođenje Ditića od Divice Marije.

umj.: godištaumj.: navištalok.: djetića

357

Lišane (A)

U sve vrime godišta (ĆA) A 4.2. (cjeloviti tekst)

U se vrime godišta, mir se svijetu naviješta: Porođenje Djetića od Djevice Marije

Od prečiste djevice, i nebeske kraljice, anđeoske cesarice, svete Djeve Marije.

Djeva Sina porodi, đavlu silu svu slomi, a kršćane oslobodi, sveta Djeva Marija.

U jasle ga stavljaše, Majka mu se klanjaše, ter ga slatko ljubljaše, sveta Djeva Marija.

Anđeli mu služahu, novu pismu pivahu, od njeg milost prošahu svetom Djevom Marijom.

U ponoć se Bog rodi, nebo, zemlju prosvjetli, Kak’ u podne svjetlo bi, svetom Djevom Marijom.

Zrak izađe zornice od prečiste Djevice, anđeoske cesarice, svete Djeve Marije.

Svako svijeta stvorenje, sada ima veselje, Božje štujuć rođenje, od Djevice Marije.

Oci u limbu pjevaše, kad te glase slušaše, da Bog rođen bijaše, od Djevice Marije.

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČI 2010., KU (1878. - 1881.), BE 1944., GL 1980., LE 1982., ĆA 2008.


Slava Bogu višnjemu, Gospodinu našemu, i čovjeku smjernomu, S’ svetom Djevom Marijom.

Koj’ u tminah stajahu i bez svjetla bijahu, Sina Božjeg čekahu, od Djevice Marije.

Kog obeća Bog dati, i na svijet im poslati, ter iz tmina pustiti, svetom Djevom Marijom.

To željahu vidjeti, i s veseljem primiti, pa s njim navijek živjeti, svetom Djevom Marijom.

Anđeo priđe nebeski, ter pastirom navijesti, prevelike radosti, od Djevice Marije.

O pastiri, tecite, stada vaša pustite, Sina Božjeg vidite, svetom Djevom Marijom.

Tad pastiri pođoše, Sina Božjeg nađoše ter mu hvalu dadoše, svetom Djevom Marijom.

Slava Bogu višnjemu, Gospodinu našemu, i čovjeku smjernomu, svetom Djevom Marijom.

Slavu vičnu vidješe, ter se vele čudiše, Bogu poklon činiše, svetom Djevom Marijom.

I to čudo procvjeta, nad tim kraljem od svijeta, kog uboga čestita, povi Majka Marija.

umj.: tminama

359

Kralj u jaslam ležaše, a odjeće nemaše, jer uboštvo ljubljaše, svetom Djevom Marijom.

Teb’ Isuse, hvalimo, Sveto Trojstvo slavimo, Majku tvoju častimo, svetu Djevu Mariju.

Lišane (A)

Spavaj, spavaj, Ditiću (ĆA) A 4.3. (cjeloviti tekst)

Spavaj, spavaj, Djetiću, Ti nebeski Kraljiću, U tim tvrdim jaslicam Gdje te stavi Djevica, Majka tvoja premila, Majka tvoja premila.

Spavaj, rajska ljeposti, Spavaj, vrelo milosti, Na to malo slamice, Koju pomna Djevice Po toj špilji pokupi, Po toj špilji pokupi.

Spavaj, svijeta radosti, Spavaj, vrelo slatkosti, Koga Majka Djevica, Svih nebesa kraljica Nama noćas porodi, Nama noćas porodi.

Spavaj, rajska svjetlosti, I sva naša kreposti, Nas sa Majkom utješi, I molenja usliši, Daj moć našoj slabosti, Daj moć našoj slabosti.

Spavaj, koji satvori Svijet i raj nam otvori, Majku Djevom ostavi, I naredbe postavi, Za raj nama dobiti, Za raj nama dobiti.

umj.: liposti

umj.: molitve

umj.: stvori

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ĆA 2008.


Spavaj, naša ljubavi, I od zla nas izbavi, Zarad slavne Djevice, Svete svoje Majčice, Svaku sreću davši nam, Svaku sreću davši nam.

Spavaj, cvijete rumeni, Usred zime rođeni, Od anđela hvaljeni, I od ljudi željeni, Komu nema prilike, Komu nema prilike.

prgoMet (R)

Spavaj, spavaj, Ditiću (GR) R 4.4. (dio)

Spavaj, spavaj, Ditiću, Ti nebeski Kraljiću, U tim tvrdim jaslicam, Gdje te stavi Djevica, Majka tvoja premila, Majka tvoja premila.

Spavaj, rajska ljeposti, Spavaj, vrelo milosti, Na to malo slamice, Koju pomna Djevice, Po toj špilji pokupi, Po toj špilji pokupi.

Makarska - Franjevački saMostan (L)

Spavaj, spavaj, Ditiću (TR) L 4.5. (dio)

Spavaj, spavaj Ditiću, Ti nebeski Kraljiću, U tih tvardih jaslicah, gdi te stavi Divica, Majka tvoja primila, Majka tvoja primila.

Spavaj, rajska liposti, spavaj, vrutce milosti, Na to malo slamice, koju pomna Divice Po toj špilji sakupi, po toj špilji sakupi.

Spavaj svita radosti, spavaj vrilo slatkosti, Koga Majka Divica, svi nebesa Kraljica Nami noćas porodi, nami noćas porodi.

zaob.: tvrdih

umj.: vrutak, izvor

361

Spavaj žarko sunašce, spavaj zlatno putašce, I nemoj nam plakati, jer ćeš Majki zadati Tad i nami žalosti, tad i nami žalosti.

Spavaj rajska svitlosti, i sva naša kriposti, Majku, pak nas utiši, i molenja usliši, Moć za tarpit davši nam, moć za tarpit davši nam.


Veseli se, Majko Božja (TR) F 4.6.

Veseli se, Majko Božja, puna milosti Veseli se i raduj se, rajska svitlosti, Jer si noćas porodila Pak i mlikom zadojila Boga malahna, Boga malahna.

Veseli se, jer nebuduć s mužom općila, Zato truda, ni mučnosti nisi trpila, Nego začev u posluhu Po nebeskom Svetom Duhu Jesi rodila, jesi rodila.

Veseli se, jer kako si vazda želila, I rad šta si tvoga Boga sveđer molila, Djevicom si vazda bila, Djevicom si porodila. Boga našega, Boga našega.

Ah da nam je sad viditi koja diluješ, I razmislit, kako Sinka dragog miluješ, Kako grliš i cjelivaš, Kako štuješ i uživaš, Kog si rodila, kog si rodila.

Ter žalostan tko bi stao ova gledajuć, Tkol’ se ne bi veselio ova virujuć, Gdi Bog čovik učini se, I od Dive porodi se, Svita Stvoritelj, svita Stvoritelj.

Vesel’te se svi Anđeli, koji pivaste: Slava Bogu, a mir ljudem, koji nazvaste Jer se Bog vaš, i naš rodi, Da nevoljni svit pohodi Svojom milošću, svojom milošću.

zaob.: trpit

umj.: uvijek

umj.: uvijek

umj.: ljudima

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GR 2008., TR 2009.


Vesel’te se svi pravedni, jer vas zaziva Da vam dade onu slavu u koj prebiva, Rad šta čovik učini se I na jadni svit rodi se Naš Bog pridobri, naš Bog pridobri.

Nek i grišnik veseli se, premda plakati, Imao bi i za grije sveđer kukati, Jer on ako bude htiti, Grihe mu se pomrsiti Svaki potpuno, svaki potpuno.

Vesel’te se sve planine, i sve živine, Ptice, vode, stabla, brda i sve doline, Jer koji je vas stvorio, I od ništa učinio, Jeste rodio, jeste rodio.

Vesel’mo se i mi, braćo, ovdi zajedno, Al veselje neka naše bude pravedno, Svi se griha odrecimo, I svesrdno utecimo K Bogu rođenu, k Bogu rođenu.

Svim vam Božić čestitujem,braćo ljubljena, I kod svakog u junaštvu vazda željena, On svakomu milost dao, Koju bude tko pitao, Na dan današnji, na dan današnji.

oMiš - Franjevački saMostan (G)

Danas osmi časni dan je (TR) G 4.7. (na Novu godinu)

Danas osmi časni dan je posli Božića, i svetkuje sveta Crkva obrod Ditića, koga Diva u radosti onda rodi bez mučnosti, i brez bolesti, i brez bolesti.

sinj (K)

Ovoga vrimena (TR) K 4.8. (na Božić i u Božićnoj osmini)

Ovoga vrimena čestita ljudma, radostan anđela zaori glas. Rođenu Ditiću pivajmo slatko, pivati Ditiću sada je čas. K njemu teci ter svak reci: božji Sinu, koj’ prosinu, ti si Bog pridobri rođen za nas.

umj.: veselite

umj.: ovdje

umj.: čestitam

umj.: poslije

zaob.: bez

363

Malahni Ditićak Divice plodne, donese radosni čoviku god. Sinak Privisokog vesele noći, k dolini gorkosti u pravi hod. Premda cvili on u spili, diže žalost, nosi radost, svojim bo porodom utiši nas.

Isuse, rođeni, smiluj se nami, koji si hotio ljubezan sav, trpiti uboštvo krivine grdne, samo da na put nas izvedeš prav. Pruži ruku milom puku, blagoslovi, Kralju novi, čovika skrušena kod tebe sad.

Na isti napjev pjevaju se još:

Na sv. Stjepana:

Stjepan jur blaženi svakoga zove, Svetbinu štovati današnji dan, Mrtvačke gorkosti njegove muke, Tvrdim što kamenom zlotvor mu da On umire radi vire, mladih lita, plemenita, Kruna mu u nebu bi dana tad.

Stjepane, dostigni milost i nami, Tvoje da slidimo stope svi mi, Trpiti rabreno za viru Krista, Ko što si izgled nam podao ti. Tebe slidit, pak i vidit, Gdi u raju ne pristaju Svevišnje radosti dokle je Bog.

Na sv. Ivana:

Danas je radostan u svetoj crkvi Blaženog Ivana čestiti dan Najdražeg Isusu između onih, Koji ga slijede, ljubimac zvan. Divac biše k tom poviše, Pun milosti i kreposti, On ljiljan pričisti dokle je Bog.

Kada si veliki prijatelj Božji, Ivane prisrićni, kripošću tvom, Isusu kaži nas, moli se za nas, Da bi nam pomoga milošću svom. Pa da rajska za zemaljska, Zaminimo i dobimo Blaženo veselje u nebu gor.

umj.: špilji

umj.: pak

umj.: htio

umj.: zarumj.: svetkovinu

umj.: hrabro

lok. gore

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI TR 2009.


Na sv. Mladence:

Pričiste dičice blagdan se štuje, Njima mi pivamo u slavu sad, Slobodno umiru za viru Krista, Krvcu mu nevinu podaju tad. K nebu lete među svete, S lipom krunom slave punom. U rajske dvorove odoše svi.

Uteče Ditićak Irudu sritno, Kad ovi vrebaše nemilo na nj, Egipta pustoši sakriše Krista, Pravedni platiše svesrdno za nj. Prim’ Isuse naše suze, S čistom Divom i Divicom Da tebe na vike ljubimo mi.

Na Mlado lito:

Nazvaše Isusa Ditića slatkog, Koga no ljubiti dužan je svak: Kako ga anđeo nazvao biše, Osmi ga dan tako prozvaše svi. Obrizova ljubav nova Sama sebe za moć tebe Od svita himbenog rastavit sad.

Prislavni Isuse, ugodno ime zazivat čini nas, tvoje uvik. Blaženi, čestiti, milosni glasu Koji si čoviku siguran lik: Ti naš budi klik posvudi, U životu i na smrti, Daj svima sritno u nebesa doć.

Stankovci (B)

Ovoga vrimena (ĆA) B 4.9.

Ovoga vrimena čestita ljud’ma, radostan anđela zaori glas. Rođenu Ditiću pivajmo slatko, pivati Ditiću sada je čas. Njemu teci ter svak’ reci: Božji Sinu, koj’ prosinu. Ti si Bog pridobri rođen za nas.

zaob.: obreza

zaob.: zavidnog

365

Isuse rođeni, smiluj se nami, koji hotio ljubezan san. Trpiti uboštvo, krivine grdne, samo da na put nas izvedeš prav. Pruži ruku milom puku, blagoslovi, Kralju novi, Čovika skrušena kod tebe sad.

KORIZMENI NAPJEVI (5)


Puna tuge (LE) F 5.1. (na Put križa)

S. Klanjamo se tebi, Kriste, i blagoslivljamo tebe. N. Jer si svojim svetim križem svijet otkupio.

Poslije svake postaje:

S. Smiluj se nama, Gospodine. N. Smiluj se nama.

Puna tuge Majka staše Blizu križa te plakaše Na svog Sina gledajuć.

Od žalosti, Majko sveta, Rane Sina tvog propeta Nek nam budu u srcu.

Koje dušu čemernosti, Punu jada i žalosti Mač preoštri prostrijeli.

Ah! Koliko rastužena Bješe tada preblažena Majka Sina jedinog!

Koja sva se rastapaše Od žalosti kad gledaše Smrtne Sinka bolesti.

A tko ne bi proplakao kad bi majku tu gledao U tolikoj gorkosti.

umj.: htio

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ĆA 2010., LE 1982.


Zarad grijeha puka svoga Vidi Sinka preslavnoga Oštrim bičim podložna.

Vidi Sinka ljubljenoga Ostavljena od svakoga Gdje umiruć izdahnu.

Ah! Preslatka naša Mati, Daj i meni proplakati Gorko s tobom zajedno.

Daj mi neka srce moje Boga ljubi kako tvoje I da njemu ugodim.

Muka Sina daj mi biti Dionikom i podnijeti što je za me prolio.

Čin’ me s tobom tugovati I smrt Sina tvog plakati Dokle budem živjeti.

Uz križ s tobom želim stajat I tugujuć ne pristajat, Da li sveđer živjeti.

Djevstva cvijete plemeniti, Već mi nemoj gorak biti, Čin’ me s tobom plakati.

Daj mi, da smrt Sinka nosim Tvog u srcu nježno prosim, I da rane poštujem.

Čin’ me ranam izraniti, Krvlju, križem opojiti A za ljubav njegovu.

Na dan suda prestrašnoga Ne daj jaza paklenoga Da me plamen opali.

Moj Isuse, kada pođem S ovog svijeta, daj da dođem Tebe s Majkom slaviti.

I kad vijek moj dovrši se, Daj da duša uputi se U nebesko veselje. Amen.

367

suMartin (S)

Puna tuge (TR) S 5.2. (na Put križa)




Puna tuge Majka staše blizu križa te plakaše na svog Sina gledajuć.

Oj žalosti, Majko sveta, rane Sina svog propeta u srce nam postavi.

imotSki (M)

Puna tuge (GL) M 5.3. (na Put križa)




Puna tuge Majka staše Blizu križa te plakaše Na svog Sina gledajuć.

Od žalosti, Majko sveta, Rane Sina tvog propeta Nek nam budu u srcu.

sinj (K)

Korizmeni zazivi (ŽU) K 5.4. (prije korizmenih propovijedi i na Uskrsni ponedjeljak nakon blagoslova s Križem)

Oče nebeski, Bože, smiluj se nama. Sine, otkupitelju svijeta, Bože, smiluj se nama. Duše Sveti, Bože, smiluj se nama. Sveto Trojstvo jedan, Bože, smiluj se nama. Isuse, naš Spasitelju, smiluj se nama.

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI TR 2009., GL 1980., ŽU 2005.


Isuse, naš Učitelju, smiluj se nama. Isuse, naš Otkupitelju, smiluj se nama. Isuse, ufanje naše, smiluj se nama. Isuse, ljubavi naša, smiluj se nama.

suMartin (S)

Pred tobom, Bože (VU) S 5.5. (na Veliki petak nakon procesije od Sumartina do Selaca)

Pred tobom, Bože, koji sve možeš, Padamo smjerno sad srcem svim! I tebe molimo, vruće te prosimo. Pogledaj na sve nas. Podaj nam svim spas. Ti nas sve čuj i pomiluj, o Isuse, pomiluj.

prgoMet (R)

Ja se kajem (GR)R 5.6.

Ja se kajem, Bože mili, od svakoga grijeha moga: Moje srce gorko cvili, jer uvridih tebe Boga.

Milosrđe tvoje veće, Nego moje sve krivine, Tvoja milost pustit neće Skrušen grešnik da pogine.

Ja te ljubim, dobri Bože, Iz dna srca ljubim tebe, Više neg’ mi duša može, Više nego samog sebe.

Ja sam spravan svekoliko Izgubiti i umrijeti, Nego tebe, rajska diko, Unapredak uvriditi.

Grijehe svoje i prijekore Namjesniku tvom otkrit ću, I što god mi da pokore, Bogoljubno izvršit ću.

umj.: spreman

zaob.: prije

369

Metković, župa sv. ilije (C)

Prosti, moj Bože (VO) C 5.7.

Prosti, moj Bože, kajem se, prosti, jer u žalosti, srce mi mre; Mir, oproštenje, jer grijehe grdim: na nje se srdim, plačuć sve dne. Ljubezni, Oče, ah vjernost skratih, za ljubav vratih neharna zla, Evo sam smušen rad zloće moje: pred noge tvoje vraćam se ja.

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (6)

suMartin (S)

Djeca židovska (TR) S 6.1. (u procesiji na Cvjetnicu nakon blagoslova grančica)

(Antifona) Djeca židovska pođoše ususret Gospodinu, noseći maslinove grane i kličući: „Hosana u visini!“

Ps 24 (23) Gospodnja je zemlja i sve što je na njoj, krug zemaljski i svi koji gled imaju na njemu. Jer ga je on osnovao na morima i utvrdio na rijekama.

suMartin (S)

Muka Gospodina našega Isukrsta po Mateju (TR) S 6.2. (na Cvjetnicu – godina „A“) (Mt 26, 14 – 27, 66) (dio)

Muka Gospoda našega Isukrsta po Mateju. U ono vrijeme dođe Isus sa svojim učenicima u zaselak, koji se zove Getsemani, poče se žalostit i tužan biti. I odalečivši se malo, pade na lice svoje moleći i govoreći: „Oče moj, ako je moguće neka me mimoiđe ova čaša, ali ne kako ja hoću, nego kako hoćeš ti.“ I dođe opet i nađe ih gdje spavaju, jer im bijahu oči oteščale. I ostavivši opet, otide i treći put se pomoli govoreći iste riječi. Dok on govoraše, evo Juda, jedan od dvanaestorice, dođe i s njime mnoštvo veliko s mačevima i bičevima, poslani od poglavica svećeničkih i starješina pučkih. A izdajnik njegov dade im znak govoreći: „Kome ja podam cjelov onaj je, uhvatite njega.“ I odmah pristupi k Isusu i reče mu: „Zdravo učitelju.“ I cjelova ga. Tada pristupiše i ruke digoše na Isusa i uhvatiše ga. Tada svi učenici ostaviše ga, pobjegoše. A Petar ga slijeđaše izdaleka sve do u dvor poglavara svećeničkoga. I ušavši unutra sjeđaše sa slugama da vidi svršetak. A poglavice

zaob.: nezahvalna

umj.: žive

umj.: Gospodina

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI VU 1998.., GR 2008., VO 2004., TR 2009.


svećeničke i sve vijeće iskahu krivo svjedočanstvo protiv Isusu da bi ga na smrt predali. I ne nađoše, premda mnogi krivi svjedoci bijahu pristupili. A najposlije dođoše dva kriva svjedoka i rekoše: „Ovaj je rekao – Mogu razvaliti hram Božji i u tri dana sagraditi.“ I ustavši, poglavar svećenički reče mu: „Ništa ne odgovaraš na to što ovi protiv tebi svjedoče?“ A Isus mučaše. I poglavar svećenički reče mu: „Zaklinjem te Bogom živim da nam kažeš je si li ti Krist, Sin Božji?“ A Petar stajaše vani u dvorištu, i pristupi k njemu jedna službenica govoreći: „I ti si bio s Isusom Galilejcem.“ A on zataja pred svima govoreći: „Ne znam što govoriš.“ I odmah pijetao zapjeva. I sjeti se Petar riječi Isusove što bijaše rekao: „prije nego pijetao zapjeva tri put ćeš me zatajati.“ I svezana ga odvedoše i predadoše Ponciju Pilatu upravitelju. A Isus stade pred upravitelja, i zapita ga upravitelj govoreći: „Ti li si kralj židovski?“ Reče mu Isus: „Ti kaza.“ I kad ga tužahu poglavice svećeničke i starješine, ništa ne odgovori. A poglavice svećeničke i starješine nagovoriše narod da zaištu Barabu a Isusa da pogube. Tada im pusti Barabu, a Isusa bičim izbijena predade im da se na križ pribije. A pošto ga na križ pribiše, razdijeliše haljine njegove bacivši kocke, da se ispuni što je kazao prorok govoreći: Razdijeliše među sobom haljine moje i za odjeću moju baciše kocke. A Isus opet zavapivši glasom velikim ispusti duh. I gle, zastor hrama razdijeli se na dvoje sve s vrha do dna. I zemlja se trese i kamenje popuca i grobovi se otvoriše i ustaše mnoga tjelesa svetih koji bijahu preminuli. A stotnik i koji s njime bijahu, čuvajući Isusa, vidjevši potres i što se događaše, prepadoše se veoma govoreći: „Ovaj je zaista bio Sin Božji.“ A kad bi uvečer, dođe neki bogati čovjek iz Arimateje, po imenu Josip, koji također bijaše učenik Isusov. Ovaj pristupi Pilatu i zapita tijelo Isusovo. Tada Pilat zapovjedi da mu predadu tijelo. I uzevši Josip tijelo, zavi ga u čisto platno i položi ga u svoj grob, kojeg je bio isjeka u kamenu. I navali veliki kamen na vrata od groba pa otide.

Barjaci kreću kraljevi (TR) S 6.3.

Barjaci kreću kraljevi otajstvo križa sjaji se, na kojem život umrije i smrću ljude pomiri.

Kad koplje mu se okrutno zabolo šiljkom u srce, sa vodom krv potekla je, od grijeha nas da očisti.

I ispuni se silna riječ, što narodima David je u svetoj pjesmi doviknu: zavlada Bog sa drveta.

O drva divnog, što no sja u kraljevskome grimizu, kom dano bi da dotiče toliko svete udove.

umj.: isjekao

371

Na blaženim je rukama tog svijeta cijenu nosilo i Božje tijelo vagnuvši sotoni plijen je otelo.

Oj zdravo Križu, nado sva u dane Muke Gospodnje, umnoži milost dobrima i digni krivnju s grešnika.

Naš spase sveta Trojice, nek svaki duh veliča te, ti dijeliš križa plodove, ti vječnu slavu podaj nam.

Metković (C)

Divnoj dakle (VO) C 6.4. (na Veliki četvrtak – prijenos Svetog Otajstva)

Usta moja, uzdižite k preslavnomu tijelu glas, i krv dragu proslavite, što je proli za sve nas Čedo Majke plemenite, ljudskog roda Kralj i Spas.

Dan je svima smrtnicima, Djeva nam ga porodi, i on prođe sijuć tlima zrnje riječi Božijih, a na kraju vjernicima divan spomen ostavi.

Kad je s braćom večerao, Spas na gozbi posljednjoj, sav je zakon obdržao on u hrani vazmenoj i ko hranu tad je dao sama sebe družbi svoj.

Gospod zbori i kruh biva svetim tijelom njegovim, likom vina krv se skriva, okom toga ne vidim, ali sama vjera živa kazuje bezazlenim.

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI TR 2009., VO 2004.


Divnoj dakle tajni ovoj klanjajmo se smjerno mi, stari zakon žrtvi novoj nek se sada ukloni, vjera duši čovjekovoj nek spoznanje dopuni.

Bogu Ocu, Bogu Sinu hvala s pjesmom radosnom, slavimo im veličinu, častimo ih dušom svom, k Duhu Svetom nek se vinu glasi s dikom jednakom. Amen.

suMartin (S)

Muka gorka Gospodina (TR) S 6.5.

Muka gorka Gospodina, Isukrsta Božjeg Sina, Po Ivanu vanđelisti, Koji Gospi plač navisti.

Majke Božje čujte tužbu, S njom činite plačnu družbu. Zove duše Bogu mile Da zajedno s njom procvile.

Crno ruho stavi na se, Jer ti nosim tužne glase. Juda ode iskat pomoć Da Isusa izda obnoć.

Jer po danu nije smio, Strah od mnoštva njega bio. Na molitvi Isus staše, Kad se vojska približaše.

Eto Juda s vojskom dođe, Prema vojsci Isus pođe. Cjelovom ga Juda izda, U židovske ruke prida.

Kad te vijesti Gospa čula, Od tuge je protrnula. Stojeć vani Majka čuje Kako mnoštvo Krista psuje.

umj.: evanđelisti

373

Kad to začu tužna Mati, Poče suze prolijevati. Ajme, Sinko, željo moja Tužna li je Majka tvoja!

Nemilo te, Sinko more Dokle mi te ne umore. Ajme Juda, nesretniče Svoga Boga izdajniče.

Ti predade meštra svoga Zlim Židovim sinka moga. što ti skrivi moj sin mili Te me tako ti ucvili?

Usta Kaifa te ga pita: "Jel on Božji Sin zaista?" Isus usta tad otvori I ovako mu odgovori:

"Rekao si dobro i sam Ja Sin Božji pravi jesam." Kad je Kaifa razumio, Zlo je tada naumio.

Razdri skute svoje ljuto I zagrmi glasom kruto: "Ne ištite već svjedoke, Ne čuste li ove psovke."

Kad Židovi razumješe, Svi iz glasa zavapiše: "Na smrt njega sad vodimo, Više vrijeme ne gubimo."

Tako glasno svi rekoše I Pilatu tad pođoše: "Sudi da ga umorimo, Jer ga kriva nalazimo."

Al je Pilat uvidio Da je Isus nevin bio. Jer smrt traže zlobni ljudi, Nije htio da ga sudi.

Pred dvorom je Majka stala Te žalosno uzdisala: "Ajme, Sinko, dušo moja, Tužna li je Majka tvoja.



Čujem, sinko gdje te biju Nevinu ti krvcu liju. Ali tužna tvoja mati Ne može ti pomoć dati."

Od stupa ga odvezali I po dvoru potezali. Tad trnovu krunu sviše, Na glavu mu postaviše.

Kad ču Pilat prijetnju puka, Spopade ga strah i muka: "Nalazim ga bez krivine, Nije pravo da pogine.

Čist od krvi hoću biti Koju ćete sad proliti." Tad Židovi ustadoše I Pilatu svi rekoše:

"Krv njegovu mi primamo, Svrhu djece uzimamo." Konopom ga pak vezaše I križ teški nosit daše.

Za njim ide tužna Mati, Gledajući kako pati. Kad Marija sinka gleda, Studenija bi od leda.

Stani sinko, dušo moja, Velika je žalost tvoja. Nek te vidi tvoja Majka, Na čas ovaj od rastanka.

O, premila Majko moja, Velika je žalost tvoja. Ali pusti neka trpim, Neka mukom svijet otkupim.

Majku od njega razdijeliše I još više rascviliše. Na križ su ga tu pribili I sve rane povrijedili.

Probili mu ruke, noge, Zadali mu boli mnoge. Kada Gospa dođe blizu Nađe sinka već na križu:

375

"Primi, Sinko, na križ mene Nek i moje lice vene. Vidim, Sinko, da skončavaš Tužnu Majku kom ostavljaš?"

Isus Majku kad slušaše, Veću muku tad imaše. I vidjevši da se muči, Ivanu je preporuči.

Sad je imaš ti primiti, I svojom je majkom zvati. Tad Ivana Gospa prima, Kao milog svoga sina.

Isus tada vapijaše I na križu pit iskaše. Spužvu octom napuniše Pa Isusu pit pružiše.

Kad okusi, ne htje piti, Nego Ocu govoriti: "Trud i muku sam svršio I grišnike otkupio.

što mi čine sad ne znaju, Daj im milost nek se kaju." Kada Isus riječ izusti, Prignuv glavu duh ispusti.

Strahovita trešnja nasta, Kamenje se pusto raspa, Grobovi se otvorili, Mrtvi iz njih izlazili.

Prestrašeni svi tu stahu: "Sin je Božji" govorahu. Kad Židovi sve svršiše, Odjeću mu razdijeliše.

Tad Pilata zamoliše, Mrtvo tijelo isprosiše. Skinuvši ga Majci daše, Jer od tuge umiraše.

Majka sinka tu grljaše, I suzama obljevaše: "Ajme Sinko, to sad što je, Da ne pukne srce moje.



O studenče, žive vode, Lijep nauče, duše moje." Kad ga u grob postaviše, Plača, tuge mnogo biše.

Od groba se odijeliše Pak sa Gospom svi cviliše. Dragi puče, sad se smili Te sa Gospom i ti cvili.

Tebi slava i poštenje, Nam grješnic'ma daj proštenje. Sine Božji, budi hvaljen Po sve vijeke vijeka. Amen.

Bast - Baška voda (Š) veliko Brdo (D) tučepi (T)

Muka gorka - Gospin plač (ČI) Š D T 6.6. (Fra M. Divković) (strofa 1)

Muka gorka Gospodina, Isukrsta Božjeg Sina, Po Ivanu vanđelisti, Koji Gospi plač navisti.

Plačnim glasom sve vas molju Čujte Majke sad nevolju Koja no vas na plač zove, Jer u gorkim mukam’ plove.

sinj (K)

Gospin plač - Što ste stali, o misnici (ŽU) K 6.7. (Fra P. Knežević) (dio)

Ponukovanje (strofa. 1)

što ste stali o, misnici, što činite redovnici? što se zgodi, jur vidite, Zašto, dakle, ne cvilite?

Početak plača – Riči pisaoca (strofa. 1)

Vrime došlo jur budući, Da Sin Božji – hotijući – Same naše rad ljubavi Svoj viek svrši, sviet ostavi.

377

Riječi Jude (strofa 1)

što rekoste meni dati? Noćas ću ga vam predati.

Riječi Gospine (strofa 1)

Nut se, dragi moj, ustavi, Ter mi zbiljne glase pravi, što se od Sinka moga zgodi, Gdje je, štol’ se njem dogodi?

Riječi Ivana (strofa 6)

Kad već, Gospe, želiš znati, Pravo ću ti sve kazati, što se zgodi Sinku tvomu, A predragom Meštru momu.

Riječi Isusove (strofa 1)

Kad odgovor, suče želiš: Božji Sin sam! – pravo veliš! Ovako ti odgovaram, I znaj dobro, da ne varam.

Bast – Baška voda, tučepi (Š T)

Gospin plač - Što ste stali, (ČI) Š T 6.8. (Fra P. Knežević) (dio)

Početak plača (Š 6.8.1.) – Riči pisaoca (strofa 1)




Riječi Pilata (strofa 1)

Kad je tako, čujte ljudi, Irud neka njemu sudi!

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČI 2008., ŽU 1985.



O sionske jadne žene, Ne plačite zarad mene, Na vas iste vi cvilite I na porod vaš žalite.

Riči pisaoca (strofa 1) (T 6.8.2.)


suMartin (S)

Gospin plač – Što ste stali, o misnici (TR) S 6.9. (Fra P. Knežević) (dio)

Ponukovanje (strofa 1)

što ste stali, o misnici, što činite, redovnici? što se zgodi, jur vidite, Zašto, dakle, ne cvilite?

Početak plača - Riči pisaoca (strofa 1)


Riječi Jude (strofa 1)

što rekoste meni dati? Noćas ću ga vam predati.



379


Kad već, Gospe, želiš znati Pravo ću ti sve kazati, što se zgodi Sinku tvomu, A predragom Meštru momu.


Kad odgovor, suče želiš: Božji Sin sam! – pravo veliš! Ovako ti odgovaram, I znaj dobro, da ne varam.

Metković, župa sv. ilije (C)

Gospin plač – Vrieme došlo (VO) C 6.10. (Fra P. Knežević) (dio)

Početak plača – Riči pisaoca (strofa 1)

Vrieme došlo jer budući, da Sin Božji – hotijući – Same naše rad ljubavi, svoj viek svrši, sviet ostavi.


Nut se, dragi, moj ustavi, ter mi zbiljne glase javi. što s’ od Sinka moga zgodi? Gdje je, što l’ se njem dogodi?


Kad već, Gospo, želiš znati, Pravo ću ti sve kazati, što se zgodi Sinku tvomu, A predragom Meštru momu.

oMiš – Franjevački saMostan (G)

Evo, sad je pravo vrime – Gospin plač (TR) G 6.11.

Evo, sada pravo vrime, da slavimo Božje ime, Naše grije ostavimo, i pravo se pokorimo.

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI TR 2009., VO 2004.



Slušaj, Divo, tužne glase, koje nosim ja uza se, Od dragoga Sina tvoga, poljubljena Meštra moga.

runović (U)

Verši od Muke Isusove – Gospin plač (GR) U 6.12. (Fra T. Babić) (dio, strofa 1, 2, 3, 188)

Poslušajte, braćo mila, Gorku muku Gospodina Isukrsta, Božjeg Sina, Koju sada za nas prima.

Rad našega vazda mira on na križu sad umira, vi pošteni redovnici, Isusovi naslidnici,

Sada Crkve porušite, za Isusom vi tužite. I puka na plač probudite, Za Isusom svi cvilite.

Sinu Božji, budi hvaljen Po sve vike vikov! Amen.

slivno - runović (n u)

Poslušajte, braćo mila – Gospin plač (GL) N U 6.13. (Fra T. Babić) (dio, strofa 1, 2)


Rad našega vazda mira on na križu sad umira, vi pošteni redovnici, Isusovi naslidnici.

umj.: umire

381

Stankovci (B)

Verši od Muke Isusove Gospin plač (ĆA) B 6.14. (Fra T. Babić) (strofa 1, 2)


Rad našega vazda mira on na križu sad umira, vi pošteni redovnici, Isusovi naslidnici.

suMartin (S)

Iz plača Jeremije proroka (Jer 2, 12 – 13) (TR) S 6.15. (U Velikom tjednu)

Iz Plača Jeremije proroka

ALEPh – materama svojim govore gdje je žito i vino? Kad išli su kao ranjenici po ulicama gradskim, kad ispuštaju dušu svoju u naručju matera svojih. GhImEL – s kim ću te porediti ili komu ću te upriličiti, Ćeri jeruzolimska, komu ću te izjednačiti i kako da te utješim, djevojko, Ćeri sionska, jer je velika kao more nevolja tvoja, ko će te izliječiti? Jeruzolime, Jeruzolime, obrati se Gospodinu Bogu svojemu.

Metković (C)

Prosti, Gospodine (VO) C 6.16. (na Veliki petak nakon procesije)

Prosti, Gospodine, puku svome prosti, milosrđe tvoje, veliko je dosti. Jer je preveliko milosrđe njegovo. U ime tvoje, spas puk tvoj, Gospodine, i smiluj se na nj, Bože, za tvoje ime. Jer je preveliko... Tebi, Gospodine, sami sagrišismo, i zlo i grije prid tobom učinismo. Jer je preveliko... Daj zdravlje nami i miru kršćane složi, a viru svetu tvoju, Bože, razmnoži. Jer je preveliko... U srditosti svojoj ne pokaraj, Bože vječni, da ne reknu pogani: A gdi je Bog njihov? Jer je preveliko... Usliši, Gospodine, grješnike tvoje, i vapaju puka tvoga prid tebe da dođe! Jer je preveliko... Sagriješismo, primi pokoru našu, vapijemo tebi, u suzama i plaču. Jer je preveliko... Od gladi i nemoći, čuvaj kužne bolesti, od rata i pogledaj na varoš ovi, i mjesta kršćanska.

zaob.: mnogo

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GR 2009., GL 1980., ĆA 2010., TR 2009., VO 2004.


Jer je preveliko... Daj, Gospodine, da urode polja i vode, kako je volja tvoja, nami, Bože, ozgora. Jer je preveliko... Virnim mrtvim, pokoj vični podili, Gospodine Bože naš, ti im se smili. Jer je preveliko... U te se, Gospodine Bože, ufamo i ufanju tvome nikad se nismo smutili. Jer je preveliko... Prosti, Gospodine, puku svome, prosti, milosrđe tvoje, veliko je dosti. Jer je preveliko...

Metković (C)

Muka Gospodina našega Isukrsta po Ivanu (VO) C 6.17. (Iv 18, 1 – 19, 42) (na Veliki petak – dio)

Muka Gospodina našega Isukrsta po Ivanu. U ono vrijeme: Iziđe Isus s učenicima svojim preko potoka Cedrona gdje bijaše vrt u koji uđe on i učenici njegovi. A Juda, koji ga izdade znadijaše mjesto, jer se Isus često sastajaše s učenicima svojim. Juda dakle uzevši četu i od velikih svećenika i farizeja momke, dođe onamo sa svjetiljkama i sa zubljama i s oružjem. A Isus, znajući sve što će biti od njega, stupi naprijed i reče im: „Koga tražite?“ Odgovoriše mu: „Isusa Nazarećanina.“ Govori im Isus: „Ja sam!“ A s njima stajaše Juda,koji ga izdade. Kad im dakle reče: „Ja sam!“ – uzmakoše natrag i padoše na zemlju. Onda ih opet zapita: „Koga tražite?“ A oni rekoše: „Isusa Nazarećanina.“ Odgovori Isus: „Rekoh vam da sam ja. Ako dakle, mene tražite, pustite ove da odu – da se ispuni riječ koju reče – jer, od onih koje si mi dao ne izgubih ni jednoga.“ A šimun Petar imajući mač izvadi ga i udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu desno uho.


Muka Gospodina našega Isukrsta po Ivanu (ČI) F 6.18. (Iv 18, 1 – 19, 42) (na Veliki petak – dio)

Muka Gospodina našega Isukrsta po Ivanu. U ono vrijeme: Iziđe Isus s učenicima svojim na drugu stranu potoka Cedrona: ondje bijaše vrt u koji uđe Isus i njegovi učenici. A poznavaše to mjesto i Juda, njegov izdajnik, jer se Isus ondje često sastajao sa svojim učenicima. Juda onda uze četu i stražare od svećeničkih glavara i farizeja te dođe onamo sa zubljama, svjetiljkama i oružjem. A Isus, znajući sve što će s njim biti, istupi naprijed te ih upita: „Koga tražite?“ Odgovore mu: „Isusa Nazarećanina.“ Kaže im Isus: „Ja sam!“ A stajaše s njima i Juda, njegov izdajica. Kad im dakle reče: „Ja sam!“ – oni ustukoše i popadoše na zemlju. Ponovno ih tada upita: „Koga tražite?“ Oni odgovore: „Isusa Nazarećanina.“ Isus odvrati: „Rekoh vam da sam ja. Ako dakle mene tražite, pustite ove da odu“ – da se ispuni riječ koju reče – „Ne izgubih ni jednoga od onih koje si mi dao.“

383

Turba – Svjetina (OC) (odgovori za mješoviti zbor iz Muke po Ivanu)

Isusa Nazarećanina. Isusa Nazarećanina. Da nisi i ti od njegovih učenika? Kad on ne bi bio zločinac, ne bismo ga predali tebi. Nama nije dopušteno nikoga pogubiti. Ne toga nego Barabu. Zdravo, kralju židovski! Raspni, raspni! Mi imamo zakon i po zakonu mora umrijeti, jer se pravio Sinom Božjim. Ako ovoga pustiš nisi prijatelj Cezaru. Tko god se pravi kraljem protivi se Cezaru. Ukloni! Ukloni! Raspni ga! Mi nemamo kralja osim Cezara. Nemoj pisati: ‘Kralj židovski’ , nego da je on rekao: ‘Kralj sam židovski’. “Ne derimo je, nego bacimo za nju kocku pa komu dopadne.

suMartin (S)

Puče moj – Prijekori (TR) S 6.19. (pjesma uz poklon Križu na Veliki petak) (dio)

Puče moj, što učinih tebi ili u čem ožalostih tebe, odgovori meni! Puče moj, ja slobodu dadoh u ruke tvoje, a ti sveza konopom ruke moje. Puče moj, ja tebe prevedoh preko mora Crvenoga, a ti mene prevede svezana preko Jeruzolima. Puče moj, što učinih tebi ili u čem ožalostih tebe, odgovori meni. Puče moj, ja tebe uvedoh u zemlju obećanu, a ti mene privede k Irudu i Pilatu. Puče moj, što učinih tebi ili u čem ožalostih tebe, odgovori meni.

imotSki (M)

Puče moj – Prijekori (GL) M 6.20. (pjesma uz poklon Križu na Veliki petak)

P./N Puče moj, što učinih tebi ili u čem ožalostih tebe, odgovori meni. P. Ja radi tebe bičevima udarih Egipat s prvorođencima njegovim, a ti mene predade, da me bičuju. Puče moj...

zaob.: Jeruzalema

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI VO 2004., ČI 1998., OC –, TR 2009., GL 1980.


Ja izvedoh tebe iz Egipta / potopivši Faraona u Crveno more, - a ti mene predade glavarima svećeničkim. Puče moj... Ja pred tobom otvorih more, - a ti otvori kopljem bok moj. Puče moj... Ja pred tobom idoh u stupu oblaka, - a ti mene odvede u sudnicu Pilata. Puče moj... Ja hranih tebe u pustinji manom, - a ti mene udari zaušnicama i bičevima. Puče moj... Ja tebe napojih vodom spasenja iz stijene, - a ti mene napoji žući i octom. Puče moj... Ja radi tebe potukoh kraljeve kananejske, - a ti si tukao trstikom glavu moju. Puče moj... Ja dadoh tebi žezlo kraljevsko, - a ti dade glavi mojoj trnovi vijenac. Puče moj... Ja uzvisih tebe velikom moći, - a ti mene objesi na drvo križa. Puče moj...

sinj (K)

Ispovidite se – Psalam 135 (136) (TR) K 6.21. (pjesma uz poklon Križu na Veliki petak)

Ispovidite se Gospodinu, jer je dobar. Jer je preveliko milosrđe njegovo. Ispovidite se Bogu bogova. Jer je preveliko... Ispovidite se Gospodinu gospoda. Jer je preveliko... Koji sam učini čudesa velika. Jer je preveliko... Koji stvori nebesa mudro. Jer je preveliko... Koji utvrdi zemlju nad vodama. Jer je preveliko... Koji stvori svijećnjake velike. Jer je preveliko... Sunce, da upravlja danju. Jer je preveliko... Mjesec i zvijezde, da upravljaju noću. Jer je preveliko... Koji porazi Egipat s prvorođenim njegovim. Jer je preveliko... Koji izvede Izraela iz sredine njegove. Jer je preveliko... Rukom krepkom i mišicom podignutom. Jer je preveliko... Koji razdvoji more Crveno. Jer je preveliko...

385

I provede Izraela posred njega. Jer je preveliko... I potopi Faraona i vojsku njegovu u more Crveno. Koji provede narod svoj preko pustinje. Jer je preveliko... Koji pobi kraljeve velike. Jer je preveliko... A dade zemlju njihovu u nasljedstvo. Jer je preveliko... U nasljedstvo Izraelu sluzi svojemu. Jer je preveliko... On se nas spomenu u poniženju našemu. Jer je preveliko... I otkupi nas od neprijatelja naših. Jer je preveliko... Koji daje hranu svakom stvoru. Jer je preveliko... Ispovidite se Bogu neba. Jer je preveliko... Ispovidite se Gospodinu gospoda. Jer je preveliko...

imotSki (M)

Ispovidite se - Psalam 135 (136) (GL) M 6.22. (nakon procesije na Veliki petak) (dio)

Ispovidite se Gospodinu, jer je dobar. Jer je preveliko milosrđe njegovo. Ispovidite se Bogu bogova. Jer je preveliko... Ispovidite se Gospodinu gospoda.

(NAPJEVI ZA SLUŽBU ČITANJA U VELIKOM TJEDNU [OFICIJ])


Prvo čitanje (Hebr 9, 11 – 28) (ČI) F 6.23.1.(na Veliki petak – dio)

Iz poslanice Hebrejima

Braćo, Krist se pojavi kao Veliki svećenik budućih dobara pa po većem i savršenijem šatoru – nerukotvorenu, koji nije od ovoga stvorenja – i ne po krvi jaraca i junaca, nego po svojoj, uđe jednom zauvijek u Svetinju i nađe vječno otkupljenje. Doista, ako već poškropljena krv jaraca i bikova

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI TR 2009., GL 1980, ČI 2010.


i pepeo juničin posvećuje onečišćene, daje tjelesnu čistoću, koliko će više krv Krista – koji po Duhu vječnom samoga sebe bez mane prinese Bogu – očistiti savjest našu od mrtvih djela, na službu Bogu živomu! A radi ovoga je Posrednik novoga Saveza: da po smrti za otkupljenje prekršaja iz staroga Saveza pozvani zadobiju obećanu vječnu baštinu. Jer, gdje je posrijedi savez-oporuka, potrebno je dokazati smrt oporučitelja. Oporuka je, doista, valjana tek nakon smrti: nikad ne vrijedi dok oporučitelj živi. Stoga ni onaj prvi Savez nije bez krvi ustanovljen.

Drugo čitanje (Kt. 3, 13-19; SC 50, 174-177) (ČI) F 6.23.2. (na Veliki petak – dio)

Iz Kateheza svetoga Ivana Zlatoustog, biskupa

Želiš li čuti u čemu je snaga Kristove krvi? Povratimo se njezinoj slici, sjetimo se nekadašnjeg znaka i ispovjedimo staro Pismo. Mojsije naredi: Zakoljite janje od godine i njegovom krvlju namažite vrata. što to govoriš Mojsije? Da janjeća krv može osloboditi razumnog čovjeka? I te kako da može, ali ne zato što jekrv, nego zato što je ta krv znak i slika Gospodnje krvi. A ako sada neprijatelj vidi ne na dovratnicima krv negdašnjeg znaka, nego da na ustima vjernika blista prava Kristova krv, kojom se posvećuju dovratnici Kristova hrama, još će brže uzmaknuti. Želiš li uvidjeti i drugu snagu te krvi? Želio bih da pogledaš odakle je najprije potekla i iz kojeg je izvora provrela. S križa je najprije potekla, a srce Isusovo joj je izvor. Kad je Isus umro i dok je još na križu visio približio se vojnik, kopljem mu je probio prsi, pa odatle je potekla krv i voda.

Stankovci (B)

Žrtvi vazmenoj (ĆA) B 6.24. (Posljednica – Sekvencija – na Uskrs)

Žrtvi vazmenoj neka hvale daju kršćani. Jaganjac otkupi ovce: Nevini Krist s Ocem izmiri grješnike. Smrt i život u čudnom pobiše se boju: Vođa života mrtav, kraljuje živ nam. Reci nam, Marija, što si na putu vidjela? Grob Krista vidjeh živoga: i slavu uskrsloga. Anđeoske svjedoke, ubrus i haljine. Uskrsnuo je Krist ufanje moje: Pred vama će ići u Galileju. Znamo, da je od mrtvih Krist uskrsnuo doista: Pobjedniče Kralju, ti se smiluj nama. Amen. Aleluja.

387

NAPJEVI ZA SLAVLJE SVETACA (7)

M a r i j a n s k i n a p j e v i

Makarska – Franjevački saMostan (L)

Sva si lipost -– Tota pulchra (TR) L 7.1. (marijanski Hvalospjev)

Sva si lipost, o Mario. Sva si lipost, o Mario. I poroka iztočnoga u tebi nije. I poroka iztočnoga u tebi nije. Ti slava si Jeruzolimska. Ti veselje Izraelsko. Ti dika pričastna naroda našeg. Ti odvitnica grešnika. O Mario. O Mario. Divo puna mudrosti. Majko, primilostiva. Moli za nas. Prosi za nas milost prid Gospodinom Isukrstom.

viSovac (V)

Gospi Visovačkoj (TR) V 7.2. (Fra P. Knežević)

Visovačka, slavna Mati, Mi želeć ti slavu dati, Na pomoć te svi zovemo I za majku obiremo.

Ti bostan si od milosti, jakost naše ti slabosti, ti si ruža prirumena, svud po svitu proslavljena.

Ti si zdravlje nemoćnika Utočište ti grešnika, I svak ko je tebe zvao Uslišan je otišao.

A ti naša majko mila, Koja vazda stojiš spravna, Za svakomu pomoć dati, Svim se dostoj smilovati.

umj.: istočnoga

zaob.: spremna

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČI 2010., ĆA 2010., (P. KNEŽEVIĆ 1765.) TR 2009.


Digni svoju svetu ruku, Daj blagoslov svome puku, Koj’ ponizno prosi njega, Iz svojega srca svega.

Prve tri kitice koje se izostavljaju kad se pjesma pjeva u crkvi

Visovačka slavna Mati, Odavna Ti želim dati Znamen koji duga moga, I držanja velikoga.

Ako pak Ti svu ne dadem Čast, koju ti dat’ imadem Faleći Te, Ti mi prosti, Jer pun jesam mlohavosti.

Znaj da želim da te štuje Svak, i svak Ti pokazuje Harnost svoje sve dužnosti Kako Majki od milosti.

split – svetište gospe od zdravlja (Z)

Dobra Majko, na Dobromu – Gospi od Zdravlja (TR) Z 7.3. (Fra P. Knežević)

Dobra Majko, na Dobromu, Svi se skupa poklanjamo, Veličanstvu čudnom tvomu, I smjerno te pozdravljamo.

Osobito pak te štuje Varoš ovaj i svetkuje, I kad tebe imenuje, Slast u srcu neku čuje.

A ti kao Dobra Mati Osobito na nj pogledaš, Ne kasniš mu pomoć dati, Molbe čujuć glas njegove.

Kad je koji u nemoći, I s ufanjem tebe zove, Ti pritrčeš njeg pomoći, Molbe čujuć glas njegove.

I zato se ti nazivaš Gospa (od) Zdravlja, dobrostiva, Jer ga bolnim ti darivaš Kao Majka Milostiva.

389

Kad je kuga zor činila Naokolo svud moreći, Dobrom nije pristupila, Na Dobromu ti stojeći.

Ti sve druge škodne stvari Od svakog si odvratila, Tako i Dobri zdrav ostade I za kugu ne znajući.

A Dobri kad spoznaše, I čudesa tvoja vidiše, Dvije zlatne krune skovaše I tebi pokloniše

Jedna da bi tebi bila Druga Sinu tvom slatkomu Koga ti si umolila, Da se smili tvom Dobromu.

Druge tvoje sve milosti I čudesa tvoja vidiše, Dvije zlatne krune skovaše I tebi pokloniše.

Splite slavni, već ne boj se Naskončanja dušmanskoga, Al nju poštuj i nemoj Zaboravit duga svoga.

Imaš bdeću Vrataricu, Koja čuva vrata tvoja I moguću pomoćnicu Koje milost jest bez broja.

A ti, Dobri, blago tebi, I nek ti je ovo dosti, Ali, pazi da po sebi Ne izgubiš nje milosti.

Ah, predobra, naša Mati, Split napuni s’ obilnosti, I dostoj se sačuvati Njeg od svake protivnosti.

Digni svetu ruku tvoju I sasvim ga blagoslovi. Sada slušaj molbu moju I blagoslov njemu ponovi.

umj.: štetne

umj.: propast

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI (P. KNEŽEVIĆ 1765.) TR 2009.


Rad ljubavi Sinka tvoga Svaku sreću podaj njemu, Nek se pozna od svakoga Da si Mati njem u svemu.

Stankovci (B)

Paraliturgijski napjevi

Gospe draga Majko od zavita (ĆA) B 7.4.

Gospe draga, Majko od zavita, Daj narodu što od tebe pita.

Gospe draga, platit ću ti misu, Nek’ se žene momci koji nisu.

Evo Gospe, i njezini’ dana, A ja nemam bljuze ni vuštana.

Evo, lita i Velike Gospe, Nema moga dragana iz vojske

Mene dragi ostaviti gleda, Draga Gospa od milosti ne da.

Zvone zvona, Gospa ruke širi, Dođi dragi, s menom se pomiri.

Nasrid sela crkva od kamena (ĆA) B 7.5.

Nasrid sela crkva od kamena sagrađena u davna vrimena.

Uznesenja Blažene Divice to je ime naše lipotice.

imotSki (M)

Litanije Lauretanske, Presvetog Srca Isusova, Svih svetih (GL) M 7.6.

Gospodine, smiluj se! Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se! Kriste, smiluj se! Oče, nebeski Bože, smiluj se nama!

zaob.: vrsta odjeće

391

Sveta Marijo, moli za nas Srce Isusa, Sina Oca vječnoga, smiluj se nama! Svi sveci i svetice Božje, molite za nas!

p j e s M e s v e c i M a

Makarska – Franjevački saMostan (L)

(sv. Anti Padovanskomu) Ako išteš ti čudesa (TR) L 7.7.

Prvi dan

Ako išteš ti čudesa Po krijeposti od nebesa, Antunu se preporuči I k njemu se ti priluči.

Od Padue ki se zove Jere k njemu vas svit plove, Dok na svitu on bijaše Kako žarko sunce sijaše.

Gdi god sveti Ante staše Vidjeti ga svak željaše. Jer čudesa on činjaše I milosti svim diljaše.

Milost Božju on imaše Čudnovata dilovaše. U predici i nauku Put ukaza svome puku.

Tebe, Ante, svi molimo I milosti tve prosimo. Da nas činiš prići gori Gdi su Božji sveti dvori.

Drugi dan

Kada Ante pripovida Daždu, vitrom zapovida I vragovom jošter više Svemogući kako htiše.

umj.: približi, primakni, priboji

umj.: Padove

umj. : Jer

umj.: tvoje

zaob.: kiši

zaob.: još

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ĆA 2010., GL 1981., TR 2009.


Božji jezik imadjaše: S kom grišnike obratjaše, Kako Bogu drag bijaše Po smrti se znadijaše

Prem u zemlji da on biše Tridest godin i još više Jezik sveti cio biše, Zdrav i crljen još odviše.

Ka uživa dok bijaše, Svak očima to gledaše, To veliko čudo biše Svemogući jer hotiše.

Kad vidiše Paduani I ostali svi kršćani Na kolina svi klekoše Bogoljubno ter rekoše.

Zdrav, jeziče priblaženi, O Padue proslavljeni, Ki si Boga sveđ falio I u vike proslavio.

Bogu Ocu poklon bio, Koj’ ga je nadario, Da s jezikom navištuje, Viru svetu razglasuje.

Treći dan

Ne mogu se izbrojiti Sva čudesa izmiriti Koja Ante svud činjaše Svaki narod to vidješe.

Prem latinski govoraše Svaki njega razumljaše Grk i Nimac i španjolac, Francuz, Inglež i Slavonac

Jer u Rimu to se zgodi Nađoše se i narodi Kad godište sveto biše Tu s križari naodiše.

zaob.: Englez

zaob.: nađoše

393

U Rimini gradu biše Čudesa se dogodiše Da i ribe njeg slušahu I iz mora na nj gledahu.

Svrhu mora one stahu I rič Božju tu slušahu I ptičice od nebesah Sve vidiše ta čudesa.

Da živina bez razuma Koja nema svoga uma Stvoritelja svog poznaje Slavu dužnu njemu daje.

Životinjom bez razloga Da nevirnik pozna Boga Sveti Ante to činjaše Nevirnike obraćaše.

Bogu Otcu poklon bio Koji te je nadario Bogu Sinu, Duhu Svetom U Božanstva sve jedinom.

Četvrti dan

Nek svidoče Paduani I još š njima svi Mlečani; Ante sveti paklon vlada Očito je svima sada.

U Mlecima bogat biše Koj težaku sve dužaše I u sebe sve pisaše što težaku on davaše.

što mu težak povraćaše I dug virno sve plaćaše Ovo bogat ne pisaše Jerbo lakom on bijaše.

Kad bogatac za smrt dođe U pakleni oganj pođe Jer s’ učini on nemili Siromaha zašto ocvili.

zaob.: jer

umj.: bogataš



Tad sinovi tog bogatca Siromaha k stolu sudca Nedužnoga naglo vuku Nepravedno da ga svuku.

Taj siromah od žalosti Izgubi se, vele dosti Pak na riku on hođaše Utopit se hotijaše.

Ali Ante prida nj priđe Upita ga kuda iđe. Utopit se – odgovara. Tako njega Đavo vara.

Ka dvorani njega vodi I prid sudca š njime hodi; Pa bogatcu zapovida Da istinu pripovida.

Odma usta na sud dođe Prid sudca se š njime nađe; Vas u ognju gorijaše Zato tako Bog hotiaše.

Kartu, pero on držaše I istinu svu pisaše; Da je težak dug platio što bi dužan sve vratio.

Tad u pako opet pade Za uvik te propade Da lakomci svi nauče I Bogu se priporuče.

Svemogući nek se slavi Koji Antu svog proslavi I obilno još nadari Su nebeski trinajst dari.

Peti dan

Hoteć vidit još čudesa Kad oblašću od nebesa Ante čini da puk vidi Gdi nevirnik njega slidi.

zaob.: ide

zaob.: sav

umj.: trinaest

395

Kada zašlac neviruje Sakramenat pogrđuje Da u njemu Isus nije Bog i Čovik sin Marije.

Suhu lozu on donosi Prid Antuna nju prinosi Napastujuć njega kuša Vas puk tute koga sluša.

Ova loza kad procvita Kako da je usrid lita Grožđe učini i sazori Virovat ću što govori.

Evo, stvar je privelika Suha loza svakolika Učas jedan sva procvita Prid očima svega svita.

Grožđe dade plemenito Još odviše uzorito Da sam zašlac ispovidi Prid svim svitom pripovidi.

Eretici kad vidiše Sakramenat virovaše Na viru se obratiše Sakramentu pokloniše.

Slava Trojstvu prisvetomu Otcu, Sinu, Duhu komu Po Antunu slava, dika Sve od sada tja do vika.

Šesti dan

Kada Antun pripovida Mrtvim jošter zapovida Da ustanu iz grobnice. I još sužnjim iz tamnice.

U Ližboni osudiše Prava otca odvedoše Na višala da se obisi. Ah, pravedni Bože, gdi si?

umj.: heretik

zaob.: heretici

umj.: Lisabonu



U Padui pripovida I rič Božju napovida. U Ližboni otca brani Da od smrti njeg sahrani.

Istog časa to bijaše Kad se ovo dogodiše. Ovo čudo svi vidiše I svi Boga proslaviše.

To se čudo tada zgodi Da mrtvoga na sud vodi, Da se usta odma gori I prid sudcem on govori

Da g’ ubio nebiaše Prav osuđen koj’ bijaše Da se prosti, neoskvrnjen, Nije pravo daj osuđen.

Tada sudac Antu pita, I od njega ište svita da osvadi ubojicu Ki pravednu proli krvcu.

Nisam doša osvaditi Niti krivca osuditi Već pravedna oprostiti Od smrti ga izbaviti.

Oh, Antune od čudesa Daj nam milost od nebesa Da mi grihe ostavimo I da Boga svi slavimo.

Sedmi dan

Sav pakao usta biše I svi vrazi još odviše Da Antuna ljuto taknu I posve ga oni smaknu.

Svi zašlaci, nevirnici I svi Božji odmetnici, Vražje dilo izmisliše Otrovat ga odrediše.

umj.: ogovara

397

Tu izbine pripraviše Ke otrova pune biše. Sveti Ante to znadijaše Da ga otrovat oni htiše.

Ali pismu virovaše što Vanđelje govoraše: Virovati koji bude Otrovi mu ne naude.

U Isusa on virova I izbine on blagova Nevirnici kad vidiše Na viru se obratiše.

Oni Bogu zahvališe Svetog Antu proslaviše, Na kolina svi padoše Oproštenje ter pitaše:

Sveti Ante zgor nebesa Koji činiš ta čudesa Ti nas čuvaj, s nama budi Da grih nama ne naudi.

Osmi dan

Ditić Isus svakog zove Da mu dade sve darove, Da ga mole, svaki štuje, Bogoljubno nasliđuje.

Ante njega sve ljubljaše I š njimen se zabavljaše. Od ljubavi on goraše Pram Ditiću kog štovaše.

U ložnici sveta staše I s Bogom se zabavljaše I pokoru tu činjaše, Tilo svoje pedipsaše. (pokorom)

Ponoć mrkla jur bijaše Kada Tizo vidijaše, Svu ložnicu prosvitljenu Rajske slave napunjenu.

zaob.: izobilje (svega)

zaob.: koje

zaob.: izobilje (svega)

umj.: odozgor

lok.: kažnjavaše

osobno ime



Kroz rapicu on pogleda I Ditića tu ugleda Gdi Antuna on miluje Ljubezivo njeg ciluje.

Mili Ditić nam ostavi I dade nam nauk ovi Da ga iz srca svi ljubimo I njeg vazda da slavimo.

O, Antune od čudesa, Pogledaj nas zgor nebesa Da Ditića svi ljubimo Bogoljubno njeg častimo.

Deveti dan

Tko se hoće usuditi Zvizde neba pribrojiti, Sve pučine izmiriti I čudesa sva priniti.

Bogat čovik jedan biše I Tiza se on zoviše, Koji svetog sve primaše I na konak njega zvaše.

Koja Ante sva dilova Jer u Boga on virova. On ostale sve nadlazi, Svete Božje još prilazi.

On je svetac od čudesa Jur navišćen od nebesa. Crkva sveta, Pristol Rimski, Grčki Oci i Latinski.

Svi nas uče, nam pridaju I zapovid jošter daju Da Antuna svi štujemo U potribam zazivljemo.

Al ne može on podniti Otvrdnute ni vidjeti Koji u grihu vazda greznu I za taštim svitom čeznu.

lok. umj.: rupicu

lok.: ljubi

umj.: prijestolje

399

Ne podnosi kamatnike Mrzi klete sve bludnike. Jer je ljiljan od čistoće Zato mrzi nečistoće.

Ne podnosi psovaoce, Ni proklete grdioce, Nepravedne sve trgovce Koji grabe tuđe novce.

Ali pokorne ove sliša Podiljujuć dobra viša Kada grihe ostavljaju I još tuđe povraćaju.

Zašto Ante neće htiti Dionik se učiniti Grihe naše ni viditi Nehtiuć ih mi ostaviti.

Dakle, braćo moja mila, Ostavimo tamna dila Antunu se utecimo Bogoljubno svi recimo:

O, Antune od čudesa, Daj nam milost od nebesa Da mi grihe ostavimo I da Boga svi slavimo.

Tvoj blagoslov daj nam sada Neka bude s nama vazda. Privedi nas k sebi gori Gdi su sveti Božji dvori.

Veselo slaveć (TR) L 7.8. (himan na Večernji sv. Jeronima)

Veselo slaveć blagdan velikoga Naučitelja i k tom zaštitnika Zemlja se s nebom združuje i pjeva Pjesme nebeske.

Primi, o diko dičnih učitelja Klikući narod, glasne hvalospjeve I milostivan napuni nam grudi Darima svetim.

umj.: psovače

umj.: sluša



Krivovjerstvo si snažnom tjero riječju, I otrovnicu guju paklenjaču Sa zemlje tjeraj i pokazuj njemu Himbenu pakost.

Zavjeta starog i novoga Pismo Vješto u jezik rimski prenoseći Učiš nas živjet, ko što od nas traže Zakon i vjera.

Tvrđavo snažna tla dalmatinskoga, Pomozi puku, koji pomoć moli, Sve, što te časte kao zaštitnika, Obilno daruj.

Hvaljen i slavljen neka bude Otac I Sin mu, koji palu zemlju spasi, Svetomu Duhu isto takvom pjesmom Pjevajmo slavu.

Pisma Sv. Paškalu Bajlonskom (TR) L 7.9.

O Paškalu, pun kriposti U zlamenji i čudesih, Koji dilić nam milosti, Kraljujući na nebesi.

Daj nam pomoć tugujućim, Na pogibli ovog svita, I ponizno teb’ zovućim, Svakom podaj što tko pita.

Koj’ s čudnim udaranjem, Iz tvog greba i prilika, Dokazuješ s’ višnjim znanjem, Zla il dobra svakolika.


Slava Ocu stvoritelju, Spasitelju Sinu dika, Duhu Svetom tišitelju, Čast i poklon uvik vika.

umj.: (čudesni) znakovima

lok.: groba

401


NAPJEVI ZA SPROVOD (8)

Stankovci (B)

Posljednica – Dan od gnjeva (ĆA) B 8.1.

Dan od gnjeva, vaj! nemilom, Svijet će spržit ognjem, silom, Veli David sa Sibilom.

Kolik’ trepet tad će biti, Kada sudac bude siti, Sve potanko rasuditi.

Trublja čudan zvuk će dati, Po grobnicam zajekati, Silom pred sud sve sabrati.

Knjiga će se otvoriti, Pisano će sve tu biti, Po čem’ će se sviet suditi.

Blag’ Isuse, spomeni se, Da ti za me uputi se, U dan onaj smiluj mi se

Mariju si odriešio, Razbojnika uslišio, Meni nadu podielio.

Smjerno molim lice tvoje, Ko’ prah srce skrušeno je, Nastoj oko svrhe moje.

Aoh, plačni onaj dane, Iz pepela kad ustane, Grešni čovjek da se sudi,

Milostiv mu, Bože, budi! O Isuse, prosti svima, Pokoj vječni daruj njima.

umj.: zatrubiti

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI TR 2009., ĆA 2010.


Bast – Baška voda (Š)

Posljednica – U dan onaj (GL) Š 8.2.

U dan onaj, u dan gnjeva, Ognjem svijet će sav da sijeva - Sa Sibilom David pjeva.

Kolik strah će na sve pasti, Kada sudac s višnjom vlasti, Dođe pretrest ljudske strasti.

S trublje čudan zvuk romoni, U sva groblja budeć roni I pred prijesto mrtve goni.

Smrt i narav zadivljene, Motre ljude oživljene Na sud Božji sakupljene.

Otvara se knjiga jada, Knjiga ljudskog griješnog rada, što će vagnut biti sada.

Kada sudac sudit stane, Sve će tajne biti znane, Sve grehote pokarane.

što ću jadan tada zborit? Komu ću se zagovorit? Gdje i dobre strah će morit.

Kralju strašne veličine, Dajuć spas ko dar s visine Spasi mene pun miline.

Sjeti se o Spase mio, Da si za me putnik bio. Nedaj mi u paklu dio.

Ištući me trudan hoda, Spasenje mi križem poda. Zar da bude to bez ploda.

Višnji Suče, pravdo stroga, Sagriješenja prosti mnoga, Prije dana osvetnoga.

403

Uzdišem ko krivac hudi, Grijeh mi stidom lice rudi, Dršćuć prosim: ne osudi.

Mariju si opravdao, Raj zločincu obećao, Pa i meni nadu dao.

Molitva mi nema moći, Al ti blag si ne daj poći, U plam vječni mojoj zloći.

K ovcama me svojim kreni, Među jarad ne daj meni, S desne strane mene djeni.

Kad potreseš grješnim svijetom, Plamenu ga predaš kletom, Zovni mene s vojskom svetom.

Molim u svoj sniženosti, Srca puna skrušenosti, Daj mi umrijet u milosti.

Avaj dana suza, straha, Kada griješni stvor iz praha, Pođe sudu posljednjemu.

Slatki Spase, prosti njemu: Milo duše pogledaj, Pokoj vječni njima daj. Amen.


Smiluj mi se, Bože (ŽU) F 8.3. (Ps 50 [51])(Antifona) Kliktat će Gospodinu satrvene kosti.

Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome. Po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje. Operi me svega od moje krivice, od grijeha me mojeg očisti! Bezakonje svoje priznajem, grijeh je moj svagda preda mnom. Tebi, samom tebi ja sam zgriješio i učinio što je zlo pred tobom: pravedan da budeš prema svojim riječima i bez prijekora kada te sudili budu.

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GL 1967., 1968., 1976., ŽU 1983.


Evo, grešan sam već rođen, u grijehu me zače majka moja. Evo, ti ljubiš srce iskreno, u dubini duše učiš me mudrosti. Poškropi me izopom da se očistim, operi me, i bit ću bjelji od snijega! Objavi mi radost i veselje, nek se obraduju kosti satrvene! Odvrati lice od grijeha mojih, izbriši svu moju krivicu! Čisto srce stvori mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni! Ne odbaci me od lica svojega i svoga svetog duha ne uzmi od mene! Vrati mi radost svoga spasenja i učvrsti me duhom spremnim! Učit ću bezakonike tvojim stazama, i grešnici tebi će se obraćati. Oslobodi me od krvi prolivene, Bože, Bože spasitelju moj! Nek mi jezik kliče pravednosti tvojoj! Otvori, Gospodine, usne moje, i usta će moja navješćivati hvalu tvoju. Žrtve ti se ne mile, kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio. Žrtva Bogu duh je raskajan, srce raskajano, ponizno, Bože, nećeš prezreti U svojoj dobroti milostiv budi Sionu, i opet sagradi jeruzalemske zidine! Tada će ti biti mile žrtve pravedne, prinosi i paljenice, i tad će se prinositi teoci na žrtveniku tvojemu. (Antifona) Kliktat će Gospodinu satrvene kosti.

Metković (C)

Smiluj se meni, Bože (VO) C 8.4. (Ps 50/51) (napjev br. 1)

(Ps) Smiluj se meni Bože, po velikom milosrđu svome. I po mnoštvu pomilovanja tvojih, smrsi nepravednost moju. Većma operi mene od nepravednosti moje, i od grija mojega očisti mene. Jer nepravednost moju ja spoznajem, i grij moj protiva meni je svagda. Tebi, samomu zgriših, zlo prid tobom učinih, da se opravdaš u govorenjim tvojim i pridobiješ kada budeš suditi.

405

Jer, eto si istinu obljubio, neznana i skrovita mudrosti tvoje, objavio si meni. Srce čisto stvori u meni, Bože, I duh ispravan ponovi unutarnji mojih. ne odmrsi mene od obraza tvojega, i duh sveti tvoj ne odnesi od mene. Vrati meni veselje spasenja tvojega, i duhom poglavitim potvrdi mene. Učiti ću nepravedne u putin tvojim, i opaki tebi će se obratiti. Gospodine, usne moje otvoriti ćeš, i usta moja navistiće hvalu tvoju. Pokoj vični daruj njima Gospodine, I svitlost vična svitlila njima.

Smiluj se meni, Bože (VO) C 8.5. (Ps 50/51) (napjev br. 2)

Smiluj se meni, Bože, po velikom milosrđu svome. I po mnoštvu smilovanja svoga, zbriši zloću moju. Jer zločin svoj ja poznajem i grij moj protiva meni je vazda. Odvrati lice svoje od grija mojih, i sve opačine moje zbriši. Još više operi mene o zločina moga, i od grija moga očisti mene. Daj mi da slušam radost i veselje, i uzigrat će kosti ponižene. Srce čisto stvori u meni, Bože, i duh pravi obnovi u grudima mojim.

suMartin (S)

Smiluj se meni, Bože (GR) S 8.6. (na sprovodu, Križnom putu, u procesiji na Veliki petak) (Ps 50/51)

Smiluj se meni, Bože, po velikom milosrđu svome. I po mnoštvu smilovanja svoga, Izbriši zloću moju. Još više operi me od zločina mojega I od grijeha mojega očisti mene. Jer zločin svoj ja poznajem, I grijeh moj protiva meni je svagda. Tebi samome zgriješih I zlo pred tobom učinih.

umj.: odbaci, lice

umj.: spremnim

umj.: navijestit će

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI VO 2004., GR 2008


Da se nađeš pravedan u riječima svojim I dobiješ kad te sude. Evo bo, u zloći začet jesam I u grijesima zače mene mati moja. Jer, eto si istinu obljubio, Skrovitu i otajnu mudrost svoju očitovao si meni. Poškropi me izopom i očistit ću se. Operi mene i postat ću bjelji od snijega.

vrgorac (Ž)

Smiluj se meni, Bože (GR) Ž 8.7. (Ps 50/51)

Smiluj se meni, Bože, po velikom milosrđu svome. I po mnoštvu pomilovanja svojih, pomrsi nepravednost moju. Još više operi me od zločina mojega i od grijeha moga očisti me. Jer zloću svoju ja poznajem, i grijeh moj protiva meni je vazda. Tebi samom zgriješih i zlo pred tobom učinih, da se nađeš pravedan u riječima svojim i dobiješ kad te sude. Evo bo, u zloćam začet jesam, i u grijesima zače me mater moja. Jer ,eto si istinu obljubio, skrovitu i otajnu mudrost svoju očitovao si meni. Oškropit ćeš mene šipantom i očistit ću se, oprati ćeš mene i svrhu sniga obilit ću se. Daj mi da slušam radost i veselje i uzigrat će kosti ponižene. Odvrati lice svoje od grija mojih, i sve nepravednosti moje pomrsi. Srce čisto stvori u meni, Bože, i duh pravi obnovi u grudima mojim. Ne odbaci me od obraza svoga i Duha Svetoga svoga ne odnesi od mene. Vrati mi radost spasenja svoga i duhom jakim ukrijepi mene. Učit ću nepravednike pute tvoje i opaki k tebi će se obratiti. Oslobodi me od krvi, Bože, Bože spasenja moga i jezik će moj slaviti pravdu tvoju. Gospodine, usne moje otvorit ćeš i usta moja navištat će hvalu tvoju.

umj.: sam

umj. izopomzaob. bjelji od snijega

407

Makarska - Franjevački saMostan (L)

Blagoslovljen (ČI) L 8.8. (Evanđeoski hvalospjev Lk 1, 68-79)

Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, što pohodi i otkupi narod svoj. Podiže nam snagu spasenja, u domu Davida, sluge svojega. Kao što obeća na usta svetih proroka svojih odvijeka – spasiti nas od neprijatelja naših i od ruke sviju koji nas mrze; iskazati dobrotu ocima našim, i sjetiti se Saveza svetoga svojega, zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu da će nam dati te mu, izbavljeni iz ruke neprijatelja, služimo bez straha u svetosti i pravednosti pred njim U sve dane svoje. A ti, dijete prorok ćeš se Svevišnjega zvati jer ćeš ići pred Gospodinom da mu pripraviš putove, da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu po otpuštenju grijeha njihovih, darom premilosrdnog srca Boga našega po kojem će nas pohoditi Mlado Sunce s visine, da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj, da upravi noge naše na put mira.

Metković (C)

Blagoslovljen (VO) C 8.9. (Evanđeoski hvalospjev Lk 1, 68-79)

Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, jer je pohodio i učinio otkupljenje puka svoga. I uzvisio je silu spasenja nami, u kući Davida, sluge svoga. Kako je govorio po ustin svetih, koji su od vika, proroka njegovih. Spasenje od neprijatelja naših i od ruke svih koji nenavidiše nas. Da učini milosrđe s ocima našim i spomene se zakona svoga svetoga. Zakletvu kojom se zakle Abramu, ocu našemu, da će dati sebe nami.

umj.: zavidjeti, mrziti

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GR 2008., ČI 1982., VO 2004.


Da bez straha u ruke neprijatelja naših oslobođeni služimo njemu. U sveti i pravdi pred njim U sve dneve naše Dati na znanje spasenja puku njegovu. na otpuštenje grija njihovih. Prosvitli one koji u tminami u sinu smrti side da upraviti noge naše na put mira.

vrgorac (Ž)

Blagoslovljen (GR) Ž 8.10. (Evanđeoski hvalospjev Lk 1, 68-79)

Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, jer pohodi i otkupi narod svoj. I uzvisi silu spasenja nami u kući Davida ditića svoga. Kako je govorio kroz usta svetih proroka svojih koji su od vijeka. Spasenje od neprijatelja naših i od ruku svih koji nenavidiše nam. Da učini milosrđe ocima našim i spomene se zavjeta svoga svetoga. Zakletve kojom se zakleo Abrahamu ocu našemu da će sebe dati nami. Da bez straha od neprijatelja naših oslobođeni služimo njemu. U svetinji i pravdi pred njim posve dneve naše. A ti, dijete, zvat ćeš se prorok Svevišnjega˝, jer ćeš ići naprijed pred licem Gospodnjim, da pripraviš pute njegove. Za dati na znanje spasenja puku njegovu na otpuštenje grijeha njegovih. Po dubokom milosrđu Boga našega po kojem nas je pohodio Istok s visine. Da prosvijetli one koji u tminama i osinju smrti sjede Da upraviš noge naše na put mira.

sinj (K)

Oslobodi me, Gospode (ČI) K 8.11. (na Odrješenju mrtvih)

Oslobodi me, Gospode, od smrti vječne, u dan onaj strašni, kad se stanu kretati nebesa i zemlja, dok budeš dolazio suditi svijet ognjem.

umj.: svetostiumj.: dane

umj.: djeteta, sluge

zaob.: zavidješe, mrze

umj.: svetostiumj.: dane

zaob.: Mlado Suncezaob.: sjeni

409

Uzdrhtao sam ja i strašim se dok dolazi pretresanje i buduća srdžba. Kad se stanu kretati nebesa i zemlja. Dan onaj, dan srdžbe, bijede i nevolje, dan velik i vrlo gorak. Dok budeš dolazio suditi svijet ognjem. Pokoj vječni daruj im, Gospodine, i svjetlost vječna svjetlila njima. Oslobodi me, Gospode, od smrti vječne, u dan onaj strašni, kad se stanu kretati nebesa i zemlja, dok budeš dolazio suditi svijet ognjem.

Gospodine, smiluj se, Gospodine, smiluj se. Kriste smiluj se, Kriste, smiluj se. Gospodine, smiluj se. Oče naš… I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Od vrata paklenih. Izbavi, Gospodine dušu njegovu (njezinu). Počivao u miru Amen.

Zaziv pred završnom molitvom i završna molitva

Gospodine, usliši molitvu moju. I vapaj moj k tebi da dođe.

Gospodin s vama. I s duhom tvojim

Pomolimo se. Iskaži molimo, Gospodine, ovom preminulom, svojem sluzi (službenici) milosrđe, da ne primi muka kao plaću za svoja djela, jer je želio vršiti volju tvoju; ovdje ga je prava vjera vezala s mnoštvom vjernika, a ondje neka ga tvoje milosrđe pridruži anđeoskim zborovima, po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, I svjetlost vječna svjetlila njemu. Počivao u miru. Amen. Duša njegova i duše svih vjernih mrtvih po milosrđu Božjem Počivale u miru. Amen.

sinj (K)

Molitva na sprovodu (ČI) K 8.12.

Preporučujemo ti, Gospodine, dušu sluge (službenice) tvoga… da umrijevši svijetu tebi živi, a grijehe što ih je po ljudskoj slabosti počinio, ti oprosti premilosrdnom svojom dobrotom Po Kristu Gospodinu našemu.

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI GR 2008., ČI 1982.


tučepi (T)

Oslobodi me, Gospode (ČI)T 8.13. (na Odrješenju mrtvih)

Oslobodi me, Gospodine, od smrti vječne, u dan onaj strašni, kad se budu kretala nebesa i zemlja, kada priđeš suditi svijet ognjem. Uzdrhtao sam ja i strašim se dok dolazi pretresanje i buduća srdžba. Kad se budu kretala nebesa i zemlja. Dan onaj, dan srdžbe, bijede i nevolje, dan velik i gorak jako. kada priđeš suditi svijet ognjem. Pokoj vječni daruj im, Gospodine, i svjetlost vječna svjetlila njima. Oslobodi me, Gospode, od smrti vječne, u dan onaj strašni, kad se budu kretala nebesa i zemlja, kada priđeš suditi svijet ognjem.

Gospodine, smiluj se. Kriste, smiluj se. Gospodine, smiluj se. Oče naš…

I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Od vrata paklenih. Izbavi, Gospodine, dušu njegovu (njezinu). Počivao u miru Amen.


Gospodine, usliši molitvu moju. I vapaj moj k tebi da dođe. Gospodin s vama. I s duhom tvojim. Pomolimo se: Bože, Stvoritelju i Otkupitelju svih vjernih: dušama slugu i službenica svojih udijeli otpuštenje svih grijeha; neka im pobožne prošnje izmole oproštenje koje su uvijek željele. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Pokoj vječni daruj im, Gospodine, I svjetlost vječna svjetlila njima. Počivali u miru. Amen. Duše njihove i duše svih vjernih mrtvih po milosrđu Božjem počivale u miru. Amen.

411

vrgorac (Ž)

Oslobodi me, Gospode (GR)Ž 8.14. (na Odrješenju za mrtve)

Oslobodi me, Gospode, od smrti vične U dan onaj strahoviti, gorki mnogo. Kad nebesa ganuti se budu i zemlja. Kada dođeš suditi svit po ognju. Uzdrhtao sam ja i strašim se dok dolazi pretresanje i buduća srdžba.Kad nebesa ganuti se budu i zemlja. Dan onaj, dan srdžbe, bijede i nevolje, dan velik i gorak jako. Kada dođeš suditi svit po ognju. Pokoj vični daruj im, Gospodine, i svitlost vična svitlila njima. Oslobodi me, Gospode, od smrti vične u dan onaj strahoviti, gorki mnogo. Kad nebesa ganuti se budu i zemlja. Kada dođeš suditi svit po ognju.


I ne uvedi nas u napast, da izbavi nas od zla. Od vrata paklenih. Oslobodi, Gospodine dušu njegovu (njezinu). Počivao u miru Amen.


Gospodine, usliši molitvu moju. I vapaj moj k tebi da dođe. Gospodin s vama. I s duhom tvojim.

Pomolimo se. Iskaži molimo, Gospodine, ovom preminulom svojem sluzi (službenici) milosrđe, da ne primi muka kao plaću za svoja djela, jer je želio vršiti volju tvoju; ovdje ga je prava vjera vezala s mnoštvom vjernika, a ondje neka ga tvoje milosrđe pridruži anđeoskim zborovima, po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, I svjetlost vječna svjetlila njemu. Počivao u miru. Amen. Duša njegova i duše svih vjernih mrtvih po milosrđu Božjem počivale u miru. Amen.

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ČI 2010., GR 2009.


Metković (C)

Oslobodi me, Gospodine (VO) C 8.15. (na Odrješenju za mrtve)

Oslobodi mene, Gospodine, od smrti vične, na dan oni tvoj preteški, kada se imaju krećati nebesa i zemlja, dočim budeš doći suditi svit ognjem. Uzdrhtao sam ja i strašim se dok dolazi pretresanje i buduća srdžba. Kada se imaju krećati nebesa i zemlja. Dan onaj, dan srdžbe, bijede i nevolje, dan velik i gorak jako. Dočim budeš doći suditi svit ognjem. Pokoj vječni daruj njima, Gospodine, I svjetlost vječna svjetlila njima. Oslobodi mene, Gospodine, od smrti vične, na dan oni tvoj preteški, kada se imaju krećati nebesa i zemlja, dočim budeš doći suditi svit ognjem.


I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Od vrata paklenih. Izbavi, Gospodine dušu njegovu (njezinu). Počivao u miru Amen.


Gospodine, usliši molitvu moju. I vapaj moj k tebi da dođe.

Gospodin s vama. I s duhom tvojim.

Pomolimo se: Bože, Stvoritelju i Otkupitelju svih vjernih: dušama slugu i službenica svojih udijeli otpuštenje svih grijeha; neka im pobožne prošnje izmole oproštenje koje su uvijek željele. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen. Pokoj vječni daruj im, Gospodine, I svjetlost vječna svjetlila njima. Počivali u miru. Amen. Duše njihove i duše svih vjernih mrtvih po milosrđu Božjem počivale u miru. Amen.

umj. kretati

413


Izbavi me, Gospodine (GL) Š 8.16. (Responzorij) (dio)

Izbavi me, Gospodine, od smrti vječne u dan onaj strašni, kad se potresu nebesa i zemlja, kada dođeš suditi svijet ognjem.

Pomozite, sveci Božji (ŽU) F 8.17. (Responzorij)

Pomozite, sveci Božji, u susret iziđite anđeli Gospodnji. Primite dušu njegovu. Ponesite je pred lice Svevišnjega. Primio te Krist koji te je pozvao i u krilo Abrahamovo anđeli te poveli. Primite dušu njegovu: ponesite je pred lice Svevišnjega. Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna svjetlila mu. Ponesite je pred lice Svevišnjega.

U raj poveli te anđeli (ŽU) F 8.18. (Antifona)

U raj poveli te anđeli: Na dolasku tvome primili te mučenici i odveli te u sveti grad Jeruzalem. Zbor anđeoski te primio, i ti s Lazarom nekoć ubogim Pokoj vječni imao (imala).

hVALOSPJEV nAKOn mISE (9)

otok (I)

Hvalospjev nakon mise – Budi hvaljeno po sve vrime (GR) I 9.1.

Budi hvaljeno po sve vrime Isusa i Marije i Jozipa slavno ime. Budi hvaljeno po sve vrime Isusa i Marije i Jozipa slavno ime. Budi hvaljeno po sve vrime Isusa i Marije i Jozipa slavno ime. Ti se smiluj, ti nam prosti što sagriš'mo od mladosti. Amen.

zaob.. Josipa

umj.: sagriješismo

TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI VO 2004., GL 1967., 1968., ŽU 1983., GR 2009.


Hrvace (J)

Hvalospjev nakon mise – Budi hvaljeno po sve vrime (ŽU) J 9.2.

Budi hvaljeno po sve vrime, Isusa i Mar’je, Josipa slavno ime. Budi hvaljeno po sve vrime, Isusa i Mar’je, Josipa slavno ime. Budi hvaljeno po sve vrime, Isusa i Mar’je, Josipa slavno ime. Ti se smiluj, ti nam prosti što sagriš'mo od mladosti. Amen.

čvrljevo (H)

Hvalospjev nakon mise – Budi hvaljeno po sve vrime (ČI) H 9.3.

Budi hvaljeno po sve vrime, Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Budi hvaljeno po sve vrime, Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Budi hvaljeno po sve vrime, Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Ti se smiluj, ti nam prosti što sagriš'mo od mladosti. Amen.

Stankovci (B)

Hvalospjev nakon mise -– Budi hvalj’no po sve vrime (ĆA) B 9.4.

Budi hvalj’no po sve vrime, Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Budi hvalj’no po sve vrime, Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Budi hvalj’no po sve vrime, Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Ti se smiluj, ti nam prosti što sagriješ’mo prosti. Amen.

Lišane (A)

Hvalospjev nakon mise – Budi hvaljeno po sve vrime, (ĆA) A 9.5. Srce Isusovo, Srce Marijino

Budi hvaljeno po sve vrime, Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Budi hvaljeno po sve vrime, Isusa i Marije i Josipa slavno ime.

415TEKSTOVI – NOTNI ZAPISI ŽU 1983., ČI 2010., ĆA 2010., 2008.

Budi hvaljeno po sve vrime, Isusa i Marije i Josipa slavno ime. Ti se smiluj, ti nam prosti što sagriješ'mo od mladosti. Amen.

Srce Isusovo, Srce Marijino

Srce Isusovo, (Srce Marijino) užeženo u ljubavi našoj, Ražeži srce naše u ljubavi svojoj.

VIII . REDOSLIJED OBLIKA

419OBLICI NAPJEVA (PREMA VRSTAMA TEKSTA) I NJIHOVA ZASTUPLJENOST

Oblici napjeva (prema vrstama teksta) i njihova zastupljenost

Naziv oblika i počeci tekstova primjera Napjev na stranicama Tekst na stranicama

nAPJEVI nEPROmJEnLJIVIh dIJELOVA mISE (CANTUS ORDINARII MISSAE)

Gospodine, smiluj se (Kyrie)

Gospodine, smiluj se 13, 28, 30, 38, 41, 56, 60

343, 345, 347, 349, 350

Slava (Gloria)

Slava Bogu na visini 15, 31, 42, 56, 60

343, 346, 347, 349, 350

Vjerujem (Credo)

Vjerujem u jednoga Boga 18, 46, 63 344, 348, 351

Svet (Sanctus) ― Blagoslovljen (Benedictus)

Svet, svet, svet ― Blagoslovljen 24, 36, 39, 54, 58, 66

344, 346, 347, 348, 349, 351

Jaganjče Božji (Agnus Dei)

Jaganjče Božji 25, 37, 40, 59, 67

345, 346, 347, 349, 350, 351

nAPJEVI PROmJEnLJIVIh dIJELOVA mISE (CANTUS PROPRII DE TEMPORE)

Posljednica (Sequentia)

Žrtvi vazmenoj (Victimae paschali laudes) 220 386

Dan od gnjeva (Dies irae) 229 401

U dan onaj (Dies irae) 231 402

Puna tuge (Stala Majka) ― (Stabat Mater) 99, 100, 101 365, 367



ČITANJA I EVANĐELJA (LECTIONES ET EVANGELIA)

ČITANJA NA MISI (LECTIONES AD MISSAM)

Poslanica Hebrejima (Epistola ad Hebraeos)

heb 9, 11 ― 28 (Služba čitanja na Veliki Petak i u misi za mrtve ― Feria VI in Passione et Morte Domini ― ad Officium lectionis et in Missa pro Defunctis) 209 385

Poslanice apostola Pavla (Epistolae Pauli Apostoli)

1 Kor 5, 6b ― 8 (Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega ― in Dominica Resurrectionis) 34 346

1 Kor 15, 51 ― 57 (svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ― Velika Gospa, Misa bdjenja ― in Assumptione Beatae Mariae Virginis ― ad Missam in Vigilia) 68 352

OSTALA ČITANJA (ALIAE LECTIONES)

Tužaljke Jeremije proroka(Lamentationes Jeremiae Prophetae)

Tuž 2, 12 ― 13 (Veliki tjedan ― in Hebdomada Sancta) 134 381

Iz kateheza Kt. 3, 13 ― 19; SC 50, 174 ― 177) (dio)(Čitanje iz kateheza svetoga Ivana Zlatoustogna Službi čitanja Velikog petka ― Feria VI inPassione et Morte Domini ad Officium lectionis) 214 386

EVANĐELJE (EVANGELIUM)

po Mateju 28, 1 ― 10 (Vazmeno bdijenje, godina „A“ ― in Vigilia Paschalis „A“) 77 353

po Mateju 11, 25 ―30 (svetkovina Presvetoga Srca Isusova godina „A“ ― in Sollemnitate Sanctissimi Cordis Jesu „A“) 73 352

po Mateju 22, 15 ― 21 (29. nedjelja kroz godinu „A“ ― in Dominica vigesima nona „A“) 75 353

po Ivanu 20, 19 ― 20 (2. Vazmena nedjelja godina „A“ ― in Dominica secunda Paschae „A“) 70 352

Muka Gospodina našega Isusa Krista

po Mateju 26, 14 ― 27, 66 (djelomično – Passio D. N. Jesu Christi secundum Matthaeum, partim modo) 107 369

po Ivanu 18, 1 ― 19, 42 (Passio D. N. Jesu Christi secundum Johannem)

170 382



po Ivanu (svjetina ― turba) 111, 140, 172 383

po Ivanu 18, 1 ― 19, 42 (djelomično – Passio D. N. Jesu Christi secundum Johannem, partim modo) 139 382

ANTIFONE I RESPONZORIJI (ANTIPHONAE ET RESPONSORII)

Djeca židovska (Pueri Hebraeorum) 106 369

Kliktat će Gospodinu (Exsultabunt Domino) 232 403

Izbavi me, Gospodine (Libera me, Domine) 261 413

Pomozite, sveci Božji (Subvenite, Sancti Dei) 264 413

Poškropi me (Asperges me) 11, 12, 27 343, 345

Sva si lipost (Tota pulchra) 221 387

U raj poveli te anđeli (In paradisum deducant) 265 413

HIMNI (HYMNI)

Barjaci kreću kraljevi (Vexilla regis prodeunt) 118 370

Usta moja (Pange lingua) 119 371

Veselo slaveć (Maximi laeto) 227 399

PSALMI (PSALMI)

Redni broj Početne riječi

24 (23) Gospodnja je zemlja (Domini est terra) 106 369

136 (135) Ispovidite se Gospodinu (Confitemini Domino)

204, 208 384, 385

51 (50) Smiluj mi se, Bože (Miserere mei, Deus) (obred Sprovoda ― in Exsequiis) 232 403 — 406

HVALOSPJEV (CANTICUM)

Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov (Benedictus Dominus Deus Israel ― Canticum Zachariae) 242 — 251 407 — 408

ZAZIVI (INVOCATIONES)

Zazivi na sprovodu(Invocationes in Exsequiis) 251 — 265 408 — 413



OSTALI RAZLIČITI NAPJEVI (CETERI CANTUS VARII)

Liturgijski napjevi (Cantus liturgici)

Prijekori (Improperia), Puče moj (na Veliki petak) ― (Popule meus, in Feria VI In Passione et Morte Domini) 201 — 203 383

Na Odrješenju mrtvih (Ad absolutionem mortuorum) Izbavi me, Gospode ― Responzorij (Libera me, Domine ― Responsorium) 261 413

Završna molitva na Odrješenju mrtvih(Oratio Absolutionis) 253 409 — 410

Paraliturgijski napjevi (Cantus paraliturgici)

Gospin plač, na Veliki petak (Planctus BMV)

Poslušjte, braćo mila, gorku muku Gospodina(Verši od muke Isusove ― T. Babić) 128 — 133 380 — 381

Muka gorka Gospodina, Isukrsta Božjeg Sina (M. Divković) 121 376

Muka gorka Gospodina 120 372 — 376

što ste stali, o misnici (P. Knežević) 122 — 126 376 — 379

Evo, sad je pravo vrime 127 379

Pjesma uz klanjanje križu (na Veliki petak) 201 — 203 383

Ispovidite se 204 — 208 384 — 385

Korizmeni zazivi 102 367

PJEVANE MOLITVE (ORATIONES CANTATAE)

Molitva na sprovodu (Oratio in Exequiis) Preporučujemo ti, Gospodine, (Quaesumus, Domine) 253 409

Litanije lauretanske Bl. Djevice Marije (Litaniae Lauretanae B. V. Mariae), Presvetog Srca Isusova (Sanctissimi Cordis Jesu Christi), Svih Svetih (Omnium Sanctorum) 226 390

PUČKE CRKVENE POPIJEVKE (CANTIONES POPULARES ECCLESIASTICAE)

Božićne pjesme(Tempore Nativitatis Domini)

Danas osmi časni dan je 95 362



Ovoga vrimena 96 — 98 362 — 365

Spavaj, spavaj, Ditiću 90 — 94 359 — 361

U se vrime godišta 86 — 90 356 — 359

Veseli se, Majko Božja 94 361

Korizmene pjesme(Tempore Quadragesimae)

Ja se kajem, Bože mili 104 368

Pred tobom, Bože 103 368

Prosti, Gospodine 136 381

Prosti, moj Bože 105 369

Euharistijske pjesme(Cantiones eucharisticae)

Zdravo tilo Isusovo 81, 83, 84 353, 354, 355

Zdravo krvi Isusova 82, 83 354

Zdrav Prisveti Sakramentu 85 355

Marijanske pjesme(Cantiones marianae)

Visovačka, slavna Mati 223 387

Dobra Majko, na Dobromu 223 388

Pjesme svecima(Cantiones sanctorum)

(sv. Anti Padovanskomu) Ako išteš ti čudesa

227 391

(sv. Paškalu Bajlonskomu) O Paškalu, pun kriposti

228 400

Hvalospjev nakon mise(Laudes in fine missae)

Budi hvaljeno po sve vrime 265 — 270 413 — 414

Budi hvaljeno, Srce Isusovo ― Srce Marijino 271 — 274 414

Paraliturgijske pjesme(Cantiones paraliturgicae)

Gospe draga, Majko od zavita 224 390

Nasrid sela crkva od kamena 225 390

IX. POPISI

427POPIS GRAĐE PREMA POJEDINIM LOKALITETIMA (ABECEDNIM REDOSLIJEDOM)

Popis građe prema pojedinim lokalitetima (abecednim redoslijedom)

Napjev na stranicama Tekst na stranicama

BAST ― BAŠKA VODA (Š)

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (Š 6.)

Š 6.6. Gospin plač Muka gorka Gospodina ― M. DivkovićŠ 6.8.1. Gospin plač ― Što ste stali o, Misnici ― P. Knežević

NAPJEVI ZA SPROVOD (Š 8.)

Š 8.2. Posljednica ― U dan onajŠ 8.16. Responzorij ― Izbavi me, Gospode

ČVRLJEVO (H)

EUHARISTIJSKE PJESME (H 3.)

H 3.5. Zdravo tilo Isusovo ― Zdravo krvi Isusova

BOŽIĆNE PJESME (H 4.)

H 4.1.1. U se vrime godišta

HVALOSPJEV NA KRAJU MISE (H 9.)

H 9.3. Budi hvaljeno

DALMATINSKA ZAGORA (P)

BOŽIĆNE PJESME

P 4.1.6. U se vrime godišta

NEODREđENI LOKALITET FRANJEVAČKE PROVINcIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA (F)

NAPJEVI ZA SLUŽBU RIJEČI (F 2.)

F 2.1. Čitanje (štenje knjige bl. Pavla apostola Korinćanima) ― na Misi bdijenja svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije

F 2.2. Evanđelje

121 376123 377 — 378

231 402 — 403261 — 263 413

84 355

86 356

268 — 269 414

88 356

68 — 69 35270 — 80 352

428 TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA – GRAĐA


BOŽIĆNE PJESME (F 4.)

F 4.6. Veseli se, Majko Božja

KORIZMENI NAPJEVI (F 5.)

F 5.1. Posljednica ― Puna tuge Majka staše

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (F 6.)

F 6.18. Muka Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu ― na Veliki petak

F 6.23.1. Prvo čitanje (Služba čitanja ― Matutin ― Iz poslanice Hebrejima na Veliki Petak)

F 6.23.2. Drugo čitanje (Služba čitanja ― Matutin ― iz Kateheza svetoga Ivana Zlatoustog na Veliki Petak)

NAPJEVI ZA SPROVOD (F 8.)

F 8.3. Psalam 51 (50) ― Smiluj mi se, BožeF 8.17. Reponzorij ― Pomozite, sveci BožjiF 8.18. Antifona ― U raj poveli te anđeli

HRVAcE (J)

HVALOSPJEV NA KRAJU MISE (J 9.)

J 9.2. Hvalospjev nakon mise ― Budi hvaljeno posve vrime

IMOTSKI (M)

BOŽIĆNE PJESME (M 4.)

M 4.1.4. U se vrime godišća

KORIZMENI NAPJEVI (M 5.)

M 5.3. Posljednica ― Puna tuge Majka staše

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (M 6.)

M 6.20. Prijekori ― Puče mojM 6.22. Psalam 136 (135) Ispovidite se Gospodinu

― na kraju procesije na Veliki petak

94 — 95 361 — 362

365 — 36699

170 — 200 382

209 — 213 385 — 386

214 — 220 386

232 403 — 404264 413265 413

268 414

87 356

101 367

383 — 384203

385208



LITANIJE LAURETANSKE ― SRCA ISUSOVA ― SVIH SVETIH (M 7.)

M 7.6. Litanije Lauretanske ― Srca Isusova ― Svih Svetih

LIŠANE (A)

PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (A 1.)

A 1.1. Poškropi me (pred početak mise)A 1.2. Poškropi me (pred početak mise)A 1.3. Gospodine, smiluj seA 1.4. SlavaA 1.5. VjerujemA 1.6. SvetA 1.7. Jaganjče Božji

EUHARISTIJSKE PJESME (A 3.)

A 3.1. Zdravo tijelo IsusovoA 3.2. Zdravo krvi Isusova

BOŽIĆNE PJESME (A 4.)

A 4.2. U sve vrime godištaA 4.3. Spavaj, spavaj, Ditiću

HVALOSPJEV NA KRAJU MISE (A 9.)

A 9.5. Budi hvaljeno ― Ti se smiluj ― Srce Isusovo―Srce Marijino

MAKARSKA (L)

BOŽIĆNE PJESME (L 4.)

L 4.1.3. U sej vrime godištaL 4.5. Spavaj, spavaj, Ditiću

SLAVLJE SVETACA (L 7.)

Marijanske pjesMe

L 7.1. Responzorij ― Sva si lipost

226 390 — 391

11 34312 34313 — 14 34315 — 18 343 — 34418 — 24 34424 — 25 344 — 34525 — 27 345

81 353 — 35482 354

89 — 90 357 — 35990 — 91 359 — 360

271 — 274 414 — 415

87 35694 360 — 361

221 — 222 387



PJESmE SVEcImA

L 7.7. Ako išteš ti čudesa (sv. Anti Padovanskomu) L 7.8. Veselo slaveć (sv. Jeronimu) L 7.9. O Paškalu (sv. Paškalu Bajlonskomu)

NAPJEVI ZA SPROVOD (L 8.)

L 8.8. Hvalospjev ― Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov ― na sprovodu i na Jutarnji

MAKARSKO PRIMORJE (Č)

PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (e 1.)

Č 1.1. Gospodine, smiluj seČ 1.2. SlavaČ 1.3. VjerujemČ 1.4. SvetČ 1.5. Jaganjče Božji

METKOVIĆ, ŽUPA SV. ILIJE (C)

PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (C 1.)

C 1.1. Gospodine, smiluj seC 1.2. SvetC 1.3. Jaganjče Božji

KORIZMENI NAPJEVI (5.)

C 5.7. Prosti, moj Bože

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (C 6.)

C 6.4. Divnoj dakle ― himan na Veliki četvrtakC 6.10. Gospin plač ― Što ste stali o, misnici ― P. KneževićC 6.16. Prosti, Gospodine ― nakon Procesije na Veliki petakC 6.17. Muka Gospodina našega Isusa Krista ― po Ivanu

NAPJEVI ZA SPROVOD (C 8.)

C 8.4. Psalam 51 (50) Smiluj se meni, Bože ― na sprovodu i na Jutarnji (I)

C 8.5. Psalam 51 (50) Smiluj se meni, Bože ― na sprovodu i na Jutarnji (II)

227 391 — 399227 399 — 400228 — 229 400 — 401

242 — 243 407

41 34742 — 46 347 — 34846 — 53 34854 — 55 34855 349

38 — 39 34739 — 40 34740 347

105 369

119 371 — 372126 379136 — 138 381 — 382139 — 169 382

232 — 235 404 — 405

236 — 237 405



C 8.9. Hvalospjev ― Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov ― na sprovodu i na Jutarnji

C 8.15. Oslobodi me, Gospodine, od smrti vječne ― na Odrješenju mrtvih

OMIŠ (G)

EUHARISTIJSKE PJESME (G 3.)

G 3.6. Zdrav, Prisveti Sakramentu

BOŽIĆNE PJESME (G 4.)

G 4.7. Danas osmi časni dan je

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (G 6.)

G 6.11. Gospin plač ― Evo sad je pravo vrime

OTOK (I)

EVANĐELJE (F 2. 2.)

I 2.2.4. Evanđelje

HVALOSPJEV NA KRAJU MISE (I 9.)

I 9.1. Budi hvaljeno po sve vrime

PODACA (e)

PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (e 1.)

e 1.1. Gospodine, smiluj see 1.2. Slavae 1.3. Vjerujeme 1.4. Svete 1.5. Jaganjče Božji

PRGOMET (R)

BOŽIĆNE PJESME (R 4.)

R 4.4. Spavaj, spavaj, Ditiću

243 — 246 407 — 408

259 — 261 412

85 355

95 362

127 379 — 380

73 — 75 352

265 — 267 413

60 35060 — 62 35063 — 66 35166 — 67 35167 351

92 — 93 360



KORIZMENI NAPJEVI (R 5.)

R 5.6. Ja se kajem, Bože mili

RUNOVIĆ (U)

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (U 6.)

U 6.12. Gospin plač ― Poslušajte, braćo mila ― T. BabićU 6.13. Gospin plač ― Poslušajte, braćo mila ― T. Babić

SINJ (K)

BOŽIĆNE PJESME (K 4.)

K 4.1.2. U se vrime godišćaK 4.8. Ovoga vrimena

KORIZMENI NAPJEVI (K 5.)

K 5.4. Korizmeni zazivi

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (K 6.)

K 6.7. Gospin plač ― Što ste stali, o misnici ― P. KneževićK 6.21. Psalam 136 (135) Ispovidite se Gospodinu

― na Veliki petak

NAPJEVI ZA SPROVOD (K 8.)

K 8.11. Oslobodi me, GospodeK 8.12. Molitva na sprovodu

SLIVNO (N)

BOŽIĆNE PJESME (N 4.)

N 4.1.5. U se vrime godišća

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (N 6.)

N 6.13. Gospin plač ― Poslušajte, braćo mila ― T. Babić

104 — 105 368

128 — 131 380132 380

86 — 87 35696 362 — 364

102 367 — 368

122 376 — 377

204 — 207 384 — 385

251 — 253 408253 409

88 356

132 380



SPLIT (Z)

SLAVLJE SVETACA (Z 7.)

MARIJANSKe PJeSMe

Z 7.3. Dobra Majko, na Dobromu

STANKOVcI (B)

PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (B 1.)

B 1.1. Poškropi me (pred početak mise)B 1.2. Gospodine, smiluj se (obični)B 1.3. Gospodine, smiluj se (svečani)B 1.4. SlavaB 1.5. Pištula (štenje knjige bl. Pavla apostola Korinćanima)B 1.6. SvetB 1.7. Jaganjče Božji

EUHARISTIJSKE PJESME (B 3.)

B 3.3. Zdravo tilo IsusovoB 3.4. Zdravo krvi Isusova

BOŽIĆNE PJESME (B 4.)

B 4.9. Ovoga vrimena

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (B 6.)

B 6.14. Gospin plač ― Poslušajte, braćo mila ― T. BabićB 6.24. Žrtvi vazmenoj (Posljednica na Uskrs)

HVALOSPJEV NA KRAJU MISE (B 9.)

B 9.4. Budi hvaljeno po sve vrime

SLAVLJE SVETACA (B 7.)

Marijanske pjesMe

B 7.4. Gospe dragaB 7.5. Nasrid sela

223 — 224 388 — 390

27 — 28 34528 — 29 34530 — 31 34531 — 34 34634 — 35 34636 34637 346

83 35483 — 84 354 — 355

97 — 98 364 — 365

132 — 133 381220 — 221 386

270 414

224 — 225 390225 — 226 390



NAPJEVI ZA SPROVOD (B 8.)

B 8.1. Posljednica ― Dan od gnjeva

SUMARTIN (S)

KORIZMENI NAPJEVI (S 5.)

S 5.2. Posljednica ― Puna tuge Majka stašeS 5.5. Pred tobom, Bože

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (S 6.)

S 6.1. Antifona 1, Psalam 24 (23) Gospodnja je zemlja i sve na njoj ― na Cvjetnicu u procesiji nakon blagoslova grančica

S 6.2. Muka Gospodina našega Isusa Krista po Mateju ― na Cvjetnicu

S 6.3. Barjaci kreću kraljevi ― himanS 6.5. Muka gorka Gospodina ― na Veliki petak u procesiji

iz Sumartina prema SelcimaS 6.9. Gospin plač ― P. KneževićS 6.15. Iz Plača Jeremije prorokaS 6.19. Prijekori ― Puče moj

NAPJEVI ZA SPROVOD (S 8.)

S 8.6. Smiluj se meni, Bože

TUČEPI (T)

NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (T 6.)

T 6.6. Gospin plač ― Muka gorka Gospodina ― M. DivkovićT 6.8.2. Gospin plač ― Vrime došlo jur budući ― P. Knežević

VELIKO BRDO (D)

PJEVANA MISA U NEDJELJE I BLAGDANE (D 1.)

D 1.1. Gospodine, smiluj se D 1.2. SlavaD 1.3. SvetD 1.4. Jaganjče Božji

229 — 230 401

100 367103 368

106 369

107 — 118 369 — 370118 — 119 370 — 371

120 372 — 376124 — 125 378 — 379134 — 135 381201 — 202 383

237 — 241 405 — 406

121 376123 — 124 378

56 34956 — 58 34958 — 59 349 — 35059 350



NAPJEVI VELIKOG TJEDNA (D 6.)

D 6.6. Gospin plač ― Muka gorka Gospodina ― M. Divković

VISOVAc (V)

SLAVLJE SVETACA (V 7.)

Marijanske pjesMe

V 7.2. Visovačka slavna Mati

VRGORAc (Ž)

NAPJEVI ZA SPROVOD (Ž 8.)

Ž 8.7. Psalam 50 (51) Smiluj se meni, Bože ― na sprovodu i na Jutarnji

Ž 8.10. Hvalospjev ― Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov ― na sprovodu i na Jutarnji

Ž 8.14. Oslobodi me, Gospode, od smrti vječne ― Odrješenje mrtvih

121 376

223 387 — 388

241 — 242 406

246 — 251 408255 — 259 411

437POPIS ZAPISIVAČA I ISTRAŽIVAČA

Popis zapisivača i istraživača

Vladoje Bersa BE: 40.4.1.3.

Fra Mile Čirko ČI: 23 – 31, 32, 33.2.6., 38, 40.4.1.1., 61, 63, 73,78, 96, 99, 100, 101, 109

Joško Ćaleta ĆA: 1 – 14, 34, 35, 36, 37, 41, 42, 48, 69, 79, 83, 84, 89, 110, 111

Fra Ivan Glibotić GL: 18 – 22, 33.2.1.,2.2.,2.3., 40.4.1.4., 40.4.1.5., 51, 68, 75, 77, 85, 90, 104

Fra Stipica Grgat GR: 33.2.4., 43, 54, 67, 95, 98, 102, 107

Franjo Ksaver Kuhač KU: 40.4.1.2.

Mato Lešćan LE: 40.4.1.6., 49

Don šime Marović MA: 33.2.5., 71

Ivan Ocvirk OC: 57, 72, 73 (turba)

Fra Stipica Grgat TR: 39, 44, 45, 46, 47, 50, 56, 57, 58, 60, 64,66, 70, 74, 76, 80, 81, 82, 86, 87, 88, 94, 96,

Fra Domagoj Volarević VO: 15, 16, 17, 55, 59, 65, 72, 92, 93, 97,103

Siniša Vuković VU: 53

Fra Jure Župić ŽU: 52, 62, 91, 105, 106, 108

439POPIS TONSKIH ZAPISIVAČA

Popis tonskih zapisivača

Fra Stipica Grgat (GR) A 3 – 7, 34, 35, 41, 42, 110

B 8 – 14, 36, 37, 69, 83, 84, 89, 111

F 33, 62, 73, 91, 105, 106

I 107

R 43, 54

U 67

V 81

Z 82

Ž 95, 98, 102

Ljubo Stipišić Delmata (LJS) S 50, 56, 57, 58, 60, 64, 70, 74, 94

Fra Domagoj Volarević (VO) C 15, 16, 17, 55, 59, 65, 71, 72, 92, 93, 97, 103

441POPIS AUTORA KOmEnTARA

Popis autora komentara

Fra Mile Čirko (ČI) 23 – 26, 27 – 31, 32, 38, 40 (4.1.1.), 44, 49, 61, 62, 63, 66, 73, 78, 80, 81, 82, 86, 87, 88, 90, 91, 96, 99, 101, 105, 106, 109

Joško Ćaleta (ĆA) 1 – 7, 8 – 14, 34 – 37, 41, 42, 69, 83, 84, 89,110, 111

Fra Stipica Grgat (GR) 18 – 22, 33, 39, 40 (4.2. – 6.), 43, 46, 47, 50, 51, 52, 54, 56, 57, 58, 60, 64, 67, 68, 70, 74, 75, 76, 77, 79, 85, 94, 95, 98, 102, 104, 107, 108 Analize i napomene Tonski nizovi

Fra Domagoj Volarević (VO) 15, 16, 17, 55, 59, 65, 71, 72, 92, 93, 97, 103

Siniša Vuković (VU) 53

443POPIS PJEVAČA

Popis pjevača

PJEVAČI – ČLANOVI ŽUPSKOG ZBORA:

(A)

Župa sv. Mihovila – Lišane Ivana Dević, Marica Dević, Milka Dević, Ante Kalcina, Gordana Kalcina, Nikolina Kalcina, Mirko Kalcina, Boja Mamić, šime Mamić, Toma Mamić, Mile Mijić, Željko Mijić, fra Boro Morić, Joso Nimac, Nada Nimac, Nena Nimac, Mile Plazina, Mile Radanović, Žarko Rađaš, Marija Radanović, Marijana Stipić, Mira Stipić, Neda Stipić, Seka Stipić, Stipe Stipić, Ranko šimunac, Ivana Tuta, Marija Tuta, Mile Tuta, Niko Tuta, Marko Žilić

Zborovođa: s. Ljiljana RadašŽupnik: fra Boro Morić

(B)

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije – Stankovci Dragica Bačić, Marko Brčić, Viktorija Bačić, Ana Čačić, Stanko Čačić, Stanka Dubravica, Boris Miletić, Mile Morić, Mladen Morić, fra Marko Nimac, Ana Orlović, Janko Orlović, Milan Orlović, Miljenko Orlović, Natalija Orlović, Ika Pelaić, Ivana Pelaić, Ive Pelaić, Anka Perica, Kata Perica, Miro Perica, Ive Pešut, Svetka Sarađen, Bore Savić, Blaženka šarić, Marija šarić, Miro škeljo

Zborovođa: s. Regina šušnjaraŽupnik: fra Marko Nimac

(C)

Župa sv. Ilije – Metković Maja Batinović, Nada Bebić, šime Bebić, Pavica Beš, Dragica Bukvić, Mara Đerek, Mara Dropuljić, Tereza Jadreško, fra Božo Lovrić, Nada Marušić, Ančica Medak, Ivan Menalo, Dujo Mijić, Iva (Seka) Mijić, Mario Mijić, Bosiljka Mlikota, Julija Nikoletić, Ankica Novaković, Ivo Pavlović, Ivana Petrov, Nikolina Petrov, Sara Petrov, Stipe Pipinić, Blažena (Tira) Popović, Marica Popović, Marija Putica, Tonći Sršen, Anđelka Toplak, fra Domagoj Volarević, Mandica Volarević

Orguljašica: s. Vedrana KrstičevićZborovođa: Dragan GutićŽupnik: fra Dušan Džimbeg


(J)

Župa Svih Svetih – Hrvace Anđela Bošnjak, Jelena Bošnjak, Marinko Božinović, Sanja Crnjac, Gabrijela Crnjac, Darja Cvitković, Anđelko Cvitković, Marija Cvitković, Neven Doljanin, Ivana Galić, Anka Galić, Joško Galić, Dujo Galić, Dragana Guberac, Dragica Jerkan, Mira Jerkan, Mladen Jerkan, Ante Jerkan, Mira Janković, Marija Kekez, Luca Kekez, Dijana Kostić, Marija Mađor, Milena Malovan, Anamarija Malovan, Mirjana Matas, Ana Mušterić, Jelena Mušterić, Duško Mužić, Maša Pletikosić, Anđa Pletikosić, Milica Pletikosić, Jakov Pletikosić, Anđelka Pletikosić, Branko Perković, Ivana Perković, Ante Stipanović, Vlade Stipanović, Ante šarić, Ana Vidić, Dijana Zorica.

Zborovođa: s. Vitalija Križan

Župnik: fra Frano Bilokapić

(R)

Župa sv. Stjepana – Prgomet – Labin Martina Drežančić, Damira Drnasin, Mario Džolić, Ana Nožina, Marija Nožina, Josipa Papić, Ante Veraja, Ivica Veraja, Sara Veraja

Župnik: fra Ante Vugdelija

(S)

Župa sv. Martina – Sumartin Fra Kruno Bekavac, Ivo Borojević, Sofija Borojević, Vjekoslav Borojević, Ante Cvitanović (Mika), Branko Kirigin

Zborovođa: Sofija Borojević

Župnik: fra Kruno Bekavac

(T)

Župa Gospe Karmelske – Runović Marijan Babić (Pekić), Vlade Biočić (Džodžić), Josip Cvitanušić, Ivan Jukić (Bibe), Ivo Jukić (Banov), Zvonimir Lešina (Taslaković), Milan Puljić (Sisa), Ante Tucak (Tićić) Hrvoje Tucak (Birđić), Nediljko Vodanović (Matišić)

Župnik: fra Mladen Prolić

(Z)

Župa Gospe od Zdravlja – Split Zbor je sudjelovao u više slojeva građe. Barbara Barišić, špiro Bilić, Ana Dunatov, Ivan Gabrilo, Karmela Gabrilo, Krešimir Gabrilo, Hajdi Gašpić, fra Stipica Grgat, Zdravko

445POPIS PJEVAČA

Kraljević, Milica Matković, Nada Milić, Suzana Mihaljević, Ivana Mogić, Marijana Munitić, Željko Novačić, Branka Papak, Anita Parčina, Marija Pecotić, Mirjana Pleić, Gordana Poklepović, Elfriede Smodlaka, Anđelko Stojkić, Vjekoslav štambuk, Danijela de Micheli Vitturi, Ivan De Micheli Vitturi, Nikolina de Micheli Vitturi, Neno Vučić, Ante Worek

Orguljašica: s. Zorislava Radić

Zborovođa: fra Stipica Grgat

Župnik: fra Pavao Vučković

(Ž)

Župa Navještenja Gospodinova – Vrgorac Nediljko Erceg, Ladislav Katavić, Ante Ljubo Markotić, Đulio Markotić, Ivica Markotić, Ante Raos, Vedran Vegar, fra Petar Vrljičak

Župnik: fra Petar Vrljičak

PJEVAČI – KAZIVAČI, ČLANOVI ŽUPSKE ZAJEDNICE ILI SAMOSTANA: fra Karlo Bašić, član Franjevačkog samostana u Sinju (br. 99), Mirko (Mile) Bašković, Veliko Brdo (br. 23, 24), Mijo Božić Stanić, Čvrljevo (br. 109), Ante (Mika) Cvitanović, član župskog zbora u Sumartinu (br. 57, 70), fra šimun Čugura, član Franjevačkog samostana u Omišu (br. 32), Aneta Divić, Bast - Baška Voda (br. 63), Eduard Divić, Bast - Baška Voda (br. 63), Frane Divić, Bast - Baška Voda (br. 63), Mandalena Jerković, Bast - Baška Voda (br. 63), fra Karlo Jurišić član Franjevačkog samostan u Makarskoj (br. 63), Zdravko Kraljević, član mješovitog zbora Gospe od Zdravlja u Splitu (br. 73), Mario Mijić član župskog zbora sv. Ilije u Metkoviću (br. 72), fra Stanko Milanović Litre, član Franjevačkog samostana u Makarskoj (br. 33 – 2.2.5), Miro Perica, član župskog zbora u Stankovcima (br. 12, 79), Stipe Pipinić, član župskog zbora sv. Ilije u Metkoviću (br. 71, 72), Antica Tomaš, Tučepi (br. 61, 63), Tiha Vrcan, Veliko Brdo (br. 61).

X. OznAKE I KRATIcE

449OZNAKE OSNOVNIH SKUPINA NAPJEVA PREMA MJESTIMA NJIHOVE UPOTREBE (ABECEDNIM REDOSLIJEDOM)

Oznake osnovnih skupina napjeva prema mjestima njihove upotrebe (abecednim redoslijedom)*

* Simboli Č, F, G, K, L, M, P, S, Z predstavljaju napjeve iz šireg područja određenog lokaliteta

A = Lišane

B = Stankovci

C = Metković

Č = Makarsko primorje

D = Veliko Brdo

e = Podaca

F = Neodređeni lokalitet Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

G = Franjevački samostan u Omišu

H = Čvrljevo

I = Otok

J = Hrvace

K = Franjevački samostan u Sinju

L = Franjevački samostan u Makarskoj

M = Franjevački samostan u Imotskom

N = Slivno

P = Dalmatinska Zagora

R = Prgomet

S = Franjevački samostan u Sumartinu

Š = Bast – Baška Voda

T = Tučepi

U = Runović

V = Visovac

Z = Franjevački samostan Gospe od Zdravlja u Splitu

Ž = Vrgorac

451OBJAšNJENJE POSEBNIH ZNAKOVA I KRATICA

Objašnjenje posebnih znakova i kratica

( ) = note ili znak unutar zagrada koje ostavljamo unatoč pogreški ili

nejasnoći

↑ = (strelica uz note, gore) = znak za neznatno viši ton

↓ = (strelica uz note, dolje) = znak za neznatno niži ton

∩ = (polukrug gore uz note) = znak za neznatno dulji ton

U = (polukrug uz note) = znak za neznatno kraći ton

V = (V iznad note) = znak za nešto naglašeniji ton

BE = kratica za građu Vladimira (Vladoja) Berse

ČI = kratica za građu fra Mile Čirka

ĆA = kratica za građu Joška Ćalete

GL = kratica za građu fra Ivana Glibotića

GR = kratica za građu fra Stipice Grgata

KU = kratica za građu Franje Ksavera Kuhača

LE = kratica za građu Mate Lešćana

LJS = kratica za građu Ljube Stipišića Delmate

MA = kratica za građu don šime Marovića

OC = kratica za građu Ivana Ocvirka

TR = kratica za građu Transkripcije

VO = kratica za građu fra Domagoja Volarevića

VU = kratica za građu Siniše Vukovića

ŽU = kratica za građu fra Jure Župića

453KRATIcE

Kratice

„A“ – Crkveni liturgijski krug, godina „A“

a–a – metroritamski dio ili obrazac

a–b – (a) prvi metroritamski obrazac, (b) drugi metroritamski obrazac

a–b–a–b – dva puta ponovljeni dio ili obrazac

a–b–a – (a) dio ili obrazac, (b) dio ili obrazac (a) dio ili obrazac

a–b–b–b – (a) prvi dio i tri puta zaredom ponovljeni drugi dio (b)

ABC – Crkveni liturgijski krug, godina ABC

AFSM – Arhiv Franjevačkog samostana u Makarskoj

AFSO – Arhiv Franjevačkog samostana u Omišu

AFSS – Arhiv Franjevačkog samostana u Sinju

Ant. – antifona

BMV – Beatae Mariae Virginis

CD – kompaktni disk

CD ― – napjev nije snimljen na kompaktni disk

DD – dominanta dominante

D. N. – Domini nostri

Fr. – Father

G – G – Dur tonalitet

HCK – Hrvatski crkveni kantual

HDA – Hrvatski državni arhiv

Ibid. – isto

IEF – Institut za etnologiju i folkloristiku

KBF – Katolički bogoslovni fakultet

KFSM – Knjižnica Franjevačkog samostana u Makarskoj

KFSO – Knjižnica Franjevačkog samostana u Omišu

KUD – Kulturno umjetničko društvo

LAPM – Liber Archivalis Provinciae, Makarska

lat. – latinski


Ms – Makarski samostan

M – muški glas

N. – narod

O. – otac

P. – pater

pp. – vidi dalje, nastavi, stanica

PN – prethodne napomene

P/N – pjevač/narod

prir. – priredio

Ps – psalam

rkp. – rukopis

Rs – Red sprovoda

S. – Seite

S. – svećenik

S I. S II. A – Sopran I. Sopran II. Alt

[s. a.] – sine anno (bez oznake godine)

SAB – Sopran, Alt, Bas

SD – subdominanta

strf. – strofa

str. – stranica

tal. – talijanski

T – tonika

TTB – Tenor I. Tenor II. Bas

TTBB – Tenor I. Tenor II. Bas I. Bas II.

ur. – urednik

usp. – usporedi

I – IV – V – I – harmonijska progresija glavnih stupnjeva u duru

XI. TOnSKI zAPISI

457TOnSKI zAPISI

Tonski zapisi

Broj napjeva


Tekst na stranicama

CD 1.

01. Poškropi me, Gospodine (1) 11 02. Gospodine, smiluj se (3) 13 — 14 03. Slava (4) 15 — 18 04. Vjerujem (5) 18 — 24 05. Svet (6) 24 — 25 06. Jaganjče Božji (7) 25 — 27

Pjevaju pjevači župe sv. Mihovila iz Lišana Ostrovičkih. Intonaciju Slave pjeva župnik fra Boro Morić. Snimljeno u župnoj crkvi u Lišanima Ostrovičkim, kolovoza 2008.

07. Poškropi me, Gospodine (8) 27 — 28 08. Gospodine, smiluj se (9) 28 — 29 09. Gospodine, smiluj se (10) 30 — 31 10. Slava (11) 31 — 34 11. Pištula (12) 34 — 35 12. Svet (13) 36 13. Jaganjče Božji (14) 37

Pjevaju pjevači župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Stankovaca. Predvodi Mile Orlović. Intonaciju Slave pjeva župnik fra Marko Nimac. Gospodine , smiluj se, pod brojem 08 pjevaju Miro Perica i Stanko Čačić. Pištulu pjeva Miro Perica. Snimljeno u župnoj crkvi u Stankovcima, kolovoza 2010.

14. Gospodine, smiluj se (15) 38 — 39 15. Svet (16) 39 — 40 16. Jaganjče Božji (17) 40

Pjevaju pjevači župe sv. Ilije iz Metkovića. Predvode Stipe Pipinić i Dujo Mijić - škiva. Snimljeno u crkvi sv. Ilije u Metkoviću, travnja 2004.

17. Evanđelje (33-2.2.4.) 73 — 75

Pjeva Zdravko Kraljević. Snimljeno u crkvi sestara Službenica Milosrđa (Anćele) u Splitu , srpnja 2009.

343343343 — 344344344 345

345345345346346346346

347347347

352


18. Zdravo Tijelo Isusovo, (34) 81 Zdravo Krvi Isusova (35) 82

Pjevaju pjevači župe sv. Mihovila iz Lišana Ostrovičkih. Snimljeno u župnoj crkvi u Lišanima Ostrovičkim, kolovoza 2008.

19. Zdravo tilo Isusovo (36) 83 20. Zdravo krvi Isusova (37) 83 — 84

Pjevaju pjevači župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Stankovaca. Predvodi Mile Orlović. Snimljeno u župnoj crkvi u Stankovcima, kolovoza 2010.

21. U se vrime godišta (40-4.1.6.) 88

Pjeva zbor Gospe od Zdravlja iz Splita. Snimljeno u crkvi sestara Službenica Milosrđa (Anćele) u Splitu, srpnja 2009.

22. U sve vrime godišta (41) 89 — 90 23. Spavaj, spavaj, Ditiću (42) 90 — 91


24. Spavaj, spavaj, Ditiću (43) 92 — 93

Pjevaju pjevači župe sv. Stjepana iz Prgometa. Predvode Ivica Veraja i Ante Veraja. Snimljeno u župnoj zrkvi u Prgometu, kolovoza 2008.

25. Ovoga vrimena (48) 97 — 98

Pjevaju pjevači župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Stankovaca. Predvodi Miro Perica. Snimljeno u župnoj crkvi u Stankovcima, kolovoza 2010.

CD 2.

01. Puna tuge (50) 100

Pjevaju pjevači župe sv. Martina iz Sumartina. Predvodi fra Kruno Bekavac. Snimljeno u župnoj crkvi u Sumartinu, ožujka 1996. Snimio Ljubo Stipišić Delmata.

02. Ja se kajem (54) 104 — 105

Pjevaju pjevači župe sv. Stjepana iz Prgometa. Predvodi Ivica Veraja. Snimljeno u župnoj zrkvi u Prgometu, kolovoza 2008.

03. Prosti, moj Bože (55) 105

Pjevaju pjevači župe sv. Ilije iz Metkovića. Predvodi Stipe Pipinić. Snimljeno u crkvi sv. Ilije u Metkoviću, travnja 2004.

353354

354354

356

357 — 359359 — 360

360

364 — 365

367

368

369

Broj napjeva


Tekst na stranicama

459TOnSKI zAPISI

04. Djeca židovska (56) 106 05. Muka Gospodina našega (57) 107 — 118

Isukrsta po Mateju 06. Barjaci kreću kraljevi (58) 118 — 119

Pjevaju pjevači župe sv. Martina iz Sumartina. Predvodi Ante Cvitanović. U Muci uloge pjevaju: Čitač: Ante Cvitanović, Isus: fra Kruno Bekavac, Kaifa: Vjekoslav Borojević, Juda i Petar: Ivo Borojević, Pilat: Branko Kirigin, Službenica: Sofija Borojević. Snimljeno u župnoj crkvi u Sumartinu, ožujka 1996. Snimio Ljubo Stipišić Delmata.

07. Divnoj dakle (59) 119

Pjevaju pjevači župe sv. Ilije iz Metkovića. Snimljeno u crkvi sv. Ilije u Metkoviću, travnja 2004.

08. Muka gorka Gospodina (60) 120

Pjevaju pjevači župe sv. Martina iz Sumartina. Snimljeno u župnoj crkvi u Sumartinu, ožujka 1996. Snimio Ljubo Stipišić Delmata.

09. Gospin plač (Knežević) (62) 122

Pjeva zbor Gospe od Zdravlja iz Splita. Uloge pjevaju: Čitač i riječi Isusove: Zdravko Kraljević, Gospa: Karmela Gabrilo, Ivan: Ivan Gabrilo. Snimljeno u crkvi sestara Službenica Milosrđa (Anćele) u Splitu, srpnja 2009.

10. Gospin plač (Knežević) (64) 124 — 125

Pjevaju pjevači župe sv. Martina iz Sumartina. Uloge pjevaju: Juda: Ivo Borojević, Gospa: Sofija Borojević, Ivan: Ante Cvitanović, Kaifa: Vjekoslav Borojević, Isus: fra Kruno Bekavac, Pilat: Branko Kirigin. Snimljeno u župnoj crkvi u Sumartinu, ožujka 1996. Snimio Ljubo Stipišić Delmata

11. Gospin plač (Knežević) (65) 126

Pjevaju pjevači župe sv. Ilije iz Metkovića. Uloge pjevaju: Gospa: Nada Marušić, Ivan: Dujo Mijić – škiva, Isus: fra Domagoj Volarević. Snimljeno u crkvi sv. Ilije u Metkoviću, travnja 2004.

CD 3.

01. Gospin plač (Babić) (67) 128 — 131

Pjevaju pjevači (kantači) župe Gospe Karmelske iz Runovića. Snimljeno u župnoj crkvi u Runoviću, kolovoza 2009.

02. Gospin plač (Babić) (69) 132 — 133


369369

370 — 371

371 — 372

372 — 376

376

378

379

380

381

Broj napjeva


Tekst na stranicama


03. Iz plača Jeremije proroka (70) 134 — 135

Pjeva: Ante Cvitanović

04. Prosti, Gospodine (71) 136 — 138


05. Muka Gospodina našega (72) 139 — 169 Isukrsta po Ivanu

Pjevaju pjevači župe sv. Ilije iz Metkovića. Uloge pjevaju: Evanđelist: Mario Mijić, Isus: fra Domagoj Volarević, Petar: Stipe Pipinić, Pilat: Dujo Mijić, Sluga: Ivan Menalo, Sluškinja: Nada Marušić. Snimljeno u crkvi sv. Ilije u Metkoviću, travnja 2004.

06. Muka Gospodina našega (73) 170 — 200 Isukrsta po Ivanu

Pjeva zbor Gospe od Zdravlja iz Splita. Uloge pjevaju: Evanđelist: Zdravko Kraljević, Isus: fra Stipica Grgat, Petar i Pilat: špiro Bilić, Sluškinja: Ivana Mogić. Snimljeno u crkvi sestara Službenica Milosrđa (Anćele) u Splitu, srpnja 2009.

CD 4.

01. Puče moj (74) 201 — 202 02. Ispovidite se (76) 206 — 207

Pjevaju pjevači župe sv. Martina iz Sumartina. Predvodi Ante Cvitanović. Snimljeno u župnoj crkvi u Sumartinu, ožujka 1996. Snimio Ljubo Stipišić Delmata.

03. Napjevi za Službu čitanja (78) 209 — 220 (Veliki petak)

Pjeva fra Stipica Grgat

04. Žrtvi Vazmenoj (79) 220 — 221

Pjeva Miro Perica

05. Gospi Visovačkoj (81) 223 06. Dobra Majko, na Dobromu (82) 223 — 224

Pjeva zbor Gospe od Zdravlja iz Splita., Snimljeno u crkvi sestara Službenica Milosrđa (Anćele) u Splitu, srpnja 2009.

07. Gospe draga (83) 224 — 225 08. Nasrid sela (84) 225 — 226

381

381

382

382

383384 — 385

385

386

387 — 388388 — 390

390390

Broj napjeva


Tekst na stranicama

461TOnSKI zAPISI

09. Dan od gnjeva (89) 229 — 230

Pjevaju pjevači župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Stankovaca. Predvode Ana Orlović i Mile Orlović. Snimljeno u župnoj crkvi u Stankovcima, kolovoza 2010.

10. Smiluj mi se, Bože (91) 232

Pjeva zbor Gospe od Zdravlja iz Splita. Predvodi Zdravko Kraljević. Snimljeno u crkvi sestara Službenica Milosrđa (Anćele) u Splitu, srpnja 2009.

11. Smiluj se meni, Bože (92) 232 — 235

Pjevaju pjevači župe sv. Ilije iz Metkovića. Predvode Dujo Mijić – škiva i Stipe Pipinić. Snimljeno u crkvi sv. Ilije u Metkoviću, travnja 2004.


Pjevaju pjevači župe sv. Martina iz Sumartina. Predvodi Ante Cvitanović. Snimljeno u župnoj crkvi u Sumartinu, ožujka 1996. Snimio Ljubo Stipišić Delmata.


Pjevaju pjevači (klapa) župe Navještenja BDM iz Vrgorca. Predvodi fra Petar Vrljičak. Snimljeno u župnoj crkvi u Vrgorcu, kolovoza 2008.

14. Blagoslovljen (97) 243 — 246


15. Blagoslovljen (98) 246 — 251 16. Oslobodi me, Gospode (102) 255 — 259

Pjevaju pjevači (klapa) župe Navještenja BDM iz Vrgorca. Predvodi fra Petar Vrljičak. Snimljeno u župnoj crkvi u Vrgorcu, kolovoza 2008.

17. Oslobodi me, Gospodine (103) 259 — 261

Pjevaju pjevači župe sv. Ilije iz Metkovića. Predvode fra Božo Lovrić i Stipe Pipinić. Snimljeno u crkvi sv. Ilije u Metkoviću, kolovoza 2004.

18. Pomozite, sveci Božji (105) 264 19. U raj poveli te anđeli (106) 265 20. Budi hvaljeno (107) 265 — 267

Pjeva zbor Gospe od Zdravlja iz Splita. Predvodi Zdravko Kraljević. Snimljeno u crkvi sestara Službenica Milosrđa (Anćele) u Splitu, srpnja 2009.

401

403

404

405

406

407

408411

412

413413413

Broj napjeva


Tekst na stranicama


21. Budi hvaljeno (110) 270


22. Budi hvaljeno (111) 271 — 274 – Srce Isusovo – Srce Marijino


414

414 — 415

Broj napjeva


Tekst na stranicama

XII. PRILOzI I dOdATcI

465SLIKOVnI PRILOzI

Slikovni prilozi

Antifona na svetkovinu Bezgrešnog Začeća BDM, Sva si lipost. U: Napjevi br 80.Arhiv Franjevačkog samostana u Makarskoj (rukopis), Antiphonarium de sanctis Trium ordinum, Venetiis 1722. Umetnuti list iza 98. stranice.


Pisma svetom Pasqualu Baylonu. U: Napjevi br. 88.Arhiv Franjevačkog Samostana u Makarskoj (Rukopis), Suplementum ad usum Chori S. Mariae de Macarscha, 1744. Neoznačena stranica.

467SLIKOVnI PRILOzI

Na Božić, Spavaj, spavaj, Ditichiu. U: Napjevi br. 44.Arhiv Franjevačkog Samostana u Makarskoj (rukopis)


U sej vrime godišta. U: Napjevi br. 40. L 4.1.3.Vladoje Bersa, Zbirka narodnih popievaka (iz Dalmacije) br. 142, Zagreb, 1944.

Maximi leto – Veselo slaveć (sv. Jeronimu). U: br. 88.Makarski kantual, Arhiv Franjevačkog samostana u Makarskoj, Anno Domini 1754. Signatura 4746.

469SLIKOVnI PRILOzI

Danas osmi časni dan je. U: Napjevi br. 46.Arhiv Franjevačkog Samostana u Omišu (rukopis), Mapa VI/324 a str. 40.

Zdrav prisveti Sacramentu. U: Napjevi br. 39.Arhiv Franjevačkog samostana u Omišu (rukopis).


Evo sada pravo vrime. U: Napjevi br. 66.Arhiv Franjevačkog samostana u Omišu (rukopis), Mapa VI/324 c str. 18.

471IzVORI I LITERATURA

Izvori i literatura

Arhiv i knjižnica Franjevačkog samostana u Imotskom.

Arhiv i knjižnica Franjevačkog samostana u Makarskoj.

Arhiv i knjižnica Franjevačkog samostana u Omišu.

Arhiv i knjižnica Franjevačkog samostana u Sinju.

Arhiv i knjižnica Franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu.

Arhiv Instituta za Etnologiju i folkloristiku (IEF) u Zagrebu.

BABIĆ, Toma: Verši od Muke Isusove ili Gospin plač, Župni ured, Runović.

BARIĆ, Frano (fra Paško): Utočište grešnika, propovijedi za mjesec svibanj, Samozaložba, šibenik.

BERSA, Vladoje: Zbirka narodnih popievaka (iz Dalmacije), ur. Božidar širola i Vladoje Dukat, Zagreb, Tiskara Milana šuflaja.

BEZIĆ, Jerko: Glazbeni svijet Bračana u predaji prve polovice 20. stoljeća Narodna umjetnost, Zagreb 11 ― 12: 301.316.

BEZIĆ, Jerko: Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području, JAZU, Zadar.

1969. Biblija, Stari i Novi Zavjet, ur. Jure Kaštelan, Bonaventura Duda, Novinarska izdavačka kuća Stvarnost, Zagreb.

BREKO KUSTURA, Hana: Iz riznice liturgijsko ― glazbenih kodeksa franjevačkog kruga Zagora ― nepoznata zemlja, Katalog izložbe, Zagreb, 353 ― 357.

BREKO KUSTURA, Hana: Sinjski kantuali fra Petra Kneževića (1757.) u kontekstu „polifonie semplice“ i „cantus fractus“– a konkordanca u talijanskim izvorima, Povijesni prilozi, 34, 123 ― 142.

BUBLE, Nikola: Glazbena kultura stanovnika trogirske općine, Trogir, Muzej grada Trogira.

1988. Crkva danas i sutra, Akti 55-te Splitske Sinode, Split, 254.

1988. Crkvena glazba, Priručnik za bogoslovna učilišta, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Institut za crkvenu glazbu, Zagreb.

1985. Časoslov rimskog obreda, I ― IV. Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

ČIRKO, Mile: Glazbena baština makarskih franjevaca, Zbornik „Kačić“, Split, 855 ― 910.

2005.

1937.

1944.

1974/75.

1973.

2007.

2008.

1988.

2004.–2006.


ČIRKO, Mile: Povodom 230. obljetnice smrti Fra Petra Kneževića, osvrt na božićnu popijevku „Veseli se, Majko Božja“, Sveta Cecilija, Zagreb, 68, 4, 98 ― 102.

ČIRKO, Mile: Još o Gospinu plaču, Sveta Cecilija, Zagreb, 68, 3 ― 4, 18 – 21.

ĆALETA, Joško: Kantanje u Runovićima, Runovićki zbornik 2, 59 ― 71, Runovićka prošlost i sadašnjost, Župni ured, Runović ― Općina Runović.

DEVETAK, Vojko: Nedjeljno euharistijsko slavlje, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

DIVKOVIĆ, Matija: Gospin plač, RKT. Župni ured, Studenci (bez godine izdanja).

Dizionario pratico di liturgia romana, Roma.

DOLINER, Gorana: Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom, sv. 2. serije Spomenici glagoljaškog pjevanja, ur. Jerko Bezić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.

Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, (Šematizam), ur. Fra Josip ― Ante Soldo: Provincijalat franj. Provincije Presv. Otkupitelja, Split.

GLIBOTIĆ, Ivan: Pjevajmo, braćo kršćani, Makarska.

1973. Godišnjak Instituta za izučavanje jugoslavenske književnosti, knjiga II. Sarajevo.

Grad na gori, List Imotskih župa, Franjevački samostan, Imotski ― Imotski dekanat.

Građa za povijest književnosti Hrvatske, knjiga 13. Zagreb.

Hrvatska enciklopedija, Zagreb.

Hrvatski crkveni kantual, Vijenac, Nadbiskupsko bogoslovno Sjemenište, Zagreb.

Jezični savjetnik s gramatikom, ur. Slavko Pavešić, Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska, Zagreb.

1974. Jutarnja i služba čitanja, Služba Božja, Liturgijsko pastoralna revija, Franjevačka teologija u Makarskoj, (od 2003. izdavač KBF, Split), Split.

KATALINIĆ, Vjera: Katalog muzikalija u franjevačkom samostanu u Omišu, Hrvatska akdemija znanosti i umjetnosti, Zavod za muzikološka istraživanja, serija br. 3, Zagreb.

KNEŽEVIĆ, Petar: Gospin plač, Tajništvo za pastoral Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, ur. Stipe Nimac, Pastoralna biblioteka, knjiga broj 2, Split.

1998.

2008.

2003.

1974.

[s. a.]

1956.

1998.

1979.

1967.

1978.–1981.

1938.

1942.–1945.

1934.

1971.

1991.

1992.


KUHAČ, Franjo Ksaver: Južno ― slovjenske narodne popievke, I ― IV. Zagreb, vlastita naklada

KÜHN, Clemens: Kompositionsgeschichte in kommentierten Beispielen, Bärenreiter ― Verlag Karl Vötterle GmbH & Co. KG, Kassel.

LEOPOLD, Silke: Claudio Monteverdi und seine Zeit, Laaber ― Verlag, Laaber, 3. Auflage.

Liber Archivalis Provinciae, (KFSM), Knjižnica franjevačkog samostana u Makarskoj, (bez godine i signature).

Liber usualis Missae et officii…, Desclee & socii S. Sedes Apostolicae et Sacrorum Rituum Congregationis Typographi, Parsiis ― Tornaci ― Romae ― Neo Eboraci.

Liturgijsko – Pastoralni vodič kroz Veliki tjedan, Franjevačka Provincija Presvetog Otkupitelja, Split

LUBINA, Petar: Blaženom će me zvati, Split.

MAROVIĆ, šime: Svećenička pjevačka služba, Crkva u svijetu, Split, 59 ― 60.

MAROVIĆ, šime: Glazba i bogoslužje, uvod u crkvenu glazbu, Crkva u svijetu, Split.

MARTINJAK, Miroslav: Gregorijansko pjevanje, baština i vrelo rimske liturgije Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika, Institut za crkvenu glazbu, Zagreb.

1958. „Miserere“ Muzička enciklopedija, sv. 2. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

MORBACH, Bernhard: Die Musikwelt des Mittelalters, Bärenreiter – Verlag Karl Vötterle GmbH & Co. KG, Kassel.

Muka, po Mateju, Marku, Luki, Ivanu, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Institut za crkvenu glazbu, Zagreb.

1958. Muzička enciklopedija, sv. 2. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

1977. Muzička enciklopedija sv. 3. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

1983. Napjevi za sprovod (karton), Franjevački provincijalat, Split.

Nedjeljni i blagdanski misal za narod (ABC), Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

NIMAC, Dragan: Pjevana baština, knjiga 3 (Stankovci), šibenik..

NIMAC, Franjo: Zapisi iz Lišana, Franjevačka udruga Preslica, Lišane.

Nuovo dizionario di Mariologia, a cura di Stefano De Fiores e Salvatore Meo, Edizioni Paoline, s. r. l, Cinisello Balsamo (Milano).

1878.–1881.

1998.

2002.

[s. a.]

1960.

1987.

2003.

2003.

2009.

1997.

2005.

1988.

1976.

2008.

1996.

1984.


Officium pro defunctis cum Missa…, Editio septima Ratisbonensis juxta Vaticanam, Sumptibus et typis Friderici Pustet, Ratisbonae.

1977. Puna tuge (Stabat Mater), Muzička enciklopedija sv. 3. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

PAVELIĆ, Milan: Crkveni himni, Glasnik Srca Isusova, 1., Zagreb.

Pjevajte Gospodinu pjesmu novu, Hrvatska liturgijska pjesmarica, II. popravljeno i dopunjeno izdanje, Glas Koncila, Institut za crkvenu glazbu Albe Vidaković KBF ― a Sveučilišta u Zagrebu.

PROHASKA, Dragutin Das Kroatisch - Serbische Schrifttum in Bosnien und Herzegovina, Zagreb.

Red sprovoda, Biskupska konferencija Jugoslavije — Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

REUTER, Clemens: Deutscher Liturgiegesang, Musick im Gottesdienst, Gustav Bosse Verlag, Regensburg.

RIGHETTI, Mario: Storia liturgica 2, Milano.

Rimski misal: Lekcionar I. ― Nedjelje (ABC) i svetkovine Gospodnje, Hrvatska biskupska konferencija — Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

Slavimo Boga, ur. Mato Lešćan, Bernard Dukić, hrvatski katolički molitvenik i pjesmarica, Hrvatski naddušobrižnički ured u Njemačkoj, Frankfurt am Main.

STIPIšIĆ, Ljubo Delmata: Napjevi Velikog tjedna na otoku Braču ― SUMARTIN, Magnetofonske snimke iz 1996, (Transkripcije snimaka iz 1996.), Croatianmusic company, Zagreb.

STEPANOV, Stjepan: Glagoljaško pjevanje u Poljicima kod Splita, sv. 1. serije Spomenici glagoljaškog pjevanja, ur. Jerko Bezić: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.

STROHAL, Rudolf, Zbirka starih hrvatskih crkvenih pjesama, Zagreb.

ŠAGI – BUNIĆ, Tomislav J.: Euharistija u životu Crkve kroz povijest, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

šETKA, Jeronim: Hrvatska kršćanska terminologija, II. izmijenjeno i popravljeno izdanje, Split.

šPRALJA, Izak: U se vrime godišća, Hrvatsko društvo crkvenih glazbenika, Zagreb.

VLAšIĆ, O. Petar prir.: Evanđelistar, tj Epistole i Evanđelja preko sve godine… Nakladna knjižara Jadran, Dubrovnik.

VLAšIĆ, O. Petar prir.: Hrvatski Bogoslužnik, Tisak i naklada knjižare Jadran, Dubrovnik.

VOLAREVIĆ, Domagoj: Liturgijsko pučko pjevanje u župi sv. Ilije u Metkoviću. rkp., Diplomski rad, Filozofsko – teološki studij KBF – a Sveučilišta u Splitu, Split.

1930.

1935.

2003.

1911.

1971.

1975.

1969.

2007.

1982.

1996.

1983.

1916.

1984.

1976.

2005.

1921.

1923.

2004.


VUČIĆ, O. F. Nikola: Put Križa kakose običaje činiti u župi prominskoj…, Priredio O. F. N. Vučić, [Otac Fra Nikola Vučić] reda s. o. Vrane, [svetog oca Vrane], deržave Prisvetog’ Odkupitelja u Dalmaciji, Split, (KFSm), Knjižnica Franjevačkog samostana u Makarskoj, (bez signature)

ZBORNIK: Fra Petar Knežević i njegovo vrijeme, Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Visovac – Skradin – Knin, 28. – 29. listopada 2002 / [ur. Alojz Jembrih], Zagreb; Šibenik.

1858.

2003.

477

Summarium

Cantus traditionalis plebis ecclesiasticus in Provincia Franciscana SS. Redemptoris in Croatia

Cantus traditionalis plebis ecclesiasticus iam diu ut apud cultores voluptarios ita apud viros peritos pertractandi, investigandi et annotandi argumenmtum erat. Anno MMVIII OFM octingentesimum annum fundationis suae cele-bravit. Hac occasione patres Provinciae SS. Redemptoris omniam musicalem materiam cogere, praesertim illam ex cantu plebis traditionali volebant. Qua de causa titulus primi voluminis est: „Cantus traditionalis plebis ecclesias-ticus in Provincia SS. Redemptoris Ordinis fratrum minorum in Croatia.“

Corpus documentorum in Provincia multo ante partim coactum fuit, sed id aliqui fratres in partibus singularibus Provinciae SS. Redemptoris fecerunt. In hoc libro omne corpus documentorum (annotationes cantu-um liturgicae) cum commentariis analysibusque, et haec, quantum possit, ex omnibus partibus Provinciae SS. Redemptoris (parochiae, conventus) cogere et publici iuris facere volumus. Propterea commissio creata est, quae iam quattuor annos laborat.

Investigatores collectoresque laborantes in opere hoc documentorum in archiviis et bibliothecis in Provinciae teritorio toto, a Karin usque ad Metković, agebant. Eventus illius laboris hoc primum volumen est atque CD. In prima parte huius voluminis post praefationem introductionemque historia brevis Provinciae SS. Redemptoris OFM scripta est, deinde au-tem duo litterae studiosae: prima de structura canticorum, secunda de texto ac lingua eorum. Materia musicalis cum XXIV cantibus e variis ruribus, urbibus et aliis locis Provinciae SS. Redemptoris sequitur.

In hoc volumine cantus ex XXIV variis locis Provinciae SS. Redemptoris colecti sunt. Omnes cantus praescripti et dati sunt in illa forma quam in usu locorum singulorum inventi fuerunt. Eodem modo “Academia sci-entiarum et artium Croatica“ (HAZU) Zagreb, annis MCMLXXXIII et MCMXCVIII librum publicavit qui titulus: „Monumenta litterarum can-tus glagolitarum.“ Iste liber nobis exemplum nostri laboris fuit. Omnis materia contracta et in novem capita divisa est:

1. Missae cantatae in diebus festivis et in Dominicis,2. Cantus pro officio Divino, Liturgia Horarum,3. Carmina Eucharistica,4. Carmina in diebus Natalitiis,5. Cantus tempore Quadragesimae,6. Cantus Dominicae in Palmis et Hebdomadae Sanctae,

FRA BRUNO PEZO: SUMMARIUM


7. Solemnitates et festa Sanctorum,8. Carmina funebraria,9. Cantica in fine Missae.

Omnia documenta ex singulis locis in capita impressa sunt (pp. 9 – 274). Prospectus tali modo materiae distributae comprehensus est in parte qui titulus „Contextus formarum in principalibus collectionibus cantuum circa indicem et functionem textuum eorum (pp. 3 – 7). Hic contextus fac-tus est eodem modo ut illud in Missali Romano pro dominicis (ABC) in editione Kršćanska sadašnjost, (Zagreb, MCMLXXVI).

Post integram materiam musicalem Analysis atque adnotationes sequuntur (pp. 275 – 293) ut ac continuatio sonora (pp. 295 – 301). Explicatio singulorum cantuum in Commentariis invenitur (pp. 303 – 340). Comparantes textus singulorum cantuum faciliter speciem eorum diver-sam et archaicam aspectare possumus, quod nova investigatio dabit.

Propterea Textus omnes solemnitatum et festorum cantorum separatim ex-positos esse descrevimus. Specie archaica cantuum separatim data et ad ortographiam linguae Croaticae explicata sunt.

Explicationis causa Indicem cantuum et annotationem totius materiae in singulis partibus Provinciae attribuimus. Quoniam in libro hoc cantus loca originis ac nomen investigatorum afferimus. Cantus omnes, a primo usque ad ultimum numerum, in ordinem adducti sunt (1 - 111):

1. Cantus praescriptio sonorum magnetophonicorum (Ljubo Stipišić) ― (LJS), et transcripti (fra Stipica Grgat) ― (TR), Cantus transcripti archivalis ― (TR),

2. Annotationes ex Collectione cantuum ecclesiasticorum Franjo Ksaver Kuhač – (KU),

3. Annotationes ex Collectione cantilenarum plebis Dalmatiae Vladoje Bersa –(BE),

4. Annotationes Ivan Ocvirk – (OC),

5. Annotationes fra Ivan Glibotić – (GL),

6. Annotationes Mato Lešćan – (LE),

7. Annotationes fra Mile Čirko – (Čl),

8. Annotationes Joško Ćaleta – (ĆA),

9. Annotationes fra Stipica Grgat – (GR),

10. Annotationes don šime Marović – (MA),

11. Annotationes fra Domagoj Volarević – (VO),

12. Annotationes Siniša Vuković – (VU),

13. Annotationes fra Jure Župić – (ŽU).

In fine dati sunt: Index investigatorum, Index hominum scriptorum qui cantum cecinerunt, Index auctorum commentariorum, Index cantorum narratorum et abbreviationum, Fontes et litteratura.

479

Summary

Traditional Vernacular Church Singing in the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer

Due to its complexity and specificity traditional vernacular church singing has ever been the focus of interest, study, research and noting down of the record-ing amateurs and experts. They both make efforts not only to collect but also to highlight the dimensions and the importance of this sort of singing. Four years ago, within the celebration of eight hundred anniversary of the foundation of the Franciscan Order, the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer initiated, among other projects, the procedure of collecting a complete music material of the Province, stressing the importance of the traditional vernacular church sing-ing ever-present in the liturgical life of the local church through the centuries.

The need and intention to preserve the liturgical heritage of our local church have been imposed by the fact that it has been gradually replaced by the new musical expressions of the Sacred Liturgy after the Liturgical Reform of the Second Vatican Council. Such reflexion and approach to the mentioned en-deavour resulted in the first volume entitled: Traditional vernacular church singing in the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer.

Concerning the music material collection it is worth to point out that simi-lar efforts had already been traced in the Province. However, it was sporadic phenomena including mainly some individuals who used to collect and pub-lish the tunes from particular localities of the Province, but not systematically. Therefore, the ultimate goal of this project is to collect a complete music ma-terial, all liturgical and para-liturgical music records of the tunes with anno-tations and analyses from all localities eventually, parishes and monasteries, entrusted to the Province’s Franciscans and to publish them.

Taking into consideration the importance and complexity of this project, the Provincial Headquarter appointed an expert committee four years ago. After the first working meeting and all the facts established, the work of motivated and committed members followed up and has lasted for several years.

As involved in this project, the researchers and collectors started to explore the already mentioned cultural heritage of the Provincial, Monasterial and other ar-chives and libraries but they also performed a field work i.e. researching par-ticular localities, from Metković on the South of the Province to Karin on its West. The most of music material was transcribed out of the existing archival manuscripts whereas the other material was recorded in the field and transcribed in sheet music. The result of such effort is this first volume as well as the related compact discs (CDs) including the latest recordings of the great part of tunes.

ANGELINA GAšPAR: SUMMARY


History of the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer is short-ly presented in the first chapter of this volume followed upon Preface and Introduction. Two expert studies, one relating to the tunes’ structure and other to their texts and language are shown as well.

A complete music material is presented and twenty four tunes from dif-ferent localities of the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer are primarily singled out. On the basis of their structure, all the tunes have been noted down and presented the way they were originally used lacking any intervention or correction. Upon its collection the complete music material was put together and succeeded by its classification and systematization. The presentations’ order was also given taking into con-sideration two already published volumes relating to the same mate-rial: Monuments of Glagolitic Singing 1&2, published by the Croatian Academy of Sciences and Arts, Zagreb, in 1983 and 1998. In order to be easily browsed or searched through, the presentations of particular tunes originated from different places have been ordered according to the Liturgical Church Year. Therefore, the complete material is divided into nine groups:

1. Sung Masses on Sundays and Holy Days,

2. Tunes for Liturgy of the Word,

3. Eucharist Chants,

4. Christmas Songs,

5. Lent Songs,

6. Holy Week Zongs,

7. Feast Days,

8. Hymns for Funeral Mass,

9. Closing Songs of Praise.

Each group consists of the music material collected from particular lo-calities (pp. 9 – 274). Such classification of the material is present-ed in chapter entitled: The material classified into the basic groups of tunes according to their text content and function (pp. 3 – 7). The classification is given according to Sunday and Feast Missal for the People (A, B, C), published by Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1976.

The whole music material is followed up by Analyses and notes (pp. 275 – 293) as well as the Tone rows (pp. 295 – 301). Additional information concerning the origin of tunes, their way of noting down and a complete structure of tone is given in Annotations (pp. 303 – 340) and presented the same way as the tunes.

Comparison of texts of particular tunes highlights their diversity and ar-chaic features which indicate a valuable material for further research. Therefore, we decided to single out all Texts of the tunes as well. They are ordered as the tunes. Archaisms appeared in some texts are extracted and explained using contemporary Croatian orthography.

481ANGELINA GAšPAR: SUMMARY

In order to search through the material easily Appendix of the tunes classified according to the forms of texts and their representation is add-ed as well as the Material arranged according the particular locality, presented in alphabetical order. The forms of tunes in Croatian language are put together with their Latin equivalents.

As this collection consists of the tunes originated from different localities and provided by many collectors and researches, each tune is marked by its locality and the name of collector. All tunes are arranged according to their ordinal number, from the first to the last one (1 – 111) and supplemented by capital letters indicating their origin. Pairs of bolded capital letters designating the group and the collector are also added to each tune title. The tunes are arranged and marked in the following way (see exact quotations in appendix Sources and Literature):

1. tape recordings (Ljubo Stipišić Delmata) ― (LJS), and transcribed tunes (Fr. Stipica Grgat) ― (TR), transcribed archival tunes ― (TR),

2. music records of the Collection of Church tunes by Franjo Ksaver Kuhač ― (KU),

3. music records of the Collection of folk songs (from Dalmatia) by Vladoje Bersa ― (BE),

4. music records of Ivan Ocvirk ― (OC),

5. music records of Fr. Ivan Glibotić ― (GL),

6. music records of Mate Lešćan ― (LE),

7. music records of Fr. Mile Čirko ― (ČI),

8. music records of Joško Ćaleta ― (ĆA),

9. music records of Fr. Stipica Grgat ― (GR),

10. music records of Fr. šime Marović ― (MA),

11. music records of Fr. Domagoj Volarević ― (VO),

12. music records of Siniša Vuković ― (VU),

13. music records of Fr. Jure Župić ― (ŽU).

The list of collectors and researchers is arranged the same way and enclosed with the List of experts for sound recordings, the List of the writers of Annotations, List of the singers and the narrating singers and finally Abbreviations, Sources and Literature.

483FRA JOšKO KODŽOMAN: ZUSAMMENFASSUNG

Zusammenfassung

Traditioneller volkstümlicher Kirchengesang in der Franziskanerprovinz des Allerheiligsten Erlösers

Wegen seiner ungewöhnlichen Ausdrucksformen und besonderen Eigenschaften war der traditionelle volkstümliche Kirchengesang schon immer für Amateure sowie für Musikfachleute Gegenstand wissenschaftlicher Untersuchungen, Erforschungen und Notierungen. Sie alle bemühten sich ständig darum, die-sen Reichtum nicht nur zu sammeln, sondern auch zu erforschen und auf sei-ne Wichtigkeit aufmerksam zu machen. Vor genau vier Jahren hat man, im Rahmen der Vorbereitungen zum 800-jährigen Jubiläum der Gründung des Franziskanerordens, mit dem Zusammentragen des gesamten Musikmaterials in der Provinz des Allerheiligsten Erlösers begonnen. Von Anfang an legte man die Betonung auf den traditionellen volkstümlichen Kirchengesang, welcher über Jahrhunderte im gesamten liturgischen Leben der Ortskirche stark verankert war.

Im Grunde genommen geht es in diesem Buch um die Bemühung und den Versuch, den liturgischen Musikschatz unserer Ortskirche vor dem Vergessen zu bewahren. Nach der liturgischen Reform durch das Zweite Vatikanische Konzil geriet er langsam in Vergessenheit und seine Stelle in der Liturgie nah-men mit der Zeit andere musikalische Ausdrucksformen ein. Wegen der be-obachteten Traditionsvergessenheit und dem besonderen Zugang zum Thema, trägt dieser erste Band den Titel: Traditioneller volkstümlicher Kirchengesang in der Franziskanerprovinz des Allerheiligsten Erlösers.

Hinsichtlich der Sammlung des Notenmaterials muss deutlich hervorgehoben werden, dass es ähnliche Bemühungen auch früher in der Provinz gab. Nur hatten alle diese Versuche einen regionalen Charakter, da sich die Sammeltätigkeiten lediglich auf einen begrenzten geographischen Teil der Provinz bezogen und später in Sammlungen veröffentlicht wurden, ohne dass eine vorherige Systematisierung durchgeführt worden war. Hier handelt es sich vielmehr um ein umfassendes Projekt, das sich zum Ziel gesetzt hat, das gesamte liturgische und paraliturgische Notenmaterial aus allen Franziskanerklöstern und den an-vertrauten Pfarreien innerhalb der Provinz zu sammeln, zu analysieren und zu kommentieren. Dies würde zugleich einen ersten systematischen Zugang zu diesem Material in der Geschichte der Provinz darstellen.

Da diese Arbeit ziemlich anspruchsvoll ist und viel Zeit in Anspruch nimmt, bildete unsere Provinzleitung vor vier Jahren einen aus Fachleuten bestehenden Ausschuss und vertraute ihnen die Durchführung dieser Arbeit an. Nach einem


ersten Zusammentreffen und einer umfangreichen Situationseinschätzung, wurden den Mitgliedern des Ausschusses Aufgaben zugeteilt, die diese sorg-fältig bis heute erledigen.

Damit begannen die mühsame Forschungsarbeit und die Suche nach dem be-nannten Kulturschatz im Provinzarchiv, in Klosterarchiven, in Bibliotheken und in den einzelnen Pfarreien, beginnend in Metković im Süden der Provinz bis Karin, in deren westlichen Teil. Viele Materialien wurden so aus den vorge-gebenen Handschriften transkribiert und in vielen Fällen wurden vor Ort zuerst Tonbandaufnahmen vorgenommen und dann die Notenaufzeichnungen durch-geführt. Das Ergebnis dieser Bemühungen stellen dieser erste Band sowie die beigefügten CD-s, die die neusten Aufnahmen eines Großteils der Gesänge enthalten, dar.

Im ersten Teil dieses Bandes, gleich nach der Einleitung und dem Vorwort, wird ein kurzer Überblick über die Geschichte der Franziskanerprovinz gege-ben, darauf folgen zwei Fachstudien. über die Struktur der Gesänge, über ihre Texte und Sprache.

Im zweiten Teil des Bandes wurde das Notenmaterial, das 24 Gesänge aus den verschiedenen Orten der Franziskanerprovinz enthält, nacheinander an-geordnet. In Bezug auf ihre Struktur werden alle Gesänge so präsentiert und sind so niedergeschrieben, wie sie tatsächlich im Alltag gesungen wurden, d. h. ohne Verschönerungen oder Korrekturen jeglicher Art. Nachdem das ganze Notenmaterial gesammelt wurde, begann man mit der Analyse und Systematisierung des gesammelten Materials, wobei wir uns teilweise an zwei ähnlichen, schon früher veröffentlichen Bänden, orientiert haben: Denkmäler des glagolitischen Gesanges 1 und 2, herausgegeben von HAZ (Kroatische Akademische Gemeinschaft) in Zagreb in den Jahren 1983 und 1998. Um ei-nen leichteren Überblick zu verschaffen und eine leichtere Benutzung zu er-möglichen, haben wir die Reihenfolge der einzelnen Gesänge, die aus verschie-denen Orten stammen, dem liturgischen Kirchenjahr angepasst. Das gesamte Material wurde so in neun Gruppen eingeteilt:

1. gesungene Messen an Sonntage und Feirtage,

2. Gesänge fürs Offizium,

3. Eucharistielieder,

4. Weihnachtslieder,

5. Fastengesänge,

6. Gesänge der Karwoche,

7. Widmungslieder an den Heiligen,

8. Beerdigungsgesänge (Gesänge zur Beerdigung),

9. Lobgesänge nach der Messe.

In jeder einzelnen Gruppe wird das Material aus unterschiedlichen Orten prä-sentiert (S. 9 – 274). Die Übersicht des so verteilten Materials findet man in dem Kapitel Reihenfolge der Melodien nach ihren Textformen und Funktionen (S. 3 – 7). Diese Reihenfolge wurde gemäß der ähnlichen

485FRA JOšKO KODŽOMAN: ZUSAMMENFASSUNG

Anordnung im Messbuch für das Volk an Sonntagen und Feiertagen (A, B, C), das im Verlag Kršćanska sadašnjost in Zagreb im Jahr 1976 erschienen ist, gewählt.

Dem gesamten Notenmaterial sind Analysen und Anmerkungen (S. 275 – 293) sowie die Reihenfolge der verwendeten Töne angeschlossen (S. 295 – 297). Die Hinweise zu jedem einzelnen Gesang in Bezug auf seine Entstehung, die Art seiner Notenaufzeichnung und der gesamten Tonstruktur befinden sich in Kommentaren (S. 303 –340), die in derselben Reihenfolge stehen wie die Reihenfolge der Melodiendarlegung.

Vergleicht man Texte einzelner Gesänge, fallen schnell ihre Mannigfaltigkeit und zahlreiche Archaismen auf, welche ein wertvolles Material für weitere Forschungen darstellen. Aus diesem Grund entschieden wir uns dafür, die Texte der Melodien se-parat zu veröffentlichen. Die Reihenfolge entspricht der Reihenfolge der Melodien. Die vorkommenden Archaismen in einzelnen Texten wurden ausgesondert und entsprechend der heutigen kroatischen Rechtschreibung erklärt.

Einer schnelleren Orientierung im Material trägt auch das Register der Melodienformen (nach den Textformen) und ihres Vertretens sowie das Verzeichnis des Materials nach den einzelnen Lokalitäten, die alphabetisch angeordnet sind, bei. Den Formen der Melodien, die in kroatischer Sprache verfasst sind, wurden auch die entsprechenden lateinischen Bezeichnungen zugefügt.

Da sich in dieser Sammlung Gesänge aus verschiedenen Orten befinden, die von verschiedenen Sammlern und Forschern zusammengetragen sind, war es notwendig, den Gesängen auch eine Ortsbezeichnung und den Namen des je-weiligen Sammlers beizufügen. Jeder Gesang trägt eine Nummer (1 – 111) und eine Buchstabenbezeichnung, die auf die dazugehörige Quelle hindeu-ten. Neben jedem Gesang steht ein aus zwei Buchstaben bestendendes fett-gedrucktes Symbol, das auf eine Gruppenbezeichnung bzw. einen Sammler hinweist. Sie sind folgendermaßen angeführt und gekennzeichnet (Sieh genaue Anmerkungen im Anhang Quellen und Literaturverzeichnis):

1. aufgenommen auf Magnetophonband (Ljubo Stipišić Delmata) – (LJS), die Transkription der Gesänge durch (fra Stipica Grgat) – (TR), Transkribiertes Archivmaterial – (TR),

2. Notenaufzeichnungen aus der Sammlung der Kirchengesänge Franjo Ksaver Kuhač – (KU),

3. Notenaufzeichnungen aus der Sammlung der Volksgesänge (aus Dalmatien) durch Vladoja Bersa – (BE),

4. Notenaufzeichnungen durch Ivan Ocvirk – (OC),

5. Notenaufzeichnungen durch fra Ivan Glibotić – (GL),

6. Notenaufzeichnungen durch Mate Lešćan – (LE),

7. Notenaufzeichnungen durch fra Mile Čirko – (ČI),

8. Notenaufzeichnungen durch Joško Ćaleta – (ĆA),

9. Notenaufzeichnungen durch fra Stipica Grgat – (GR),

10. Notenaufzeichnungen durch don šime Marović – (MA),

11. Notenaufzeichnungen durch fra Domagoj Volarević – (VO),


12. Notenaufzeichnungen durch Siniša Vuković – (VU),

13. Notenaufzeichnungen durch fra Jure Župić – (ŽU).

Anschließend wurden noch die Verzeichnisse der Sammler und Forscher, der Tonaufzeichner, der Autoren von Kommentaren, der Profi – Sänger und der Amateure sowie ein Verzeichnis der Abkürzungen, Quellen und Literaturverzeichnis angehängt.

487DANIJEL TONKIĆ: RIASSUNTO

Riassunto

I canti della tradizione liturgica popolare nella Provincia francescana del Santissimo Redentore

I canti della tradizione liturgica popolare, particolari ed unici nella loro espressione, costituivano da sempre l’oggetto d’indagini da parte di stu-diosi professionisti e dei dilettanti trascrittori. L’intento degli studiosi ol-tre a raccogliere il fondo musicale, era quello di mettere in luce tutta la ricchezza e l’importanza di codesti canti. Nella Provincia francescana del Santissimo Redentore, in occasione dell’ottavo centenario dell’Ordine francescano avvenuto quattro anni fa, fu mossa un’iniziativa che si pre-figgeva di raccogliere l’intero patrimonio musicale della stessa Provincia, l’iniziativa che voleva porre l’accento proprio sui canti della tradizione liturgica popolare così vitali e presenti nel corso dei secoli nella vita liturgica della chiesa nostrana.

Il motivo era quello di sottrarre all’oblio della dimenticanza il patrimo-nio liturgico della chiesa locale, che in seguito alla riforma liturgica del Concilio Vaticano II cominciava a cadere in disuso cedendo il posto alle nuove forme d’espressione musicale nella santa liturgia. All’interno di quest’approccio nasceva il titolo del primo volume: I canti della tra-dizione liturgica popolare nella Provincia francescana del Santissimo Redentore.

Va ricordato che anche in passato nella Provincia ci sono stati tentativi di raccogliere il materiale musicale. Ma codesti tentativi erano di caratte-re particolare, senza criteri precisi, isolati ed individuali, si raccoglievano „qua e la“ dei canti in alcune località della Provincia del Santissimo Redentore che poi venivano pubblicati. Ora ci troviamo di fronte ad un progetto nato con lo scopo di raccogliere tutto il materiale, notazioni musicali dei canti, liturgici e paraliturgici, con commenti ed analisi, pos-sibilmente da tutte le località presenti (parrocchie e conventi) affidate ai frati francescani della Provincia. Di conseguenza questo è il primo ap-proccio sistemico per quanto concerne codesto materiale nella Provincia Francescana del Santissimo Redentore.

Visto che si trattava di un lavoro molto impegnativo e serio, l’ammini-strazione provinciale nominava quattro anni fa una commissione specia-listica. Alla prima riunione, fu esaminata la situazione nel suo insieme, poi seguirono gli anni d’arduo lavoro.


Gli studiosi e i raccoglitori dei canti popolari, facenti parte del progetto, si diedero alla ricerca del patrimonio culturale, dagli archivi conventuali e biblioteche varie fino alle ricerche sul campo, da Metković nell’area sud, fino a Karin nell’area ovest della sopraccitata Provincia. Molti ma-teriali vennero trascritti dai manoscritti d’archivio, gli altri furono regi-strati sul campo e poi trascritti in note. Il risultato di questo lavoro è il presente volume corredato da un CD, contenente le più recenti registra-zioni di molti canti.

Nella prima parte del presente volume, dopo l’introduzione e la pre-fazione, segue una sintesi della storia della Provincia francescana del Santissimo Redentore e poi seguono due saggi: uno si riferisce alla struttura dei canti, l’altro ai testi e alla lingua degli stessi canti.

Segue il Materiale raccolto, cioè; i canti provenienti da 24 località; diverse della Provincia francescana del Santissimo Redentore. Per quanto riguarda la struttura, tutti i canti sono stati trascritti e riportati in modo in cui si usava-no, senza correzioni o miglioramenti. Una volta raccolte le fonti, seguiva la composizione e la diversifica delle stesse e l’ordine d’esposizione, in cui ci siamo attenuti in parte ai due simili volumi già pubblicati: Monumenti di canto glagolitico 1 e 2 editore HAZU, Zagabria 1983 e 1998. Per rendere più facile l’esposizione e l’ordine dei singoli canti provenienti dalle diverse località ab-biamo seguito l’anno liturgico. In questo modo l’intero materiale è suddiviso in 9 sezioni:

1. S. messa cantata domenica e festivi,

2. Canti della Liturgia della Parola,

3. Canti eucaristici,

4. Canti natalizi,

5. Canti quaresimali,

6. Canti della Settimana Santa,

7. La gloria dei Santi,

8. Canti funebri,

9. Inni alla fine della Messa.

In ogni sezione è riportato il materiale ripreso dalle singole località (pp. 9 – 274). Il sommario è contenuto nella sezione L’ordine delle forme fonda-mentali dei canti secondo il contenuto e la funzione dei testi (pp. 3 – 7). L’ordine è stato fissato in base al Messale domenicale e festivo per il popolo (A, B, C) editore Kršćanska sadašnjost, Zagabria, 1976.

Seguono Analisi e annotazioni (pp. 275 – 293) e Scale musicali (pp. 295 – 301). Delucidazioni dei canti: origine, modo di notazione, sistema melodico sono riporti nei Commenti (pp. 303 – 340) nello stesso ordine in cui sono stati riportati i canti.

Confrontando i testi delle melodie spicca subito la loro arcaicità e la diversità il che potrebbe rappresentare la fonte delle nuove ricerche. Per questo motivo abbiamo deciso di riportare in sede separata tutti i Testi dei canti. Essi seguono l’ordine dei canti. Gli arcaismi sono stati tradotti e spiegati in base all’odierna Ortografia croata.

489DANIJEL TONKIĆ: RIASSUNTO

Per una più facile visione del materiale abbiamo riportato l’Indice dei canti (secondo le forme del testo) e il loro numero e elenco del materiale secondo le località elencate in ordine alfabetico. I canti, oltre ad essere riportati in lingua croata, portano anche il nome in latino.

Dato che in questo volume sono riportati canti dalle varie località, raccolti da diversi ricercatori, era necessario accanto al canto indicare la sua località di provenienza e il nome del raccoglitore. Tutti i canti sono riportati ed elencati con numero ordinale (1 – 111) e con la lettera maiuscola indicante l’origine. Accanto ad ogni titolo del canto si trova un simbolo con due lettere maiu-scole iniziali stampate in grassetto indicante il gruppo e il raccoglitore. Essi sono elencati e indicati nel modo seguente (vedere le citazioni esatte in Fonti e bibliografia):

1. registrati con il nastro (Ljubo Stipišić Delmata) ― (LJS), e trascritti (fra Stipica Grgat) canti ― (TR), canti d’archivio trascritti ― (TR),

2. notazione musicale dalla Raccolta dei canti ecclesiastici di Franjo Ksaver Kuhač ― (KU),

3. notazione musicale dalla Raccolta di canti popolari (dalla Dalmazia) di Vladoje Bersa ― (BE),

4. notazione musicale di Ivan Ocvirk ― (OC),

5. notazione musicale di fra Ivan Glibotić ― (GL),

6. notazione musicale di Mate Lešćan ― (LE),

7. notazione musicale di fra Mile Čirko ― (ČI),

8. notazione musicale di Joško Ćaleta ― (ĆA),

9. notazione musicale di fra Stipica Grgat ― (GR),

10. notazione musicale di don šime Marović – (MA),

11. notazione musicale di fra Domagoj Volarević ― (VO),

12. notazione musicale di Siniša Vuković ― (VU),

13. notazione musicale di fra Jure Župić ― (ŽU).

Sono riportati ancora Elenco dei raccoglitori con lo stesso ordine, poi Elenco dei notatori tonici, Elenco degli autori dei Commenti, Elenco dei cantanti e cantanti informatori e infine Abbreviazioni e Fonti e bibliografia.

491KAZALO OSOBNIH IMENA

Kazalo osobnih imena

ADAMIĆ, Karlo XXIXAKRAP, fra Ante IV, XIAKVINSKI, Toma 333ANČIĆ, fra Ivan XXXIIIARNOLD, Đuro XXIXASIšKI, Franjo, sv. IX

BABIĆ, fra Toma XXXIII, XXXVII, 128, 132, 313, 323, 324, 325, 326, 332, 380, 381, 422, 432, 433, 471

BABIĆ, Marijan (Pekić) 444BAČIĆ, Dragica 443BAČIĆ, Viktorija 443BALBULUS, Notker 333BANDULAVIĆ, fra Ivan XXXIIIBARIĆ, Frano (fra Paško) 331, 471BARIšIĆ, Barbara 444BAšIĆ, fra Karlo 445BAšKOVIĆ, Mirko (Mile) 445BATINOVIĆ, Maja 443BEBIĆ, Nada 443BEBIĆ, šime 443BEKAVAC, fra Kruno 444, 458, 459BENEDIKT XIII. 318, 333BENEDIKT XIV. 318BERSA, Vladimir (Vladoje) XI, XII, XXXII, 87, 314, 437, 451, 468, 471,

478, 481, 485, 489BEš, Pavica 443BEZIĆ, Jerko XIII, XXIII, XXVIII, 471, 472, 474BIJANKOVIĆ, don Nikola 326BILIĆ, špiro 444, 460BILOKAPIĆ, fra Frano 444BIOČIĆ, Vlade (Džodžić) 444BONAVENTURA, sv. 317, 333BOROJEVIĆ, Ivo 444, 459


BOROJEVIĆ, Sofija 444, 459BOROJEVIĆ, Vjekoslav 444, 459BOSILJEVAC, šandor XXIXBOšKOVIĆ, Ivan IVBOšNJAK, Anđela 444BOšNJAK, Jelena 444BOŽIĆ, Mario IVBOŽIĆ STANIĆ, Mijo 445BOŽINOVIĆ, Marinko 444BRČIĆ, Marko 443BREKO KUSTURA, hana IV, XV, 471BUBLE, Nikola 471BUKVIĆ, Dragica 443

CANJUGA, fra Anselmo XXIXCIGAL, F. XXIXCIPRA, Milo XXIXCRNJAC, Gabrijela 444CRNJAC, Sanja 444CVITANOVIĆ, Ante (Mika) 320, 444, 445, 459, 460, 461CVITANUšIĆ, Josip 444CVITKOVIĆ, Anđelko 444CVITKOVIĆ, Darja 444CVITKOVIĆ, Marija 444

ČAČIĆ, Ana 443ČAČIĆ, Stanko 308, 443, 457ČIRKO, fra Mile IV, XI, XXV, XXVI, XXVII, 56, 312, 317, 437, 441, 451,

471, 472, 478, 481, 485, 489ČOVO, fra Stjepan IVČUGURA, fra šimun 312, 445

ĆALETA, Joško IV, XI, 11, 306, 307, 308, 315, 325, 331, 437, 441, 451, 472, 478, 481, 485, 489

ĆELANSKI, Toma 333

DA PORTO MAURIZIO, Leonardo, sv. 318, 319DE MICHELI VITTURI, Danijela 445DE MICHELI VITTURI, Ivan 445DE MICHELI VITTURI, Nikolina 445DEVETAK, Vojko 472DEVIĆ, Ivana 443DEVIĆ, Marica 443DEVIĆ, Milka 443


DIMITROVIĆ, Nikola XXXIVDIVIĆ, Aneta 445DIVIĆ, Eduard 445DIVIĆ, Frane 445DIVKOVIĆ, fra Matija XXXIII, XXXVII, 323, 376, 422, 427, 434, 435, 472DOLINER, Gorana IV, XI, XII, XIII, XXIV, XXXII, 472DOLJANIN, Neven 444DOROTIĆ, fra Andrija XIXDREŽANČIĆ, Martina 444DRNASIN, Damira 444DROPULJIĆ, Mara 443DRUŽEIĆ, Silvio IVDUBRAVICA, Stanka 443DUDA, fra Bonaventura 471DUGAN, Franjo XXIXDUKAT, Vladoje 471DUKIĆ, fra Bernard 474DUNATOV, Ana 444

DŽIMBEG, fra Dušan 443DŽOLIĆ, Mario 444

EBORE, fra Josip Marija XIXERCEG, Nediljko 445

FERJANČIĆ, Fran XXIXFESTA, Constanzo 334FILIPOVIĆ, fra Jeronim 319FILIPUšIĆ, fra Jerolim 327FOERSTER, Anton XXIXFOSIĆ, s. Tarzicija XXIXFRANCEV, Franjo 325

GABRILO, Ivan 444, 459GABRILO, Karmela 444, 459GABRILO, Krešimir 444GAJ, Ljudevit XXXIVGALIĆ, Anka 444GALIĆ, Dujo 444GALIĆ, Ivana 444GALIĆ, Joško 444GAšPAR, Angelina IVGAšPIĆ, Hajdi 444


GAVAZZI, Milovan XXIVGLIBOTIĆ, fra Ivan XII, XXVII, 41, 204, 206, 312, 314, 317, 325, 329,

332, 437, 451, 478, 481, 485, 489GRABOVAC, fra Filip XXXIVGRGAT, fra Stipica IV, XI, XII, XXVII, 11, 73, 100, 312, 437, 439, 441,

444, 445, 451, 460, 478, 481, 485, 489GRGIĆ, Miljenko IV, XI, XXIIIGRUBER, Josef XXIXGUBERAC, Dragana 444GUTIĆ, Dragan 443

HALLER, Michael XXIXHEKTOROVIĆ, Petar XXIVHERCIGONJA, Eduard XXXII

INOCENT VI. XVIIINOCENT XI. 318IVANČIĆ, o. Stjepan 305IVAN XII. 338

JADREšKO, Tereza 443JANAČEK, Leoš XXXIJANKOVIĆ, Mira 444JERKAN, Ante 444JERKAN, Dragica 444JERKAN, Mira 444JERKAN, Mladen 444JERKOVIĆ, Mandalena 445JOSIP II. XXVJUKIĆ, fra Paškal XI, 316, 317JUKIĆ, Ivan (Bibe) 444JUKIĆ, Ivo (Banov) 444JURIšIĆ, fra Hrvatin Gabrijel II, IVJURIšIĆ, fra Karlo 445

KAČIĆ MIOšIĆ, fra Andrija XXXIIIKALCINA, Ante 443KALCINA, Gordana 443KALCINA, Mirko 443KALCINA, Nikolina 443KAPITANOVIĆ, fra Vicko XII, XXI, 317KAšIĆ, Bartul XXXII, XXXIIIKAšTELAN, Jure 471KATALINIĆ, Vjera 472


KATAVIĆ, Ladislav 445KEKEZ, Luca 444KEKEZ, Marija 444KIRIGIN, Branko 444, 459KNEŽEVIĆ, fra Petar XI, XXVII, XXXII, XXXVII, 122, 123, 124, 126,

314, 316, 317, 323, 324, 326, 330, 331, 376, 377, 378, 379, 387, 388, 422, 427, 430, 432, 434, 471, 472

KODŽOMAN, fra Joško IVKOLB, fra Kamilo XXIXKORVIN, Matijaš XVIIIKOS, Koraljka 313KOSOR, Karlo 324KOSTIĆ, Dijana 444KOZINOVIĆ, s. Lujza XXIXKRALJEVIĆ, Zdravko 444, 445, 457, 459, 460, 461KRIŽAN, s. Vitalija 444KRMPOTIĆ, I. XXIXKRSTIČEVIĆ, s. Vedrana 443KUČAN, Lj. XXIXKUHAČ, Franjo Ksaver XII, XXXII, 86, 314, 437, 451, 473, 478, 481, 485, 489KÜHN, Clemens 473KULJERIĆ, Igor XXXI

LEOPOLD, Silke 473LESAGE, Robert 318, 333, 335LEšĆAN, Mato 88, 315, 437, 451, 474, 478, 481, 485, 489LEšINA, Zvonimir (Taslaković) 444LEVAKOVIĆ, Rafael XXXIILOVRIĆ, fra Božo 443, 461LUBINA, fra Petar 331, 473LUČIĆ, Franjo XXIX

MAĐOR, Marija 444MALOVAN, Anamarija 444MALOVAN, Milena 444MAMIĆ, Boja 443MAMIĆ, Mile XII, XXXVIIIMAMIĆ, šime 443MAMIĆ, Toma 443MARGITIĆ, fra Stjepan 313mARIJA TEREzIJA XXVMARKIĆ MILETIĆ, Mile 308


MARKOTIĆ, Ante Ljubo 445MARKOTIĆ, Đulio 445MARKOTIĆ, Ivica 445MARKULIN, Hrvoje IVMAROšEVIĆ, Grozdana XXXMAROVIĆ, don šime XI, 75, 312, 437, 451, 473, 478, 481, 485, 489MARTINIĆ, Jerko XXIIIMARTINJAK, don Miroslav 473MARULIĆ, Marko XXXIVMARUšIĆ, Nada 443, 459, 460MATAS, Mirjana 444MATKOVIĆ, Milica 445MEDAK, Ančica 443MEDVED, V. XXIXMEHMED II., el Fatih XVIIIMENALO, Ivan 443, 460MIHALJEVIĆ, Suzana 445MIJIĆ, Dujo 443, 457, 459, 460, 461MIJIĆ, Iva (Seka) 443MIJIĆ, Mario 443, 445, 460MIJIĆ, Mile 443MIJIĆ, Željko 443MILANOVIĆ LITRE, fra Anđelko 332MILANOVIĆ LITRE, fra Stanko 445MILETIĆ, Boris 443MILIĆ, Anka Đuka 331MILIĆ, Nada 445MLIKOTA, Bosiljka 443MOGIĆ, Ivana 445, 460MORBACH, Bernhard 473MORIĆ, fra Boro 443, 457MORIĆ, Mile 443MORIĆ, Mladen 443MORIĆ šPALJIĆ, Jakov 308MORIĆ šPRNIĆ, Jakov 308MUNITIĆ, Marijana 445MUšTERIĆ, Ana 444MUšTERIĆ, Jelena 444MUŽIĆ, Duško 444

NELIPČIĆ, Ivan XVIINIKOLA IV. XVII


NIKOLETIĆ, Julija 443NIMAC, Dragan 473NIMAC, fra Franjo 305, 473NIMAC, fra Marko 443, 457NIMAC, fra Stipe 472NIMAC, Joso 443NIMAC, Nada 443NIMAC, Nena 443NOVAČIĆ, Željko 445NOVAKOVIĆ, Ankica 443NOŽINA, Ana 444NOŽINA, Marija 444NUIĆ, fra Anđel 323

OCVIRK, Ivan XXVIII, 111, 322, 327, 437, 451, 478, 481, 485, 489ODAK, Krsto XXIXORLOVIĆ, Ana 443, 461ORLOVIĆ, Ivan 308ORLOVIĆ, Janko 443ORLOVIĆ, Milan 443ORLOVIĆ, Mile 308, 457, 458, 459, 461, 462ORLOVIĆ, Miljenko 443ORLOVIĆ, Natalija 443

PALESTRINA, Pierluigi IXPAPAK, Branka 445PAPIĆ, Josipa 444PARČINA, Anita 445PAVAO VI. 337PAVELIĆ, Milan XXXVII, 318, 332, 474PAVEšIĆ, Slavko 472PAVLOVIĆ, Ivo 443PECOTIĆ, Marija 445PELAIĆ, Ika 443PELAIĆ, Ivana 443PELAIĆ, Ive 443PERICA, Anka 443PERICA, Kata 443PERICA, Miro 308, 443, 445, 457, 458, 460PERIšA, fra Ante Branko IVPERKOVIĆ, Branko 444PERKOVIĆ, Ivana 444


PEšUT, Ive 443PETROV, Božo 321, 334PETROV, fra Stanko 324PETROV, Ivana 443PETROV, Nikolina 443PETROV, Sara 443PEZO, fra Bruno IVPHILIPPEAU, Henri René 336PINTARIĆ, fra Fortunat XXIXPIPINIĆ, Stipe 443, 445, 457, 458, 460, 461PLAZINA, Mile 443PLEIĆ, Mirjana 445PLETIKOSIĆ, Anđa 444PLETIKOSIĆ, Anđelka 444PLETIKOSIĆ, Jakov 444PLETIKOSIĆ, Maša 444PLETIKOSIĆ, Milica 444POKLEPOVIĆ, Gordana 445POPOVIĆ, Blažena (Tira) 443POPOVIĆ, Marica 443PREPREK, Stanislav XXIXPROHASKA, Dragutin 323PROLIĆ, fra Mladen 444PULJIĆ, Milan (Sisa) 444PUTICA, Marija 443

RADANOVIĆ, Marija 443RADANOVIĆ, Mile 443RADAš, Grgo (Grgelja) 305RADAš, s. Ljiljana 443RAĐAš, Žarko 443RADIĆ, s. Zorislava 445RADONIĆ, fra Ivan XI, 332RAOS, Ante 445REUTER, Clemens 474RIGHETTI, Mario 318, 338

SAMAC, fra Jure 307SAMARDŽIJA, fra Ivon 327SARAĐEN, Svetka 443SATTNER, fra Hugolin XXIXSAVIĆ, Bore 308, 443


SMODLAKA, Elfriede 445SOLDO, fra Josip Ante 472SRšEN, Tonći 443STAHULJAK, Milan XXIXSTAHULJAK, Vladimir XXIXSTEPANOV, Stjepan XIII, XXIII, XXIV, 474STIPANOVIĆ, Ante 444STIPANOVIĆ, Vlade 444STIPIĆ, Marijana 443STIPIĆ, Mira 443STIPIĆ, Neda 443STIPIĆ, Seka 443STIPIĆ, Stipe 443STIPIšIĆ, Ljubo Delmata XI, 100, 439, 451, 458, 459, 460, 461, 474, 478,

481, 485, 489STOJKIĆ, Anđelko 445STROHAL, Rudolf XXIX, 325

ŠABAN, Ladislav XXVšARIĆ, Ante 444šARIĆ, Blaženka 443šARIĆ, Marija 443šETKA, Jeronim XXXV, 323, 474šIMUNAC, Ranko 443šIROLA, Božidar XXIX, 471šITOVIĆ, fra Lovro XXXIIIšKELJO, Miro 443šPOLJAR, Zlatko XXIXšPRALJA, fra Izak 474šTAMBUK, Vjekoslav 445šULEK, Bogoslav XXXIVšUšNJARA, s. Regina 443

TOLIĆ, fra Željko II, XTOMAš, Antica 445TONKIĆ, Danijel IVTOPIĆ, fra Slavko 333TOPLAK, Anđelka 443TROILI, P. Giovanni XXVII, 314TUCAK, Ante (Tićić) 444TUCAK, Hrvoje (Birđić) 444TUTA, Ivana 443


TUTA, Marija 443

TUTA, Mile 443

TUTA, Niko 443

UJEVIĆ, fra Ćiril (Ćiro) 327

VEGAR, Vedran 445

VERAJA, Ante 444, 458

VERAJA, Ivica 444, 458

VERAJA, Nikica 316

VERAJA, Sara 444

VETRANOVIĆ, Mavro XXXIV

VIDAKOVIĆ, Albe XXIX

VIDIĆ, Ana 444

VIDOVIĆ, don Mile 326

VILHAR, Franjo Serafin XXIX

VITALJIĆ, Andrija XXXIV

VLAšIĆ, o. Petar 313, 314, 318, 474

VODANOVIĆ, Nediljko (Matišić) 444

VOLAREVIĆ, fra Domagoj IV, XI, XII, XXVIII, 38, 437, 439, 441, 443, 451, 459, 460, 474, 478, 481, 485, 489

VOLAREVIĆ, Mandica 443

VOLTIĆ, Josip XXXIV

VRCAN, Tiha 445

VRLJIČAK, fra Petar 445, 461

VUČIĆ, fra Nikola 319, 475

VUČIĆ, Neno 445

VUČKOVIĆ, fra Pavao 445

VUGDELIJA, fra Ante 444

VUKOVIĆ, Siniša XI, 103, 437, 441, 451, 478, 481, 486, 489

VUNIĆ, Krešo 308

WIPO IZ BURGUNDIJE 333

WOREK, Ante 445

ZLATOVIĆ, fra Stjepan 317

ZORANIĆ, Petar XXXIV

ZORICA, Dijana 444

ŽILIĆ, Marko 443

ŽUPIĆ, fra Jure IV, XI, 102, 437, 451, 478, 481, 486, 489

501KAzALO

Kazalo

I. UVODNIKFranjevci ― čuvari baštine ................................................................ IXMuzikološki prikaz edicije ................................................................. XIPovijest Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja ................. XVIINapjevi u povijesno-analitičkom kontekstu ..................................XXIIIJezik crkvenih pučkih napjeva

u Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja ....................XXXIII

II. REDOSLIJED NAPJEVARedoslijed napjeva u osnovnim skupinama prema sadržaju i funkciji

njihovih tekstova ................................................................................3

III. NAPJEVINapjevi ...............................................................................................11

IV. ANALIZE I NAPOMENEAnalize i napomene ......................................................................... 277

V. TONSKI NIZOVITonski nizovi ................................................................................... 297

VI. KOMENTARIKomentari ........................................................................................ 305

VII. TEKSTOVI NAPJEVATekstovi napjeva .............................................................................. 343

VIII. REDOSLIJED OBLIKAOblici napjeva (prema vrstama teksta) i njihova zastupljenost ......... 419

IX. POPISIPopis građe prema pojedinim lokalitetima

(abecednim redoslijedom) ........................................................... 427Popis zapisivača i istraživača ........................................................... 437Popis tonskih zapisivača .................................................................. 439Popis autora komentara .................................................................... 441Popis pjevača ................................................................................... 443


X. OZNAKE I KRATICEOznake osnovnih skupina napjeva prema mjestima njihove upotrebe

(abecednim redoslijedom) ........................................................... 449Objašnjenje posebnih znakova i kratica ........................................... 451Kratice ............................................................................................. 453

XI. TONSKI ZAPISITonski zapisi .................................................................................... 457

XII. PRILOZI I DODATCISlikovni prilozi ................................................................................ 465Izvori i literatura .............................................................................. 471Summarium ..................................................................................... 477Summary ......................................................................................... 479Zusammenfassung ........................................................................... 483Riassunto ......................................................................................... 487Kazalo osobnih imena...................................................................... 491

TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ ... · tradicijsko crkveno puČko pjevanje u...

Documents

Transcript of TRADICIJSKO CRKVENO PUČKO PJEVANJE U FRANJEVAČKOJ ... · tradicijsko crkveno puČko pjevanje u...