Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt...

Brod-plin d.o.o

Tome Skalice 4 35 000 Slavonski Brod

Studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi

Ulaganje

„Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt zamjene dotrajalih toplovoda”

FINALNA VERZIJA

Veljača, 2018

Finalna Verzija Vol.2 14/02/2018 2

Informacije o dokumentu i metodologija

Konzultantski tim:

Ana Klarić, mr.sc. - voditeljica izrade studije i senior konzultant

Edin Hadžiavdagić, dipl. ing, MBA, CFA – senior financijski konzultant

Bojan Bajić, mr.sc. – senior konzultant

Luka Vukoja, univ. bacc. oec. – mlađi analitičar

Uz konzultantski tim, u izradi ove studije aktivno su sudjelovali rukovoditelji društva Brod-plin

d.o.o.

Damir Bukvić, dipl.ing.strojarstva – direktor

Pero Vidaković, dip.oec – voditelj ekonomsko pravnog sektora

Franjo Mrva, dipl.iur – voditelj sektora toplinarstva

Predstavnici Grada Slavonski Brod te predstavnici Razvojne agencije Grada Slavonskog Broda

konzultirani su tijekom izrade studije te su konzultantskom timu dostavili potrebne strateške

dokumente kao i komentare tijekom radnih sastanaka:

Grad Slavonski Brod, Upravni odjel za integrirana teritorijalna ulaganja

Danijela Blekić - pročelnica

Krunoslav Đurković – viši stručni suradnik

Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda d.o.o

Dejan Vuksanović – direktor

Tijekom izrade ove studije, konzultantski tim proveo je sve radnje u skladu s planom konzalting

aktivnosti, a koje su definirane prije početka izrade studije, 08.01.2018.

Studija izvodljivosti i troškova i koristi za ulaganje „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II -

projekt zamjene dotrajalih toplovoda” izrađena je prema smjernicama i usklađena sa službenim

dokumentom Europske komisije „ Vodič kroz analize troškova I koristi investicijskih projekata, Alat za

ekonomsku procjenu kohezijske politike 2014-2020.“

Konzultantski tim je u izradi studije sve aktivnosti obavio sukladno pravilima struke, koristeći se

dostupnim sekundarnim podacima, službenim inženjerskim elaboratima i informacijama dobivenim

od naručitelja. Sve analize provedene su prema podacima s kojima je konzultantski tim raspolagao u

trenutku izrade studije, a u skladu sa smjernicama Vodiča, međunarodnim računovodstvenim

standardima i važećim regulatornim propisima u lokalnom okruženju.


Sadržaj: 1 Sažetak ............................................................................................................................................. 5

1.1 Trenutno stanje ....................................................................................................................... 5 1.2 Planirani ciljevi ......................................................................................................................... 6 1.3 Opis projekta ........................................................................................................................... 7 1.4 Glavni rezultati analize studije izvodljivosti (financijski, ekonomski, okolišni) ....................... 8 1.5 Plan i izvori financiranja......................................................................................................... 10 1.6 Vremenski plan provedbe ..................................................................................................... 10

2 Socio-ekonomski okvir ................................................................................................................... 11 2.1 Osnovne karakteristike društveno-gospodarskog okruženja ............................................... 11

2.1.1 Brodsko-posavska županija i grad Slavonski Brod ............................................................. 13 2.1.2 Grad Slavonski Brod ........................................................................................................... 14 2.1.3 Osnovne karakteristike energetskog sektora Republike Hrvatske .................................... 15 2.1.4 Osnovne karakteristike u proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom .......... 17 2.1.5 Sektor toplinarstva u Republici Hrvatskoj ......................................................................... 20 2.1.6 Teritorijalni i demografski aspekt ...................................................................................... 27 2.1.7 Ekonomski aspekt .............................................................................................................. 29 2.1.8 Okolišni aspekt .................................................................................................................. 32

2.2 Definiranje ciljeva .................................................................................................................. 33 2.2.1 Definiranje općeg cilja projekta i njegov utjecaj (doprinos) na društveno-gospodarsko okruženje ........................................................................................................................................ 33 2.2.2 Pozitivan utjecaj projekta na šire društveno-gospodarsko okruženje .............................. 34

2.3 Usuglašenost s EU i nacionalnim okvirima i strateškim dokumentima ................................. 34 2.4 Institucionalni okvir ............................................................................................................... 36

2.4.1 Opis izvora financiranja projekta ....................................................................................... 37 2.4.2 Opis relevantnog pravnog okvira, administrativnih i proceduralnih obveza projekta ...... 37 2.4.3 Očekivano vrijeme za ishodovanje licenci, dozvola, poticaja i sl. ...................................... 38

3 Identifikacija projekta .................................................................................................................... 39 3.1 Opis trenutnog stanja ............................................................................................................ 39 3.2 Opis institucionalnog okruženja ............................................................................................ 43 3.3 Procjena budućih trendova ................................................................................................... 45

3.3.1 Čimbenici koji utječu na potražnju i opskrbu za uslugama ............................................... 45 3.3.2 Inputni podaci za analizu potražnje ................................................................................... 48 3.3.3 Inputni podaci za analizu opskrbe ..................................................................................... 50

4 Analiza izvedivosti i ostale mogućnosti .......................................................................................... 51 4.1 Analiza opcija ......................................................................................................................... 51 4.2 Definiranje i obrazloženje najbolje mogućnosti sukladno 4.1. ............................................. 55

4.2.1 Tehnološki opis projekta ................................................................................................... 56 4.3 Obrazloženje (kvantificirano) ciljeva te doprinosa odgovarajućim strategijama i indikatorima ....................................................................................................................................... 63 4.4 Analiza projektnih aktivnosti sukladno Programu dodjele državnih potpora ....................... 64 4.5 Prijedlog organizacijske strukture ......................................................................................... 64

4.5.1 Definiranje uloga i odnosa Korisnika i partnera ............................................................... 65 4.5.2 Definiranje potrebnih kapaciteta Korisnika i partnera ..................................................... 66 4.5.3 Vremenski plan pripreme i provedbe Projekta ................................................................. 68

5 Utjecaj na okoliš ............................................................................................................................. 69 5.1 Kratki opis proceduralnih koraka vezanih uz procjenu učinaka utjecaja na okoliš odnosno na zaštićena područja ............................................................................................................................. 69 5.2 Opis načina na koji su elementi procjene utjecaja na okoliš odnosno nezaštićena područja uključeni u projekt ............................................................................................................................. 69

6 Financijska analiza .......................................................................................................................... 71


6.1 Financijska analiza Projekta ................................................................................................... 72 6.2 Pretpostavke financijske analize ........................................................................................... 72

6.2.1 Valuta – cijene koje su korištene u analizi ......................................................................... 72 6.2.2 Razdoblje financijske analize ............................................................................................. 73 6.2.3 Procjena prihoda i rashoda................................................................................................ 73 6.2.4 Diskontna stopa ................................................................................................................. 73

6.3 Investicijski troškovi .............................................................................................................. 73 6.3.1 Materijalni troškovi ........................................................................................................... 74 6.3.2 Nematerijalni troškovi ....................................................................................................... 74 6.3.3 Promjene u obrtnom kapitalu u promatranom vremenskom razdoblju........................... 74

6.4 Operativni prihodi i rashodi ................................................................................................... 74 6.4.1 Volumen poslovanja .......................................................................................................... 75 6.4.2 Operativni rashodi Trošak energije (plin) zbog gubitka topline u toplovodu ................... 75 6.4.3 Trošak vode zbog nadopune ............................................................................................. 75 6.4.4 Trošak vode zbog pripreme vode za sustav daljinskog centralnog grijanja ...................... 76 6.4.5 Troškovi održavanja toplovoda ......................................................................................... 76 6.4.6 Projekcije operativnih troškova ......................................................................................... 76 6.4.7 Prodajne cijene .................................................................................................................. 77 6.4.8 Projekcije prihoda .............................................................................................................. 78

6.5 Izračun udjela/intenziteta financiranja sukladno Programu dodjele državnih potpora ....... 79 6.6 Financijski povrat investicije (FNPV(C) i FRR(C) ..................................................................... 79 6.7 Izvori financiranja .................................................................................................................. 80 6.8 Financijska održivost ............................................................................................................. 80 6.9 Financijski povrat kapitala (FNPV(K) i FRR(K)) ....................................................................... 82

7 Ekonomska analiza ......................................................................................................................... 83 7.1 Fiskalne korekcije .................................................................................................................. 83 7.2 Konverzija tržišnih u ekonomske cijene ................................................................................ 84 7.3 Procjena ne-tržišnih utjecaja i korekcije za eksternalije ....................................................... 85 7.4 Procjena direktnih koristi ...................................................................................................... 85

7.4.1 Ostali indirektni učinci ....................................................................................................... 87 7.4.2 Diskontiranje procijenjenih troškova i koristi .................................................................... 87 7.4.3 Indikatori ekonomskih učinaka (ekonomska stopa povrata ili neto sadašnja vrijednost projekta u monetarnim uvjetima) .................................................................................................. 87

8 Analiza osjetljivosti i procjena rizika .............................................................................................. 89 8.1 Definiranje kritičnih varijabli primjenom analize osjetljivosti ............................................... 89 8.2 Procjena rizika ....................................................................................................................... 90 8.3 Upravljanje i smanjenje rizika ............................................................................................... 91

9 Monitoring ..................................................................................................................................... 92 10 Popis tablica, grafova i skraćenica ............................................................................................. 93 11 Prilog (Financijska izvješća za Projekt) ...................................................................................... 96


1 Sažetak

1.1 Trenutno stanje

Republika Hrvatska nakon dugogodišnje recesije ponovno pokazuje pozitivne stope rasta bruto

domaćeg proizvoda. Od 2015. godine stope rasta su pozitivne te vrlo visoke što ukazuje na brzi

oporavak ekonomije, a kreću se od 2,3 % do 3,1 %., a tome je pridonijela osobna potrošnja te

investicije u fiksni kapital. Implementacija ovog projekta će podržati daljnji projicirani rast investicija

u fiksni kapital, a projekcije nastavka povećanja stope osobne potrošnje kućanstava idu u prilog

potrebi za ovim projektom.

Kvalitetna opskrba energijom preduvjet je gospodarskog razvoja i standarda stanovništva. Europski i

nacionalni strateški ciljevi kao jednu od najznačajnijih poluga za osiguranje održivog razvoja definiraju

zahtjev za unapređenjem sveukupne energetske učinkovitosti. Mjerama iz tog područja osigurava se

zaštita okoliša, smanjuje ovisnost o uvoznim energetskim sirovinama, ali i daje potpora razvoju

gospodarstva. U energetskom sektoru u Republici Hrvatskoj proizvodnja, distribucija i opskrba

toplinskom energijom definirana je posebnim zakonskim okvirom. Distribucija toplinske energije

obavlja se kao javna usluga.

Grad Slavonski Brod jedan je od 17 gradova u Republici Hrvatskoj u kojima se isporučuje toplinska

energija, prema službenim podacima, sudjeluje s 2,4 % od ukupnog broja kupaca uz 1,7 % udjela

toplinske energije na isti toliki udio površine. Prema zakonu lokalna samouprava obavezna je na svom

području osigurati trajno obavljanje distribucije toplinske energije i kvalitetno obavljanje djelatnosti

isporuke toplinske energije kao i voditi brigu o energetskoj infrastrukturi.

Grad Slavonski Brod je skrb o upravljanu toplinskom mrežom u Slavonskom Brodu dodijelio društvu

Brod-plin d.o.o. Trenutno ne postoje drugi proizvođači ili drugi opskrbljivači na području Slavonskog

Broda. Odvojena knjigovodstva vode se po svim djelatnostima: distribucija plina, opskrba plinom i

toplinarstvo. Unutar djelatnosti toplinarstva vode se odvojeno RDG za proizvodnju, distribuciju i

opskrbu centralnih toplinskih sustava (CTS) kao i RDG za zatvorene i samostalne toplinske sustave

(ZTS, STS). Zabranjeno je iz jedne djelatnosti financirati izgradnju u drugoj (nije dopušteno prelijevati

sredstva iz jedne u drugu). Dana 23.06.2008. godine sklopljen je Ugovor o dodijeli koncesije za

obavljanje energetske djelatnosti distribucije toplinske energije na području grada Slavonskog Broda

s koncesijom u trajanju od 30 godina.

Sustav javnog grijanja u Brodsko-posavskoj županiji razvijeno je samo u Gradu Slavonskom Brodu, s

3.726 kupaca toplinske energije, raspoređenih prema energetskim cjelinama kotlovnicama, ukupno

je bilo 20 kotlovnica u 2017. Sve su kotlovnice locirane isključivo u stambenim naseljima grada, tako

da je javnim sustavom grijanja pokriven samo centar grada. Na svim kotlovnicama kao energent se

koristi prirodni plin. Ukupno isporučena toplinska energija 2017. godine iznosi 33.568.565 kWh, a

okvirno se može računati potrošnja od oko 35.000.000 kWh – 36.000.000 kWh godišnje.


Identificirani razvojni problemi u području energetske infrastrukture, a koje rješava implementacija

ovog projekt odnose se na smanjenje gubitaka toplinske energije u centralnom toplinskom sustavu

kroz energetski učinkoviti sustav te osiguranje opskrbe toplinske energije stanovnicima.

Nositelj projekta je Brod-plin d.o.o. društvo s ograničenom odgovornošću, za izgradnju plinske

mreže, prijenos i distribuciju prirodnog plina i proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom

energijom na bivšoj općini Slavonski Brod. Društvo Brod-plin d.o.o. u 2014. godini je ishodio i dozvolu

za obavljanje djelatnosti kupca toplinskom energijom. Dobavljač primarnog energenta za proizvodnju

toplinske energije je također Brod-plin d.o.o.

Osnivač društva Brod-plin d.o.o. je Grad Slavonski Brod, Vukovarska 1, Slavonski Brod.

Društvo je u 100%-tnom vlasništvu Grada i djeluje kao jedna od 9 gradskih organizacija.

S obzirom na to da je distributer prema zakonskim propisima koji reguliraju obavljanje energetskih

djelatnosti dužan svojim kupcima osigurati sigurnu i pouzdanu isporuku toplinske energije, Brod-plin

d.o.o. planira rekonstrukciju toplovodne mreže u naselju Slavonija.

Sadašnje stanje toplovoda kojim se doprema toplinska energija u dva gradska naselja Slavonija i

Slavonija II iznimno je loša, s cijelim nizom problema, od stalnih puknuća i intervencija te zastoja u

radu, do činjenice da je navedeni toplovod stariji od 35 godina i troškovi održavanja značajno djeluju

na ukupan financijski rezultat poslovanja regulirane djelatnosti distribucije.

Kako bi ispunili zakonsku obavezu kao i strateške razvojne ciljeve grada Slavonski Brod, potakli

energetsku učinkovitost, smanjili emisiju CO2 i osigurali građanima u naseljima u centru grada

opskrbu toplinskom energijom, Brod-plin d.o.o. planira izvršiti modernizaciju toplinarskog sustava.

1.2 Planirani ciljevi

U skladu sa strateškim planovima, Brodsko-posavska županija sudjeluje u raznim nacionalnim

programima poticanja energetske učinkovitosti, iako do sada bilježi ukupno znatno manji broj

sufinanciranih projekta u tom sektoru od većine razvijenijih županija, istovremeno ne odstupa

značajno od ostalih županija Istočne Hrvatske. Stoga se na nivou županije planira se provedba

projekata koji će doprinijeti povećanju energetske učinkovitosti u županiji i u gradu Slavonskom

Brodu.

Planirani ciljevi usklađeni su s ciljem 3. „Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite

upravljačke i infrastrukturne sustave“ te prioritetom „3.3. Povećanje energetske učinkovitosti i

održivog korištenja energije“ i mjerom „3.3.3. Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva“. Također

planirani cilj projekta je u skladu i s OP Konkurentnost i Kohezija 2014. -2020. koji unutar

Investicijskog prioriteta 4c smjera na „Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja

energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi“ te nadalje u specifičnom cilju 4c3 na “Povećanje

učinkovitosti sustava toplinarstva“

U cilju osiguranja isporuke toplinske energije bez prekida, smanjenja transportnih gubitaka čime

se dugoročno osigurava stabilnost cijene i osiguranje opskrbe toplinskom energijom za ukupno


1.095 samostalnih uporabnih cjelina na kotlovnici Slavonija, odnosno cca. 5.000 korisnika koja uz

domaćinstva uključuje zgradu gimnazije i osnovne škole, u dva gradska naselja Slavonija I i

Slavonija II, definiran je opći cilj i specifični cilj projekta.

Opći cilj projekta „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt zamjene dotrajalih

toplovoda” je zaštita okoliša kroz smanjenje emisije CO2 koja se temelji na smanjenju gubitaka u

distribuciji toplinske energije.

Specifični cilj projekta „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt zamjene dotrajalih

toplovoda”

Sigurnost opskrbe

Socijalna osviještenost

Ekonomska isplativost

1.3 Opis projekta

Projekt „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt zamjene dotrajalih toplovoda” sastoji

se od skupine aktivnosti koje zajednički čine cjelinu, a te aktivnosti su:

1. Izrada projektne dokumentacije - u trenutku izrade ove studije raspoloživa je sva potrebna

dokumentacija uključivo: Glavni Projekt, Glavni projekt Toplovodi za naselje Slavonija I i

Slavonija II – projekt zamjene dotrajalih toplovoda, te je ishođena Građevinska dozvola. Da bi

se projekt implementirao potrebno je prema Izvedbenom projektu s troškovnicima provesti

postupak javne nabave.

- Projekt je sa stajališta projekte dokumentacije, dozvola i imovinsko pravnih odnosa

spreman za implementaciju.

2. Rekonstrukcija sustava za distribuciju toplinske energije naselja Slavonija I i Slavonija II

zamjenom postojećeg toplovoda novim predizoliranim twin cijevima - uključuje

građevinske i strojarske radove na postojećem toplovodu Slavonija I i II, postavljanje novog

toplovoda točno po trasi postojećeg starog toplovoda, postavljanje predizoliranih dvostrukih

(twin) cijevi, s difuzijskom barijerom, koje imaju izvrsna izolacijska svojstva. Prema glavnom

strojarskom projektu „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II – projekt zamjene

dotrajalih toplovoda“ izrađenom u prosincu 2012. predviđeno je postavljanje novog

toplovoda točno po trasi postojećeg starog toplovoda.

3. Educiranje korisnika i javnosti - uključuju aktivnosti usmjerene na važnost energetske

učinkovitosti i sustavno gospodarenje energijom. Edukacija korisnika i javnosti u projektu će

se obaviti kroz radionice uz popratni edukacijsko-promotivni materijal, a s ciljem pružanja

primjerenog znanja koje potiče energetski efikasno ponašanja.

4. Promidžba i vidljivost projekta - Promotivne aktivnosti su bitne za postizanje vidljivosti i

prepoznatljivosti projekta, njegovih ciljeva kao i pravovremeno pozicioniranje na tržištu toplinarstva.


5. Upravljanje projektom – kvalitetna provedba svih planiranih aktivnosti prema načelima i

standardima EU projektnog upravljanja ključna je za ostvarenje predviđenih rezultata i samog

učinka projekta na ciljane skupine. Upravljanje projektom uključuje širi projektni tim različitih

ekspertnih znanja, uz osiguranje svih potrebnih sredstava implementacije projektnih

aktivnosti u svim fazama provedbe projekta.

Ukupna vrijednost Projekta procijenjena je na iznos od 9.607.897,00 HRK:

- Ulaganje u dugotrajnu imovinu iznosi 9.297.897,00 HRK

- Ulaganje u implementaciju projekta iznosi 310.000,00 HRK

Projekt je u visokom stupnju spremnosti, što znači da je sva potrebna tehnička dokumentacija

izrađena, a sve potrebne dozvole ishodovane i svi imovinsko-pravni odnosi riješeni.

S aspekta ishođenja zakonima propisane dokumentacije i proceduralnih obaveza, ne postoji

prepreka za realizaciju projekta.

1.4 Glavni rezultati analize studije izvodljivosti (financijski, ekonomski, okolišni)

Usporednom analizom investicijskih troškova, opsega aktivnosti, zakonskih obaveza te utjecaja na

poslovanje i korisnike, projekt kojim bi se moderniziralo toplinarstvo u sustavu društva Brod-plin

d.o.o. i omogućile značajne direktne energetske uštede, te koja ima direktne poslovne pozitivne

učinke na regulirani segment poslovanja, a koji u kratkom vremenu osigurava zakonsku obavezu

opskrbe toplinskom energijom korisnika u gradskim naseljima, optimalnom se pokazala zamjena

zastarjelih toplovoda na postojećoj lokaciji Slavonija I i II, odnosno rekonstrukciju sustava za

distribuciju toplinske energije naselja Slavonija I i Slavonija II.

Zamjenom dotrajalih toplovoda osigurat će se kvalitetnija isporuka energije bez prekida zbog

puknuća, smanjenje transportnih gubitaka, čime se dugoročno osigurava stabilnost cijene i osiguranje

opskrbe toplinskom energijom.

Sažetak rezultata analize financijske isplativosti projekta (iz aspekta investicijskih troškova) – bez

utjecaja poreza na dobit (u skladu s CBA Vodičem).

ISPLATIVOST S ASPEKTA INVESTICIJSKIH TROŠKOVA (BEZ utjecaja poreza na dobit)

BEZ OSTATKA VRIJEDNOSTI

Neto sadašnja vrijednost FNPV(C) @4%

(negativno) HRK -7.358.184

Od toga PV ostatka vrijednosti HRK 0

Interna stopa povrata FRR(C) (negativno)

Razdoblje povrata > 20 godina

S financijskog aspekta utjecaj projekta na poslovanje poduzeća će imati direktan pozitivan utjecaj na

regulirani dio poslovanja segmenta distribucije toplinske energije.


Pozitivni pokazatelji u poslovanju odnose se na smanje gubitaka energije (plin), smanjenje gubitaka

troška vode, i smanjenje gubitaka troškova pripreme vode za sustav daljinskog centralnog grijanja) i

smanjenje troškova održavanja toplovoda.

Pozitivan utjecaj projekta na iznos operativnih troškova - smanjenje troška energije (plin)

zbog smanjenja gubitaka topline - procjena 675.000 Kn godišnje

Pozitivan utjecaja projekta na iznos operativnih troškova (smanjenje troška vode) - procjena

43.000 Kn godišnje

Pozitivan utjecaja projekta na iznos troškova (smanjenje troškova pripreme vode za sustav

daljinskog centralnog grijanja) - procjena 20.000 Kn godišnje

Pozitivan utjecaj projekta na iznos troškova (smanjenje troškova održavanja toplovoda) –

procjena 105.000 – 65.000 Kuna godišnje.

Sve financijske uštede koje Društvo ostvari, omogućit će u proporcionalnom odnosu, smanjenje dijela

ukupne cijene toplinske energije za krajnje kupce toplinske energije , odnosno potrošače na području

na kojem se projekt implementira.

Ukupne ušteda energije zamjenom toplovoda, odnosno implementacijom projekta kojim će se smanjiti troškovi poslovanja i gubitak energije, na godišnjoj razini procjenjuju se na 823.000 kuna.

Direktne društvene koristi ovog projekta realizirat će se kroz smanjeno korištenje inputa za istu

isporuku toplinske energije:

Smanjenje troška plina za zagrijavanje vode,

Smanjenje utroška vode,

Smanjenje troškova održavanja.

Pokazatelji društveno-ekonomske isplativosti:

Pokazatelji društveno-ekonomske isplativosti

Ekonomska neto sadašnja vrijednost ENPV uz diskontnu stopu 5% + 3.299.954 kn

Interna stopa povrata FIRR(C) 9,89%

Vrijeme povrata (inkrem. društveno-ekonomski tok projekta) 9,39

Okolišni pozitivni efekti odnose se na smanjenje emisije ugljičnog dioksida

Zamjenom toplovoda ostvaruje godišnje smanjenje emisije CO2 od 698,2 tona ili 20%

Smanjenje negativnog utjecaja onečišćenja od iznimne je važnosti za održivi i dugoročni razvoj grada,

naime Slavonski Brod koji iako zauzima tek oko 30% površine županije, na tom području emitiraju se

gotovo dvije trećine svih onečišćujućih tvari u zrak.

Prema financijskim, ekonomskim i okolišnim pokazateljima, Projekt je poželjan za društvo te treba

biti implementiran


1.5 Plan i izvori financiranja

Za projekt „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt zamjene dotrajalih toplovoda”

Brod-plin d.o.o. , planira se financiranje projekta kombinirati kroz izvore sredstava putem EU sustava

potpora kroz EU ITU mehanizam i vlastitih sredstava koji će osigurati putem kredita.

Planirani izvori financiranja kao pretpostavka financijskoj analizi projekta su:

67 % EU/ITU sredstva

33 % Brod-plin d.o.o. (vlastita sredstva bit će osigurana kreditom poslovne banke)

INTENZITET POTPORE

Iznos prihvatljivih troškova projekta HRK 9.607.897,43

Maksimalni raspoloživi iznos potpore (ITU) HRK 6.441.943,54

Stvarni intenzitet potpore 67%

Brod-plin d.o.o., je predvidio sredstva za financiranje vlastitog udjela putem komercijalnog kredita

poslovne banke te osigurao sve potrebno za kreditni aranžman, što predstavlja spremnost i

financijsku sposobnost prijavitelja za infrastrukturna ulaganja u projekt tijekom provedbe projekta.

1.6 Vremenski plan provedbe

Planirano trajanje projekta je ukupno 10 mjeseci.

Pretpostavka ovom vremenskom planu jest da projekt započne 01.03.2018.

Sve aktivnosti pripreme tehničke dokumentacije i ishođenja potrebnih dozvola su odrađene.

Projektne aktivnosti provedbe opisane su i navedene u poglavlju 4.5.3.


2 Socio-ekonomski okvir

2.1 Osnovne karakteristike društveno-gospodarskog okruženja

Republika Hrvatska nakon dugogodišnje recesije koja je započela 2008. godine ponovno pokazuje

pozitivne stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) kao što se može vidjeti u Tablici 1. Realni BDP

se od 2009. do 2014. smanjio za više od 11 %, a nezaposlenost se naglo povećala s 9,2 % na više od

17 %. Stanje se počelo popravljati krajem 2014. Tijekom 2015. rast realnog BDP-a nadmašio

očekivanja. Od 2015. godine stope rasta su pozitivne što ukazuje na brzi oporavak ekonomije, a kreću

se od 2,3 % do 3,1 %.

Tablica 1: Ključni makroekonomski pokazatelji

Bitno je naglasiti da je visokim stopama rasta uvelike pridonijela osobna potrošnja te investicije u

fiksni kapital. Implementacija ovog projekta će podržati daljnji projicirani rast investicija u fiksni

kapital, a projekcije nastavka povećanja stope osobne potrošnje kućanstava idu u prilog potrebi za

ovim projektom. Iz projekcija za nadolazeće tri godine, očekuje se daljni realni rast BDP-a po nešto

nižim stopama od trenutnih od 2,8% u 2018. do 2,5% u 2020. godini, ali i dalje dovoljno visokih za

nastavak ekonomskog prosperiteta Republike Hrvatske. Glavni pokretač rasta bit će domaća

potražnja.

Tablica 2: Projekcije makroekonomskog okvira

Godina Projekcija 2018.

Projekcija 2019.

Projekcija 2020.

BDP - tekuće cijene, mil. HRK 374,580 388,912 403,862

BDP - realni rast (%) 2,8 2,6 2,5

Potrošnja kućanstava 2,5 2,4 2,4

Državna potrošnja 1,8 1 1

Bruto investicije u fiksni kapital 6,1 5,7 5,7

Izvoz roba i usluga 5,2 4,9 4,8

Uvoz roba i usluga 6,2 5,6 5,5

Godina 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Procjena 2017.

Nacionalni računi (realne stope promjene, %)

BDP –7,4 –1,4 –0,3 –2,2 –0,6 –0,1 2,3 3,2 3,1

Osobna potrošnja –7,5 –1,5 0,3 –3,0 –1,9 –1,6 1 3,5 3,8

Državna potrošnja 2,1 –0,6 –0,4 –0,8 0,6 0,8 –0,9 1,9 1,7

Investicije u fiksni kapital –14,4 –15,2 –2,7 –3,3 1,4 –2,8 3,8 5,3 4,2

Izvoz robe i usluga –14,1 6,2 2,2 –0,1 3,1 6 9,4 5,6 6,6

Uvoz robe i usluga –20,4 –2,5 2,5 –3,0 3,1 3,1 9,2 6,2 8,5

Tržište rada

Broj zaposlenih (prosječna stopa promjene, %) –2,1 –4,2 –1,1 –1,2 –1,5 –2,0 0,7 1,9 1,8

Stopa nezaposlenosti (administrativna) 14,9 17,4 17,8 18,9 20,2 19,6 17 14,8 12,4

Stopa nezaposlenosti (anketna) 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,2 13,1 11,3

Cijene

Indeks potrošačkih cijena (prosječna stopa promjene, %)

2,4 1,1 2,3 3,4 2,2 –0,2 –0,5 –1,1 1,2

Indeks potrošačkih cijena (stopa promjene na kraju razdoblja, %)

1,9 1,8 2,1 4,7 0,3 –0,5 –0,6 0,2 1,7


Doprinosi rastu BDP-a

Potrošnja kućanstava 1,5 1,4 1,4

Državna potrošnja 0,3 0,2 0,2

Bruto investicije u fiksni kapital 1,2 1,2 1,2

Promjena zaliha 0,1 0 0

Izvoz roba i usluga 2,7 2,6 2,6

Uvoz roba i usluga -3,1 -2,9 -2,9

Doprinosi rastu BDP-a

Domaća potražnja 3 2,8 2,8

Promjena zaliha 0,1 0 0

Neto izvoz -0,3 -0,3 -0,2

Konačna potražnja, realni rast (%) 3,9 3,6 3,5

Rast deflatora BDP-a (%) 1,2 1,2 1,3

Rast indeksa potrošačkih cijena (%) 1,1 1,3 1,4

Rast zaposlenosti* (%) 1,5 1,5 1,3

Stopa nezaposlenosti, anketna (%) 10,2 9,3 8,9

Izvor: Ministarstvo financija, Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2018.-2020., str. 7

Nadalje, još jedan bitan pokazatelj oporavka ekonomije je pad stope nezaposlenosti odnosno rast

stope zaposlenosti u posljednje tri godine. Stopa zaposlenosti je u 2017. prema zadnjim procjenama

rasla 1,8%, a stopa nezaposlenosti se spustila na razinu od 12,4%. Iako su stope i dalje među

najlošijima unutar EU, očekuje se daljnji rast zaposlenosti u 2018. godini, i to za 1,5%, te spuštanje

anketne stope nezaposlenosti na 10,2% u istoj godini.

Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj jedna je od najnižih u EU-u, ali su od 2013. zabilježena umjerena

pozitivna kretanja. Hrvatska bi mogla ostvariti svoj nacionalni cilj od 65,2 %, ali to je još daleko ispod

prosjeka država članica EU-a gdje je stopa zaposlenosti bila 71.1 % u 2016. godini. Stopa registrirane

nezaposlenosti rasla je sve do 2013., nakon čega se u 2014. spustila na 17,3 %, u 2015. na 17,4 %, a

naposljetku u 2016. iznosila je 13,1 %.

Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj ima tendenciju rasta nekoliko zadnjih godina te je narasla

za 3,5 % od 2013. do 2015. godine. U 2016. godini je blago pala za 0,5 %, a prema službenim

podacima prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome za studeni 2017. iznosila je 6. 190 kuna.

Tablica 3: Plaća i zaposlenost

2013. 2014. 2015. 2016.

Neto plaća (HRK) 5.515 5.533 5.711 5.685

Aktivno stanovništvo u RH (mil.)*

1.842 1.893 1.891 1.830

Broj zaposlenih (godišnji prosjek) (mil.)*

1.524 1.566 1.585 1.590

Stopa registrirane nezaposlenosti (%)*

17,3 17,3 16,2 13,1

*anketni podaci Izvor: Anketa o radnoj snazi, DZS


Europska komisija je krajem studenog 2015. objavila dokument o godišnjem pregledu rasta u okviru

kojeg je usvojila tri prioriteta za ekonomsku i socijalnu politiku EU-a u 2016.: ponovno pokretanje

ulaganja, provedba strukturnih reformi radi modernizacije gospodarstava država članica te

odgovorna fiskalna politika. Republika Hrvatska prati prioritete koje je zadala Europska komisija te se

i ovaj projekt uklapa u planove Europske komisije i pomoći će ostvarivanju zadanog plana.

2.1.1 Brodsko-posavska županija i grad Slavonski Brod

Brodsko-posavska županija, a time i grad Slavonski Brod, spada u Kontinentalnu Hrvatsku. Površina

iznosi 2.030 km² što je svrstava na 13. mjesto po veličini. Broj stanovnika u Brodsko-posavskoj

županiji, prema zadnje rađenom popisu stanovništva, iznosi 158.575 što je 11. mjesto po broju

stanovnika. Broj stanovnika po km² je 78,1 što je blago iznad prosjeka Republike Hrvatske od 75,7

stanovnika po km².

Tablica 4: Rang Brodsko-posavske županije u odnosu na ostatak RH

Površina (km²)

Rang Broj

stanovnika 2011.

Rang Broj

stanovnika po km²

Republika Hrvatska (RH) 56.594 - 4.284.889 - 75,7

Kontinentalna Hrvatska 31.889 - 2.872.954 - 90,1

Grad Zagreb (GZG) 641 21 790.017 1 1232,5

Zagrebačka županija (ZGŽ) 3.060 8 317.606 3 103,8

Krapinsko-zagorska županija (KZŽ) 1.229 19 132.892 12 108,1

Varaždinska županija (VŽ) 1.262 18 175.951 8 139,4

Koprivničko-križevačka županija (KKŽ) 1.748 17 115.584 16 66,1

Međimurska županija (MŽ) 729 20 113.804 17 156,1

Bjelovarsko-bilogorska županija (BBŽ) 2.640 11 119.764 15 45,4

Virovitičko-podravska županija (VPŽ) 2.024 14 84.836 19 41,9

Požeško-slavonska županija (PSŽ) 1.823 15 78.034 20 42,8

Brodsko-posavska županija (BPŽ) 2.030 13 158.575 11 78,1

Osječko-baranjska županija (OBŽ) 4.155 4 305.032 4 73,4

Vukovarsko-srijemska županija (VSŽ) 2.454 12 179.521 7 73,2

Karlovačka županija (KŽ) 3.626 6 128.899 13 35,5

Sisačko-moslavačka županija (SMŽ) 4.468 3 172.439 9 38,6

Jadranska Hrvatska 24.705 - 1.411.935 - 57,2

Primorsko-goranska županija (PGŽ) 3.588 7 296.195 5 82,6

Ličko-senjska županija (LSŽ) 5.353 1 50.927 21 9,5

Zadarska županija (ZDŽ) 3.646 5 170.017 10 46,6

Šibensko-kninska županija (ŠKŽ) 2.984 9 109.375 18 36,7

Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) 4.540 2 454.798 2 100,2

Istarska županija (IŽ) 2.813 10 208.055 6 74

Dubrovačko-neretvanska županija (DNŽ) 1.781 16 122.568 14 68,8 Izvor: DSZ

Godine 2011. u Brodsko-posavskoj županiji je bilo 37.925 ili 24% mladog stanovništva (dobna skupina

od 0-19 godina), zrelog stanovništva je bilo 84.036 ili 53 % (dobna skupina od 20-59 godina) i starog

stanovništva 36.614 ili 23 % (dobna skupina od 60 i više godina). Prosječna starost prema popisu

stanovništva iz 2011. je iznosila 40,6 godina, što je nešto niže u odnosu na prosjek na razini Republike

Hrvatske koji iznosi 41,7 godina


Osnovni makroekonomski pokazatelji Brodsko-posavske županije BDP per capita € 5.661

Stanovništvo (2011.) 158.559

Ukupno zaposleni (31.12.2016.) 35.802

Ukupno zaposleni u tvrtkama (31.12.2016.) 15.051

Stopa nezaposlenosti (30.09.2017.) 16,86 %

Robni izvoz u 000 EUR (2016.) 251.771 EUR

Robni uvoz u 000 EUR (2016.) 178.316 EUR

Gledajući kretanje investicija gospodarskih subjekata u Brodsko-posavskoj županiji, nakon što se

spustilo na niske razine prvih godina krize, došlo je do postupnog oporavka investicija te su u 2015.

godini iznosile 691 milijun kuna. Međutim, u 2016. godini investicije gospodarskih subjekata su se

smanjile na 386 milijuna kuna. Kako bi se potaknuo razvitak Brodsko-posavske županije, nužno je

konstantno podizati investicije bez velikih padova, radi poboljšavanja prosperiteta cijele županije i

njenih stanovnika.

Graf 1: Kretanje investicija gospodarskih subjekata u Brodsko-posavskoj županiji

Izvor: HGK, obrada autora

2.1.2 Grad Slavonski Brod

Grad Slavonski Brod kao ekonomski i administrativni centar županije te uže područje implementacije

projekta, u 2016. godini imao je ukupno 1.027 poduzetnika. Po broju poduzetnika na razini Republike

Hrvatske, Slavonski Brod rangiran je rangom po sjedištima županija na 12-om mjestu.

Od ukupno 633 milijarde prihoda ostvarenih u RH u 2016. ostvarili su upravo poduzetnici koji djeluju

odnosno imaju sjedište u jednom od gradova –sjedišta županija. Prema ovom kriteriju, odnosno u

ukupnim prihodima ostvarenim u RH u gradovima-sjedištima županija, Grad Slavonski Brod rangiran

je na 15 mjesto s ukupnim prihodom od 5.039.351.000 kuna u 2016. godini.

Ukupno je u gradu Slavonskom Brodu 31.12. 2016. bilo je 10.483 zaposlena osoba, a po broju

zaposlenih grad je rangiran na razini RH na 10-om mjestu.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Mili

jun

a H

RK

Kretanje investicija gospodarskih subjekata u Brodsko-posavskoj županiji


2.1.3 Osnovne karakteristike energetskog sektora Republike Hrvatske

Kao jedna od najvažnijih grana gospodarstva, energetika određuje prirodu intenziteta društveno-

ekonomskog razvoja svake zemlje. Kvalitetna opskrba energijom preduvjet je gospodarskog razvoja i

standarda stanovništva pri čemu razvoj energetike utječe na gospodarsku aktivnost i ekonomski rast,

te ima makroekonomski značaj za svaku zemlju. 1

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, koja je usvojena 2009. godine, slijedi tri temeljna

energetska cilja:

Sigurnost opskrbe energijom;

Konkurentnost energetskog sustava;

Održivost energetskog razvoja.2

Europski i nacionalni strateški ciljevi kao jednu od najznačajnijih poluga za osiguranje održivog razvoja

definiraju zahtjev za unapređenjem sveukupne energetske učinkovitosti. Mjerama iz tog područja

osigurava se zaštita okoliša, smanjuje ovisnost o uvoznim energetskim sirovinama, ali i daje potpora

razvoju gospodarstva putem povećanja potražnje za proizvodima i uslugama koje nudi sektor

proizvođača dobara i usluga koje se koriste u programima poticanja energetske učinkovitosti. Sektor

kućanstava, posebice u dijelu koji se odnosi na stanovanje, ima značajan udio u ukupnoj energetskoj

potrošnji, a time i značajan potencijal da unapređenjem energetske učinkovitosti pruži doprinos

ostvarenju strateških ciljeva.

Trenutno financijsko stanje energetskog sektora Republike Hrvatske se može iščitati iz tablice 5, a

koja prikazuje sveukupne financijske podatke za energetski sektor.

Tablica 5: Konsolidirani financijski rezultati energetskog sektora RH

Izvor: Energija u Hrvatskoj 2015 - Godišnji energetski pregled; Republika Hrvatska - Ministarstvo zaštite okoliša i energije,

str. 35

1 http://www.mzoip.hr/; 24.01.2018.

2 Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, str. 3

http://www.mzoip.hr/


U tablici 5 prikazane su 2014. i 2015. godina te promjena između njih s baznom 2014. godinom. Može

se uočiti rast prihoda u 2015. godini u odnosu 2014. za 5,14 %. U 2015. godini, u energetskom

sekotru je bilo zaposleno 23.775 zaposlenika. Nadalje, uočava se da se povećao dobitak profitabilnih

kompanija iz sektora za 11,9%, ali u isto vrijeme se povećao i gubitak gubitaških poduzeća za 78,2%

što govori o nestabilnosti sektora i potrebi za poboljšanjem efikasnosti daljnim ulaganjem u

modernizaciju cjelokupnog sustava.

Proizvodnja primarne energije u RH u 2015. godini bilježila je pad u odnosu na 2014. godinu čemu je

najviše doprinijelo manje iskorištavanje vodnih snaga za 30,7%. Iz grafa 2 vidljiv je udio i toplinske

energije u proizvodnji primarne energije te iznosi 0,64 PJ u 2015. godini što je povećanje od 20,3%

prema 2014 godini.

Graf 2: Proizvodnja primarne energije u RH

Izvor: Izrada autor prema podacima iz Energija u Hrvatskoj 2015, Godišnji energetski pregled; Republika Hrvatska -

Ministarstvo zaštite okoliša i energije

U strukturi potrošnje transformiranih oblika energije, najveći udio ima električna energija sa 57,2%. Para i vrela voda zauzimaju treće mjesto te imaju udio od 10,0%.

Graf 3: Struktura potrošnje transformiranih oblika energije u 2015

Izvor: Energija u Hrvatskoj 2015, Godišnji energetski pregled; Republika Hrvatska - Ministarstvo zaštite okoliša i energije


2.1.4 Osnovne karakteristike u proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom

Proizvodnja, distribucija i opskrba toplinskom energijom u Republici Hrvatskoj definirana je posebnim

zakonskim okvirom. Zakonu o tržištu toplinske energije3 definira odnose i obaveze u proizvodnji,

distribuciji i opskrbi toplinskom energijom. Prema zakonu, djelatnosti proizvodnje, distribucije i

opskrbe toplinskom energijom obavljaju pravne osobe koje ispunjavaju zakonske uvjete.

Toplinska se energija proizvodi u kogeneracijskim postrojenjima u gradovima Zagrebu, Osijeku i Sisku

ili u mini toplanama, blokovskim i kućnim kotlovnicama za pojedina naselja, te se prenosi

vrelovodima/toplovodima ili parovodima ukupne duljine oko 415 kilometara s distribucijom do

objekata u kojima se u toplinskim stanicama predaje potrošačima. U gradovima Zagrebu, Osijeku i

Sisku proizvodi se i isporučuje i tehnološka para za potrebe industrije, a dijelom i za potrebe grijanja

prostora. U 2015. godini u Republici Hrvatskoj isporučeno je više od 2 TWh toplinske energije. 4

Tablica 6: Proizvodnja i finalna potrošnja toplinske energije u Hrvatskoj, u GWh

Izvor: Ekonomska isplativost korištenja razdjelnika topline u Republici Hrvatskoj, EIZ, 2017; str. 12

U nastavku je grafički prikazana potrošnje toplinske energije u Republici Hrvatskoj za industriju,

kućanstva i usluge.

3 Zakonu o tržištu toplinske energije (Narodne novine, br. 80/13, 14/14) 4 Ekonomska isplativost korištenja razdjelnika topline u Republici Hrvatskoj, Ekonomski institut Zagreb, 2017

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1655.html



Graf 4: Potrošnja toplinske energije u Republici Hrvatskoj

Izvor: Izrada autora prema podacima iz „Ekonomska isplativost korištenja razdjelnika topline u

Republici Hrvatskoj“, EIZ, 2017.

Graf 5: Gubici distribucije toplinske energije u RH

Izvor: Izrada autora prema dostupnim podacima

Distribucija toplinske energije obavlja se kao javna usluga.

Za obavljanje djelatnosti u proizvodnji distribuciji i opskrbi toplinskom energijom, sve pravne

osobe u sektoru toplinarstva, moraju imati dozvolu Hrvatske energetske regulatorne agencije

(HERA). 5


Lokalna samouprava koja na svome području ima energetske objekte za distribuciju toplinske

energije, obvezna je osigurati trajno obavljanje distribucije toplinske energije. Poduzeće za

distribuciju toplinske energije mora osigurati kvalitetno obavljanje te djelatnosti na načelima održiva

razvitka, a uz to ima obvezu osigurati održavanje energetskih objekata u stanju funkcionalne

sposobnosti te javnost rada.6

Energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe

toplinskom energijom uglavnom su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a manji broj

energetskih subjekata nalazi se jednim dijelom u privatnom vlasništvu. Uz toplinske djelatnosti

najčešće se bave distribucijom plina, komunalnim djelatnostima i upravljanjem zgradama. U nastavku

je prikaz najvažnijih poduzeća.

Na dan 31. prosinca 2016. godine stanje dozvola u sektoru toplinske energije u Republici Hrvatskoj

bilo je sljedeće7:

- proizvodnja toplinske energije: 25

- distribucija toplinske energije: 10

- opskrba toplinskom energijom: 23

Tablica 7: Najvažnija poduzeća na tržištu toplinske energije

Izvor: Hrvatska energetska regulatorna agencija, Godišnje izvješće za 2016. godinu, Zagreb, lipanj.

2017; str. 169

6 Zakon o tržištu toplinske energije

7 https://www.hera.hr/hr/html/registar_kupaca_te.html

https://www.hera.hr/hr/html/registar_kupaca_te.html


2.1.5 Sektor toplinarstva u Republici Hrvatskoj

Zakon o tržištu toplinske energije temeljni je zakonski propis kojim se uređuju mjere za sigurnu i

pouzdanu opskrbu toplinskom energijom, toplinski sustavi za korištenje toplinske energije za grijanje

i hlađenje, uvjeti dobivanja koncesije za distribuciju toplinske energije, odnosno koncesije za

izgradnju distributivne mreže, pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu djelatnost proizvodnje,

distribucije i opskrbe toplinskom energijom u toplinskim sustavima i mjere za postizanje energetske

učinkovitosti u toplinskim sustavima.

Kao poseban zakon, daje okvir za sigurnu i kvalitetnu isporuku toplinske energije, razvoj tržišta,

zaštitu krajnjih kupaca, konkurentnost cijena toplinske energije, učinkovitu proizvodnju i korištenje

toplinske energije te smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš i održivi razvoj, u skladu s pravilima

Europske unije.

Zakon o tržištu toplinske energije, razvrstava toplinske sustave u sljedeće kategorije

1. Samostalni toplinski sustav (STS) – sastoji se od kotlovnice, mjerila topline i unutarnjih

instalacija kojima upravlja i održava ga kupac toplinske energije;

2. Zatvoreni toplinski sustav (ZTS) – kotlovnica s distribucijskom mrežom duljine do 2000 m i

do 500 priključenih potrošača;

3. Centralni toplinski sustav (CTS) – sustav koji se sastoji od proizvodnog postrojenja i

distribucijske mreže dulje od 2000 m na koju je priključeno više od 500 potrošača toplinske

energije.

Zakon definira dužnosti, obveze, odgovornosti i odnose između pojedinih sudionika na tržištu

toplinske energije: proizvođača toplinske energije, distributera toplinske energije, opskrbljivača

toplinskom energijom, kupca toplinske energije i krajnjih kupaca.

Prema službenim podacima Ekonomskog instituta Zagreb, toplinska energija isporučuje se u 17

gradova, među kojima je i grad Slavonski Brod. Potrošnju toplinske energije u RH detaljnije

obrazlažemo u poglavlju 2.1.5.3. Potrošnja toplinske energije.

Zakonom se određuju cijene toplinske energije i definira tarifni sustav u sektoru toplinarstva u RH, a koji propisuje regulator Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).

2.1.5.1 Osnovni podaci o tarifnom sustavu u sektoru toplinarstva u RH

Cijene toplinske energije sukladno odredbama Zakona o tržištu toplinske energije, a na temelju

Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije i Metodologije

utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju toplinske energije, HERA određuje iznose tarifnih

stavki za proizvodnju toplinske energije i iznose tarifnih stavki za distribuciju toplinske

energije samo za centralne toplinske sustave. Tijekom 2016. godine mijenjale su se cijene

primarnih energenata koji se koriste za proizvodnju toplinske energije, odnosno prirodnog plina za

javnu uslugu opskrbe plinom i lož ulja.


„Zakonom o tržištu toplinske energije propisano je da su energetska djelatnost opskrbe toplinskom

energijom i djelatnost kupca toplinske energije tržišne djelatnosti te se naknada za opskrbu

toplinskom energijom i naknada za kupca toplinske energije slobodno utvrđuju u skladu s tržišnim

uvjetima. U centralnim toplinskim sustavima (CTS) iznosi tarifnih stavki za proizvodnju i distribuciju

toplinske energije predstavljaju regulirani dio cijene toplinske energije, dok se naknada za opskrbu

toplinskom energijom i naknada za djelatnost kupca toplinske energije slobodno ugovaraju. Cijena

toplinske energije u zatvorenim i samostalnim toplinskim sustavima slobodno se utvrđuje u skladu s

tržišnim uvjetima.8„

Metodologijom utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije propisana je

procedura promjene iznosa tarifnih stavki za energiju u slučaju promjene cijene goriva koje se koristi

za proizvodnju toplinske energije. Tako je tijekom 2016. godine u centralnim toplinskim sustavima u

kojima se kao energent za proizvodnju toplinske energije koristi prirodni plin, tarifna stavka za

energiju smanjena u prosjeku 21% u odnosu na 2015. godinu (u Karlovcu 20%, Slavonskom Brodu

21%, Vukovaru 27% i Rijeci 17%). Tarifna stavka za energiju u centralnom toplinskom sustavu Vojak

(Rijeka) u kojem se za proizvodnju toplinske energije koristi lož ulje, mijenjala se 5 puta tijekom 2016.

godine (u siječnju, ožujku, travnju, srpnju i studenom), te je u odnosu na 2015. godinu povećana za

14,6%. Ukupna cijena toplinske energije u gradovima u kojima usluge u djelatnostima toplinske

energije obavlja HEP-Toplinarstvo d.o.o. tijekom 2016. godine nije se mijenjala (Zagreb, Osijek, Sisak,

Velika Gorica, Samobor, Zaprešić). 9

U tablici 8 prikazani su iznosi tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije i za distribuciju

toplinske energije za centralne toplinske sustave na dan 31. prosinca 2016. godine, a koji

predstavljaju regulirani dio cijene toplinske energije, dok se sukladno odredbama Zakona o tržištu

toplinske energije naknada za opskrbu toplinskom energijom i naknada za djelatnost kupca toplinske

energije slobodno ugovaraju. Dakle, krajnja cijena toplinske energije u centralnim toplinskim

sustavima (CTS), osim reguliranog dijela, sastoji se od naknade za opskrbu toplinskom energijom i

naknade za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije, koje čine tržišnu komponentu cijene

toplinske energije i koje se slobodno ugovaraju.10

8 Energija 2015, str. 172

9 Hrvatska energetska regulatorna agencija, Godišnje izvješće za 2016. godinu, Zagreb, lipanj. 2017

10 Ibid


Tablica 8: Iznosi tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije i za distribuciju toplinske energije

Izvor: Hrvatska energetska regulatorna agencija, Godišnje izvješće za 2016. godinu, Zagreb, lipanj.

2017; str. 173

U nastavku je grafički prikazan prosječni udio pojedine komponente u ukupnoj cijeni toplinske

energije za krajnje kupce kategorije potrošnje kućanstva za centralne toplinske sustave u Republici

Hrvatskoj. U izračun udjela pojedine komponente cijene toplinske energije uzeti su podaci o

isporučenoj toplinskoj energiji, priključnoj snazi, površini i broju krajnjih kupaca za pojedine centralne

toplinske sustave za 2016. godinu, iznosi tarifnih stavki za proizvodnju i distribuciju toplinske

energije, te naknade za opskrbu toplinskom energijom i naknade za kupca toplinske energije na dan

31. prosinca 2016. godine.11

Graf 6: Prosječni udio pojedine komponente u ukupnoj cijeni za kranje kupce

Izvor: Izrada autora prema podacima HERA, Godišnje izvješće za 2016. godinu, str. 174

Vidljivo je da prosječni regulirani dio cijene toplinske energije za sve centralne toplinske sustave (CST) iznosi 81%.

11

Hrvatska energetska regulatorna agencija, Godišnje izvješće za 2016. godinu, Zagreb, lipanj. 2017


2.1.5.2 Kratki opis stanja energetske infrastrutkure na području implementacije projekta

Prema podacima iz Strategije razvoja urbanog područja Slavonskog Broda do 2020. ukratko

navodimo opis energetske infrastrukture i to kako slijedi: 12

- Na području Brodsko-posavske županije ne postoje objekti u funkciji proizvodnje ili prerade

plina (plinska polja ,rafinerije i sl.), a za eksploataciju plina iz podzemlja ne postoji ekonomska

podloga.

- Cjevovodni transport nafte i plina pokriva potrebe opskrbe plinom i naftom, a obilježava ga

pouzdan i siguran transport, no i tehničko tehnološkoga nedostatnost popratne opreme i

zastarjelost tehničko tehnoloških rješenja sustava prijenosa i upravljanja na dijelu dionica.

- Postojeći plinoopskrbni sustav županije obuhvaća magistralni i distribucijski rasplet zemnog

plina. Gradom prolaze tri naftovoda.

- U županiji je plinoficirano 34% ukupnog broja naselja sa 75% ukupnog broja stanovnika. U

UPSB-u planski priključak ima 50,2% kućanstava, s najvećom pokrivenosti u gradu

Slavonskom Brodu. U UPSB-u nalazi se 85 postrojenja za proizvodnju električne energije kao

je dalekovodima transportira na sve JLS-e odnosno na sva naselja UPSB-a.

- Pokrivenost distribucijskom mrežom je potpuna.

- Ukupna potrošnja električne energije u UPSB-u je stabilna, a udio potrošnje poduzetništva

(54,5%) i kućanstava (45,2%). 13

U županiji je još uvijek je nedovoljno razvijeno iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Prostornim

planom omogućena je izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije. Brodsko-

posavska županija trenutno sudjeluje u raznim nacionalnim programima poticanja energetske

učinkovitosti te iako dosada bilježi ukupno znatno manji broj sufinanciranih projekta u tom sektoru

od većine razvijenijih županija, istovremeno ne odstupa značajno od ostalih županija Istočne

Hrvatske. Stoga se na nivou županije planira se provedba projekta koji će doprinijeti povećanju

energetske učinkovitosti u županiji, pa tako i u UPSB-u.14

Prostorni plan uređenja grada Slavonskog Broda iz 2004. godine te izmjene i dopune iz 2007. I 2014. godine daju detaljan opis energetske infrastrukture. Toplinske mreže u gradu Slavonskom Brodu definirana je kao parcijalna mreža koja obuhvaća

pojedine blokovske kotlovnice s toplovodima. Industrijski potrošači su izrađivali vlastite toplovodne

sustave uglavnom za sebe.15 Opskrba grada toplinskom energijom planira se osigurati odgovarajućim

korištenjem prostora i određivanjem koridora te uključuje:

- dogradnju distribucijske mreže;

- postavljanjem toplovoda pod zemlju;

- povezivanje mreža TE-TO;

- gradnju građevina radi pasivnog korištenja sunčeve energije;

- gradnju građevina radi korištenja energije vjetra;

- gradnju građevina radi korištenja alternativnih izvora energije.

12 Strategija razvoja urbanog područja Slavnoskog Broda do 2020. 13

Prilog 2, Cjelovita analiza stanja Slavonski Brod Urbano područje 14

Strategija razvoja urbanog područja Slavnoskog Broda do 2020., str. 36, 37 15

http://bpzzpu.hr/index.php/dokumenti/cat_view/5-prostorni-planovi/6-brodsko-posavska-upanija/10-prostorni-plan-upanije/290-4-izmjene-i-dopune--2012.html




Dokumentima u prostornom planiranju, određene su površine i koridori za razvoj energetskog

sustava toplinske energije i uključeni su u važeće prostorne planove.16

Sustav javnog grijanja razvijen je samo u Gradu Slavonskom Brodu, s 3.767 korisnika raspoređenih

prema energetskim cjelinama kotlovnicama. Sve su kotlovnice locirane isključivo u stambenim

naseljima grada, tako da je javnim sustavom grijanja pokriven samo centar grada.

Grad Slavonski Brod je skrb o upravljanju toplinskom mrežom u Slavonskom Brodu dodjelio poduzeću Brod-plin d.o.o.

2.1.5.3 Potrošnja toplinske energije

Toplinska energija u Republici Hrvatskoj isporučuje se u 17 gradova, među kojima je i grad

Slavonski Brod.

Prema dostupnim podacima, u gradovima u kojima se pružaju usluge grijanja prostora i pripreme

potrošne tople vode za 154.000 kupaca toplinske energije, pri čemu više od 96 posto ukupnog broja

kupaca pripada kategoriji kućanstva, dok je udio kućanstava u isporučenoj toplinskoj energiji 61%,

odnosno 68% u površini objekata koji se griju toplinskom energijom.

Tablica 9: Isporučena toplinska energija, površina i broj krajnjih kupaca u 2015. godini

Izvor: Ekonomska isplativost razdjelnika topline u Republici Hrvatskoj, EIZ, 2017; str. 14

U nastavku je i grafički prikazana potrošnje toplinske energije bez grada Zagreba, obzirom na njegovu

veličinu, u odnosu na sve druge gradove u analizi potrošnje toplinske energije.

16

http://www.slavonski-brod.hr/index.php/vazeci-prostorni-planovi http://www.bpz.hr/dokumenti_3/prostorno_planiranje/default.aspx

http://www.slavonski-brod.hr/index.php/vazeci-prostorni-planovi

http://www.bpz.hr/dokumenti_3/prostorno_planiranje/default.aspx


Graf 7: Broj krajnjih kupaca toplinske energije po gradovima RH

Izvor: Izrada autora prema podacima iz „Ekonomska isplativost korištenja razdjelnika topline u

Republici Hrvatskoj“, EIZ, 2017

Kratak pregled strukturnih karakteristika tržišta toplinske energije i njegovih trendova daje

informacije potrebne za sagledavanje cjelokupnog konteksta u kojem se implementira projekt.

Toplinski sektor Slavonskog Broda ima ukupno 3.726 krajnja kupaca, od čega je 151 poslovni korisnik.

Isporučena je ukupna toplinska energija od 35,48 GWh za ukupnu površinu od 197.669 metara

kvadratnih.

Tablica 10: Udio kućanstava i poslovnih kupaca u isporučenoj toplinskoj energiji, površini i broju

krajnjih kupaca u 2015. u RH


U pogledu udjela pojedinih gradova, može se uočiti da je HEP-Toplinarstvo d.o.o. koje isporučuje

toplinsku energiju u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću ostvarilo 2015.

godine udio od gotovo 90 posto ukupno isporučene energije.


U ukupnom broju kupaca toplinske energije u RH, Slavonski Brod sudjeluje sa 2,4 % od ukupnog broja kupaca te čini 1,7 % udijela toplinske energije na isti toliki udio površine, odnosno 1,7 %. Tablica 11: Udio pojedinih gradova u broju kupaca, površini i ukupnim isporukama toplinske energije,

u % od ukupno svih gradova


Graf 8: Udio gradova po broju kupaca - Slavonski Brod i gradovi u okolnim županijama u 2015.

Izvor: Ekonomska isplativost razdjelnika topline u Republici Hrvatskoj, EIZ, obrada autora


2.1.6 Teritorijalni i demografski aspekt

Republika Hrvatska, 28. članica Europske Unije po redoslijedu ulaska, nalazi se u centralno-istočnoj

europskoj regiji. Područje Republike Hrvatske obuhvaća površinu od 88.073 km2, od čega je 56.594

km2 kopnena površina, a 31.479 km2 površina teritorijalnog mora. Prema popisu stanovnika iz 2011.

godine, u Republici Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 75,7

stanovnika po km2. Republika Hrvatska ima morsku granicu s Italijom, a sa Slovenijom, Mađarskom,

Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom graniči kopnom i ima vrlo povoljan geoprometni

položaj u Europi. Teritorijalni ustroj Republike Hrvatske obuhvaća 21 županiju, 128 gradova, 428

općina te 6.754 naselja. Glavni grad je Zagreb, političko, administrativno i ekonomsko središte u

državi, posebna je i jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica lokalne samouprave koja ujedno ima i

položaj jedinice područne (regionalne) samouprave.

Područje provedbe projekta je Brodsko-posavska županija odnosno grad Slavonski Brod.

Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između

planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno

2.030 četvorna kilometra što čini 3,6% ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.594 četvorna

kilometra). Smještena je na sjevernoj zemljopisnoj širini od 45° 02'- 45° 23' i istočnoj zemljopisnoj

dužini od 17° 04'- 18° - 35'. Prema popisu stanovništva iz 2011. Županija ima 158.575 stanovnika što

je za 14.418 stanovnika ili 8% manje u odnosu na 2001. godinu i participira sa 3,7% u ukupnom

stanovništvu RH (4.284.889). U županiji su ukupno 2 grada, Nova Gradiška i Slavonski Brod te 26

općina.

Slavonski Brod sedmi je najveći Grad u Republici Hrvatskoj. Područje grada Slavonskog Broda prostire

se na površini od 50,10 km2 što čini 0,09% ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Grad

Slavonski Brod je administrativno, industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte

Brodsko-posavske županije, a po veličini i značaju drugi grad u Slavoniji. Prema popisu stanovništva

2011. godine u deset jedinica lokalne samouprave (62 naselja) koje čine urbano područje Slavonski

Brod živio je 91.331 stanovnik. Važnost Slavonskog Broda i njegove infrastrukture za Brodsko-

posavsku županiju ukazuje 4.277 dnevnih migranata koji odlaze u grad-središte Slavonski Brod.

Tablica 12: Glavne značajke urbanog područja Slavonskog Broda

Izvor: Strategija razvoja urbanog područja Slavonskog Broda do 2020., Grad Slavonski Brod

2017; str. 6


2.1.6.1 Geoprometni položaj

Grad Slavonski Brod je prometni grad na autocesti koja povezuje Središnju Europu s Jugoistočnom

Europom. Grad je smješten na sjevernoj obali rijeke Save, na pola puta od Zagreba do Beograda, na

granici s Bosnom i Hercegovinom. Osim autoceste Zagreb – Lipovac –Beograd (europski koridor X),

geoprometni položaj Slavonskog Broda određuje lokacija na trasi europskog cestovnog i željezničkog

koridora V-c (tj. međunarodna autocesta E-73: Budimpešta, Beli Manastir, Osijek, Slavonski Brod, BiH,

Ploče) i rijeka Sava kao međunarodni plovni put, odnosno pogranični položaj Slavonskog Broda u

odnosu ne samo na susjedni Bosanski Brod na desnoj obali Save, već i u odnosu na cijelo sjeverno

područje Republike Bosne i Hercegovine.

Povoljan prostorno-prometni položaj omogućava optimalan pristup europskim prometnim tokovima i

ide u prilog projektu, te je kvalitetna je osnova za razvoj cjelokupnog gospodarstva ovog prostora.

Tako je Slavonski Brod od Zagreba udaljen 190 km, Beograda 205 km, Sarajeva 215 km, Budimpešte

349 km, Ljubljane 329 km i Beča 564 km.

Slika 1: Položaj područja implementacije projekta

2.1.6.2 Demografska kretanja

Demografska kretanja na području implementacije projekta

Slavonski Brod prati negativan trend kojem podliježu gotovo svi gradovi i županije u Republici

Hrvatskoj. Godine 2011. u Brodsko-posavskoj županiji je bilo 37.925 ili 24% mladog stanovništva

(dobna skupina od 0-19 godina), zrelog stanovništva je bilo 84.036 ili 53 % (dobna skupina od 20-59

godina) i starog stanovništva 36.614 ili 23 % (dobna skupina od 60 i više godina). Prosječna starost

prema popisu stanovništva iz 2011. je iznosila 40,6 godina, što je nešto niže u odnosu na prosjek na

razini Republike Hrvatske.


Tablica 13: Broj stanovnika u RH i Brodsko-posavskoj županiji i projekcije i prognoze do 2030.

Godina 2001. 2011. 2013. (projekcija)

2020. (prognoza)

2030. (prognoza)

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 4.262.140 4.139.098 3.918.127

Brodsko-posavska županija 176.765 158.559 156.681 144.581 127.027

Grad Slavonski Brod 64.612 59.507 n/a n/a n/a

Izvor: DZS; Ekonomski fakultet „Demografski scenariji i migracije“

U zadnjih 10 godina broj i udio mladog i zrelog stanovništva u padu, a broj i udio starog stanovništva

je ostao gotovo na istoj razini. Slične karakteristike su i u ostatku županije, gdje su indeksi starosti i

veći.

2.1.7 Ekonomski aspekt

Sukladno Strategiji regionalnog razvoja RH, a definiranog Uredbom NN 89/10), prema Indeksu

razvijenosti grad Slavonski Brod spada u III. kategoriju jedinica lokalne samouprave, na 87,45%

prosjeka Republike Hrvatske (2010.), tj. 83,30 % prosjeka Republike Hrvatske (2013.). Pri izračunu

indeksa razvijenosti koriste se sljedeći pokazatelji: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku,

proračunski prihodi jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, opće

kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti.

Tablica 14: Usporedba indeksa razvijenosti Brodsko-posavske županije s okolnim županijama

2010. 2013.

Indeks

razvijenosti Skupina

Indeks razvijenosti

Skupina

Brodsko - posavska županija 33,36% <75%, I. 18,43% <75%, I.

Sisačko - moslavačka županija 48,5% <75%, I. 38,7% <75%, I.

Požeško - slavonska županija 43,95% <75%, I. 33,81% <75%, I.

Osječko - baranjska županija 52,88% <75%, I. 46,07% <75%, I.

Vukovarsko - srijemska županija 20,57% <75%, I. 18,73% <75%, I.

Virovitičko-podravska županija 20,51% <75%, I. 5,56% <75%, I.

Izvor: Obrada autore prema podacima MRRFEU

Tablica 15: Usporedba indeksa razvijenosti grada Slavonskog broda s okolnim gradovima

2010. 2013.

Indeks

razvijenosti Skupine

Indeks razvijenosti

Skupine

Slavonski brod 87,45% 75-100%, III. 83,30% 75-100%, III.

Sisak 104,38% 100-125%, IV. 99,73% 75-100%, III.

Požega 86,39% 75-100%, III.

Osijek 102,65 % 100-125%, IV. 101,53% 100-125%, IV.

Vukovar 78,27% 75-100%, III. 70,63 % 50 75 %, II.

Virovitica 89,95% 75-100%, III. 86,75 % 75-100%, III

Izvor: Obrada autora prema podacima MRRFEU


Indeks razvijenosti uveden je radi što objektivnijeg mjerenje stupnja razvijenosti svih jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, naročito u kontekstu Kohezijske politike,

koja za cilj ima smanjiti neujednačenost u razvitku pojedinih JLP(R)S.

Prema indeksu razvijenosti iz 2010. analizirajući okolne županije, jedino Vukovarsko-srijemska

županija i grad Vukovar imaju niži indeks razvijenosti od Brodsko posavske županije i grada

Slavonskog broda, dok u 2013. u odnosu na okolne županije Brodsko – posavska županija ima najniži

indeks vrijednosti.

S datumom 01.01.2018. godine, primjenjuje se Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, br. 132/17):17

- Brodsko-posavska županija I. skupina - jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave.

- Grad Slavonski Brod VI.skupina - jedinica lokalne samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.

2.1.7.1 Gospodarstvo Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda

Brodsko-posavska županija kao područje implementacije projekta prema službenim podacima u

2016 godini imala je 1,849 poduzetnika.

U 2016 godini u županiji je bilo je zaposleno ukupno 35,930 zaposlenih, u odnosu na 2015 (35.088)

što je povećanje za 2,4%.

Brodsko-posavska županija prati trendove Republike Hrvatske, a broj zaposlenih u pravnim osobama

se od početka krize, pa sve do 2014 godine, smanjivao se te zaustavio na razini od 24.634 zaposlena.

Nakon završetka krize, broj zaposlenih je počeo rasti te je u 2016. godini iznosio 25.225.

U Brodsko-posavskoj županiji prosječna neto plaća na dan 31.12.2016 godine iznosila je 4,564 kuna

što je za 4,2% više od prosjeka u 2015. Županija zaostaje u za prosjekom prosječne neto plaće u RH

za cca. 11%, a posebno ako se gleda i zadnji podatak u kojem je službeno prosječna plaća u RH u

studenom 2017. godine iznosila 6.190 kuna.

U odnosu na ostale županije u RH, Brodsko-posavska županija je prema kriteriju ukupnog prihoda na

16 -om mjestu (od ukupno 21 županije), prema rangu po neto dobiti, rangu broja poduzetnika i rangu

po broju zaposlenih i ukupnom prihodu po zaposlenom na 15-om mjestu, a prema rangu po

produktivnosti (neto dobit po zaposlenom 19 mjesto) i rangu po ekonomičnosti poslovanja na 19-om

mjestu.18

17

C:\Users\User\AppData\Local\Temp\Odluka o razvrstavanju JLPS prema stupnju razvijenosti 2017-1.mht 18

Analiza poslovanja gospodarstva Brodsko-posavske županije u 2016. , s dostupnim pokazateljima za 2017

https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/O%20ministarstvu/Regionalni%20razvoj/indeks%20razvijenosti/Odluka%20o%20razvrstavanju%20JLPS%20prema%20stupnju%20razvijenosti%202017.mht

https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/O%20ministarstvu/Regionalni%20razvoj/indeks%20razvijenosti/Odluka%20o%20razvrstavanju%20JLPS%20prema%20stupnju%20razvijenosti%202017.mht


Tablica 16: Pokazatelji produktivnosti poduzetnika u Županiji

Pokazatelji produktivnosti - prihod po zaposlenom u 2016. godini poduzetnika BPŽ i RH

Pokazatelji BPŽ RH

2015 2016 2015 2016

Ukupni prihod po zaposlenom, u kunama 532.094 518.241 741.966 742.119

Poslovni prihod po zaposlenom, u kunama 525.667 512.066 721.333 724.489

Izvor: Analiza poslovanja gospodarstva Brodsko-posavske županije 2016.

Prema kriteriju neto dobiti poduzetnika u gradovima-županijskim središtima u 2016. godini, Grad

Slavonski Brod bio je rangiran na 44. mjesto na razini Republike Hrvatske, s iznosom od 53, 878.000

kuna dobiti na razini grada.

Sažetak osnovnih gospodarskih podataka za grad Slavonski Brod

Broj aktivnih poduzeća

(Registar poslovnih subjekata, stanje

na dan 11.5.2016.)

938

Broj zaposlenih u malim i srednjim

poduzećima (FINA, 2014.) 5.027

Broj obrta SB

(ORMINPO, stanje na dan 11.5.2016.) 997

Broj zaposlenih u obrtima SB (HZMO, stanje na dan 30.4.2016.)

2.255


2.1.8 Okolišni aspekt

Generalno, prirodni i okolišni aspekt nisu ograničavajući za implementaciju projekta.

Na području grada Slavonski Brod nema zaštićene prirodne baštine. Prostornim planom Brodsko-

posavske županije predloženo je da se status zaštićenog krajolika dodijeli pješčanoj plaži Poloj-Vijuš

(površine cca 165 ha) te južnim obroncima Dilj–gore. Ipak, i kada se ova područja službeno zaštite,

riječ je o manje strožim oblicima zaštite, koji nisu prepoznati kao svojevrstan brend na turističkom

tržištu, kao što su to nacionalni parkovi te, donekle, parkovi prirode.

Klima je umjereno kontinentalna s relativno blagim zimama i toplim ljetima

Sa stajališta područja implementacije projekta i namjene projekta ipak može se reći da Grad Slavonski

Brod ima veliki problem okolišnog aspekta zbog rada rafinerije u susjednoj državi BiH, a koji zbog

neposredne blizine rafinerije preko rijeke Save, dovodi do značajnih i kontinuiranih problema u

kvaliteti zraka i onečišćavanju okoliša te utječe na kvalitetu života građana Slavonskog Broda.

Navedeni okolišni aspekt, odnosi se i na činjenicu da je Grad Slavonski Brod prema službenim

podacima grad s najlošijom kvalitetom zraka u RH i svaki projekt koji se odnosi na energetsku

učinkovitost, smanjenje emisije CO2 posebno je važan i s ovog aspekta.

Smanje negativnog utjecaja onečišćenja od iznimne je važnosti za održivi i dugoročni razvoj

Slavonskog Broda, koji iako zauzima tek oko 30% površine županije, no na tom se području emitiraju

gotovo dvije trećine svih onečišćujućih tvari u zrak. Do zamjetnog onečišćenja zraka povremeno

dolazi i zbog blizine rafinerije u Bosanskom Brodu, a ovo onečišćenje ugrožava cijelo područje, dok se

najveće vrijednosti bilježe na području samog Grada Slavonski Brod. Osim toga, važno je napomenti

da se u UPSB-u nalaze se i dvije trećine svih izvora onečišćujućih tvari na razini županije koje se

ispuštaju u vode.19

19

Strategija razvoja urbanog područja Slavnoskog Broda do 2020.


2.2 Definiranje ciljeva

Svrha projekta

Zamjenom dotrajalih toplovoda u naseljima Slavonija I i Slavonija II u Slavonskom Brodu povećati

sigurnost opskrbe toplinskom energijom i doprinijeti smanjenju gubitaka u toplovodnoj mreži te

provedbom informativne kampanje povećati svijest javnosti o važnosti korištenja javnog sustava

grijanja.

2.2.1 Definiranje općeg cilja projekta i njegov utjecaj (doprinos) na društveno-gospodarsko okruženje

Opći cilj projekta „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt zamjene dotrajalih

toplovoda” je zaštita okoliša kroz smanjenje emisije CO2 koja se temelji na smanjenju gubitaka u

distribuciji toplinske energije.

Specifični cilj projekta „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt zamjene dotrajalih

toplovoda”

Sigurnost opskrbe



Ciljna skupina projekta su:

Ukupno 5.000 korisnika odnosno 1.104 priključka na mrežu toplinske energije (kupaca) u naseljima Slavonija I i Slavonija II, od toga:

Kućanstva (3.475 stanara)

Poslovni subjekti (10 subjekta)

Škole (osnovna škola sa 685 učenika; gimnazija s 830 učenika)

Krajnji korisnici projekta su:

Stanovništvo urbanog područja grada Slavonskog Broda (91.331)

Poslovni subjekti (146)

Analiza problema pokazala je sljedeće relevantne probleme:

Nedostatna i zastarjela energetska infrastruktura

Upitna sigurnost isporuke toplinske energije

Gubici u prijenosu toplinske energije

Veliki troškovi održavanja

Visoka emisija CO2 i problemi vezani uz zagađenja zraka

Potencijalni gubitak korisnika zbog stalnih puknuća i zastoja opskrbe

Prelazak korisnika na grijanje putem fosilnih goriva (npr. drva) uz dodatno zagađenje

Na nalazima analize problema određena su tri specifična cilja:

Sigurnost opskrbe




2.2.2 Pozitivan utjecaj projekta na šire društveno-gospodarsko okruženje

S financijskog aspekta utjecaj projekta na poslovanje poduzeća u 100% vlasništvu grada u dijelu

poslovanja koje se obavlja javna usluga, imat će direktan pozitivan utjecaj na regulirani dio

poslovanja segmenta distribucije toplinske energije.

Pozitivni pokazatelji u poslovanju odnose se na smanjenje potrošnje energije (plin) u proizvodnji

toplinske energije, smanjenje gubitaka troška vode, smanjenje gubitaka troškova pripreme vode za

sustav daljinskog centralnog grijanja) i smanjenje troškova održavanja toplovoda.






Okolišni pozitivni efekti odnose se na smanjenje emisije ugljičnog dioksida

Zamjenom dotrajalih toplovoda, osigurat će se kvalitetnija isporuka energije bez prekida zbog

puknuća, smanjenje transportnih gubitaka čime se dugoročno osigurava stabilnost cijene i

osiguranje opskrbe toplinskom energijom za ukupno Ukupno 5.000 korisnika, odnosno 1.104

priključka na mrežu toplinske energije u naseljima Slavonija I i Slavonija II.

Projekt ima i pozitivan utjecaj na širu društvenu zajednicu te će realizacijom projekta doći i do

povećanja ekonomskih aktivnosti na području Grada Slavonski Brod kao posljedica provedbe

investicije. Realizacijom projekta značajno će se povećati kvaliteta opskrbe u naseljima koji se nalaze

u samom centru grada, značajno će se smanjiti troškovi održavanja toplovoda i emisija CO2, ojačati

energetska učinkovitost poslovanja Brod-plin d.o.o. te osigurati daljnja opskrba toplinske energije.

2.3 Usuglašenost s EU i nacionalnim okvirima i strateškim dokumentima

Potreba za zaštitom i očuvanjem okoliša kroz smanjenje negativnih utjecaja na okoliš unutar

Strategije urbanog razvoja grada Slavonskog Broda prepoznata je kao važni aspekt za održivi i

dugoročni razvoj ovog urbanog područja.

S obzirom na uštedu u potrošnji energije na osnovi smanjenja gubitaka u toplovodima i s obzirom na

smanjenje emisije CO2 koji se ovim ulaganjem očekuju, ovaj projekt je u savršenom skladu s ciljem 3.

„Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave“ te

prioritetom „3.3. Povećanje energetske učinkovitosti i održivog korištenja energije“ i mjerom „3.3.3.

Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva“.

Provedba ovog projekta komplementarna je i s mjerom „3.3.2. Povećanje energetske učinkovitosti

zgrada, poslovnih objekata i javne rasvjete“. Ovaj projekt također je u skladu i s OP Konkurentnost i

Kohezija 2014. -2020. koji unutar Investicijskog prioriteta 4c smjera na „Podupiranje energetske


učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje OIE u javnoj infrastrukturi“ te nadalje u

specifičnom cilju 4c3 na “Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva“. Naime, ovaj projekt upravo

generira željene uštede u potrošnji energije u prvom redu zbog smanjenja gubitaka u mreži

centralnog grijanja koja će rezultirati uštedom energije od 0,012 PJ te time doprinosi ostvarenju

Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti.

Osim navedenog, ulaganjem će se postići i smanjenje emisije CO2 zahvaljujući boljoj energetskoj

učinkovitosti sustava centralnog grijanja za 20,2% te će se gubici smanjiti na 2,35% i time zadovoljiti

gornju granicu međunarodnih standarda od 10%. Istovremeno, ovaj projekt usklađen je i specifičnim

ciljevima 4c1 i 4c2 odnosno s ciljem razvoja integralnog koncepta (za sustav toplinarstva i zgrade

spojene na njega). EU potpora upravo pruža dodanu vrijednost u opsegu, kvaliteti aktivnosti i

vremenu potrebnom za ostvarenje cilja imajući na umu zaključke studije izvodljivosti.

Projekt je usklađen i sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine.

Na sektorskoj razini, projekt je u skladu sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske

2020. Realizacija projekta u skladu je s tri temeljna energetska cilja : 1) Sigurnost opskrbe

energijom; 2) Konkurentnost energetskog sustava i 3) Održivost energetskog razvoja. Direktno i

indirektno provedba projekta doprinijet će ostvarenju održivog i pouzdanog energetskog sustav,

obuzdavanju emisije stakleničkih plinova iz energetskog sektora i poticanje učinkovite uporabe

toplinske energije.

Na lokalnoj razini, projekt je u potpunosti usklađen sa Strategijom razvoja urbanog područja

Slavonskog Broda do 2020. i direktno doprinosi Cilju 3 Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz

učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave. Projekt svojom realizacijom direktno doprinosi

rezultatima i pokazateljima učinka Strategije razvoja urbanog područja Slavonskog Broda do 2020,

Prioritet 3.3. Povećanje energetske učinkovitosti i održivog korištenja energije Mjera 3.3.3.

Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva, aktivnost Obnova i modernizacija mreže toplinovoda.

Planirani projekt je u potpunosti usklađen sa EU i nacionalnim okvirom, a sve planirane aktivnosti

u u skladu se sa relevantnim dokumentima na sektorskoj i nacionalnoj razini.


2.4 Institucionalni okvir

U nastavku je opisan institucionalni okvir koji direktno ili indirektno utječe na provedbu projekta.

Grad Slavonski Brod je skrb o upravljanu toplinskom mrežom u Slavonskom Brodu dodijelio tvrtki

Brod-plin d.o.o. Trenutno ne postoje drugi proizvođači ili drugi opskrbljivači na području Slavonskog

Broda. Odvojena knjigovodstva vode se po svim djelatnostima: distribucija plina, opskrba plinom i

toplinarstvo. Unutar djelatnosti toplinarstva vode se odvojeno RDG za proizvodnju, distribuciju i

opskrbu centralnih toplinskih sustava (CTS) kao i RDG za zatvorene i samostalne toplinske sustave

(ZTS, STS). Zabranjeno je iz jedne djelatnosti financirati izgradnju u drugoj (nije dopušteno prelijevati

sredstva iz jedne u drugu).

Nositelj projekta je poduzeće Brod-plin d.o.o.

Brod-plin je društvo s ograničenom odgovornošću, za izgradnju plinske mreže, prijenos i distribuciju

prirodnog plina i proizvodnju , distribuciju i opskrbu toplinskom energijom na bivšoj općini Slavonski

Brod. Poslovni subjekt Brod-plin d.o.o. u 2014. godini je ishodio i dozvolu za obavljanje djelatnosti

kupca toplinskom energijom. Dobavljač primarnog energenta za proizvodnju toplinske energije je

također Brod-plin d.o.o.

Osnivač društva Brod-plin d.o.o. je Grad Slavonski Brod, Vukovarska 1, Slavonski Brod Društvo je u 100%-tnom vlasništvu grada Slavonskog Broda, i djeluje kao jedna od 9 gradskih

organizacija.

Misija poduzeća je da ostvari kvalitetnu i sigurnu opskrbu kupaca prirodnim plinom i toplinskom energijom kako bi se ostvarila izuzetna korist za kupce i vlasnika kroz profit ostvarenim racionalnim poslovanjem uz poštivanja pravila struke. U organizaciji je trenutno zaposleno 50 djelatnika. Od ukupnog broja 50 % je visoka stručna sprema. U slučaju obavljanja većih i specifičnih poslova angažira i vanjske suradnike. GLAVNE DJELATNOSTI : NAZIV REGULIRANA POSLOVANJE DJELATNOST DISTRIBUCIJA PRIRODNOG PLINA DA POZITIVNO OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM DA POZITIVNO PROIZVODNJA TOPLINSKE ENERGIJE DA (CTS) POZITIVNO DISTRIBUCIJA TOPLINSKE ENERGIJE DA NEGATIVNO OPSKRBA TOPLINSKOM ENERGIJOM NE POZITIVNO

Upravljanje i nadzor društva čine:

Uprava društva

Nadzorni odbor

Skupština društva

Izvori financiranja Brod Plin-a d.o.o., a ujedno i glavne djelatnosti društva su :

- izgradnja plinovoda i kućnih priključaka distribucija plina u Gradu Slavonskom Brodu i

plinificiranim općinama Županije Brodsko-posavske.


2.4.1 Opis izvora financiranja projekta

Za projekt „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt zamjene dotrajalih toplovoda”

društvo Brod-plin d.o.o. planira financiranje projekta kombinirati kroz izvore sredstava putem EU

sustava potpora kroz ITU mehanizam i vlastitih sredstava koje će osigurati putem kredita.

Planirani izvori financiranja kao pretpostavka financijskoj analizi projekta su:

67 % EU/ITU sredstva

33 % Brod-plin d.o.o. (vlastita sredstva bit će osigurana kreditom poslovne banke)




Ukupna vrijednost radova (bez PDV-a) 9.297.897,00 kn

Educiranje korisnika i javnosti 100.000,00 kn

Promidžba i vidljivost 30.000,00 kn

Upravljanje projektom 180.000,00 kn

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA 9.607.897,00 kn

Brod-plin d.o.o. je predvidio sredstva za financiranje vlastitog udjela putem komercijalnog kredita

poslovne banke te osigurao sve potrebno za kreditni aranžman, što predstavlja spremnost i

financijsku sposobnost prijavitelja za infrastrukturna ulaganja u projekt tijekom provedbe projekta.

Ostala sredstva će se alocirati i iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Detaljni vremenski plan korištenja sredstava napravit će se nakon sklapanja Ugovora o financiranju.

2.4.2 Opis relevantnog pravnog okvira, administrativnih i proceduralnih obveza projekta

Dana 23.06.2008. godine sklopljen je Ugovor o dodijeli koncesije za obavljanje energetske djelatnosti

distribucije toplinske energije na području grada Slavonskog Broda.

Projekt je prošao sve potrebne administrativne procedure prikupljene u procesu partnerskih

konzultacija. Nakon prvog kruga sektorskih dijaloga, 10.05.2016. održana je 3 sjednica

Koordinacijskog vijeća UP-a SB na kojoj su svi predstavnici JLS-a UP-a SB upoznati s obrascima,

procesom i rokovima za dostavljanje projekta i shema. Nakon drugog kruga sektorskih dijaloga,

08.06.2016. održana je 4. sjednica KV UP-a SB na kojima su dodatno iskomunicirane nadopune i

izmjene projekata. Projekti su, također, predstavljeni i prihvaćeni na 3. sjednici Partnerskog vijeća

UP-a Slavonski Brod održanoj 13.06.2016.

Projekt posjeduje valjanu građevinsku dozvolu UP/I – 361-03/15-01/000036 Urbroj. 2178/01-10-15-0009. Projekt je u visokom stupnju spremnosti, što znači da je sva potrebna tehnička dokumentacija

izrađena, sve potrebne dozvole ishodovane i svi imovinsko-pravni odnosi riješeni.


Detaljni popis administrativnih i tehničkih dozvola sastavni je dio Glavnog projekta, a ovdje ih

taksativno navodimo:

Glavni građevinski projekt broj T.D. 452-06/14

Glavni projekt Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II – projekt zamjene dotrajalih

toplovoda oznaka: SL 1.01.03

Projekt paralalenog vođenja i križanja sa postojećim elektroničkim komunikacijskim

vodovima i infrastrukturom te elektroenergetskim kabelima oznake: SL 1.01.03

Građevinska dozovola UP/I – 361-03/15-01/000036 Urbroj. 2178/01-10-15-0009

Izvedbeni strojarski projekt Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II – proračun trasa i

dimenzije toplovoda oznaka: SL 1.02.03

Geodetski elaborat toplovodi Slavonija I i II

Strojarski projekt Toplovodna instalacija naselja Slavonija I i II broj: 260515-GP

Elaborat Geodetski snimak nove trase toplovda u naselju Slavonija I i II u Slavonskom Brodu

br. 297-2015

Elaborat energetske učinkovitosti distribucijskog sustava Slavonija u Slavonskom Brodu

oznaka: 1/3/17

Sa aspekta ishođenja zakonima propisane dokumentacije i proceduralnih i pravnih obaveza ne

postoji prepreka za realizaciju projekta.

2.4.3 Očekivano vrijeme za ishodovanje licenci, dozvola, poticaja i sl.

Ugovor o koncesiji za distribuciju toplinske energije na toplinskim sustavima na području Grada

Slavonskog Broda je dobivena 2008. godine na rok od 30 godina, koju je dodijelio Grad Slavonski

Brod.

Ugovor o dodijeli koncesije za obavljanje energetske djelatnosti distribucije toplinske energije na

području grada Slavonskog Broda datirana je 23.06.2008., s obzirom na to da je koncesija valjana

tijekom provedbe projekta, nema zapreka za implementaciju projekta s aspekta koncesijskih prava.

Građevinska dozvola ja valjana i traje do 18.08.2018. godine stoga je od iznimne važnosti da projekt započne s implementacijom prije isteka građevinske dozvole. S obzirom na to da su koncesijski odnosi definirani, građevinska dozvola ishodovana, a sva tehnička

dokumentacija izrađena, očekivano vrijeme koje se odnosi na financiranje i ugovaranje, pretpostavlja

da će evaluacija projekta za sufinanciranje putem EU/ITU mehanizma, ugovor o dodijeli financijskih

sredstava te ugovor o kreditu za financiranje vlastitog dijela biti odrađeni tijekom veljače i ožujka

2018.

Financijska održivost zahtjeva zaključak Gradskog vijeća grada Slavonskog Broda o davanju

suglasnosti na dugoročno zaduženje društva Brod-plin d.o.o.


3 Identifikacija projekta

U Strategiji razvoja urbanog područja Slavonski Brod do 2020 (SRUP) identificirani su stanje, razvojni

probleme i načini rješavanja pitanja u području gospodarenja urbanim okolišem i izloženost

rizicima u području energetske infrastrukture.

Sustav javnog grijanja razvijeno je samo u Gradu Slavonskom Brodu, s 3.726 korisnika raspoređenih

prema svim energetskim cjelinama kotlovnicama. Sve su kotlovnice lociranje isključivo u stambenim

nasljima Grada, tako da je javnim sustavom grijanja pokriven samo centar grada.

Na svim kotlovnicama kao energent se koristi prirodni plin. Ukupno isporučena toplinska energija

2017. godine iznosi 33.568.565 kWh, a okvirno se može računati potrošnja od oko 35.000.000 kWh –

36.000.000 kWh godišnje. Godišnje.

Grad Slavonski Brod je skrb o upravljanu toplinskom mrežom u Slavonskom Brodu dodijelio tvrtki

Brod-plin d.o.o. Zakonom je određeno da su proizvodnja i opskrba toplinskom energijom tržišne

djelatnosti, dok je distribucija toplinske energije javna usluga.

Identificirani razvojni problemi u području energetske infrastrukture, a koje rješava implementacija ovog projekt su:

- Smanjenje korisnika uslijed rasta cijena plina - Gubici toplinske energije u centralnom toplinskom sustavu

Trenutno ne postoje drugi proizvođači ili drugi opskrbljivači na području Slavonskog Broda.

3.1 Opis trenutnog stanja

Brod-plin d.o.o. je društvo s ograničenom odgovornošću, registrirano za izgradnju plinske mreže,

distribuciju i opskrbu prirodnim plinom na bivšoj općini Slavonski Brod. Osnovano 1995. godine, u

stopostotnom je vlasništvu grada Slavonskog Broda. S obavljanjem energetskih djelatnosti

proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, Brod plin je započeo 2006. kada ove

djelatnosti preuzima od prijašnjeg distributera, Topline d.o.o.

S obzirom na to da je distributer prema zakonskim propisima koji reguliraju obavljanje energetskih

djelatnosti dužan svojim kupcima osigurati sigurnu i pouzdanu isporuku toplinske energije, Brod-plin

d.o.o. planira rekonstrukciju toplovodne mreže u naselju Slavonija i zamjenu starih toplinskih stanica.

Sadašnje stanje toplovoda kojim se doprema toplinska energija u dva gradska naselja iznimno je loša,

s cijelim nizom problema, od stalnih puknuća i intervencija te zastoja u radu, do činjenice da je

navedeni toplovod stariji od 35 godina i troškovi održavanja značajno djeluju na ukupan financijski

rezultat poslovanja regulirane djelatnosti distribucije.

Modernizacije sustava za distribuciju toplinske energije u naseljima Slavonija I i II, omogućit će

sigurnost opskrbe za ukupno 1.095 samostalnih uporabnih cjelina, odnosno ukupno cca. 4000

korisnika u centru grada, te značajne ušteda u poslovanju distribucije Brod-plin d.o.o. dijela

poslovanja koje je regulirano cijenama i koje je godinama gubitaš.


„Energetska učinkovitost ostvaruje se racionalnim korištenjem energije kroz smanjenu potrošnju

energenata što znači obavljanje iste funkcije (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu…) uz smanjenu

uporabu energenata.

- 40% ukupne potrošnje energije odnosi se na sektor zgradarstva, čime se u atmosferu emitira

i do 36% ukupne emisije CO2. Kako sektor zgradarstva ima najveći udio u ukupnoj potrošnji

energije, najveći potencijal ušteda energije je upravo u ovom sektoru.

- Potrošnja energije za grijanje u prosječno toplinski izoliranim zgradama danas u Hrvatskoj

iznosi od 40 do 60 % ukupne potrošnje energije, a za pripremu potrošne tople vode od 15 do

35 %. Glavnina potrebne energije za grijanje i pripremu potrošne tople vode dobiva se

izgaranjem fosilnih goriva čime dolazi do zagađenja okoliša što predstavlja ozbiljnu prijetnju

ekosustavima i šteti ljudskom zdravlju. U odnosu na ostala fosilna goriva, uporabom

prirodnog plina proizvodi se najmanja količina ugljičnog dioksida, što je bitan doprinos

smanjenju globalne emisije CO2. Također, prirodni plin izgara bez štetnih produkata čađi i

pepela, s malim emisijama ugljičnog monoksida i sumpornog dioksida čime se svrstava među

ekološki najčišće energente.

- Grijanje prostora u zgradama može biti pojedinačno ili iz centraliziranog toplinskog sustava

koji opskrbljuje više potrošača uglavnom podzemnim toplovodima. Grijanje iz centraliziranog

toplinskog sustava pruža veću učinkovitost i bolju kontrolu zagađenja nego pojedinačno

grijanje.“20

„Korištenje dobro izoliranih toplovoda, te visoko učinkovitih toplinskih stanica distributeru

toplinske energije omogućuje ostvarenje energetske učinkovitosti te smanjenje emisije nepoželjnih

plinova, a rezultira ostvarenjem i financijskih ušteda.“21

Sadašnje stanje toplovoda objašnjavamo u nastavku, a tehnološki opis projekta preuzet je iz

dokumenta „Elaborat Energetske učinkovitosti distribucijskog sustava Slavonija, Brod-plin d.o.o.

Slavonski Brod”

SADAŠNJE STANJE Toplovod U periodu prije 2012., distribucija toplinske energije iz kotlovnice Slavonija 1 obavljala se pomoću tri

glavna ogranka toplovoda:

a. Ogranak toplovoda za naselje Slavonija 1 ukupne dužine 1401 m x 2 = 2802 m, distribuira

toplinsku energiju u devetnaest toplinskih stanica smještenih u stambene zgrade,

b. Ogranak toplovoda za naselje Slavonija 2 ukupne dužine 1307 m x 2 = 2614 m, distribuira

toplinsku energiju u deset toplinskih stanica smještenih u stambenim zgradama,

c. Ogranak toplovoda za autobusni i željeznički kolodvor ukupne dužine 728 m x 2 = 1456 m,

distribuira toplinsku energiju do četiri toplinske stanice smještene u zgradama Željezničkog

kolodvora.

20

„Elaborat Energetske učinkovitosti distribucijskog sustava Slavonija, Brod-plin d.o.o. Slavonski Brod“ Sveučiliše Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Zavod za energetiku, prof. dr. sc. Marija Živić, [email protected] 21 Ibid

mailto:[email protected]


Toplovodna mreža položena je u zemlji, a razvodi i priključci za pojedine zgrade izvedeni su iz šahtova

s mogućnošću odvajanja pojedinih zgrada pomoću ventila. Toplovod radi na temperaturnom režimu

90/70 C.

U ogranke toplovoda ugrađena su ultrazvučna mjerila potroška toplinske energije (kalorimetri).

Postojeća toplovodna mreža starosti je veće od 35 godina, pa su puknuća cjevovoda vrlo česta

pojava. Tijekom 2015. bilo je 20 intervencija na toplovodu s ukupnim prekidom isporuke toplinske

energije u trajanju od 186 sati. Toplinska izolacija (staklena vuna+bitumenska ljepenka+žica) je u vrlo

lošem stanju i ne zadovoljava današnje standarde toplinske izolacije.

Slika 2: Fotografija cijevi toplovoda tijekom puknuća

Slika prikazuje cijev snimljenu nakon puknuća koje je prouzročilo gubitke vode od 1,5 m3/h.

Slika 3: Fotografija oštećene cijevi toplovoda


Slika 4: Termografske snimke dijela toplovoda u naselju Slavonija I i Slavonija II

Termografske snimke pločnika iznad toplovoda u naseljima Slavonija I i Slavonija II

Iz termograma je vidljivo povećanje temperature asfalta iznad toplovoda koje iznosi prosječno 2 C u

odnosu na ostali dio pločnika, a crvena područja na pločniku označavaju neizolirane dijelove

toplovoda u šahtovima.

Slika 5: Prikaz stanja pumpi za vodu na toplovodu

Postojeći toplovod u iznimno je lošem stanju, a troškovi njegovog održavanja značajno negativno

djeluju na poslovanje. Detaljni prikaz stanja gubitka energije opisan je u poglavlju 4.2.1. Tehnološki

opis Projekta.


3.2 Opis institucionalnog okruženja

Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske nadležno je ministarstvo koje obuhvaća

odnose na zaštitu i očuvanje okoliša i prirode u skladu s politikom održivog razvoja Republike

Hrvatske, poslove koji se odnose na upravljanje vodama te upravne i druge poslove iz područja

energetike. U sektoru energetike „glavni zadatak ministarstva je omogućiti razvoj i održivost

energetskog sektora koji se mora očitovati prvenstveno u postizanju i održavanju realnih cijena

energije kroz funkcionalno tržišno natjecanje u kompetitivnim energetskim djelatnostima te

efektivnu regulaciju mrežnih energetskih djelatnosti koji su preduvjeti konkurentnosti

gospodarstva.22“

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je neovisno regulatorno tijelo s javnim ovlastima,s

temeljnom zadaćom provođenja regulacije energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. HERA je

jedan od 28 nacionalnih energetskih regulatora država članica Europske unije.

Zakonsku osnovu za sektor toplinske energije i obavljanje energetskih djelatnosti proizvodnje,

distribucije i opskrbe toplinskom energijom u Republici Hrvatskoj čine zakoni23:

Zakon o energiji (Narodne novine, br. 120/12, 14/14 i 102/15)

Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine,br. 177/2004)

Zakonu o tržištu toplinske energije (Narodne novine, br. 80/13, 14/14)

Zakon o energetskoj učinkovitost (Narodne novine, br. 127/14)

Zakon o tržištu toplinske energije postavio je okvire za promjene u organizaciji sektora toplinske

energije, a regulator je donio niz podzakonskih propisa kojima se detaljnije uređuju prava, dužnosti,

obveze, odgovornosti i odnosi između pojedinih sudionika na tržištu toplinske energije proizvođača

toplinske energije, distributera toplinske energije, opskrbljivača toplinskom energijom, kupca

toplinske energije i krajnjih kupaca.24

Ključni podzakonski akti Zakona o tržištu toplinske energije u odnosu na Projekt su:

Opći uvjeti za opskrbu toplinskom energijom (Narodne novine, br. 35/14) Opći uvjeti za isporuku toplinske energije (Narodne novine, br. 35/14, 129/15) Mrežna pravila za distribuciju toplinske energije (Narodne novine, br. 35/14) Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije (Narodne

novine, br. 56/14) Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za distribuciju toplinske energije (Narodne

novine, br. 56/14) Metodologija za utvrđivanje naknade za priključenje na toplinsku distribucijsku mrežu i za

povećanje priključne snage (Narodne novine, br. 42/16) Pravilnik o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju (Narodne

novine, br. 99/14, 27/15, 124/15) Odluka o iznosu tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije za centralni toplinski sustav

Slavonija, za energetski subjekt Brod-plin d.o.o., Tome Skalice 4, Slavonski Brod (Narodne novine, br. 105/14)

Odluka o iznosu tarifnih stavki za distribuciju toplinske energije za centralni toplinski sustav Slavonija, za energetski subjekt Brod-plin d.o.o., Tome Skalice 4, Slavonski Brod (Narodne novine, br. 105/14)

22

http://www.mzoip.hr/hr/energetika.html 18.01.2018 23

Hrvatska energetska regulatorna agencija, Godišnje izvješće za 2016. godinu, Zagreb, 2017. 24

Ibid




















http://www.mzoip.hr/hr/energetika.html


Pored navedenih zakonskih i podzakonskih propisa, energetski propisi relevantni za Projekt:

- Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 130/09)

- Pravilnik o energetskoj bilanci (Narodne novine, br. 33/03)

Projekt u institucionalnom okviru Integriranog teritorijalnog programa (ITU)

Grad Slavonski Brod donio je Strategiju razvoja Urbanog područja Slavonskog Broda do 2020.

(SRUP). U navedenoj strategiji identificirao je razvojne probleme u području komunalne i energetske

infrastrukture te definirao strateške ciljeve, mjere i način provedbe. Provedbu mjere „Obzirno

gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukture sustava“ predviđa se

pozitivan utjecaj na unapređenje sustava upravljanja energijom, povećanje energetske učinkovitosti,

povećanje učinkovitosti toplinarstva. a povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva identificirat će se

kroz indikatore obnovljene i modernizirane mreže toplovoda.

Temeljne odrednice definiranih horizontalnih načela u Strategija razvoja Urbanog područja

Slavonskog Broda do 2020 definirane kroz Načelo nediskriminacije i Načelo Održivog razvoja. Načelo

održivog razvoja temelji se na zaštiti okoliša, učinkovitoj uporabi resursa i prilagodbi prostora

klimatskim promjenama, očuvanju bioraznolikosti, jačanju otpornosti na krizne situacije i

sprečavanju rizika te izbjegavanje ugrožavanja okoliša i nepovratnog gubitka neobnovljivih prirodnih

potencijala.

Za operativnu provedbu Strategije razvoja Urbanog područja Slavonskog Broda odgovoran je Grad

Slavonski Brod sa svojim upravnim odjelima, a u suradnji s Razvojnom agencijom Grada Slavonskog

Broda. Grad Slavonski Brod provodi aktivnosti raspisivanja natječaja za strateške projekte te razvojne

aktivnosti i projekte, obavlja pozive za prikupljanje prijedloga projekata i projektnih ideja i prati

dinamiku provedbe.

Grad Slavonski Brod i Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda surađuju s Koordinacijskim i

Partnerskim vijećem UPSB-a koja daju mišljenje i prijedlog za daljnje korake.

Provedba ITU mehanizma na razini urbanih područja odvija se u koordinaciji s Ministarstvom

regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Upravni odjel za integrirana teritorijalna ulaganja

Slavonski Brod služi kao ITU posredničko tijelo zaduženo za pripremu i provedbu ITU mehanizama na

razini UPSB-a u koordinaciji s ITU upravljačkim tijelima (UT) za operativni program za Konkurentnost i

koheziju 2014.- 2020.

Partnerske konzultacije u okviru ITU mehanizma relevantne za Projekt su održane i to kako slijedi:

- Nakon prvog kruga sektorskih dijaloga, 10.05.2016. održana je 3 sjednica Koordinacijskog

vijeća UP-a SB na kojoj su svi predstavnici JLS-a UP-a SB upoznati s obrascima, procesom i

rokovima za dostavljanje projekta i shema.

- Nakon drugog kruga sektorskih dijaloga, 08.06.2016. održana je 4. sjednica KV UP-a SB na

kojima su dodatno iskomunicirane nadopune i izmjene projekata.

- Projekti su, također, predstavljeni i prihvaćeni na 3. sjednici Partnerskog vijeća UP-a

Slavonski Brod održanoj 13.06.2016.

Sukladno relevantnim zakonskim aktima, strateškim i prostornim planovima te procedurama i

partnerskim konzultacijama za Integrirana teritorijalna ulaganja, u institucionalnom okviru ne

postoje barijere za realizaciju Projekta.




3.3 Procjena budućih trendova

3.3.1 Čimbenici koji utječu na potražnju i opskrbu za uslugama

Sustav javnog grijanja u Brodsko-posavskoj županiji razvijen je samo u Gradu Slavonskom Brodu.

U planiranju i predviđanju energetske potražnje i opskrbe u sektoru toplinarstva čimbenici koju

utječu na potražnju i opskrbu energije su:

Čimbenici koji utječu na potražnju identificirani su u tri skupine i to čimbenici koji utječu na potražnju kućanstava, uslužne djelatnosti i industrije:

1.Kućanstva

gospodarstvo (BDP), demografija (broj stanovnika), stambeni standard (energetski standard prostora, površina stambenog prostora i grijane

površine), klimatske prilike, efikasnosti upotrebe energije, navike, običaji i slično.

2. Uslužna djelatnost

podsektori (potencijalno odvojena analiza): školstvo, zdravstvo, uprava i administracija, trgovina i turizam i ugostiteljstvo

broj stalno zaposlenih djelatnika, ukupna grijana površina, ukupna korisna površina, energetski standard zgrada efikasnosti upotrebe energije

3. Industrija

gospodarstvo (BDP), industrijska strategija, efikasnosti upotrebe energije

Čimbenici koji utječu na opskrbu su:

energetska učinkovitost proizvodnih jedinica, infrastruktura (cijevovodna mreža, sustav za nadzor, itd.) pouzdanost i sigurnost opskrbe zakonodavni okvir nove tehnologije (biomasa, otpad, obnovljivi izvori (npr. solarni), toplinske pumpe, itd.)

Pokazatelji potražnje u Republici Hrvatskoj za toplinsku energiju u smislu budućih procjena na

nivou sektora nisu dostupni u formi sekundarnih podataka, a procjenu potražnje i opskrbe (dobave)

prema ovim parametrima poduzeća uključuju u svojem poslovnom planiranju. S tim u vezi, u ovoj


studiji, a za potrebe projekta, dajemo pregled povijesnih podataka na razini Hrvatske u kontekstu

podataka o povijesnim kretanjima finalne potrošnje toplinske energije.

U nastavku navodimo prikaz ukupno isporučene toplinske energije u Republici Hrvatskoj, te detaljnije

obrazlažemo podatke o poslovanju društva Brod-plin d.o.o u smislu korisnika i navodimo inpute za

izračun potražnje te opskrbe za energijom konkretno za Slavonski Brod.

Prosječna potrošnja po m² toplinske energije (zagrijavanje prostora i priprema tople vode) za

kućanstva je u 2015. godini iznosila oko 162 kWh/m² uz relativno široki raspon odstupanja po

gradovima. Dok je potrošnja u gradu Zagrebu bila oko 10 posto iznad prosjeka Hrvatske, najniža

razina potrošnje zabilježena je u Rijeci, Vukovaru i Vinkovcima. Nažalost, registar korisnika koji bi

obuhvaćao detaljnije informacije za svaki objekt o starosti i karakteristikama objekata nije raspoloživ,

a kako je gore navedeno ukupna potrošnja je rezultat djelovanja mnogobrojnih faktora. Niža

potrošnja u gradu Rijeci može se objasniti razlikom u klimatskim uvjetima u odnosu na gradove u

Kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je u slučaju Vukovara i Vinkovaca moguće riječ o kombiniranom učinku

većeg udjela obnovljenih zgrada nakon ratnog razaranja s boljim energetskim svojstvima, ali i

demografskih kretanja, odnosno velikog broja praznih stanova. 25

Tablica 17: Prosječna potrošnja po kupcu i m2, te prosječna površina uporabne cijene, površina i broj

kranjih kupca u 2015. godini u RH


Na sljedećoj stranici, grafički je prikazana prosječna potrošnja toplinske energije po površinama u gradovima.

25

Ekonomska isplativost razdjelnika topline u Republici Hrvatskoj, EIZ, 2017.


Graf 9: Prosječna potrošnja toplinske energije po površini u gradovima

Izvor: Izrada autora prema podacima iz „Ekonomska isplativost razdjelnika topline u Republici

Hrvatskoj“, EIZ, 2017.

Iz navedenog grafa vidljivo je da Grad Slavonski Brod ima nešto veću prosječnu potrošnju po površini na razini RH, posebno ako se gledaju gradovi u susjednim županijama. U Tablici 18 dan je detaljan prikaz glavnih pokazatelja poduzeća Brod-plin d.o.o. relevantnih za pripadajuću industriju, odnosno inputne podatke u analizi potražnje i opskrbe. Uključuje pokazatelje što su instalirani toplinski kapaciteti, proizvedena toplinska energija, duljina distribucijske mreže, broj priključenih stambenih zgrada i korisnika, broj toplinskih podstanica, ukupna grijanja površina, zakupljena snaga te isporučena toplinska energija.


Tablica 18: Osnovni pokazatelji Brod-plin d.o.o. 2012.-2017.

Izvor: Brod-plin d.o.o., 2018.

3.3.2 Inputni podaci za analizu potražnje

Cijene toplinske energije su podijeljene u više skupina na Centralnom toplinskom sustavu (CTS) proizvodnja je regulirana od strane HERA-e (sve dok udio bilo kojeg proizvođača prelazi 60%) , a također je regulirana i cijena za distribuciju , dok su djelatnosti opskrbe i kupca toplinskom energijom „tržišne“ djelatnosti (pružatelj sam određuje).

U Centralnom toplinskom sustavu (CTS) u Slavonskom Brodu, u zadnje 5 godina broj korisnika pokazuje stabilan broj korisnika, uz blago i gotovo zanemarivo smanjenje, no taj broj se može značajno smanjiti zbog problema na postojećem toplovodu.

Ukupan broj kotlovnica na području grada u 2017. godine bio je 20. Broj korisnika na kotlovnici Slavonija, koja je i predmet investicije, odnosno toplovod se odnosi na potrošače i korisnike u navedenom naselju, konkretno broj samostalnih uporabnih cjelina je stabilan (1.095), a čini ukupno cca. 30% kupaca u toplinarstvu u Slavonskom Brodu.


U zadnje tri godine nije bilo značajnijeg smanjenja korisnika u ukupnom broju. S obzirom na to da Brod-plin d.o.o. ima ugovore sa svim korisnicima, projekcija za sljedećih pet godina ostaje ista, i ne očekuje se smanjenje korisnika, posebno nakon provedbe projekta.

Tablica 19: Broj korisnika prema kotlovnicama u CTS-u 2015.-2017

Izvor: Obrada autora prema podacima iz Brod-plin d.o.o.

Budući da se radi o ulaganju u toplinarstvu u nastavku su navedene trenutne cijene u CTS- Slavonija I

Tablica 20: Tarife koje se primjenjuju u CTS-u (Kotlovnica Slavonija)

Izvor: Brod-plin d.o.o., 2018.


Graf 10: Udio pojedine komponente cijene prema kranjim kupcima

Izvor: HERA

Na grafu 10 se može vidjeti da Brod-plin d.o.o. ima najveći udio cijene prema krajnjem korisniku

određen od strane regulatora HERA, uspoređujući s ostalim poduzećima koji se bave isporukom

toplinske enrgije. Čak 94,1% cijene Brod-plina prema krajnjim kupcima je određeno od strane

regulatora, dok je ostatak određen tržišno.

Provedbom ovog projekta, očekuje se smanjenje dijela cijene toplinske energije za kupce, na

području na kojem se implementira projekt za 4% prema projekcijama financijske analize te sukladno

uštedama koje će društvo ostvariti provedbom projekta.

3.3.3 Inputni podaci za analizu opskrbe

Društvo Brod-plin d.o.o. u opskrbi, odnosno u planiranju ulaznih troškova uključuje prije čimbenike

kao što su o energetska učinkovitost proizvodnih jedinica, stanje infrastrukture, zakonodavni okviri,

pouzdanosti i sigurnosti opskrbe te utjecaju novih tehnologija.

U strukturi ulaznih troškova toplinarstva, najveći udio odnosi se na nabavu energenta za proizvodnju

toplinske energije (prirodni plin). Nabavna cijena trenutno je regulirana tako da se za potrebe

kotlovnica, koje griju kućanstva, nabavlja plin po reguliranoj cijeni opskrbe plinom u obvezi javne

usluge (OOJU).

Slijedom toga - financijska analiza pretpostavlja zadržavanje iste cijene kakva je postojala tijekom

2017. godine. Detalji operativnih rashoda opisani su u poglavlju Financijska analiza, poglavlje 6.


4 Analiza izvedivosti i ostale mogućnosti

Kako bi ispunili strateške razvojne ciljeve grada Slavonski Brod u području Čisti gradovi, odnosno,

gradovi u borbi protiv klimatskih promjena te potakli energetsku učinkovitost, smanjili emisiju CO2 i

osigurali građanima u naseljima u centru grada opskrbu toplinskom energijom, Brod-plin d.o.o. mora

izvršiti modernizaciju toplinarskog sustava. S tim u vezi, razmatrane su različite opcije u cilju

osiguranja isporuke toplinske energije bez prekida, smanjenje transportnih gubitaka čime se

dugoročno osigurava stabilnost cijene i osiguranja opskrbe toplinskom energijom za ukupno 1.104

kupca i cca. 5.000 korisnika u dva gradska naselja Slavonija I i Slavonija II.

U nastavku je kratki prikaz analiza opcija.

4.1 Analiza opcija

a) Nema promjena (eng. BAU, business as usual)

Toplovod se nalazi u užem centru grada u naseljima Slavonija I i II u Slavonskom Brodu. Postojeća

toplovodna mreža starosti je veće od 35 godina, pa su puknuća cjevovoda vrlo česta pojava. Tijekom

2016. bilo je više od 20 intervencija na toplovodu s ukupnim prekidom isporuke toplinske energije u

trajanju od 186 sati, a tijekom 2017 bilo je 19 intervencija s 270 sati - ukupno u zadnje dvije godine

korisnici su bili bez isporuke toplinske energije više od 456 sati. Toplinska izolacija (staklena

vuna+bitumenska ljepenka+ (staklena vuna+bitumenska ljepenka+žica) je u vrlo lošem stanju i ne

zadovoljava današnje standarde toplinske izolacije). Popravci i rizici povezani sa sve češćim

intervencijama, dovode do prekida opskrbe toplinske energije na Kotlovnici Slavonija. Osim

značajnog gubitka energije, postoji rizik gubitka korisnika u centru grada zbog stalnih prekida rada i

nesigurne opskrbe koji potencijalno umjesto toplinske energije mogu prijeći na fosilna goriva (i.e. peć

u kući ili na grijanje putem električne energije što je skupo za krajnjeg korisnika).

U opciji u kojoj nema promjena opseg aktivnosti odnosi se na održavanje postojećeg toplovoda Slavonija I i II.

- Godišnji troškovi održavanja odnose se na troškove održavanja u funkcionalnom stanju i u

2017 godini iznosili su 170.000,00 kn. Zbog dotrajalosti godišnji gubici iznose približno 20%

od proizvedene energije te na godišnjem nivou iznose 650.000,00 kn , gubici sanitarne vode

za nadopunu sustava iznose približno 25.000,00 kn.

- Prihodi u ovoj opciji ostaju isti.

Za pretpostaviti je da će se s vremenom trošak povećavati što će u konačnici značiti i povećanje

cijene, a što će dovesti do prelaska potrošača na druge izvore energije, a što će u konačnici dovesti do

urušavanja cijelog sustava jer će za opskrbljivača postati neisplativo.

b) Učini minimalno (eng. do minimum)

Kao opcija razmatra se mogućnost da se rekonstrukcija toplovoda obavi u fazama, a da je financira

Brod-plin d.o.o. putem kreditnog zaduženja. Kako je zabranjeno financiranje jednog dijela poslovanja

od drugog, minimalno što bi se moglo učiniti jest da se zamjena toplovoda odvija u fazama i financira

putem kreditnog aranžmana zbog veličine investicije od ukupno 9,297.897,00 milijuna kuna,

navedena opcija imala bi značajne financijske troškove.


Vrijednost prve faze investicije procjenjuje se na 59 % od ukupne investicije Vrijednost druge faze investicije procjenjuje se 41% od ukupne investicije u drugoj godini. Pretpostavke za ovu opciju jest kreditno financiranje uz pretpostavku da se društvo zaduži po kamati 4% uz ročnost od 7 godina putem razvojne banke. Prva faza investicije financiranje dijela toplovoda Slavonija I - 2018:

- Iznos ulaganja: cca. 5,485,760,00 kuna - Troškovi kamata: 777.149,30 kuna - Ukupno kredit (glavnica + kamata)= 6.262.909,30 kuna

Druga faza investicije financiranje dijela toplovoda Slavonija II - 2019

- Iznos ulaganja: cca. 3,812,40,00 kuna - Troškovi kamata: 540.053,16 kuna - Ukupno kredit (glavnica + kamata)= 4.352.193,16 kuna

Troškovi održavanja ostaju isti kao i gubici energije na toplovodu koji se financira u drugoj fazi. Ova

opcija pokazuje značajne troškove, uz troškove financiranja odnosno troškove kamata za obadvije

faze od cca. 1,317.000, 00 kuna, ostali bi i troškovi održavanja u iznosu od cca. 70 000 kuna, uz

naravno gubitke energije na godišnjoj razini cca. 300.000 kuna za fazu toplovoda koji se ne obnavlja u

prvoj fazi, odnosno prvoj godini.

U ovoj opciji dupliraju se troškovi održavanja uz visoke troškove financiranja jer se projekt provodi

fazno kroz dvije godine. Provedba projekta u fazama jest moguća, ali društvo Brod-plin d.o.o. ne bi

postiglo sinergijske učinske investicijskih ušteda u ugovaranju cjelovite investicije prema izvođačima

radova, te bi imalo značajne financijske izdatke kroz troškove kamata i to za regulirani dio poslovanja

koji je godinama gubitaš. U ovoj opciji, troškovnik koji je sad na snazi, ne bi ostao isti i pretpostavka je

da bi došlo do većih izdataka za ukupnu investiciju. Osim toga, korisnici usluge, stanovnici naselja

Slavonija II i dalje bi imali puknuća na fazi na kojoj se ne radi zamjena jer bi se zamjena toplovoda

radila po fazama. Troškovi financiranja kamata značajno bi opteretili poslovanje.

Zaključno, uz velike troškove financiranja putem kredita došlo bi i do ukupnog povećanja investicije

jer bi se pojedinačno ugovarali radovi za pojedinu fazu odnosno Slavonija I i Slavonija II, a što bi

značilo da bi se izgubile uštede kod ugovaranja kao cjeline. Osim toga, u prvoj godini nebi bilo

značajnog efekta u smislu ušteda energije, jer bi se na jednom dijelu i dalje nastavili troškovi

održavanja paralelno s troškovima financiranja.

Opseg aktivnosti

- Srednji : Uključuju građevinske i strojarske radove Financijski opseg aktivnosti

- Troškovi: Troškovi izgradnje jednog dijela + troškovi održavanja na toplovodu Slavonija II od cca. 50 000 i troškovi gubitka energije u iznosu cca. 300.000 kuna - Troškovi financiranja (kamate) za izgradnju u ukupnom iznosu od cca. 1,317.000, 00 kuna - Prihodi: Ostaju isti

c) Učini nešto drugo (eng. do something else)

U ovoj opciji analizirale se tri različite mogućnosti da se učini nešto drugo i to kako slijedi:


i. Dovođenje plinske mreže do postojećih zgrada te izgradnju blokovskih plinskih

kotlovnica kojom bi se opskrbljivale postojeće zgrade toplinskom energijom.

ii. Opcija kojom bi se doveo plin te „etažirala“ zgrada na način da se u svaki stan dovede

plin dovođenje plinskih priključaka do zgrada te uvođenje plina zasebno za svaki stan

tkzv. "etažiranje“

iii. Zamjena zastarjelih toplovoda na postojećoj lokaciji Slavonija I i II

AD i. ) Opcija kojom bi se doveo plin u zgrade te izgradila blokovska kotlovnica sadrži sljedeće aktivnosti: Opseg aktivnosti:

- Građevinski radovi iskopa zemlje za plinovode koji ne postoje u dužini od cca. 2.000 m. - Strojarski radovi sastojali bi se od izvođenja plinske instalacije od priključka do plinske kotlovnice kao i dobave i montaže iste na krov. Važno je napomenuti da nije moguće postavljanje kotlova u podrume postojećih zgrada već bi iste trebalo projektirati i izvesti kao kotlovnice „otvorenog tipa“ što znači i skuplju opremu i montažu. Troškovi povezani s ovom opcijom:

- Projektiranje plinskih kotlovnica i ishođenje potrebnih dozvola iznosilo bi : 25 kom x - 75.000 kn/kom = 1.875.000,00 kuna - Izgradnja plinovoda u dužini cca 2.000m po cijeni od prosječno 300.00 kn/m iznosi 600.000

kuna - Izgradnja priključnih plinskih instalacija : 25 zgrada x 25 m x 200,00 kn = 125.000,00 kuna - Izgradnja plinskih kotlovnica (prosječne snage 400 – 800 kW) : 25 kom x 750.000,00 kuna - 18.750.000,00 kuna

Ukupna investicija u ovu opciju iznosila bi 21.350.000 kn Prihodi bi ostali isti kao i do sada odnosno postojeća metodologija uvažila bi navedeno ulaganje te bi

se cijena povisila za određeni dio u smislu prinosa na uloženi kapital.

Ad ii) Opcija kojom bi se doveo plin te „etažirala“ zgrada na način da se u svaki stan dovede plin odnosno ugradi plinski bojler (trošilo) u svaki pojedinačni stan sadrži sljedeće aktivnosti Opseg aktivnosti u ovakvom scenariju je sljedeći: -Građevinski radovi iskopa zemlje za plinovode koji ne postoje u dužini od cca. 2.000 m . -Strojarski radovi sastojali bi se od izvođenja plinske instalacije od priključka i razvoda kroz stubište do svakog stana. U ovoj varijanti također bi trebalo izvesti ugradnju potrošača (plinskog brojila ) kao i prepravak instalacije grijanja. Budući da ovakve zgrade nisu građene za pojedinačno „etažno grijanje“ ne postoji ni sustav dimnjak niti dimovodnih kanala kojima bi isti mogli biti odvedeni već je potrebno izgraditi potpuno novi sustav dimovoda što bitno poskupljuje cijelu rekonstrukciju. Troškovi povezani s ovom opcijom:

- Projektiranje plinskih instalacija i ishođenje potrebnih dozvola iznosilo bi : 1.100 kom x 1.000 kn/kom = 1.100.000,00 kuna

- Izgradnja plinovoda u dužini cca 2.000m po cijeni od prosječno 300.00 kuna/m iznosi 600.000 kuna.

- Izgradnja priključnih plinskih instalacija : 25 zgrada x 100 m x 200,00 kuna = 500.000,00 kuna - Ugradnja plinskih potrošača (bojlera) prosječne snage 18 kW : 1.100 kom x 20.000,00 kuna

22.000.000,00 kuna - Ugradnja sustava odvoda dimnih plinova : 1.100 x 7.500 = 8.250.000,00 kuna - Trošak plinskog priključka : 1.100 x 5.000,00 kuna = 5.500.000 kuna

Ukupna investicija iznosila bi 37.950.000 kuna Prihodi: kod ove opcije prihodi bi se preselili u djelatnost opskrbe prirodnim plinom jer bi i kupci prestali preuzimati toplinsku energiju i prešli na opskrbu plinom.


Napomena*: Ova opcija u potpunosti bi išla na teret kupaca jer bi se CTS u potpunosti „ugasio“ (kupci bi otišli iz djelatnosti toplinarstva na distribuciju plinom), ali je u suprotnosti s obavezom iz koncesijskog ugovora gdje je Brod-plin u obavezi upravljanja , održavanja i razvoja distributivnog sustava grada Slavonskog Broda kao i u suprotnosti sa zakonom o tržištu toplinske energije gdje je : „razvoj CTS od interesa za RH“ AD iii) Zamjena zastarjelih toplovoda na postojećoj lokaciji Slavonija I i II Kompletna rekonstrukcija i zamjena cijevi na postojećem toplovodu uz pripadajuću novu tehnologiju. Opseg aktivnosti: građevinski i strojarski radovi

Ukupno investicija = 9.297.897,00 kuna

Tehnička dokumentacija za ovu opciju je pripremljena i dozvole ishođene.

Usporednom analizom investicijskih troškova, opsega aktivnosti, zakonskih obaveza te utjecaja na

poslovanje i korisnike, u analizi mogućnosti da se učini nešto drugo, a čime bi se moderniziralo

toplinarstvo u sustavu Brod-plin d.o.o. i omogućile značajne direktne energetske uštede te koja ima

direktne poslovne pozitivne učinke na regulirani segment poslovanja i koja u kratkom vremenu

osigurava zakonsku obavezu opskrbe toplinskom energijom korisnika u gradskim naseljima

optimalnom se pokazala opcija:

- Kompletna rekonstrukcija i zamjena cijevi na postojećem toplovodu uz pripadajuću novu tehnologiju

- Navedenu mogućnost kao najbolju opciju društvo Brod-plin d.o.o. planira realizirati te ona predstavlja Projekt pod nazivom „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt zamjene dotrajalih toplovoda”, a koji se nastavku detaljnije obrazlaže.


4.2 Definiranje i obrazloženje najbolje mogućnosti sukladno 4.1.

Naziv projekta: „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt zamjene dotrajalih toplovoda” Lokacija projekta: Grad Slavonski Brod

Projekt sastoji se od skupine aktivnosti koje zajednički čine cjelinu, a te aktivnosti su:

1.Izrada projektne dokumentacije - u trenutku izrade ove studije raspoloživa je sva potrebna

dokumentacija uključivo: Glavni Projekt, Glavni projekt Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II –

projekt zamjene dotrajalih toplovoda, te je ishođena Građevinska dozvola. Da bi se projekt

implementirao potrebno je prema Izvedbenom projektu s troškovnicima provesti postupak javne

nabava.

- Projekt je sa stajališta projekte dokumentacije, dozvola i imovinsko pravnih odnosa

spreman za implementaciju.

2.Rekonstrukcija sustava za distribuciju toplinske energije naselja Slavonija I i Slavonija II zamjena

postojećeg toplovoda novim predizoliranim twin cijevima - uključuje građevinske i strojarske radove

na postojećem toplovodu Slavonija I i II, postavljanje novog toplovoda točno po trasi postojećeg

starog toplovoda, postavljanje predizoliranih dvostrukih (twin) cijevi s difuzijskom barijerom, koje

imaju izvrsna izolacijska svojstva.

3.Educiranje korisnika i javnosti - uključuju aktivnosti usmjerene na važnost energetske učinkovitosti

i sustavno gospodarenje energijom. Edukacija korisnika i javnosti u projektu će se obaviti kroz

radionice uz popratni edukacijsko-promotivni materijala s ciljem pružanja primjerenog znanja koje

potiče energetski efikasno ponašanja.

4.Promidžba i vidljivost projekta - promotivne aktivnosti su bitne za postizanje vidljivosti i

prepoznatljivosti projekta, njegovih ciljeva kao i pravovremeno pozicioniranje na tržištu toplinarstva

5.Upravljanje projektom - kvalitetna provedba svih planiranih aktivnosti prema načelima i

standardima EU projektnog upravljanja ključna je za ostvarenje predviđenih rezultata i samog učinka

projekta na ciljane skupine. Upravljanje projektom uključuje širi projektni tim različitih ekspertnih

znanja, uz osiguranje svih potrebnih sredstava implementacije projektnih aktivnosti u svim fazama

provedbe projekta.




Ukupna vrijednost radova (bez PDV-a) 9.297.897,00 kuna

Educiranje korisnika i javnosti 100.000,00 kuna

Promidžba i vidljivost 30.000,00 kuna

Upravljanje projektom 180.000,00 kuna

UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA 9.607.897,00 kuna


4.2.1 Tehnološki opis projekta

Rekonstrukcija sustava za distribuciju toplinske energije naselja Slavonija I i Slavonija II koji uključuje

zamjenu postojećeg toplovoda novim predizoliranim twin cijevima.26

Toplovod s ugrađenim predizoliranim dvostrukim (twin) cijevima Prema glavnom strojarskom projektu „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II – projekt zamjene

dotrajalih toplovoda“ izrađenom u prosincu 2012. predviđeno je postavljanje novog toplovoda točno

po trasi postojećeg starog toplovoda. Planira se postavljanje predizoliranih dvostrukih (twin) cijevi,

(Logstor Steel Conti Serie 2), s difuzijskom barijerom, koje imaju izvrsna izolacijska svojstva.

Karakteristike tih cijevi dane su u nastavku.

TEHNOLOGIJA Predizolirana dvostruka čelična cijev za daljinsko grijanje, u skladu s EN253:2009 i povezanim

standardima, vijeka trajanja min. 30 godina uz stalnu radnu temperaturu od 140 ° C, uz dozvoljene

vršne temperature od 150°C.

- Radna cijev, do DN100 čelična bešavna cijev, a preko DN100 cijevi ERW uzdužno ili SAW spiralno zavarene. Materijal specifikacije: P235TR1/TR2 u skladu s EN 10217-1 , ili P235GH u skladu s EN 10217-2 , EN10217 - 5 . Faktor zavara V = 1,0. Dimenzije i težina u skladu s EN10220, debljina stijenke i tolerancije u skladu s EN 253:2009. - Zaštitna cijev iz PE-HD, min. PE80, ISO 12162, sa sadržajem čađi 2,5%, svojstava u skladu s EN253. Materijal zaštitne cijevi mora biti u potpunosti zavariv s MFR < 0,5 g/10 min. sljedećih svojstava: Zaštitna cijev mora imati kalkuliranu stalnu temperaturu površine > 50°C tijekom 30 godina, a termička stabilnost OIT, PE materijala, mora biti najmanje 20 min pri testiranju na 210°C u skladu s EN 728. - Izolacija od PUR pjene bez CFC - i H-CFC, s nultim utjecajem na propadanje ozona i nultim stakleničkim faktorom, i gustoćom pjene > 60 kg/m3. Za zaštitne cijevi dimenzije manje ili jednako ø315 mm dokumentirana toplinska vodljivost max. 0,023 W/(mK), a za zaštitne cijevi dimenzija veće od ø315 mm dokumentirana max. toplinska vodljivost 0,026 W/(mK), ispitano u skladu s EN253 na

srednjoj temperaturi od 50 °C, od strane neovisnih ispitnih institucija na proizvodima pripremljenim u proizvodnji. Da bi se dugoročno osigurala ista izolacijska svojstva cijevi tijekom punog trajanja projekta, cijevi moraju biti opremljene integriranom metalnom difuzijskom barijerom između PU i PE – zaštitne cijevi do dimenzije DN80. Tlačna čvrstoća veća 0,3 MPa u radijalnom smjer, ispitivanje u skladu s EN253. Čvrstoća u aksijalnom smjeru veća od 0,2 MPa , a tangencijalno veća od 0,12 MPa, obje testirane na

23 °C u skladu s EN253, dok čvrstoća na smik ispitana na 140 ° C mora biti veća od 0,08 MPa.

26 „Elaborat Energetske učinkovitosti distribucijskog sustava Slavonija, Brod-plin d.o.o. Slavonski Brod“ Sveučiliše Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Zavod za energetiku, prof. dr. sc. Marija Živić, [email protected]

mailto:[email protected]


Na slici 6. je prikazano temperaturno polje dobiveno proračunom, korištenjem kalkulatora „Logstor

Calculator“ u cijevi Steel Conti Serie 2 promjera 50 mm za zadani radni režim toplovoda (90/70 C).

Vidljivo je da gubitak toplinskog toka zimi iznosi samo 12 W/m, a ljeti samo 10 W/m, te da izvrsna

svojstva izolacije (toplinska provodnost od 0,023 W/(mK)) „drže“ veliki dio temperaturnog polja

(iznad temperature veće od 30 C) u vrlo uskom krugu oko cijevi, točnije, unutar izolacije.

Slika 6: Temperaturno polje dobiveno proračunom korištenjem kalkulatora „Logstor Calculator“

Proračun ušteda energije i emisije ugljičnog dioksida Zamjena toplovodnih cijevi novim izoliranim twin cijevima

Toplinski gubitci starog toplovoda, odnosno stupanj djelovanja starog toplovoda odredit će se na

temelju podataka o isporučenoj toplinskoj energiji na toplinskim podstanicama i proizvedenoj

toplinskoj energiji mjerenoj na kaloritmerima na ulazima u ogranke toplovoda.

Tijekom 2016. godine proizvedeno je 16.535 MWh toplinske energije, dok je na toplinskim

stanicama isporučeno 13.193,08 MWh toplinske energije iz čega proizlazi stupanj djelovanja starog

toplovoda od 0,798, odnosno, gubici toplinske energije tijekom transporta toplovodom iznose 20,2

%.

Dijagram na grafu 11 prikazuje proizvedenu i isporučenu toplinsku energiju, po mjesecima, tijekom

2016.


Graf 11: Proizvedena i isporučena toplinska energija tijekom 2016.

Iz dijagrama je uočljiv veliki gubitak toplinske energije nastao transportom toplovodom.

Dijagram u nastavku prikazuje stupanj djelovanja toplovoda, po mjesecima, te prosječni godišnji

stupanj djelovanja toplovoda za 2016. godinu.

Graf 12: Stupanj djelovanja toplovoda, 2016.

Osim što se uočava malen prosječni stupanj djelovanja toplovoda, naglašen je smanjen stupanj

djelovanja (manji od 0,6) za vrijeme ljetnih mjeseci, kada toplovodom cirkulira voda potrebna samo

za zagrijavanje potrošne tople vode.

Na starom toplovodu postoje neprekidna curenja tople vode, pa je potrebno sustav svakodnevno

nadopunjavati. Koliko su veliki gubici toplinske energije nastali curenjem izračunat će se iz izmjerene

količine vode kojom se sustav nadopunjava. Slika 7. prikazuje mjesečnu potrošnju vode potrebnu za

nadopunu sustava. Ukupna količina vode kojom je dopunjen sustav u 2016. godini iznosi 3557 m3.

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Proizvedena toplinska energija, MWh Isporučena toplinska energija, MWh

Proizvedena toplinska energija Isporučena toplinska energija

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Stupanj djelovanja toplovoda, 2016.

stupanj djelovanja 0,798


Graf 13: Mjesečna potrošnja vode potrebna za nadopunu sustava

Toplinska energija koja se troši na zagrijavanje vode koja je iscurila iz toplovoda, tijekom 2016. izračunat će se na sljedeći način

Q m c T

gdje je: m – masa vode, kg; m=3557000 kg c- specifični toplinski kapacitet vode, J/(kgK); c=4190 J/(kgK)

T – temperaturna razlika za koju se voda zagrijava; 90 12 78 CT

121,1625 10 J =322,916 MWhQ

Dijagram 14 prikazuje usporedno gubitke toplinske energije zbog transporta toplovodom i gubitke toplinske energije zbog nadopune sustava.

Graf 14: Ukupni gubici toplinske energije u starom toplovodu tijekom 2016.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Potrošnja vode zbog nadopune sustava, m3

mjesečna potrošnja vode 296,4 m3


Planirana je zamjena postojećeg toplovoda novim izoliranim twin cijevima kojima će se ostvariti

značajna ušteda toplinske energije tijekom transporta do toplinskih stanica. Trasa toplovoda ostat će

ista, s tim da će neke cijevi biti isključene iz sustava. Duljine cijevi određenih promjera koje su

definirane strojarskim projektom toplovoda dane su u donjoj tablici. Gubici toplinskog toka (W/m)

koji se ostvaruju transportom u twin cijevima dani su katalogom proizvođača, a mogu se izračunati

korištenjem kalkulatora Logstore koji proizvođač daje na svojoj web stranici. Za pristup kalkulatoru

dovoljno je registrirati se. Logstore kalkulator se nalazi na sljedećem linku:

http://calc.logstor.com/login.aspx?ReturnUrl=%2f

Gubici toplinskog toka za cijevi određenog promjera (prema podacima proizvođača) unesene su u

donju tablicu.

Tablica 21: Gubici toplinskog toka za cijevi određenog promjera

Promjer cijevi Duljina cijevi Gubitak toplinskog

toka Gubitak toplinskog

toka Ukupni gubitak toplinske energije

mm

m

zima W/m

ljeto W/m

MWh/god

50 132 13,1 11,3 14,292432

65 690 15,2 13 86,41008

80 156 16,9 14,5 21,747024

100 396 19,5 16,7 63,65304

125 252 18,1 15,5 37,597392

150 318 21,5 18,4 56,34324

200 576 22,4 19,2 106,389504

250 6 43,1 36,9 2,131416

2526 388,564128

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Gubici toplinske energije u starom toplovodu, MWh

gubici gubici zbog curenja

http://calc.logstor.com/login.aspx?ReturnUrl=%2f


Iz tablice 21 je vidljivo da bi ukupni gubitak toplinske energije ostvaren transportom novim twin

cijevima iznosio 388,564 MWh godišnje što u odnosu na pretpostavljeni iznos od 16.535 MWh

proizvedene toplinske energije iznosi 2,35 %.

Ispis gubitaka toplinskog toka za navedene promjere i duljine cijevi toplovoda u gornjoj tablici

prepisan je iz kalkulatora Logstore calculator 2.1 i nalazi se na slici 11.

Slika 7: Ukupni gubici toplinske energije u starom toplovodu tijekom 2016.

Dijagram 15 prikazuje usporedno proizvedenu i isporučenu toplinsku energiju, po mjesecima,

transportiranu starim i novim toplovodom. Za stari toplovod uzeti su podaci o proizvedenoj i

isporučenoj toplinskoj energiji za 2016. godinu, a za novi toplovod napravljena je simulacija

isporučene toplinske energije toplovodom čiji gubitci iznose 2,35% od proizvedene toplinske energije.

Graf 15: Usporedba isporučene toplinske energije koja je transportirana starim i novim toplovodom

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Iznos potrebne proizvedene toplinske energije (MWh) (u sustavu sa starim i novim toplovodom) za isti iznos isporučene toplinske energije

Proizvedena toplinska energija (stari sustav)

Isporučena toplinska energija

Proizvedena toplinska energija (novi sustav)


Tablica 22: Ušteda energije ostvarena zamjenom toplovoda

STARI TOPLOVOD NOVI TOPLOVOD

Proizvedena toplinska energija 16.535 MWh 13.510,58 MWh

Isporučena toplinska energija 13.193,08 MWh 13.193,08 MWh

Gubitak toplinske energije u toplovodu 3.341,92 MWh 317,5 MWh

Gubitak toplinske energije zbog curenja 322,916 MWh 0

Ušteda energije zamjenom toplovoda

3.347,336 MWh

Zamjenom toplovoda ostvaruje se godišnja ušteda toplinske energije od 3.347,336 MWh

što predstavlja 20,24 % od pretpostavljenog iznosa proizvedene (2016.) toplinske energije od

16.535 MWh.

Smanjenje emisije ugljičnog dioksida Za proračun emisije CO2 pri izgaranju fosilnih goriva primijenjena je sljedeća formula

44

12C C dEM EF O H B

gdje je: - EM - emisija CO2 , t - EFC - faktor emisije ugljika, kgC/GJ - OC - udio oksidirajućeg ugljika, - 44/12 - stehiometrijski omjer CO2 i C - Hd - donja ogrjevna vrijednost goriva, MJ/kg ili MJ/m3 - B - količina izgaranog goriva, kg ili m3

U tablici 23. nalaze se potrebni podaci za proračun emisije CO2.

U odnosu na proizvedenu toplinsku energiju u 2016.godini, iz gornje tablice preuzete su potrebne

količine goriva. Za potrebne količine goriva izračunate su emisije ugljičnog dioksida.

Tablica 23: Proračun emisije CO2

Količina goriva

Donja ogrjevna

vrijednost goriva

EFC

OC

EM, t

prirodni plin, stari sustav

1.857.367 m3

33,34 MJ/m3 15,3 0,995 3.456,6

prirodni plin, novi sustav

1.482.196 m3

33,34 MJ/m3 15,3 0,995 2.758,4

Smanjenje emisije CO2

698,2

Iz tablice je vidljivo da se zamjenom toplovoda ostvaruje godišnje smanjenje emisije CO2 od

698,2 tona ili 20,2 %


4.3 Obrazloženje (kvantificirano) ciljeva te doprinosa odgovarajućim strategijama i indikatorima

Rekonstrukcija sustava za distribuciju toplinske energije kotlovnice Slavonija obuhvaća zamjenu

postojećeg toplovoda tijekom koje su ostvarene uštede. Iznos isporučene toplinske energije na

toplinskim stanicama temelji se na 2016. godini. Predviđena isporučena toplinska energija na

toplinskim stanicama iznosi 13.193.080 kWh.


Sigurnost opskrbe



Za ekonomske koristi korištene su sljedeće pretpostavke:

Ekonomskom analizom ocjenjuju se koristi ne samo za nositelja projekta, nego koje su to

indirektne koristi za širu društvenu zajednicu. Ekonomskom se analizom ocjenjuje doprinos

projekta ekonomskom blagostanju projektnog područja. Opseg projekta trebao bi se

promatrati u široj perspektivi, odnosno njegovi korisni učinci na čitavo društvo, a ne samo na

vlasnike ulaganja kao u financijskoj analizi.

Čimbenici projekta koji će utjecati na kvalitetu života posebno na sigurniju opskrbu toplinskom

energijom, bolju razinu javne usluge, dugoročno isplativije poslovanje toplovoda.

Također, projektom se osiguravaju kvalitetni uvjeti za smanjenje emisije CO2 i značajne uštede u

poslovanju društva u vlasništvu grada Slavonski Brod. Projekt će rezultirati smanjenjima emisijama

CO2 što predstavlja pozitivnu okolišnu eksternaliju i smanjuje dugoročne pritiske na atmosferu i

njezino zagrijavanje. U Elaboratu energetske učinkovitosti distribucijskog sustava Slavonija izračunato

je kako će zamjena toplovoda ostvariti godišnje uštede od 698,2 t CO2

Specifični ciljevi i outputi (mjerenje ciljeva kvantificirano)

Modernizacija toplinarstva

o Obnovljeno 2.585 m2 toplovoda


o Ukupno smanjenje emisije za 20%

Zadržavanje postojećih korisnika

o Ukupno 1.095 samostalnih uporabnih cjelina (kupaca) i app. 5.000 korisnika toplinske

energije

Smanjenje gubitka energije

o Smanjenje gubitaka plina i vode

Ekonomski učinci

o Smanjenje troškova održavanja

Kvantificirani doprinosi detaljno su obrazloženi u financijskoj i ekonomskoj analizi u poglavlju 6. i 7.


4.4 Analiza projektnih aktivnosti sukladno Programu dodjele državnih potpora

U skladu s dostavljenim podacima, u gantogramu prikazane su ključne skupine aktivnosti po

mjesecima, a navedeno predstavlja polazišnu točku u definiranju aktivnosti i vremenskom tijeku

projekta.

Projektne aktivnosti podijeljene su u sljedeće skupine i to:

1. Projektne aktivnosti - izrada i kompletiranje tehničke dokumentacije

2. Projektne aktivnosti financiranja/sufinanciranja i ugovaranja

3. Projektne aktivnosti analize tržišta i provedbe postupaka javne nabave (tenderi) za usluge,

radove i opremu

4. Projektne aktivnosti izgradnje toplovoda građevinski i strojarski radovi za naselje Slavonija I

5. Projektne aktivnosti izgradnje toplovoda građevinski i strojarski radovi za naselje Slavonija II

6. Projektne aktivnosti – Projektantski nadzor

7. Projektne aktivnosti – Projekt izvedenog stanja Slavonija

8. Projektne aktivnosti promocije i vidljivosti projekta

9. Projektne aktivnosti edukacije korisnika i javnosti

10. Projektne aktivnosti upravljanja i administracije projektom

U nastavku navodimo prijedlog organizacijske strukture projektnog tima, a u gantogramu u poglavlju

4.5.3. naveden je terminski plan aktivnosti po mjesecima.

4.5 Prijedlog organizacijske strukture

Brod-plin d.o.o. kao nositelj projekta imenuje snažan projektni tim koji se sastoji od stručnjaka iz

vlastitog kadra, iz upravnih odjela Grada Sl. Broda te iz Razvojne agencije Grada i koji će u provedbi

preuzeti zadatke sukladno svojoj stručnosti, radnom iskustvo i specijalizaciji. Slijedom navedenog,

projektni tim čine sljedeći kadrovi:

- Voditeljica projekta: stručna suradnica Razvojne agencije Grada Slavonskog Broda d.o.o. će

biti zadužena za uspostavu spone između svih uključenih stručnjaka. Ova stručna suradnica

posjeduje relevantno radno iskustvo te je radila na rukovodećoj funkciji u sklopu sedam

projekata financiranih iz ESF-a vrijednosti 15 mil. kuna

- Koordinator građevinskih radova i tehničkih poslova: ovog stručnjaka imenuje Brod-plin

d.o.o. iz vlastitog kadra. Koordinator bit će zadužen za sve poslove koji se tiču građevinskih i

drugih tehničkih radova u sklopu provedbe projekta, uklj. pružanja savjeta u pripremi poziva

za javnu nabavu, nadzor nad radovima i kvaliteti izvedenih radova te koordinaciju vanjskih

izvođača radova i definiciju terminskog plana građevinskih radova, opremanja i instalacije

toplovodnih cijevi

- Suradnica za javnu nabavu: ovog člana projektnog tima imenuje Grad Sl. Brod s obzirom na

vlastito iskustvo u provedbi javne nabave za radove, usluge i robu.


4.5.1 Definiranje uloga i odnosa Korisnika i partnera

Svi uključeni djelatnici posjeduju stručnost i kompetencije u sektorima upravljanja projektom,

graditeljstva i u području prava (među ostalom javna nabava) i financija.

Brod-plin d.o.o. posjeduje tehničke, operativne i upravljačke kapacitete u pripremi i provedbi

infrastrukturnih projekata stečenog kroz iskustvo na velikim projektima poput projekta izgradnje

plinovoda u duljini od 48 kilometara srednjetlačne plinske mreže općine Sibinj; srednjetlačne plinske

mreže općine Podcrkavlje u duljini od 19,6 km; srednjetlačne plinske mreže općine Brodski Stupnik u

duljini od 29 km te investicijskih projekata u Sl. Brodu, tj. projekta zamjene starih dotrajalih

kotlovnica sa mazuta i lož ulja na plin u Naselju kralja Tomislava, u naselju Mikrorajon – zamjena

kotlovnica i toplovoda; u Naselju Slavonija I- zamjena kotlovnice i u Naselju Jelas-zamjena kotlovnice.

U suradnji s Razvojnom agencijom, Grad Sl. Brod proveo je niz projekata energetske učinkovitosti i

energetske obnove uz sufinanciranje i stručnu pomoć FZOEU, APN i MRRFEU te je proveo sljedeće

projekte: energetska obnova dječjih vrtića „Radost“ (1,26 mil. kuna), „Kosjenka“(445 tis. kuna) i „Seka

i braco“ (1,14 mil. kuna); ugradnja energetski učinkovite LED-javne rasvjete (3,27 mil. kuna), zamjena

žarulja u semaforima LED-lanternama (270 tis. kuna), sustav javnih gradskih bicikala (256 tis. kuna) te

je izrađen energetski pregled i projektna dokumentacija za javnu rasvjetu (372 tis kuna).

U 2017. godini proveden je Projekt ulaganja u školske objekte, Potprojekt: PI Dvodijelna školsko

sportska dvorana OŠ Hugo Badalić, PŠ Jelas (7,5 mil. kuna). U tijeku je provedba projekata energetske

obnove zgrade dječjeg vrtića „Maslačak“ (2 mil. kuna) i zgrade dječjeg vrtića „Trnoružica“ (1,54 mil.

kuna) koje Grad Slavonski Brod provodi u suradnji s FZOEU kao obaveznim partnerom. Drugi izdvojeni

projekti financirani iz ESI-fondova u odgovornosti nositelja i partnera su: 1. Helping-faza I, II i III-

projekt pružanja pomoći u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnim školama u Sl. Brodu;

ESF; ukupno: 1.2 mil. + 1.9 mil. kuna + 9,24 mil. kuna; 2015-2020; 2. Lunch Box, faza I i II-školska

prehrana za učenike u riziku od siromaštva u osnovnim školama u Sl. Brodu; FEAD; 772.194 kuna +

1,47 mil. kuna; 2016-2018

Mjere institucionalne održivosti

Stručna podrška za praćenje poziva za bespovratna sredstva i drugih mjera za angažman pomoćnika u

nastavi, pripremu zahtjeva i praćenje sredstava: Gradu Slavonskom Brodu kao i društvu Brod-plin

d.o.o. na raspolaganju stoji Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda koja je i osnovana u svrhu

razvoja kvalitete života u Slavonskom Brodu i osigurat će pravovremenu informaciju o mogućim

mjerama, pripremu zahtjeva i pravdanje sredstava kroz svoje operativne kapacitete.

Uhodani mehanizmi suradnje između Grada, tvrtke Brod-plin d.o.o. kao i razvojne agencije omogućit

će sustavno rješavanje pitanja održivosti ulaganja u mrežu toplinske energije u Slavonskom Brodu.


4.5.2 Definiranje potrebnih kapaciteta Korisnika i partnera

Operativni kapaciteti prijavitelja i partnera

Brod-plin d.o.o. raspolaže specijaliziranim znanjima, stručnim kadrovima i potrebnom opremom za

održavanje energetske infrastrukture, njeno upravljanje i provedbu razvojnih projekata. Partner

Brod-plinu d.o.o. u svojem redovnom poslovanju kao i u provedbi ovog projekta je Grad Sl. Brod koji

u partnerstvu s komunalnim društvima te drugim relevantnim dionicima kontinuirano ulaže u razvoj

komunalne i prometne infrastrukture u Gradu kao i u projekte čiji cilj je smanjenje negativnih utjecaja

na kakvoću zraka i vode u gradu te zaštita prirode i okoliša. Grad Sl. Brod, čiji je proračun u 2017.

godini iznosio 136 mil. kuna, raspolaže s 72 zaposlenih koji po struci i radnom iskustvu pokrivaju

sektore društvenih djelatnosti, prava i zakonodavstva (uklj. javnu nabavu), financija i računovodstva,

komunalnog sustava, gospodarstva i graditeljstva.

Razvojna agencija Grada Sl. Broda čiji osnivač je također Grad Sl. Brod uključena je u pripremu i u

provedbu projekta s obzirom na kapacitete njenog kadra za provedbu i upravljanje projektima

financiranim bespovratnim sredstvima. Grad Sl. Brod upravo je osnovao Razvojnu agenciju s ciljem

stvaranja kapaciteta za pripremu i provedbu zahtjevnih projekata u vlastitoj instituciji kao i u

trgovačkim društvima i ustanovama čiji je osnivač.

Poduzeće Brod-plin d.o.o. posjeduje tehnički, operativni i upravljački kapacitet u pripremi i

provedbi infrastrukturnih projekata stečenog kroz iskustvo na velikim projektima poput projekta

izgradnje plinovoda u duljini od 48 kilometara srednjetlačne plinske mreže općine Sibinj (Potvrda

glavnog projekta Klasa: 361-08/08-02/74 Urbroj: 2178/1-15-08-09 od 10.06.2008.god.), srednjetlačne

plinske mreže općine Podcrkavlje u duljini od 19,6 km (Građevinska dozvola Klasa: UP/I-361-03/06-

01/174 Urbroj: 2178-01-03-02-07-8 od 13.03.2007.god.), srednjetlačne plinske mreže općine Brodski

Stupnik u duljini od 29 km (Potvrda glavnog projekta Klasa: 361-08/10-02/16 Urbroj:2178/1-15-11-17

i projekta zamjene starih dotrajalih kotlovnica sa mazuta i lož ulja na plin Naselje kralj Tomislav

(Potvrda glavnog projekta Klasa: 361-04/08-01/89 Urbroj: 2178/01-10-08-11 od 12.09.2008.god.),

Mikrorajon – zamjena kotlovnica i toplovoda (Potvrda glavnog projekta Klasa: 361-04/08-01/90

Urbroj: 2178/01-10-08-11 od 12.09.2008.god.), Naselje Slavonija I- zamjena kotlovnice (Rješenje za

građenje Klasa: UP/I-350-05/10-03/13 Urbroj: 2178/01-10-10-20 od 15.04.2010.god.), Naselje Jelas-

zamjena kotlovnice (Potvrda izmjene i dopune glavnog projekta Klasa: 361-04/09-01/4 Urbroj:

2178/01-10-09-3 od 24.03.2009.god.).

Rukovodstvo i djelatnici uspješno su proveli zahtjevne infrastrukture projekte na kojima su stručnjaci

iz Brod-plina provodili kompleksne projektne aktivnosti i stručni nadzor.

Tri (3) stalno zaposlene osobe posjeduje žig Hrvatske komore inženjera strojarstva. Također, Brod-

plin d.o.o. ima stalno zaposlenu stručnu osobu licenciranu od Ministarstva gospodarstva RH za

provođenje postupaka javne nabave, kao i stručni tim za financijsko i računovodstveno praćenje

infrastrukturnih projekta,tim u službi za odnose s javnošću te dovoljno stručnih zaposlenika.

Provedbeni kapacitet prijavitelja ojačava i činjenica da Brod-plin d.o.o. posjeduje certifikat ISO 9001

za sustav upravljanja prema EN ISO 9001 : 2008, kao i certifikat Za sustav upravljanja energijom EN

ISO 50001:2011. Certifikacija je provedena prema TUV NORD CERT postupcima za auditiranje i


certificiranje nakon čega je potvrđeno da Brod-plin d.o.o. primjenjuje sustav upravljanja u skladu s

gore navedenom normom za sljedeći opis djelatnosti.

Organizacijska struktura Brod-plin d.o.o.

Slika 8: Organizacijska struktura društva Brod-plin d.o.o. 2016

Financijski kapaciteti Korisnika Brod-plin d.o.o.

Društvo Brod-plin d.o.o. financijski je stabilno i posluje pozitivno.

Detalji financijskog kapaciteta društva za prethodne godine navedeni su u poglavlju 6. Financijska

analiza.

Društvo Brod-plin d.o.o. podmiruje sve svoje obaveze te je do sad uz troškove održavanja toplovoda

prema mogućnostima investiralo u unapređenje sustava toplinarstva.

Ukupno po godinama u segment toplinarstva, konkretno ulaganja u kotlovnice, investicijska ulaganja

u posljednje tri godine iznosile su bez troškova održavanja ukupno 3,020.888,00 kuna:

Investicije u kotlovnice po godina:

2015

- Ulaganje u iznosu od 2.648.734 kuna (ulaganje u nove kotlovnice u naselju A.Hebrang

blok VI i VII )

2016

- Ulaganje u iznosu od 84.797 kuna (ulaganje u kotlovnice)

2017

- Ulaganje u iznosu 287.357 kuna (ulaganje na kotlovnicama-upravljački sistem)


4.5.3 Vremenski plan pripreme i provedbe Projekta

Planirano trajanje projekta je ukupno 10 mjeseci.

Navedeni plan izrađen je prema dostavljenim podacima od društva Brod-plin d.o.o.

Dinamika pojedine projektne aktivnosti neće se mijenjati mijenjati s obzirom na to da građevinska dozvola vrijedi do 18.08.2018. godine. Jedine promjene

mogu se dogoditi ako se određene radnje Pretpostavka ovom vremenskom planu jest da projekt započne 01.03.2018.

Sve aktivnosti pripreme tehničke dokumentacije i ishođenja potrebnih dozvola su odrađene.

Tablica 24: Vremenski period provedbe projekta

*Tijekom siječnja i veljače obavljena je izrada studije izvodljivosti. Financiranje, ugovaranje i postupci javne nabave planirani su u ovom vremenskom planu

konzervativno, a s tim u vezi, planirani mjeseci predstavljaju krajnji rok za svaku pojedinu aktivnost.


5 Utjecaj na okoliš

5.1 Kratki opis proceduralnih koraka vezanih uz procjenu učinaka utjecaja na okoliš odnosno na zaštićena područja

Provedena je ocjena o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije razvoja urbanog

područja Slavonski Brod do 2020.godine (dalje u tekstu: Strategija), mišljenje Brodsko – posavske

županije, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, KLASA: 351-02/16-01/27,

URBROJ: 2178/1-03-17-9, od 25. rujna 2017.godine. Sukladno članku 26. Zakona provedena je i

prethodna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. U postupku je utvrđeno da se mogu isključiti

značajni negativni utjecaji Strategije na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže uz

provedbu ocjene za dokumente nižeg reda kojima će se utvrditi prostorni smještaj i obilježja

pojedinih zahvata koji mogu imati utjecaja na ekološku mrežu.

Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu Strategije ne isključuje obvezu provedbe postupka ocjene

prihvatljivosti za ekološku mrežu za planirane zahvate bez obzira nalaze li se isti unutar ili izvan

područja ekološke mreže sukladno Uredbi o ekološkoj mreži.

Prilog II. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš donosi popis

zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Točka 12. priloga II. navedene uredbe propisuje: " Drugi zahvati

za koje nositelj zahvata radi međunarodnog financiranja zatraži ocjenu o potrebi procjene utjecaja na

okoliš".

Sukladno navedenoj točki Brod-plin d.o.o. je zatražio od Ministarstva zaštite okoliša i prirode

mišljenje o provedbi ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

5.2 Opis načina na koji su elementi procjene utjecaja na okoliš odnosno nezaštićena područja uključeni u projekt

Postupkom provedbe Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu je utvrđeno da:

Planirani zahvat se temeljem Uredbe o ekološkoj mreži (NN, br. 124/13) nalazi van područja

ekološke mreže: područje očuvanja značajnog za ptice (POP) „HR1000005 Jelas polje“ i područje

očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) „HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice“.

Zbog samih značajki zahvata i jer je zahvat unutar izgrađenog gradskog prostora, te udaljenosti

zahvata od područja ekološke mreže, uz pridržavanje važećih propisa iz zaštite okoliša i održivog

gospodarenja otpadom, Prethodnom ocjenom zahvata može se isključiti mogućnost značajnih

negativnih utjecaja na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže.

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša uz prethodno mišljenje Državnog zavoda

za zaštitu prirode (KLASA: 612-07/15-38/493, Ur. broj: 366-06-2-15-2) je ocijenio da se može isključiti

mogućnost značajnih negativnih utjecaja na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže i

donio rješenje da za planirani predmetni zahvat nije potrebno provesti postupak Glavne ocjene

zahvata za ekološku mrežu (KLASA: U/I 612-07/15-01/14, Ur. broj: 2178/1-03-15-6).


Prilikom provedbe projekta uvažit će se svi propis iz područja zaštite okoliša, zaštite voda, zaštite

zraka i gospodarenje otpadom.

Građevinski materijal će biti stalno uredno složen, da ne sprečava otjecanje oborinskih voda, da se ne

rasipa kako se ne bi raznosio po javnim površinama.

Građevni otpad koji nastane uslijed radova će se odložiti na način propisan Pravilnikom o

gospodarenju građevnim otpadom (NN, br. 38/08).

Otpad koji nastane tijekom korištenja toplovoda odlagat će se u za to predviđene spremnike za

otpad, a njihovo pražnjenje i odvoz vršit će se od strane komunalnog poduzeća.

Izvoditelj radova je po završetku gradnje dužan gradilište i okoliš dovesti u uredno stanje, sve

privremene zgrade postavljenje u cilju izvođenja radova dužan je ukloniti. Sve uništeno zelenilo,

travnjake, raslinje, stabla i ostalo, izvoditelj radova je dužan dovesti u prvobitno stanje.

Ako se tijekom izvođenja radova ošteti javna površina, nastala šteta na toj javnoj površini ili na

drugim objektima bit će otklonjena o trošku investitora.


6 Financijska analiza

U nastavku je kratak sažetak financijskih pokazatelja poslovanja tvrtke Brod-plin d.o.o. za nekoliko

prethodnih razdoblja.

Tablica: Sažetak poslovanja društva Brod-plin d.o.o. 2014.-2017. (povijesni prikaz)

U nastavku su navedeni ključni zaključci vezano za financijske rezultate prethodnih razdoblja:

Razina profitabilnost je zadovoljavajuće stabilna (na razini operativne i EBIDTA dobiti;

djelomično ovisi o uvjetima koje postavlja regulator tržišta).

(Napomena: iz prikazanih ukupnih prihoda su izbačeni računovodstveni nenovčani prihodi

koji je utječu na novčane tokove kompanije).

Pokrivenost financijskih rashoda s EBITDA dobiti je visoka i povećavala se tijekom prethodnih

godina (pozitivno za financijsku stabilnost).

Omjer preostale glavnice kredita i EBITDA dobiti je zadovoljavajuća niska i uglavnom se

smanjivala tijekom godina (pozitivno za financijsku stabilnost).

Udio kratkoročnih zaduženja se ponešto povećao s vremenom zbog brže otplate dugoročnih

kredita u odnosu na otplatu kratkoročnih kredita. Ipak, udio kapitala (samofinanciranje) se

također povećavalo tijekom posljednjih godina.

Promjene u radnom kapitalu pokazuju dobru uravnoteženost kupaca i dobavljača (uz

zanemariv utjecaj zaliha).

POVIJESNI PODACI 2014 2015 2016 2017

Prihodi (bez nenovčanih računovodstvenih prihoda) 90.174.373 94.910.596 83.451.295 80.425.824

(... prihodi u toplinarstvu) 19.248.410 20.442.785 18.734.517 17.334.648

Rashodi (prije amort. i bez ne-novčanih) 82.087.072 84.910.251 72.758.056 72.091.044

(... troškovi plina) 52.616.554

(... materijalni troškovi u toplinarstvu) 11.184.456

EBITDA 8.087.301 10.000.345 10.693.239 8.334.780

% 9,0% 10,5% 12,8% 10,4%

EBIT 4.016.189 6.298.395 6.912.579 4.908.358

% 4,3% 6,4% 7,9% 5,8%

Financijski rashodi 2.334.498 2.168.120 1.587.454 1.176.482

Pokazatelj: EBITDA /Fin. rashodi 3,5 4,6 6,7 7,1

Obveze prema fin. institucijama 26.686.535 23.684.116 19.074.786 16.267.798

Pokazatelj: Obveze fin. inst. /EBITDA 3,3 2,4 1,8 2,0

Dugotrajna imovina 76.272.977 76.750.319 72.229.389 70.896.664

Kratkotrajna imovina 24.376.330 21.761.630 22.703.521 21.553.643

Dugoročne obveze 11.713.594 10.315.371 6.500.695 4.826.896

Kratkoročne obveze 40.582.849 37.714.425 35.264.961 32.299.755

Kapital 7.562.527 12.522.354 17.683.434 21.236.828

% Kratkoročne obveze /Obveze 78% 79% 84% 87%

% Kapital /(Kapital+Obveze) 13% 21% 30% 36%

Dugotrajna imovina /(Kapital+Dugor. obveze) 4,0 3,4 3,0 2,7

Zalihe 536.760 623.411 588.671 621.894

Potraživanja 23.792.103 21.131.614 22.083.452 20.574.638

Obveze prema dobavljačima 23.433.618 22.489.239 19.404.513 18.632.724

% Zalihe / Prihodi 1% 1% 1% 1%

... (dani) 365 / (Rashodi prije am./Zalihe na kraju) 2 3 3 3

% Potraživanja / Prihodi 26% 22% 26% 26%

... (dani) 365 / (Prihodi/Potraživanja na kraju) 96 81 97 93

% Obv. dobavlj. / Rashodi (prije am. i nenovč.) 29% 26% 27% 26%

... (dani) 365 / (Rashodi prije am.*/Obv. dob. na kraju) 104 97 97 94

Neto obrtni kapital 895.245 -734.214 3.267.610 2.563.808

Ciklus (dani): zalihe + kupci - dobavljači -6 -13 2 2


6.1 Financijska analiza Projekta

Analiza prikazana u nastavku opisuje financijske efekte projekta rekonstrukcije toplovoda te odgovara na sljedeća pitanja:

Hoće li poslovanje biti financijski stabilno tijekom i nakon provedbe projekta – analiza će

prikazati sposobnost tvrtke Brod-plin d.o.o. da podmiruje sve svoje financijske obveze

tijekom prikazanog vremenskog horizonta analize, uz odabranu strukturu izvora financiranja.

Kolika je razina isplativosti projekta s aspekta investicijskih troškova i to na način koji uzima

u obzir inkrementalni utjecaj projekta, uspoređujući očekivane buduće financijske rezultate

poslovanja sa i bez provedenog projekta.

(Napomena: razina isplativosti s aspekta uloženog vlasničkog (nacionalnog) kapitala nije

prikazana jer se projekt planira u potpunosti financirati kombinacijom bankovnih kredita i

bespovratnih sredstava, bez korištenja vlastitih sredstava)

Financijska analiza je pripremljena u skladu s metodologijom predloženom u Vodiču za analizu troškova i koristi Europske komisije, 2014-2020. (U prilogu su prikazane projekcije standardnih financijska izvješća za tvrtku – račun dobiti i gubitka, bilanca, izvješće o novčanom toku – s izdvojeno prikazanim inkrementalnim efektima projekta na financijske rezultate tvrtke.)

6.2 Pretpostavke financijske analize

Sve ključne pretpostavke, temeljem kojih su pripremljene financijske projekcije budućeg poslovanja, opisane su u tekstu u nastavku, a najvećim dijelom se temelje na analizama i pretpostavkama prikazanim u prethodnim poglavljima. Ranije spomenuti inkrementalni pristup analizi jasno je vidljiv u prikazu svih izvješća koja slijede i to na način da su financijski efekti / financijske projekcije uvijek prikazane i podijeljene u dvije skupine podataka:

Projekcije BEZ projekta – ovako označeni iznosi prikazuju situaciju koja bi postojala u slučaju

da projekt ne bude implementiran.

INKREMENTALNI utjecaj projekta – ovako označeni iznosi predstavljaju inkrementalnu

razliku između situacije u kojoj je projekt implementiran i situacije u kojoj projekt nije

implementiran.

Zajedno zbrojene, ove dvije skupine podataka pokazuju ukupan financijski rezultat „SA projektom“.

6.2.1 Valuta – cijene koje su korištene u analizi

U nastavku su prikazane osnovne pretpostavke vezane za valutu, cijene i dr. Valuta: svi izračuni, izvješća, financijski parametri i drugi novčani iznosi izraženi su u kunama. Inflacija: na projekcije prihoda i rashoda nije primijenjena inflacija (projekcije se temelje na realnim cijenama).


PDV: s obzirom na to da je tvrtka Brod-plin d.o.o. u sustavu PDV-a – ulazni PDV (pretporez) nije uključen u iznose investicijskih troškova. Nadalje, svi novčani tokovi vezani za PDV (ulazni i izlazni) nisu prikazani u projekcijama – njihov utjecaj na likvidnost razmatra se zasebno.

6.2.2 Razdoblje financijske analize

U skladu s preporukama iz Priloga I. Delegirane Uredbe Europske komisije (EU) 480/2014 (za energetski sektor), odabran je referentni period analize (vremenski horizont) u trajanju od 20 godina (uključujući i trajanje implementacije projekta). Odabrani period analize uključuje i period implementacije projekta. Unutar navedenog perioda moguće je prikazati sve važne operativne, investicijske i financijske aktivnosti te odgovoriti na ranije spomenuta pitanja financijske analize.

6.2.3 Procjena prihoda i rashoda

Procjena prihoda i operativnih rashoda temelji se na analizi povijesnog poslovanja tvrtke Brod-plin d.o.o. – kretanje prihoda i broja korisnika /priključaka te iznos i struktura troškova u prethodnim razdobljima – te na procjenama managementa tvrtke.

6.2.4 Diskontna stopa

Odabrana diskontna stopa iznosi 4%, u skladu s preporukom iz „Vodiča za analizu troškova i koristi Europske komisije 2014-2020“ odnosno u skladu s člankom 19 (Diskontiranje novčanih tokova) Delegirane Uredbe Europske komisije (EU). Navedena preporučena diskonta stopa predstavlja realnu (neinflatiranu) stopu te je stoga konzistentna s projekcijama prihoda i rashoda, koji su također neinflatirani.

6.3 Investicijski troškovi

U nastavku je prikazana struktura inicijalnih ulaganja u projekt gradnje novog toplovoda (detaljan troškovnik je prikazan u prilogu).

Tablica 25: Inicijalni izdaci za Projekt

INICIJALNI IZDACI ZA PROJEKT (HRK) 1. god.

Toplovod Slavonija-I:

Gradnja S-I 1.485.925

Strojarski radovi S-I 2.682.408

Projektantski Nadzor S-I 26.000

Projekt Izvedenog Stanja S-I 20.000

Ukupno Slavonija-I 4.214.333

Toplovod Slavonija-II:

Gradnja S-II 1.793.790

Strojarski radovi S-II 2.983.965

Projektantski Nadzor S-II 30.000

Projekt Izvedenog Stanja S-II 20.000

Ekspanzijski sustav 255.809

Ukupno Slavonija-II 5.083.564

Ukupno Slavonija-I i Slavonija-II 9.297.897


Ostali troškovi implementacije projekta:

Educiranje korisnika i javnosti 100.000

Promidžba i vidljivost 30.000

Upravljanje projektom 180.000

Ukupno troškovi implementacije projekta 310.000

SVEUKUPNO ZA PROJEKT 9.607.897

6.3.1 Materijalni troškovi

Materijalni troškovi projekta su prikazani u prethodnoj tablici, u stavkama koje se odnose na gradnju toplovoda (Slavonija-I i -II).

6.3.2 Nematerijalni troškovi

Nematerijalni troškovi projekta su prikazani u prethodnoj tablici, u stavkama koje se odnose na

Ostale troškove implementacije projekta. (Nematerijalni troškovi koji se odnose na nadzor i izradu

projekta izvedenog stanja pridruženi su građevinskim i strojarskim radovima /materijalnim

troškovima i kao takvi će biti uključeni u ukupnu vrijednost dugotrajne imovine nastale

implementacijom projekta).

6.3.3 Promjene u obrtnom kapitalu u promatranom vremenskom razdoblju

U financijskim projekcijama je pretpostavljeno zadržavanje istih uvjeta u dinamici držanja zaliha,

dinamici /uvjetima naplate od kupaca i dinamici /uvjetima plaćanja dobavljačima, kao što je to bilo u

dosadašnjem poslovanju:

Prosječni dani vezivanja kupaca iznose 90 dana

Prosječni dani vezivanja dobavljača iznose 105 dana

Pretpostavlja se da će se razina zaliha ostati približno ista kao i u prethodnim razdobljima

Uzimajući u obzir i pretpostavku da implementacija projekta neće bitno utjecati na volumen

poslovanja – projekt neće imati značajan utjecaj na kretanja u radnom kapitalu.

(Promjene u stanjima zaliha, potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima, vidljive su iz

projekcija bilance u prilogu.)

6.4 Operativni prihodi i rashodi

Kako je ranije spomenuto, projekcije prihoda i rashoda (kao i novčanih tokova – primitaka /izdataka) prikazane su na način koji naglašava inkrementalni utjecaj projekta na postojeće poslovanje. Način na koji će gradnja novog toplovoda utjecati na postojeće poslovanje, temelji se na sljedećim ključnim pretpostavkama: Utjecaj na volumen poslovanja:

promjene broja korisnika /priključaka /priključene snage /grijane površine /razinu potrošnje od strane korisnika i sl. zbog gradnje novog toplovoda

Utjecaj na operativne troškove:

smanjenje troška vode zbog manjih gubitak (i potrebe za nadopunom) vode

smanjenje troška energije kao izravan rezultat smanjenja spomenutih gubitaka vode


smanjenje troška vode koji nastaje zbog gubitaka u procesu pripreme vode

smanjenje troška održavanja toplovoda

Utjecaj na prihode:

promjene reguliranih prodajnih cijeni zbog promjene u strukturi troškova (regulacija cijena u djelatnosti distribucije topline)

Gore navedene pretpostavke su podloga za pripremu projekcija prihoda i rashoda prikazanih u nastavku (u nastavku je prikazan iznos pojedinačnih inkrementalnih efekata za pojedino razdoblje analize).

6.4.1 Volumen poslovanja

Volumen poslovanja određen je ključnim pokazateljima kao što su broj korisnika, broj priključaka, priključena snaga, veličina grijane površine kod korisnika, razina potrošnje od strane korisnika i sl. Gradnja novog toplovoda može utjecati na spomenute faktore uslijed primjerice – smanjenog odljeva korisnika zbog pouzdanije isporuke topline i/ili zbog smanjenja cijene.

Zbog nemogućnosti preciznije procjene takvih kretanja – model pretpostavlja da projekt neće bitno utjecati na promjene u volumenu poslovanja.

6.4.2 Operativni rashodi Trošak energije (plin) zbog gubitka topline u toplovodu

U tablici u nastavku prikazana je usporedba očekivanih budućih troškova energije (trošak za proizvodnju energije koji su rezultat gubitka topline – usporedba prikazuje procjenu gubitaka sa i bez novog toplovoda. Troškovi energije su uključeni u liniju rashoda – Materijalni troškovi u toplinarstvu.

Tablica 26: Inkrementalni utjecaj projekta na troškove energije

INKREMENTALNI UTJECAJ PROJEKTA NA TROŠKOVE ENERGIJE (HRK)

1. god. 2. god. ... 20. god.

Trošak gubitka energije u postojećem sustavu 750.000 750.000 750.000

Trošak gubitka energije u novom sustavu 75.000 75.000 75.000

Inkrementalni utjecaj na troškove -675.000 -675.000 -675.000

Iz gornje tablice je vidljiva pretpostavka pozitivnog utjecaja projekta na iznos troškova (smanjenje troška energije (plin) zbog smanjenja gubitaka topline).

6.4.3 Trošak vode zbog nadopune

U tablici u nastavku prikazana je usporedba očekivanih budućih troškova koji su rezultat gubitka (curenja) vode u toplovodu – usporedba prikazuje očekivane gubitke sa i bez novog toplovoda. Troškovi vode zbog nadopune uključen je u liniju rashoda – Materijalni troškovi u toplinarstvu.

Tablica 27: Inkrementalni utjecaj projekta na troškove nadopune vode

INKREMENTALNI UTJECAJ PROJEKTA NA TROŠKOVE NADOPUNE VODE (HRK)

1. do 10. god. 11. god. ... 20. god.

Trošak nadopune postojećeg sustava vodom 50.000 50.000 50.000

Trošak nadopune novog sustava vodom 3.500 7.000 7.000


Iz gornje tablice je vidljiva pretpostavka pozitivnog utjecaja projekta na iznos troškova (smanjenje troška vode).


6.4.4 Trošak vode zbog pripreme vode za sustav daljinskog centralnog grijanja

U tablici u nastavku prikazana je usporedba očekivanih budućih troškova koji su rezultat gubitaka u procesu pripreme vode za sustav daljinskog centralnog grijanja – usporedba prikazuje očekivane gubitke sa i bez novog toplovoda. Troškovi pripreme vode uključeni su u liniju rashoda – Materijalni troškovi u toplinarstvu.

Tablica 28: Inkrementalni utjecaj projekta na troškove pripreme vode

INKREMENTALNI UTJECAJ PROJEKTA NA TROŠKOVE PRIPREME VODE (HRK)

1. god. 2. god. ... 20. god.

Trošak nadopune postojećeg sustava vodom 25.000 25.000 25.000

Trošak nadopune novog sustava vodom 5.000 5.000 5.000


Iz gornje tablice je vidljiva pretpostavka pozitivnog utjecaja projekta na iznos troškova (smanjenje troškova pripreme vode za sustav daljinskog centralnog grijanja).

6.4.5 Troškovi održavanja toplovoda

U tablici u nastavku prikazana je usporedba očekivanih budućih troškova održavanja postojećeg toplovoda (očekivani budući troškovi održavanja u slučaju zadržavanja postojećeg stanja) s očekivanim troškovima održavanja novog topolovoda. Troškovi održavanja su uključeni u liniju rashoda – Materijalni troškovi u toplinarstvu.

Tablica 29: Inkrementalni utjecaj projekta na troškove održavanja

INKREMENTALNI UTJECAJ PROJEKTA NA TROŠKOVE ODRŽAVANJA (HRK)

1. do 14. god. 15. god. ... 20. god.

Trošak održavanja postojećeg toplovoda 200.000 200.000 200.000

Trošak održavanja novog toplovoda 95.000 135.000 135.000

Inkrementalni utjecaj -105.000 -65.000 -65.000

Iz gornje tablice je vidljiva pretpostavka pozitivnog utjecaja projekta na iznos troškova (smanjenje troškova održavanja toplovoda). Pretpostavka visine troška održavanja novog toplovoda mijenja se (povećava) u 15 godini rada.

6.4.6 Projekcije operativnih troškova

Temelj ranije prikazanih pretpostavki, pripremljene su projekcije operativnih troškova poslovanja.

U nastavku je prikazan isječak računa dobiti i gubitka koji prikazuje inkrementalni utjecaj projekta na operativne troškove tvrtke Brod-plin d.o.o. (za prvih 5 godina analize).


Tablica 30: Projekcije operativnih troškova (isječaj iz računa dobiti i gubitka)

6.4.7 Prodajne cijene

S obzirom na to da je poslovna djelatnost distribucije topline regulirana odnosno te da je razina cijena određena troškovima poslovanja – pretpostavljeno je da će ranije spomenute uštede u poslovanju djelomično biti prenesene na korisnike /kupce tj. da će utjecati na smanjenje prodajnih cijena. U tablici u nastavku prikazana je usporedba razine očekivanih budućih prodajnih cijena – usporedba prikazuje očekivane gubitke sa i bez novog toplovoda. Razine cijena su prikazane kao FAKTOR (0<faktor<1) koji prikazuje razinu u odnosu na postojeće cijene (faktor=1). Iz tablice je vidljiva pretpostavka očekivanog smanjenja prodajnih cijena. Prikazana pretpostavka smanjenja prodajnih cijena rezultira zadržavanjem približno iste razine marži (na razini operativne dobiti prije amortizacije) kao i u prethodnim razdobljima. Očekivano smanjenje cijena (a stoga i smanjenje prihoda uslijed smanjenja prodajnih cijena), na razini poslovnih aktivnosti cjelokupnog toplinarstva iznosi 4% (prikazano faktorom 0,96).

Tablica 31: Inkrementalni utjecaj projekta na razinu prodajnih cijena

INKREMENTALNI UTJECAJ PROJEKTA NA RAZINU PRODAJNIH CIJENA (HRK)

1. god. ... 20. god.

Postojeće stanje (bez novog toplovoda):

Toplinarstvo 1,000 1,000

(isječak računa dobiti i gubitka) 1 2 3 4 5

Rashodi prije amortizacije i troškova financiranja:

Očekivani troškovi BEZ projekta:(bez pr.) Materi ja lni troškovi u topl inarstvu 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815

(bez pr.) Materi ja lni troškovi u osta l im djelatnostima52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991

(bez pr.) Troškovi osobl ja 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372

(bez pr.) Ostal i troškovi i pos lovni rashodi 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866

Ukupno troškovi BEZ projekta 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044

% rast 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

Inkrementalni UTJECAJ PROJEKTA na troškove:(inkr) Materi ja lni troškovi u topl inarstvu -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500

(inkr) Materi ja lni troškovi u osta l im djelatnostima 0 0 0 0 0

(inkr) Troškovi osobl ja 0 0 0 0 0

(inkr) Ostal i troškovi i pos lovni rashodi 0 0 0 0 0

Educiranje korisnika i javnosti 100.000 0 0 0 0

Promidžba i vidl jivost 30.000 0 0 0 0

Upravl janje projektom 180.000 0 0 0 0

Ukupno UTJECAJ PROJEKTA na troškove -536.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500

% rast 57,8% 0,0% 0,0% 0,0%

% udio inkr. u ukupnim troškovima (prije amort., porez, fin.) -0,7% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2%

Ukupno rashodi (prije amortizacije, poreza i fin.) 71.554.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544


Ostale djelatnosti (plin i dr.) 1,000 1,000

Stanje s novim toplovodom:

Toplinarstvo 0,960 0,960

Ostale djelatnosti (plin i dr.) 1,000 1,000

Ukupni inkrementalni utjecaj projekta 0,960 0,960

Osim navedenih promjena cijena u reguliranim djelatnostima toplinarstva – u projekcijama nisu pretpostavljene druge promjene prodajnih cijena (npr. zbog odluke managementa, uslijed tržišnog pritiska i sl.).

6.4.8 Projekcije prihoda

U tablici u nastavku prikazana je usporedba očekivanih budućih prihoda – usporedba prikazuje očekivane prihode sa i bez novog toplovoda (uzimajući u obzir prethodne pretpostavke inkrementalnih promjena cijena i volumena kao izravni rezultat gradnje novog toplovoda). Prodajne cijene i volumen poslovanja određuju ukupne prihode koji su prikazani u sljedećim linijama računa dobiti i gubitka:

Toplinarstvo

Ostale djelatnosti (plin i dr.).

U nastavku je prikazan isječak računa dobiti i gubitka koji prikazuje inkrementalni utjecaj projekta na ukupne prihode tvrtke Brod-plin d.o.o. (za prvih 5 godina analize). Također, prikazane su i marže za isto razdoblje.

Tablica 32: Poslovni prihodi (isječaj računa dobiti i gubitka)

Napomene vezano uz povijesne prihode i marže: za usporedbu prihoda i marži s prethodnim razdobljima, potrebno je korigirati (umanjiti) povijesne iznose ukupnih prihoda za iznos računovodstvenih prihoda koji se odnose na računovodstveni prikaz vremenskih razgraničenja do sada primljenih bespovratnih sredstava (približno 4 milijuna kuna godišnje); nakon spomenute korekcije, visina prihoda i marži bit će usporediva s projekcijama; (također, dio nenovčanih stavki troškova, kao primjerice vrijednosna usklađenja, ne ulazi u izračun prikazanih marži /EBITDA).

(isječak računa dobiti i gubitka) 1 2 3 4 5

Poslovni prihodi

Očekivani prihodi BEZ projekta:(bez pr.) Topl inarstvo 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648

(bez pr.) Ostale djelatnosti (pl in i dr.) 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176

Ukupno prihodi BEZ projekta 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824

% rast 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

Inkrementalni UTJECAJ PROJEKTA na prihode:(inkr) Topl inarstvo -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386

(inkr) Ostale djelatnosti (pl in i dr.) 0 0 0 0 0

Ukupno UTJECAJ PROJEKTA na prihode -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386

% rast 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

% udio inkrementalnog u ukupnim prihodima -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9%

Ukupno prihodi 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438% rast 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%


6.5 Izračun udjela/intenziteta financiranja sukladno Programu dodjele državnih potpora

U tablici je prikazan omjer prihvatljivih troškova projekta i očekivanog iznosa potpore.

Tablica 33: Izračun udjela/inteziteta financiranja prihvatljivi troškovi projekta i intenzitet potpore

INTENZITET POTPORE

Iznos prihvatljivih troškova projekta HRK 9.607.897,43

Maksimalni raspoloživi iznos potpore (ITU) HRK 6.441.943,54

Stvarni intenzitet potpore 67%

Iako se za promatrani projekt pretpostavlja intenzitet korištenja bespovratnih sredstava u visini od 85% - postojeće ograničenje ukupnih raspoloživih sredstava umanjuje mogući intenzitet potpore.

6.6 Financijski povrat investicije (FNPV(C) i FRR(C)

Izračun financijskog povrata (isplativosti) s aspekta investicijskih troškova podrazumijeva sljedeće:

promatraju se novčani tokovi koji isključuju utjecaj izvora financiranja,

investicijski troškovi su prikazani u punom iznosu (nisu umanjeni za iznos bespovratnih

sredstava), kako bi se dobio stvarni rezultat isplativosti,

primjenjuje se inkrementalni pristup – prihodi /rashodi odnosno primici /izdaci koji čine

novčani tok za ocjenu isplativosti, predstavljaju inkrementalni utjecaj projekta na postojeće

poslovanje,

novčani tokovi su prikazani BEZ utjecaja poreza na dobit (u skladu s preporučenom

metodologijom Vodiča), ali za usporedbu – prikazana je i isplativost SA utjecajem poreza na

dobit.

Napomena vezano za ostatak vrijednosti projekta: S obzirom da je u zadnjem periodu analize sva imovina projekta u potpunosti amortizirana – ostatak vrijednosti je izračunat metodom amortizirane vrijednosti rezultira nultim iznosom ostatka vrijednosti; metoda izračuna primjenjena je u skladu s preporukama CBA Vodiča za projekte s vrlo dugim životnim vijekom. Tablica u nastavku prikazuje sažetak rezultata analize financijske isplativosti projekta (iz aspekta investicijskih troškova) – bez utjecaja poreza na dobit (u skladu s CBA Vodičem).

Tablica 34: Isplativost s aspekta investicijskih troškova

ISPLATIVOST S ASPEKTA INVESTICIJSKIH TROŠKOVA (BEZ utjecaja poreza na dobit)

BEZ OSTATKA VRIJEDNOSTI

Neto sadašnja vrijednost FNPV(C) @4%

(negativno) HRK -7.358.184

Od toga PV ostatka vrijednosti HRK 0

Interna stopa povrata FRR(C) (negativno)

Razdoblje povrata > 20 godina

Iz rezultata je vidljivo da je bez gore prikazanog precijenjenog iznosa ostatka vrijednosti projekta, isplativost projekta iz aspekta investicijskih troškova – negativna. Za usporedbu, utjecaj inkrementalnih poreznih efekata projekta (porez na dobit) na razinu isplativosti iznosi približno HRK 840 tisuća. (Napomena: kako je ukupni inkrementalni efekt projekta na novčani tok (prije poreza) negativan – efekt projekta u smislu porez na dobit je pozitivan jer umanjuje ukupnu poreznu osnovicu kompanije)


Projekcije inkrementalnog novčanog toka za ocjenu isplativosti projekta iz aspekta investicijskih troškova, prikazan je u prilogu.

6.7 Izvori financiranja

Pretpostavljena struktura financiranja prikazana je u tablici u nastavku.

Tablica 35: Izvori i upotreba sredstava

IZVORI I UPOTREBA SREDSTAVA (HRK)

UPOTREBA SREDSTAVA:

Ukupno Slavonija-I 4.214.333

Ukupno Slavonija-II 5.083.564

Ukupno ostali tr. provedbe 310.000

Ukupno upotreba sredstva 9.607.897

IZVORI FINANCIRANJA:

Injekcija vlastitog (vlasničkog) kapitala 0

Krediti banaka (ulaganje u osnovna sredstva) (10 god., 5,5%) 3.165.954

Bespovratna sredstva (EU /ITU) 6.441.944

Ukupno vanjski izvori financiranja 9.607.897

(razlika upotrebe i izvora sredstava) (0)

Pretpostavke vezane za kreditna sredstva prikazana u tablici, su sljedeće:

Kredit se povlači tijekom prve prikazane godine (model pojednostavljeno pretpostavlja da se sredstva povlače prvog dana u godini).

Otplata glavnice kredite započinje u drugoj godini te traje 10 godina (model pojednostavljeno pretpostavlja da otplata glavnice započinje odmah – prvog dana u godini).

Pretpostavljena je kamatna stopa u visini od 5,5% godišnje.

Otplata kamata započinje u prvoj godini (model pretpostavlja plaćanje kamata zadnjeg dana u godini).

Pretpostavljena je metoda otplate u jednakim anuitetima.

Napomene:

Kako bi prikaz financijske stabilnosti kompanije bio potpun, u projekcijama izvješća o novčanom toku prikazani su i drugi krediti vezani za buduće poslovanje kompanije, koji nisu povezani s promatranim projektom.

Kako bi prikaz otplate kamata kredita za projekt bio realističniji – kamatna je prepolovljena tijekom prve godine (kredit neće biti povučen odmah na samom početku godine već sredinom prve godine godine). Zbog toga je iz izvješća o novčanom toku (financijske aktivnosti) vidljivo da je ukupan plaćeni iznos kamata tijekom prve godine dvostruko manji od iznosa tijekom druge godine, u kojoj započinje otplata glavnice)

6.8 Financijska održivost

Iz izvješća o novčanom toku vidljiva je sposobnost tvrtke da uredno podmiruje sve svoje financijske

obveze. Projicirano stanje računa na kraju svakog razdoblja je pozitivno, a pokazatelj pokrivenosti

otplate tj. omjer neto operativnog toka (koji je na raspolaganju za otplatu kredita) i iznosa potrebnog

za otplatu kredita (kamate i glavnice) je primjereno visok.


U nastavku je prikazana projekcija pokrivenosti otplate (pokazatelj DSCR) iz nekoliko perspektiva – za

sve projiciranje kredite te samo za kredit projekta (za nekoliko razina novčanog toka). Također, za

informaciju je prikazan je i omjer ukupne preostale glavnice svih kredita i EBITDA dobiti.

Napomena: projekcije izvješća o novčanom toku (za Brod-plin d.o.o.) prikazuju i očekivana zaduženja

/kreditiranje drugih projekata, otplatu postojećih dugova te buduće financiranje likvidnosti –

prikazano u sljedećim linijama izvješća o novčanom toku:

Postojeće dugoročne obveze (prema financijskim institucijama)

Postojeće kratkoročne obveze (prema financijskim institucijama)

Kredit za druge projekte Kredit za likvidnost (postojeće poslovanje /dozvoljeni minus na računu – pojednostavljeno

prikazano kao kredit s otplatom kamata bez otplate glavnice)

Tablica 36: Projekcija pokrivenosti otplate (pokazatelj DSCR)

(nastavak: prikaz za sljedećih 10 godina)

DSCR (Debt Service Cover Ratio) 1 2 3 4 5 6

Pokazatelj pokrivenosti otplate (2018) (2019) (2020) (2021) (2022) (2023)

K(svi): Otplata svih kredita 15.808.524 5.066.428 2.973.895 2.836.091 2.832.163 2.745.734

K(proj): Otplata kredita za Projekt 102.894 420.020 420.020 420.020 420.020 420.020

CF(1): Operativni novčani tok 8.455.575 8.487.894 8.348.629 8.339.188 8.352.657 8.367.240

DSCR.1, svi krediti: CF(1) / K(svi) 0,53 1,68 2,81 2,94 2,95 3,05

CF(2): Tok nakon investicija, prije financiranja -14.799.915 -2.002.017 -2.002.017 -2.002.018 -2.002.019 -2.002.020

DSCR.2, svi krediti: CF(2) / K(svi) -0,94 -0,40 -0,67 -0,71 -0,71 -0,73

CF(3): Tok nakon investicija i financiranja 17.265.575 7.987.894 7.848.629 7.839.188 7.852.657 6.367.240

DSCR.3, svi krediti: CF(3) / K(svi) 1,09 1,58 2,64 2,76 2,77 2,32

CF(4): Tok na raspolaganju za otplatu kredita projekta 1.559.944 3.341.486 5.294.754 5.423.117 5.440.514 4.041.526

DSCR.4, kredit za projekt: CF(4) / K(proj) 15,16 7,96 12,61 12,91 12,95 9,62

Ukupno obveze po kreditima 19.392.850 16.975.529 16.517.788 16.172.674 15.812.509 13.936.462

Prihodi - Rashodi prije am. I fin. (EBITDA) 8.177.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894

Ukupno obveze po kreditima /EBITDA 2,37 2,00 1,95 1,91 1,86 1,64


Iz prikaza je vidljivo da, uz zadane pretpostavke, novčani tok kompanije uredno pokriva izdatke za

otplatu svih kredita (kredita projekta, ali i postojećih te drugih budućih zaduženja). DSCR pokazatelj je

veći od „1“ u svakom periodu analize. (Omjer preostale glavnice kredita i EBITDA dobiti također

pokazuje vrlo visoku sposobnost servisiranja svih kredita).

6.9 Financijski povrat kapitala (FNPV(K) i FRR(K))

S obzirom na to da se projekt ne financira vlasničkim kapitalom već kombinacijom bespovratnih

sredstava i kredita banaka – izračun isplativosti iz aspekta vlasničkog kapitala nije relevantan za ovaj

projekt odnosno za odabranu strukturu financiranja.

7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

(2024) (2025) (2026) (2027) (2028) (2029) (2030) (2031) (2032) (2033)

2.659.306 2.572.877 915.020 915.020 915.020 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000

420.020 420.020 420.020 420.020 420.020 0 0 0 0 0

8.366.824 8.366.252 8.365.513 8.364.599 8.376.565 8.390.167 8.148.998 7.337.507 7.327.014 7.340.707

3,15 3,25 9,14 9,14 9,15 16,95 16,46 14,82 14,80 14,83

-2.002.021 -2.002.022 -2.002.017 -2.002.018 -2.002.019 -2.002.012 -2.002.014 -2.002.016 -2.002.017 -2.002.018

-0,75 -0,78 -2,19 -2,19 -2,19 -4,04 -4,04 -4,04 -4,04 -4,04

6.366.824 6.366.252 6.365.513 6.364.599 6.376.565 6.390.167 6.148.998 5.337.507 5.327.014 5.340.707

2,39 2,47 6,96 6,96 6,97 12,91 12,42 10,78 10,76 10,79

4.127.539 4.213.394 5.870.513 5.869.599 5.881.565 5.895.167 5.653.998 4.842.507 4.832.014 4.845.707

9,83

12.043.662 10.133.186 9.775.491 9.398.123 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000

8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.484.394 8.484.394 8.484.394 8.484.394 8.444.394 8.444.394

1,42 1,19 1,15 1,11 1,06 1,06 1,06 1,06 1,07 1,07


7 Ekonomska analiza

Cilj analize troškova i koristi je odrediti društveno-ekonomsku isplativost projekta izračunom

dodatnih koristi nastalih kao rezultat provedbe projekta. Projekt ima različite izravne i neizravne

ekonomske i društvene utjecaje. Takva se ulaganja mogu propisno procijeniti jedino kad se ti učinci

uzmu u obzir, budući da se često imaju odlučujuću ulogu u odnosu na razvoj.

Ekonomskom analizom ocjenjuju se koristi ne samo za nositelja projekta, nego koje su to indirektne

koristi za širu društvenu zajednicu. Ekonomskom se analizom ocjenjuje doprinos projekta

ekonomskom blagostanju projektnog područja. Opseg projekta trebao bi se promatrati u široj

perspektivi, odnosno njegovi korisni učinci na čitavo društvo, a ne samo na vlasnike ulaganja kao u

financijskoj analizi.

Kao polazište ekonomske analize uzeti su novčani tokovi iz financijske analize. Pri određivanju

pokazatelja ekonomske uspješnosti treba napraviti određene korekcije:

• Fiskalne korekcije: Moraju se odbiti neizravni i izravni porezi porezi. Uz to, ako se za

korekciju eksternalija planiraju specifični neizravni porezi/subvencije, onda i oni trebaju

biti isključeni.

• Iz tržišnih u obračunske cijene (cijene u sjeni): Pored fiskalnih distorzija i eksternalija,

cijene od konkurentne (učinkovite) tržišne ravnoteže mogu udaljiti i drugi faktori:

monopolistički režimi, trgovinske zapreke, propisi o radu, nepotpune informacije itd. U

svim takvim slučajevima zapažene tržišne (tj. financijske) cijene su zavaravajuće i umjesto

njih treba koristiti obračunske cijene (cijene u sjeni) koje odražavaju oportunitetne

troškove inputa i spremnost potrošača na plaćanje outputa. Obračunske se cijene

izračunavaju primjenom faktora konverzije na financijske cijene.

• Procjena ne-tržišnih utjecaja i korekcije za eksternalije: Mogu se stvoriti neki učinci koji

prelaze s projekta na druge gospodarske subjekte bez ikakve nadokunaade. Ti učinci

mogu biti ili negativni (nova cesta koja povećava stupanj onečišćenja) ili pozitivni (nova

željeznička pruga kojom se smanjuje zagušenje prometom na alternativnoj cestovnoj

vezi). Budući da se, po definiciji, eksternalije javljaju bez monetarne nadokunaade, one

nisu prisutne u financijskoj analizi, pa ih je stoga potrebno procijeniti i vrednovati.

Nakon što je spremna tablica za ekonomsku analizu, diskontiranje se vrši odabirom ispravne

društvene diskontne stope za izračun interne ekonomske stope povrata (ERR) od ulaganja.

7.1 Fiskalne korekcije

Prema uputama Vodiča za analizu troškova i koristi u ekonomskoj analizi su korištene: • Cijene inputa i outputa bez PDV-a,

• Cijene inputa bez direktnih i indirektnih poreza (ne uključuje socijalno osiguranje koje se smatra

odgođenom plaćom)

• Cijene (farife) korištenje za procjenu vrijednosti outputa ne uključuju nikakvu subvenciju ili drugi

transfer od strane javnih tijela.


7.2 Konverzija tržišnih u ekonomske cijene

Cilj ove faze je odrediti stupac faktora konverzije za pretvaranje tržišnih cijena u obračunske cijene.

Na taj se način pored financijskih troškova i koristi uzimaju u obzir i društveni troškovi i koristi

projekta.

Tekuće cijene ulaznih i izlaznih kategorija ne mogu odraziti njihovu društvenu vrijednost zbog tržišnih

distorzija. Može se dogoditi da tekuće cijene koje proizlaze iz nesavršenih tržišta i politike javnog

sektora o određivanju ne uspiju odraziti oportunitetni trošak inputa. U nekim slučajevima to može

biti važno za ocjenu projekata i financijski podaci, kao pokazatelji blagostanja, stoga mogu zavaravati.

Faktori konverzije omogućuju korekciju tržišnih cijena od distorzija koje vrijednost udaljuju od

vrijednosti dugoročne ravnoteže (transferi, državna pomoć itd.). Faktori konverzije omogućuju

izračun društvenih troškova uslijed ulaganja i tekućih troškova.

Hrvatska još nije razvila vlastite upute za CBA koje bi se fokusirale na izračun i procjenu nacionalnih

parametara za projekte u regionalnom razvoju i/ili energetskom sektoru, uključivo i ključnih cijena u

sjeni i konverzijskih faktora. U tom slučaju, preporučeni standardni faktor konverzije prema Vodiču za

analizu troškova i koristi iznosi 1.

Pretpostavka analize je da će trgovinska razmjena biti samo unutar EU tako da nisu uzete u obzir

carine i trošarine.

U gospodarstvu obilježenom relativno visokom nezaposlenošću, oportunitetni trošak rada koji se

koristi u projektu može biti manji od stvarnih iznosa plaća. Upravo ovo je slučaj u Brodsko-posavskoj

županiji u kojoj je prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (2016.

godina) stopa registrirane nezaposlenosti iznosila čak 27,1%. Za izračun plaća u sjeni korištena

regionalna stopa nezaposlenosti kao osnova.

Slijedeća jednostavna jednadžba može biti korištena u uvjetima visoke prisilne nezaposlenosti:

Gdje je:

SW plaća u sjeni;

FW tržišna plaća;

u regionalna stopa nezaposlenosti;

t stopa doprinosa i poreza na plaću.

Tablica 37: Izračun plaća u sjeni

Opis Kvalificirana radna snaga

Nekvalificirana radna snaga

Neto plaća 9.000,00 kuna 4.500,00 kuna

Bruto 2 (trošak za poslodavca) 16.179,46 kuna 7.024,69 kuna

Ukupno porez i prirez (Slavonski Brod) 2.044,00 kuna 295,01 kuna

t=udio poreza i prireza u bruto 2 plaći 12,63% 4,20%

u=stopa nezaposlenosti u BPŽ 0,00% 27,10%

CF=(1-u)x(1-t) 87,37% 69,84%


Dobiven je konverzijski faktor za plaće u iznosu od 0,87 za kvalificiranu radnu snagu i 0,70 za

nekvalificiranu.

Projekt pokazuje cjenovne distorzije, stoga su za ključne investicijske i operativne troškove prikazani

izračuni konverzijskih faktora:

Građevinski troškovi: za konverziju troškova građevinskih radova upotrjebljen je konverzijski

faktor 0,782. Procjena je da struktura investicije (računato bez PDV-a) uključuje 45%

materijala, 35% niskokvalificirane radne snage, 10% kvalificirane radne snage i 10% dobiti.

Konverzijski faktor za investicijske troškove tako iznosi 0,782 = (0,45)+(0,35*0,70)+(0,1*0,87).

Nematerijalni troškovi (osim plaća) nastaju pod uvjetima slobodnog tržišnog natjecanja.

Aktivnosti provode visoko kvalificirani vanjski eksperti koji su odabrani pod tržišnim uvjetima.

Tržišna plaća reflektira oportunitetne troškove za gospodarstvo. Prema tome, zaključak je da

u ovoj kategoriji troškova nema iskrivljenja cijena.

7.3 Procjena ne-tržišnih utjecaja i korekcije za eksternalije

Smanjenje emisija stakleničkih plinova i zagađivanja

Projekt će rezultirati smanjenjima emisijama CO2 što predstavlja pozitivnu okolišnu eksternaliju i

smanjuje dugoročne pritiske na atmosferu i njezino zagrijavanje. U Elaboratu energetske

učinkovitosti distribucijskog sustava Slavonija izračunato je kako će zamjena toplovoda ostvariti

godišnje uštede od 698,2 t CO2

Sukladno EIB metodologiji preporučenoj u sklopu Vodiča za analizu troškova i koristi (2014)

preporuča se da se kod kvantifikacije koristi od smanjenja emisija CO2 koristi iznos od 25 EUR/toni u

2010 godini te potom predviđa rast do 45 EUR po toni CO2 do 2030. godine.

Uzevši u obzir gore navedeno, dolazimo da će u prvoj operativnoj godini projekta (2019.) društvena

korist smanjenih emisija CO2 iznositi 23.739 EUR (178.041 kuna uz tečaj 7,5 kuna/EUR), odnosno

31.419 EUR (235.643 kuna u 2030. godini.). U periodu nakon 2030. godine radi dugog roka

predviđanja zadržali smo se na cijeni od 45 EUR po toni CO2 do kraja vremenskog horizonta projekta.

7.4 Procjena direktnih koristi






Navedene uštede ostvaruju koristi za krajnje potrošače na način da će uštede biti prebačene na

krajnje korisnike i na taj način umanjuju režijske troškove grijanja za krajnje potrošače.


Kako bi kvantificirali ove koristi, s obzirom da se radi o inputima, cijene ulaznih troškova konvertirali

smo iz tržišnih u obračunske.

Izbjegnuti utrošak plina za zagrijavanje vode Sukladno Elaboratu energetske učinkovitosti distribucijskog sustava Slavonija projekt će rezultirati

uštedama od 375.171 m3 prirodnog plina godišnje (donje ogrjevne vrijednosti od 33,34 MJ/m3 koju

smo koristili za izračun energetske vrijednosti ušteđenih količina plina pa ušteđena godišnja

vrijednost iznosi 12.508,20 GJ).

Kako bi se kvantificirao društveni trošak prirodnog plina u ovom slučaju koristili smo se izračunom

cijena prirodnog plina na granici EU uvećano za trošak transporta. Procjene budućih cijena na granici

EU uzete su prema procjenama Svjetske banke27 za period 2017-2030.

Trošak transporta računali smo iskustvenom metodom i to 0,5 EUR po GJ za relaciju od granice do

proizvodnog pogona topline.

Uzevši u obzir ove pretpostavke dolazimo do izračuna kako će u prvoj operativnoj godini projekta

(2019.) društvena korist izbjegnute potrošnje prirodnog plina iznositi 62.509 EUR, odnosno 83.448

EUR u 2030. godini.

Izbjegnut utrošak vode

Projekt će rezultirati smanjenjem gubitka (curenja) vode u toplovodu, ali i smanjenjem gubitaka u

procesu pripreme vode za sustav daljinskog centralnog grijanja. S obzirom da ukupni trošak ovog

inputa projekta predstavlja stavku manje vrijednosti u financijskoj analizi (manje od 10% ukupnih

ušteda inputa), nismo računali cijene u sjeni već smo za trošak vode uzeli SCF = 1.

Izbjegnuti trošak održavanja

27

https://knoema.com/ncszerf/natural-gas-prices-forecast-long-term-2017-to-2030-data-and-charts

https://knoema.com/ncszerf/natural-gas-prices-forecast-long-term-2017-to-2030-data-and-charts


Projekt će rezultirati smanjenim troškovima održavanja toplovoda. S obzirom da se trošak

održavanja ima sličnu strukturu kao i trošak građevinskih radova, kod preračuna ovih inputa iz

tržišnih u obračunske cijene koristili smo konverzijski faktor od 0,782.

Ostatak vrijednosti u društveno-ekonomskom tijeku nije računat.

7.4.1 Ostali indirektni učinci

Investicija se po financijskim pokazateljima ne može izravno usporediti s investicijama koje su

namijenjene prvenstveno za profit jer postoje mnoge prednosti koje se ne mogu vrjednovati. Iz ove

perspektive, različiti izračuni dinamičkih pokazatelja uspješnosti projekta sa stanovišta ulaganja (kao

što su neto sadašnja vrijednost, interna stopa povrata), ne pokazuju cijelu sliku, koju se može vidjeti

kad se predstave i drugi učinci koji će imat značajan utjecaj.

Ostali indirektni učinci koje nije moguće kvantificirati su:

Povećanje u sigurnosti i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom (što se očituje kroz

umanjenje rizike od pukunauća toplovoda i slično);

Povećanje komfora i standarda života u naseljima grada Slavonski Brod (efikasniji sustav

dostave topline do krajnjeg potrošača omogućit će veći komfor i toplinu grijanih prostora,

čemu doprinose i manji rizici od isključenja toplovodne mreže; smanjenje režija omogućava

stanovnicima i poduzetnicima u grijanim naseljima korištenje ušteđenih režijskih sredstava za

druge potrebe).

7.4.2 Diskontiranje procijenjenih troškova i koristi

Upotrijebljena diskontna stopa prema Vodiču za analizu troškova i koristi investicijskih projekata iznosi 5%.

7.4.3 Indikatori ekonomskih učinaka (ekonomska stopa povrata ili neto sadašnja vrijednost projekta u monetarnim uvjetima)

Slijedeća tablica prikazuje izračune ekonomske stope povrata i neto sadašnje vrijednosti projekta u

monetarnim uvjetima.


Tablica 38: Inkrementalni društveno-ekonomski tok investicije

Pokazatelji društveno-ekonomske isplativosti

Ekonomska neto sadašnja vrijednost ENPV uz diskontnu stopu 5% + 3.299.954 kuna

Interna stopa povrata FIRR(C) 9,89%

Vrijeme povrata (inkrem. društveno-ekonomski tok projekta) 9,39

U korištenom referentnom razdoblju od 20 godina, uz primijenjenu društvenu diskontnu stopu od 5%

u skladu s preporukama Komisije (2014) te uključenim društvenim troškovima i koristima investicije,

izračun pokazuje pozitivnu neto sadašnju vrijednost projekta te ekonomsku stopu povrata od 9,89%

koja je veća od korištene društvene diskontne stope od 5%. To dokazuje da je projekt poželjan za

društvo te treba biti implementiran.

Inkrement. društveno-ekonomski tok projekta 1 2 3 4 5 6 7 8Izbjegnuti trošak pri rodnog pl ina (ci jena na granici + trošak transporta) 0 468.816 481.119 493.422 506.448 520.198 533.948 548.422

Izbjegnuti trošak vode 0 66.500 66.500 66.500 66.500 66.500 66.500 66.500

Izbjegnuti trošak održavanja CF= 0,782 0 82.110 82.110 82.110 82.110 82.110 82.110 82.110

Izbjegnute emis i je CO2 0 178.041 183.278 188.514 193.751 198.987 204.224 209.460

Ostatak vri jednosti 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno ekonomske koristi projekta 0 795.467 813.007 830.546 848.809 867.795 886.782 906.492

Ukupno izdaci za nabavu imovine CF= 0,782 7.270.956 0 0 0 0 0 0 0

Pos lovni i zdaci - plaće CF= 0,873 157.140 0 0 0 0 0 0 0

Pos lovni i zdaci - vanjske us luge CF= 1,000 130.000 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno ekonomski troškovi projekta 7.558.096 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno društv.-ekonomski tok projekta -7.558.096 795.467 813.007 830.546 848.809 867.795 886.782 906.492

Kumulativni društv.-ekonomski tok projekta -7.558.096 -6.762.628 -5.949.622 -5.119.076 -4.270.268 -3.402.472 -2.515.691 -1.609.198

Ušteda u CO2 0,0 698,2 698,2 698,2 698,2 698,2 698,2 698,2

Ci jena (EUR/tona) 33,0 34,0 35,0 36,0 37,0 38,0 39,0 40,0

Ukupna korist od smanjenih emisija CO2 0 23.739 24.437 25.135 25.833 26.532 27.230 27.928

Ci jena pri rodnog pl ina na granici - EU (USD / mmbtu) - WB projekci je 2017-2030 5,66 5,83 6 6,17 6,35 6,54 6,73 6,93

Ci jena pri rodnog pl ina (EUR / mmbtu) 4,58 4,72 4,86 5,00 5,14 5,30 5,45 5,61

Ci jena pri rodnog pl ina (EUR / GJ) 4,37 4,50 4,63 4,76 4,90 5,05 5,19 5,35

Ci jena transporta pl ina (EUR / GJ) 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50

Ci jena na granici + transport 4,87 5,00 5,13 5,26 5,40 5,55 5,69 5,85

Ukupna korist od smanjene potrošnje prirodnog plina EUR 60.868 62.509 64.149 65.790 67.526 69.360 71.193 73.123

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20563.326 578.673 594.476 610.748 625.857 625.857 625.857 625.857 625.857 625.857 625.857 625.857

66.500 66.500 63.000 63.000 63.000 63.000 63.000 63.000 63.000 63.000 63.000 63.000

82.110 82.110 82.110 82.110 82.110 82.110 50.830 50.830 50.830 50.830 50.830 50.830

214.697 219.933 225.170 230.406 235.643 235.643 235.643 235.643 235.643 235.643 235.643 235.643

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

926.632 947.216 964.755 986.264 1.006.609 1.006.609 975.329 975.329 975.329 975.329 975.329 975.329

0 0 0 0 0 0 0 1 2 3 4 5

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 1 2 3 4 5

926.632 947.216 964.755 986.264 1.006.609 1.006.609 975.329 975.328 975.327 975.326 975.325 975.324

-682.566 264.650 1.229.405 2.215.669 3.222.278 4.228.888 5.204.217 6.179.545 7.154.873 8.130.199 9.105.524 10.080.848

698,2 698,2 698,2 698,2 698,2 698 698 698 698 698 698 698

41,0 42,0 43,0 44,0 45,0 45 45 45 45 45 45 45

28.626 29.324 30.023 30.721 31.419 31.419 31.419 31.419 31.419 31.419 31.419 31.419

7,14 7,35 7,57 7,79 8 8 8 8 8 8 8 8

5,78 5,95 6,13 6,31 6,48 6,48 6,48 6,48 6,48 6,48 6,48 6,48

5,50 5,67 5,84 6,01 6,17 6,17 6,17 6,17 6,17 6,17 6,17 6,17

0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50

6,00 6,17 6,34 6,51 6,67 6,67 6,67 6,67 6,67 6,67 6,67 6,67

75.110 77.156 79.263 81.433 83.448 83.448 83.448 83.448 83.448 83.448 83.448 83.448


8 Analiza osjetljivosti i procjena rizika U nastavku je prikazan utjecaj promjene odabranih ulaznih parametara na rezultate analize. Osim

analize osjetljivosti/analize scenarija – prikazana je i ocjena utjecaja mogućih rizičnih događaja

tijekom različitih faza projekta.

S obzirom na to da projekt nije komercijalno isplativ (FNPV(C) je negativan) – rezultati analize

osjetljivosti imaju ograničen smisao vezano za robusnost projekta u smislu financijske isplativosti

(FNPV(C) pokazatelji će i dalje biti negativan). S druge strane, u kontekstu ekonomske analize

(društvene koristi; ENPV) – analiza osjetljivosti može pokazati otpornost projekta na promjene

ključnih ulaznih pretpostavki.

U smislu analize financijske stabilnosti /likvidnosti kompanije opterećene projektom – analiza

scenarija prikazuje mogući utjecaj na buduće novčane tokove, na sposobnost otplate kredita te na

ukupnu stabilnost /likvidnost kompanije.

Na kraju ovog poglavlja je prikazana i matrica rizika projekta, u kontekstu koje promatramo analizu

koja slijedi.

8.1 Definiranje kritičnih varijabli primjenom analize osjetljivosti

Za analizu osjetljivosti su odabrani sljedeći ulazni parametri:

Promjena diskontne stope

Povećanje vrijednosti investicijskih troškova

Smanjenje broja korisnika (i ukupnih prihoda)

Utjecaj smanjenja pojedinih društvenih koristi projekta

Napomena: Smanjenje marži /dobiti (npr. uslijed promjene cijena ili promjene strukture troškova) se ne promatra s obzirom na reguliranost cijena u dijelu toplinarstva koji je zahvaćen ovim projektom. Tablica u nastavku prikazuje utjecaj promjene navedenih ulaznih parametara za 1%. Parametre (ulazne pretpostavke) čija bi promjena od 1% rezultira promjenom ključnih pokazatelja u iznosu većem od 1% - smatrali bi „kritičnim varijablama“. Napomena: utjecaj ulaznih parametra približno je jednako „u oba smjera“ – ostvaruje se približno jednak relativni učinak na konačni rezultat (uz povećanje i smanjenje +1% / -1%), uz naravno suprotan predznak.

Na sljedećoj stranici u tablici 40 prikazana je analiza osjetljivosti.


Tablica 39: Analiza osjetljivosti

REZULTATI ANALIZE OSJETLJIVOSTI (Utjecaj promjene ulaznih pretpostavki za 1%)

+/- 1% Promjena FNPV(C) Promjena ENPV

Utjecaj diskontne stope (d.s. za (C)): (povećanje +1% ... u apsolutnom iznosu postotka)

d.s. (C) = 5% d.s. (E) = 6%

+/- 63.891 (0,86%)

- 863.045 (-26,15%)

Utjecaj invest. troškova: (povećanje +1%)

(+/-1%)

+/- 89.403 (1,22%)

+/- 71.982 (2,18%)

Utjecaj prodajnih cijene u toplinarstvu: (smanjenje -1%)

(+/-1%) +/- 92.567 (1,26%)

/

Utjecaj smanjenja izbjegnutog troška prirodnog plina: (povećanje +1%)

(+/-1%) / +/- 64.409 (1,95%)

Utjecaj smanjenja izbjegnutog troška vode: (povećanje +1%)

(+/-1%) / +/- 7.488 (0,23%)

Utjecaj smanjenja izbjegnutog troška održavanja: (povećanje +1%)

(+/-1%) / +/- 8.649 (0,26%)

Utjecaj smanjenja izbjegnutih emisija CO2: (povećanje +1%)

(+/-1%) / +/-24.435 (0,74%%)

Iz tablice je vidljivo da promjena investicijskih troškova u visini od 1% utječe na promjene financijske

stope povrata u visini većoj od 1%. Navedeni ulazni parametar bi se moglo smatrati kritičnom

varijablom.

Promjena prodajnih cijena u toplinarstvu također uzrokuje promjenu financijskog povrata za više od

1%. Iako bi se mogla smatrati kritičnom varijablom – ne promatramo je kao kritičnu varijablu u

kontekstu ovog projekta jer je riječ o djelatnosti koja je u značajnom dijelu regulirana odnosno

prodajne cijene su u korelaciji s operativnim troškovima te se promjena prodajnih cijena ne može

desiti potpuno neovisno na način koji bi ugrozio marže poslovanja.

U ekonomskoj analizi, utjecaj investicijskih troškova i korist od izbjegnutog troška prirodnog plina

predstavljaju kritične varijable, s obzirom da njihova promjena od +/- 1% uzrokuje promjenu ENPV u

većem postotku. Stoga su za ove dvije varijable izračunate tzv. „switching values“ koje pokazuju da

će ENPV postati negativna ukoliko se investicijski troškovi povećaju za 45,84%, odnosno u slučaju

izbjegnutog troška prirodnog plina, ova korist od projekta umanji za 51,23%. Niti jedna od ovih

promjena nije ocjenjena kao moguća s obzirom da je trošak projekta procijenjen na temelju detaljnog

troškovnika radova, a smanjenje troška prirodnog plina na temelju vjerodostojnih izračuna u

Elaboratu energetske učinkovitosti distribucijskog sustava Slavonija.

8.2 Procjena rizika

U tablicama u nastavku prikazani su neki od ključnih potencijalnih rizika, koji mogu utjecati na

uspješnost provedbe projekta.

Prva tablice prikazuje rizike vezane za period implementacije projekta, a druga za period operativnog

rada. U tablicama su također prikazane i mjere za ublažavanje ili izbjegavanje rizika.


Tablica 40: Matrica rizika

RIZICI tijekom FAZE IMPLEMENTACIJE PROJEKTA

Vjerojatnost (N-S-V)

Utjecaj u slučaju rizičnog događaja (N-S-V)

Mjere za ublažavanje ili izbjegavanje rizika

Unutarnji rizici:

Administrativni problemi, problemi s pribavljanjem sve potrebne dokumentacije

N V Kašnjenje početka operativnog rada (i

prihoda)

Uključenost stručnih osoba koje dobro poznaju zakonsku regulativu i administrativne procedure /komunikacija s lokalnom samoupravom.

Vanjski rizici:

Izvršeni radovi i isporučena/ugrađena oprema ne odgovaraju specifikacijama

N S Odgoda početka

operativnog rada (i ostvarenja ušteda) i/ili

povećanje troškova poslovanja.

Uključenost stručnih osoba kako bi se pripremile detaljne i kvalitetne specifikacija te provela odgovarajuća procedura nabave, u cilju odabira kvalitetnih dobavljača.

Građevinski radovi i isporuka opreme kasne

S V Kašnjenje početka

operativnog rada (utjecaj na korisnike)

Uključenost stručnih osoba u provedbu nabave te kvalitetan nadzor provedbe.

RIZICI tijekom OPERATIVNOG RADA

Vjerojatnost (N-S-V)

Utjecaj u slučaju rizičnog događaja (N-S-V)

Mjere za ublažavanje ili izbjegavanje rizika

Unutarnji rizici:

Vanjski rizici:

Zainteresiranost korisnika manja od očekivane (prelazak na druge opcije grijanja)

N S Manji prihodi; dodatni

troškovi akvizicije korisnika.

Pravovremena priprema kvalitetnog plana prodajnih aktivnosti

Pojava nove zakonske regulative koja će znatno otežati ili poskupjeti poslovanje

N S Smanjenje prihoda i povećanje troškova

Djelomično prenošenje tereta troškova na kupce.

8.3 Upravljanje i smanjenje rizika

Mjere za ublažavanje ili izbjegavanje rizika navedene su u tablici 43 matrica rizika.


9 Monitoring

Prema službenom vodiču Europske komisije28 cilj izvedbe monitoringa je definirati jeli projekt u

skladu s planom projektnih aktivnosti te dali su performance projekta, odnosno ciljevi i outputi

projekta ispunjeni.

Monitoringom će se omogućiti kontrola u završnoj fazi, a uz dokument o zatvarnju projetka, provodi

se analiza dali je implementacija projekt rezultira stvarnim rezultatima i to po kriterijima

relevantnosti, efikasnosti, efektivnosti, učinka i održivosti.

Ključne varijable koje se definiraju u dokumentu o zatvaranju projekta, a dio su monitoringa:

Dali se projekt odvijao po planu – pokazuje dali su aktivnosti i rezultati projekta izgradnje

toplovoda u skladu s odobrenim dokumentima i planom provedbenih aktivnosti;

Dali je proračun financijskih resursa korištenih u skladu s planom projekta;

Dali su postupci provedbe javne nabave obavljeni sukladno zakonskim odredbama;

Dali je implementirana tehnologija u skladu s planom i tehnološkim opisom projekta;

Dali su poštovani elementi i procedure zaštite okoliša gradilišta na kojem se provode

aktivnosti izgradnje toplovoda;

Dali su ispunjeni indikatori performance-a navedeni u ekonomskoj analizi i ciljevima projekta;

Praćenje varijabli rizika projekta;

Učenje lekcija za buduće projekte.

Na godišnjoj razini, monitoringa indikatori projekta „Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II -

projekt zamjene dotrajalih toplovoda” uključuju direktne koristi (benefite) za nositelja projekta

društvo Brod-Plin d.o.o., korisnike projekte i širu društvenu zajednu.

Tablica 41: Područja, indikatori i godine monitoringa za projekt

28

European Comission, Center of Excellence in Project Management (CoEPM2, PM² Project Management Methodology Guide – Open Edition, 2016


10 Popis tablica, grafova i skraćenica

Tablica 1: Ključni makroekonomski pokazatelji ..................................................................................... 11

Tablica 2: Projekcije makroekonomskog okvira .................................................................................... 11

Tablica 3: Plaća i zaposlenost ................................................................................................................ 12

Tablica 4: Rang Brodsko-posavske županije u odnosu na ostatak RH ................................................... 13

Tablica 5: Konsolidirani financijski rezultati energetskog sektora RH ................................................... 15

Tablica 6: Proizvodnja i finalna potrošnja toplinske energije u Hrvatskoj, u GWh ............................... 17

Tablica 7: Najvažnija poduzeća na tržištu toplinske energije ................................................................ 19

Tablica 8: Iznosi tarifnih stavki za proizvodnju toplinske energije i za distribuciju toplinske energije . 22

Tablica 9: Isporučena toplinska energija, površina i broj krajnjih kupaca u 2015. godini .................... 24

Tablica 10: Udio kućanstava i poslovnih kupaca u isporučenoj toplinskoj energiji, površini i broju

krajnjih kupaca u 2015. u RH ................................................................................................................. 25

Tablica 11: Udio pojedinih gradova u broju kupaca, površini i ukupnim isporukama toplinske energije,

u % od ukupno svih gradova ................................................................................................................. 26

Tablica 12: Glavne značajke urbanog područja Slavonskog Broda ....................................................... 27

Tablica 13: Broj stanovnika u RH i Brodsko-posavskoj županiji i projekcije i prognoze do 2030. ......... 29

Tablica 14: Usporedba indeksa razvijenosti Brodsko-posavske županije s okolnim županijama ......... 29

Tablica 15: Usporedba indeksa razvijenosti grada Slavonskog broda s okolnim gradovima ................ 29

Tablica 16: Pokazatelji produktivnosti poduzetnika u Županiji ............................................................. 31

Tablica 17: Prosječna potrošnja po kupcu i m2, te prosječna površina uporabne cijene, površina i broj

kranjih kupca u 2015. godini u RH ......................................................................................................... 46

Tablica 18: Osnovni pokazatelji Brod-plin d.o.o. 2012.-2017. ............................................................... 48

Tablica 19: Broj korisnika prema kotlovnicama u CTS-u 2015.-2017 .................................................... 49

Tablica 20: Tarife koje se primjenjuju u CTS-u (Kotlovnica Slavonija) ................................................... 49

Tablica 21: Gubici toplinskog toka za cijevi određenog promjera ........................................................ 60

Tablica 22: Ušteda energije ostvarena zamjenom toplovoda ............................................................... 62

Tablica 23: Proračun emisije CO2 ........................................................................................................... 62

Tablica 24: Vremenski period provedbe projekta ................................................................................. 68

Tablica 25: Inicijalni izdaci za Projekt .................................................................................................... 73

Tablica 26: Inkrementalni utjecaj projekta na troškove energije .......................................................... 75

Tablica 27: Inkrementalni utjecaj projekta na troškove nadopune vode ............................................. 75

Tablica 28: Inkrementalni utjecaj projekta na troškove pripreme vode ............................................... 76

Tablica 29: Inkrementalni utjecaj projekta na troškove održavanja ..................................................... 76

Tablica 30: Projekcije operativnih troškova (isječaj iz računa dobiti i gubitka) ..................................... 77

Tablica 31: Inkrementalni utjecaj projekta na razinu prodajnih cijena ................................................. 77

Tablica 32: Poslovni prihodi (isječaj računa dobiti i gubitka) ................................................................ 78

Tablica 33: Izračun udjela/inteziteta financiranja prihvatljivi troškovi projekta i intenzitet potpore .. 79

Tablica 34: Isplativost s aspekta investicijskih troškova ........................................................................ 79

Tablica 35: Izvori i upotreba sredstava .................................................................................................. 80

Tablica 36: Projekcija pokrivenosti otplate (pokazatelj DSCR) .............................................................. 81

Tablica 37: Izračun plaća u sjeni ............................................................................................................ 84

Tablica 38: Inkrementalni društveno-ekonomski tok investicije........................................................... 88

Tablica 39: Analiza osjetljivosti .............................................................................................................. 90

Tablica 40: Matrica rizika ....................................................................................................................... 91


Tablica 41: Područja, indikatori i godine monitoringa za projekt ......................................................... 92

Tablica 42: Račun dobiti i gubitka za cjelokupno razdoblje analize(20 godina) – do EBITDA dobiti ..... 97

Tablica 43: Bilanca za cjelokupno razdoblje analize (20 godina)........................................................... 99

Tablica 44: Izvješće o novčanim tokovima za cjelokupni period analize(direktna metoda) ............... 100

Tablica 45: Izvješće o novčanim tokovima - (indirektna metoda) ....................................................... 101

Tablica 46: Novčani tok od investicijskih aktivnosti ............................................................................ 102

Tablica 47: Novčani tok za ocjenu isplativosti s aspekta financijskih troškova ................................... 103

Slika 1: Položaj područja implementacije projekta ............................................................................... 28

Slika 2: Fotografija cijevi toplovoda tijekom puknuća ........................................................................... 41

Slika 3: Fotografija oštećene cijevi toplovoda ....................................................................................... 41

Slika 4: Termografske snimke dijela toplovoda u naselju Slavonija I i Slavonija II ................................ 42

Slika 5: Prikaz stanja pumpi za vodu na toplovodu ............................................................................... 42

Slika 6: Temperaturno polje dobiveno proračunom korištenjem kalkulatora „Logstor Calculator“ .... 57

Slika 11: Ukupni gubici toplinske energije u starom toplovodu tijekom 2016. ..................................... 61

Slika 13: Organizacijska struktura društva Brod-plin d.o.o. 2016 ......................................................... 67

Graf 1: Kretanje investicija gospodarskih subjekata u Brodsko-posavskoj županiji .............................. 14

Graf 2: Proizvodnja primarne energije u RH ......................................................................................... 16

Graf 3: Struktura potrošnje transformiranih oblika energije u 2015 .................................................... 16

Graf 4: Potrošnja toplinske energije u Republici Hrvatskoj ................................................................... 18

Graf 5: Gubici distribucije toplinske energije u RH ................................................................................ 18

Graf 6: Prosječni udio pojedine komponente u ukupnoj cijeni za kranje kupce ................................... 22

Graf 7: Broj krajnjih kupaca toplinske energije po gradovima RH ........................................................ 25

Graf 8: Udio gradova po broju kupaca - Slavonski Brod i gradovi u okolnim županijama u 2015. ...... 26

Graf 9: Prosječna potrošnja toplinske energije po površini u gradovima ............................................. 47

Graf 10: Udio pojedine komponente cijene prema kranjim kupcima ................................................... 50

Graf 11: Proizvedena i isporučena toplinska energija tijekom 2016. .................................................... 58

Graf 12: Stupanj djelovanja toplovoda, 2016. ....................................................................................... 58

Graf 13: Mjesečna potrošnja vode potrebna za nadopunu sustava ..................................................... 59

Graf 14: Ukupni gubici toplinske energije u starom toplovodu tijekom 2016. ..................................... 59

Graf 15: Usporedba isporučene toplinske energije koja je transportirana starim i novim toplovodom

............................................................................................................................................................... 61


Skraćenice: APN - AGENCIJA ZA PRAVNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA

BDP – BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD

CBA – COST BENEFIT ANALIZA

CTS- CENTRALNI TOPLINSKI SUSTAV

DSZ – DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

EIB – EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA

EIZ – EKONOMSKI INSTITUT ZAGREB

EU – EUROPSKA UNIJA

FZOEU – FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST

HERA – HRVATSKA ENERGETSKA REGULATORNA AGENCIJA

HRK – Hrvatska kuna

ITU – INTEGRIRANA TERITORIJALNA ULAGANJA

MRRFEU – MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

NN – NARODNE NOVINE

OIE- OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

OP – OPERATIVNI PROGRAM

PDV – POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

POVS – PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNO ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE

RDG- RAČUN DOBITI I GUBITKA

RH – REPUBLIKA HRVATSKA

SRUP – STRATEGIJA RAZVOJA URBANOG PODRUČJA

STS – SAMOSTALNI TOPLINSKI SUSTAV

UPSB – URBANO PODRUČJE SLAVONSKOG BRODA

ZTS – ZATVORENI TOPLINSKI SUSTAV


11 Prilog (Financijska izvješća za Projekt)

U nastavku je prikaz projekcija financijskih izvješća za Brod-plin d.o.o. (uz istakunaute inkrementalne efekte projekta) te prikaz novčanih tokova za ocjenu isplativosti.


Tablica 42: Račun dobiti i gubitka za cjelokupno razdoblje analize(20 godina) – do EBITDA dobiti

Račun dobiti i gubitka 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Brod-plin d.o.o. (2018) (2019) (2020) (2021) (2022) (2023) (2024) (2025) (2026) (2027) (2028) (2029) (2030) (2031) (2032) (2033) (2034) (2035) (2036) (2037)

Poslovni prihodi

Očekivani prihodi BEZ projekta:(bez pr.) Topl inarstvo 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648

(bez pr.) Osta le djelatnosti (pl in i dr.) 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176

Ukupno prihodi BEZ projekta 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824 80.425.824

% rast 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

Inkrementalni UTJECAJ PROJEKTA na prihode:(inkr) Topl inarstvo -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386

(inkr) Osta le djelatnosti (pl in i dr.) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno UTJECAJ PROJEKTA na prihode -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386

% rast 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

% udio inkrementalnog u ukupnim prihodima -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9% -0,9%

Ukupno prihodi 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438% rast 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

Rashodi prije amortizacije i troškova financiranja:

Očekivani troškovi BEZ projekta:(bez pr.) Materi ja lni troškovi u topl inarstvu 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815

(bez pr.) Materi ja lni troškovi u osta l im djelatnostima52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991

(bez pr.) Troškovi osobl ja 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372

(bez pr.) Osta l i troškovi i pos lovni rashodi 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866

Ukupno troškovi BEZ projekta 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044 72.091.044

% rast 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

Inkrementalni UTJECAJ PROJEKTA na troškove:(inkr) Materi ja lni troškovi u topl inarstvu -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -843.000 -843.000 -843.000 -843.000 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000

(inkr) Materi ja lni troškovi u osta l im djelatnostima 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

(inkr) Troškovi osobl ja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

(inkr) Osta l i troškovi i pos lovni rashodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Educiranje korisnika i javnosti 100.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Promidžba i vidl jivost 30.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Upravl janje projektom 180.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno UTJECAJ PROJEKTA na troškove -536.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -843.000 -843.000 -843.000 -843.000 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000

% rast 57,8% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% -0,4% 0,0% 0,0% 0,0% -4,7% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

% udio inkr. u ukupnim troškovima (prije amort., porez, fin.) -0,7% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2% -1,2% -1,1% -1,1% -1,1% -1,1% -1,1% -1,1%

Ukupno rashodi (prije amortizacije, poreza i fin.) 71.554.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.248.044 71.248.044 71.248.044 71.248.044 71.288.044 71.288.044 71.288.044 71.288.044 71.288.044 71.288.044

% rast -0,4% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,1% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

Prihodi - Rashodi prije am. I fin. (EBITDA) 8.177.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.484.394 8.484.394 8.484.394 8.484.394 8.444.394 8.444.394 8.444.394 8.444.394 8.444.394 8.444.394% rast - 3,8% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% -0,5% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0% 0,0%

% EBITDA / prihodi 10,3% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6% 10,6%


(nastavak računa dobiti i gubitka – od EBITDA do Neto dobiti Napomena vezano za Neto dobit – kako bi bila usporediva s povijesnim podacima – iz povijesnih podataka je potrebno ukloniti računovodstvene (nenovčane) prihode koji se odnose na računovodstveni prikaz vremenskog razgraničenja postojećih bespovratnih sredstava, koji rezultiraju prikazom prihoda u stvarnim /povijesnim financijskim izvješćima (te stoga i većom neto dobiti).

(nastavak) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Amortizacija:Ukupno amortizacija 6.766.111 6.866.111 6.966.111 7.066.111 7.166.111 7.266.111 7.366.111 7.466.111 7.566.111 7.666.111 7.766.111 6.448.178 1.939.895 2.039.895 2.139.895 2.239.895 2.339.895 2.439.895 2.539.895 2.639.895

Amortizacija imovine projekta 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104 452.104

Prihodi - Rashodi prije troš. fin. (EBIT) 1.411.783 1.621.783 1.521.783 1.421.783 1.321.783 1.221.783 1.121.783 1.021.783 921.783 821.783 718.283 2.036.216 6.544.499 6.444.499 6.304.499 6.204.499 6.104.499 6.004.499 5.904.499 5.804.499% rast - 14,9% -6,2% -6,6% -7,0% -7,6% -8,2% -8,9% -9,8% -10,8% -12,6% 183,5% 221,4% -1,5% -2,2% -1,6% -1,6% -1,6% -1,7% -1,7%

% EBIT / prihodi 1,8% 2,0% 1,9% 1,8% 1,7% 1,5% 1,4% 1,3% 1,2% 1,0% 0,9% 2,6% 8,2% 8,1% 7,9% 7,8% 7,7% 7,5% 7,4% 7,3%

Troškovi financiranja:Postojeće Du. obveze prema financi jskim inst. 265.479 122.479 6.979 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Postojeće Kr. obveze prema financi jskim inst. 629.250 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit za druge projekte 275.000 357.500 353.571 349.643 345.714 259.286 172.857 86.429 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit (1) za toplovod 87.064 174.127 160.603 146.335 131.283 115.402 98.648 80.973 62.325 42.652 21.897 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit za l ikvidnost (postojeće pos lovanje /overdraft) 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000

Ukupno troškovi kamata 1.751.793 1.149.107 1.016.154 990.978 971.997 869.688 766.505 662.401 557.325 537.652 516.897 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000

Ukupno troškovi naknada 1.583 1.583 1.583 1.583 1.583 1.583 1.583 1.583 1.583 1.583 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno troškovi financiranja 1.753.376 1.150.690 1.017.737 992.561 973.580 871.271 768.088 663.984 558.908 539.235 516.897 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000

Ostali prihodi / rashodiRačunovodstvena dobit od prodaje imovine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Računovodstveni gubitak od prodaje imovine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Grant (vrem.razgran.) 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097 322.097

Ukupno svi prihodi 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535 80.054.535

Ukupno troškovi prije oporezivanja 80.074.031 79.261.345 79.228.392 79.303.217 79.384.235 79.381.926 79.378.744 79.374.640 79.369.564 79.449.890 79.531.052 78.191.222 73.682.939 73.782.939 73.922.939 74.022.939 74.122.939 74.222.939 74.322.939 74.422.939

Dobit prije oporezivanja -19.496 793.190 826.143 751.319 670.300 672.609 675.792 679.896 684.972 604.645 523.483 1.863.313 6.371.596 6.271.596 6.131.596 6.031.596 5.931.596 5.831.596 5.731.596 5.631.596

Porez na dobit 0 139.265 148.706 135.237 120.654 121.070 121.642 122.381 123.295 108.836 94.227 335.396 1.146.887 1.128.887 1.103.687 1.085.687 1.067.687 1.049.687 1.031.687 1.013.687

Neto dobit -19.496 653.925 677.437 616.081 549.646 551.539 554.149 557.514 561.677 495.809 429.256 1.527.917 5.224.709 5.142.709 5.027.909 4.945.909 4.863.909 4.781.909 4.699.909 4.617.909

% rast - -3454,2% 3,6% -9,1% -10,8% 0,3% 0,5% 0,6% 0,7% -11,7% -13,4% 255,9% 241,9% -1,6% -2,2% -1,6% -1,7% -1,7% -1,7% -1,7%

% Neto dobit / prihodi 0,0% 0,8% 0,8% 0,8% 0,7% 0,7% 0,7% 0,7% 0,7% 0,6% 0,5% 1,9% 6,6% 6,4% 6,3% 6,2% 6,1% 6,0% 5,9% 5,8%


Tablica 43: Bilanca za cjelokupno razdoblje analize (20 godina)

Bilanca 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Brod-plin d.o.o. 31.12.2017. 31.12.2018. 31.12.2019. 31.12.2020. 31.12.2021. 31.12.2022. 31.12.2023. 31.12.2024. 31.12.2025. 31.12.2026. 31.12.2027. 31.12.2028. 31.12.2029. 31.12.2030. 31.12.2031. 31.12.2032. 31.12.2033. 31.12.2034. 31.12.2035. 31.12.2036. 31.12.2037.

AKTIVA 31.12.2018 31.12.2019 31.12.2020 31.12.2021 31.12.2022 31.12.2023 31.12.2024 31.12.2025 31.12.2026 31.12.2027 31.12.2028 31.12.2029 31.12.2030 31.12.2031 31.12.2032 31.12.2033 31.12.2034 31.12.2035 31.12.2036 31.12.2037

Dugotrajna imovina:

Postojeća dugotra jna imovina 70.896.664 64.870.448 58.844.231 52.818.015 46.791.798 40.765.582 34.739.365 28.713.149 22.686.932 16.660.716 10.634.500 4.608.283 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Buduća ulaganja neovisno o projektu (1) 0 5.225.000 6.850.000 8.375.000 9.800.000 11.125.000 12.350.000 13.475.000 14.500.000 15.425.000 16.250.000 16.975.000 17.600.000 18.125.000 18.550.000 18.875.000 19.100.000 19.225.000 19.250.000 19.175.000 19.000.000

Gradnja S-I 0 1.411.629 1.337.333 1.263.037 1.188.740 1.114.444 1.040.148 965.851 891.555 817.259 742.963 668.666 594.370 520.074 445.778 371.481 297.185 222.889 148.593 74.296 0

Strojarski radovi S-I 0 2.548.288 2.414.167 2.280.047 2.145.926 2.011.806 1.877.686 1.743.565 1.609.445 1.475.324 1.341.204 1.207.084 1.072.963 938.843 804.722 670.602 536.482 402.361 268.241 134.120 0

Projektantski Nadzor S-I 0 24.700 23.400 22.100 20.800 19.500 18.200 16.900 15.600 14.300 13.000 11.700 10.400 9.100 7.800 6.500 5.200 3.900 2.600 1.300 0

Projekt Izvedenog s tanja S-I 0 19.000 18.000 17.000 16.000 15.000 14.000 13.000 12.000 11.000 10.000 9.000 8.000 7.000 6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0

Gradnja S-II 0 1.704.101 1.614.411 1.524.722 1.435.032 1.345.343 1.255.653 1.165.964 1.076.274 986.585 896.895 807.206 717.516 627.827 538.137 448.448 358.758 269.069 179.379 89.690 0

Strojarski radovi S-II 0 2.834.767 2.685.569 2.536.370 2.387.172 2.237.974 2.088.776 1.939.577 1.790.379 1.641.181 1.491.983 1.342.784 1.193.586 1.044.388 895.190 745.991 596.793 447.595 298.397 149.198 0

Projektantski Nadzor S-II 0 28.500 27.000 25.500 24.000 22.500 21.000 19.500 18.000 16.500 15.000 13.500 12.000 10.500 9.000 7.500 6.000 4.500 3.000 1.500 0

Projekt Izvedenog s tanja S-II 0 19.000 18.000 17.000 16.000 15.000 14.000 13.000 12.000 11.000 10.000 9.000 8.000 7.000 6.000 5.000 4.000 3.000 2.000 1.000 0

Ekspanzi jski sustav 0 243.019 230.228 217.438 204.647 191.857 179.066 166.276 153.485 140.695 127.905 115.114 102.324 89.533 76.743 63.952 51.162 38.371 25.581 12.790 0

Ukupno dugotrajna imovina 70.896.664 78.928.450 74.062.339 69.096.227 64.030.116 58.864.005 53.597.894 48.231.782 42.765.671 37.199.560 31.533.448 25.767.337 21.319.159 21.379.264 21.339.369 21.199.474 20.959.579 20.619.685 20.179.790 19.639.895 19.000.000

Dugotrajna imovina projekta 0 4.586.367 4.344.980 4.103.592 3.862.204 3.620.816 3.379.429 3.138.041 2.896.653 2.655.265 2.413.878 2.172.490 1.931.102 1.689.714 1.448.327 1.206.939 965.551 724.163 482.776 241.388 0

UKUPNO Potraživanja od kupaca (neto) 0 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110 19.933.110

Zal ihe 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894 621.894

Postojeća potraživanja 20.574.638 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Postojeća osta la (nedugotr.) imovina 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956 86.956

Razgraničenje naknade: Kredit za druge projekte 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Razgraničenje naknade: Kredit (1) za toplovod 0 14.247 12.664 11.081 9.498 7.915 6.332 4.749 3.166 1.583 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Novac na kraju razdoblja 357.111 1.814.162 4.735.628 9.610.362 14.613.459 19.633.953 23.255.458 26.962.977 30.756.352 36.206.844 41.656.423 47.117.968 53.013.135 58.667.133 63.509.640 68.341.653 73.187.360 78.051.067 82.932.774 87.832.480 92.750.187

Ukupna imovina 92.537.263 101.398.818 99.452.590 99.359.630 99.295.032 99.147.832 97.501.643 95.841.468 94.167.148 94.049.946 93.831.831 93.527.265 94.974.254 100.688.357 105.490.969 110.183.087 114.788.899 119.312.711 123.754.523 128.114.335 132.392.147

PASIVA 31.12.2018 31.12.2019 31.12.2020 31.12.2021 31.12.2022 31.12.2023 31.12.2024 31.12.2025 31.12.2026 31.12.2027 31.12.2028 31.12.2029 31.12.2030 31.12.2031 31.12.2032 31.12.2033 31.12.2034 31.12.2035 31.12.2036 31.12.2037

Kapital:Uplaćeni vlasnički kapita l 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747 2.919.747

Zadržana dobit (prenes . gubitak) ka lendarske godine14.763.687 18.317.081 18.297.585 18.951.511 19.628.948 20.245.029 20.794.675 21.346.214 21.900.363 22.457.878 23.019.555 23.515.363 23.944.620 25.472.536 30.697.245 35.839.955 40.867.864 45.813.773 50.677.682 55.459.591 60.159.500

Dobit tekuće ka lendarske godine 3.553.394 -19.496 653.925 677.437 616.081 549.646 551.539 554.149 557.514 561.677 495.809 429.256 1.527.917 5.224.709 5.142.709 5.027.909 4.945.909 4.863.909 4.781.909 4.699.909 4.617.909

Ukupno kapital 21.236.828 21.217.332 21.871.258 22.548.695 23.164.776 23.714.422 24.265.961 24.820.110 25.377.625 25.939.302 26.435.110 26.864.367 28.392.283 33.616.992 38.759.702 43.787.611 48.733.520 53.597.429 58.379.338 63.079.247 67.697.156

Obveze:Obveze po kreditima:

Postojeće Du. obveze prema financi jskim inst. 4.826.896 2.226.896 126.896 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Postojeće Kr. obveze prema financi jskim inst. 11.440.902 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit za druge projekte 0 5.000.000 4.928.571 4.857.143 4.785.714 4.714.286 3.142.857 1.571.429 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit (1) za toplovod 0 3.165.954 2.920.061 2.660.645 2.386.960 2.098.223 1.793.605 1.472.233 1.133.186 775.491 398.123 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit za l ikvidnost (postojeće pos lovanje /overdraft) 0 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000

Ukupno obveze po kreditima 16.267.798 19.392.850 16.975.529 16.517.788 16.172.674 15.812.509 13.936.462 12.043.662 10.133.186 9.775.491 9.398.123 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000 9.000.000

UKUPNO Obveze prema dobavl jačima (neto) 0 20.495.006 20.495.006 20.495.006 20.495.006 20.495.006 20.495.006 20.495.006 20.495.006 20.495.006 20.495.006 20.496.013 20.496.013 20.496.013 20.496.013 20.507.520 20.507.520 20.507.520 20.507.520 20.507.520 20.507.520

Obveze za porez na dobit 0 0 139.265 148.706 135.237 120.654 121.070 121.642 122.381 123.295 108.836 94.227 335.396 1.146.887 1.128.887 1.103.687 1.085.687 1.067.687 1.049.687 1.031.687 1.013.687

Postojeća rezervi ranja 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365 298.365

Postojeće obveze prema dobavl jačima i druge kr. obveze20.858.853 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Postojeća osta la pas iva 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419 33.875.419

Grant (vrem.razgran.) 0 6.119.846 5.797.749 5.475.652 5.153.555 4.831.458 4.509.360 4.187.263 3.865.166 3.543.069 3.220.972 2.898.875 2.576.777 2.254.680 1.932.583 1.610.486 1.288.389 966.292 644.194 322.097 0

Ukupno obveze 71.300.435 80.181.486 77.581.333 76.810.935 76.130.256 75.433.410 73.235.682 71.021.357 68.789.523 68.110.645 67.396.721 66.662.898 66.581.970 67.071.364 66.731.267 66.395.477 66.055.380 65.715.282 65.375.185 65.035.088 64.694.991

Ukupno kapital i obveze 92.537.263 101.398.818 99.452.590 99.359.630 99.295.032 99.147.832 97.501.643 95.841.468 94.167.148 94.049.946 93.831.831 93.527.265 94.974.254 100.688.357 105.490.969 110.183.087 114.788.899 119.312.711 123.754.523 128.114.335 132.392.147


Tablica 44: Izvješće o novčanim tokovima za cjelokupni period analize(direktna metoda)

OPERATIVNI NOVČANI TOK (direktna metoda)

Izvješće o novčanom toku (direkt.) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Brod-plin d.o.o. (2018) (2019) (2020) (2021) (2022) (2023) (2024) (2025) (2026) (2027) (2028) (2029) (2030) (2031) (2032) (2033) (2034) (2035) (2036) (2037)

NOVČANI TOK OD OPERATIVNIH AKTIVNOSTIPrimici od prodaje:

(bez pr.) Topl inarstvo 13.000.986 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648 17.334.648

(bez pr.) (ne koris ti se) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

(bez pr.) Ostale djelatnosti (pl in i dr.) 47.318.382 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176 63.091.176

(inkr) Topl inarstvo -520.039 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386

(inkr) (ne koris ti se) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

(inkr) Ostale djelatnosti (pl in i dr.) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno primici od prodaje 59.799.329 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438

Primici : promjene osta le kr. imovine/obveza 20.574.638 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno primici od operativnih aktivnosti 80.373.967 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438

Poslovni izdaci prije poreza, PDV-a, financ. i ostalih:

(bez pr.) Materi ja lni troškovi u topl inarstvu 7.960.855 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815 11.175.815

(bez pr.) Materi ja lni troškovi u osta l im djelatnostima 37.455.665 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991 52.581.991

(bez pr.) Troškovi osobl ja 4.482.950 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372 6.293.372

(bez pr.) Ostal i troškovi i pos lovni rashodi 1.453.055 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866 2.039.866

(inkr) Materi ja lni troškovi u topl inarstvu -602.986 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -844.007 -843.000 -843.000 -843.000 -814.507 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000

(inkr) Materi ja lni troškovi u osta l im djelatnostima 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

(inkr) Troškovi osobl ja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

(inkr) Ostal i troškovi i pos lovni rashodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Educiranje korisnika i javnosti 100.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Promidžba i vidl jivost 30.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Upravl janje projektom 180.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno poslovni izdaci prije poreza, PDV-a, financ. i ostalih 51.059.538 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.244.544 71.247.037 71.248.044 71.248.044 71.248.044 71.276.537 71.288.044 71.288.044 71.288.044 71.288.044 71.288.044

Izdaci : promjene osta le kr. imovine/obveza 20.858.853 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Plaćanje paušala za porez na dobit 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Plaćanje godišnje obveze poreza na dobit 0 0 139.265 148.706 135.237 120.654 121.070 121.642 122.381 123.295 108.836 94.227 335.396 1.146.887 1.128.887 1.103.687 1.085.687 1.067.687 1.049.687 1.031.687

Napomena: plaćanje kamata i naknada za obradu kredita prikazani su u izdacima od FINANCIJSKIH aktivnosti

Ukupno izdaci od operativnih aktivnosti 71.918.391 71.244.544 71.383.809 71.393.250 71.379.781 71.365.198 71.365.614 71.366.186 71.366.925 71.367.839 71.355.873 71.342.271 71.583.440 72.394.931 72.405.425 72.391.731 72.373.731 72.355.731 72.337.731 72.319.731

NETO OPERATIVNI TIJEK NOVCA 8.455.575 8.487.894 8.348.629 8.339.188 8.352.657 8.367.240 8.366.824 8.366.252 8.365.513 8.364.599 8.376.565 8.390.167 8.148.998 7.337.507 7.327.014 7.340.707 7.358.707 7.376.707 7.394.707 7.412.707


Tablica 45: Izvješće o novčanim tokovima - (indirektna metoda)

Izvješće o novčanom toku (indirekt.) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Brod-plin d.o.o. (2018) (2019) (2020) (2021) (2022) (2023) (2024) (2025) (2026) (2027) (2028) (2029) (2030) (2031) (2032) (2033) (2034) (2035) (2036) (2037)

NOVČANI TOK OD OPERATIVNIH AKTIVNOSTI (indirektno)Utjecaj RDG-a (prihodi /rashodi /dobit):

Prihodi - Rashodi prije am. I fin. (EBITDA) 8.177.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.487.894 8.484.394 8.484.394 8.484.394 8.484.394 8.444.394 8.444.394 8.444.394 8.444.394 8.444.394 8.444.394

Utjecaj radnog kapitala na novčani tok (operativni tokovi)

Utjecaj radnog kapitala (neto, bez PDV-a):

Utjecaj za l iha na novčani tok 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Utjecaj kupaca na novčani tok -19.933.110 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Utjecaj dobavl jača na novčani tok 20.495.006 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1.007 0 0 0 11.507 0 0 0 0 0

Utjecaj radnog kapitala na novčani tok (bez dodatnih stavaka)561.896 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1.007 0 0 0 11.507 0 0 0 0 0

Utjecaj PDV-a na radni kapital:

Utjecaj PDV-a na radni kapital (bez dodatnih stavaka) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Dodatne stavke koje utječu na radni kapital:

Dodatne stavke imovine:

Zal ihe 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Postojeća potraživanja -20.574.638 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Postojeća osta la (nedugotr.) imovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Utjecaj dodatnih s tavaka imovine 20.574.638 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Dodatne stavke obveza:

Postojeća rezervi ranja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Postojeće obveze prema dobavl jačima i druge kr. obveze-20.858.853 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Postojeća osta la pas iva 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Utjecaj dodatnih s tavaka obveza -20.858.853 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Utjecaj radnog kapitala dodatnih stavki -284.215 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Direktne stavke novčanih primitaka:

Naplata i zlaznog PDV-a (od prodaje imovine) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Primitak povrata PDV-a od Države 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Direktne stavke novčanih izadataka:

Plaćanje ulaznog PDV-a dobavl jačima osnovnih s redstava 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Plaćanje PDV obveza Državi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Plaćanje paušala za porez na dobit 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Plaćanje godišnje obveze poreza na dobit 0 0 139.265 148.706 135.237 120.654 121.070 121.642 122.381 123.295 108.836 94.227 335.396 1.146.887 1.128.887 1.103.687 1.085.687 1.067.687 1.049.687 1.031.687

Napomena: plaćanje kamata i naknada za obradu kredita prikazani su u izdacima od FINANCIJSKIH aktivnosti

NETO OPERATIVNI TIJEK NOVCA 8.455.575 8.487.894 8.348.629 8.339.188 8.352.657 8.367.240 8.366.824 8.366.252 8.365.513 8.364.599 8.376.565 8.390.167 8.148.998 7.337.507 7.327.014 7.340.707 7.358.707 7.376.707 7.394.707 7.412.707


Tablica 46: Novčani tok od investicijskih aktivnosti

NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOST, UKUPNI NETO NOVČANI TOK I STANJE RAČUNA

(nastavak) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

NOVČANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTIUkupno primici od investicijskih aktivnosti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Izdaci za nabavu imovine:

Postojeća dugotra jna imovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Buduća ulaganja neovisno o projektu (1) 5.500.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000

Buduća ulaganja neovisno o projektu (2) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Gradnja S-I 1.485.925 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Strojarski radovi S-I 2.682.408 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Projektantski Nadzor S-I 26.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Projekt Izvedenog s tanja S-I 20.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno inv. izdaci Slavonija-I 4.214.333 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Gradnja S-II 1.793.790 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Strojarski radovi S-II 2.983.965 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Projektantski Nadzor S-II 30.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Projekt Izvedenog s tanja S-II 20.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ekspanzi jski sustav 255.809 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno inv. izdaci Slavonija-II 5.083.564 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno izdaci za nabavu imovine 14.797.897 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000 2.000.000

Ukupno inv. izdaci zbog projekta 9.297.897 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

NETO INVESTICIJSKI TIJEK NOVCA -14.797.897 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000 -2.000.000


NOVČANI TOK ZA OCJENU ISPLATIVOSTI S ASPEKTA INVESTICIJSKIH TROŠKOVA

Tablica 47: Novčani tok za ocjenu isplativosti s aspekta financijskih troškova

(nastavak) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTIPrimici od financijskih aktivnostiInjekci ja vlasničkog kapita la 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

EU grant 6.441.944 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit za druge projekte 5.000.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit (1) za toplovod 3.165.954 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit (2) za toplovod 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit za l ikvidnost (postojeće pos lovanje /overdraft) 9.000.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno primici od financijskih aktivnosti 23.607.897 1.500.000 1.500.000 1.500.000 1.500.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Izdaci od financijskih aktivnostiOtplata glavnice kredita:

Postojeće Du. obveze prema financi jskim inst. 2.600.000 2.100.000 126.896 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Postojeće Kr. obveze prema financi jskim inst. 11.440.902 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit za druge projekte 0 1.571.429 1.571.429 1.571.429 1.571.429 1.571.429 1.571.429 1.571.429 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit (1) za toplovod 0 245.893 259.417 273.685 288.737 304.618 321.372 339.047 357.695 377.368 398.123 0 0 0 0 0 0 0 0 0


Kredit za l ikvidnost (postojeće pos lovanje /overdraft) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Otplata kamata:

Postojeće Du. obveze prema financi jskim inst. 265.479 122.479 6.979 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Postojeće Kr. obveze prema financi jskim inst. 629.250 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit za druge projekte 275.000 357.500 353.571 349.643 345.714 259.286 172.857 86.429 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Kredit (1) za toplovod 87.064 174.127 160.603 146.335 131.283 115.402 98.648 80.973 62.325 42.652 21.897 0 0 0 0 0 0 0 0 0


Kredit za l ikvidnost (postojeće pos lovanje /overdraft) 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000

Naknade za obradu kredita 15.830 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Isplata dobiti vlasnicima:

Isplate dobiti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno izdaci od financijskih aktivnosti 15.808.524 5.066.428 2.973.895 2.836.091 2.832.163 2.745.734 2.659.306 2.572.877 915.020 915.020 915.020 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000 495.000

NETO NOVČANI TOK OD FINANC. AKTIVNOSTI 7.799.373 -3.566.428 -1.473.895 -1.336.091 -1.332.163 -2.745.734 -2.659.306 -2.572.877 -915.020 -915.020 -915.020 -495.000 -495.000 -495.000 -495.000 -495.000 -495.000 -495.000 -495.000 -495.000

Ukupno novčani primici 103.981.864 81.232.438 81.232.438 81.232.438 81.232.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438 79.732.438

Ukupno novčani izdaci 102.524.813 78.310.972 76.357.704 76.229.341 76.211.944 76.110.932 76.024.919 75.939.064 74.281.945 74.282.859 74.270.893 73.837.271 74.078.440 74.889.931 74.900.425 74.886.731 74.868.731 74.850.731 74.832.731 74.814.731

UKUPNO NETO NOVČANI TOK 1.457.051 2.921.466 4.874.734 5.003.097 5.020.494 3.621.506 3.707.519 3.793.374 5.450.493 5.449.579 5.461.545 5.895.167 5.653.998 4.842.507 4.832.014 4.845.707 4.863.707 4.881.707 4.899.707 4.917.707

NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA 1.814.162 4.735.628 9.610.362 14.613.459 19.633.953 23.255.458 26.962.977 30.756.352 36.206.844 41.656.423 47.117.968 53.013.135 58.667.133 63.509.640 68.341.653 73.187.360 78.051.067 82.932.774 87.832.480 92.750.187

Inkrementalni novčani tok projekta 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20(2018) (2019) (2020) (2021) (2022) (2023) (2024) (2025) (2026) (2027) (2028) (2029) (2030) (2031) (2032) (2033) (2034) (2035) (2036) (2037)

Ukupno primici od prodaje -520.039 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386

Ostatak vri jednosti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno primici slobodnog toka projekta -520.039 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386 -693.386

Ukupno izdaci za nabavu imovine 9.297.897 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno pos lovni i zdaci pri je poreza, PDV-a, financ. i osta l ih -292.986 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -844.007 -843.000 -843.000 -843.000 -814.507 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000

Ukupno izdaci za porez na dobit (bez kamatnog š ti ta): 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno izdaci slobodnog toka projekta 9.004.911 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -846.500 -844.007 -843.000 -843.000 -843.000 -814.507 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000 -803.000

Ukupno ekon. tok /Inkrement. novč. tok projekta -9.524.951 153.114 153.114 153.114 153.114 153.114 153.114 153.114 153.114 153.114 150.621 149.614 149.614 149.614 121.121 109.614 109.614 109.614 109.614 109.614

Kumulativni ekon. tok /Inkrem. novč. tok projekta -9.524.951 -9.371.836 -9.218.722 -9.065.608 -8.912.494 -8.759.380 -8.606.266 -8.453.152 -8.300.038 -8.146.924 -7.996.303 -7.846.689 -7.697.075 -7.547.461 -7.426.340 -7.316.726 -7.207.112 -7.097.498 -6.987.883 -6.878.269

Diskontirani ekon. (inkrement.) novč. tok projekta -9.158.606 141.563 136.118 130.883 125.849 121.008 116.354 111.879 107.576 103.438 97.840 93.449 89.854 86.398 67.254 58.524 56.273 54.109 52.027 50.026

NPV (inkrem. tok projekta) -7.358.184 FNPV(C)

Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt...

Documents

Transcript of Toplovodi za naselje Slavonija I i Slavonija II - projekt...