1. Što se podrazumijeva pod pojmom tehnologija luka i terminala? pod pojmom tehnologija luka i terminala podrazumijeva se znanost koja

izučava spoznaje o infrastrukturi i suprastrukturi, tehnološkim procesima, postupcima, energiji, informacijama i sredstvima potrebnim za svladavanje prostornih i vremenskih razlika pri prekrcaju, skladištenju i prijevozu ljudi i roba u uvjetima morskih luka i terminala

2. Zašto lučku suprastrukturu nazivamo i nadgradnja? lučka nadgradnja (suprastruktura) jesu nepokretni objekti izgrađeni na lučkom

području (upravne zgrade, skladišta...) i lučki kapitalni pretovarni objekti lučku suprastrukturu čine lučki objekti i sredstva za rad koja služe kod

prekrcaja tereta, skladištenja robe i kod nekih specifičnih lučkih aktivnosti suprastrukturni objekti su tzv. "aktivni" objekti jer se neposredno koriste u

proizvodnji lučke usluge

3. Prikaži lučki sustav s međuzavisnim elementima sustava.

4. Kako se određuje potrebna dubina mora na prilazu luci? potrebna dubina vode u luci utvrđuje se na temelju najvećeg gaza broda za koji

se očekuje da će dolaziti u luku

H=T+∑h (m)gdje je: T- gaz ili uzgon punog broda (m)

∑h – zbroj rezervne dubine prema normama tehnološkog projektiranja

1

5. Što je u povijesti bitno utjecalo na razvitak morskih luka? na razvitak morskih luka u povijesti bitno je utjecao razvitak pomorske

trgovine, nova otkrića i kraći pomorski putevi stvarni utjecaj na razvitak luka imao je razvitak morskog gospodarstva koji se

izražavao u promjenama tehničko-tehnoloških značajki i dimenzija brodova

6. Kako se dijele luke prema robnim tokovima? luke prema robnim tokovima dijele se na:

1. uvozne luke2. izvozne luke3. razvozne luke4. tranzitne luke

7. Koje varijable je potrebno uzeti u obzir da bi odredili potreban broj pristanišnih mjesta?

dimenzioniranje kapaciteta luke mora biti zasnovano na osobinama broda i tereta koji brod prevozi

to se posebno odnosi na definiranje dimenzija i kapaciteta lučkog pristana potrebno je analizirati međuzavisne osobine broda i pristana:

1. vrsta broda2. glavne dimenzije (duljina, širina, visina, gaz)3. kapacitet sadržaja tereta (statički kapacitet, GT)4. mehanizacija za rukovanje teretom5. oprema za vezivanje (privezišta)6. pokretljivost broda kod malih brzina (sposobnost i mogućnost

manevriranja)

8. Što je hinterland, a što foreland? hiterland (zaleđe morskih luka) je područje koje se nalazi u zaleđu luke bitne su dobre prometne veze luke sa njenim zaleđem zaleđe i gravitacijska zona često se upotrebljavaju kao sinonimi foreland (pročelje morskih luka) je područje koje leži na morskim obalama

ispred luke, a odijeljeno je od nje morskim prostranstvima i povezano s njom morskim vezama

9. Koji su razvojni, a koji operativni planovi luke? razvojni planovi sa obzirom na vremensko razdoblje na koje se odnose mogu

biti:1. dugoročni razvojni planovi (orjentacija razvitka luke, dugoročni ciljevi i

smjer razvoja, promjene u poslovanju)2. srednjoročni razvojni planovi (izvedbeni planovi, vremensko razdoblje 3-

5 godina, detaljniji od dugoročnih, sadrže konkretna rješenja) dugoročni i srednjoročni razvojni planovi mogu se podijeliti na plan razvoja

djelatnosti, plan razvoja investicija i kapaciteta... kratkoročni razvojni planovi izrađuju se za vremensko razdoblje od jedne

godine u kratkoročne planove ubrajaju se operativni planovi za razdoblje unutar jedne

godine (mjesečni, tjedni ili dnevni planovi)10.Nabroji fizičke uvjete za postavu luka i terminala.

2

fizički uvjeti za postavu luka i terminala su:1. klimatski uvjeti2. oceanografski uvjeti3. topografski i hidrografski uvjeti4. uvjeti tla5. položajni uvjeti glavnih lučkih objekata

11.Čime su determinirani položaj i smjer lukobrana? položaj i smjer lukobrana determinirani su:

1. površinom luke koju treba zaštititi2. stupnjem zaštite sidrišta3. stupnjem zaštite pristana4. zahtjevima okretanja broda unutar bazena5. utjecajem lukobrana na strujanja6. utjecajem lukobrana na valove unutar bazena7. utjecajem lukobrana na transport nanosa, taloženje i eroziju

12.Što je akvatorij luke? akvatorij luke je dio površine mora, jezera ili rijeke s određenim značajkama i

namjenom vodena površina luke je cjelokupna površina mora ili vode kojom upravlja luka ukupna površina akvatorija luke sastoji se od svih prilaza, lučkih bazena,

pristana i kanala

13.Koje su osnovne značajke prizemnih skladišta i od kojih materijala se najčešće grade?

prizemna skladišta sastoje se od temelja, nosive konstrukcije i krova nosiva konstrukcija se izvodi od armiranog betona, čelika ili aluminija, drva ili

lameliranog drva i sintetičkih materijala

14.Koji elementi utječu na proizvodni učinak pristana i kako ga definiramo? na proizvodni učinak pristana utječu:

1. kapacitet prekrcajnih uređaja2. veličina i karakteristike broda3. tehnološki zastoji4. radno vrijeme5. vrsta robe6. zastoji u procesu rada7. vanjski utjecajiž8. zastoji izvan procesa rada

proizvodni učinak pristana možemo definirati kao količinu ukrcane ili iskrcane robe u jednom danu na osnovi ukupnog vremena trajanja ukrcaja ili iskrcaja broda, ukljućujući vrijeme odmora, zastoja i čekanja broda u procesu rada

15.Objasni pojam pristaništa i nabroji osnovne elemente pristaništa s tehničkog aspekta.

3

pristanište je u najužem smislu mjesto na riječnoj, kanalskoj ili jezerskoj obali gdje mogu pristajati brodovi i iskrcavati i ukrcavati putnike i robu i gdje se pružaju osnovne lučke usluge

to je prometno čvorište u kojemu se susreću različita transportna sredstva vodnog, cestovnog, željezničkog i cjevovodnog transporta

osnovni elementi pristaništa sa tehničkog aspekta su:1. akvatorij2. operativna obala3. kopneni dio pristaništa

16.Definiraj pojam luka i lučki sustav! luka je prometno čvorište - vodeni i s vodom neposredno povezani kopneni

prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim pristajanju, sidrenju i zaštiti brodova i brodica, ukrcaju i iskrcaju putnika i robe, uskladištenju i drugom rukovanju robom, proizvodnji, oplemenjivanju i doradi robe, te ostalim gospodarskim djelatnostima koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi

lučki sustav je složen, dinamički, otvoreni, stohastički i organizacijski sustav sa svim tehničkim elementima i svim organizacijskim elementima potrebnim za odvijanje najpovoljnijeg prekrcajnog procesa i upravljanje tim procesom

17.Kako se dijele objekti i sredstva za rad u procesu proizvodnje lučke usluge?

u procesu proizvodnje lučkih usluga objekti i sredstva za rad dijele se na:1. lučka infrastruktura (podgradnja)2. lučka suprastruktura (nadgradnja)3. lučka pokretna mehanizacija

18.Što je pristan, a što operativna obala? pristan (privezište, vez) je vodeni prostor uz rub operativne obale ili gata na

kojem brod može biti sigurno vezan i obavljati ukrcaj ili iskrcaj ljudi, tereta ili vozila

operativna obala je izgrađena čvrsta obalna građevina s lučkim uređajima namijenjena pristajanju brodova radi iskrcaja ili ukrcaja tereta ili putnika, najčešće građena paralelno s obalnom vodenom linijom

19.Kako se dijele luke otvorene za javni promet prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama Republike Hrvatske?

prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama Republike Hrvatske luke otvorene za javni promet dijele se na:

1. luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa2. luke županijskog značaja3. luke lokalnog značaja

20.Koja je osnovna klasična podjela teretnih brodova u tehnološkom smislu? osnovna podjela teretnih brodova u tehnološkom smislu je na:

1. ratni

4

2. trgovački3. ribarski

21.O čemu ovisi veličina lučke gravitacijske zone? veličina lučke gravitacijske zone ovisi o:

1. gospodarskoj razvijenosti zaleđa i kopnenoj prometnoj infrastrukturi kojom je luka povezana sa zaleđem

2. razvijenosti i opremljenosti luke3. pročelju luke

22.Što obuhvaća prostorno-prometno planiranje? prostorno-prometno planiranje obuhvaća planiranje prometnog sustava, a

posebno prometne mreže unutar danog prostora svrha prostorno prometnog planiranja je da pridonese povećanju racionalne

organizacije prostora i porastu prostorno važnih učinaka društveno-ekonomskog razvitka

prostorno-prometno planiranje obuhvaća regionalno, gradsko i ruralno prometno planiranje

23.Najznačajniji pojedinačni razvojni planovi luke su: najznačajniji pojedinačni razvojni planovi luke su:

1. plan razvoja lučkih djelatnosti2. plan razvoja investicija i lučkih kapaciteta3. plan razvoja kadrova4. plan razvoja poslovanja luke

24.Čime je definirana propusna moć pristana? propusna moć pristana definirana je protokom tereta na pristanu, koji zavisi od

tehničke opremljenosti i primijenjenog tehnološkog procesa

25.Koja je svrha topografskih istraživanja i ispitivanja tla pri planiranju smještaja luke?

prije izbora lokacije luke nužno izvršiti potrebna topografska i hidrografska istraživanja s procjenom zemljanih radova i budućih proširenja jer je tehnički preduvjet uspješnog razvitka svake luke postojanje odgovarajućih velikih ravnih kopnenih površina smještenih neposredno uz velike površine vode, odgovarajuće dubine

teret lučke građevine prenosi se na tlo preko temelja i uzrokuje u njemu promjene naprezanja i deformacije

podaci o tlu i njegovim svojstvima nužni su za izbor najpovoljnijeg rješenja za konstrukciju objekta

26.Kako se utvrđuju osnovne dimenzije lučkih bazena? najmanja širina bazena je ona koja je dovoljna za prolaz jednog broda između

dva stajaća broda uz obalu, ako je bazen dugačak samo jednu duljinu broda

5

duljina bazena ne bi trebala biti veća od 10 duljina broda jer bi se stvorio zastoj u kopnenom prometu

duljina bazena mora biti dovoljna da se brod koji se kreće razumnom brzinom može sigurno zaustaviti

27.Nabroji osnovne vrste lučkih skladišta? vrste skladišta prema funkciji:

1. prometna2. priručna3. trgovačka4. industrijska

vrste skladišta prema lokaciji:1. obalna2. zaobalna3. pozadinska

vrste skladišta prema namjeni:1. zatvorena2. otvorena

vrste skladišta prema izvedbi:1. prizemna2. katna ili etažna (višekatna)3. specijalna

vrste skladišta prema konstrukciji:1. armiranobetonska2. čelična3. drvena 4. skladišta od sintetičkih materijala

vrste skladišta prema vrsti tereta:1. univerzalna skladišta2. skladišta za suhe rasute terete3. skladišta za tekuće terete4. skladišta za opasne terete5. skladišta za kemikalije6. skladišta za plinove7. skladišta za kontejnere8. skladišta za drvo9. skladišta za žive životinjeitd.

28.Objasni pojmove ukupna (bruto) površina i slobodna površina skladišta? ukupna (bruto) površina skladišta je ukupna unutrašnja površina skladišta, bez

tlocrtne površine stupova i zidova

6

slobodna površina skladišta je ukupna površina skladišta umanjena za površine koje zauzimaju kancelarije, sanitarne prostorije, stubišta, dizala i ostale površine koje se ne koriste za smještaj tereta

29.Što čini lučki željeznički sustav i kakva je njegova važnost u projektiranju i eksploataciji luke?

lučki željeznički sustav čine:1. lučka teretna postaja2. ranžirna postaja3. rajonske postaje4. obalni i skladišni kolosjeci

u većini luka najintenzivniji je željeznički promet koji je veći od 50% ukupnog prometa pa je zato protočnost željezničkog sustava ključan element u projektiranju i ekspolataciji luke

30.Što podrazumijeva definiranje toka tereta u luci i što je trajektorija? primjenom prekrcajnih sredstava prijevoz tereta u luci redovito se događa na

prostoru između broda (obale) i skladištnih površina i obrnuto tok kretanja tereta bitan je za primjenu prekrcajnih sredstava pri rukovanju teretom u luci primjenjuju se dva osnovna sustava, direktan i

indirektan prekrcaj tereta trajektorija je najkraća linijska veza između polazne i krajnje točke puta u transportu najčešće nije najkraća linijska veza jer na putu od polazne do

krajnje točke valja zaobići razne prepreke

31.Definiraj pojam pristanište i terminal! pristanište (riječno, jezersko) označava luku unutrašnje plovidbe i s vodom

neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje, zaštitu, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe, te ostale gospodarske djelatnosti, koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi

terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili rukovanje teretom i njegovom dostavom

terminali predstavljaju tehničko-tehnološku i organizacijsku cjelinu u sastavu luke, pristaništa, robnotransportnog centra ili kontinentalne prekrcajne postaje

32.Što čini lučku pokretnu mehanizaciju? lučku pokretnu mehanizaciju čine transportna sredstva i uređaji koji služe za

ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta na brodove i s brodova i rukovanje teretom u lučkom prostoru uključujući i ploveće objekte (remorkere, bagere, grtalice i maone)

33.Koji oblici tereta se pojavljuju kao predmet prijevoza i prekrcaja? predmet prekrcaja u lukama je teret kojeg čini trgovačka roba tj. sirovine,

poluproizvodi i gotovi proizvodi

7

s obzirom na potrebe transporta i prekrcaja sva roba može se svesti na tri osnovne vrste tereta:

1. generalni teret2. rasuti teret3. tekući teret

34.Koji su osnovni načini rukovanja teretom? osnovni načini rukovanja tererom su:

1. indirektni2. poludirektni3. direktni

35.Kako se dijele luke prema namjeni kojoj služe? luke prema namjeni kojoj služe dijele se na:

1. luke otvorene za javni promet2. luke za posebne namjene

36.Što podrazumijeva prometna funkcija luke? prometna funkcija luke je temeljna funkcija luke prometna funkcija luke je preduvjet postojanja trgovačke i industrijske funkcije

luke da bi luka mogla ostvariti prometnu funkciju ona mora:

1. raspolagati odgovarajućim prekrcajnim kapacitetima2. imati dobru kopnenu povezanost sa zaleđem3. razvijene pomorske veze (pročelje luke)

37.Objasni strukturu tereta u pomorskom prometu. sva roba u pomorskom prometu može se svesti na tri osnovne vrste tereta:

1. generalni teret2. rasuti teret3. tekući teret

generalni teret prevozi se u sanducima, vrećama, balama, bačvama, vezovima...

generalni teret su razni voluminozni tereti, strojevi, konstrukcije, vozila, limovi, cijevi...

rasuti teret je izraz za sipki teret koji se normalno krca u rasutom stanju tj. bez ambalaže

rasuti tereti su razni masovni tereti, žitarice, ugljen, rude, koks... tekući teret je izraz za robe u tekućem stanju tekući teret se uobičajeno krca u rasutom stanju tj. bez ambalaže u tekući teret spada nafta i naftni derivati, razne tekućine i plinovi osim ove uobičajene podjele u transportu i prekrcaju je nužno razlikovati i tzv.

specijalne terete specijalni tereti su opasni, dragocjeni i lakopokvarljivi tereti

38.Temeljna obilježja koja determiniraju planiranje prometa jesu: temeljna obilježja koja determiniraju planiranje prometa su:

1. prijevozna usluga2. potražnja za prijevozom

8

3. vozarine4. komplementarnost i konkurentnost prometnih grana5. utjecaj na društveno-ekonomski razvoj

39.Što je interferencija valova? interferencija valova ili uzajamno pojačavanje odnosno slabljenje nastaje kad

se valovi odbijaju od ravne površine npr. od obalnog zida odbijanje valova može izazvati mnoge smetnje intefrerencija valova otklanja se izbjegavanjem vertikalnih zidova, pravilnih i

strmih pokosa i naglih promjena dubine

40.Koje uvjete plovnosti mora zadovoljiti sidrište luke? sidrište treba zadovoljiti četiri osnovna uvjeta:

1. treba imati dovoljnu površinu prema broju brodova kojima je potrebno sidrenje

2. treba imati prihvatljivu dubinu na cijeloj površini predviđenoj za sidrenje3. tlo morskog dna mora biti prikladno za sidrenje4. sidrište mora biti smješteno na takvoj udaljenosti od luke da se na

vrijeme mogu obaviti sve potrebne radnje za uplovljavanje broda

41.Navedi namjenu i konstrukcijske izvedbe operativnih obala. na operativnoj obali se odvija proces prekrcaja tereta između pomorskih i

kopnenih transportnih sredstava konstrukcijska izvedba operativne obale je složen projektni zadatak koji ovisi o

velikom broju elemenata kao šta su vrsta i nagib morskog dna, opterećenja, raspoloživi materijal za gradnju, uvjeti lokacije...

primjenjuju se dvije osnovne izvedbe:1. masivno gravitacijski zidovi2. armirano betonske konstrukcije na stupovima

42.Što znači činjenica da lučka skladišta imaju funkciju amortizera u procesu transporta?

činjenica da lučka skladišta imaju funkciju amortrizera u procesu transporta znači da je jedan od bitnih zadataka lučkih skladišta ublažavanje posljedica utjecaja neusklađenosti kapaciteta i neravnomjernosti u prometu roba

na taj način skladišta omogućuju potpunu elastičnost rada luke i nezavisnost između transportnih sredstava između različitih prometnih grana

43.Što obuhvaća definiranje skladišnih potreba? definiranje skladištnih potreba je jedan od temeljnih zadataka uspješnog

planiranja prometnog kapaciteta luka i terminala veličina i kapacitet skladišta određuju prometni kapacitet luke

9

parametri skladišta ovise o obujmu i vrsti tereta, njegovoj gustoći, vremenu skladištenja, visini slaganja tereta, tehnici rukovanja, klimatskim uvjetima, i drugim čimbenicima

44.Objasni sustav vodnog prometa prema području plovidbe i nabroji funkcije riječnih luka.

vodni promet prema području plovidbe obuhvaća pomorski promet (lokalni, obalni, prekomorski ili prekooceanski) i promet na unutarnjim plovnim putevima (riječni, jezerski, kanalski)

pomorski promet i promet na unutarnjim plovnim putevima mogu biti teretni i putnički

funkcije riječnih luka su:1. komercijalna (skladištenje, prodaja i distribucija roba)2. industrijska (proizvodnja gotovih proizvoda)3. regionalna (opskrba određenih područja)4. funkcija slobodne carinske zone i robno-transportnog sredstva

45.Koje luke spadaju u skupinu luka posebne namjene i koje su značajke ribarskih luka?

luke posebne namjene su:1. vojne luke2. luke tijela unutarnjih poslova3. luke nautičkog turizma4. industrijske luke5. športske luke6. ribarske luke

ribarske luke služe za potrebe smještaja ribarskih brodova, prihvat tereta, skladištenje u hladnjačama, sortiranje ribe, popravak brodova, smještaj industrijskih pogona za preradu ribe

46.Što je i što čini lučku infrastrukturu? lučka podgradnja (infrastruktura) su lukobrani, operativne obale i druge lučke

zemljišne površine, objekti prometne infrastrukture (lučke cestovne i željezničke prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža, objekti za sigurnost plovidbe u luci...)

lučku infrastrukturu čine svi objekti na terenu i u akvatoriju luke ili terminala, koji istodobno služe svim radnim organizacijama, upravi luke i institucijama koje imaju bilo kakve aktivnosti u tom prostoru

infrastrukturni objekti su nepokretna sredstva za rad u luci, tzv. "pasivni" objekti koji ne proizvode lučku uslugu, ali služe za organiziranje i obavljanje lučke djelatnosti

47.Koje su prednosti direktnog prekrcaja tereta u odnosu na indirektni? direktni prekrcaj tereta sa jednog na drugo transportno sredstvo vanjskog

transporta nije osjetljiv na tok kretanja tereta i bitno ne utječe na primjenu prekrcajnih sredstava kao što je to slučaj u indirektom prekrcaju

10

48.Što podrazumijeva trgovačka funkcija luke? trgovačka funkcija luke obuhvaća:

1. kupoprodaju robe2. dodatne zahvate na robi koji povećavaju tržišnu vrijednost robe

(pakiranje, prepakiranje, punjenje, pretakanje, miješanje, dijeljenje, sortiranje, čišćenje, sušenje, obilježavanje, oplemenjivanje robe…)

49.Što podrazumijeva teorijska osnova planiranja luka i terminala? plan luke mora biti prilagodljiv i usklađen s operativnim potrebama i

financijskim mogućnostima osnova planiranja razvoja luke je dugoročni plan razvoja koji može sadržavati

planiranje novih kapaciteta ili proširenje postojećih lučkih objekata i uređaja

50.Kako se dijele lučki planovi s obzirom na vremensko razdoblje? lučki planovi s obzirom na vremensko razdoblje dijele se na:

1. dugoročne2. srednjoročne3. kratkoročne

51.Što je projektiranje? projektiranje je istraživačko-razvojni postupak pomoću kojega se definiraju

osnovna tehničko-tehnološka obilježja luka i terminala projektiranje je postupak koji nema dugoročni koncept

52.Što su lukobrani, a što valobrani? lukobran je čvrsta građevina u moru (izgrađeni nasip) povezana s obalom, s

osnovnom zadaćom zaštite luke od štetnog djelovanja vjetra i valova valobran je građevina u moru (izgrađeni nasip) ispred luke, s osnovnom

zadaćom zaštite luke od štetnog djelovanja vjetra i valova

53.Što su odbojnici, koja im je namjena i koje vrste odbojnika poznaješ? odbojnici (brodobrani ili bokobrani) postavljaju se duž pristana sa svrhom

sprečavanja oštećenja broda i obale, do kojih bi moglo doći prigodom pristajanja broda ili za vrijeme njegova stajanja uz pristan

odbojnici smanjuju silu udarca broda o obalu i za vrijeme stajanja broda uz obalu drže brod odvojenim od obale

vrste odbojnika:1. odbojnik od starih autoguma2. cilindrični gumeni odbojnik

54.Koje uvjete trebaju zadovoljiti površine operativnih obala i što obuhvaća njihova izgradnja?

površine operativnih obala moraju zadovoljiti sve fizičke zahtjeve u pogledu prihvata tereta koji se ukrcava ili iskrcava s broda, ali i izdržati sva moguća opterećenja i mehaničke sile koje nastaju kretanjem transportnih sredstava

11

kod izgradnje operativnih obala potrebno je voditi računa o matrijalu za izradu (beton, asfalt ili ugradive betonske ploče), dužini i širini operativne obale, nagibu (1,5%)

55.Što su rampe i koje uvjete trebaju zadovoljiti u lukama? rampe služe za svaldavanje razlike u visini tereta pri kretanju vozila s jedne

razine na drugu na operativnim obalama gdje obalna površina ima veći kut nagiba

nagib se odnosi na rampe potrebna za RO-RO brodove nagib rampe treba biti blag i razmjerno kratak

56.Navedi osnovne instalacije operativnih obala. osnovne instalacije operativnih obala su električne i vodovodne instalacije

57.Prema kojim kriterijima se razvrstavaju skladišta? skladišta se razvrstavaju prema sljedećim kriterijima:

1. prema kapacitetu2. prema namjeni3. prema lokaciji4. prema izvedbi5. prema konstrukciji6. prema vrsti tereta

58.Kako se utvrđuje visina složenog tereta u skladištu? visina složenog tereta u skladištu utvrđuje se pomoću izraza:

gdje je: ht – visina složenog teretaq – dopušteno opterećenje poda (kN/m2)pt – gustoća tereta (kN/m3)qp – težina paleta na jedinicu površine (kN/m2)np – broj paleta

59.Što utječe na razvoj i primjenu različitih tehnoloških procesa transporta tereta u luci?

teret je kao predmet prijevoza i prekrcaja ključan čimbenik pri izboru lučkih uređaja, prekrcajnih sredstava i organizacije rada u luci

raznovrsnost je osnovna značajka generalnog ili općeg tereta zbog čega je izbor tehnološkog procesa transporta tereta u luci prilično složen i zahtjevan zadatak

12

postoji i nekoliko stotina različitih rukovanja s robom (lučkih manipulacija), ovisno o vrsti robe, pakiranju, prijevoznom sredstvu i ostalim lučkim operacijama

velik utjecaj na promjenu standardne tehnologije rukovanja generalnim teretom imao je razvoj suvremenih sustava transporta

razvoj tehnoloških procesa transporta ogledao se u procesu unitizacije koji se odvijao u dva smjera:

1. formiranje i okrupnjavanje ukrcajne/iskrcajne jedinice tereta u obliku paletizacije

2. oblikovanje i okrupnjavanje većih jedinica tereta izraženih u obliku kontejnerizacije, RO-RO sustava...

60.Što je sidrište luke? sidrište luke je dio vodenog prostora luke u kojem se zadržavaju usidreni

brodovi čekajući na slobodan pristan ili se tu zadržavaju zbog nekoga drugoga razloga

61.Navedi načela na kojima se temelji tehnologija rukovanja teretom u luci. načela na kojima se temelji tehnologija rukovanja teretom u luci su:

1. sigurnost (sigurnost tereta, sredstava za rad i sigurnost u radu)2. elastičnost (mogućnost obavljanja prekrcajnih operacija bez zastoja)3. brzina (determinira je broj radnih ciklusa, smjer i put kretanja robe

između broda i kopnenih prijevoznih sredstava, brzina rukovanja robom između kopnenih vozila i skladišta, između skladišta i obale i između obale i brodskog skladišta)

4. ekonomičnost (izbjegavanje takvih tehnoloških procesa koji zahtjevaju nepotrebne investicije u suvišne kapacitete)

62.Kojim zahtjevima luka mora udovoljiti da bi obavljala trgovačku funkciju?

da bi luka uspješno obavljala svoju trgovačku funkciju mora udovoljiti određenim zahtjevima i imati:

1. dobre kopnene i pomorske veze2. dovoljne količine roba koncentrirane u lučkom području3. odgovarajuće skladišne kapacitete

63.Ukupno vrijeme zadržavanja (stajanja) broda u luci sastoji se od slijedećih komponenti:

ukupno vrijeme zadržavanja (stajanja) broda u luci sastoji se od:1. vremena koje brod provede u čekanju na slobodan pristan2. vremena koje brod provede na pristanu zbog obavljanja prekrcajnih

operacija

64.Objasni pojam prometno planiranje.

13

planiranje je aktivnost kojom se unaprijed zacrtavaju zadaci koje treba ostvariti u budućem razdoblju

značajka planiranja je u tome što ono uključuje i planiranje akcija i sredstava kojima treba djelovati da se razvoj i poslovanje određenog gospodarskog subjekta regulira na način koji dovodi do optimalnog ostvarenja utvrđenih zadataka uz najpovoljnije ekonomske pokazatelje

značajan zadatak planiranja je da na osnovi raspoloživih informacija i procjene uvjeta poslovanja u budućnosti izabere između dvije ili više mogućih varijanti onu koja je najpovoljnija

65.Što je cilj projektiranja lučkih terminala? cilj projektiranja lučkih terminala je da pruži maskimalnu nezavisnost dva

transportna obika i optimalnu slobodu u nesmetanom protoku robe

66.Koje vrste valova se proučavaju pri planiranju luke? pri planiranju luke proučavaju se oscilatorni i translatorni valovi

67.Koja je razlika između lukobrana i valobrana? razlika između lukobrana i valobrana je u izvedbi, valobran nije vezan sa

obalom kao što je to slučaj kod lukobrana

68.Nabroji vrste bazena koje se susreću u lukama? vrste lučkih bazena:

1. otvoreni bazeni2. zatvoreni bazeni3. bazeni za okretanje broad4. operaticni bazeni

69.Navedi kako osnovne dimenzije i pokreti broda utječu na projektiranje lučkih obalnih građevina.

duljina broda utječe na duljinu pristana i lokaciju tranzitnih odlagališta širina broda determinira dohvat prekrcajnih sredstava i širinu prilaznog kanala

i lučkih bazena veličina broda utječe na potrebnu površinu krcališta i minimalne skladišne

zahtjeve operativne obale vrsta i tip broda, oblik trupa i nadgrađa utječu na konstrukcijsku izvedbu

pristana gaz broda utječe na dubinu vode uz pristan mogući pokreti broda utječu na opterećenja konstrukcije pristana i privezišta

broda70.Koje se vrste privezišta primjenjuju u lukama?

vrste privezišta:1. obalni vez (kad je brod privezan za obalu i s njom čini operativnu

cjelinu)2. priobalni (kad je brod privezan u akvatoriju)3. vanobalni (kad je brod privezan izvan akvatorija luke)

71.Nabroji funkcionalne zahtjeve za dimenzioniranje skladišta? funkcionalni zahtjevi za dimenzioniranje skladišta su:

14

1. površina skladišta2. visina etaže skladišta3. razmak stupova skladišta4. duljina i širina skladišta5. nosivost i izvedba podova skladišta6. izvedba i veličina vrata skladišta7. rasvjeta i ventilacija skladišta8. instalacija u skladištu

72.Objasni pojmove i međusobni odnos tehničkog kapaciteta ukrcaja ili iskrcaja i eksploatacijskog učinka ukrcaja ili iskrcaja.

kapacitet obalnih prekrcajnih uređaja ima prevladavajući utjecaj na vrijeme koje brod provede na pristanu

zbog toga se dimenzioniranje obalnih prekrcajnih uređaja izvodi na temelju proizvodnog učinka pristana

(t/dan)

gdje je: Qteh – tehnički kapacitet ukrcaja ili iskrcaja (t/dan)Q – količina robe koja se ukrcava ili iskrcava (tona)td – vrijeme ukrcaja ili iskrcaja (dana)ŋ - stupanj korištenja kapaciteta (0<ŋ>1)

eksploatacijski učinak je jedinica za mjerenje proizvodnog učinka pristana eksploatacijski učinak prikazuje ukrcanu ili iskrcanu količinu robe u jednom

danu na osnovi ukupnog vremena trajanja ukrcaja ili iskrcaja broda, uključujući vrijeme odmora, zastoja i čekanja broda u procesu rada

(t/dan)

gdje je: Qexp. – eksploatacijski učinak (t/dan)Q – količina robe (tona)th – ukupno vrijeme broda na pristanu (sati)

73.Koja je osnovna razlika između industrijske luke i industrijske funkcije luke?

osnovna razlika je u tome što u slučaju industrijske luke roba ide u lučko skladište i tu se prerađuje ili dorađuje

u slučaju industrijske funkcije luke roba tj. sirovina ide u tvornicu koja se nalazi u luci ili u lučkoj zoni

74.Što je gravitacijsko područje luke i terminala? odrediti i definirati gravitacijsku lučku zonu znači utvrditi veličinu i granicu

područja u zaleđu luke, za čiju proizvedenu robu namijenjenu prekomorskom

15

izvozu ili za morskim putem uvezenu robu namijenjenu potrošnji na tom području, određena luka predstavlja najpovoljniju točku između kopnenog i pomorskog prijevoza

75.Koje uvjete treba zadovoljiti za postizanje efikasnosti lučkog sustava? uvjeti koje treba zadovoljiti za postizanje efikasnosti lučkog sustava su:

1. treba odrediti ulogu, mjesto i potrebe razvoja cijelog lučkog sustava jedne zemlje u skladu s njenom pomorskom orijentacijom

2. treba odrediti veličinu i razvoj svake luke ponaosob u ukupnom lučkom sustavu zemlje

76.Kako se utvrđuje slobodna visina etaže skladišta? slobodna visina etaže skladišta je visina između poda i međuetažne

konstrukcije ili krova skladišta za određivanje visine etaže bitna je struktura tereta i dopušteno opterećenje

poda skladišta slobodna visina etaže skladišta utvrđuje se pomoću relacije:

He=ht+hp+hz (m)

gdje je: He – potrebna slobodna visina etaže (m)ht – visina složenog terena (m)hp – visina potrebna za palete (m)hz – zaštitna visina (m)

16

1. Definiraj pojam terminala i metodologiju procjene kapaciteta lučkih terminala.

terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom

terminali su glavna spona na transportnom putu robe od proizvođača do potrošača, a služe i za preradu, doradu prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i druge usluge vezane uz robu

radne operacije rukovanja teretom između broda i kopna u uvjetima lučkih terminala zahtijevaju, s obzirom na svoju složenost, razmatranje mnogobrojnih varijabilnih čimbenika

npr. brzina iskrcaja i ukrcaja nije stalna, već ovisi o vrsti tereta, vrsti broda, načinu slaganja tereta, tehničkim obilježjima prekrcajnih sredstava, vještini radnika i nizu drugih utjecajnih čimbenika

2. Definiraj pojam lučkog kontejnerskog terminala, te objasni kako je razvoj morskog brodarstva utjecao na njihov razvitak.

lučki kontejnerski terminal dio je lučkog sustava koji predstavlja posebno izgrađen i opremljen objekt namijenjen prekrcaju kontejnera izravnim ili posrednim rukovanjem između morskih brodova i kopnenih prijevoznih sredstava

kontejnerski terminal povezuje najmanje dva prometna sustava a za uspješno odvijanje procesa upotrebljavaju se specijalizirana prekrcajna sredstava

lučki kontejnerski terminali razvijali se se pod izravnim utjecajem promjena u morskom brodarstvu

razvitak kontejnerskog RO-RO prometa i prometa ostalog unitiziranog tereta zahtijevao je s obzirom na svoja ekonomska i tehnološka obilježja novi prometno-tehnološki proces prekrcaja tereta u luci

3. Koja obilježja determiniraju rad obalne kontejnerske dizalice, te koji tipovi dizalica se razlikuju s obzirom na dohvat prema moru?

obilježja koja determiniraju rad obalne kontejnerske dizalice su:1. nosivost ispod hvatača2. dohvat prema moru3. visina podizanja tereta4. brzina vožnje kolica5. brzina podizanja tereta

vrste dizalica s obzirom na dohvat prema moru:1. Panamax (veličina dohvata ispod 44 m od obalne tračnice)2. Standard Post Panamax (dohvat od 44 do 48 m)3. Extra Post-Panamax (dohvat veći od 48 m)

4. Definiraj pojam robno-transportnog centra. robno-transportni centri predstavljaju tehnološke karike transportnog lanca

između makro i mikrodistribucije, odnosno mjesta prikupljanja, skladištenja, prerade i distribucije robe sa svim osnovnim i dopunskim sadržajima koji moraju osigurati brzu, kvalitetnu i ekonomičnu dostavu robe od izvora sirovina do proizvodnje i od proizvođača do potrošača, uz realizaciju osnovnih i pratećih operacija koje nastaju u području kretanja materijalnih dobara

17

5. Koje je najznačajnije obilježje RO-RO sustava i objasni? najznačajnije obilježje RO-RO sustava je fleksibilnost u RO-RO sustavu luka postaje u pravom smislu riječi protočna jer se teret

može krcati u brod na istom vozilu u koje je došao u luku

6. Nabroji osnovne razlike između LASH i SEABEE sustava. sustav LASH podrazumijeva vertikalni način prekrcaja, a sustav SEABEE

podrazumijeva horizontalni način prekrcaja kod LASH sustava teglenice se prekrcavaju velikom mosnom sizalicom, a kod

SEABEE sustava teglenice se prekrcavaju velikom hidrauličkom dizalicom koja istodobno može podići dvije teglenice

7. Koje vrste tereta čine najznačajniji udio u svjetskom pomorskom prometu?

suhi rasuti teret čini najznačajniji udio u svjetskom pomorskom prometu u posljednjih četrdeset godina najveći je rast zabilježen u skupini pet glavnih

vrsta tereta:1. željezne rude2. ugljena3. žitarica4. boksita i aluminija5. sirovih fosfata

promet ovih roba čini između 40% i 50% svih suhih tereta posebno značajan porast pomorskog prometa ostvaren je kod željezne rude i

ugljena

8. Koja su tehničko-tehnološka obilježja terminala za prekrcaj opasnih tereta?

izgradnja odgovarajućeg terminala za prekrcaj opasnih tereta u luci ovisi o količinama prometa određene vrste opasne tvari koja se pojavljuje u godišnjem prometu

izgradnja posebnih terminala za naftu i naftne derivate, ukapljene plinove, često je neizbježan postupak planiranja svake veće luke u kojoj se može očekivati značajniji promet tekućih tereta

kod specijaliziranih terminala za opasne terete primjenjuju se i posebni uvjeti uplovljavanja, pristajanja i isplovljavanja broda

terminal mora raspolagati s dovoljnim brojem tegljača i odgovarajućom zaštitom

za neke vrste opasnih tereta potrebno je u lukama izgraditi posebna skladišta

9. Navedi osnovne ukrcajne, iskrcajne i skladišne uređaje na terminalima za prekrcaj ugljena i željezne rude.

ukrcajni uređaji na terminalima za prekrcaj ugljena i željezne rude:1. pokretni mosni brodoukrcavač2. radijalni brodoukrcavač3. linearni brodoukrcavač4. fiksni brodoukrcavači

iskrcajni uređaji na terminalima za prekrcaj ugljena i željezne rude:1. dizalice s grabilicom

18

2. mehanički vertikalni transporteri3. žljebasti elevatori4. pneumatski i hidraulički transporteri

skladišni uređaji na terminalima za prekrcaj ugljena i željezne rude:1. skladišni prekrcajni mostovi2. prebacivači i razlagači tereta3. utovarivači

10.Koja su osnovna obilježja terminala za prekrcaj nafte i naftnih terminala? terminali za prekrcaj nafte i naftnih derivate razlikuju se od terminala za

prekrcaj ostalih tereta po zahtjevima o udaljenosti od naseljenih područja, potrebnoj dubini mora, prekrcajnim uređajima, tehničko-tehnološkom procesu prekrcaja, konstrukciji skladišnog prostora itd.

posebni lučki bazeni kod kojih se poduzimaju sve potrebne mjere sigurnosti od požara, eksplozije i zaštite mora i okoliša

u sklopu ovih lučkih terminala često se nalaze rafinerije i postrojenja petrokemijske i metalne industrije

odlučujući čimbenici o kojima ovisi prijem tankera su dužina pristana i dubina mora uz pristan

tipovi naftnih terminala:1. konvencionalni terminali (terminali na morskoj obali)2. off shore terminali (terminali na otvorenom moru)

11.Nabroji tehničko-tehnološke značajke terminala za prekrcaj drva i drvnih prerađevina.

lokaciju terminala za prekrcaj drva i drvnih prerađevina potrebno je izabrati s obzirom na mikroklimatske uvjete

terminali za prekrcaj drva i drvnih prerađevina posjeduju odgovarajuću prekrcajnu mehanizaciju velikog kapaciteta

također posjeduju velike otvorene i zatvorene skladišne površine za skladištenje drva i drvnih proizvoda

sheme slagališta za izvoz obrađena drva:1. sa željezničkim kolosijecima paralelnim s obalnom linijom i uzdužnim i

poprečnim putovima2. s lepezom kolosijeka, postavljenom koso ili okomito na obalnu liniju

na terminalu za prekrcaj drva i drvnih prerađevina pored osnovnih tehnoloških operacija ukrcaja, iskrcaja i skladištenja primjenjuju se dopunske operacije skladišne dorade drvene građe i finalnih proizvoda drva

u riječnim lukama za izvoz drva često u sastavu terminala postoje i pilane za obradu drva, koje se dovozi splavima

12.Koja su osnovna obilježja terminala za prekrcaj ukapljenih plinova? ukapljeni plinovi su ugljikovodici kod kojih je kritična temperatura niža od

50oC ili im je pri 50oC tlak para viši od 3 bara LNG kao kratica engleskog termina "Liquefied natural gas" za ukapljeni

prirodni plin i LPG (Liquefied petroleum gas) za ukapljeni naftni plin najčešći su i nazivi ovih terminala (LNG ili LPG terminali).

pri planiranju i projektiranju terminala za ukapljene plinove potrebno je uzeti u obzir utjecaj sljedećih činitelja:

1. navigacijskih obilježja plovidbenog pravca

19

2. sidrišta i mogućnosti pristupa terminalu3. opća i maritimna obilježja LNG brodova,4. hidrometeorološki uvjeti na mjestu projektiranja (vjetar, valovi, morske

struje, magla itd.)5. sustav upravljanja pomorskom plovidbom6. uvjeti prihvata broda7. uvjeti boravka broda na terminalu8. uvjeti odveza broda

pri izgradnji terminala za ukapljene plinove moguće su dvije različite izvedbe:1. konvencionalni terminali za ukapljene plinove2. terminali na otvorenom moru (off shore terminali)

za prekrcaj LNG brodova redovito se izgrađuju konvencionalni terminali s privezom broda na pristanu s priveznim utvrdicama

13.Koja su osnovna obilježja terminala za prekrcaj hlađenih tereta? neke namirnice se uvoze ili izvoze u sirovom ili neprerađenom stanju te namirnice se lako pokvarljive i zahtijevaju poseban postupak prijevoza,

prekrcaja i skladištenja tereta u luci prijevoz, prekrcaj i skladištenje ovih lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda

ovisi o:1. temperaturi2. kvarljivosti3. mogućnosti razvoja mikroorganizama4. uvjetima krcanja i uskladištenja (ventilaciji, cirkulaciji zraka i dr.).

zamrznute namirnice dijele se u dvije glavne skupine:1. mrtve namirnice (meso, riba, mliječni proizvodi)2. žive namirnice (voće, povrće)

žive namirnice mogu se održavati:1. u ohlađenom stanju2. u zamrznutom stanju

pomorski prijevoz brzopokvarljivih proizvoda obavlja se dijelom tramperskim brodovima (hladnjačama), a manjim dijelom linijskim brodovima

razvitkom kontejnerizacije taj prijevoz sve više preuzimaju kontejnerski brodovi koji prevoze te proizvode u kontejnerima-hladnjačama (frigo kontejnerima)

za prihvat i skladištenje brzopokvarljivih prehrambenih proizvoda u lukama se izgrađuju posebna lučka skladišta-lučke hladnjače, najčešće prizemne konstrukcije

terminali za prekrcaj južnog voća osim potrebnih skladišnih površina opremljeni su i s odgovarajućim prekrcajnim postrojenjem

ukoliko se na terminalu javlja veći promet banana tada se iskrcaj najčešće obavlja pomoću obalnog prekrcajnog mosta s elevatorom i odgovarajućim transporterima

prekrcaj frigo-kontejnera obavlja se na kontejnerskim terminalima, a s njima se postupa slično kao i s ostalim kontejnerima, uz obvezu da terminal na cijelom skladišnom prostoru ima osigurane električne priključke za takve kontejnere

14.Nabroji osnovne značajke terminala za prekrcaj životinja.

20

uz dobru povezanost sa zaleđem i opskrbljenost vodom i stočnom hranom stočni terminali moraju raspolagati i sa sljedećom infrastrukturom i suprastrukturom:

1. pristan za brodove2. skladišni prostor, sanitarne i radne prostorije3. prekrcajne rampe i naprave, vage za vaganje životinja4. uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i tvari5. uređaj za pranje i dezinfekciju6. štale za prolazno zadržavanje stoke do 24 sata,7. sjenici (za smještaj najmanje 100 m3 sjena)8. vage za vaganje kamiona i vagona,9. prostor za pranje kamiona i vagona10. veterinarska stanica11. rashladni prostor za smještaj uginule stoke12. prekrcajna mehanizacija i oprema za ukrcaj stoke, sijena i slame13. hidranti i potrebna protupožarna sredstva

pristani za prekrcaj životinja moraju imati stalne ili pokretne rampe za utovar i istovar životinja, odnosno kontejnere ako se prekrcaj obavlja dizalicama

15.Navedi osnovne značajke planiranja i izgradnje pomorskoputničkih terminala.

pomorskoputnički terminal za domaći i međunarodni promet mora biti osposobljen za potrebe linijskog obalnog brodarstva, za trajektni promet (prihvat manjih trajekata za lokalni promet, većih trajekata za brzu dužobalnu prugu, trajekata za međunarodni promet), te za prihvat i otpremu putničkih brodova za kružna putovanja

potrebno je planirati i kapacitete za prihvat brzih manjih katamarana za lokalni promet, te većih brzih katamarana za brze dužobalne linije i međunarodni promet

na terminalu bi trebali postojati sljedeći objekti: 1. parkirališta i garaže za smještaj vozila2. radionice za popravak vozila3. poslovnice za iznajmljivanje automobila4. osiguravajući zavodi5. benzinska crpka6. banke i mjenjačnice7. trgovine s različitim proizvodima8. ugostiteljski objekti raznih sadržaja9. hotel za smještaj putnika i za njihov dnevni odmor

pomorskoputnički terminal mora biti dobro povezan sa cestovnim i željezničkim prometnicama, a poželjno je da se u blizini nalazi cestovni i željeznički putnički terminal i zračna luka, kako bi putnici (turisti) uspješno mogli nastaviti svoj put kopnenim i zračnim putem do konačnog odredišta

ukrcaj putnika u brodove i iskrcaj s brodova izvodi se preko brodskih stepenica, rampi i natkrivenih pokretnih mostova

16.Što je teoretski ili hipotetski, a što stvarni prometni kapacitet terminala?

21

pri izračunavanju teorijskog ili hipotetskog prometnog kapaciteta terminala za bilo koju prekrcajnu ili skladišnu aktivnost polazi se od pretpostavljenih prosječnih veličina i optimalnih uvjeta rada

na temelju teorijskog kapaciteta uvođenjem odgovarajućih koeficijenata koji sadrže potrebne ispravke (fonda radnog vremena, vremenskog ciklusa i kapaciteta skladištenja) izračunava se stvarni prometni kapacitet terminala

17.Navedi osnovne značajke univerzalnih i višenamjenskih terminala. osnovna obilježja višenamjenskog terminala su fleksibilnost i efikasnost višenamjenski terminal mora imati raznovrsnija prekrcajna sredstva višenamjenski terminali zahtijevaju i znatno više prostora za promet robe bitno obilježje višenamjenskog terminala je da su operativna i konsolidirajuća

skladišta za unitizirane terete smještena na unutrašnjem dijelu terminala kako bi vozila mogla biti ukrcana/iskrcana uzduž skladišta, a da istovremeno ne ometaju operacije prekrcaja

za višenamjnske terminale karakterističan je veliki otvoreni prostor uz pristane kako bi se omogućio lakši prekrcaj unitizirajućeg tereta i dobio potreban prostor za skladištenje određene vrste generalnog tereta

tu je i dosta široka operativna obala (50 m), prostor za cestovnu i željezničku vezu kroz terminal, Ro-Ro rampa itd.

višenamjenski terminal ima dosta široku operativnu obalu, proctor za cestovnu i željezničku vezu, rampu…

za prekrcaj tereta na pristanu višenamjenskog terminala najčešće se primjenjuju brodska prekrcajna sredstva ili lučke mobilne dizalice

univerzalni terminal razlikuje se od raznih vrsta višenamjenskih terminala po tome što univerzalni terminal pored svih djelatnosti koje višenamjenski terminal pruža na svojoj morskoj strani, pruža i dodatne kopnene aktivnosti koje se ogledaju kroz bolje usluge krcateljima

te usluge su:1. punjenje i pražnjenje kontejnera na terminalu2. radionice za popravak kontejnera3. skladišta za unajmljene (leasing) kontejnere4. klasična skladišta5. rashladna skladišta6. skladišta hladnjače7. administracija –uvoz/izvoz dokumentacija8. distributivni centri9. skladišta za sortiranje10. pakiranje industrijskih proizvoda za pomorski prijevoz itd.

18.Što obuhvaća planiranje lučkih kontejnerskih terminala?

22

planiranje, projektiranje, organizacija i poslovanje lučkih kontejnerskih terminala nije zadatak koji se obavlja prema uhodanom pravilu

planiranje i razvitak svakog kontejnerskog terminala ima svoja posebna obilježja

iz dosadašnjeg razvitka lučkih kontenerskih terminala mogu se uočiti izvjesne pravilnosti koje se ponavljaju:

1. u početnoj fazi kontejnerski terminali pojavljuju se kao specijalizirani dijelovi luke

2. nakon izvjesnog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjom i opremanjem višenamjenskog terminala sa dijelom specijalizirane kontejnerske opreme

3. povećanjem prometa kontejnera koji prema procjenama UNCTAD-a treba iznositi 30000 do 50000 kontejnera u prve tri godine, pristupa se izgradnji, opremanju i užoj specijalizaciji u funkciji razvitka posebnog lučkog kontejnerskog terminala

19.Koji su kriteriji primjene i obilježja prijevozno-prekrcajnih sredstava na kontejnerskom terminalu?

prijevozno-prekrcajna sredstva na kontejnerskom terminalu su:1. portalni prijenosnici s čeonim rukovanjem2. portalni prijenosnici s bočnim rukovanjem (može ukrcavati, iskrcavati i

prenosti kontejnere bočno te ih slagati u tri visine, prednost je jednostavno rukovanje i velika manevarska sposobnost)

3. bočni viličari (kontejnerima se rukuje pomoću hvatača koji se nalazi paralelno s uzdužnom osi sredstva, omugućuje veću iskoristivost skladištnog prostora jer ima uređaj koji se može bočno izvući)

4. čeoni viličari (mogu slagati do 5 kontejnera u visinu, nedostatak je veći broj oštećenja kontejnera)

5. autodizalice (iznimna mobilnost i višetruka namjena6. prikolice, traktori i tegljači za vuču prikolica ili poluprikolica i ostala

prijevozno-prekrcajna sredstva

20.Koje su prednosti uvođenja sustava elektroničke obrade podataka na kontejnerskim terminalima?

prednosti uvođenja sustava elektroničke obrade podataka na kontejnerskim terminalima su:

1. prikupljanje informacija na vrijeme i na vjerodostojan način2. bolja organizacija prikupljenih podataka3. mogućnost prijema novih informacija u kratkom vremenu4. jednostavno razotkrivanje podataka u praktičnom i prihvatljivom obliku5. obrada i brza usporedba velikog broja podataka6. mogućnost primjene na manjim terminalima7. smanjenje količine papirnate dokumentacije i broja službenika u uredima8. manji broj pogrešaka na dokumentima (koje su česte kod ručne obrade

podataka)

21.Nabroji osnovne funkcije robno-transportnih centara.

23

osnovne funkcije robno-transportnih centara:1. prometna2. industrijska3. javno-skladišna4. zbirno-distribucijska

22.Kako su razvrstani RO-RO terminali na svjetskoj konferenciji u Goethenburgu 1983. godine?

na svjetskoj RO-RO konferenciji u Gothenburgu 1983. godine RO-RO terminali su razvrstani u tri osnovne skupine:

1. čisti RO-RO terminali2. višenamjenski tzv. RO-RO/LO-LO terminali3. specijalizirani RO-RO terminali

23.Što su RO-RO rampe i kako se dijele? rampa je element koji spaja unutrašnjost broda s obalnom površinom konstrukcija rampe treba omogućiti da preko nje prođe čitav teret iz broda ili u

RO-RO brod rampa mora umanjiti razlike u visini brodske palube i obale najveći dopušteni nagib rampe može biti do 14% prema osnovnoj namjeni rampe se dijele na:

1. rampe za željeznički promet2. rampe za vozila3. rampe za putnike

RO-RO rampa može biti:1. brodska2. obalna4. mosna

24.Koje su prednosti LUF sustava? prednosti LUF sustava su:

1. jednostavnost i sigurnost radnji i smanjenje zastoja što čini sustav pouzdanim

2. zbog visokog stupnja okrupnjavanja i sjedinjavanja mogu se prekrcati velike količine tereta s malim brojem radnika u veoma kratkom vremenu

3. LUF sustav se može kombinirati s drugim načinima manipulacije i prijevoza i ne zahtijeva velika ulaganja u kompletan sustav odjednom, nego se može uvoditi postupno

4. vodoravna manipulacija kod LUF sustava nije ograničena samo na kontejnere, ona se može primjenjivati i za raznovrsne terete uz uvjet da se mogu svrstati u veće jedinice

5. u plovidbi na velikim udaljenostima konvencionalnim RO-RO brodovima smanjuje se financijski rezultat zbog visokih kapitalnih troškova prikolica ili vagona i zbog slabo iskorištenog prostora u palubama. LUF postolja mogu biti ostavljena ispod tereta zbog malih dimenzija i niske nabavne cijene

25.Koje su specifičnosti LASH tehnologije i LASH terminala?

24

prednosti LASH sustava su:1. značajno povećanje jediničnog tereta i "unitizacija" velikih jedinica

okrupljenog tereta, jedinični teret je u ovom slučaju teglenica (maona, barža, manja plovna jedinica bez vlastitog pogona).

2. prekrcaj se obavlja na sidrištu, tako da brod nosač teglenica iskrcava (ili ukrcava) teret svojim vlastitim sredstvima ukrcaja/iskrcaja

3. nije potrebno izgrađivati lučke objekte, jer brod ne pristaje uz obalu. Na brod dolaze barže, koje se prekrcavaju na obali klasičnim načinom, često na plitkim obalama, sa obalnim dizalicama ili autodizalicama, budući da barže imaju mali gaz i pojavljuju se uz obalnu liniju kao mali brodovi, što ne predstavlja poseban problem luci

4. omogućen je dovoz razne robe u nerazvijene zemlje, naročito one koje imaju plovne rijeke. Matični LASH usidri se u ušću rijeke, a teglenicama se roba razvozi u manje luke u unutrašnjosti zemlje. Ako luke nemaju dovoljno remorkera za razvoz teglenica, onda redovito brod ima svoje remorkere.

nedostaci LASH sustava su:1. vrlo skupi brodovi i teglenice, tako da taj sustav nije primjenljiv u svim

zemljama. Zbog toga se razvilo nekoliko tipova LASH brodova. 2. brodar preuzima cjelokupnu organizaciju i rizik poslovanja, što je vrlo

skupo i zahtijeva dobru organizaciju.

26.Navedi osnovne vrste i obilježja suhog rasutog tereta i terminale za prekrcaj sipkih tereta?

vrste suhog rasutog tereta su:1. željezna rudača2. ugljen3. fosfati4. žitarice5. boksit6. aluminij

za suhi rasuti teret znakovita su sljedeća svojstva: granulacija (grudavost ili zrnatost), gustoća materijala, kut unutarnjeg trenja, habajuće (abrazivno) djelovanje, ljepljivost i vlažnost

lokacija terminala mora omogućiti prihvat velikih brodova, što znači da uz pristan moraju biti dovoljne dubine mora (15 do 26 m)

lokacija terminala za rasute terete treba izabrati što bliže izvoru sirovina i rudniku, ako je riječ o izvozu, a što bliže industrijskom središtu, ako je riječ o uvoznom terminalu

terminal mora imati dovoljne skladišne površine za prihvat čitavog tereta iz broda

zbog potreba brzog ukrcaja ili iskrcaja terminal mora biti opremljen odgovarajućim prekrcajnim sredstvima visokog učinka i mrežom trakastih transportera, koji omogućavaju prijenos tereta do skladišta ili ukrcajne postaje za vagone

na terminalu za suhe rasute terete kretanje robe je gotovo isključivo u jednom smjeru (uvozni ili izvozni terminal), pa se u skladu s time i postavlja tehnološki proces prekrcaja i izvodi opremanje terminala

25

na terminalima sa nedovoljnim dubinama pristana tehnologija rukovanja teretom omogućuje da brodovi budu i udaljeni od obale, a prijenos se obavlja pomoću trakastih transportera (postavljenim na stupove), ili se teret prekrcava u manje brodove koji pristaju na terminalu

sustav ukrcaja suhog rasutog tereta znatno je jednostavniji od sustava iskrcaja zato postoji i bitna razlika između ukrcajnih i iskrcajnih terminala za ugljen i

željeznu rudu kod ukrcajnih (izvoznih) terminala obično je potrebna beskonačna traka i

lijevak s vagom, te neka vrsta usmjerivača tereta u grotlo broda za iskrcaj suhog rasutog tereta primjenjuje se više različitih sustava ali su

najviše u upotrebi sustav grablice (grabs), pneumatski sustav, mehanički i hidraulički neprekidni sustav transporta

26.Kako se dijeli ukupna kopnena površina za razvitak terminala s obzirom na namjenu?

s obzirom na namjenu ukupna kopnena površina dijeli se na:1. obalne operativne površine (obale, gatovi i lukobrani)2. skladišne površine namijenjene kratkotrajnom i dugotrajnom

uskladištenju tereta3. prometne površine (željezničke i cestovne prometnice, cjevovodi,

transporteri, parkirališta...)4. površine za smještaj i funkcioniranje lučke industrije: površine za

preradu, doradu i oplemenjivanje robe, transporterske i cjevovodne staze...

5. površine za smještaj prekrcajnih sredstava, uslužnih djelatnosti, lučke operative i drugih korisnika terminala (površine za transportna sredstva, servisne stanice, radionice za održavanje, suhi dokovi...)

6. površine za poslovne potrebe: dobavljača, skladišta za dugotrajno uskladištenje i čuvanje robe, agencija, carine, poslovnih zgrada, prehrane, kupatila, garaža...

27.Prema konvenciji IMCO o sigurnosti kontejnera, koje se oznake i podaci nalaze na kontejneru?

na svakom kontejneru nalaze sljedeće oznake i podaci:1. naziv zemlje koja je izdala potvrdu o sigurnosti2. datum izrade kontejnera3. identifikacijski broj4. najveća brutto težina5. dopuštena težina pri slaganju

28.Nabroji zone tipičnog kontejnerskog terminala i objasni osnovne sustave rukovanja teretom u tim zonama.

zone tipičnog kontejnerskog terminala su:1. zona operativne površine

26

2. skladišna zona3. primopredajna i servisna zona

kontejnerski terminali se opremaju sa dva osnovna sustava u tri verzije rukovanja iz kojih proizlaze načini prekrcaja i skladištenja kontejnera

to su LO-LO (vertikalni) sustav koji prevladava u zoni operativne površine luke, RO-RO (horizontalni) sustav i kombinirani LO-RO sustav koji prevladavaju u zoni skladišne, primopredajne i servisne zone terminala

na operativnoj obali nalaze se specijalne obalne kontejnerske dizalice za iskrcaj i ukrcaj kontejnera u brodove

na skladištu se nalaze prekrcajna sredstva (pokretna kontejnerska mehanizacija) za prijenos i slaganje kontejnera

prekrcajna sredstva poslužuju i prijemno otpremnu zonu tehnologija kretanja prekrcajnih sredstava na kontejnerskom terminalu

unaprijed je točno definirana sustavom jednosmjernih putova

29.Što podrazumijeva proračun kapaciteta kontejnerskog terminala i koji elementi utječu na njegovo definiranje?

određivanje kapaciteta kontejnerskog terminala posebno je važno u početnim fazama planiranja gradnje i programiranja sadržaja, te utvrđivanja geoprometnog položaja

na temelju rezultata potrebno je odrediti površine terminala, na što utječe više čimbenika

kapacitet kontejnerskog terminala ovisi o vrsti, broju i veličini kontejnera predviđenih za rukovanje te o broju ukrcajno-iskrcajnih manipulacija u satu ili danu

za definiranje kapaciteta kontejnrskog terminala potrebno je utvrditi veličinu kontejnera u prekrcajnom procesu, dnevni kapacitet, veličine odlagališta i njihov oblik, statički i dinamički kapacitet, duljinu i propusnu moć operativne obale, cestovnih prometnica i željezničkih kolosjeka

pri definiranju kapaciteta, uz modele dinamičkog i statičkog kapaciteta, mogu se koristiti modeli za definiranje optimalnog i radno-operativnog kapaciteta što se upotrebljavaju u kasnijim fazama planiranja i projektiranja terminala

30.Što znači utvrditi statički, a što dinamički kapacitet kontejnerskog terminala?

pod statičkim kapacitetom podrazumijeva se maksimalan broj kontejnera koji se u određenom vremenskom intervalu mogu odložiti na trake za privremeno odlaganje

taj kapacitet ovisi o broju traka za odlaganje, razini slaganja, duljini trake i vrsti kontejnera koji se odlažu

27

dinamički kapacitet predstavlje propusnu sposobnost terminala koju određuje kapacitet dizalice i veličina skladišta kontejnera

na temelju utvrđenih kapaciteta kontejnersko terminala razrađuju se ostali sadržaji terminala i potrebna tehničko-tehnološka obilježja prekrcajnih mostova i dizalica ispod kojih se razmještaju željeznički kolosjeci, cestovne prometnice i odlagališta

31.Nabroji tehničko-tehnološka obilježja željezničko-cestovnih terminala. nemaju pristane i obalne kontejnerske dizalice, osim ako su smješteni u

riječnim pristaništima postoje manipulacijske površine i kolosjeci za hugepack transport postoje dva načina ukrcaja cestovnih vozila na željezničke vagone i iskrcaja sa

njih:1. vertikalni2. horizontalni

vertikalni način podrazumijeva ukrcaj i iskrcaj pokretnom dizalicom, slično kao kontejnera

horizontalni način podrazumijeva horizontalno povlačenje tereta smještenog na kotačima

32.Nabroji najvažnije tehničko-tehnološke značajke RO-RO brodova. RO-RO brod je namjenski izgrađen brod za prijevoz raznovrsnih tereta kod

kojih je glavna jedinica prijevoza tereta kamion, prikolica, vozilo i slični tereti na kotačima

tipičan RO-RO brod ima 2-3 palube i nosivost od oko 10.000 t nadgrađe koje se na većini RO-RO brodova nalazi na krmi čine zapovjednički

most i prostorije za posadu ispod nadgrađa u samom trupu broda nalazi se strojarnica. skladišni prostori protežu se od pramčane pregrade sve do pregrade strojarskog

prostora na krmi RO-RO brod ima krmenu rampu preko koje vozila izlaze, odnosno ulaze u

brod takva rampa obično je dugačka 15-20 m i široka do 18 m neki RO-RO brodovi imaju 2 krmene rampe čime se ubrzava prekrcaj i

odvajaju linije ukrcaja i iskrcaja, bez potreba okretanja vozila u brodu

33.Što podrazumijeva planiranje RO-RO terminala? pri planiranju RO-RO terminala potrebno je posebno voditi računa da se

pristan smjesti u predjelu luke koji nije izložen valovima da bi se izbjegli pokreti broda, koji mogu otežati promet vozila preko rampe

brz obrt RO-RO brodova i mali prostor potreban za privez broda čine ovaj sustav posebno pogodnim za luke u kojima postoji kronična zakrčenost

u lukama u kojima je razlika plime i oseke mala kao što su npr. luke u Sredozemlju nisu potrebni posebni uređaji na obali, već je dovoljna brodska rampa

28

u lukama sjeverne Europe gdje su razlike plime i oseke znatne potrebne su posebne rampe, koje se smjeste između broda i obale i služe za ublažavanje nagiba između razine obale i razine palube broda

pri planiranju potrebne površine RO-RO terminala potrebno je uzeti u obzir da plan suvremenog RO-RO terminala zahtijeva veću površinu od kontejnerskog terminala (ako se radi o istoj količini tereta), i to zbog sljedećih razloga:

1. veći dio tereta ne može se slagati u visinu,2. osnovna pretpostavka uspješnog funkcioniranja RO-RO sustava je brzina

prekrcajnih operacija i zato je potrebno da površina terminala primi čitav brodski teret u nekoliko sati

34.Koje skupine prijevozno-prekrcajnih sredstava se koriste na RO-RO terminalima?

skupine prijevozno-prekrcajnih sredstava koji se koriste na RO-RO terminalima su:

1. RO-RO prikolice (trailer sustav)2. RO-RO tegljači3. ostala prijevozno-prekrcajna sredstva (čeoni i bočni viličari velikih

nosivosti, autodizalice…

35.Koja je specifičnost LUF terminala i objasni? primjena LUF sustava u okviru RO-RO tehnologije je veoma jednostavna, uz

uporabu malog broja radnika i pojednostavljeno slaganje tereta polazna koncepcija LUF sustava sastoji se u objedinjavanju raznih vrsta tereta i

kontejnera u veće transportne jedinice koje se vodoravnom tehnikom transporta ukrcavaju na brod ili iskrcavaju s broda. LUF sustav sastoji se od triju osnovnih komponenata:

1. jednostavna postolja ili platforme,2. specijalne LUF prikolice,3. tegljača (LUF master).

na jedno postolje može se složiti 4-6 kontejnera od 20 stopa postolja i kontejneri odvlače se specijalnim prikolicama i tegljačem u brod i

na postoljima ostavljaju u brodu, bez potrebe posebnog učvršćivanja za plovidbu

36.Koje su značajke skladišta za ugljen i željeznu rudaču? ugljen i željezna ruda redovito se skladište na otvorenom skladištu (slagalištu) otvorena skladišta najekonomičnije se postavljaju što bliže obalnoj liniji obično se uz obalu postavlja određeni broj kolosijeka koji zahvaćaju širinu 10

do 20 m, a iza njih je slagalište slagalište se sastoji od odjeljenih parcela, koje su odvojene uzdužnim

putovima, paralelno s obalom, a služe za prolaz kolosijeka, cesta i poprečnih putova (koji služe za promet između broda i slagališta)

ugljen i željezna ruda skladište se u obliku hrpa

29

za raspoređivanje i prebacivanje tereta na slagalištu terminala primjenjuju se različite vrste skladišnih uređaja: skladišni prekrcajni mostovi, prebacivači i bacači tereta, te različite izvedbe utovarivača.

37.Koje su prednosti izgradnje prizemnih hladnjača na terminalima za prekrcaj južnog voća i prehrambenih proizvoda?

prednosti izgradnje prizemnih hladnjača na terminalima za prekrcaj južnog voća i prehrambenih proizvoda su:

1. mogućnost velikih raspona s komorama velike površine i zapremnine, čime se postiže racionalnije slaganje tereta i povoljniji tehnološki prces dopreme robe skladište

2. mogućnost velike visine slaganja tereta do dopuštene granice opterećenja broda

3. jednostavnost unutarnjeg transporta jer se sva kretanja odvijaju po horizontali

4. mogućnost etapne izgradnje u kasnijeg proširenja kapaciteta hladnjače

30