TO’OS BA MORIS DI’AK - Home -...

3
Outubru 2017 Boletín Trimestrál Programa TOMAK nian IHA BOLETÍN IDA NE’E INTRODÚS TOMAK Benvindu ba boletín dahuluk trimestrál TOMAK nian (To’os ba Moris Di’ak), programa ida kona-ba agrikultura no nutrisaun ba tinan 5-10 ne’ebé hetan apoiu husi Governu Australianu iha Timor-Leste. Série husi boletín ida ne’e fó informasaun kona-ba ami-nia avaliasaun no aproximasaun sira, no mós ami-nia serbisu ho parseiru no komunidade sira. Boletín ne’e fó sumáriu kona-ba iha ne’ebé no oinsá mak ami kolabora ho inisiativa no programa sira seluk, no friza dezafiu prinsipál sira ne’ebé ami koko hela atu rezolve. Boletín ne’e mós sei aprezenta istória-xave no dezenvolvimentu sira husi kampu, inklui husi buat ne’ebé mak realiza no aprende ona. TOMAK serbisu hamutuk ho parseiru sira lokál no nasionál no ami sei introdús parseria importante sira ne’e liuhosi série husi boletin ida ne’e. TOMAK iha objetivu rua ne’ebé liga ba malu: Introdús TOMAK Produtu sira ne’ebé iha potensiál ba merkadu Promove feto to’os-na’in sira nia papél no lian Estratéjia sira hodi hadi’ak nutrisaun ba família agrikultór sira Agrikultura nu’udar negósiu ida 1. Hadi’ak seguransa ai-han & nutrisaun ba família agrikultór sira, no 2. Suporta ba dezenvolvimentu agrikultura komersiál nian iha Timor-Leste Área alvu ba faze dahuluk husi TOMAK mak suku 66 ne’ebé lokaliza iha zona terrestre sira Timor- Leste nian ne’ebé iha potensiál di’ak ba agrikultura. Suku hirak ne’e lokaliza iha munisípiu 3 - Bobonaro, Baucau no Viqueque. TO’OS BA MORIS DI’AK

Transcript of TO’OS BA MORIS DI’AK - Home -...

Page 1: TO’OS BA MORIS DI’AK - Home - TOMAKtomak.org/wp-content/uploads/2016/11/TOMAK-Newsletter...kona-ba modo saida mak sira prepara ba família) no fó prioridade ba pratika sira ne’ebé

Outubru 2017Boletín Trimestrál Programa TOMAK nian

IHA BOLETÍN IDA NE’E

INTRODÚS TOMAK

Benvindu ba boletín dahuluk trimestrál TOMAK nian (To’os ba Moris Di’ak), programa ida kona-ba agrikultura no nutrisaun ba tinan 5-10 ne’ebé hetan apoiu husi Governu Australianu iha Timor-Leste. Série husi boletín ida ne’e fó informasaun kona-ba ami-nia avaliasaun no aproximasaun sira, no mós ami-nia serbisu ho parseiru no komunidade sira. Boletín ne’e fó sumáriu kona-ba iha ne’ebé no oinsá mak ami kolabora ho inisiativa no programa sira seluk, no friza dezafiu prinsipál sira ne’ebé ami koko hela atu rezolve. Boletín ne’e mós sei aprezenta istória-xave no dezenvolvimentu sira husi kampu, inklui husi buat ne’ebé mak realiza no aprende ona. TOMAK serbisu hamutuk ho parseiru sira lokál no nasionál no ami sei introdús parseria importante sira ne’e liuhosi série husi boletin ida ne’e.TOMAK iha objetivu rua ne’ebé liga ba malu:

• Introdús TOMAK• Produtu sira ne’ebé iha

potensiál ba merkadu• Promove feto to’os-na’in

sira nia papél no lian• Estratéjia sira hodi

hadi’ak nutrisaun ba família agrikultór sira

• Agrikultura nu’udar negósiu ida

1. Hadi’ak seguransa ai-han & nutrisaun ba família agrikultór sira, no

2. Suporta ba dezenvolvimentu agrikultura komersiál nian iha Timor-Leste

Área alvu ba faze dahuluk husi TOMAK mak suku 66 ne’ebé lokaliza iha zona terrestre sira Timor-Leste nian ne’ebé iha potensiál di’ak ba agrikultura. Suku hirak ne’e lokaliza iha munisípiu 3 - Bobonaro, Baucau no Viqueque.

TO’OS BA MORIS DI’AK

Page 2: TO’OS BA MORIS DI’AK - Home - TOMAKtomak.org/wp-content/uploads/2016/11/TOMAK-Newsletter...kona-ba modo saida mak sira prepara ba família) no fó prioridade ba pratika sira ne’ebé

TOMAK serbisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) hodi tulun to’os-na’in sira hodi hadi’ak produsaun ba produtu agríkola sira. Programa ida ne’e hahú ho halo investigasaun ida ba produtu (ka ‘korrente valór sira’) ne’ebé iha potensiál boot hodi hasa’e rendimentu ba agrikultór sira. Nu’udar parte ida husi avaliasaun ne’e, TOMAK konsidera serbisu husi programa agríkola ne’ebé eziste ona iha uluk no ohin loron nian (atu evita duplikasaun), valór nutrisaun husi produtu oioin, no knaar feto sira nian iha aspetu produsaun, prosesamentu no fa’an nian. Husi etapa 3 prosesu avaliasaun nian, ami hili produtu balun ba suporta inisiál. Sira ne’e inklui liis (liis mean no liis oioin sira seluk), fore-mungu, fore-rai no foos mean. TOMAK estabelese hela rai-ketan ki’ik ba demonstrasaun (‘demplots’) no hala’o Loron Kampu ba Agrikultór sira hodi tulun agrikultór sira hili variedade

di’ak, aprende téknika foun sira, no inklui teknolojia ne’ebé bele ekonomiza-tempu, hanesan irigasaun ‘drip’ nian.Avaliasaun adisionál ida ba potensiál hodi hasa’e produsaun fahi nian hatudu iha prokura lokál ne’ebé di’ak ba na’an-fahi fresku se kustu produsaun no fa’an nian bele hatún. TOMAK agora serbisu hela ho MAP atu dezenvolve projetu pilotu hodi esplora dieta ho folin ne’ebé efetivu no pratika hakiak nian, halo tan serbisu ba projetu sira fahi nian ne’ebé iha uluk ona. TOMAK sei kontinua halo esplora potensiál ba merkadu ba produtu agríkola oioin, hanesan ami aprende liután kona-ba korrente valór ne’e no sira seluk nian.Analiza sira kona-ba korrente valór TOMAK nian no avaliasaun ba produsaun fahi nian ne’e disponivel iha website TOMAK nian iha ne’e.

PRODUTU SIRA NE’EBÉ IHA POTENSIÁL BA MERKADU

MERKADU KI’IK SIRADezafiu prinsipál ida mak atu hetan oportunidade ba agrikultór sira hodi fa’an sira-nia produtu. Setór privadu ba produtu agríkola sira iha Timor-Leste sei ki’ik, no produtór lokál sira beibeik susar atu kompete ho sasán importa ne’ebé baratu. TOMAK responde ba ida ne’e liuhosi aproximasaun fleksivel no nakloke ba oportunidade ne’ebé mosu daudaun, no kolabora ho programa seluk hanesan Market Development Facility (MDF).

BaucauBobonaro

BobonaroViqueque

ViquequeBaucau

BaucauBobonaro

BobonaroBaucau

PROMOVE FETO TO’OS-NA’IN SIRA NIA PAPÉL NO LIAN

Rede Feto mak rede nasionál ida ba organizasaun feto sira no lian importante ida ne’ebé halo advokásia ba feto nia direitu, reprezentasaun, no justisa iha nivel nasionál. Rede ne’e inklui organizasaun sira feto nian husi area rurál sira ne’ebé suporta ba grupu feto sira ne’ebé halo produtu agríkola sira. Liuhosi parseria ida ho TOMAK, Rede Feto hakle’an ninia kompromisu ho feto produtór sira, ho foku partikulár ida ba produsaun agríkola, asesu ba merkadu, no nutrisaun. Iha Marsu tinan ida ne’e, Rede Feto organiza ona konferénsia nasionál ida kona-ba hakbiit feto sira, nutrisaun no sistema merkadu. Konferénsia ne’e fasilita ona organizasaun-xave sira hodi mai hamutuk, hasa’e abilidade sira nokoñesimentu, no hadi’ak sira-nia kolaborasaun.

ESTRATÉJIA SIRA HODI HADI’AK NUTRISAUN BA FAMÍLIA AGRIKULTÓR SIRA

Dinorah Granadeiro (klaran) no sekretária Rede Feto nian.

“Ami-nia membru sira balun serbisu diretamente ho komunidade sira iha setór ida ne’e maibé sira hasoru dezafiu sira ne’ebé presiza suporta tékniku no kompriensaun di’ak liu kona-ba sira-nia oportunidade iha merkadu,” Dinorah Granadeiro, Diretora Ezekutivu Rede Feto nian hateten. Agora daudaun TOMAK kontinua fó suporta ba Rede Feto atu enkoraja ligasaun no kolaborasaun di’ak liu entre grupu feto produtór sira, no dezenvolve advokásia no estratéjia sira iha área agrikultura, nutrisaun no merkadu sira. Kooperasaun ne’ebé la’o daudaun hela ne’e ajuda harii relasaun metin liu ho Rede Feto no hamosu entuziazmu entre organizasaun sira feto nian no grupu produtór sira. “Ami orgullu tebes atu serbisu ho TOMAK” Señora Granadeiro hateten. “Programa ne’e la’ós fó ba ami suporta finanseiru de’it maibé suporta mós ninia peritu sira, atu ami bele hadi’ak serbisu Rede Feto nian iha setór agrikultura.”

Serbisu nutrisaun TOMAK nian foku prinsipál liu iha tema hahalok sira tuirmai ne’e:

• Nutrisaun ba uma-kain• Fó han ba bebe no labarik ki’ik sira• Nutrisaun materna, kuidadu, no suporta• Uma-kain halo desizaun hamutuk,

responsibilidade, no envolvementu mane nianSerbisu ida ne’e tuir estratéjia ida ne’ebé foin dezenvolve hanaran Estratéjia ba Mudansa Hahalok (ka Social and Behaviour Change, SBC) ne’ebé define audiénsia sira no hahalok prinsipál sira ne’ebé sei promove liuhosi TOMAK iha kada tema hahalok nian. Estratéjia ne’e mós deskreve aproximasaun espesífiku ne’ebé sei utiliza hodi kria mudansa.

Hahalok xave sira deskreve ona iha estratéjia hahú ho promove pratika viavel sira ne’ebé sei monitoriza no revee fali iha tempu naruk nia laran. Hahalok xave sira ne’e fó konsiderasaun ba saida mak audiénsia sira hala’o hela ona (ez. inan sira bele halo desizaun sira kona-ba modo saida mak sira prepara ba família) no fó prioridade ba pratika sira ne’ebé audiénsia sira mak seidauk halo no bele halo impaktu boot ba nutrisaun uma-kain nian. TOMAK hala’o ona konsultasaun ho parte interesada sira iha ninia munisipiu 3 no tau hamutuk feedback ba iha estratéjia SBC nian. Liuhosi serbisu ho ONG prinsipál sira no sira-nia parseiru lokál sira, TOMAK nia objetivu mak atu hametin relasaun no esperiénsia ne’ebé di’ak iha nivel komunidade hodi halo mudansa ba hahalok iha nivel uma-kain nian.

TOMAK aplika aproximasaun agríkultura ne’ebé sensitivu ba nutrisaun hodi hadi’ak disponibilidade, diversidade no fornesimentu husi ai-han nutriente. Ami suporta hela atividade ba mudansa hahalok ne’ebé dezeñadu hodi influénsia hahalok ho relasaun ba nutrisaun iha uma-kain. ONG prinisipál tolu (ho suporta husi konsorsiu parseiru lokál ida ne’ebé bazeia ba komunidade nian) mak lidera hela serbisu ida ne’e iha área alvu TOMAK nian hotu.

Grupu feto produtór sira vizita supermerkadu Kmanek atu aprende kona-ba modelu negósiu nu’udar parte husi Konferénsia Nasionál ne’ebé organiza husi Rede Feto.

Page 3: TO’OS BA MORIS DI’AK - Home - TOMAKtomak.org/wp-content/uploads/2016/11/TOMAK-Newsletter...kona-ba modo saida mak sira prepara ba família) no fó prioridade ba pratika sira ne’ebé

Atu hetan informasaun kle’an liután, bele vizita www.tomak.org ou kontakta [email protected].

TOMAK Timor-LesteTOMAKTimorLeste

TOMAK mak programa ida kona-ba agrikultura no nutrisaun ho durasaun tinan 5-10 ne’ebé hetan apoiu husi Governu Australianu iha Timor-Leste. Programa TOMAK implementa husi Adam Smith International ho Mercy Corps.

TUIR TAN MAI

NOV

DEZ/JAN

Treinamentu negósiu ho to’os-na’in sira iha Baucau, Bobonaro & Viqueque (Parseiru: IADE)

Kolleita liis mean husi demplots iha Baucau & Bobonaro (Parseiru: MAP)

Kolleita fore-mungu husi demplots iha Bobonaro & Viqueque (Parseiru: MAP)

Diskusaun grupu sira ho estudante agrikultura iha Bobonaro atu esplora motivasaun & vontade atu hela nafatin no serbisu iha área rurais.

Peskiza estudu kazu (la’o hela) ba feto sira nia esperiénsia iha negosiasaun rai ne’ebé uza ba agrikultura (Parseiru sira: Rede ba Rai & OHM)

Estabelese demplot fore-rai nian iha Baucau & Bobonaro (Parseiru: MAP)

AGRIKULTURA NU’UDAR NEGÓSIU IDA

Relatóriu finál husi estudu empreendedór agrikultór (Parseiru: IADE). Rezultadu preliminár disponivel ona.

Treinamentu iha agrikultura ne’ebé sensitivu ba nutrisaun ho ONG no parseiru sira governu nian.

| 1

Módulu 3

Abilidade sira

ba NegósiuAbilidade sira ba negósiu

Agro-negósiu:

Dalan ba moris di’akMódulu 3

| 1

Módulu 2

Planeamentuba Kintál Família nian

Planeamentu ba kintál família nian

Agro-negósiu:Dalan ba moris di’ak

Módulu 2

| 1

Muda husi agrikultura subsisténsia ba komersiál

Agro-negósiu:

Dalan ba moris di’ak

Módulu 1

Atu pasa husi subsisténsia ba agrikultura komersiál, família agrikultura sira presiza abilidade sira ne’ebé atu jere sira-nia to’os nu’udar negósiu ida. Liuhosi parseria ho Timor-Leste nia Instituto de Apoio ao Desenvolvimento e Empresarial (IADE), TOMAK dezenvolve tiha ona módulu ba programa treinamentu nian 3 hodi hanorin negósiu báziku sira ba feto no mane to’os-na’in sira. Módulu 3 ne’e inklui atividade pratika no ezemplu sira husi moris reál ne’ebé formadór IADE nian bele uza hodi introdús konseitu negósiu ba to’os-na’in sira, inklui fornesimentu no prokura, korrente valór sira, planeamentu no rejistu. Lisaun no atividade sira dezeña tiha ona ba iha fatin sira ne’ebé literasia mak kraik liu.

TOMAK fasilita tiha ona treinamentu ba treinadór sira iha loron 3 nia laran (ToT) ho IADE iha Setembru 2017, foku ba iha téknika sira fasilita interativu nian ne’ebé uza ho agrikultór sira. IADE sei hahú treinamentu ba agrikultór sira iha TOMAK nia área alvu iha Novembru 2017. Manuál treinamentu ne’e ho naran ‘Agro-negósiu: Dalan ba Moris D’iak’ mak disponivel liuhosi IADE hodi uza husi governu, ONG sira no ajénsia sira seluk.

Haforte kampaña vasinasaun ba manu husi MAP & integra materiál no atividade sira kona-ba nutrisaun atu hasa’e konsumu ba manutolun lokál no na’an manu (Parseiru: MAP)

Sorumutu nasionál– Hasa’e vizibilidade no lideransa feto sira nian iha agrikultura, nutrisaun & setór sira merkadu nian. (Parseiru: Rede Feto)