Tf5 Za Printanje

KOPIRANJE

U svim prikazanim postupcima izrade kopije na tiskovnoj ploči spominjana je operacija kopiranja.

Kopiranje je radna operacija u kojoj se kopirni sloj podvrgava osvjetljavanju kroz odgovarajući predložak pri čemu se osvijetljena područja kopirnog sloja pod utjecajem energije fotona kemijski mijenjaju.Faktori koji utječu na procese kopiranja:

fotografski predlošci

uređaji za kopiranje

spektralna osjetljivost kopirnih slojeva

spektralni sastav izvora svjetla za kopiranje

odstupanja koja nastaju pri kopiranju

Fotografski predlošci

Za kopiranje se mogu primijeniti dijapozitivi i negativi, zavisno o postupku i vrsti izrade tiskovne forme. U svim slučajevima, osim nekih vrsta dubokog tiska, predlošci moraju biti jednotonski, jer visoki, plošni i propusni tisak daju samo jednotonske reprodukcije. Za crtežne originale upotrebljavaju se dakle crtežni dijapozitivi ili negativi, a za višetonske originale rasterski.

Takvi predlošci izrađeni su od ultratvrdog fotografskog materijala, tj. od lit-filma uz odgovarajući postupak razvijanja. Mrena na prozirnim područjima treba imati gustoću zacrnjenja ispod vrijednosti 0,05, a neprozirna područja moraju imati gustoću zacrnjenja veću od 2. U dubokom tisku, gdje se za kopiranje koriste višetonski dijapozitivi postoje propisi o minimalnoj, srednjoj i maksimalnoj gustoći zacrnjenja.

Uz svjetiljke je obično priključen uređaj za automatsko prekidanje ekspozicije, koji može funkcionirati na dva različita principa.

Jedno rješenje, koje je lošije, sastoji se u tome da se osvjetljavanje prekida nakon određenog broja "vremenskih taktova", tj. mehanizam mjeri vrijeme osvjetljavanja i nakon određenog vremena ga prekida.

Ovaj princip ne vodi računa o promjenama napona u električnoj mreži na koju je priključena svjetiljka i koje mogu dovesti do znatnih odstupanja u ekspoziciji u različito doba dana.

Uređaji za kopiranje

Uvijek se provodi kontaktno kopiranje. Za kopiranje se upotrebljavaju posebni kopirni okviri i svjetiljke.

Kopirni okviri posve su slični kopirnim uređajima za kontaktno kopiranje u fotografiji. Kopirni okvir ima unutrašnju podlogu od gume, a poklopac od stakla koji se može hermetički zatvoriti uz podlogu. Na podlogu se položi oslojena tiskovna ploča i na nju predložak u položaju "sloj na sloj" i tada se kopirni okvir zatvori. Vakuumom se osigura potpuni kontakt predloška uz kopirni sloj na tiskovnoj ploči.

Postoji više izvedaba kopirnih okvira: vodoravni i okomiti, samostalni ili ugrađeni u zajednički uređaj sa svjetiljkom.

Svjetiljke predstavljaju žarulju određenog izvora svjetla smještenu u odgovarajući reflektor.

Svjetiljke se isporučuju u nekoliko varijanti: stojećeviseće ugrađene u zajednički uređaj s kopirnim okvirom.

Prema drugom boljem rješenju osvjetljavanje se automatski prekida nakon što je na kopirnu ramu s materijalima za kopiranje došla određena količina zračenja. Uređaj, dakle, mjeri količinu svjetla.

Ta količina svjetla registrira se posebnom fotoćelijom ugrađenom na kopirnom okviru. Pri ovakvom rješenju osvjetljavanje ne traje jednako od slučaja do slučaja, ali količina svjetla može se držati konstantnom.

SPEKTRALNA OSJETLJIVOST KOPIRNIH SLOJEVA

Fotokemijsku reakciju u kopirnim slojevima izazivaju fotoni ultraljubičastog i vidljivog područja spektra, do 500 nm.

No, svi kopirni slojevi nemaju posve jednaku spektralnu osjetljivost, nego ih možemo s obzirom na vrstu kopirnog sloja koji podliježe fotokemijskoj promjeni podijeliti u tri grupe:

dikromatne spojevediazo spojevefotopolimerne spojeve

SPEKTRALNA OSJETLJIVOST KOPIRNIH SLOJEVA SENZIBILIZIRANIH DIKROMATIMA

Spektralna osjetljivost kopirnih slojeva senzibiliziranih dikromatima je najšira i obuhvaća valne dužine od 350 do 500 nm (u maloj mjeri čak i nešto više).

U tom području postoje dva maksimuma, jedan u području od 380 nm, a drugi u području od 450 nm. Osvjetljavanjem zrakama koje odgovaraju prvom maksimumu, tj. 380 nm dobiva se mekša kopija, a zrake valnih dužina oko 450 nm, daju tvrđu kopiju.

350 400 450 500 550 λ/nm

Rela

tivna

osje

tljiv

ost

%

SPEKTRALNA OSJETLJIVOST KOPIRNIH SLOJEVA SENZIBILIZIRANIH DIAZO SPOJEVIMA

Spektralna osjetljivost kopirnih slojeva s diazo-spojevima obuhvaća nešto uže područje i kreće sa od 340 do 450 nm.

Maximalna osjetljivost se pojavljuje između 380 i 400 nm, pa je najpogodniji ljubičastoplavi dio spektra, jer tu fotoni imaju najveću energiju

350 400 450 500 550λ/nm

Rela

tivna

Osje

tljiv

ost

%

O spektralnoj osjetljivosti fotopolimemih materijala ima manje podataka. Zna se da je većina materijala za izradu fotopolimernih tiskovnih formi osjetljiva samo na zračenje valnih dužina kraćih od 365 nm, ali ima i takvih kojima se fotoosjetljivost proteže i preko 400 nm.

U praksi se pri kopiranju ne može iskoristiti čitavo spektralno područje u kojem su osjetljivi kopirni slojevi. Neiskorišteno je područje ultravioletnih zraka, budući da ih apsorbira staklo kopirne rame, montažna folija i film.

Fotopolimerni materijali koji su fotoosjetljivi samo na UV zračenje ne mogu se kopirati u kopirnim ramama sa staklenom pločom, nego se za njih izrađuju posebni uređaji za kopiranje u kojima je staklo zamijenjeno polietilenskom folijom.

SPEKTRALNA OSJETLJIVOST KOPIRNIH SLOJEVA SENZIBILIZIRANIH FOTOPOLIMERNIM SPOJEVIMA

200 250 300 350 400 450 λ/nm

Rela

tivna

Osje

tljiv

ost

%

IZVORI SVJETLA

Da bi se ubrzala fotokemijska reakcija koriste se različiti umjetni izvori svjetla.

Izvori svjetla za kopiranje na tiskovne ploče moraju emitirati fotone u području spektralne osjetljivosti kopirnih slojeva. Takvih izvora ima više, ali ipak svi nisu jednako podesni za kopiranje na kopirnim slojevima. Neki od njih imaju veće ili manje nedostatke, pa ih ne valja primjenjivati, nego koristiti one koji su podesniji.

Izvori svjetla u pravilu ne emitiraju fotone svih valnih dužina jednakog intenziteta. Za kopiranje treba izabrati takav izvor koji pretežno zrači fotone baš u području spektralne osjetljivosti kopirnog sloja. Sve ostalo zračenje je ne samo nekorisno, nego može biti i štetno.

Zračenje izvan aktiničnog područja (tj. područja koje izaziva fotokemijsku reakciju) pretvara se u toplinu, pa dolazi do pregrijavanja stakla kopirne rame i kopirnog sloja.

U koloidnom kopirnom sloju, ako je senzibiliziran dikromatima ubrzava se "štavljenje u tami".

400 nm 750 nm.

IRVIDLJIVI SPEKTARUV

SPEKTAR ZRAČENJA

Ukoliko se koriste izvori svjetla koji imaju jaku emisiju izvan aktiničkog područja, moraju se uzeti izvori značajno veće snage i obično produžiti vrijeme osvjetljavanja.

OBLAČNO NEBO

Oblačno nebo niije pogodan izvor za kopiranje. Ima kontinuirani spektar emisije u područji od 400 do 550 nm, s max emisije kod 450 nm.

Tek je manji dio zračenja u području spektralne osjetljivosti kopirnih slojeva.

350 400 450 500 550 λ/nm

Rela

tivna

em

isija

%

Obične žarulje nisu podesne za kopiranje. Tek je manji dio njihovog zračenja u području spektralne osjetljivosti kopirnih slojeva i to baš u području u kojem su kopirni slojevi neznatno osjetljivi.

Obična žarulja ima kontinuirani spektar i emitira najmanje fotona kod 400 nm, a najviše kod 700 nm toplinsko zračenje (zagrijavanje žarulje).

Oblačno nebo i obična žarulja – ta dva izvora svjetla nisu pogodna za dobivanje kopija

OBIČNA ŽARULJA

350 400 450 500 550 λ/nm

Rela

tivna

em

isija

%

Bazira se na stvaranju električnog luka.

Struja se dovodi na dvije ugljene elektrode, između kojih se stvara električni luk.Lučnica emitira kontinuirani spektar, odnosno emitira sve valne duljine, maksimalna emisija je kod 400 nm.

Ima povoljan sprektar jer najviše emitiraju upravo u području osjetljivosti kopirnih slojeva. Nedostatak je otvoreni plamen, te što se prilikom izgaranja ugljena stvara pepeo, pa dolazi do mehaničkog onečišćenja kopirne rame.

LUČNICA

350 400 450 500 550 λ/nm

Rela

tivna

em

isija

%

KSENONSKE SVJETILJKE

Ksenonske svjetiljke emitiraju svjetlo u cijelom vidljivom dijelu spektra, te u ultravioletnom području. Imaju maksimum zračenja u području od 450 - 500 nm

Upotrebom ksenonskog izvora svjetla vrlo se mali dio zračenja iskorištava za fotokemijsku reakciju, osobito u kopirnim slodevima na bazi diazo-spojeva.

Značajna emisija u višim valnim dužinama razlog je jakog zagrijavanja stakla kopirne rame i kopirnog sloja. Zato se ksenonske svjetiljke, iako se danas mnogo koriste za kopiranje na tiskovnim pločama, ne mogu smatrati osobito pogodnim izvorom za kopiranje.

350 400 450 500 550 λ/nm

Rela

tivna

em

isija

%

ŽIVINA SVJETILJKA

Živina svjetiljka emitira diskontinuirani spektar, odnosno emitira samo pojedine valne duljine između 350 i 450 nm. Maksimalna emisija je u području oko 380 nm, a to područje je pogodno za kopirne slojeve.

Nedostatak je da se u procesu kopiranja nakon gašenja svjetiljka najprije treba ohladiti ako se želi ponovno kopirati.

350 400 450 500 550 λ/nm

Rela

tivna

emisi

ja %

METAL-HALOGENIDNE SVJETILJKE

Metal-halogenidne svjetiljke imaju diskontinuirani spektar s nekoliko izrazitih maksimuma u području od 350 nm do 450 nm, dok u ostalom vidljivom dijelu spektra emitiraju neznatno.

Ovi izvori svjetla danas se smatraju najboljima za kopiranje na kopirnim slojevima i preporučuju se za predoslojene ploče na osnovi diazo-spojeva. Budući da se gotovo kompletno njihovo zračenje iskorištava za fotokemijsku reakciju ekspozicije su u pravilu vrlo kratke.

350 400 450 500 550 λ/nm

Rela

tivna

em

isija

%

UV FLUORESCENTNE CIJEVI

Među novije izvore svjetla spadaju i ultravioletne fluorescentne cijevi. Njihova je spektralna emisija vrlo povoljna, jer emitiraju najviše u području ultravioletnog, ljubičastog i plavog dijela spektra.

Emitiraju diskontinuirani dio spektra, ali u podrućju od 450 do 350 nm se vračaju na kontinuirani dio spektra što omogućuje provođenje fotokemijske reakcije polimerizacijom.

U ostalom vidljivom dijelu spektra emitiraju neznatno. Upotrebljavaju se za slučajeve u kojima se ne koristi točkasti izvor svjetla, za kopiranje pri izradi fotopolimemih tiskovnih formi.

350 400 450 500 550 λ/nm

Rela

tivna

emisi

ja %

Aktinično područje je područje spektra u kojem fotoni izvora svjetla uz zadani kopirni sloj mogu izazvati fotokemijsku reakciju.

Naime, svjetlosni izvor emitira fotone različitih energija, zavisno o tipu izvora svjetla.

Fotokemijsku reakciju mogu izazvati samo oni fotoni čija je energija dovoljna da pokrene samu kemijsku reakciju (energija aktivacije).

Kod izvora svjetla čija je emisija diskontinuirana aktinično područje je površina ispod vrha (pika).

AKTINIČNO PODRUČJE

OBLAČNO NEBO

KOLOIDNI KOPIRNI SLOJ

200 250 300 350 400 450 500 550 600

OBLAČNO NEBO

DIAZO KOPIRNI SLOJ

OBLAČNO NEBO

200 250 300 350 400 450 500 550 600

FOTOPOLIMERNI KOPIRNI SLOJ

OBLAČNO NEBO

200 250 300 350 400 450 500 550 600

OBIČNA ŽARULJA


DIAZO KOPIRNI SLOJ

200 250 300 350 400 450 500 550 600

OBIČNAŽARULJA

OBIČNAŽARULJA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

LUČNICA


OBIČNAŽARULJA

200 250 300 350 400 450 500 550 600


LUČNICA

200 250 300 350 400 450 500 550 600


DIAZO KOPIRNI SLOJ

LUČNICA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

LUČNICA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

KSENONSKA ŽARULJA


DIAZO KOPIRNI SLOJ

KSENONSKASVJETILJKA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

KSENONSKASVJETILJKA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

ŽIVINA ŽARULJA



KSENONSKASVJETILJKA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

ŽIVINA ŽARULJA

200 250 300 350 400 450 500 550 600


DIAZO KOPIRNI SLOJ

ŽIVINA ŽARULJA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

ŽIVINA ŽARULJA


200 250 300 350 400 450 500 550 600

METALHALOGENIDNA ŽARULJA


DIAZO KOPIRNI SLOJ

METALHALOGENIDNASVJETILJKA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

200 250 300 350 400 450 500 550 600


UV ŽARULJA



200 250 300 350 400 450 500 550 600


UV ŽARULJA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

DIAZO KOPIRNI SLOJ


UV ŽARULJA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

UV ŽARULJA

200 250 300 350 400 450 500 550 600

DEFORMACIJA TISKOVNIH ELEMENATA PRI KOPIRANJU

Do deformacije tiskovnih elemenata u nizu operacija pri izradi tiskovne forme može doći u raznim fazama rada. Do nekih deformacija dolazi zbog nepažnje u radu, dok su neke uvjetovane tehnološkim procesima.

Od izvora svjetla koji služi za kopiranje neke zrake svjetla padaju na kopirni materijal okomito, a neke koso.

Kose zrake osvjetljavaju djelomično i ona područja kopirnog sloja koja se nalaze ispod neprozirnih dijelova reprofotografskog predloška.

U pozitivskim postupcima "potkopiranje" dovodi do suženja tiskovnih elemenata (negativna deformacija), a u negativskim postupcima do proširenja (pozitivna deformacija).

Odstupanja pri kopiranju mogu nastati i onda ako rubovi tiskovnih elemenata na reprofotosrafskom predlošku imaju manju gustoću zacrnjenja nego što je ima ostala površina tiskovnih elemenata.

Deformacija izazvana kosim padanjem zraka svjetlosti izražena je to jače što je kopirni sloj deblji, što je izvor svjetla bliži, što se tiskovni elemenat nalazi bliže rubu ploče i što je veće vrijeme osvjetljavanja.

Deformacija se može ublažiti ako se primjenjuju vrlo tanki kopirni slojevi, ako se izabere ispravno vrijeme osvjetljavanja i ako se izvor svjetla udalji od kopirnog okvira.

No kako intenzitet svjetla naglo pada s udaljenošću od izvora, veće udaljavanje bi zahtijevalo značajno produženje kopiranja. Za praksu se preporuča da udaljenost izvora svjetla od stakla na kopirnom okviru iznosi 30 – 50 % više nego što je dužina dijagonale tiskovne ploče na koju se kopira.

U tom slučaju svjetlo će prodirati kroz ta granična područja i u kopirnom sloju izazvati fotokemijsku reakciju.

To će u pozitivskim postupcima opet dovesti do suženja, a u negativskim do proširenja tiskovnih elemenata.

Veći problemi zbog deformacija tiskovnih elemenata nastaju s rasterskim reprodukcijama, jer na slici može doći do znatnih odstupanja u rasterskim tonskim vrijednostima.

BEZVODNI OFFSET -POZITIVSKI POSTUPAK

Pozitivske ploče za suhi offset

Kopiranje TisakNaknadno kopiranjei

razvijanje

Zaštitna folijaSilikonski slojFotopolimerAlumininijska osnova

Pozitivski film NeosvijetljeniDio Boja

Pozitivski postupak

AgX emulzija

barijerni slojnukleusni sloj

Al podloga

KOPIRNI SLOJ NA BAZI SREBRENIH HALOGENIDA

Osvijetljavanje

Difuzija Razvijanje

Tiskovna forma

FOTOPOLIMERNI TERMIČKI KOPIRNI SLOJ

Osvijetljavanje Zagrijavanje Tiskovna forma

Fotopolimerni sloj

Zaštitni sloj

Al podloga

Tiskovni elementifotopolimer

TERMIČKI KOPIRNI SLOJEVI

Al podloga

Polimerni sloj

Naknadno zagrijavanje

IR osvjetljavanjeinhibitor

Termička obrada135 0C, 90 cm min-1

830 nm150mJcm-2

Tehnologija s predgrijavanjanjem

Tiskovna forma

IR osvjetljavanjeinhibitor

polimerni slojAl podloga

IR osvjetljavanje

Laser dioda830 nm

razvijanjeispiranje

gumiranje

Tiskovna forma

Tehnologija bez predgrijavanjaTehnologija bez predgrijavanja

Termički obrađen kopirni slojTermički obrađen kopirni sloj

zaštitna prevlakatermički negativski slojAl podloga

Laser dioda830 nm

IR osvjetljavanje

Predgrijavanje100 – 140°C

Tiskovna forma

razvijanjeispiranje

gumiranje

Bezprocesne ploče danasBezprocesne ploče danas

ŠTO JE NOVO?

zaštitni slojhidrofilni slojoleofilni slojAl podloga

Ablacija laserom800 - 1000 nm

otopina za vlaženje-hidrofilna

tiskarska bojaoleofilna

Bezprocesne termo pločeBezprocesne termo pločeza konvencionalni i bezvodni plošni tisakza konvencionalni i bezvodni plošni tisak

keramika Al2O3ekstremni hidrofilni slojoleofilni slojzrnčani i anodizirani Al

Ablacija laserom800 - 1000 nm

tiskarska bojaoleofilna

Snag

a/ W

10

1

0.1

0.01

0.001

300 400 500 600 700 800 1200 nm

IZVORI ZRAČENJAIZVORI ZRAČENJA

Snaga3500 W8000 W

Vidljivo svjetloVidljivo svjetlo

Ljubičasta Dioda 405 nm

Argon ionskilaser 488 nm

Nd-YAG laser 532 nm

Crvena dioda650-670 nm

IR dioda

830 nm

Nd-YAGlaser 1064

nm

IR laser1064 nm

He-Ne laser 633 nm

He-Ne laser 542 nm

UV svjetlo350-450 nm

1000

100

10

1

0.1

0.01

0.001

300 400 500 600 700 800 1200nm

Osj

etlji

vost

/ mJc

m-2

UVUVLaser diodeLaser diode ArAr++ Nd-YAGNd-YAG

He-NeHe-Ne

LedLeddiodediode

LaserLaserdiodediode Nd-YAGNd-YAG

Konvenc.Konvenc.ofsetne ofsetne

pločeploče

CtP fotopolimerCtP fotopolimer

CtP Ag halogenidCtP Ag halogenid

CtP hibridCtP hibrid

CtP termo pločeCtP termo ploče

Tf5 Za Printanje

Documents

Transcript of Tf5 Za Printanje