TEORIJA NASTAVE KNJIEVNOSTI

PELJAR: ovlatena osoba koja vodi brod kroz posebno zahtjevna plovidbena podruja: savjetnik zapovjedniku broda knjiga ili skup knjiga koje pruaju bitne obavijestii preporuke o odreenim mjestima i uvjetima sigurne plovidbe (rije skovao B. ulek) ova je knjiga tek savjetnik, peljar i vodi koji pomae, a korisnik (uitelj, nastavnik, student) tuma je djela koji e sam donijeti svoje odluke

1. METODIKI SUSTAVI NASTAVE KNJIEVNOSTI

METODIKI SUSTAVI u nastavi knjievnosti odreuju odnose uenika, uitelja i knjievnog djela desetak sustava u povijesti nastave knjievnosti svaki od njih obiljeen je odreenim dobom i ulogom knjievnosti u drutvu dijelom su odreeni i sadrajima iz nastave knjievnosti stupaju u odnos i s knji. teorijama (npr. interpretativno-analitiki sustav i njemaka kola interpretacije) nastavnik oblikuje sat kombinirajui obiljeja dvaju ili vie sustava u stvarnosti prevladava jedan sustav (kod nas je to trenutno interp.-analitiki sustav)

1) Nabrojite metodike sustave. dogmatsko-reproduktivni reproduktivno-eksplikativni interpretativno-analitiki problemsko-stvaralaki problemsko-recepcijski pristup hrvatskomu romanu korelacijsko-integracijski timski komunikacijski multimedijski

2) Dogmatsko-reproduktivni sustav: osnove, prednosti i nedostaci. Kojim je knjievnim teorijama blizak? njime se najee tumae sadraji iz povijesti i teorije knjievnosti UITELJ predava govori o knjievnim pojavama i njihovom po vijesnom kontekstu, o ivotopisu autora, drutvenim okolnostima i sl. donosi misli o umjetnini iz kritike ili iz svojih istraivanja prua gotove prosudbe djela UENIK treba to je mogue tonije upamtiti i ponoviti sve navedene podatke inform. poput biografije i bibliografije pisca ili kronoloki tijek knji. pojava mogu se doznati i na drugaiji nain! (npr. zaduiti uenika da odglumi pisca, da sam pronae podatke i naui ih prije sata)

PREDNOSTI: predava zna da je istu koliinu gradiva prenio svim uenicima na jednako kvalitetan nain priprema se za nastup pred uenicima koje doivljava kao cjelinu razvija svoj nastup i svoju retoriku uenik ne treba tragati za podacima dobiva ih gotove uenje napamet razvija sposobnost pamenja i potivanje podataka nakon doslovne reprodukcije uenik moe iznijeti i svoj stav

NEDOSTACI: govori se puno, ali se doista razumije znatno manje iza potivanja autoriteta nastavnika krije se ueniko neznanje

sustav je bio vrlo popularan u 19. st. (a zadrao se i kasnije) povezanost s POZITIVIZMOM u znanosti o knjievnosti: C. A. de Saint-Beuve za djelo je bitan ivotopis umjetnika H. Taine za narav knji. djela znaajni su sredina, rasa i pov. as W. Scherer za djelo je bitno ono to je knjievnik nauio, naslijedio i proivio

3) Reproduktivno-eksplikativni sustav: osnove, izvori, ustroj sata. uitelj i dalje iznosi sadraje monolokom metodom, ali je naglaenije tumaenje samog teksta (uitelj je i predava i tuma knji. djela) uenik nakon predavanja iznosi knjievne sadraje svojim rijeima (metoda novog pripovijedanja spoznatih injenica)

sustav je razvijen iz franc. EKSPLIKACIJE TEKSTA kojom se teite tumaenja stavlja na samu umjetninu Gustave Lanson: Objasnidbeno itanje franc. pisca: opi okvir eksplikacije (1892), Nekoliko rijei o eksplikaciji teksta (1919) Gustave Rudler: Franc. eksplikacija, naela i primjene (1902) istie da se eksplikacija okree tekstu, podruje mu se i pronie u njega teoretski doprinos dala je i angloamerika NOVA KRITIKA i TEHNIKA POMNOGA ITANJA

USTROJ SATA:1. kratak uvod s opim podacima o piscu i tekstu2. itanje teksta3. prouavanje kompozicije4. ponovno itanje praeno analizom pojedinosti5. zakljuci6. itanje i uenje teksta napamet

4) Intepretativno-analitiki sustav: osnove, knjievnoteorijski izvori, ustroj sata, metode. ovaj se sustav najee primjenjuje u nastavnoj praksi hrvatskih osnovnih i srednjih kola u posljednjih 30-ak godina u sredite pozornosti dolazi samo knji. djelo, a njegova je interpretacija u sreditu sata knjievnosti biografija, bibliografija i drutveni kontekst u drugom su planu, slue tomu da pomognu tumaiti sam tekst kljuni zadaci: pomoi ueniku da doivi knjievnu umjetninu spoznati koji je odnos cjeline i dijelova u umjetnini

uoiti zato umjetnina djeluje na nas na odreeni nain (koje su tehnike posluile umjetnik u izrazu osjeaja i prijenosu itateljima)

USTROJ SATA:1. doivljajno-spoznajna motivacija2. najava teksta i njegova lokalizacija3. interpretativno itanje teksta4. emocionalno-intelektualna stanka5. objava doivljaja i njihova korekcija6. interpretacija7. sinteza8. zadaci za samostalan rad uenika

METODE: DIJALOKA METODA (metoda heuristikoga razgovora) vue korijene od Sokrata; bibl. knjiga o Jobu, katekizmi forma pitanja i odgovora interpretator mora postavljati dobre upite (upit sadri dio odgovora!) i mora znati to pritom eli postii METODA RADA NA TEKSTU u tivu se trae odreene pojave, zatim se izvode zakljuci, da bi se dokazi opet nalazili u tekstu

KNJIEVNE TEORIJE na koje se oslanja sustav: NJEMAKA KOLA INTERPRETACIJE F. Schleiermacher tumai interpretaciju i element razumijevanja drugoga putem njegova djela W. Dilthey: Doivljaj i pjesnitvo (1905) naglaava pojam drugoga spoznajom drugoga, njegovih osjeaja i stavova te naina kojima ih je u djelu izrazio, recipijent spoznaje sebe Lacan: drugo vs. Drugo pravo Drugo izvor je jezika, nije ga mogue prisvojiti poistovjeivanjem; drugo je samo privid drugoga, projekcija ega (interpretator bi trebao razumjeti i tumaiti stavove drugaije od svojih) Emil Staiger: Temeljni pojmovi poetike na antropolokoj razini odreuje bit lirskog, epskog i dramskog stila TEHNIKA POMNOG ITANJA (engl. close reading) F. Raymond Leavis i asopis Scrunity pozornom ralambom i sintezom tumae se znaenja i suznaenj djela (dobro je poznavati cjelokupni kontekst)

N. Frye: Anatomija kritike (1957) strukture knjievnosti prouavaju se na temelju biblijskih struktura, ali bez dodatne ideologizacije i vrijednosnih sudova

5) Problemsko-stvaralaki sustav: osnove, izvori, ustroj sata. poznat pod imenom problemske nastave poetak: Nex York, 1965. odran simpozij na kojem je predstavljen

uenik je postavljen pred knjievni problem, potaknut tim problemom poinje razmiljati, istraivati djelo, iznositi svoja zapaanja i o njima raspravljati uenik ne prima gotove spoznaje, nego sam do njih dolazi prouavajui djelo

tipian je kod tumaenja veih proznih djela i drama (to su umjetnine s etikim, psiholokim ili konstrukcijskim sloenostima)

USTROJ SATA: 1. predradnjeindividualno itanje djela2. pravljenje biljeaka3. stjecanje prvih dojmova o liku i djelu4. izraavanje dojmova i stvaranje problemske situacije5. na satudefiniranje problema i metoda rjeavanja6. samostalan istraivaki rad7. analiza rezultata istraivanja8. zadaci za samostalan rad6) Kako stvoriti problemsku situaciju? suprotstavljanjem razliitih miljenja uenika nastavnik treba osmisliti poticajna problemska pitanja o kojima e uenici htjeti govoriti anketom, razliitim stavovima kritiara, mudrim izrekama koje tumae slian problem...

7) Problemsko-recepcijski pristup romanu: knjievnoteorijski izvori, hrvatski znanstvenici, primjeri. knjievnoteorijski izvori: recepcija odnosi se na teoriju recepcije koja u sredite promiljanja stavlja itatelja Hans Robert Jauss: ITATELJSKI OBZOR OEKIVANJA itateljeva prijanja iskustva sa anrom, ranije proitanim djelima te odstupanjima umjetnine od anrovske i jezine norme; svaki narataj ima omiljene anrove, bira odreeni stil te oblikuje svoj obzor oekivanja pojedinci u jednom narataju imaju zajednike osobine Wolfgang Iser: PRAZNA MJESTA unutar umjetnikog djela koja svaki itatelj ispunjava na svoj nain te tako interpretira tekst, moglo bi se rei da stvara svoje znaenje teksta; to su mjesta koja je knjievnik, vie ili manje namjerno, ostavio dvojbenima

hrvatski znanstvenici: Vlado Pandi: Hrvatski roman u koli istraivao je obzore oekivanja, a time i interese srednjokolaca 70-ih i 80-ih godina 20. st., na temelju tih oekivanja razvio je problemsko-recepcijski pristup romanu Mirjana Benjak istraila je zastupljenost djela srednjoeuropske knjievnosti u hrv., slov., austr., ma. i e. nastavnim programima i itankama

8) Korelacijsko-integracijski sustav: osnove i literatura (poglavito za odnose glazbene i likovne kulture s knjievnou). korelacija = spojnica knjievnosti s drugim umjetnostima, znanosti i religijom UNUTARPREDMETNA KORELACIJA povezuje nastavna podruja koja ine predmet Hrvatski jezik (knjievnost, izraavanje, gramatika, medijska kultura) MEUPREDMETNA KORELACIJA povezuje hrv. jezik s glazbenim i likovnim odgojem, povijeu, pov. umjetnosti, zemljopisom, engleskim, njemakim, itd. korelat/ meuodnosnica spaja razliite umjetnosti ili jezike (na razini tema, motiva, likova, dogaaja, anrova i cijelih struktura knji. djela) korelirati = dovesti u suodnos; integrirati = govoriti o samim proestostima i slinostima na razini ustroja i oblikovanja meuodnosa simbola vrste korelacija (Rosandi): SINKRONIJSKA uspostavlja se istodobnim govorom o odreenoj temi u dvama predmetima ili u vie njih (pr. Baanska ploa hrvatski, povijest) ASINKRONIJSKA 2 tipa PERSPEKTIVNA odreena se tema najprije najavljuje i tumai u jednom predmetu, a zatim se dalje istrauje u drugom (pr. Sigetska bitka) RETROSPEKTIVNA tumai izabrane prijanje ostvaraje odreene teme ili simbola (pr. Dante silazak u donji svijet, Kristov silazak nad pakao)

literatura: Miroslav Beker: Suvremene knjievne teorije, Uvod u komparativnu knjievnost Rasima Kaji: Povezivanje umjetnosti u nastavi Tonko Maroevi: Napisane slike: likovna umjetnost u hrvatskoj knjievnosti od Moderne do Postmoderne Etienne Soriau: La Correspondance des arts (Odnos meu umjetnost.) Viktor mega: Knjievnost i glazba

9) Timski sustav predstavlja razvoj korelacijsko-integracijskoga sustava vie nastavnika ukljueno u nastavni proces korisno je pozvati i glumce, pisce, ive svejdoke odreenog vremena svatko sa svojeg stajalita tumai odreeni tekst ili problem u nastavnoj praksi ovaj je sustav vrlo rijedak!

2. METODE I OBLICI

NASTAVNA METODA = nain rada nastavnika i uenika u nastavi (V. Poljak)= sustav naizmjeninih postupaka uitelja kojima se organizira spoznajna i praktina aktivnost uenika pri usvajanju sadraja obrazovanja (V. Juri)

1) Podjela metoda (D. Rosandi) prema izvorima: PISANE pisani izvori tekstovi; jedna od najuestalijih metoda GOVORENE govorni izvori VIZUALNE vizualni izvori

prema aktivnostima uenika: VANJSKA AKTIVNOST metode itanja, sluanja, govorenja, pisanja, pokazivanja i promatranja UNUTARNJA AKTIVNOST m. doivljavanja, zapaanja i razmiljanja (usporeivanja, usustavljivanja, zakljuivanja, asociranja, ocjenjivanja)

prema sredstvima i nainima prenoenja informacija: metode rada s auditivnim sredstvima -II- -II- s vizualnim sredstvima -II- -II- s audiovizualnim sredstvima

prema recepcijsko-spoznajnim aktivnostima uenika: metode koje omoguuju emocionalnu i imaginativnu recepciju djela metode koje pospjeuju tumaenje djela npr. metode stvaralakoga itanja, heuristika, istraivaka i reproduktivna metoda

2) Metode po vanjskim i unutarnjim aktivnostima uenika VANJSKE AKTIVNOSTI: metoda itanja, sluanja, govorenja (heuristiki razgovor), pisanja, pokazivanja i promatranja UNUTARNJE AKTIVNOSTI: metode doivljavanja, zapaanja, zamiljanja i razmiljanja (usporeivanja, usustavljivanja, zakljuivanja, asociranja, ocjenjivanja)

3) Podjela i obiljeja nastavnih oblikaFRONTALNI RAD takoer: elni oblik est u hrv. kolama, povezan s dogmatsko-reproduktvinim sustavom nedostaci: uitelj doivljava razred kao cjelinu (a svaki uenik ima svoje sposobnosti i interese), u razgovoru s uiteljem sudjeluju bolji ili nametljiviji prednosti: uitelju je lake i bre pripremiti se za nastavu uitelj razvija metode heuristikog razgovora i usmenog tumaenja uenici stjeu isto znanje, na istoj razini i na iste naine uenici stjeu navike djelovanja u kolektivu; razvija se natjec. duh uenik iznosi svoje dokaze, ali usvaja i tue misli, suprotstavlja se SKUPINSKI RAD sloenost gradiva i vrem. raspon od 45 minuta ne pogoduju skupinskom radu odgovara jednostavnijim zadacima rasprava nakon izvjea mora imati svrhu! razred se podijeli na nekoliko skupina, svaka dobije odreeni zadatak podvrsta: rad u parovima

INDIVIDUALNI RAD zahtijeva najvie priprema (za svakog uenika posebno) jednostavniji nain skupinama uenika koje imaju sline sposobnosti prilagode se metode, zadaci i vrijeme (pribliavanje skupinskom radu) ovaj oblik najpotrebniji je kad se naie na posebno nadarena uenika treba razvijati njegov talent podvrste (Teak): samostalni rad s udbenikom ili itankom uenik samostalno interpretira knji. sadraj, povratnu informaciju uitelj dobiva usmenim ispitivanjem ili nastavnim listiima nastavni listii gradivo je izloeno na listiima koji stupnjevito vode uenika kroz sadraj; uitelj moe listie prilagoditi razredu programirana nastava gradivo je podijeljeno na sekvencije, a svaka ima tri dijela obavijest o pojavi, zadatak koji uenici samostalno rjeavaju i povratnu informaciju na istoj stranici

3. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

1) Nabrojite najea pomagala u hrvatskim kolama. udbenici, lektirne knjige, prirunici u nastavi plakati grafoskopi raunala, projektori internet slike, fotografije, snimke, zvuni zapisi nastavni listii

2) to je slikoniz? to je slikokaz? to je zbitica? SLIKOKAZ = prezentacija SLIKONIZ = nain prikaza sadraja pomou prezentacije ZBITICA = CD (engl. compact disc)

3) to moemo pomou nastavnih listia? pomou njih moemo uiti, vjebati i provjeravati sadraj treba biti pomno pripremljen i prilagoen razredu listi moemo umnoiti i dati uenicima da ga rjeavaju

4) to moe sadravati nastavni listi? knjievno djelo kritiku knji. djela slike tablice kronologije usporedne podatke

4. VRSTE PROGRAMA I VRSTE SATI

1) Vrste programaOKVIRNI DRAVNI PROGRAM donosi ga nadleno ministarstvo program za Hrvatski jezik piu strunjaci za kroatistiku tekstovi za knjievnost u dravnim programima: osnovna kola sloeni tematski i anrovski srednja kola teorija knjievnosti (1. razred), zatim kronoloki KURIKUL = dokument koji uz teme (sadraje) koje donosi program ima i ciljeve, zadae, organizacije, metode, strategije, vremenske relacije, medije, nositelje, izvoae i druge podatke nastavnik moe sat-dva posvetiti djelu koje nije u programu

IZVEDBENI PROGRAMI sastavlja ga svaki nastavnik na temelju okvirnog dravnog plana i programa, i to na propisanim uzorcima (trai se broj sata, naziv teme, metode i dr.)

2) Nastavni sat dio predmetno-satnog kolskog sustava danas u Hrvatskoj traje 45 minuta (prije 60 min) dvosat ei oblik od sedmog razreda nadalje

obiljeja sata: vremenski odreen dio nastavnog procesa sadrajno, logiki i metodiki organiziran sustav didaktiki i komunikacijski sustav (uitelj uenike pouava i s njima komunicira) ostvaruje odgojne i obrazovne zadae iz programa

nastavni sat u praksi ostvaruje nastavnu jedinicu NASTAVNA JEDINICA = odreeni sadraj ili tema iz programa i plan prijenosa toga sadraja uenicima oblikuje sadraj u skladu sa zadanim uvjetima (uenikim mogunostima, dostupnom literaturom, pomagalima i vremenom)

IZBOR SADRAJA pri izboru koliine u rasporeda podataka valja imati na umu recepcijske sposobnosti uenika za vrijeme jednog sata ili dvosata

NASTAVNA SITUACIJA = manji dio sata, takoer odreena vremenom, sadrajem i nainom njihova tumaenja uenicima DIONICA SATA = sastoji se od jedne ili vie nastavnih situacija; odreena jedinstvom vremena, sadraja, logike i cilja svaki metodiki sustav ima svoj slijed dionica sata

3) Tipovi sati po knjievnom sadrajuSAT INTERPRETACIJE satovi interpretacije knji. djela najei su i u osnovnoj i u srednjoj koli interpretacija je usmjerena na doivljaj i njegov prijenos recipijentima

SAT ANALIZE KNJI. DJELA srodan satu interpretacije, no naglasak je na ralambi (analizi) i usporedbi tekstovi obino dui, s filozofskom ili teolokom pozadinom romani i drame relamba je obino voena nastavnikovim upitima i njegovim planom, no ako uenike posebno zanima jedan dio, onda se treba zadrati na tome pr. G. Orwell: ivotinjska farma komunizam / jezik u analizi se ne smije zanemariti cjelina i njezin smisao pr. Dante: Bo. komedija pohvala Trojstvu (33 pjevanja, tercine) sat se moe osmisliti polazei od pripremljene teze o kojoj e se raspravljati esto se itaju samo izabrani ulomci kako bi se dokazala odr. tvrdnja iz analize

SAT TEORIJE KNJIEVNOSTI uglavnom u prvom polugoditu prvog razreda srednje kole; u osnovnoj koli javlja se rijetko, a u srednjoj na uvodnom i zavnom satu u tumaenju epoha mogue govoriti o anrovima koji su bitni za odr. epohu (ep, drama, roman...) moe se govoriti i o figurama najbolje u oprekama (npr. hiperbola litota) mogua struktura sata: motivacija, najava knjievnoteorijske teme, definicije, primjeri, samostalno pronalaenje novih primjera, stvaralaka primjena SAT POVIJESTI KNJIEVNOSTI moe se baviti knjievnikom, knji. pravcem ili knji. epohom KNJIEVNIK: podaci o podrijetlu, mjestu i datumu roenja, uvjetima ivota, kolovanju, zanimanju, mjestima u kojima ivi; svjetonazor, politika najvie vremena posvetiti kljunim obiljejima knji. djela korisne su i tablice koje povezuju biografiju i tekstove pr. tri razdoblja u stvaralakom ivotu Nikole opa RAZDOBLJE I EPOHA: uvod u tumaenje knji. djela i upoznavanje s imenima knjievnika o kojima e se govoriti na iduim satima najbolje osmisliti unutar korelacijsko-integrac. sustava (svjetonazor doba, povijesna, zamljopisna i politika situacija, glazba, slikarstvo) pr. renesansaSAT LEKTIRE utemeljen na izvannastavnom (izvanrazrednom) itanju najee je to sat provjere proitanosti knji. djela podvrste: uvodni ili motivacijski sat sat preporuivanja knji. djela sat rasprave i produbljivanja percepcije susret s knjievnikom

DRAMSKI ILI FILMSKI SAT dramski sat nastavni sadraj prenosi se u dramski oblik ne mora biti dramsko djelo nastavnik ranije treba prouiti izvore i upoznati uenike s podacima filmski sat temelji se na filmskom djelu obino se pojavljuje u kombinaciji s nekim od sati kjievnosti (npr. satom interpretacije)

4) Uvodni sat o renesansi; kljuni podaci

5) Dramski sat prenosi nastavni sadraj u dramski oblik ne treba biti posveen dramskom djelu nastavnik prije sata treba prouiti izvore i upoznati uenike s podacima npr. dramatizacija sukoba na knji. ljevici u 30-im godinama, Matoeve novele Kip domovine leta 188*

6) Tipovi sati po didaktikom kriterijuSAT UZIMANJA NOVOGA GRADIVA najee se ostvaruje interpretacijom, analizom ili problemskim pristupom

SAT VJEBI I PONAVLJANJA nakon tumaenja cjelina i prije provjera (moe uvijek kad nastavnik misli da je to potrebno); na poetku i na kraju obrazovnih razdoblja REPRODUKTIVNI SAT obuhvaa pojmove, definicije, pravila, teorije, podatke, nazive, imena te s tim povezane knji. sadraje vjebe i provjera zadaci objektivnog tipa, testovi znanja, pismena objanjenja i drugi krai oblici pisanog izraavanja obino razgovor u kojem nastavnik vodi uenike kroz gradivo PRODUKTIVNI SAT zahtijeva od uenika i nastavnika da usustave gradivo, usporede (npr. nau i svjetsku renesansu), preoblikuju (stihove u prozu), aktualiziraju (pad morala Antigona, Karenjina, Bovary)SAT PROVJERE I OCJENJIVANJA ako se provjera vodi prema vrstama zadatka i gradivu koji su bili uvjebani bolji uspjeh ako je u provjeri novi tip zadataka ispitujemo snalaljivost i inteligenciju uenika; poznavanje knjievnosti moe doi u drugi plan uenik koji poznaje i rezumije djelo trebao bi se snai u svakoj vrsti provjere KRITERIJI OCJENJIVANJA: prolazna ocjena minimalno 50% svladanog gradiva krtariti s jedinicama i peticama!

7) Razine znanja prisjeanje prepoznavanje definicije oprimjeravanja uporabljivo znanje stvaralako znanje

8) Literarne sposobnosti primanja (recepcijske sposobnosti) doivljavanja i uivljavanja (empatija) uoavanja i zapaanja pisanoga izraavanja usmenoga izraavanja asocijacije i usporedbe samostalnoga tumaenja preoblike

9) Sat ponavljanja, primjer za hiperbolu i djelo iz kojega je preuzetaMoj je dar kao bezgranino more,Moja je ljubav toliko duboka; to ti vie dajemVie imam, jer beskrajno je oboje(Romeo i Julija, II. in, III. scena)

5. VRSTE MOTIVACIJA

1) Motivacija i vrste motivacija MOTIVACIJA = postupak kojim uenike pripremamo za izravnu recepciju knjievnog djela (potie doivljaj i spoznaju) treba biti primjerena dobi i sposobnostima uenika te samome djelu povezanost s djelom moe se ostvariti putem bilo kojeg elementa: teme, pripovijesti, lika, anra, ugoaja, prostora, vremena i dr. obino dio sata; nekad cijeli sati mogu biti motivacije za idue sate pr. Dante, Pakao razgovor o Michelangelovoj Sikstinskoj kapeli, Mozartova simfonija br. 40 u G-molu, upiti prije djela! pr. Dri, Novela od Stanca suvremeni sluaj prevare starca, upiti vrste motivacija: 1. osobna iskustva uenika2. glazbene, likovne i filmske motivacije3. filozofski, povijesni i religijski sadraji4. opekulturni sadraji5. knjievnoteorijske i knjievnopovijesne motivacije6. motivacije knjigama na koje se oslanja tumaeno djelo7. stilistika i jezina motivacija

2) Osobna iskustva uenika, vrste i primjeriOSJEAJI (EMOCIJE) metodiki postupci: usmeni razgovor, pisana anketa, sastavak za idui sat uitelj treba znati koji su osjeaji izraeni u tekstu, s uenicima razgovara o tome prije itanja i interpretacije razgovor o pozitivnim osjeajima nema opasnosti; alost i tuga oprez! domoljubne pjesme stradanje i uspjesi u ratu, porstski uspjesi pr. Cesari, Ujevi, Poe, Goethe

SOCIJALNA ISKUSTVA paziti na loe obiteljske ili materijalne okolnosti uenika moe doi do poruge korisno je govoriti o pomaganju osobama slabijeg socijalnog statusa pr. Cesarieva Balada iz predgraa, imievi Siromasi koji jedu od podna do podna; Otac Goriot, Germinal, Crveno i crno, Zloin i kazna

MORALNA ISKUSTVA razgovor o osobi koja je izloila svoju sigurnost/ugled kako bi pomogla drugima uenici mogu iznijeti svoja osobna iskustva i dobra djela pr. Pauna T. Bilopavlovia, Divlji konj B. Prosenjaka, Zloin i kazna

INTELEKTUALNA ISKUSTVA ee u srednjoj koli uenici mogu govoriti o spoznajama do kojih su doli radei neto pr. Pogled u Bosnu M. Maurania povijesne i zemlj. spoznaje 3) Glazbene, likovne i filmske motivacije; primjeri ove su motivacije bliske korelacijama!

GLAZBENE MOTIVACIJE glazba najee slui kao motivacija djelima lirskog anra glazbeno i knji. djelo trebaju biti podudarni u emotivnom ili motivskom smislu djelo treba biti primjereno uenicima sluanje glazbenog djela treba biti vremenski odmjereno nakon sluanja provjerava se dojam to je podloga za recepciju knji. djela valja uspostaviti vezu izmeu glazbe i teksta koji e se itati i tumaiti tipovi povezanosti: povezanost naslovima, ira tematska srodnost tematske i motivske sveze primjeri: Carl Orff, Carmina Burana Dante, Pakao Giuseppe Verdi, Nabucco Mato, 1909. Joy Division, Closer Salinger, Lovac u itu Igor Stravinsky, Posveenje proljea Eliot, Pusta zemlja povezanost s naslovima primjeri: Ludwig van Beethoven, Kreutzer Sonata Dostojevski, Kreutzerova sonata Frano Para, Judita Maruli, Judita Ivan Zajc, Nikola ubi Zrinski Brne Karnauti, Vazetje Sigeta grada

LIKOVNE MOTIVACIJE valja pripaziti je li odabrano likovno djelo primjereno uenicima i knji. djelu najmanje dimenzije (prema Rosandiu): 88 x 68 cm; bitna je i razluivost likovno djelo treba pobuditi niz uenikih asocijacija i upraviti ih doivljaju nastavnik ne bi smio iznositi svoje komentare dok uenici gledaju sliku, treba usmjeriti njihovu pozornost na elemente koji se podudaraju s knji. djelom primjeri motivskih poveznica izmeu likovnog i knjievnog djela: Michelangelo, Sikstinska kapela Dante, Pakao Ljubo babi, Crna zastava Krlea, Hrvatski bog Mars Edward Munch, Krik Kafka, Proces Hieronymus Bosch, Brod luaka Beckett, U oekivanju Godota

FILMSKE MOTIVACIJE uenici nerijetko pogledaju film umjesto da proitaju djelo zato uitelj mora biti dobro obavijeten, poznavati film film i knji. djelo mogu se usporediti kada se promatra struktura, tematska, fabulativna i aktantska razina film se moe pogledati prije samog sata, moe posluiti i kao sredstvo komparativnog postupka Wolfgang Petersen, Troja Homer, Ilijada Peter Jackson, Gospodar prstenova Tolkienova djela Antun Vrdoljak Marinkovi, Kiklop Ante Babaja Novak, Mirisi, zlato i tamjan Krsto Papi Brean, Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja Kreimir Golik, Tko pjeva, zlo ne misli Majer, Dnevnik maloga Perice filmovi ne trebaju biti snimljeni po istom romanu kojem e posluiti kao motivacija Arsen Ostoji, Ta dvina splitska no Jurica Pavii, Nedjeljni prijatelj druga razina motivacije: didaktini filmovi o knjievnicima npr. filmovi o D. Cesariu, J. Katelanu i V.Majeru

4) Literatura o korelacijama Miroslav Beker: Uvod u komparativnu knjievnost Rasima Kaji: Povezivanje umjetnosti u nastavi Tonko Maroevi: Napisane slike: likovna umjetnost u hrvatskoj knjievnosti od Moderne do Postmoderne Etienne Soriau: La Correspondance des arts Viktor mega: Knjievnost i glazba

5) Filozofski, povijesni i religijski sadraji; primjeri motivacija utemeljena na filozofskom ili etikom problemu kada je i djelo proeto slinim pitanjima metode motivacije: razgovor, anketa, kviz s otkrivanjem ploha, kratka rasprava etika pitanja: Balzac, Otac Goriot; Shakespeare, Hamlet; Dostojevski, Zloin i kazna; Maruli, Judita egzistencijalistika filozofija: Camus, Stranac religijska pitanja: Bulgakov, Majstor i Margarita; op, Kuda bih vodio Isusa

6) Opekulturni sadraji; primjeri za osnovnu i srednju kolu, posebno za DriaPREDMETI IZ SVAKODNEVNOG IVOTA u O motivacija moe biti predmet o kojem se govori u djelu pr. Singerova pripovijetka Ole i Trufa lie u uionici pr. Cesari, Jesen uenici glume kronju, vjetar i kiu

IVI SVJEDOCI ODREENIH DOGAAJA motivacija ratnoj prozi Sinie Glavaevia ili Ratka Cvetnia hrvatski branitelj

NOVINSKE I DRUGE VIJESTI motivacija mogu biti vijesti iz crne kronike ili izvjea o hrabrim djelima (npr. za Novakovu pripovijest Iz velegradskog podzemlja) pr. Drieva Novela od Stanca pripravnica je proitala tekst sa slubene internetske stranice policije o dvojici mladia koji su prevarili starca; nakon toga povezali su taj dogaaj s Drievom komedijom

RAZGOVOR O BLAGDANIMA I DRUGIM BITNIM NADNEVCIMA razgovor o blagdanskim obiajima najjednostavnija motivacija prije interpretacija pjesama vezanih uz vjerske blagdane (npr. Sv. Nikola, Boi, Valentinovo, Svi Sveti) isto se odnosi i na dravne blagdane (npr. 1. svibnja, Dan dravnost)

7) Knjievnoteorijske i knjievnopovijesne motivacije; primjeri ee u srednjoj nego u osnovnoj koli obino se primjenjuju u pristupu drami i prozi (u lirici rjee)

KNJIEVNA TEORIJA KAO MOTIVACIJA nastavnik podsjea uenike na ono to ve znaju o odreenom anru, zatim te elemente trae u odreenom djelu pr. traenje elemenata epa u Vergilijevoj Eneidi

KNJIEVNOPOVIJESNI SADRAJI KAO MOTIVACIJA razgovor o obiljejima nekoga razdoblja, pieva biografija (onda kada se moe povezati s djelom!) pr. obiljeja modernizma, a zatim interpretacija Kafkine Preobrazbe pr. William Golding bio je mornariki asnik, a upravo je lik mornarikog asnika presudan na kraju romana Gospodar muha

8) Knjige kao motivacija nijedna knjiga nije nastala bez oslonca na druge knjige intertekstualne odnose mogue je iskoristiti u postupcima motivacije pr. Kralj Lear i Otac Goriot, Shakespeareov i Breanov Hamlet uenike je mogue zainteresirati zajednikim simbolima pr. nesretna ljubav u Gospoi Bovary, Ani Karenjinoj i Teni, plovidba u Ilijadi i Odiseji

9) Stilska i jezina motivacija izvorno pripadaju niim razredima O primjenjivo u pristupu djelima u kojima je jezina igra osnovno stilsko sredstvo (npr. Slamnigovo pjesnitvo) STVARANJE USPOREDBE uitelj kae prvi pojam i navodi uenike da smiljaju usporedbe po boji, obliku, veliini i sl. uz pomo rijei kao ili poput (npr. nebo je veliko kao more) STVARANJE PERSONIFIKACIJE nastavnik potie uenike da zamisle to bi pojam iz pjesme mogao initi kad bi bio ivo bie (npr. jesen je tuna) STVARANJE METAFORE u metafori dva se pojma stavljaju u blizinu, no ne istie se ono to im je zajedniko; polazi se od usporedbe, a izostavljanjem pridjeva nastaje metafora (npr. Ivo je hrabar kao pravi lav. Ivo je pravi lav.) IGRE RIJEIMA obino su povezane s odreenim tipom humorne i ludistike poezije (Balog, Vitez); uenici skrauju, proiruju, spajaju i preoblikuju rijei (npr. san sanjariti no noariti)

10) Metodiki pristupi pri motivacijama usmeni razgovor, pisana anketa, izlaganje nastavnika, uenika ili nekog gosta za vrijeme motivacije sluati glazbu, promatrati slike, usporeivati i zakljuivati svaku motivaciju treba temeljito pripremiti, korisno imati i rezervu! najee motivacije: u srednjoj koli - razgovor o temeljnom osjeaju, temeljnom etikom problemu ili obiljejima epohe; u osnovnoj koli krialjke, rijei iza ploa skrivenih oznakom, postupak asociranja (tzv. oluja ideja) moe se uenicima ponuditi anketa u kojoj oni pisanim putem iznose stavove o odreenom problemu ili dojmove o djelu; raspisati natjeaj s nagradama za one koji napiu najbolji prikaz djela...

6. LOKALIZACIJA KAO DIO USTROJA SATA KNJI.

LOKALIZACIJA = smjetanje ulomka u djelo, djela u knjievni opus i opusa u tematski, anrovski i vremensko-prostorni okvir mora imati spojeve i s motivacijom i sa samim djelom lok. ostvarena prije itanja treba zadrati ugoaj stvoren u motivaciji

teorije intertekstualnosti (G. Genette): INTERTEKST = cijela je knjievnost intertekstni sklop citata i aluzija koje mijenjaju razinu u novim djelima ARHITEKST = odnos meu anrovima i modusima (pravila odr. anra) PARATEKST = djelo pomou naslova i omotnice te slinim slignalima govori s drutvom HIPOTEKST i HIPERTEKST = odnosi uzora i parodije

metodiki postupci lokalizacije: usmeno iznoenje obavijesti, heuristiki razgovor s uenicima upuivanje na odreene izvore prije sata, podjela zadataka kompozicijske tablice kronoloke tablice podaci ne smiju ostati ogoljene injenice, biti nepovezani s drugim podacima!

1) Dvije vrste tekstova s primjerima NEZAVISNI TEKSTOVI = cjeline koje je mogue proitati i interpretirati tijekom jednoga sata (krai oblici, najee novele i pjesme) pr. A. G. Mato: Kip domovine leta 188* Izabrane pjesme (1898) S. S. Kranjevi: Moj dom knjiga Iverje (1899) potrebna im je dobra vanjska lokalizacija (ne nuno prije itanja)

ZAVISNI TEKSTOVI = odlomci iz romana, drama ili pripovijedaka pr. ulomak iz Madame Bovary kad joj se u opinskoj zgradi udvara Rodolphe (simultanizam upozoravanje na kontekst drugih velikih romana realizma, npr. Oca Goriota i Ane Karenjine) pri tumaenju zavisnih tekstova lokalizacija prethodi interpr. itanju

2) Dvije vrste lokalizacija s primjerimaVANJSKA LOKALIZACIJA provodi se kod nezavisnih tekstova lokalizacija je povezana s motivacijom nakon lokalizacije dolazi itanje, pa emocionalna stanka, a onda interpretacija pr. Kranjeviev Moj dom razgovor o ljudima koji su dali ivot za domovinu i o stanju u Hrvatskoj krajem 19. st.

UNUTARNJA LOKALIZACIJA kod zavisnih tekstova pri tumaenju zavisnih tekstova lokalizacija prethodi interpretativnom itanju lokalizacija moe biti i dio dopunskoga ili bilo kojeg drugog sata i moe uslijediti nakon interpretacije pr. Emmi Bovary udvara se Rodolphe; simultanizam romani realizma; djelo smjetamo u europski realizam (interpretacija i lokalizacija istodobno!) pr. Novakovi Posljednji Stipanii tematski krug djela V. Novaka kakva su Pod Nehajem i Fikalova ispovijed

3) Protumaite zato je potreban oprez s lokalizacijom u interpretaciji lirike. postoji mogunost da se lokalizacijom poniti ugoaj iz motivacije zbog toga je bolje lokalizaciju svesti na kratku, ali nadahnutu obavijest o autoru, vremenu i prostoru, a ostalo prepustiti interpretaciji

7. INTERPRETATIVNO ITANJE

1) Jezine funkcije po Jakobsonu i primjeri EMOTIVNA poiljatelj govornikov subj. stav: Ajme, to si sladak! KONATIVNA primatelj cilj je djelovati na primatelja: Draga, dodaj mi novine! REFERENCIJALNA kontekst osnovno znaenje poruke: Pada kia. FATIKA kontakt otvaranje komunikacijskog kanala: Halo, ujemo se? METAJEZINA kod definicije, citati: Jezik je sustav znakova za komunikaciju. PJESNIKA poruka poruka postaje cilj komunikacije; npr. reklame: Bilo kuda, Ki-Ki svuda!

objektivni podaci o kazivau ili likovima (spol, dob, zanimanje, drutveni poloaj) mogu se izrei promjenama u glasu i drugim elementima subjektivni podaci o kazivau govore to on osjea u asu dok govori (emotivna funkcija) u interpretativnom itanju valja uoiti to likovi osjeaju i kako to izriu u monolozima, dijalozima ili opisima, razumjeti kakav je knjievnikov stav prema onom to pie stav kazivaa prema sugovorniku ili onome to govori moe biti: negativan mrnja, ironija, tuga (pr. Mato, 1909.) pozitivan ljubav, radost (pr. Pupai, More) tipologija tekstova: emocionalni anrovi odrednice moi, morala i vremena dobri su pokazatelji kako treba itati odreeni tekst

2) Emocionalni anrovi teksta: mo molbu i naredbu povezuje MO molitelj dri da ima manje moi od onoga komu se obraa onaj tko nareuje misli da ima vie moi od onoga komu nareuje MOLBA: ima slinosti s utjehom i tualjkom; u glasu interpretatora treba se osjeati ton poniznosti, blagosti i nemirnosti pr. Krlea, Bitka kod Bistrice Lesne NAREDBA: slinosti s prijetnjom, ne mora imati negativne oznake (moe se mrziti i grijeh); glas pokazuje odrjeitost, sigurnost ili teinu

3) Emocionalni anrovi teksta: moral zahvalu i porugu povezuje odnos prema moralu ZAHVALA: izrie radost zbog napredovanja osoba koje kaziva vidi dobrima; ima ostvaraj u sveeniko-himnikom iskazu; u glasu se uju svijetli tonovi, dobrostivost i polet pr. Marijin hvalospjev iz Luke (Lk 1, 46-56) PORUGA: izrie tobonju radost zbog napredovanja osoba koje kaziva vidi zlima; pribliava se prijetnji i esto prethodi nasilnosti; u glasu se uju prijetvornost i izrazite mijene u tonu pr. Prva knjiga kraljeva (18, 20-40) Ilija se toboe saalijeva nad neuspjehom Balovih proroka, uskoro e ih poubijati

4) Emocionalni anrovi teksta: vrijeme udnju i izvjee spaja vrijeme, tj. vremenska suprotnost kazivai govore u asu koji je njihova sadanjost (vrijeme kazivanja), s te toke gledaju unaprijed ili unazad (vrijeme djelovanja) UDNJA: govori o budunosti koja treba ostvariti ono to uditelj eli imati; podvrste prorotvo i tjelesna udnja; obiljeava ju napetost koja nestrpljivo eka razrjeenje u zadovoljstvu IZVJEE: povezano je s prolou, vremenski odmak stupnjevito ublaava osjeaje; primjeri znanstvena rasprava i uredsko, slubeno izvjee; u tonu se osjea nastojanje za nepristranim stavom i jasnom izvedbom dokaza, glas djeluje nezainteresirano prorotvo mijeani iskaz, sadri neto od izvjea (kaziva zna to e se dogoditi), ali i udnju (eli da se iskazano i ostvari); elementi prijetnje i zahvale

5) Elementi interpretativnoga itanja ili govorne vrednote Aristotel uporabu ovih sredstava imenuje deklamacijom u interpretativnom itanju nije dobro stalno itati na isti nain!! govorne vrednote su: 1. intenzitet 2. stanka3. melodija ili intonacija4. tempo 5. ritam6. modulacija7. mimika i gesta

6) Intenzitet s primjerima INTENZITET = napetost izraza velika napetost izraza (intenzitet) moe se postii i govorei aptom jak intenzitet izraz je kljunih dijelova teksta jak intenzitet: Nazor, Tomislav blag intenzitet: Tadijanovi, Dugo u no promjene intenziteta: Cesari, Voka poslije kie7) Stanka s primjerima STANKA = vei ili manji prekid u govoru koji stvara prostor tiine stanke u govoru naglaavaju ono to dolazi iza njih pr. dio iz ume Striborove: Uhvatila se ve rukom za srebrna vrataca,/ ali se uto jo neega sjetila... pr. kazivanje opove pjesme Isus u posjetu kod nas u Jajcu

TEMPO = broj izgovorenih slogova u minuti radost ili snani osjeaji ubrzano itanje pr. Slamnig, Barbara brz tempo alost ili priguene emocije sporiji tempo pr. Tadijanovi, Dugo u no polagan tempo

8) Ritam s primjerima ritmike cjeline imaju u sebi jedinice koje se ravnomjerno opetuju RITAM = ponavljanje ritmike cjeline u odreenim razmacima ako se cjelina sastoji od puno dugih jedinica spor ritam ako se cjelina sastoji od malo kratkih jedinica brz ritam pr. Eliot, Pusta zemlja brzi dio ini opis samoga odnosa slubenika i tipkaice, dok je kraj odlomka sporiji (kad ljupka ena ponizi se ludo...)

9) Pjesma s promjenom ritma; protumaite na primjeru primjer pjesme s promjenom ritma Slamnigova je pjesma Barbara

Bijela jedra i bijela bedra,svojeglava Barbara, Barbara dobraspora ko kornjaa, brza ko kobra,nijedan brod joj nije rod.More je tamnocrvene bojestari mornari na palubi stoje.Parone, dobar odabraste pravac,more je gusti stari plavac.

prva strofa - brz ritam! 1. stih uestalo ponavljanje u kratkom razmaku kratkih rijei, slogova i nutarnjih rima 3. stih uestalo ponavljanje slogova ko i or 4. stih uestalo ponavljanje jednoslonih rijei koje tvore unutarnju rimu, ponavljanje slogova u rijeima druga strofa usporeniji ritam! rime opetuju glasove nakon jedanaest slogova spora plovidba, spominjanje staraca koji imaju usporene pokrete

10) Melodija ili intonacija s primjerima MELODIJA nastaje sputanjem ili dizanjem glasa (pritom se mijenja i intenz.) SILAZNA INTONACIJA: izjavne reenice, upitne reenice s upitnom rijei izraava osjeaje koje obiljeava beznae, nepostojanje utjehe... pr. poetak Forsterova romana Put u Indiju pr. Krlea, Hrvatski bog Mars dio s trdakom Vidom pred bitku UZLAZNA intonacija: uskline reenice, upitne reenice bez upitne rijei izrie osjeaje obiljeene sreom ili nadom pr. Tolkien, Gospodar prstenova veselje u Gondoru nakon Sauronova pada kombinacija silazne i uzlazne intonacije: G.Vitez, Epitaf vojniku koji je pao u asu potpisivanja primirja

MODULACIJA nastaje kada stapamo vii ili dublji registar i preteito mjesto oblikovanja struje glasova djelomino je odreena intenzitetom glasa i brzinom izgovora naglaeno i potanko izraava emociju i smisao

11) Modulacija i osjeaji mrnje i boli mrnja, teka bol, prijetnja i sl. najee su obiljeeni ovakvim izgovorom: dublji tonovi koji idu prema basu i baritonu grlenost, napetost u laringalnom dijelu pojaan intenzitet izgovor je ubrzan, rjee izrazito usporen

12) Modulacija i osjeaji radosti i ljubavi osjeaji radosti i ljubavi esto ostvaruju modulacije ovakvim izgovorom: visoki tonovi prednji dio govornog aparata umjeren intenzitet ubrzan tempo pr. Pupai, More; Poe, Annabel Lee

13) Ironija, la i modulacija ironija, poruga i la obino se ostvaruju ovim sredstvima: mijena u tonu vii tonovi na poetku, a dublji na kraju, ili obratno mijena u mjestu izgovora ublaeni intenzitet premjene tempa od usporenog prema ubrzanom ili obrnuto pr. Haek, Doivljaji dobroga vojaka vejka; Krlea, Baba cmizdri pod galgama

MIMIKA I GESTA tijekom interpretativnog itanja mimika i gesta mogu pratiti ton glasa i smisao poznavanje mimike moe nastavniku olakati rad, nastavnik mimikom privlai pozornost uenika, treba im gledati u oi uitelj koji bar malo ne gestikulira tee e ostvariti kontakt s uenicima

14) Vjebe interpretativnoga itanjaunos zamiljenih osjeaja uenici itaju stilski neobiljeen tekst, nastojei u njega unijeti svoje osjeaje tekst se moe itati: odrjeito, ponizno, proroki, poudnoitanje stilski obiljeenoga teksta uitelj treba odabrati tekst koji dopro poznaje!

zakljune napomene: tko razumije tekst, moe ga interpretativno itati uitelj koji sam interpretativno ita, nauit e tako itati i uenike u interpretativno itanje valja uloiti puno energije s mlaim uenicima moe se vie afektirati (poticati glasovnu izraajnost)

8. STAIGEROVA TEORIJA RODOVA I KNJIEVNOST U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI

1) Staigerova obiljeja lirskoga stila s primjerima1. proimanje subjekta i objekta pjesme:0. liriar se obrazlae: onaj koji govori pjesmu stapa se s onim o emu se govori0. u lirskom stilu brie se razlika izmeu ja koje neto kazuje i osobe o kojoj govori; taj kaziva stapa se i s pejzaem1. Pupaieva pjesma More primjer je jedinstva proetost lirskog subjekta pejzaem i voljenom osobom1. Kranjeevie pjesma Moj dom1. Pjesma mrtvog pjesnika proimanje kazivaa lirike, sluatelja i same pjesme1. Shakeaspere, Sonet LXVI1. prizivanje (prisjeanje, evokacija) kao sr lirskog stila:1. misao je povezana s pijanjom tezom o proetosti1. Stagier pjesnici osjeaju kako jedinstvo subjekta i objekta jo ne postoji ili vie ne postoji pa stoga tu zdruenost valja u pjesmu prizvati, valja ju evocirati1. liriar se sjea nekog ugoaja bitne zdruenosti iz svoje prolosti ili se nada takvoj zdruenosti u budunosti i to priziva u svoju pjesmu1. zdruenost ne mora biti nuno ugodan dogaaj, ve moe biti i tragedija Dante, 5. pjevanje Pakla - rijei Francesce da Polenta E. A. Poe, Gavran Wordsworth, Sunovrati1. kratkoa lirske pjesme kao izriaj kratkoe sklada pjesnika i svijeta, subjekta i objekta Staiger teorija i lirskom stilu kao prizivanju stopljenosti, sklada subjekta i objekta pjesme susret pjesnika i svijeta kratak pa onda prizivanje sklada u pjesmi ne moe biti dugo; pjesnik opetuje nekoliko refrena koji ga podsjeaju na prvobitnu proetost tragikom ili radou lirski ugoaj uvijek kratak Hlderlinova pjesma Kratkoa1. lirski je stil obiljeen glazbom zvuk u lirskom stilu nije odvojen od smisla, ve je njegova bitna sastavnica ugoaj najlake prizivamo glazbom Poe, Annabel Lee kazivatelj u pjesmi nie i rijei koje ga zvukom podsjeaju na ime: see, beams, dreams, me1. sr lirskog stila moemo uoiti i na razini sloga1. slog nezaobilazan u svakoj lirskoj pjesmi Verlaine, Jesenje pjesme tamni nazalni /o/ izrie jesenje tragike i tamnoe Mato, Jesenje vee samoglasnik /o/

2) Obiljeja epskoga stila s primjerima razdvojenost subjekta i objekta Staiger govori najvie o Homeru pripovjeda se postavlja iznad dogaaja, izdignut je iznad zbivanja i nastoji biti nepristran; odvojenost i nepristranost epik se ne udubljuje spomenski u prolost tehnika teihoskopija: pogled sa zidina (Helena tumai Prijamu koga vidi podno zidina odvojenost pripovjedaa od onoga o emu se govori odraava se i na odvojenost pojedinih dijelova epa koji mogu stajati i kao samostalni odlomci (lake izdvojimo dio iz romana i tumaimo ga, nego dio iz pjesme) pisac koji je izdvojen od izravnosti dogaaja i svojih likova moe ih promatrati s vie strana; vidi usporednost dogaaja koji se meusobno relativiziraju epiar moe razmiljati izdvojenost epskog knjievnika ostvaruje se i u ironiji (npr. Bistri vitez Don Quijote od Manche, Vivijana iz Kiklopa nezainteresirana za ivot nosi ime povezano sa ivotom) simultanizam (film Kum) epiar prikazuje ono to izravno vidi-predstavlja slike to se pojavljuju epiar e i u djelima koja opisuju daleku prolost nastojati da likove i njihove emocije prikae, a ne da ih evocira knjievnik epskog stila nastojt e prikazati dio onog to jest, davat e podatke i kad pie na rubu fantastike (npr. Kaleb u noveli Gost) djelo epskog stila redovito je obimno obimno je jer epiar prikazuje obilje materijala dogaaja i likova Gospodar prstenova, Rat i mir (Tolstoj) epski je stil srodan slikarstvu (i ujedno filmu) slikovno obiljeje vano za prikazivaku funkciju epskog stila Zola koristi u svojem eseju O romanu rije naslikati slinost epike i likovnih umjetnosti: tehnika uporabe vie kazivaa postie se uinak slian kubizmu- istodobno prikazuje vie strana slike u lirskom i epskom rodu razliita su znaenja i razliite svrhe npr. Tadijanovieva majka slika se moe razraditi, ali po naravni kratkoe, ne moe biti preiroka i ne moe ih biti puno epska slikovnost element koji trebamo promatrati u sklopu prikazivake funkcije sr epskog stila moemo uoiti na razini rijei neto moemo prikazati ili naslikati samo ako rabimo cijelu rije npr. Gogoljeva Kabanica vana je rije kabanica enoa Zlatarovo zlato rije zlato

3) Obiljeja dramskoga stila s primjerimaa) napetost pozornicu treba shvaati iz biti dramskog stila napetost- ima dva izvora: problem i patetiku ta dva izvora trae publiku: patetiar eli imati publiku koja e osjetiti suut, rjeavatelj problema eli imati gledatelja koji e potvrditi koliko je rjeenje konano patetici po Staigeru pripada gesta; patetika se ispreplie s problemom problem kao izvor dramske napetosti je vidljiv u zapreci ljubavi u Romeu i Julijib) reenica kao temelj dramskog sustava temelj dramskog stila je rije, izreka problem se moe razumjeti te se patetika moe postaviti samo ako postoji niz dijelova koji se istodobno sukobljavaju i dopunjuju u dramskog dijelu treba imati dijelove srodne subjektu i objektu, dijelove koji se nee meusobno proimati niti stajati samostalno i izdvojeno iz suprotstavljenosti dvaju elemenata nastaje i dramski dijalog; dramski umjetnik sudi svijetu primjeri: Antigona, iskaz kralja Leara iz 4. ina njegove tragedije; dijalog Emme i Charlesac) rjeenje dramske napetost smijehom ili smru komedija ili tragedija dramska napetost se rjeava na dva naina: smrt ako je glavni junak bio moralan; smijeh omoguuje drugaiji pogled na sustav, ini neozbiljnim ono to se gledano iznutra priinjavalo bitnim i pametnim primjer: Novela od Stanca

4) Primjena Staigerove teorije o stilu knjievnih rodova u programima za hrvatski jezik u osnovnim i srednjim kolama Staigerova teorija primjenjiva je u prvom razredu S u prvom polugoditu kad se govori o lirici, epici i drami nastavnik moe izloiti sva Staigerova obiljeja pa deduktivno krenuti u tumaenje lirike pomou primjera, a moe se posluiti i indukcijom pa tako doi do cjeline Staigerove teorije nastavnik moe uzeti i samo neka obiljeja za koja e pronai primjere u djelima iz programa lirika, epika i drama tumae se i u petom razredu O nastavnik e Staigerova obiljeja na ovoj razini u O tumaiti primjereno dobi uenika, trebat e sam nai obiljeja u djelima koja izabere u lektiri ili itanci

5) Heidegger i Staiger o odnosu pjesme i razmiljanja (dva primjera) Heidegger i Steiger nisu se sloili oko primjera iz istilita, a rije o odnosu misli i pjeva Heidegger smatra da se miljenje i pjevanje ne podnose Staiger navodi primjer rimovano-asonancijskog razmiljanja iz Spittelera, u tom vidi blagu ironiju lirskog stila izonost razmiljanja izvodi iz jedinstva ugoaja u lirskom stilu postignuto refrenom obiljeje nerazmiljanja povezano sa stopljenou kazivaa subjekta i onog o em pjeva promiljanje podrazumijeva distancu u odnosu na objekt, ono je ralamba, a upravo tu analizu lirski stil ukida Staiger parataksinost, nezavisnost reeninih dijelova, znak epinosti Staiger nespojivost lirskog stila i tipa razmiljanja koja bi dovelo do knjievnosti nalik raspravama iz Danteova istilita lirski pjesnik moe intuirati u sloenim simbolima naizgled udaljenima od filozofinosti, Staiger bi dodao da takav oblik moe biti dio pjesme, ali nije obiljeje lirskog stila Heidegger neizravno polemizira sa Staigerovim tvrdnjama o neskladnosti razmiljanja i lirskog stila u interpretaciji Georgeove pjesme Das Wort, Rije

6) Temeljne mogunosti ljudskoga postojanja i lirski, epski i dramski stil (prema tabelarnom prikazu iz 6. dijela)LIRSKI STILEPSKI STILDRAMSKI STIL

enski rodmuki rodsrednji rod

duatijeloduh

prolostsadanjostbudunost

jezik na razini osjeajajezik na razini opaajajezik na razini pojmova

slogrijereenica

osjeaj svijetapromatranje svijetasud nad svijetom

proetost subjekta i objektasamostalnost S u odnosu na OS i O tvore sustav

9. INTERPRETACIJA

dobar interpretator prilagodit e svoj sustav interpretacije djelu, a nee znaenje djela nasilno mijenjati da bi time nekako potvrdio pravila iz sustava koji se njemu svia hermeneutika nain tumaenja bilo kojeg problema, pa tako i knjievnih lat. interpretatio posao kojim se objanjavaju knjievna djela i druge pojave; osoba koja tumai (interpretor) posrednik, tuma

1) Pisac i djelo: zablude namjere smisao koji je pisac namjeravao dati svojemu djelu nije presudan za tumaenje djela ZABLUDA NAMJERE (eng. intentional fallacy) sastoji se u tom da autorovim stvarnim ili prividnim namjerama pridamo kljunu vanost u tumaenju njihovih tekstova ono to je pisac namjeravao sa znaenjem i ono to je doista znaenje za odreenog itatelja/zajednicu nije isto interpretacija ne priziva duh pisca koji bi jedini mogao rei to pjesma stvarno znai (kasnije Barthes Smrt autora)

2) Tuma i djelo: uivljavanje, stapanje obzora tuma glas umjetnosti interpretacija u sredite pozornosti stavlja knjievno djelo interpretator glasnik, posrednik, treba razumjeti jezik umjetnine i prevesti ga na jezik razumljiv itateljima, a ne smije pritom izdati ita od poruke na jednoj strani je tekst, na drugoj primatelj, a u sredini interpretator Schleiermacher pie o shvaaju pjesme putem intuicije, divinacijom; njegova divinacija bliska je unutarnjem doivljaju djela W. Dilthey govori o uivljavanju ili suosjeanju Gadamer, Istina i metoda govori o spoznaji uope, ali nosi postavke vane za tumaenje knjievnih tekstova; za spoznavanje rabi sintagmu STAPANJE OBZORA tuma se uivljava u djelo koje interpretira te se tako stapaju obzori pisca umjetnine i njezina tumaa dvije osobe trebaju imati neke zajednike vrijednosti, znakove i sustave koji im se preklapaju i omoguuju komunikaciju tek tada se moe interpretirati djelo UIVLJAVANJE ima i drugu stranu na koju valja upozoriti tumaa emocija koju je djelo u itatelja ili tumaa izazvalo nije konana odrednica znaenja djela; kad bismo tako postupali zapali bismo u emocionalnu, OSJEAJNU ZABLUDU

3) Standardni jezik i djelo: primjeri interpretacija koja naglaava neponovljiv stil govori o kreativnim odstupanjima od jezine norme F. Schleiermacher jezik nadosoban pravila jednaka za sve, ali se ipak moe posebnim nainima povezanosti rijei i slikama jezik uiniti inovativnim tuma mora otkriti gdje su odstupi od norme ili uobiajenog, stilski neobiljeenog iskaza te kakve su spojnice takvih mjesta s drugim obiljeenim djelima interpretator moe tumaiti i razlike jezika djela u odnosu na svoj standard; valja odrediti kakav je standard sredine u kojoj je djelo prvobitno nastalo Gunduli u visocijeh gora vile visocijeh (dugi oblik) stilski je obiljeeno u odnosu na tadanji standard kajkavica Katarine Patai nije bila stilski obiljeena s obzirom na tadanji standard kajkavske knjievnosti Kolar u pripovijetkama rabi kajkavske razgovore koji su stilski jako obiljeeni

4) Definicija toposa TOPOS tipina mjesta (topoi), rije je grkog podrijetla topos se definira kao povratna pripovjedna dionica

5) anr i djelo: primjeri potrebno je poznavati anr i niz djela koja su u njemu napisana te nakon toga pristupiti interpretaciji pojedinog djela Schleiermacher korisno je usporediti individualni stil sa stilskim uzorcima i pravilima anra kako divinacija ne bi bila samovoljna primjeri: Dreisere, Amerika tragedija djelo je nastalo 1925. godine i blisko ne naturalizmu, no vano je znati da je sudski proces (buntovniku koji ini zloin iz oaja) topos realistinog romana s jakom drutvenom notom i u 19.st.

6) Epoha i djelo: primjeri djela redovito imaju obiljeja epohe u kojoj su nastala Hegelov pojam duh vremena; odreen ideologijom Krlein slikar u Povratku Filipa Latinovicza Mann govori o mladom knjievniku u pripovijetki Tonio Krger

7) Sadraj i forma; struktura po Cleanthu Brooksu Brooks rabi pojam strukture i tvrdi da ona nije neka forma koja bi poput omotaa bila ovijena oko sadraja struktura je uvjetovana naravi samog materijala koji ulazi u poemu narav materija odreuje ureuje kako rijeiti problem odnosa forme i sadraja8) Vrste smisla po biblijskoj egzegezi; primjena na knjievna djela; terminologija u programima za osnovnu i srednju kolu u Bibliji postoje doslovni i duhovni smisao duhovni smisao jo se dijeli na alegorijski (upuuje na Krista), moralni (kako itatelj treba postupati) i anagogiki (odnosi se na vjeno znaenje u kraljestvu nebeskom) primjer za doslovno znaenje bi bio Jonin boravak u utrobi kita i podatak da ga je riba povratila nakon to se obratio Bogu doslovni smisao: neobini dogaaj koji se zbio na moru doslovni smisao dio povijesti ili pseudopovijesti (onoga to se prikazuje kao povijest) alegorijski smisao npr. Jonine zgode za krane puno vanije od toga je li ga kit doista progutao moralni smisao ui nas da se u pogibli moramo obratiti Bogu koji e nam pomoi; Jona na poetku bjeao od Bojih zapovijedi anagogijski smisao ui nas da na kraju pobjeuje ivot jer ga Bog omoguuje; u kraljestvu nebeskom nee biti vie smrti navedena podjela moe se primijeniti i na knjievna djela, posebno kad u njima ispitujemo kakav je odnos pripovjedaa, pripovijesti i likova prema ideologiji primjer: duhovni smisao u Krleinom Plamenom vjetru bila bi potreba za komunistikom revolucijom unititi sve to je loe terminologijama u koli: osnovno i preneseno znaenje

9) Freudova teorija i knjievnost: osnove simbolike po psihoanalizi postoje manifestni i latentni sadraji sna skriveno, latentno odnosi se na seksualnost, muke ili enske spolne organe, Edipov kompleks kod mukaraca i Elektrin kompleks u ena snovi pokazuju sanjaeve spolne i ubojike podsvjesne elje dio snova nisu samo slike nego i rijei; npr. gegen Italien slino genitalijama Freud negirao religiju izvodei ju iz ljudskih nesvjesnih praelja mo Edipova kompleksa nalazi se i u knjievnosti; npr. Braa Karamazovi (govore o ocoubojstvu) knjievnost i umjetnost djeluju po psihoanalizi kao san pa se u njima mogu nai latentni i manifestni sadraji, a tekstovi su tumaeni Freudovom zamisli i njegovim teorijama primjer za psihoanaliziku interpretaciju: roman Mirisi, zlato i tamjam

10) Imenujte dva svjetska nastavljaa Freudova uenja i dva hrvatska tumaa njegova djela bitna za knjievnost. C. G. Jung i J. Lacan razvili svoje kole na Freudovom temelju . Matijaevi i M. Machiedo

11) to je viesmislenost po Empsonu? VIESMISLENOST (ambiguity) = svaki preljev meu rijeima, ma kako tanan, koji prua mogunost razliitim reakcijama na isti odsjeak jezika opisano je kljuna injenica u pjesnikoj upotrebi jezika viesmislenost tvori vrijednost poezije; neizravno postaje mjerilom vrijednosti pjesnitva dvije tvrdnje koje kao da su povezane, itatelj prosuuje njihov odnos, sam otkriva razlog zbog kojeg su ti elementi uvrteni u pjesmu

12) Hermeneutiki krug s primjerom Scheiermacher smatra da emo pojedini tekst bolje shvatiti ako poznajemo ukupno djelo pisca, kako se znaenje rijei moe bolje upoznati ako znamo reenini smisao i cjelinu kojoj rije pripada ili kojoj je pripadala- tako dolazimo do hermenautikog kruga (kasnije o njemu govori Dilthey) dijelovi koji su izdvojeni mogu se razumjeti samo iz cjeline, cjelina se moe samo razumjeti iz dijelova za smisao je bitan odnos koji postoji izmeu pojedinih dijelova meusobno te dijelova i cjeline hermenautikom krugu pripada i odnos eksplicitnog i implicitnog u tekstu, tj. ono to je manje ili vie izravno prueno i onog to je tek neizravno navijeteno primjer: Amerike tragedije (Dreisere) proces mladom buntovniku ne smije se tumaiti odvojeno od cjeline toga romana; cjelina kazuje da je prikazani sud izraz pokvarenog dravnog sustava to siromahu ne daje mogunost za uspjeh u drutvu prve polovice 20.st.; sudski istraitelj ruga se Clydeovoj nevjetosti kada skriva motive za zloin, tekst romana ruga se karijeristikim motivima istraitelja koji ne vide da su dio pokvarenog sustava primjer: Dante, broj 3: tercine, tri dijela, 33 pjevanja u Paklu i istilitu primjer: izbor samoglasnika u pjesmama postoji svrha; odnos dijelova i cjeline moe se promatrati i u meuodnosu motiva koji ulaze u djelo

13) Eliot i intertekst Eliot smatra da nezreli pjesnici oponaaju, a zreli kradu loi pjesnici pokvare to to uzmu, a dobar pjesnik to preradi u neto bolje on pretopi svoj plijen u cjelinu koja je posve drugaija od one iz koje je dio otrgnuo lo pjesnik to pretvori u nepovezanu smjesu dobar pjesnik posuuje od autora koji je udaljen u vremenu i u jeziku

14) Binarne opreke: teoretiar i primjer LeviStrauss tumai mitove polazei od temeljnih opreka na kojima oni poivaju ciklus mitova o Edipu i njegovoj obitelji objanjava oprekom pretjeranih ili preumanjenih rodbinskih odnose te oprekom autohtonosti ovjeka ili negacije autohtonosti ovjeka binarne opreke mogu posluiti u tumaenju knjievnih djela (ako ih djelo ima) pr. Gospodar muha opreke: dvije skupine djeaka, jedna uva oganj na brdu, druga lovi divlje svinje, jedna ima vou demokratski izabranog, druga nema, opreke kulture i barbarstva, poganstva i kranstva, demokracije i totalitarizma teoretiari kritizirali binarne opreke jer smatraju da one potajno preferiraju jedan element opreke (npr. mukarci vaniji od ena)

15) Slobodna igra i njezin teoretiar; kljuni termin i znaenje Derrida umjesto reda predlae slobodnu igru i istie vanost aporija i onog to on zove differance element koji se ne bi uklopio u zadane strukture, stalno odgaa konanu uspostavu smisla teksta Derrida govori o interpretaciji interpretacije: jedna eli odgonetati, sanjari o odgonetanju neke istine ili nekog porijekla koje je osloboeno od slobodne igre; druga potvruje slobodnu igru Derrida je oprekom strukture i slobodne igre samo naglasio staru binarnu opreku izmeu reda i nereda slobodna igra je u opreci prema strukturi

16) U em jest i u em nije individualni stil; teoretiar i djelo u kojem iznosi postavku Staiger brani samostalnost svake pojedine prave umjetnine individualni stil nije u formi i nije u sadraju, nije u misli i nije u pojedinom motivu individualni stil pjesme je sve reeno u jednom jer savrenstvo djela poiva upravo na tom da je sve usklaeno u stilu

17) Kljuna obiljeja kolske interpretacije jasna je i jednostavna, to ne znai prizemna utemeljena je na terminima i teorijama koje uenici poznaju, dakle onima koje propisuje nastavni plan i program (npr. 5. r. O razlikuje osnovno i preneseno znaenje, u 6. r. O ui se o asonanci i aliteraciji) ne zaobilazi bitne elemente djela; znanstvena interpretacija moe izabrati za temu svojega pristupa manji element djela (npr. samo umetnutu dramu Kanibali u Kiklopu) znanstvena interpretacija u pravilu prua neto novo, daje svje pogled na djelo kolska interpretacija ne mora davati neto novo, ali e vrhunska kolska interpretacija prije rei neto pazi da se umjetnina prikae kao neponovljiva, ali e uputiti na njezine spojnice sa anrom i epohom ili nekim drugim djelom

18) Najei metodiki postupci u kolskoj interpretaciji (valja znati kljune podatke, a ne ih samo nabrojiti). razgovor nastavnika i uenika na razini reenica valja rabiti primjere pripremljena kratka izlaganja uenika o bitnim elementima djela (npr., slijed dogaaja u noveli Kip domovine, likovi i njihov odnos, spoj uzvienoga i niskoga, odnos povijesti i fikcije, pojedinosti i cjeline), uitelj mora imati pripremljen plan interpretacije pripremljena rasprava o odreenim problemima (dvije skupine koje iznose suprotne stavove, npr. Nora je kriva jer naputa obitelj nije kriva), fingirana sudska rasprava tuiteljeva skupina napada Juliena Sorela, iznosei dokaze, braniteljska skupina brani junaka i porota odluuje o dobitniku uiteljevo izlaganje uz primjere, rad na tekstu: ralaniti, usporediti i dokazivati, upisati u tablicu i sl.

19) Navedite naslov i autora bitne knjige o metodikom pristupu likovima.Zvonimir Dikli: Lik u knjievnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti

20) Vrste karakterizacija po Zvonimiru Dikliu etika, psiholoka, socioloka, filozofska, povijesna, fizioloka, govorna i stilistika uz to razlikuje karakterizacije glede oblika pripovijedanja te vrsta prip. proze razlikuje romantini, realistini, naturalistini i moderan lik

21) Pet obiljeja suvremenoga junaka prema Lynette Porter junak djeluje po svojim uvjerenjima moe isplanirati strategiju pa i u hodu dok traje kriza, zna misliti rtvuje se ako je potrebno, ali ne trai sam ulogu muenika razvija se: iako je uvijek imao prikrivene junake osobine, pokazuje ih kada valja zatititi dobro ili ispraviti nepravdu zastupa vrijednosti doma i obitelji za koje se bori, ne napada tue domovine, nego brani svoju

22) Vea promjena obiljeja knjievnih junaka: nejunaci i protujunaci s primjerima velika promjena obiljeja junaka vodi prema protujunacima (Holoferno) ili nejunacima (Vladimir i Estragon) elimo li upoznatI nejunake i protujunake moramo poznavati pravila po kojima djeluju pravi junaci odstupa li neki lik u manjoj mjeri od zamiljenih obiljeja junaka, ne mora nuno postati protujunakom ili nejunakom Prosenjakov divlji konj ini velike pogreke i dospijeva u podzemlje Tolkienov Gandalf ne zna na poetku otvoriti vrata Morije

23) Manje promjene obiljeja knjievnih junaka: posljedice i primjeri ako lik u manjoj mjeri odstupa od zamiljenih obiljeja junaka, ne mora nuno postati protujunakom ili nejunakom tako protagonisti dobivaju obiljeja ljudskosti i time bivaju blii itatelju koji se s njima poistovjeuje primjer: Tolkienov Gandalf ne zna na poetku otvoriti vrata Morije

10. METODIKI PRISTUP ELIOTOVOJ PUSTOJ ZEMLJI

1) Osnovni podaci o Pustoj zemlji (sadraj, forma, godina objavljivanja). objavljena je u Londonu u listopadu 1922. tekst je poema od 433 stiha, a njezin su integralni dio i znanstvene napomene koje je napisao sam autor dijelovi poeme na prvi su pogled nepovezani, no pozornim se itanjem kroz elemente kaotinosti nazire suptilan red nevidljiva je pozadina poeme pripovijest o putniku koji prolazi pustom zemljom suvremene civilizacije traei lijek njezinoj jalovosti na putu susree niz situacija i osoba koje svjedoe o svom egoizmu i nedostatku ljubavi.

2) Dijelovi poeme koji su interpretirani u ovom poglavlju1. Tirezija, tipkaica, agent2. 2. Biskup, kraljica, grof3. Partija aha4. Zavodnica, Albert i Lil 5. (Ga Porter, ki i Sweeney).

3) Motivacije za Eliotovu Pustu zemlju1. SAT:Tirezija, tipkaica, agent motivacije: od uenika valja zatraiti da napiu jednu jedinu rije ili reenicu koja oznauje ono to oekuju od ivota moda e neki navesti ljubav, a ako se to ne dogodi, onda je rije o znakovitoj pojedinosti koja e se takoer iskoristiti kao motivacija uenicima valja najaviti da e se iz mnotva motiva u djelu prouavati najprije oni koji govore o iznevjerenim ljubavima. mogu se i prethodno zaduiti dva uenika da na internetskim stranicama pronau Eliotove rane pjesme i da pretrae koliko se u njima javlja rije ljubav tragai e otkriti da se rije ljubav u ranom Eliotovom stvaralatvu javlja vrlo rijetko u samoj poemi te rijei uope nemaBiskup, kraljica grof: iz napomena koje je napisao sam pjesnik moemo doznati podatke o kraljici Elizabeti I. koja je bila posebno naklonjena lordu Robertu Dudleyju, grofu od Leicestera. meutim nije se udala za njega, vjerojatno zbog politikih razloga James Anthony Froude u knjizi Elizabeth navodi kako je panjolski veleposlanik u ondanjoj Engleskoj, biskup De Quadra, pisao 1561. svojemu kralju Filipu panjolskom o tom kako se jednom naao s parom u velikom amcu na Temzi Zaljubljeni su bili dobre volje i poeli su govoriti besmislice, to je ilo tako daleko da je grof alei se napomenuo kako nema razloga da se ne oene kad je biskup na brodu.

2. SAT: Partija aha: na poetku je dobro obnoviti kratko tumaenje o dvama nesretnim parovima koji su bili predmetom prijanje interpretacije motivaciju za dijelove Puste zemlje o kojima e se govoriti na drugom satu mogue je ostvariti razgovorom o razlozima propasti brakova i vezaZavodnica, Albert i Lil: dovoljno je uenike podsjetiti na prethodne parove i najaviti prostor i vrijeme dogaaja sljedee scene, dakle pub ili kafi u 20. stoljeu, a u prenesenom smislu i u 21. stoljeu

3. SAT: nakon itanja odgovora na prva dva upita iz domae zadae koja je bila zadana na prethodnom satu (proitati uvod u tree pjevanje od Slomljen je ator rijeke do Slatka Temzo tiho teci i nai motive pustoi, jalovosti i sebine spolnosti, socijalnu karakterizaciju i asocijacije na religiju), korisno je odsluati barem dio glazbene podloge za balet Posveenje proljea naizgled kakofonina glazba bit e prigodna za korelaciju s poemom i njezinom prividnom kaotinou

4) Interpretacija scene s tipkaicom i agentom; metodiki postupci uenicima je prije sata potrebno dati tekst na engleskom jeziku, a oni e sami nai nepoznate rijei pjesma e se na satu prvo itati u hrvatskom prijevodu, a nakon interpretacije i na engleskom nakon itanja uenici iznose svoje dojmove i zasigurno e ih lako biti uputiti na to da izmeu tipkaice i agenta nema ljubavi, da je njihov odnos sveden iskljuivo na spolni in zatim e se ispitati tri elementa: sebinost, socioloka karakterizacija i poruga svetim pripovijestima i obredima u svim trima elementima govorit e se i o jeziku

SEBINOST, NEPOTIVANJE OSOBE, JEZIK nadmeu se 2 egoizma, svaki na svoj nain pogibeljan za istu komunikaciju meu njima nema nikakve iskrenosti, potrebni su jedno drugomu jer hrane i potiu potrebe svoga tijela i svoje duhovne praznine, ljubav zamjenjuju spolnim inom

SOCIOLOKA KARAKTERIZACIJA Bradford je bio sredite tekstilne industrije, a za Prvoga svjetskog rata neki su proizvoai tamo stekli znatne dobiti Eliot eli rei da i nii drutveni sloj moe biti zahvaen grijehom i duhovnom korupcijom isto kao i imuni koji su olieni neizravno u bradfordskom milijunau, koji je ratni profiter istaknuta je i agentova tjelesna runoa bubuljiav je socioloka karakterizacija tipkaice oituje se u spominjanju hrpe potkoulja, arapa, steznika posred divana koji joj nou slui kao postelja

PORUGA SVETOJ PRIPOVIJESTI, OBREDU I SAMIM RUGAIMA odnos bez ljubavi predstavlja parodiju obreda vjenanja i braka Tirezija prorok, ovdje je nevidljivi sveenik, to je opet poruga: umjesto da posveuje ljubavni par, on postaje voajer bezosjeajnoga ina

5) Interpretacija scene s kraljicom i grofom (spomenite imena); metodiki postupci i itanje teksta najprije se itaju i tumae napomene dio s Elizabeth i Leicesterom je kratak i bilo bi dobro kad bi ga nastavnik ili neki uenik izrekao napamet vjetija izvedba ukljuila bi kostimirana biskupa koji ita svoje pismo te Elizabeth i Leicastera takoer prikladno obuene koji naizmjence u ritmu valova ili ljubavne igre itaju stihove tonovi mogu varirati od lascivnosti do teine koja izrie zaparu opetovano itanje s razliitim vremenima poetka moglo bi takoer biti uinkovito zbog izrazite pjevnosti stihova

pri interpretaciji ispituje se: sebinost i nepotovanje osobe i jezik ne uspijevaju slomiti svoj ili tui egoizam, par se ali s osjeajima (moda jer je nekomu od njih vlast vanija), izdajnika i neobavezna ala ima izraz u igri valova te u ritmu i glazbi same pjesme koja oponaa valove ( kratki stihovi, rima, obilje asonanca); socioloka karakterizacija i jezik iz napomena se doznaje da je Elizabeth kraljica, a Leicester grof, ali bogatstvo je vidljivo i iz plovila kojim se par slui; poruga svetoj pripovijesti, obredu i samim rugaima; izdaja ljubavi; svijet bez djece biskup je nebitan za grofa i kraljicu, Leicester se ali prosidbom, zvonjava zvona podsjea na obred enidbe koji se nije odrao, plovidba Temzom parodira svadbenu povorku u kojoj kraljica nikad nije bila, nema djece.

6) Interpretacija scene sa zavodnicom u pubu; metodiki pristupi i problemi itanja teksta korisno bi bilo da ovaj odlomak odglumi uenica koja e se uivjeti i kostimirati u zavodnicu iz bara pri samom itanju bitan je ton kazivaice treba biti sposobna naglo mijenjati modulacije jer zapravo glumi tri osobe (zavodnicu, Lil i Alberta)

pri interpretaciji ispituje se: sebinost i nepotivanje osobe 3 egoizma zavodnica je nemilosrdno spomenula zube i pobaaje koje je imala njezina tobonja prijateljica Lil, spremna joj je oteti Alberta, Lil se odrie svoje djece i uzima pilule za pobaaj, Albert je spreman na zabavu izvan onog to mu Lil moe pruiti socioloka karakterizacija i jezik jednostavne izreke koje odgovaraju niskom stilu odgovaraju niskom socijalnom poloaju zavodnice, Lil i Alberta poruga sakramenta braka, izdaja ljubavi, djeca prezrena zavodnica je spremna unititi brak, Albert, Lil i traerica parodiraju Kristovu posljednju veeru, time i euharistiju i samu Kristovu rtvu, javlja se rije gammon koja je u zvukovnom srodnou s tekstom, a to podsjea na niz postupaka kojima osobe iz poeme izruguju obrede, napose enidbene obrede

7) Tri elementa kolske intepretacije poeme1. sebinost i nepotivanje osobe; 2. socioloka karakterizacija; 3. poruga svetoj pripovijesti, obredu i samim rugaima.

8) Pristup pjesnikoj zbirci Pusta zemlja nalik je zbirci pjesama pa postupke koji su primijenjeni na njoj mogu posluiti kao primjer pristupa takvim knjigama zbirke redovito imaju cikluse sa zajednikim motivima ili kronologijom najbolje je da uenici trae motive i simbole ili njihove povezane skupove koji se ponavljaju u razliitim pjesmama te opiu razlike i mogui razvoj u zbirci takoer potrebno je traiti poveznice s drugim knjigama istog autora, drugih pjesnika srodna stila ili ideologije te srodna doba

11. MODEL KOLSKE INTERPRETACIJE PEJZANOGA PJESNITVA

1) Petrarca i pejzana lirika Francesco Petrarca pisao je da se 26. 4. 1336. popeo na brdo Ventoux, s vrha je vidio rijeku Rhone i planine Cevennes pjesnik je razmiljao o deset godina ljubavi prema Lauri i otvorio Augustinove Ispovijesti na mjestu gdje govori o prirodi i ovjeku vicarski povjesniar kulture Jakob Buckhardt hvalio je poslije Petrarcu zbog bitnosti prirode za njegovo djelo ameriki psiholog James Hillman rabi avedeni Petrarcin opis da prikae kako se vanjski svijet prirode zrcali u jednako velikom svijetu slika u ovjekovoj nutrini

2) to je pejzana pjesma? pejzana pjesma prikazuje otvoren prostor u njoj simboli iz mineralnog, animalnog i biljnog svijeta najee prevladavaju po broju i bitnosti prikaz ljudskih stavova i osjeaja ipak je redovit u ovom pjesnitvu, a ogleda se u samom izboru te prikazu motiva pejzane pjesme moemo podijeliti na idile i elegije: obje podvrste znaju rabiti preneseno znaenje pa poprimaju obiljeja misaonog pjesnitva s druge strane, pejzane pjesme katkad prelaze u pohvalu domovine.

3) Koje se podvrsta pejzanih pjesama tumae u poglavlju i koja su im obiljeja? u poglavlju se tumae elegije i idile IDILA = pjesma koja s nekoliko slika doarava sretno raspoloenje u kojem nema mjesta sukobu ELEGIJA = pjesma u kojoj je prisutan neki sukob i koja doarava turobno raspoloenje

4) Osnovni elementi interpretacije pjesama tumaenih u poglavljua) vegetacijski element: stablo ili grmljeb) mineralni element: kua c) ljudski simbol d) animalni simbol e) trag boanskih simbola

5) Motivacije za pejzanu liriku dobra motivacija mogu biti iskazi osoba koje su putovale odreenim krajem fotografije i slike takoer su pogodan nain motivacije, a danas su dostupne na nizu internetskih stranica valja pripaziti na to da se uenici prije svega pripreme za liriku, a ne da se usredotoe na osobu ili slikovni materijal presudno je tono znati kakav je karakter pjesme, naime tumaimo li elegiju ili idilu sukladno tome valja pripremiti motivaciju pa naglaavati u slikama, glazbi ili fotografijama elemente kojima emo uenike pripremiti za odreeni doivljaj.

6) Izaberite dvije tumaene pejzane pjesme i iznesite osnovice interpretacija.NIKOLA PAVI: KIPEC BILJNI ELEMENT: etnja vjetra ostavlja pozitivan trag u granju; trava kojoj pjeva cvrak mekana je i daje zaklon pjevau; slamnati krov blizu je vegetacijskom kompleksu, a on je oznaen svetou tu je rije o nizu elemenata koji meusobno skladno diu KUA: bitna je i pozitivno odreena, personoficirana je usporedbom krova i svetake glave LJUDSKI SIMBOL: pjesma je obiljeena proimanjem elemenata iz pejzaa ljudskim oznakama i to u pozitivnom tonu (vjetar ee kao da plete tkanje) postupak dovodi do blizine ljudskog i animalnog simbola jer je kaziva usporeen sa cvrkom dajui mu na kraju svoje ime IVOTINJSKI SIMBOL: cvrak je neopasan, dobrostiv i pjeva, nije suprotstavljen s drugim simbolima to prilii idili TRAG BOANSKOG SIMBOLA: slika koja pribliava sveevu glavu i slamnati krov kue idilina je; svetac u prikazanom univerzumu ivi bez bola, nema traga njegove izdvojenosti, ni muenitva zbog meusobne usklaenosti elemenata koji ga okruuju

DRAGO GERVAIS: MOJA ZEMLJA VEGETACIJSKI KOMPLEKS, STABLA: u pjesmi nema stabla, trag vegetacije predstavljaju samo male lijehe KUE: kuice su pozitivan element, predstavljaju dom, toplinu obitelji i znak su prisnosti ovjeka s krajobrazom, njihova metaforizacija ostvarena je glagolima ili imenicama s ljudskim obiljejem LJUDSKI ELEMENT: enice i deica dva izravna spomena ljudskih bia u skladu su s ostalim umanjenicama u pjesmi, nita ne stri IVOTINJSKI ELEMENT: vrapii su pozitivni i sukladni ostalim umanjenicama, dana im je vrijednost pjevanja TRAG BOANSKOG SIMBOLA: javlja se simbol crkvenog tornja, dan je u punom skladu sa svim ostalim elementima ako ovdje i postoji trag boanskog, on je blizak svijetu i uklopljen je u njega

12. MODEL KOLSKE INTERPRETACIJE DOMOLJUBNOG PJESNITVA

1) Koje su domoljubne pjesme interpretirane u ovom poglavlju? Silvije Strahimir Kranjevi: Moj dom Vladimir Nazor: Tomislav G. Mato: 1909. Nikola op: Iz vjenoga preludija Boris Marun: aka Boris Maruna: Hrvati mi idu na jetra Wilfred Owen: Dulce et decorum est Boris Maruna: Udbai Zvonimir Balog: Krk

2) Vrste domoljubnih pjesama tumaenih u poglavlju pjesme s obranom od napadaa i ironijom pjesme s asteizmom pjesme s asteizmom koje naginju poruzi pjesme s prevlau humoristinog tona

3) Elementi interpretacije domoljubnoga pjesnitva

a) simboli koji prevladavaju: domovina, protivnici, kazivab) metaforizacija domovinec) metaforizacija protivnikad) stopljenost kazivaa i domovinee) ironija

4) Imenujte pjesnika i ironinu viejezinu pjesmu koja govori o godini 1671.Nikola op, Vjeni preludij

5) Imenujte pjesnika i pjesmu koja se ruga milicajcima, njihovim dounicima i slubenicima za vrijeme komunizma te rabi asteizam u prikazu samoga kazivaa.Boris Maruna, Udbai

6) Imenujte pjesnika i pjesmu koja u humornom tonu hvali domovinu i spominje otok u Jadranu.Zvonimir Balog, Krk

7) Koja pjesma povezuje Grigora Viteza, Wifreda Owena i Andriju Matijaa Pauka? Kako su tekst i osobe povezane?Boris Maruna, Hrvati mi idu na jetra pjesma Wilfreda Owena kao i Marunina pjesma sadrava vulgarizme koji oteavaju razrednu interpretaciju, ali to ne znai da je onemoguuje Wilfred Owen pjesnik je koji se dva puta javio u britansku vojsku u Prvom svjetskom ratu te je kao dragovoljac poginuo kraj sela Joncourt tono tjedan dana prije primirja, a njegova je smrt mogla nadahnuti Grigora Viteza da napie pjesmu Epitaf vojniku koji je pao u asu potpisivanja primirja Andrija Matija Pauk poginuo je takoer na samom kraju Domovinskog rata, 9. listopada 1995. kraj Mrkonji Grada

8) Izaberite dvije domoljubne pjesme i iznesite osnovice za interpretaciju.SILVIJE STRAHIMIR KRANJEVI: MOJ DOMa) simboli koji prevladavaju: domovina, protivnici, kaziva: najvie je prostora posveeno domovini samoj od dvanaest kitica njih sedam govori o domovini ili o domovini i kazivau koji ju uvab) metaforizacija domovine: simboli koji oznauju domovinu vezani su uz sljedee motive: ljudske i moralne oznake obraz ljudske oznake, povijesne osobe i povijest kralji bani, pradjedova prah biljni svijet cvjetno kopno, cvijet, aren ulistani otvoren prostor brda i dol, nepogaene gore, u pola metra ir predmetni svijet i jedro gdje joj bojno nad umnu strmi pjenu religija ili mitologija botvo, morske vile, njeni dusic) metaforizacija protivnika: protivnici su metaforizirani ruilakim simbolima: glagoli: otkinue, plee, pogazio, vreba imenice: nokat sverazorni, poar koji suklja, svijet zamjeniki pridjev i zamjenica koji pojaavaju dojam nepoznatosti i snage ruitelja: d) stopljenost kazivaa i domovine: oita su proimanja subjekta, kazivaa ove pjesme i objekta koji je domovina Ja domovinu imam, tek u srcu je nosim sveza domovine i kazivaa je kazivaevo srcee) ironija: njegova domovina ne postoji fiziki, nosi je u srcu s ironijom govori zvijezdama udivljenim da je njegovu domovinu netko pogazio i opljakao i ona ivi samo u njegovom srcu

ANTUN GUSTAV MATO, 1909.a) simboli koji prevladavaju: domovina i kazivab) metaforizacija domovine Hrvatska je predstavljena enskim atributima pa je lice blisko majci, a oi dami. skazi o krvavom znoju i objeenosti Hrvatska na Kristovu mjestu.c) metaforizacija protivnika glagoli: objesie imenica: bir u uzama koji brie hrvatsko ime za volju nekog nepoznatog protivnici su tajanstvenid) proimanje kazivaa i domovine poinju ve time to ga domovina podsjea na majku i damu koju oito potuje; subjekt skae u rupu, grob, umjesto Hrvatske spreman je umrijeti za domovinue) ironija: Na lijepo mjesto zaveo me put jasno je da nije lijepo mjesto; put moe predstavljati cijeli tijek povijesti koji je razdvojio Hrvatsku od Hrvata

13. MODEL KOLSKE INTERPRETACIJE RELIGIOZNOGA PJESNITVA

1) Koja su tri obiljeja klasika po Eliotu? zrelost obuhvatnost ozbiljnost

2) Elementi intepretacije religiozne lirike.a) simboli u kojima se kljune ljudske ili boanske osobe rtvujub) simboli u kojima osobe pokazuju svoju skromnost i Boju veliinuc) simboli u kojima osobe izriu predanost, povjerenjed) dogaaji koji se tumae redovito se zbivaju u pogibeljnim situacijama i odreuju budunoste) uspostavljanje sveza s odreenom teologijom

3) Iznesite osnovice interpretacije pjesme Kuda bih vodio Isusa.a) rtva prevladavaju rtveni simboli prikazuje se Bog pri rtvi u kojoj on daje svu svoju boansku snagu i postaje jednak ovjeku u svim elementima osim u grijehu; avli u i pijetli govore o evaneoskom intertekstu; tri se puta ponavlja motiv eira povezanost s mukom braa u gostionici bacaju eire s glave, Isusu eir s glave pada, on je svoju muku izdrao do krajab) kazivaeva skromnost preokree se u Boju skromnost Isus dobiva ljudsko odijelo, zalazi meu najnesretnije ljudec) u pjesmi je rije o predanosti Boga ovjeku: zalazei meu ljude i upoznajui njihovu nesreu, ali i njihov grijeh, Isus se priprema na konanu rtvu Isus utljivo slijedi kazivaa kao to je i prema evanelju prihvatio svoj krid) dogaaji koji se tumae: rije je o presudnom dogaaju za Krista, a teologija ui da je rije i o presudnom dogaaju za cijelo ovjeanstvoe) uspostavljanje veze s teologijom: mogue je kazati da Isus u ovoj pjesmi postaje pravi ovjek kako to kae Vjerovanje, no ipak ima vie poveznica sa samim evaneljem nego sa naknadnim teolokim tumaenjem

4) Interpretirajte Abramov govor iz drame Posvetilite Abramovo.a) rtva prevladava Abraham daruje svoju krv, za sina bi dao i sam sebe i cijelo imanje; Izak predstavlja cijeli svijet, a rtva neizravno kazuje da svijet nije bitniji od onog koji je svijet stvorio; rtva kao svjestan dar Bogub) skromnost ton ponosa koji se ponavlja pretvara se u skromnost, priznanje Boje veliinec) predanost je izreena na trima mjestima: I tebi ga darivam, primi ga sad k tebi, A sad ga od tebe, moj Boe nebranimd) za svakog je roditelja bitan as u kojem se odreuje budunost djeteta pogibeljna situacija zbog rtvovanjae) prvi je Boji atribut preuzet iz Vjerovanja ki vas sviet satvori

5) Izaberite i ukratko interpretirajte jedan od tumaenih Gundulievih odlomaka.a) odricanje od grijeha rtva jer se nije lako odrei od uitaka i koristib) skromnost prevladava, ima je vie nego rtve; skromnost je znak odreknua od oholostic) kaziva se na kraju u potpunosti predaje Bogu na krajud) pokajanje e presudno odrediti budui ivot biveg grenika e) oslanjanje na Vjerovanje i vie utjecaja same teologije

6) Literatura o odnosu Biblije i knjievnosti (dva hrvatska i dva strana autora; nije doputeno navoditi ime autora knjige koju upravo itate). Ana Pintari, Biblija i knjievnost interpretacije Ivan estak, ur., Religijske teme u knjievnosti Emil Steiger, Christusbilder der Goethezeit Northrop Frye: The Great Code, The Bible and the Literature

7) Navedite stihove koje su zapisali Kimberley Joyce ili S. T. Coleridge.Dobro moli tko zaista voliI ovjeka i pticu i zvijer

14. METODIKI PRISTUP BALADI: HASANAGINICA

1) Osnovna obiljeja baladabalada je vrsta pjesme s: LIRSKIM ELEMETIMA kratkoa u odnosu na romane, glazbeni elementi, suosjeanje kazivaa s likovima i pribliavanje stapanju s njima EPSKIM ELEMENTIMA duina u odnosu na veinu lirskih pjesama, prikazivanje ire slike drutva, naglaena zbivanja, jasna fabula, likovi i razvoj njihova meuodnosa, prostor, kaziva koji ipak zadrava odmak u odnosu na likove DRAMSKIM ELEMENTIMA tragini junak, tragina krivnja, katkad i tragian kraj, napetost koju tvori patetika ili problem, dijalog

2) Motivacije za Hasanaginicu motivaciju za lirsko-epske vrste potrebno je provesti na dvjema razinama prva je ostvariva tako da se usredotoimo na osjeaje meu likovima uenici mogu napisati sastavke o svojim majkama koje e itati na satu valja biti oprezan s djecom koja su moda izgubila majku ako postoji takvo dijete u razredu, treba nai rijei koje ga nee povrijediti ili govor o majinskoj ljubavi zamijeniti govorom o ljubavi openito motivaciju je mogue provesti pomou citata Abrahama Lincolna ovjek nikad nije vii, nego kad klekne i pomogne djetetu uenici moraju rei to misle o osobama koje ne postupaju kako to predlae navedena misao drugi dio motivacije ispreplie se s lokalizacijom uenike se moe upoznati s prostorom i vremenom gdje se taj dogaaj mogao zbiti motivacije je mogue provesti i itanjem dijelova iz putopisa Matije Maurania Pogled u Bosnu gdje se govori o odnosu islama i kranstva

3) Tragina krivnja u Hasanaginici Hasanaginica je kriva jer nije pohodila bolesnog supruga tekst kazuje njezin razlog: a ljubovca od stida nije mogla Hasanaginica je kriva jer nije pohodila bolesnog supruga, no u tekstu nisu izreeni razlozi njezina nedolaska do age dok je bolovao Hasanaginiina krivnja vrlo je srodna krivnjama velikih traginih junakinja razmjer krivnje i kazne izgleda nakazno, kriva je malo, a plaa puno

4) Suobraaj Hasan-age i Hasanaginice (s primjerom) dijalog izmeu Hanan-age i Hasanaginice je verbalan i neverbalan Hasan-aga poruuje supruzi da ga ne eka doma, dakle tjera ju od sebe, a ona odgovara tako to se misli ubiti na kraju otac govori djeci da im je majka kamenoga srca, ali se u ironijskom smislu obraa bivoj supruzi ini se jasnim da je rije o njegovoj ljubomori jer vidi s drugim enu koju je imao, a moda i volio na svoj nain Hasanaginica na to odgovara smru smrt je konana potvrda ljubavi za djecu

5) Suobraaj bega Pintorovia i Hasanaginice (s primjerom) dijalog je verbalno neverbalno Hasanaginica govori bratu o sramoti jer ju suprug tjera od petero djece tekst izrijekom kazuje da Hasanaginiin brat uti: bee mui, ne govori nita Pintorovi odgovara gestom kad iz depa vadi dokument o njezinoj rastavi

6) Suobraaj djece i Hasanaginice (s primjerom) dijalog je verbalno neverbalno keri govore majci kako ne dolazi otac, nego njihov ujak, daida za svadbene povorke djeca opet govore majci kako e joj dati uinu, ali nije zabiljeen njezin usmeni odgvor, nego im ona daje darove

7) Metodike mogunosti novoga pripovijedanja Hasanaginice djelo je mogue ispripovijedati s promijenjenim krajem ili s novim likovima vjeba doputa promjenu dogaaja ili iznoenje tono kako to kazuje izvorni tekst uenici e, ako ele, promijeniti kraj tako da bude sretan: pritom mogu dati mati na volju, no moraju paziti na sveze uzroka i posljedica moe se iznova pripovijedati s gledita djece, Hasan-age ili bega Pintorovia, no u treem licu sloeniji postupak za uenike jednostavniji je oblik pripovijedati u prvom licu sa stajalita drugih likova moe se naizmjenino pripovijedati tako da isti dogaaj prikazuje vie uenika koji bi glumili razliite osobe

8) Glazbeni elementi u djelu ponavlja se deseterac i to je tipino obiljeje epike lirska glazbenost prisutna je u mjestiminom i neravnomjernom ponavljanju odreenih glasova (dobra, roda, prose; dvora, darovala; kadu, kadija...)

9) Dramski elementi u djelu tragini junak tragina krivnja tragian kraj napetost raste iz patetike i problema dijalog

10) Obiljeja hrvatskoga jezika u Hasanaginici ikavizmi tragovi stare sklonidbe glagol gre koji danas u svakodnevnoj uporabi i stilski neobiljeen u svom sustavu ivi u akavskom narjeju usporediti baladu s Cvitom razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti rvackoga ili s Razgovorom ugodim naroda slovinskoga

11) Navedite uvodnu izreku o ovjeku i djetetu. Kako biste to povezali s Hasanaginicom? ovjek nikad nije vii, nego kad klekne i pomogne djetetu Hasanaginica je toliko voljela svoju djecu da je umrla za njih