Težak - Prapovijest skripta

8/14/2019 Teak - Prapovijest skripta

1/31


2/31

redgovor

+# 2TO 13 /'43O5OG+1/ /rheologija - povijest6 oloaj prapovijesti u sklopu povijesti /rheologija - antropologija 7iljevi i zada(i arheologije odjela arheologije

++# O.+13$T 'OU8/./%1/ + +$T'/0+./%1/ '/O.+13$T+

+++# 3'+O*+Z/7+1/ '/O.+13$T+

+.# /'43O5O29+ +Z.O'+%alazi%alazi:ta&

a; %aseljab; Grobovi(; $veti:tad; Ostavee; 'udni(i i kamenolomi

.# O1/< 9U5TU'3 + 7+.+5+Z/7+13

.+# 9'O%O5OG+1/a; 'elativna kronologija

b; /psolutna kronologija

.++# 5+T3'/TU'/

PREDGOVOR

/rheologija nije predmet koji se prou=ava tijekom obvezatnog osnovnog :kolovanja ili usrednjim :kolama# Tek mali njezin dio uklju=en je u programe povijesti# $toga se ve>ina studenataarheologije s ovom znano:>u susre>e tek na studiju, s minimalnim ili gotovo nikakvim predznanjem,izuzev:i ono :to je moda netko od njih potaknut osobnim zanimanjem pro=itao - no i tada je uglavnomrije= o popularno-znanstvenoj literaturi# 9ao i ve>ina studijskih grupa i studij arheologije zapo=inje

predmetom koji se zove ?Uvod u###@# $vrha je takvih uvoda da studente-bru(o:e upoznaju sa znano:>u,odnosno strukom za =iji su se studij odlu=ili, da upoznaju njezin sadraj, historijat, metode prou=avanja,temeljne pojmove itd# %aime postoji (ijeli niz izri=aja i pojmova koje rabimo svakodnevno, ali koji uarheolo:koj znanosti imaju ne:to druk=ije, spe(ifi=no zna=enje# $adraj predmeta Uvod u ar&eologiuipak je daleko :iri od puke en(iklopedijske ili leksikografske natukni(e# U svijetu je tiskan velik broj

knjiga tipa Uvod u ar&eologiu, na razli=itim jezi(ima, iz pera razli=itih stru=njaka i znanstvenika#.e>ina njih obja:njava neka op>a mjesta, raspravlja neke zajedni=ke teme, ali su uvijek dobrimdijelom i odraz sredine u kojoj su nastale Adrave, znanstvenog smjera ili :kole itd#;# +sto tako one suodraz subjektivnih shva>anja i stavova autora, ma koliko se oni trudili da budu objektivni# $li=nih


3/31


4/31

Tukidid A# st# pr# 9r#; u uvodnim poglavljima svoje Poviesti peloponeskog rata pi:e o maloazijskim9aranima koji su neko> nastavali *el - svjedo=anstvo o njihovoj prisutnosti na *elu otkriveno je prigodom=i:>enja otoka kada su iskopani drevni grobovi# Oruje i predmeti u njima nisu bili gr=koga podrijetla negoazijskog, sli=ni onima kakvi su bili u uporabi u 9ariji# Ta je =injeni(a Tukididu jasno pokazala da su 9aranineko>, prije 4elena, ivjeli na *elu#)Za vrijeme 'imljana starine su se =uvale, pokazivale i posje>ivale kaospomeni(i pro:losti# linije $tariji u svome djelu Naturalis &istoria spominje ?cerauniae@ za koje sevjerovalo da su imale magi=nu mo># 'ije= je zapravo o izduljenom, glatkom kamenju koje se pomalo nalazi

posvuda, a popularno je zvano ?pietra del fulmine@# U "# je st# sv# 4elena, majka (ara 9onstantina

.elikoga, kopala na mjestu 9ristova raspe>a ne bi li na:la materijalnih tragova toga dogaBaja# HZa starijarazdoblja nemamo takvih direktnih pokazatelja, no brojne legende, mitovi, sage i pri=e raznih naroda,

poglavito one o stvaranju svijeta i ljudi te o bogovima, svjedo=e da je pitanje vlastitog postanka i vlastitapro:lost oduvijek zanimala =ovjeka# %a toj ljudskoj znatielji temelji se znanost :to je zovemoarheologijom# $am naziv dolazi od gr=kih rije=i& JKLJMN P star i QRSN P rije=, govor, pripovijest, vijest,

povijest, rasprava, istraivanje# + rije= JKLJMNQNSJ postojala je ve> u klasi=noj Gr=koj, ali u svomprvobitnom, doslovnom zna=enju P pri=anje starih pri=a# "/rheolozi su pak bili zapravo glum(i =ija suspe(ijalnost bile uloge temeljene na starim legendama i pri=ama, odnosno mitovima # U dana:njem smislu,tj# kao sustavno istraivanje i prou=avanje svega staroga, odnosno kao znanost koja opisuje i tuma=i

proteklu stvarnost, koja je rekonstruk(ija (jelokupnog ivota =ovje=anstva, rije= je oivio u )# st# !a&'ues(pon, fran(uski putopisa( i arheolog#

"R#EO$OGI!" - POVI!E(T/ko je temeljni (ilj arheologije razotkrivanje i tuma=enje ljudske pro:losti, u =emu se ona

razlikuje od povijestiE 4rvatska rije= povijest dolazi od glagola povjedati, kazivati, sli=no kao :to jemeBunarodni izraz historija proizi:ao iz gr=kog glagola P ispitivati, istraiti, kazivati ono :tose doznalo# Ukoliko povijest shvatimo u naj:irem smislu toga pojma, odnosno kao znanost koja prou=avasva protekla zbivanja vezana uz =ovjeka, onda dolazimo do zaklju=ka da su (iljevi arheologije i povijestiisti& otkriti, spoznati i protuma=iti pro:lost =ovje=anstva# 'azli=iti su, meButim, izvori pomo>u kojih sedolazi do tih spoznaja i metode koje se primjenjuju u otkrivanju i obradi izvora # *ok se povijest temelji u

prvom redu na pisanim i slikovnim izvorima, arheologija po=iva na materijalnim, predmetnim izvorima,odnosno na svim materijalnim osta(ima i tragovima ljudi prije nas#

Poloaj prapovijes)i u okvirima povijes)i

)Tu(idid A+,V; ?Gusari su osobito bili oto=ani, kakvi su bili 9arani i Feni=ani, jer su naselili najvi:e otoka# /dokaz je tomu ovo& 9ad su /tenjani u ovom ratu =istili *el od grijeha i uzeli sa sobom lijesove pokojnika, koji

su bili na tom otoku, preko polovi(e je bilo 9arana, a prepoznali su ih po ratnoj opremi sahranjenoj zajedno snjima i po na=inu, kako ih jo: sad pokapaju#@lin# An#h# WWW.+, )X;H$v# 4elena ili 1elena 9riari(a AFlavia +ulia 4elena;, majka rimskoga (ara 9onstantina .elikoga, obratila sena kr:>anstvo nakon 9onstantinove pobjede nad suparnikom


5/31

$ obzirom da je pismo relativno nov izum, stvoren oko H !!# g# pr# 9r# u i da najve>i dioistraivanja i prou=avanja ljudske pro:losti ADDY ako uzmemo da pro:lost =ovjeka po=inje prije Hmilijuna godina; pripada podru=ju arheologije, a vrlo mali povijesti u uem smislu# %o tuma=imo li

povijest u njezinom :irem smislu u kojem ona ozna=ava (ijelu pro:lost =ovje=anstva, tada je moemopodijeliti u dva temeljna odsjeka&

a; prapovijest, odnosno pro:lost =ovje=anstva prije pojave pisma, =ije se prou=avanje temelji na

materijalnim osta(ima i tragovima AoruBe, oruje, predmeti svakodnevne uporabe, graBevine i njihovitragovi, tragovi u prirodi;

b; povijest tj# pro:lost =ovje=anstva nakon pojave pisma1edan bolivijski arheolog koji se uglavnom bavi tamo:njim +ndijan(ima, napisao je da je ideja o

prapovijesti zapadni kon(ept prema kojemu ona dru:tva koja nisu razvila pismo ili neki ekvivalentnisustav grafi=kog prikaza, nemaju povijesti# +pak, gore predo=enu podjelu ne treba tako tuma=iti, negoupravo u smislu da je =itava ljudska pro:lost povijest, a onaj njezin dio bez pisma nazivamo

prapovije:>u#

"R#EO$OGI!" - "*TROPO$OGI!"

?/rheologija je antropologija - ili nije ni:ta@ izreka je ameri=kih arheologa-antropologa Gordonaille[a i hilipa hillipsa u njihovoj vrlo utje(ajnoj knjizi ?im sloganom moderneameri=ke arheologije i mnogi je povezuju s pojavom tzv# ?nove arheologije@, premda za=etke takvojdefini(iji arheologije nalazimo ve> krajem )D# st# /meri=ki arheolozi arheologiju vide kao antropologiju,a sebe same kao antropologe# Oni studiraju na sveu=ili:tima u odsje(ima ili odjelima za arheologiju, ali iantropologiju, bave se znanstvenim radom u antropolo:kim institutima, sudjeluju u antropolo:kimistraivanjima# ?/rheologija je pro:lo vrijeme od antropologije@ tvrdi 5e\is Iinford# /meri=ka jearheologija gotovo od samog svog po=etka bila usmjerena na istraivanje ivota ameri=kih +ndijana(a i

brzo je do:la do spoznaje da je ivot suvremenih ameri=kih +ndijana(a vrijedan intelektualni putokaz zainterpreta(iju ostataka pro:losti# /meri=ka je arheologija, dakle, ukorijenjena u kulturnoj antropologiji

Aodnosno etnologiji i etnografiji; ameri=kih domoroda(a, za razliku od europske koja je po=ivala naprou=avanju geolo:kih vremenskih rela(ija i klasi=nih starina# $toga se u europskoj tradi(iji pojamarheologije zadrao kao dio povijesti ili paleontologije, a ne kao sastavni dio antropologije# %o :to tozapravo zna=i i kojem se stavu treba priklonitiE 2to je uop>e antropologijaE U naj:irem smislu polaze>iod samog termina Agr=# ]^P =ovjek i QRSN P znanost; to je prou=avanje =ovjeka& njegovihfizi=kih, odnosno biolo:kih osobina kao ivoga bi>a i njegovih jedinstvenih nebiolo:kih osobina kojezovemo kulturom# %o tako definirana antropologija bi progutala (ijeli niz znanosti kao :to suso(iologija, psihologija, politologija, ekonomija, povijest, humana biologija, pa =ak i filozofija,lingvistika, knjievnost# / mnoge su od spomenutih znanosti kao samostalne dis(ipline definiranemnogo prije antropologije# 7jelokupni spektar antropologije moemo klasifi(irati prema sadraju nafizi=ku i kulturnu, a prema razdoblju na daleku pro:lost, te nedavnu pro:lost i sada:njost# Fizi=ka ili

biolo:ka antropologija prou=ava ljudske fizi=ke ili biolo:ke osobine i njihov razvoj i promjene# Uokvirima kulturne antropologije izdvajaju se lingvistika Ahistorijska, deskriptivna i strukturalna;,

etnologija Akulturna antropologija u uem smislu; i arheologija#%ajstarijim pisanim izvorom zasad se smatra glinena plo=i(a iz 9i:a A$umer; na =ijem se li(u i nali=ju nalazeurezani slikovni natpisi-piktogrami# Oni sadre znakove za glavu, ruku i nogu, za saoni(e i vr:idbu te za neke

brojeve# Ovom pismu na plo=i(ama prethodio je sustav jednostavnih oznaka ugrebenih na povr:inu :uplje glinenekugle# U njoj su se drali mali glineni znakovi koji su predstavljali razli=itu robu Akoze, ov(e, vr=eve itd#;# Znakoviugrebeni na povr:inu biljeili su sadraj kugle-posude# e je da su $umerani jo: i ranije sli=nimrudimentarnim pismom pisali na nekom organskom materijalu koji se,dakako, nije sa=uvao# %o isto je takomogu>e da nisu $umerani izumili pismo nego da su ga preuzeli od nekog starijeg, jo: neidentifi(iranog naroda koji

je naseljavao


6/31

)# etnologija - neki je jo: zovu kulturnom ili so(ijalnom antropologijom - prou=ava i analizira ljudskukulturu i dru:tvo :irom svijeta, poku:ava ustanoviti kako se razli=iti kulturni elementi isprepli>u imijenjaju u stvarnom ivotu suvremenih zajedni(a

# lingvistika - bavi se samo jednim segmentom ljudske kulture, jezikom, analiziraju>i ga do najsitnijepojedinosti& prou=ava njegovu fonolo:ku strukturu, odnos izmeBu jezika i misli, kako se jezi=nisustavi mijenjaju tijekom vremena, strukturalnu osnovu pojedinog jezika itd#

H# arheologija - prou=ava pro:la dru:tva i kulturne sustave koji vi:e ne postoje, a kroz njihovematerijalne ostatke`

/rheologija je dakle znanost koja sustavno istrauje, otkriva, prou=ava i obja:njava proteklustvarnost =ovjeka na osnovi stvarnih, materijalnih izvora, odnosno na osnovi materijalnih ostatakasamoga =ovjeka, njegovih izraBevina, te razli=itih tragova koje je ostavio u svom okoli:u# 9ako je usredi:tu zanimanja arheologije =ovjek, arheologija pripada grupa(iji humanisti=kih znanosti Ahumanit[;,a s obzirom da prou=ava pro:lost ona je povijesna znanost# %o prakti=ne arheolo:ke metode pomo>ukojih se analiziraju materijalni izvori i stvara zaklju=na slika bliski su i prirodnim znanostima As(ien(e;,

primjeri(e skupljanje podataka, provoBenje pokusa, stvaranje modela, postavljanje radne pretpostavke tenjezino testiranje# /rheologiju, dakle, =ini otkrivanje materijalnih izvora Afizi=ka aktivnost na terenuodn# iskopavanje;, ali i razli=ite, podrobne analize u laboratoriju, te kona=no intelektualno

preispitivanje :to zna=e otkriveni izvori za i u ljudskoj pro:losti# .aan segment arheologije jest

konzerva(ija tj# o=uvanje svjetske kulturne ba:tine nasuprot nepromi:ljenog uni:tavanja i bezumneplja=ke# Ovakav spoj potrage, opasnosti, pustolovine i uzbudljivosti =ini arheologiju izrazito privla=nomznano:>u te je ona =esto predmetom i temom knjievnosti, filma, stripa i sli=no, ali i plodno tlo za

pojavu brojnih pseudo-arheologa, lanih stru=njaka i znanstvenika koji nastoje objasniti nerazja:njenetajne, izgubljene (iviliza(ije, narode, gradove, potonula kopna#

+I$!EVI I ,"D"+I "R#EO$OGI!E

*o kon(a )D# st#, a ponegdje i dulje, (ilj arheologije bio je predstavljanje materijalne kulturedavnih vremena# $ obzirom da su mogu>nosti o=uvanja ostataka u zemlji vrlo ograni=ene, smatralo seda samo najtrajnije ljudske izraBevine mogu doprijeti do nas, a da je nemogu>e traiti i prou=avatinematerijalne aspekte ljudske kulture kao :to je dru:tvena organiza(ija ili vjersko poimanje# Takav jestav naveo ve>inu arheologa da se ograni=e na klasifi(ika(iju stotina nalazi:ta i goleme koli=ine

raznovrsnih predmeta# 'ezultat su bili nebrojeni, paljivo poredani opisi nalaza i nalazi:ta u tisu>ama=lanaka ili pretrpavanje muzejskih poli(a, vitrina i depoa davnim ljudskim izraBevinama# $ve su oneopisivane kao beivotne katalo:ke jedini(e, a rijetko se ili gotovo nikada prema njima odnosilo kao

prema proizvodima inventivnoga ljudskog duha# edesetih godina !# stolje>a mnogi arheolozi uviBajukako brojni nalazi, svrstani u slijed ljudske kulture, daju zapravo vrlo ograni=enu sliku prapovijesnogdru:tva, kako ni:ta ne govore o razlozima velikih promjena kojima bivaju podvrgnuta prapovijesnadru:tva# / upravo je arheologija ona znanost koja jedina moe dijakroni=ki Au razvoju kroz razli=itavremenska razdoblja; promatrati pojave u rasponu od desetina i stotina tisu>a godina# $toga se pozornostznanstvenika sve vi:e usmjerava prema prou=avanju na=ina na koji su pradavni ljudi ivjeli, kako su se

prilagoBavali i kako su iskori:tavali svoj okoli:, :to zna=i da na vanosti dobivaju ekolo:ki =imbeni(i# %ezadovoljavaju se tek opisom =ovjeka i njegova pona:anja u pro:losti, ve> trae obja:njenja za kulturne

promjene, razloge zbog kojih se ljudsko dru:tvo i njegova kultura razvijalo u vremenu i prostoru# Zatakav pristup nije vi:e bilo dovoljno pregledati, opisati i prou=iti razli=ite sa=uvane predmete poput

oruBa, oruja ili kerami=kih posuda ili ostatke graBevina# Trebalo je prikupiti i temeljitim analizamapodvrgnuti i polomljene ivotinjske kosti, svaku i najsitniju sjemenku, kao i najmanji ostatak bilo kakvehrane# Tlo, vegeta(ija, izvori i opskrba vodom kao i zemljopisna obiljeja, sve je to igralo ulogu uoblikovanju na=ina ivota prapovijesnih ljudi# 2ezdesete godine !# stolje>a donijele su zna=ajne

promjene u teoretskom pristupu arheologiji, te u njezinim metodama# %ove genera(ije arheologasuo=ene s golemim koli=inama podataka, prikupljenim posvuda po svijetu, koje pohranjuju u ra=unala,razvijaju nove znanstvene metode istraivanja i statisti=ke tehnike# Glavni zastupnik novoga pristupainterpreta(iji arheolo:kih problema bio je 5e\is Iinford, a sam pokret u arheolo:koj znanosti prozvan

je najprije od strane kriti=ara, ali potom i od njegovih prista:a ?novom arheologijom@# Ona je, kao i(ijela ameri=ka arheologija, sastavni dio antropologije# %ovi teorijski pristup paljivo razvijaistraiva=ke hipoteze koje se testiranjem mogu ili ne moraju odba(iti# 2to vi:e takvih provjera nekahipoteza ?preivi@ to je uvjerljivija, ali nikad apsolutno dokazana# Umjesto pretpostavke da uvjetio=uvanja odreBuju koli=inu informa(ija koje moemo dobiti o prapovijesnim dru:tvima, sada se polaziod pretpostavke da su svi apekti ljudske kulture, i oni materijalni i oni nedodirljivi Apoput vjerskihuvjerenja; sa=uvani Aindirektno, naravno; na arheolo:kim lokalitetima i da se svi mogu na neki na=inzabiljeiti# %o za to su potrebne krajnje rigorozne metode i pre(izno usmjerena istraivanja# %e samo dase mogu zabiljeiti ti nedodirljivi aspekti ljudske kulture nego je mogu>e razviti hipoteze o samom

pro(esu koji je doveo do promjena u ljudskoj kulturi# / da bi bile valjane one se moraju mo>i testirati,


7/31

provjeriti na arheolo:koj graBi# Tradi(ionalni su arheolozi gledali arheologiju kao slagali(u, a njihovje zadatak bio ?pie(ing together the past@ sastavljanje pro:losti, spajanje dijelova pro:losti, kao :to re=eGordon 7hilde# Umjesto toga sada je poeljna pro(edura u kojoj se prvo formulira hipoteza,konstruiraju modeli te stvaraju zaklju=(i o njihovim posljedi(ama# romi:ljanje se, dakle, kre>eobrnutim putem, od op>ih pretpostavki prema pojedina=nim prosudbama Adeduk(ija; umjesto prija:njegizvoBenja op>ih zaklju=aka na temelju pojedina=nih =injeni(a Ainduk(ija;# Za:to je nuan takav pristupEZato jer nalazi postoje u sada:njosti i mrtvi su Astati=ni;, a nas zanima dinamika pro:losti# 4ipoteti=ko-deduktivni pristup je poku:aj da se premosti taj jaz izmeBu onog :to nas zanima, a ne moemo direktno

promatrati Atj# ljudsku pro:lost; i onog :to imamo Anjezine materijalne tragove;#

Zaklju=imo, dakle, da krajnji (ilj moderne, suvremene arheologije nije puko opisivanje iprou=avanje predmeta nego is(rpno i sveobuhvatno prou=avanje ljudskog roda, odnosno promjena kojesu mu se dogodile u posljednjih nekoliko milijuna godina# /rheologija eli stvoriti jasnu sliku kako suljudi ivjeli i kako su iskori:tavali svoj okoli:, ali i shvatiti za:to su ba: tako ivjeli, za:to su razviliodreBeni na=in pona:anja, ona nastoji sagledati, spoznati i objasniti neprestane pro(ese kulturnih mijenaApro(esualna arheologija;#

POD!E$" "R#EO$OGI!E

Golemo je i raznoliko podru=je istraivanja arheologije, kako u vremenskim tako i uprostornim okvirima# $toga je ve> s po=e(ima razvoja arheologije kao znanosti po=etkom )D# st# do:lo ido spe(ijaliza(ija unutar toga velikog podru=ja# .e> tada naime nije bilo svestranih znanstvenika koji bi

bili stru=nja(i i za 3gipat i za klasi=nu Gr=ku, ili pak predrimsku Galiju ili sjevernoeuropske megalite#+z prakti=nih se razloga ve> tada po=elo dijeliti arheologiju, najprije prema odreBenim vremenskimkriterijima, a potom i temeljem nekih drugih, spe(ifi=nih kriterija&

ronoloka podjela /po vremenskim ra0do1ljima2

/rheologija je podijeljena u vi:e velikih vremenskih razdoblja# Obuhva>a raspon od trenutkakada je &o%o &abilisna=inio prvo grubo oruBedo vremena =ije su grani(e odreBene konven(ijom i stoga

podlone promjenama# + ovdje moemo najprije provesti grubu podjelu na prapovijesnu arheologiju ipovijesnu arheologiju# %aime potonja prou=ava sve one aspekte ivota tijekom povijesnih razdoblja zakoje nedostaju poda(i u pisanim izvorima, tj# popunjava praznine u pisanim dokumentima i primjenjiva

je sve do dana:njih dana# ovijesni izvori biljee uglavnom politi=ka i vjerska dogaBanja, dok detalje

obi=nog svakodnevnog ivota vrlo =esto izostavljaju# ovijesna arheologija upotpunjena detaljnimpisanim izvorima o onome :to arheolozi kopaju omogu>uje provjeru valjanosti metodologije, :to jepotom bitno za izgradnju teorije#redloena podjela arheologije temelji se na hrvatskoj, odnosno europskoj perspektivi i kao takva nemora biti i nije primjenjiva na =itav svijet#

+# prapovijesna arheologija - arheologija razdoblja prije pojave pisma6 izuzetno :iroko i golemopodru=je koje se dalje moe dijeliti na niz (jelina o =emu >e jo: biti govora

++# povijesna arheologija)# arheologija prvih visokih (iviliza(ija Atj# zemalja prvoga pisma; anstva

a; arheologija seobe naroda, rani srednji vijekb; visoki srednji vijek

# arheologija novoga vijeka


8/31

# industrijska arheologija

Ova se podjela, dakako u svim vremenskim razdobljima moe kombinirati i s prostornim ili etni=kimkriterijima Akao :to je primjeri(e odreBenje anti=ke arheologije vezano za prostore nastavane ili osvajaneod strane Grka i 'imljana;

"rheoloke spe&ijali0a&ije /pose1ne arheologije2OdreBuju se prema zemljopisnim (jelinama, na osnovi metodologije prikupljanja izvora i

podataka, s obzirom na odreBene aspekte ljudskog ivota i pona:anja, prema (iljevima koje se eliposti>i itd# rimjenjive su kroz sva kronolo:ka razdoblja&

- arheologija okoli:a - prou=ava =ovjekov pristup uporabi biljaka i ivotinja, =ovjekove prilagodbepromjenama okoli:a itsl#

- podvodna arheologija - prou=ava materijalne ostatke i tragove ispod povr:ine vode, od izvora izdena(a do brodoloma, luka i potonulih gradova u rijekama, jezerima i morima# +ako su prva

podvodna istraivanja zabiljeena jo: )V"# g#V stvarna, sustavna podvodna istraivanja maha suuzela tek nakon ++# svjetskog rata kada je razvijena i nuna tehnologija

- etnoarheologija - prou=ava suvremene ljude i ljudska dru:tva i njihovu materijalnu kulturu sa(iljem boljeg razumijevanja arheolo:kih izvora i podataka

- zra=na arheologija - zapravo jedna od metoda prikupljanja podataka i otkrivanja arheolo:kihnalazi:ta

- ovaj niz moe se nastavljati u nedogled, spomenimo jo: so(ijalnu arheologiju, kognitivnu arheologiju,arheologiju proizvodnje i tehnologije, geoarheologiju, zooarheologiju, astroarheologiju itd#

III. POVIJEST PROUAVANJA I ISTRAIVANJA PRAPOVIJESTI

ristup prapovijesti i njezinom prou=avanju moemo pratiti kroz tri osnovne faze# rva jespekulativna, druga je kolek(ionarska, a tre>a analiti=ka#

1o: prije stolje>e i pol i visoko su obrazovani znanstveni(i jedinom apsolutnom istinom draliIiblijsku legendu o $tvaranju, odnosno da je Iog stvorio $vijet u sedam dana# U )# st# irski nadbiskup

1ames Usher prema Iiblijskim je spisima izra=unao da je svijet stvoren "!!"# g# prije 9rista#D

Taj jeprora=un, dakle, ostavljao svega :est tisu>a godina za ljudsko postojanje# *ruk=ije gledanje nastupilo je tek)VD# g# s *ar\inovom teorijom prirodnog odabira koja pretpostavlja druk=ije obja:njenje podrijetla=ovjeka pa ujedno i ostavlja daleko ve>i vremenski prostor za ljudsku prisutnost na Zemlji#

?$ve :to je do:lo do nas iz vremena poganstva zavijeno je gustom maglom& to pripadavremenskom prostoru :to ga ne moemo mjeriti# Znamo da je starije od kr:>anstva, ali je li to nekolikogodina, nekoliko stotina ili =ak tisu>a godina, to moemo samo nagaBati#@ rije=i su danskoga znanstvenika'osmusa %[erupa A)D# _)VD#;# *anas moemo dobrim dijelom prodrijeti kroz tu maglu - ali to nijesamo zbog novih otkri>a Aona su i prije bila poznata, a arheolo:ka graBa leala je oko nas odavno; negozato :to smo nau=ili postaviti prava pitanja i jer smo razvili prave metode kako odgovoriti na njih#

$vako vrijeme ima svoj pogled na pro:lost& ideje, teorije i metode stalno se mijenjaju# 5judi suodavno razmi:ljali o svojoj pro:losti i ve>ina kultura ima svoje mitove koji obja:njavaju za:to je =ovjektakav kakav je# Gr=ki pjesnik 4eziod AV# st# prije 9ristaE; u epskoj poemi ?oslovi i dani@ dijeli ljudsku

pro:lost na stupnjeva&

)# *oba zlata i besmrtnika koji su u miru i blagostanju ivjeli u svojoj zemlji s mnogo dobrih stvari# *oba srebra kada su ljudi bili manje plemenitiH# *oba bron(e vrijeme je tvrdih i okrutnih ratnika"# *oba epskih junaka# *oba eljeza vrijeme je jada i te:kih briga, kada se =ovjek nikad ne odmara od napora, ni danju nino>u - to je pjesnikovo vlastito doba#

Zlatan naprie rod su stvorili s%rtnik- lud/es%rtni bogovi koi na 0li%pu i%au ku!e)# to e onda bilo kad 1rono vladae nebo%.1ao bogovi ludi su iveli bezbrine due)0d svake %uke daleko) bez ada) nit i% e starost

Prietila biedna) ednako uviek su krepke i% bile

VTe je godine /dolphe i na glavi vedro sa staklenom prednjom stranom, koriste>i se pijukom imreom za leptire, otkrivao ostatke na dnu 0enevskog jezera#Dsluio se biblijskim poda(ima o broju doivljenih godina pojedinih osoba, primjeri(e %oa je ivio D! godina,


9/31

Noge i ruke u naporu) izvan nevole svake)1ao svladani sno% su u%irali. Sve i% be liepo2Ze%la e ni%a itorodna plodove nosila uviek)Sa%a od sebe) obilno i %nogo2 po voli %irno0ni su poslove svoe obavlali u svako% dobru)

/ogati stado% i bes%rtni% bili su bozi%a %ili.# kada ovo ludsko pod ze%lo% ieznu ple%e)0dluko% Zeusa %o!nog) oni su postali dusi

$obri i skloni) ze%alski) uvari s%rtnika ludi)1oi no uvau pravdu i paze na zloine drske20blako% zaodeveni) idu!i svuda po ze%li)

$arivau blago " takovu i%au vladarsku slubu.$rugo su zati% ple%e) srebrno) slabie %nogo)Nebeski stvorili bozi) to na 0li%pu ive)Pre3ane% ono% zlatno% ni rasto% slino ni du&o%.Stotinu leta se deak u brine &ranio %ake)

4ud se i neak igrao) ive! u ro3eno ku!i)# kad su dozreli poslie) u zrelo doavi doba)1ratko ivla&u vrie%e) trpe!i svakakve boliZbog nerazbora svoga) er nisu se uvati znali$a vrie3au edan drugoga) niti su ikako &teli

5tovati bogove nit i% rtve prinositi svete)1ao to zakon trai. Zato i& 1ronovi! Zeus)6azlu!en ) zbrisa sa ze%le) er nisu dovali asti1ad e i ovo ludsko ze%la pokrila ple%e)4udi su nazvali i ni& 7podze%ni blaeni dusi8)#li drugoga reda.'pak i% pripada slava.Zeus otac e opet i tre!e stvorio ple%e)Medeno) ono% srebrno% ba ni u e%u slino)1o od asena tvrdo i strano. #resa boga9adovna dela ni%a bia&u %ila i obiest.Nisu se &ranili kru&o%) okrutna bia&u srca)/ili su nezgrapni) silovito snani) s ra%+na6uke pogubne visele ni%a niz gole%o tielo)0d %edi bilo orue) %edene bile i% ku!e)

Me3u su teili ze%lu) za elezo ne znau! crno.:lastiti% ruka%a svladani oni su pali u propast)U gliboviti stan stra&ote podze%nog ;ada)

Neslavno) S%rt i& e strane) kakvi su upravo bili)Uzela crna i svetlost napustie sanoga sunca.

Nakon to e i ovo ple%e pokrila ze%la)ebo% sa sed%ero vrataPadoe biu!i bitku za stada ?dipa krala)

>re!i) kad u la3a%a) preko bezdana %orskog)1renue pre%a >roi poradi ;elene liepe.Neke e ta%o s%rtna onda zadesila svr&a=Ni%a e 1ronovi! Zeus daleko od ludi dao@ivot i boravite) ta%o na krau ze%le)$aleko od bes%rtnika) a 1rono vladar e ni%a.Na otoku blaeni& oni stanuu) bezbrina srca)>a%o gde e 0kean duboki&) vrtloni& voda.Sretni &eroi koi%a %edene plodove nosi>riput godine ze%la) obilnu dau!i &ranu.

1a%o li sre!e da nisa% dioniar petoga roda):e! da sa% prie u%ro il da sa% kasnie ro3en.0vo e gvozdeno ple%e i nega nikada ne!e

$nevna %inuti %uka i tuga) pa ni po no!i./ozi !e ludi%a adni% teke zadavati brige.ipak) zlu !e se nino% poneko dobro pri%ieat.

D

D


10/31

A;eziod2Poslovi i dani) preveo #. /azala) pesniki doterao N. Mili!evi!) Matica &rvatska) ZagrebBCDE.

4eziod izraava jedan zapravo staroorijentalni stav o daleko sretnijoj prapovijesti ljudskoga roda- o zlatnom dobu nakon kojega slijedi pad morala, nestanak sretnih vremena itd# +sta je misao prisutna i u$tarom zavjetu te u Ovidijevim a ni odijela, niti su poznavali uporabu vatre nego su do toga

dolazili postupnim saznanjem# Tim putem slijedi i Tit 5ukre(ije 9ar u djelu ?$e reru% natura@ - Oprirodi ADV#-# g# pr# 9r#; u petom pjevanju koje nosi naslov1oz%ologia i poviest kulture&

Sada) %o Me%ie) lako ti sa% upoznati %oeNain) na koi neko! e na3ena eleza narav.Prvo i% orue ruke i nokti be&u) pa zubi)/rma antiua manus, ungues dentesue fuerunt1a%ene zati% i grane) to svaki ga otre sebi)3t lapidus, et item silvarum fragmina rami1onano) pla%en i vatra) otkada bi poznata ova#osterius ferri vis est aerisue reperta,1asnie eleza vriednost i bakra spoznata bee.$ed prior aeris erat, uam ferri (ognitus/akra poraba prie poznata bee) no gvo3a) usus

Zato er narav %u %nogo e %eka) i%a ga vie.0bra3iva&u bakro% tad ze%lu) i ratove bakro%Strane za%eta&u) bakro% i rane zadava&u silne)

0ti%a&u ni% stoku i pola) er oruu ovo%/akreno% %orae sve se pokorit) bez orua) golo.'sto%) kad po%alo %a u porabu gvozdeni do3e)Zabaena bi posve tad poava bakrenog srpa=Sada tek poee tlo da ze%le prekapau gvo3e%)Sada tek %oga&u bit se uz orua ednaki uvet.A>it 4ukrecie 1ar2 0 prirodi= preveo Marko >epe) Matica &rvatska) Zagreb BCGH.

$ve je ovo bila tek spekulativna faza, odnosno faza promi:ljanja, ali bez iskopavanja# Ozbiljnaistraivanja spomenika i artefakata pro:losti po=inju s renesansom u )# stolje>u# Zanimanje je isprva

potpuno literarno, no pomalo se javlja elja da se identifi(iraju stvarna mjesta i dogaBaji spominjani ustarim knjievnim i povijesnim djelima# lemi>i i bogata:i po=inju osnivati kabinete kurioziteta u kojima=uvaju stare nov=i>e te neobi=ne i drevne predmete uz egzoti=ne minerale )!# /rhitekti po=inju prou=avati ikopirati ostatke rimskih graBevina, koristiti originalne rimske skulpture u ureBenju pala=a svojihgospodara# /ndrea alladio istrauje ru:evine u alestrini i 'imu dok irro 5igorio iskopava 4adrijanovuvilu u Tivoliju# Ova faza istraivanja kulminira u +taliji iskopavanjima 4erkulaneja )!D# i ompeja)"V# godine# oti(aj za ta iskopavanja do:ao je od strane Iurbonske dinastije napuljskih kraljeva koja jeklasi=nim kipovima eljela popuni svoju kraljevsku zbirku# Zanimanje za starine postoji i na sjeveru3urope, daleko od (iviliziranih sredi:ta Gr=ke i 'ima, gdje se prou=avaju lokalni spomeni(i pro:losti# Oninajuo=ljiviji, koji od davnine privla=e pozornost, jesu velike kamene graBevine, grobni(e i hramovi posjeverozapadnoj 3uropi i u Iritaniji# U 3ngleskoj je zanimanje za starine proisteklo iz topografskih

pregleda tijekom )# stolje>a# 1ohn 5eland, imenovan kraljevskim antikvarom, proputovao je 3nglesku iales u potrazi za anti=kim spomeni(ima# Tako su $tonehenge i 4adrijanov zid, uz mnoge drugespomenike, na:li svoje mjesto u njegovu djelu/ritannia iz )V# godine# U Fran(uskoj arheolo:ku strastu )# st# raspiruje otkri>e 4ilderikova groba, frana=kog kralja iz # stolje>a# Ubrzo potom po=inje iiskopavanje megalitskih spomenika pokraj 7arna(a# /merikan(i prvo stru=no-znanstveno iskopavanje u

povijesti ameri=ke arheologije pripisuju Thomasu 1effersonu A)"H-)V;, tre>em predsjedniku $/*-a,

koji je )V"# g# planski kopao jarak ili sondu u grobnom humku na svom posjedu u .irginiji& dotada suljudi u /meri(i smatrali da stotine neistraenih tumula isto=no od a, tzv# rasa ina iskopavanja i u 3uropi po=# )D# st# nije

bitno unaprijedila arheologiju jer su svi nalazi interpolirani u okvire biblijskog tuma=enja nastanka svijeta#Trebalo je prvo do>i do spoznaje o velikoj starosti =ovjeka, puno ve>oj od !!! godina# Fran(uski (arinskiinspektor 1a(ues Iou(her de erthes )V")# g# objavljuje uvjerljivi dokaz o istovremenosti =ovjeka tj#kamenih izraBevina ljudskih ruku i izumrlih pretpotopnih ivotinja, :to je zna=ilo da je =ovjek stariji od

biblijskog otopa# U tome je vanu ulogu odigrao i 7harles *ar\in i njegovo djelo o odrijetlu vrsta - ukojemu inaugurira svoj kon(ept evolu(ije#

)V!-tih godina britanski antropolog 3d\ard T[lor sagledavao je razvoj ljudske vrste kroz trietape& najranije prapovijesne lova=ko-skuplja=ke zajedni(e odreBuje kao stanje divlatva.$ljede>a etapa jebarbarstvo - poljodjelsko-sto=arske zajedni(e# %ajvi:i stupanj jest civilizacia) a najranije (ivliza(ije su

)!rve takve zbirke nova(a, gema i skulptura sredinom )# stolje>a osnivaju 7osimo +


11/31

sumerska i egipatska# o T[loru ljudsko dru:tvo napreduje kroz navedena tri stupnja prema modernoj(iviliza(iji =iji vrhuna( vidi u svojoj, viktorijanskoj (iviliza(iji#

9roz (ijelu su prapovijest ljudska dru:tva eksperimentirala s novim idejama i tehnologijama, alisamo su neke od njih imale radikalan u=inak na kulturu _ primjeri(e zauzdavanje i uspostavljanje vatre,agrikultura, obrada metala, pismo i transport na kolima# 5judsko iskustvo nije meButim ne:to jedinstveno,ono se pojavljuje u raznim podru=jima u razna vremena# $amo mali dio glavnih postignu>a u ljudskoj

povijesti ostao je adekvatno zabiljeen u povijesnim izvorima# rimjeri(e, zabiljeena povijest na Iliskomistoku stara je barem !!! godina, ali u mnogim je dijelovima svijeta znatno kra>a# rvi pisani izvori

sjevernoameri=kih +ndijana(a datiraju u )# st# /#*#, dok su re(imo Tahiti i olinezija u pisanu povijestu:li tek )#, a mnogi afri=ki narodi tek kon(em )D# stolje>a#

III. PERIODI,"+I!" PR"POVI!E(TIeriodiza(ija, odnosno dioba prapovijesti na razdoblja, odsjeke, etape, stupnjeve ili faze nije sama sebisvrhom# %jezin je zadatak da istrauju>i tijek dogaBaja u razvoju ljudskog roda, uzimaju>i u obzir sve

promjene u materijalnoj i duhovnoj kulturi, sve promjene proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, izdvojipojedina razdoblja koja se (jelokupnim svojim sadrajem razlikuju od drugih razdoblja# Ona je dakle,neophodno pomo>no sredstvo ako elimo imati pregledan uvid u razvoj =ovjeka i njegova dru:tva#3ernardde je Thomsen bio svjestan da su uz ova njegova, =isto tehnolo:ka postignu>a, vezanei druge pojave u materijalnoj kulturi, ali nije uo=io da s time moraju biti povezane i neke promjene udru:tvu# $ vremenom, tako uspostavljeni pojmovi kamenog, bron=anog i eljeznog doba, po=injudobivati i drugi sadraj# o=elo se ispitivati :to je jo: novoga bilo povezano s pojavom novih sirovina,

))

))


12/31

jesu li se i neki drugi aspekti kulture mijenjali# Tako od prvobitne defini(ije neolitika kao vremenagla=anih kamenih sjekira dolazimo do danas op>eprihva>ene so(io-ekonomske defini(ije kao vremena

proizvodne privrede# %a taj na=in, uzev:i u obzir gospodarsko-dru:tvene =injeni(e, poku:alo sedefinirati i ostala razdoblja# ovijesni pregled pokazuje da sama periodiza(ija prapovijesti nikada nijedovedena u pitanje, ali su razli=iti bili kriteriji na kojima se ona temeljila##

'azli=iti su, dakle, kriteriji na koje se oslanjaju pojedine podjele prapovijesti&

)# podjela koja proizlazi iz puke konven(ije& prema dogovoru neke se pojave grupiraju pod odreBenimzajedni=kim nazivom - to je najnesmisleniji kriterij

# podjela koja se zasniva na kronolo:kom odreBenju - grupiraju se kulture odreBenog vremenskogodsje=ka# rimjeri(e mezolitik je vrijeme izmeBu paleolitika i neolitika# +li ima, a ne nekim posebnim imenom#

H# podjela prema stilskim obiljejima - primjer& 'ani neolitik je razdoblje slikane keramike# Ovakvadefini(ija prema nekim vanjskim obiljejima moe biti prihvatljiva samo za neko manje podru=je,

primjeri(e u jednoj kulturnoj regiji#

"# odjela prema novim sirovinama - povijesno-znanstveno gledano to je prva dioba %jezinnedostatak je taj :to ne moemo re>i da je samo prva pojava neke nove sirovine dostatna za uvoBenjenovog razdoblja - sirovina prvo mora u>i u :iroku uporabu Aintenzivna uporaba;# Osim toga u nekim

podru=jima se nikad neke od tih epoha nisu pojavile& bron=ano doba u velikom dijelu /frike nepostoji, 3skimi su pre:li gotovo iz stadija paleolitika u novi vijek itd# TakoBer to=no odreBenjesirovine nije uvijek mogu>e bez potpunih prirodoznanstvenih analiza# $pektralne su analize pokazaleda su brojni predmeti iz bakrenog doba raBeni od bakra kojemu se dodavao arsen Atzv# arsenska

bron(a;# +sto tako uvoBenje nove sirovine ne mora nuno povla=iti za sobom i kulturne promjene#

# odjela s obzirom na uvoBenje nove tehnologije - ova je dioba usko povezana s prethodnom jer jenova tehnologija =esto rezultat uvoBenja nove sirovine i moe dovesti do odreBenih dru:tvenih

promjena, ali i ne mora# davnousvojene sirovine kao :to je to slu=aj s mlaBim kamenim dobom, kada se stara sirovina Akamen;

po=inje obraBivati na nov na=in, druga=iji nego u razdoblju starijeg kamenog doba#

# odjela koja po=iva na so(io-ekonomskim kriterijima

eriodiza(ija >e biti to bolja i sigurnija :to ve>i broj kriterija uzmemo u obzir pri odreBivanju sadrajapojedinih razdoblja, a sami nazivi pojedinih etapa zapravo su samo stvar dogovora meBuznanstveni(ima# Iitno je da se to=no zna kakav se sadraj krije pod kojim nazivom#

'azdoblja prapovijesti koja se danas naj=e:>e pojavljuju u arheolo:koj literaturi jesu&paleolitik Agr=# Pstar, Pkamen;epipaleolitik Agr=# P iza, poslije;mezolitik Agr=# Psrednji, Pkamen;

protoneolitik Agr=# Pprednji, prvi, najraniji6Pnov, Pkamen;pretkerami=ki neolitikneolitik Agr=#P nov, Pkamen;eneolitik,halkolitikAlat#aeneusPmjeden,bakren6 gr=#Pkamen, RPmjed,bakar;

bron=ano dobastarije eljezno dobamlaBe eljezno doba

%o to ne zna=i da su ba: sva ova razdoblja prisutna u svim krajevima svijeta# 1ednom uspostavljeniperiodiza(ijski sustav za odreBeno podru=je ne moe se uvijek mehani=ki preslikati na drugo podru=je#rimjeri(e, detaljno razraBena periodiza(ija mlaBeg kamenog doba za Iliski +stok ne moe se bezostatka prenijeti na srednjoeuropsko podru=je#

Paleoli)ik ili s)arije kameno do1a, vrijeme je prvih svjedo=anstava o aktivnoj prisutnosti =ovjeka nali(u Zemlje# U arheolo:kom je smislu to najprije razdoblje primitivnih kamenih izraBevina,a potom irelativno dobro izvedene obrade kamena i kosti# %o takva je defini(ija suvi:e uska# Ona je potpunija akouzmemo u obzir dru:tvene i gospodarske aspekte =ovjekova postojanja# Tako gledano, stariji Aili donji; i

srednji paleolitik vrijeme je po=etne obiteljske okupljenosti ljudskih individua, grupiranja u manjezajedni(e koje se bave skupljanjem hrane i vrlo primitivnim lovom# $uprotno tome mlaBi Agornji; je

paleolitik doba oblikovanja organiziranih obiteljskih pa ve> i plemenskih zajedni(a s dobro ustrojenomlovnom i ribolovnom privredom te s nesumnjivim dokazima o postojanju duhovnog ivota# Za=e(i

)

)


13/31

duhovnosti vidljivi su ve> i u srednjem paleolitiku Apokapanje mrtvih; i upravo svjedo=anstva o neobi=norazvijenom duhovnom ivotu, meBu kojima na prvom mjestu stoje izvanredni spomeni(i sitnogakiparstva i :piljskoga slikarstva, unose vidljive raskorake izmeBu primitivne dru:tvene strukture irazvijene duhovne nadgradnje#

aleolitik kao arheolo:ko razdoblje po=inje u kvar)aru, najmlaBem odsjeku geolo:ke pro:lostiZemlje# $tariji dio kvartara, pleis)o&en ili ledeno do1a, vrijeme je pojave =ovjeka kao svjesnog,stvarala=kog bi>a# Osnovno je obiljeje ovoga perioda ekstremno klimatsko os(iliranje, s usponima i

padovima# .i:ekratno, izvanredno snano ohlaBivanje zemljine povr:ine stvorilo je, u prvom redu natlu sjeverne hemisfere, velike ledene pokriva=e, a klimatske su se zone pomaknule prema ekvatoru#9limatske mijene zahtijevale su od ivotinjskog i ljudskog svijeta izvanredne mogu>nosti prilagodbe#9ada to nije bilo mogu>e, preostajale su dvije alternative& migra(ija ili izumiranje# 0ivotinje koje nisu

bile dovoljno elasti=ne u rasponu potrebnog prilagoBavanja i koje nisu bile sklone seobama izumirale su#8ovjek je meButim izmi(ao zonama oledbe ili neposrednog utje(aja tih zona i zadravao se u

perigla(ijalnim podru=jima, dakle krajevima koji nisu bili pod neposrednim utje(ajem ekstremnihklimatskih prilika#

aleolitik je vrijeme velikih dimenzija, velikih u prostorno-pojavnom smislu, velikih uotkri>ima, velikih u trajanju# aleolitik je zapo=eo velikim skokom& otkri>em oruBa, produene=ovjekove ruke i zauzdavanjem vatre# To je etapa ulaska u povijest, naravno, povijest shva>enu kao sve:to je =ovjek ikada u=inio# Ta se povijest nastavila izumima koji su sporo napredovali, jer prolazile sustotine tisu>a godina, a da se zapravo gotovo ni:ta uzbudljivo nije dogaBalo osim gole borbe za ivot#

%i:ta uzbudljivo, naravno, u vrlo relativnom smislu, jer =ovjek je u meBuvremenu progovorio, no to searheolo:kim jezikom ne moe izravno zabiljeiti# .jerojatno su se mijenjale i neke =ovjekove navike,vjerojatno su se mijenjali i obli(i ljudskih ?aso(ija(ija@, ali sve je to ostalo obavijeno velom potpunetame# + tek negdje u musterijenu, u vremenu neandertalskog =ovjeka dogodio se novi veliki pomak,

pokapanje mrtvih# + ma kako to obi=no izgledalo, bio je to dogaBaj od neizmjerne vanosti# To je bioza=etak religioznih poimanja, vjerovanja u ne:to :to se moglo objasniti samo umnim naporom,

po=etak rje:avanja zagonetki ovoga i onoga svijeta#

aleoliti=ka je duhovna revolu(ija svoje vrhun(e doivjela u dvije europske zemljopisnekrajnosti& u franko-kantabrijskom podru=ju u obliku :piljskog slikarstva, te u isto=noj, odnosno rusko-ukrajinskoj zoni u obliku primarne arhitekture# Usavr:avanje svakodnevnih uporabnih predmeta nijemeButim i:lo takvim ritmom i tu revolu(ionarnih otkri>a nije bilo# $redstva za rad kao zr(alogospodarskih mogu>nosti, preobraavaju se neobi=no sporo# To zna=i da se =ovjekova izuzetnastvarala=ka djelatnost pojavljivala u domenama ira(ionalne Akultovi i umjetnost; ili ekolo:ke

Aarhitektura; uvjetovanosti pa u tim komponentama valja gledati pokreta=ke snage =ovjekova napretka#A$# *imitrijevi> )DD#;# +pak valja naglasiti da se odreBeni poma(i u tehnolo:kom smislu uo=avajutijekom mlaBeg ili gornjeg paleolitika# Ogledaju se u spe(ijaliza(iji oruBa i oruja :to rezultiraraznoliko:>u u tipologiji, u primjeni vi:e razli=itih tehnika izrade oruBa itd#

Epipaleoli)ik5 odnosno produeni paleolitik, kao pojam za odreBeno prapovijesno razdoblje, vee seuglavnom uz podru=ja koja nisu bila izloena izraenijim ekolo:kim promjenama na prijelazu

pleisto(ena u holo(en# U apsolutno-kronolo:kom smislu obuhva>a vrijeme izmeBu V!!!# i !!!# godinaprije 9rista# Odnosi se na one ljudske zajedni(e koje nastavljaju tehnolo:ki razvoj svojih prethodnikabez velikih inova(ija i bez mijenjanja tradi(ionalnog na=ina ivota# U gospodarskom pogledu to jenastavak kasnog paleoliti=kog lova=ko-skuplja=kog sustava, a u tehnolo:kome vrijeme prihva>anja idaljeg usavr:avanja posebnih tehnika okresivanja koje idu u prav(u oblikovanja sitnog oruBa - mikrolita#Ukratko, epipaleolitik je u kulturnom smislu kasni paleolitik koji se nastavlja nakon pleisto(ena#

6e0oli)ik ili srednje kameno do1a je pojam, kao :to je ve> re=eno, uveden u prapovijesnu arheologiju)V# kao kratkotrajno prijelazno razdoblje koje je smatrano svojevrsnim nazadovanjem u odnosu namlaBi paleolitik# %o takav je stav nastao u vrijeme kada su kulturne odredni(e izvoBene isklju=ivo iz

jednog podru=ja 3urope Atzv# franko-kantabrijskog; i temeljene na artisti=koj osnovi, odnosno na=injeni(i nestanka paleoliti=ke umjetnosti# 9asnije su neki znanstveni(i to prijelazno razdobljera:=lanili na epipaleolitik ili produeni paleolitik i protoneolitik, odnosno razdoblje prethode>eklasi=nom neolitiku# + danas vlada :arolikost terminakada je rije= o postgla(ijalnom vremenu, pa se

jedna te ista pojava definira i kao epipaleolitik i kao mezolitik i kao protoneolitik# ))*a bismo doneklerazrije:ili tu zavrzlamu krenut >emo od defini(ije za mezolitik u klasi=nom smislu#To je prapovijesnorazdoblje koje ozna=avaprijelaz starijega Apaleolitik; u mlaBe kameno doba Aneolitik;# ripada vremenugeolo:ke sada:njosti, odnosno holo(enu, a njegov po=etak uvjetovan je zavr:etkom ledenoga dobaApleisto(ena; )! !!! godina prije sada:njosti AI;# Osnovno obiljeje ovoga razdoblja jesu velikeklimatske promjene, globalno zatopljenje, povla=enje ledenog pokrova te s time povezano podizanjerazine vodaAprimjeri(e razina 1adranskog mora podigla se za gotovo )!! m; i promjena obalnih linija#

Uslijed svega toga mijenja se biljni i ivotinjski svijet# %eko> suha prostranstva tropskog i suptropskog

))%ajbolji primjer za to je kultura 5epenskog .ira koja se kod razli=itih autora definira i kao epipaleolitik i kaomezolitik i kasni mezolitik i protoneolitik#

)H

)H


14/31

pojasa prekrivaju travnate stepe, dok u umjerenom pojasu bujaju bjelogori=ne i (rnogori=ne :ume#5edenodobne ivotinje izumiru ili se povla=e prema krajnjem sjeveru# 5judske zajedni(e lova(a iskuplja=a moraju svoj ivot prilagoditi izmijenjenom okoli:u# 'azvija se lov na brzu divlja=Asrna jelen,divlje govedo, divlja svinja; i pti(e pri =emu su glavno oruje luk i strijela# %abujale rijeke i poto(i,

brojna jezera i mo=vare nude nove izvore hrane pa ribolov i skupljanje :koljakapostaju jednako vanomgranom privreBivanja# %ova vrsta lova zahtijeva i novu vrstu oruja i oruBa# revladavaju mikrolitiizrazito geometrijskih oblika =ijim se usaBivanjem u drvena ili ko:tana drala dobivaju koplja, suli(e,strjeli(e i harpuni# Irojne su i razne ko:tane izraBevine& :ila, igle, udi(e, bodei, nakit# +z ovoga

vremena potje=u i najstariji nalazi =ama(a izdubljenih u deblu Amonoksil;, ali i takvih koji su na=injenispajanjem A:ivanjem; ivotinjskih koa#%ov na=in privreBivanja i ishrane postupno smanjuje nomadskemigra(ije i omogu>uje stvaranje stalnijih naseobina#

9raj gla(ijalnog razdoblja na Iliskom istoku nije bio podloan tako drasti=nim klimatskimpromjenama kao u 3uropi# 9lima je tu i tijekom gla(ijala bila toplija i blaa s izuzetkom nekih uihregija - primjeri(e moe se govoriti o ne:to lo:ijim klimatskim uvjetima izmeBu !!! i )! !!!# g# u

planinskim predjelima 9urdistana, /natolije i 5ibanona :to potvrBuju hijatusi u nastanjivanju :pilja kaoi mala gusto>a popula(ije# $toga na spomenutom prostoru gotovo da i ne moemo govoriti o klasi=nommezolitiku europskoga tipa# Ovda:nje su zajedni(e skuplja=a i lova(a na=inile prve korake prema

proizvodnji hrane, tj# prema poljodjelstvu i sto=arstvu promi:ljenom selek(ijom pri ubiranju biljaka,odnosno u lovu# Tako se pri branju vodi ra=una da se ostavi korijen biljke, gomolj ili sjeme, a pri lovu seostavlja dio mladun=adi i ne ubijaju se skotne enke# *akle, u gospodarskome smislu mezolitik je

posljednja, finalna faza intenzivne lovno-skuplja=ke privrede#

Pro)oneoli)ikje prijelazni ili uvodni dio u neoliti=ko razdoblje kada u nekom podru=ju kasni mezolitikvi:e ne zadrava izvorne osobine klasi=noga mezolitika,kada se ve> nazire prijelaz sa stadija skupljanjai lova na stadij proizvodnje hrane, odnosno pojavljuju se prvi uspjesi na planu kultiva(ije biljaka idomestika(ije ivotinja# ojava prvih domesti(iranih ivotinja u podru=ju 9urdistana arheolo:ki je

potvrBena AZagroz planine;, ali nema neposrednih dokaza o kultiva(iji biljaka# +pak odreBeni arheolo:kinalazi poput brojnih kamenih rvnjeva i muara, batova i bruseva, jama za zalihe i o:tri(a za srpove

posredno svjedo=e o promjenama u gospodarstvu# .aan izvor prehrane postaju divlje, samonikleitari(e =ija je postojbina upravo u podru=ju Iliskog i $rednjeg istoka# +stovremeno se javljaju jasnitragovi prvih trajnih naselja koji sugeriraju sjedila=ki na=in ivota Asedentizam;# /rheolo:ki to jevidljivo u tragovima i osta(ima trajnih nastambi, njihovom pregraBivanju i obnavljanju, u vi:ekratnomobnavljanju podova nastambi i ognji:ta# $edentizam potvrBuje i obi=aj skladi:tenja i =uvanja hrane, te

osta(i flore i faune koji ukazuju na godi:nje izmjene, a ipokapanje mrtvih u sklopu naselja#rimjeri protoneoliti=kih zajedni(a su 9arim $hahir kultura u podru=ju 9urdistana AZagroz

planine;),te natufijenska kultura na podru=ju dana:njeg +zraela i 1ordana A)! !!!# _ V H!!# g# pr# 9r#;#Za potonju su karakteristi=na trajna naselja na otvorenom 3jnan, 1erihon i Ieidha, ali jo: uvijek senaseljavaju i :pilje#*jelomi=no ukopane nastambe krunog tlorisa imaju donji dio od kamena, gornji odtrske i rogoine, a sredi:nji stup nosi krovnu konstruk(iju# $mje:tene su oko sredi:njeg prostora u kojem

je ukopano vi:e jama obljepljenih ilova=om, a koje su sluile za spremanje zaliha itari(a# %atufijenskaje kultura u svome prostoru pojam ne=ega zna=ajno novoga& osnivanja seoskih zajedni(a i uvoBenjabiljne, odnosno itne ishrane# 'uralni oblik ivota sa standardiziranim stambenim elementima idugotrajnim boravkom na istome mjestu kroz vi:e genera(ija, :to zna=i barem stotinu godina, bitno jenova dru:tvena kategorija#

U 3uropi protoneoliti=kom razdoblju pripada kultura 5epenskog vira =ije je gospodarstvo Alov i

ribolov; tipi=no mezoliti=ko, ali trajni sjedila=ki na=in ivota u tipiziranim naseljima s karakteristi=nomstrukturom i objektima blii je neoliti=kom poimanju#

Pre)kerami7ki neoli)ik. Ovim se nazivom obiljeavaju one ljudske zajedni(e koje su u razli=itimdijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima Agospodarskom, dru:tvenom, duhovnom;osim u poznavanju kerami=ke proizvodnje# %ajprije je ta pojava uo=ena na Iliskom istoku -

pretkerami=ki 1erihon / i I, 1armo AZagroz;, 4a(ilar, a[n, /ikl[ 4[k i atal 4[k A/natolija;gdje vrlo stabilne klimatske prilike po=etkom holo(ena Avlanije nego danas; pogoduju razvoju zajedni(akoje kultiviraju biljke, poglavito itari(e, i nastavljaju s domestika(ijom ivotinja# $li=ne pojave uo=enesu i u 9irokitiji A7ipar; te u Gr=koj Tesaliji A tzv# tesalski pretkeramik;# $ve je to dovelo i do porasta

pu=anstva, te stvaranja velikih naselja, a na Iliskom istoku i u /natoliji i do za=etaka urbanih sredi:ta#

) %alazi:te spomenute kulture je Za\i 7hemi, selo na otvorenom, datirano oko VD!!# g# pr# 9r# U

njemu su otkrivene ovalne i krune kamene strukture s ognji:tem, vj# donji dio nastambi =iji je gornji diobio od trske i hasure, jame za =uvanje zaliha hrane, kameni rvnjevi, muari i tu=kovi, kostidomesti(iranih koza i ova(a, te grobovi pokojnika s prilozima#

)"

)"


15/31

*eoli)ik ili mla8e kameno do1a razdoblje je prapovijesti u kojem se dogaBaju goleme promjene uorganiza(iji i obli(ima gospodarskog i dru:tvenog ivota, a isto tako i u svekolikoj materijalnoj

proizvodnji# %ovine koje su bitno odredile neolitik i ujedno ga temeljito razlikuju od prethodnihrazdoblja po danas uobi=ajenoj defini(iji jesu& gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i sto=arstvu te stime usko povezan sjedila=ki na=in ivota u naseljima ruralnog tipa# U okvirima materijalne kulture to

je proizvodnja lon=arske, odnosno kerami=ke robe, te primjena tehnike gla=anja i poliranja pri izradbikamenog oruBa i

oruja, iako je i tehnologija odbijanja i okresivanja kamena i dalje u uporabi i ostat >e prisutna sve dou bron=ano doba#

%eolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta, a niti na europskome tlu# Onje negdje nastao kao rezultat postupnog razvitka, negdje opet kao posljedi(a naglog lokalnogpreobraaja, a u neka jepodru=ja stigao seobom novog popula(ijskog vala kao ve> sasvim formiranakulturna pojava#Zapravo je rije= o dugotrajnom pro(esu koji se odvijao izmeBu )# i #tisu>lje>a prije9rista# %eolitik se u ve>em dijelu jugoisto=ne i posebno srednje 3urope pojavio kao ne:to izrazito novo#Takve prijelomne dogaBaje u razvoju ljudskog dru:tva, s nastupom bitno novih dru:tvenih igospodarskih poimanja, nazivamo revolu(ijom, pa je istaknuti britanski prapovijesni=ar Gordon 7hildeuveo u znanost i pojam neoli)i7ke revolu&ije# To jeprva revolu(ija u povijesti ljudskoga roda koja imadru:tveno-gospodarski karakter# To je po=etak organizirane, odnosno planirane privredne djelatnosti#Gospodarske kategorije odnose se u prvom redu na moti=arsko poljodjelstvo i sto=arstvo, ali ni stariobli(i privrede, poput lova, ribolova ili skupljanja raznih plodova prirode nisu nestali# %ajve>a je, dakle,

novina u neoliti=koj privredi svjesno sudjelovanje =ovjeka u organiza(iji ishrane, odnosno proizvodnjahrane, sposobnost stvaranja stabilnih zaliha i mogu>nost =uvanja vi:kova hrane, bez prepu:tanja pukomslu=aju lovnog uspjeha ili neuspjeha# /li i u takvom gospodarstvu ekolo:ki =imbeni(i igraju

prvorazrednu ulogu# $ obzirom da =ovjek uglavnom vi:e nije nomad, nego trajno boravi na jednommjestu, barem tako dugo dok ne is(rpi zemlju, morao je rije:iti problem prehrane na jednom uskom

prostoru u najuoj vezi s ekolo:kim $ve je ovo vodilo i prema razvoju sloenijih dru:tava#uvjetima#

%eoliti=ke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno, a nisu imale ni jednake kulturne,dru:tvene i gopodarske domete# %ovosti se pojavljuju prije :to blie idemo premajugoistoku, Gr=koj ie povezanih i organiziranih

patrijarhalnih rodovskih i plemenskih zajedni(a koje su ve> samim takvim svojem ustrojem nadmo>nije

)

)


16/31

neoliti=kim popula(ijama# $ve te promjene, nedvojbeno vrlo zna=ajne i vane, ipak nisu imale onakorevolu(ionarno obiljeje poput onih koje su kon(em paleolitika odnosno mezolitika dovele dooblikovanja neolitika# $toga se danas za ozna=avanje razdoblja izmeBu neolitika i bron=anog dobanaj=e:>e sluimo terminom eneolitik, latinsko-gr=kom sloeni(om koja ukazuje na kontinuirani razvojmlaBeg kamenog doba u bakreno doba, tj# da je u novostvorenim kulturnim pojavama pored novihelemenata, jo: uvijek vrlo prepoznatljiva tradi(ija mlaBeg kamenog doba i to u svim sferama ivota # +stozna=enje imaju i termini kuprolitik i halkolitik# Ovaj posljednji se obi=no rabi u kontekstu egejskog imaloazijskog svijeta u zna=enju finalnog, zavr:nog neolitika tijekom kojeg je metal ve> u:ao u :iru

uporabu, ali jo: uvijek nije bitno utje(ao na gospodarsku i dru:tvenu strukturu# %eki prapovijesni=ari jo:uvijek rado rabe i opisni naziv prijelazno doba, ali on suvi:e nagla:ava vremensku kratkotrajnostspomenutog razdoblja koje traje =itavo tre>e tisu>lje>e prije 9rista, dapa=e po=e(i su mu jo: u =etvrtomtisu>lje>u# $ obzirom na razvojni tijek mogu>e je izdvojiti rani, srednji i kasni eneolitik, ali grani(e nisu=vrsto definirane, osobito izmeBu srednjeg i kasnog eneolitika # Rani eneoli)ik odreBuju kulture koje su

jo: =vrsto utemeljene u neolitiku i koje prenose tipi=na neoliti=ka obiljeja, osobito u pogledu materijalnei duhovne ostav:tine, a =esto im se ni gospodarska osnova ne razlikuje bitno od neoliti=ke # (rednji ikasni eneoli)ikpredstavljaju udaljavanje od neoliti=kih tradi(ija, s vrlo jakim naglaskom na razvojumetalurgije, ali i sa zna=ajnim dru:tvenim promjenama i raslojavanjima koja >e kon(em eneolitikadovesti do formiranja prvih plemenskih i rodovskih aristokra(ija # 9ao i u vrijeme neolitika, podru=jenapretka i inova(ija predstavlja maloazijski i egejski prostor=ije su nabujale popula(ije prisiljene traitinove krajeve za svoju egzisten(iju# %ajprirodniji i najjednostavniji izlaz bilo je preba(ivanje na europskokopno# %o u ovome se trenutku pojavljuje i jedno novo ishodi:te migra(ija, otvara se novi povijesni put

koji >e veliku ulogu imati u svim kasnijim razdobljima europske povijesti# To je podru=je onta,Zakavkazja i junoruskih stepa, a put vodi preko 2umovitih i 3rdeljskih 9arpata uz donji tok *unava# +ztih su krajeva pristizali brzi, pokretljivi sto=ari, kojima su bila potrebna nova prostranstva za njihovustoku, spremni da ih izbore pod svaku (ijenu, a nije nevano ni to da su oni ve> dobro ovladalimetalur:kom djelatno:>u# $vemu se tome nisu mogle oduprijeti konzervativne poljodjelske popula(ije

preivjeloga neolitika#

IV. "R#EO$OI I,VORI

ovijesne znanosti opisuju i tuma=e pro:lost temeljem razli=itih svjedo=anstava, odnosnoizvora# Tri su njihove glavne kategorijea; pisani izvori

b; neposredni materijalni izvori(; prirodoznanstveni Aantropolo:ki, faunisti=ki, botani=ki, geolo:ki; izvori%eposredne materijalne izvore u prvom redu skuplja i prou=ava arheologija pa ih moemo

odrediti i kao arheolo:ke izvore# *akako, dana:nja arheologija nipo:to ne isklju=uje ni ostale izvore#/rheolo:ke izvore =ine sve vrste arheolo:kih nalaza od jednostavno obraBenog kamenog

oblutka do sloenih graBevinskih struktura poput egipatskih piramida, ali i svi mogu>i vidljivi tragovibilo kakve ljudske aktivnosti# *akle moemo re>i da su osnovne vrste arheolo:kih izvora nala0i inala0i)a# *o njih se dolazi )erenskim pregledomArekognos&iranjem; iili iskopavanjem9:#

*ala0iU po=etku dok je (ilj arheologije bio skupiti :to vi:e starih predmeta , nalazom su se smatrali

pronaBeni predmeti Aartefakti;# %o kad se uo=ilo da neki predmeti meBusobno predstavljaju =vrstoodreBene (jeline, kad se pojavilo zanimanje za veze i odnose meBu pojedinim predmetima, zna=enje toga

pojma se pro:irilo# *anas smatramo da su nalazi predmeti koji su svojim fizi=kim obiljejimaili svojim mjestom u prostoru vezani uz aktivnost =ovjeka Atzv# pokretni inventar;# Oni su proizvodljudskih ruku, proizi:ao iz ideja koje su ljudi imali o tome kako bi odreBeni predmet trebao izgledati #*akle, =ovjek i artefakti neraskidivo su povezani _ (iljprou=avanja arheologije nije =ovjek sakriven izaartefakata, nego =ovjek koji stvara artefakte#

*ala0i sui osta(i razli=itih objekata koje je podigao ili iskopao =ovjek A nastambe, fortifika(ije,pe>i, ognji:ta, otpadne jame-smetli:ta, grobovi;, nalazi suosta(i ljudske hrane Aprelomljene ivotinjskekosti, ko:ti(e pojedenog vo>a ili zrnje i sjemenke prikupljeni kao zalihe hrane;# /li nalazi mogu biti iotis(i ljudskog stopala na vulkanskoj visoravni 5aetolil u sjevernoj Tanzaniji ili u glinenim naslagama:pilje *omi(e u $lova=koj, nalazi su i svi tragovi koji upu>uju na bilo kakvu =ovjekovu aktivnostAprimjeri(e tragovi paljenja vatre, tragovi obrade zemlje, vaBenja kamena itd#;#

/rtefakti tj# pokretni inventar mogu biti od razli=itih materijala, pa o tome, kao i o okolnostimau kojima su se nalazili Aklima, kemijski sastav tla, naknadne aktivnosti na istom mjestu itd#; ovisinjihova sa=uvanost#%ajbolje su sa=uvani oni izraBeni od kamena, kosti, keramike, :koljaka, pueva,

)H/rheolo:ka iskopavanja zasebno su poglavlje o kojem u ovim s(riptama ne>emo detaljnije govoriti negoupu>ujemo =itatelja na knjigu hillipa Iarkera >&e >ec&ni,ues of #rc&aeological ?*cavation , prevedenu i u4rvatskoj _ vidi popis literature#

)

)


17/31

metala, a rjeBe ili samo izuzetno oni od koe, drveta, tekstila Au spe(ifi=nim okolnostima o=uvanja, uvrlo vlanim, natopljenim ili pak ekstremno suhim uvjetima; # %ajstariji nalazi drvenih :iljaka i kopljasa=uvani su u Tore /lba A2panjolska;, 7la(ton on sea A3ngleska; i $(hningen A%jema=ka;, a pripadajuvremenu starijeg paleolitika#Organski materijali posebno su dobro sa=uvani u sojeni=kim naseljima naalpskim jezerima te u treseti:tima sjeverne 3urope, primjeri(e =am(i-monoksili ili mumije rtvovanihljudi koji su ba=eni u mo=varu)"#*obro sa=uvanih drvenih, konih ili tkanih nalaza bilo je i u nekimaod velikih grobnih humaka stepskih naroda s po=etka bron=anog doba, a takvi su nalazi u velikom brojuotkriveni i u eljeznodobnim rudni(ima soli u okoli(i austrijskog 4allstatta# %ajnoviji, izuzetno dobro

sa=uvan europski nalaz iz )DD)# g# je tzv# ledeni =ovjek iz Tirola, koji je zajedno sa svom svojomopremom ostao konzerviran u alpskom ledenjaku gotovo pet tisu>a godina# Ostalo je zabiljeeno da je i

prigodom iskopavanja na .u=edolu )DHV# na dnu jame u drvenom pepelu pronaBen sa=uvani koniopanak, ali se ubrzo raspao zbog naglog izlaganja kisiku# )

$ obzirom, dakle, na mogu>nosti o=uvanja, najbrojniji i naj=e:>i nalazi-artefakti kojima barataprapovijesna arheologija jesu oruBe, oruje i nakit izraBeni od kamena, kosti, :koljaka ili metala, terazli=iti predmeti od pe=ene gline Akeramika;, u prvom redu posuBe, ali i neki drugi utilitarni predmeti#*akako da ni u slu=aju spomenutih, trajnijih materijala sa=uvanost nije uvijek idealna# + odreBene vrstekamena podlone su o:te>enjima i raspadanju, kost se te:ko sa=uva u tzv# kiselim tlima, keramika nijeuvijek dovoljno dobre kakvo>e da bi izdrala sve atmosfereske promjene, neke vrste metala i njihovihlegura podlone su raznim kemijskim pro(esima koji im mijenjaju sastav i uni:tavaju ih # Tako se

primjeri(e od eljeznih predmeta =esto pronaBu samo tragovi rBe#/rheolozi artefakte skupljaju, prou=avaju i klasifi(iraju# $vaki artefakt ima svoje atribute,

identifika(ijske osobine koje u odreBenoj kombina(iji daju artefaktu prepoznatljiv oblik# /tributiproizlaze iz tradi(ijskih, funk(ionalnih, tehnolo:kih ili nekih drugih razloga#/rtefakti se nalaze u nalazi:tima# /li nalazi:ta nisu tek puka zbirka nalaza# $vaki artefakt,

svaka slomljena kost, pa i najmanja sjemenka, svaka nastamba ima odreBeni odnos u vremenu i prostoruprema svim drugim nalazima istoga nalazi:ta# To je arheoloki kon)eks)# On je vrlo vaan, i zamodernu je znanost danas nalaz sam po sebi, bez arheolo:kog konteksta gotovo bez vrijednosti, on jetek puki predmet# $uprotno tome artefakt paljivo iskopan iz brino dokumentiranog kontekstaintegralni je dio na:e pro:losti i kao takav ima puno ve>u vanost nego li je njegova materijalnavrijednost# Iitna dimenzija arheolo:kog konteksta jest prostor# $vaki nalaz ima to=an poloaj u Hdimenzije Aduljina, :irina i dubina;# rostorni se kontekst zasniva na aso(ija(iji pojedinih nalaza ieviden(iji ljudskog pona:anja Azakon aso(ija(ije;# rimjeri(e, ako netko nakon mnogo godina pronaBeotvara= za konzervu izoliran, ne bi mogao sa sigurno:>u utvrditi =emu je sluio taj predmet, ali ako uznjega naBe tu(e probu:enih i otvorenih konzervi, lako >e doku=iti svrhu otvara=a# %a nekim neoliti=kimnalazi:tima na talijanskoj jadranskoj obali pronaBeni su brojni kremeni :ilj(i Atzv# sipontijanski :ilj(i,

prema nalazi:tu $ipontiano; kojima je prava funk(ija utvrBena tek kada su pronaBeni s gomilomotvorenih :koljaka# Ti spe(ifi=ni :ilj(i sluili su, dakle, kao otvara=i za :koljke# Zakon aso(ija(ije temeljise dakako na pretpostav(i da su svi artefakti u istom sloju ili horizontu onamo dospjeli istovremeno # %omnogobrojni su arheolo:ki nalazi otkriveni, slu=ajno, naj=e:>e od strane laika, =esto na povr:ini tla, bezikakvog iskopavanja# Tada govorimo o pojedina7nim nala0ima, slu7ajnim nala0ima ili povrinskimnala0ima# U najboljem slu=aju takvi su nalazi popra>eni samo imenom mjesta gdje su pronaBeni, ali nei drugim nunim pojedinostima koje bi definirale arheolo:ki kontekst# O povr:inskim nalazimagovorimo i u slu=ajevima stru=nog arheolo:kog istraivanja# To su oni koji, nalaze>i se na povr:ini,za(ijelo vi:e nisu u svom prvobitnom kontekstu# %o, oni ipak mogu biti vrlo korisni jer se na njimatemelji sustavni terenski pregled koji prethodi iskopavanju #/rheolozi posebno zna=enje pridaju tzv#0a)vorenim nala0ima5 predmetima koji =ine intaktnu i koherentnu (jelinu, a koje su takvomhomogenom (jelinom drali oni koji su ih ostavili u jednom odreBenom trenutku # To mogu biti

(eremonijalni kompleksi Agrobovi ili sveti:ta;, razli=ita blaga Za njih je mogu>e ustvrditi da svipripadaju istom vremenu, istom kulturnom krugu isl#

*ala0i)a*ala0i)e ili lokali)e) jest mjesto s manjom ili ve>om kon(entra(ijom nalaza, odnosno mjesto

gdje se nalaze tragovi drevnih ljudskih aktivnosti# %eki arheolozi rabe i izraz ha1i)a). On odreBujemjesto gdje ljudi borave, gdje se odmaraju, spavaju ili su se tek na kratko zaustavili da obave neki posao#To moe biti njihov dom, ali i stani:te, pa i sveto, odnosno obredno mjesto# Ukratko, arheolo:konalazi:te moe biti =itav krajolik u kojem je boravio =ovjek, mada tragove mnogih njegovih aktivnostine>emo mo>i otkriti ni svrstati ih pod ui pojam nalazi:ta Aprimjeri(e obrada zemlje;# /rheolo:kilokalitet po veli=ini see od malog stani:ta ili logori:ta do velikih gradova# /rheolo:ko nalazi:te moe

biti jedan jedini ljudski grob, ali i golema :pilja nastavana tisu>ama godina# %eka su nalazi:ta dakle bilau uporabi tek nekoliko sati dok se drugima koristilo i nekoliko genera(ija ljudi# uje '#'# $(hmidt u svom kapitalnom djelu $ie /urg :uedol)Zagreb )D"#,str# )

)

)


18/31

pojedinih nalazi:ta ili =itavog niza njih takoBer je bitan u modernoj arheologiji Atzv# 5ands(apear(haeolog[;#

9ao i nalazi tako su i nalazi:ta podlona uni:tavanju i propadanju# %eka su vidljiva sve dona:ih dana, a druga su nestala pod slojevima pijeska, pepela, kamenja, zemlje, zarasla vegeta(ijom ili

potonula u vodi# Od nekih su ostali tek tragovi u boji tla, a od drugih su sa=uvani (ijeli zidovi, ku>e,uli(e itd# e godina, erozijom obala rijeka, jezera i mora, ali i zbog promjenarazine voda, uslijed razli=itih tektonskih poreme>aja# $ druge strane sve navedene okolnosti mogu

dovesti i do otkri>a pojedinih nalazi:ta - primjeri(e erozija je otkrila terase 'ift .alle[ u /fri(i, takozna=ajne danas u prou=avanju najranijih stadija ljudske evolu(ije# +li pak primjer rimskih gradova4erkulaneja i ompeja koji su ostali izvanredno sa=uvani zahvaljuju>i prirodnoj katastrofi - erup(ijivulkana#

o svojoj funk(iji prapovijesna nalazi:ta mogu biti&)# op>enita nalazi:ta naselja stani:ta# nalazi:ta posebne namjene grobovi, odnosno groblja ostave

sveti:ta kamenolomi i rudni(i ostalo Amjesta ulova i komadanja ivotinja, radioni(e, luke, brodolomi####;

Op;eni)a nala0i)a*aselja i s)ani)a

)# s obzirom na topografiju mogu biti&a; pripe;ak-a1ri) i :pilja - uglavnom tijekompaleolitika6koriste se prirodne udubine u stijeni ili

prednji dijelovi :piljskih prostora, a kao tragovi ljudskog boravka uo=avaju se osta(i vatri:ta,ognji:ta, otpa(i od jela, kameno i ko:tano oruBe# 9atkad su vidljivi i osta(i nekih pregradnji idogradnji od :iblja, granja, kola(a i koe kao na primjeru Grotte du 5azaret kod %i(e uFran(uskoj#)2piljesu ljudima sluile za boravak i u kasnijim razdobljima, ali rijetko kao trajnonaselje, ve> kaopovremena ili sezonska boravi:ta pastirima i lov(ima ili kao pribjei:ta u vrijemeopasnosti

b; ravni7arska naselja- naj=e:>e su smje:tena uz obale rijeka, jezera, mora, kako zbog za:tite tako iiz gospodarskih razlogaAvoda, ribolov, promet;# Takva su naselja prisutna u svim prapovijesnimrazdobljima# ima, katkad i tisu>lje>ima# Genera(ije i genera(ije podiu svojenastambe i druge objekte povrh onih svojih prethodnika# 'ezultat toga je postupna akumula(ijasvekolikog naseobinskog otpada i stvaranje breuljka#

(; naselja na u0visinama < gradine Akasteljer, allburg, Iurg\all, hill fort; podizana su naistaknutim, povi:enim poloajima koji omogu>avaju dobru i u=inkovitu obranu ili za:titu od

poplava itsl# rve poljodjelske zajedni(e u neolitiku ne podiu takva naselja, ali u kasnomneolitiku i u eneolitiku ona su sve brojnija# 8esto su prirodno dobro za:ti>ena, a tamo gdje takvaza:tita nije dostatna podiu se umjetni obrambeni sustavi - nasipi, palisade, kamene ograde,

bedemi, jar(i#

# tipolo:ka dioba&

a; ()ani)e5 logorA(ampsite; _ naj=e:>e ih veemo uz zajedni(e koje nisu sjedila=ke, ali pojavljuju se usvim razdobljima# Zapravo i nije rije= o naselju u uem smislu nego o boravi:tu, odnosnoodmori:tu na otvorenome gdje su se mogle odvijati razli=ite aktivnosti# Uo=avaju se tragovi vatri:ta,

)abri , fran(# zaklon, skloni:te, pripe>ak A'o(kshelter;# rirodna udubina u stijeni s gornjim dijelom izbo=enimpoput nadstre:ni(e#)Ova velika :pilja bila je zimsko stani:te lova(a s kraja donjeg paleolitika# +straivanja su otkrila tragovevelike kolibe podignute uz isto=ni zid :pilje# 'ubovi kolibe ozna=eni su naba(anim kamenjem koje je

podupiralo drvene stupove izmeBu kojih su najvjerojatnije bile razapete ivotinjske koe ili krzna# Uza zid uprirodnim udubinama otkriveni su tragovi dvaju ognji:ta# 'azasute sitne morske :koljke, ivotinjske kosti ikande vjerojatno su u to skloni:te do:le s morskom travom i ivotinjskim koama od kojih su bili na=injenileajevi#)V%aziv dolazi od arapske rije=i tellP breuljak, ostali izrazi& h[k Atur#;, tepeh AiranskiE;, magoula Agr=#;,mogila Abug#;, tumba Amak#;, mound settlement Aengl#;

)V

)V


19/31

ognji:ta, pa i jednostavnih :atorastih konstruk(ija od granja, li:>a i sl# 1edno od najstarijih takvihstani:ta, =ija se starost pro(jenjuje na ) ! !!! godina, jest Olduvai Gorge u Tanzaniji gdje su5ouis i ih gospodarskih objekata te zajedni=kih objekata

od op>eg zna=enja za (ijelu zajedni(u

(; grad - ve>a povr:ina s ve>om kon(entra(ijom stanovnika koji su socialno razli=iti - sredi:ta obrta,trgovine, kulta i politi=ke vlasti# Gradovi su u tom smislu obiljeja visoko razvijenih kultura#

%eoliti=ki telovi Iliskoga istoka pokazuju razvoj prema gradskoj naseobinskoj strukturi#d; 3urg - naselje na manjoj povr:ini, ali osobito dobro utvrBeno kao sjedi:te dru:tveno izdvojenih

pojedina(a odn# obitelji# eg naselja Apoput akropole uanti=koj Gr=koj, ali i .u=edola u eneolitiku odunavlja;

e; Re=ugij - naselje koje slui kao pribjei:te ili skloni:te u vrijeme ratnih opasnosti# Obi=no jesmje:teno izvan glavnih komunika(ijskih putova, na prirodno dobro za:ti>enom poloaju#

Unutarnja organiza(ija naselja usko je povezana s dru:tvenom organiza(ijom odreBeneprapovijesne zajedni(e u (jelini# Tako su spomenuta paleoliti=ka stani:ta poput Grotte du 5azaret iTerra /mata mala i najvjerojatnije tek sezonska boravi:ta, karakteristi=na upravo za lova=ko-skuplja=kezajedni(e koje =ini tek nekoliko osoba :to sele od stani:ta do stani:ta u odreBenom godi:njem (iklusu#

%asuprot tome naselja poljodjelskih zajedni(a s obzirom na vrstu privreBivanja tee biti ve>a i trajnija#.eliki gradovi, planski graBeni s izraenom infrastrukturom odraz su pak gospodarski mo>nih idru:tveno dobro organiziranih i (entraliziranih zajedni(a#

O1jek)i u naselju*as)am1e

Tragovi najstarijih nastambi arheolo:ki su potvrBeni ve> za vrijeme donjeg Astarijeg;paleolitika# risjetimo se malo prije spominjanih koliba iz Terra /mata i Grotte du 5azaret# Znatno subrojniji primjeri izgradnje nastambi iz vremena mlaBeg Agornjeg; paleolitika# %aj=e:>e je rije= orazli=itim tipovima lako prenosivih :atora konstruiranih od drvenih kola(a i ivotinjskih koa# Od njihdakako nije ostalo nikakvih tragova, ali brojni nalazi velikih nakupina mamutovih kostiju u Ukrajiniomogu>ili su rekonstruk(iju tamo:njih nastambi =iji su glavni konstruktivni elementi bile upravo kostimamuta#rimjer iz enemamutovim kljovama kako ih ne bi rastrgali i raznijeli snani vjetrovi#

%astambe, potpuno ili djelomi=no ukopane u zemlju, 0emuni&e i polu0emuni&eAd\elling pit;tipi=ne su u prvom redu za razdoblje neolitika, aliponegdje se grade i tijekom kasnijih razdoblja# 'ije=

je jamskim stambenim objektima, naj=e:>e nepravilnog ovalnog ili krunog oblika, ponekadsastavljenim i od vi:e jama razli=ite razine # Tragovi gornje, nadzemne konstruk(ije zidova i krova mogu

biti vidljivi u obliku tragova stupova ili kola(a koji su je sa=injavali, ali =esto nisu vidljivi, pa suistraiva=i u nedoumi(i mogu li uop>e te jame interpretirati kao stambene objekte# *rugi karakteristi=antip su nad0emne koli1e krunog, pravokutnog ili trapeznog tlorisa # od im je od nabijene zemlje,

ponekad dodatno premazan ilova=om, poplo=en kamenom ili kerami=kim ulom(ima, a vjerojatno sumnogi podovi bili i drveniAto se meButim rijetko moe utvrditi na terenu;# 9onstruk(ija zidova moe

biti razli=ita, ovisno o okoli:u i raspoloivom materijalu# %ajranije nadzemne nastambe u nekimdijelovima tzv# plodnog polumjese(a A5evant; imale su kruni tloris i kamene temelje na kojima su se

podizali zidovi od :iblja, trske itsl# U /natoliji su graBene =etverokutne graBevine s kamenim temeljimai zidovima od nepe=ene (igle A>erpi>;, te ravnim krovom preko kojega se i ulazilo u ku>u pomo>uljestava# $li=na se tehnika gradnje primijenjuje i u neoliti=kim naseljima nekih dijelova jugoisto=ne3urope ATesalija, Trakija;# Tipi=na neoliti=ka nastamba u ostalim dijelovima jugoisto=ne, a potom i usrednjoj i zapadnoj 3uropi jest pravokutna graBevina s dobro nabijenim zemljanim podom, nosivomkonstruk(ijom od drvenih stupova i kola(a, te zidovima na=injenim od pletera Apleplet od :iblja ili pru>aizmeBu stupova premazuju se blatom - ostatke toga prepleta u kojem su drveni dijelovi istruli, pa suostali samo njihovi otis(i i udubine u glini nazivamo ku>nim lijepom ;# 9rov je obi=no dvoslivan,odnosno na dvije vode, na=injen od :iblja, granja, slame, trske itd# Od takvih se nastambi naj=e:>esa=uvaju tragovi nabijenog zemljanog poda, osobito ako je ku>a izgorila, rupe ili jar(i koji ukazuju nastupove i kol(e :to su nosili gornju konstruk(iju zidova i krova, te ku>ni lijep, manji ili ve>i komadizidova na=injenih od pletera omazanog zemljom# U krajevima bogatim :umom grade se i brvnare odkojih se isto tako sa=uvaju samo podovi od nabijene zemlje, a tek iznimno i jasni tragovi drveta, dasaka igreda#

(ojeni&e Afahlbauten, lake d\ellings, palafittes; su kolibe podignute iznad vode na drvenimplatformama koje nose stupovi odn# sohe#O takvim graBevinama izvje:>uju ve> gr=ki pis(i A4erodot,4ipokrat;, a mnogobrojni su nalazi ostataka takvih graBevina u jezerskim i mo=varnim podru=jima

)D

)D


20/31

jasno potvrdili njihovo postojanje# U podru=ju alpskih jezera Ajuna %jema=ka, 2vi(arska, sjev# +talija;takve se nastambe grade ve> tijekom neolitika, dok >e u ostalim dijelovima srednje 3urope, pa i

jugoisto=ne u=estalije biti u kasnijim razdobljima, krajem bakrenog i osobito u bron=ano doba#rvi suistraiva=i vjerovali da su doista graBene na samoj vodi, no danas je sve =e:>e mi:ljenje da su se sojeni(ezapravo gradile na obali jezera ili rijeka, a na stupove su podignute zbog poplava# Tek su kasnije zbog

promjene razine voda njihovi osta(i ostali daleko od obale# %jihovi stanovni(i nisu bili isklju=ivo lov(iili ribari nego su se mnogi bavili i poljodjelstvom, pa i trgovinom# $ojeni=ka su naselja izvanredanarheolo:ki izvor jer su se u njima i ispod njih zbog povoljnih okolnosti uspjeli o=uvati brojni nalazi

organskog podrijetla koji se ina=e rijetko sa=uvaju#

Ostali naseobinski objekti%ajbrojniji objekti u naseljima su razli=ite jame# U :irem smislu ovamo pripadaju i zemuni(e kaos)am1ene jame# 8esto se, meButim, takve stambene jame napu:taju, pa se sekundarno koriste za

pokapanje pokojnika# Gotovo uz svaku nastambu nalaze se o)padnejameu koje se ba(a sav ku>anskiotpad, od pepela s ognji:ta do ostataka jela i razbijenog posuBa# !ame 0a 0alihe5 =esto posebno

premazane ilova=om, poplo=ene kamenom ili kerami=kim ulom(ima, sluile su za spremanje i =uvanjezaliha hrane, u prvom redu zrnja razli=itih itari(a, ali i drugih plodova Aoraha, lje:njaka, ira, vo>aitd#;#O1redne i r)vene jame imale su sasvim posebno mjesto i zna=enje kod mnogih prapovijesnihzajedni(a# One se mogu nalaziti u sklopu naselja, ali i izvan njega# U njima >emo na>i razli=ite ostatke,o=ito polagane tijekom posebnih obreda s nekom osobitom namjerom koju danas ne moemo uvijekobjasniti# U takvim >emo jamama na>i ukope pojedinih doma>ih, ali i divljih ivotinja koje su doti=ne

ljudske zajedni(e :tovale# U obrednim se jamama mogu na>i osta(i vatre, osobiti, nestandardni obli(iposuda, rtveni(i, ivotinjske ili ljudske kerami=ke ili ko:tane figuri(e # U naselju rane neoliti=ke 9rskulture AmaBarsko otisje; u kutu ku>e nalazila se kruna jama =ije je dno bilo pokriveno utimglinenim nabojem, potom slojem kerami=kih ulomaka i tankim slojem ugljena Ao=ito ostalim od paljenjavatre;# %a potonjem je bilo poloeno kerami=kih posuda i jedna ko:tana li(a#

U prapovijesnim se naseljima =esto nalazi i ve>i broj lijevkastih jama koje se izrazito suavajuprema dnu# One nisu osobito velikih dimenzija i u njima nema nikakvih ostataka# To su jame iz kojih jevaBena ilova=a ili glina bilo za potrebe lon=ara, bilo za potrebe obljepljivanja ku>nih zidova# %o i takve

jame mogu sekundarno biti iskori:tene kao otpadne jame# $uprotno ovima postoje i prili=no prostrane,ali relativno plitko ukopane jame, bez tragova neke nadzemne konstruk(ije# %eki arheolozi smatraju dasu to bili radni prostori na otvorenom, u kojima se obavljala odreBena aktivnost, primjeri(e kresanjekamena, obrada kosti i sl#, a koji su bili lagano ukopani kako bi ipak koliko-toliko :titili ljude od vjetra,hladno>e i sl#

.e> u najstarijim stani:tima i naseljima pronalaeni su tragovi va)ri)a i ognji)a kaoneizostavnih objekata svakog ljudskog boravi:ta# Ognji)ase naj=e:>e grade od amorfnog kamena ilikamenih plo=a, poplo=avaju se ulom(ima razbijenog posuBa ili se premazuju glinom# i # i objekti u naseljima su iraznovrsni hambari, torovi za stoku, bunari, itd#

%ijedna ljudska zajedni(a nije nikada ivjela potpuno izolirana od drugih, pa tako ni ljudskanaselja nisu bila tek nasum(e razba(ana u okoli:u# Oduvijek su ljudi za svoje naseljavanje vrlo briljivoodabirali poloaje koji su imali odreBene prednosti glede preivljavanja, obrane, transporta, odreBene

proizvodnje, trgovine itd# $toga arheologiju ne zanima samo unutarnja struktura i sadraj jednog naseljanego meBusobni odnosi ljudskih zajedni(a i njihova ueg i :ireg okoli:a# To uklju=uje prou=avanje

poloaja pojedinog naselja u njegovu neposrednom okoli:u, odnose i veze izmeBu skupina vi:eistodobnih naselja, te odnose tih skupina prema njihovu ekolo:kom okviru# Ovim se pitanjima bavi

arheologija ?rasporeda - uzorka naseljavanja@ Aar(haeolog[ of settlement pattern;# rostorna analizapojedinog naselja obuhva>a (ijelo podru=je s kojega su potje(ali razli=iti sadraji konstatirani u naseljuili pak neposredni okoli: koji se naj=e:>e ili najintenzivnije iskori:tavao# %a primjeru stani:ta jednelova=ko-skuplja=ke zajedni(e to zna=i prou=avanje mogu>nosti opskrbe vodom, rije=nih prijelaza igazova, mogu>ih lei:ta sirovina, prirodnih prolaza divlja=i, mogu>nosti postavljanja zamki i stupi(aitd# 9od sjedila=kih zajedni(a naseobeni uzor(i bivaju sve sloenijima jer u=in(i politike i religije

postaju sve vidljiviji u veli=ini, tlorisu, funk(iji i rasporedu nalazi:ta# i:=itavati i odreBenanaseobinska hijerarhija s nizom manjih naselja grupiranih oko velikih sredi:ta koja mogu biti politi=katj# upravna, gospodarska ili (eremonijalno-vjerska# Trgovina takoBer ima veliku ulogu u razmje:tajunaselja i drugih nalazi:ta# %aselja se ne smje:taju samo u blizini klju=nih izvora sirovina nego i uztrgova=ke putove ili vane komunika(ijske arterije kao :to su rijeke#

%alazi:ta posebne namjeneGro1ovi i gro1lja

Grobovi su zna=ajan izvor arheolo:kih podataka, kako onih materijalnih Aosta(i ljudskog tijela,hrane, razli=iti predmeti priloeni u grob;, tako i spoznaja o dru:tvenoj organiza(iji, ali i duhovnomivotu# %aime sam =in pokapanja podrazumijeva odreBenu vrstu :tovanja ili osje>anja prema umrlim

!

!


21/31

osobama, ali i daje naslutiti kako je =ovjek odavno vjerovao u postojanje du:e i razmi:ljao o onomeposlije ivota Anaravno to je nemogu>e striktno dokazati;# 5judski osta(i kre>u se u rasponu od potpunosa=uvanih tijela Aprirodno ili umjetno mumifi(iranih; preko kostura i pojedina=nih kostiju do spaljenihostataka ili tek mrlje u tlu# +z tih se ostataka moe doznati spol, dob, visina, teina, pa =ak i izgled

pokojnika# eustanoviti i krvnu grupu, pa takve analize kao i *%/ analize omogu>uju rekonstruk(iju rodbinskih i

plemenskih odnosa# 8ak i u slu=ajevima kada je tijelo potpuno propalo, odreBena se saznanja mogu

(rpiti iz oblika i graBe groba, iz predmeta s kojima je pokojnik pokopan itd#rvi sigurni poda(i o namjernom, svjesnom pokapanju =ovjeka potje=u iz vremena srednjega

paleolitika i veu se uz nenadertalskog =ovjeka i musterijensku kulturuA5a Ferrasie u Fran(uskoj, Te:ik-Ta: u Uzbekistanu, 9armel gora u +zraelu, 9ebara, $hanidar u +raku;# Za ranija razdoblja nemasigurnih podataka, no neki znanstveni(i smatraju da nije isklju=eno kako su i neki stariji praljudi

pokapali svoje mrtve, ali se njihovi osta(i nisu sa=uvali, ili naprosto dosad nisu otkriveni# 2tovi:e, unovije vrijeme postoje indi(ije o toj ranijoj, rudimentarnoj funeralnoj praksi#=iji je subjekt bio arhai=ni4omo sapiens Aprijelazni oblik izmeBu 4omo ere(tusa i 4omo sapiens neanderthalensisa;# %a:panjolskom nalazi:tu u /tapuer(a, )" km isto=no od Iurgosa, u jami poznatoj pod nazivom $ima delos 4uesos Ait of the Iones; u donjim slojevima )m dubokog rova otkopano je preko )!! ljudskihkostiju koje su pripadale najmanje H osobama, a mogu>e i !# 9osti su, meButim, izmije:ane i meBunjima nema anatomskih veza, ali su prisutni svi dijelovi tijela# 'ije= je uglavnom o mlaBim osobamaA)-) godina;# 1edan od istraiva=a jame vjeruje kako je rije= o odlaganju pokojnika u spomenuti rov

kroz dulje vrijeme, moda kroz nekoliko genera(ija# 9ako nije bilo ostataka ivotinjskih kostiju nikamenog oruBa, to se mjesto o=ito nije koristilo kao stambeni prostor#U :pilji $hanidar Aira=ki dio 9urdistana; u najdonjem sloju koji se temeljem kamenih

izraBevina mogao opredijeliti musterijenskoj kulturi, otkriveno je nekoliko ljudskih ukopa# *vogodi:njedijete u zgr=enom poloaju bilo je poloeno na sloj pepela# $tara(, koji je jo: za ivota ostao bez jedneruke i jednog oka, koji je imao te:ko o:te>ene noge te je mogao ivjeti samo uz brinu njegu drugihljudi, bio je prekriven (vije>em :to je utvrBeno po osta(ima (vjetnoga peluda# U :pilji 3t-Tabun na9armel gori u +zraelu, u sloju pripisanom levaloa-musterijen Alevallois-mousterien; kulturi, pronaBen jeljudski kostur oko kojega je zemlja bila tamno(rveno obojena i izmije:ana sa spaljenim i zdrobljenimivotinjskim kostima# Ove okolnosti upu>uju na odvijanje posebnog pogrebnog obreda# U :piljii Au =u=nju;

)DU $ungiru, !! km sjev#ist# od e slonokosnih perli(a rasutih po =ovjekovim prsima# %a glavi je imao kapu s na:ivenim lisi=jimo=nja(ima# Grob se datira oko H !!!# g# prije sada:njosti#

)

)


22/31

poloau ruku- ispruene uz tijelo, prekriene na prsima, prekriene ispod tijela

orientacii - u vezi s odreBenim vjerskim poimanjima i predodbama - glava i li(e gledaju premaodreBenom smjeru Aprema sun(u ili odreBenoj strani svijeta ili odreBenoj zemljopisnoj to=ki;

opre%i& lijes Adrveni sanduk; - pojavljuje se ve> u neolitiku, ali je op>enito rijedak u starijimrazdobljima6 dobro sa=uvani lijesovi poznati su iz vremena nordijskog bron=anog doba

debloAsa=uva se samo u iznimnim slu=ajevima;

glineni tzv# larnakesAeneolitik - Iliski istok, 9reta; - ovalni, =etverokutnivelike kerami=ke posude& pithoi, amfore- za pokop dje(e

onekad se ukapaju samo pojedini dijelovi tijela - tada govorimo o par&ijalnim ukopima#%aj=e:>e su to (ijele lubanje ili samo mandibula Adonja vili(a;, te pojedini udovi# Takvi su ukopi ujedno isekundarni jer se tijelo najprije ostavi da istruli ili da ga ivotinje o=iste, a potom se skupe samospomenuti dijelovi kostura i pokopaju uz odreBene obrede# $imboli=ni ukopi bez tijela pokojnikanazivaju se keno)a=ima#

Ukopi, odnosno grobovi mogu biti pojedina7ni, ili skupni /tj# dvostruki, trostruki itd#; :tozna=i da je vi:e osoba istovremeno ukopano# $kupne grobni(e pak ozna=avaju grobove u koje je vi:eosoba ukopano u razli=ito vrijeme Akatkad se stariji ukopi ne o:te>uju, a ponekad se samo gurnu u stranukako bi oslobodili prostor za nove;#

In&inera&ija9od nekih se ljudskih zajedni(a spaljivanje pokojnika primijenjuje istovremeno s inhuma(ijom#%ajstarija pojava spaljivanja pokojnika dokumentirana je na .las(u, jednom od Berdapskih nalazi:takulture 5epenskoga vira# Ondje su ve> u najstarijem naselju A.lasa( +a; otkrivene krune i elipti=ne

jame koje su sadravale spaljene ostatke pokojnika te gar i pepeo s loma=e# %ekoliko paljevinskihgrobova otkriveno je i u mlaBem naselju A.lasa( ++;, no zanimljivo je da su neki od njih samodjelomi=no spaljeni# %aime u jednom je slu=aju na hrpu spaljenih kostiju poloena lubanja na kojoj nije

bilo tragova gorenja# %e:to kasnija pojava paljevinskih grobova uo=ena je u okvirima rane neoliti=kerotosesklo kulture u gr=koj Tesaliji# Obi=aj spaljivanja pokojnika ina=e je tijekom europskog neolitikasamo sporadi=na pojava i to uglavnom u kasnom neolitiku Avin=anska kultura, lenBelske kulture;, au=estaliji je u razdoblju eneolitika#

%akon spaljivanja pokojnika prikupljeni se pepeo i kal(inirane kosti pohranjuju u&- obi=nujamuAtzv# Irands(htungsgrab ili rastresiti grob;- aru, odnosno bilo kakvu, naj=e:>e kerami=ku posudu

rilozi se ponekad spaljuju zajedno s pokojnikom, a ponekad se naknadno prilau u aru spaljevinom ili pokraj nje#

Obli(i grobova9. jednos)avni ukopi u jami- ne znamo jesu li bili na neki na=in ozna=eni na povr:ini, ponekad se ura(i uo=ava kameni vijena( ili kameno poplo=enje, odnosno pokrovna kamena plo=a>. pod humkom - tumul- nad grobom u jami ili na razini zemlje nasipava se kameni ili zemljanihumak# rva pojava velikih i uo=ljivih grobnih humaka pada u vrijeme sve jasnije izraene dru:tvenediferen(ija(ije Aeneolitik; kada se i vanjskim obiljejem nastojalo istaknuti vanost i dru:tveni poloaj

pokojnika# %o kasnije >e u nekim razdobljima i kod nekih zajedni(a pokapanje pod hum(ima postatiop>i i :ire prihva>en obi=aj#:. 0idane gro1ni&e- u najstarijim razdobljima uglavnom su zidane od kamena, a kasnije se pojavljuju ione zidane od opeke ili dasaka ili balvana# %o potonje se naj=e:>e mogu otkriti samo u tragovima, a tek

iznimno i dobro o=uvane drvene konstruk(ije# Ovom tipu pripadaju i krune kamene grobni(e skupolom, tzv# tolos graBevine, grobne komore uklesane u ivu stijenu ili sagraBene od velikih kamenihblokova Atzv# megalitske graBevine - prisutne u zapadnoj i sjevernoj 3uropi od neolitika preko bakrenogdo bron=anog doba;# +zgradnja grobni(a u osnovi ima ideju da je grob ku>a Adom; mrtvih # Ona moe

biti na=in izraavanja zajedni=kog identiteta, izraz teritorijalne pripadnosti ili obiljeavanja vlasni=kihpretenzija nad odreBenim teritorijem ili naprosto izraz politi=ke, odnosno gospodarske mo>i pojedin(a iliskupine ljudi#

5judi su najprije pokojnike pokapali unutar svoga boravi:ta, dakle u :pilji, u naselju, uvlastitoj nastambi, negdje ispod praga, ispod ili uz ognji:te ili pak u napu:tenom stambenom objektu #Tek se kasnije po=inju pokapati u posebno odreBenim prostorima, najprije takoBer u sklopu naselja, a

potom izvan grani(a naselja# Takve izdvojene i organizirane prostore za pokapanje nazivamo gro1ljem.8esto se rabi i termin nekropola, ali on je primjereniji anti=koj arheologiji iz koje i potje=e Agr=#

P mrtva(, pokojnik i Pgrad;# U najstarijim grobljima nisu uo=ena neka strogo odreBena idosljedno primijenjena pravila pokapanja, ali u razdoblju razvijenog eneolitika to postaje sve =e:>apojava# Grobovi se niu u pravilnim redovima, orijenta(ija je =vrsto odreBena Aprimjeri(e u eneoliti=kimgrobljima panonskog prostora ona je u pravilu istok-zapad s tek neznatnim odstupanjima koja su moda


23/31

prouzro=ena godi:njim dobom, odnosno poloajem sun(a;, poloaj pokojnika definiran je njegovimspolom Au grobljima panonske bodrogkeresturske kulture mu:kar(i se polau na desni, a ene na lijevi

bok, dok se u izuzetno bogatom groblju u .arni u (rnomorskom podru=ju Iugarske mu:ki pokapajuisprueni na leBima, a ene na boku;# .rsta i koli=ina grobnih priloga ovisi o spolu, dobi i dru:tvenomugledu pokojnika, a i ti prilozi =esto imaju pre(izno zadan poloaj u grobu# 3neoliti=ka su groblja=esto vrlo prostrana i dugotrajna, pa i u njihovu slu=aju moemo govoriti o horizontalnoj stratigrafiji # $obzirom da nema preklapanja starijih i mlaBih grobova vrlo je vjerojatna pretpostavka da su groboviimali neko vanjsko obiljeje koje, dakako, nije ostalo sa=uvano do na:ih dana#

Grobni prilozi i oprema.e> od najstarijih, dakle neandertalskih ukopa, pratimo obi=aj prilaganja razli=itih predmeta u

grob, bilo da je rije= o osobnom nakitu ili dijelovima no:nje, o oruBu ili oruju ili pak o razli=itimposudama Akamenim, kerami=kim, bakrenim, bron=anim, zlatnim itd#;, hrani pa i (vije>u A:to jeprimjeri(e ustanovljeno peludnim analizama ve> kod jednog neandertalskog pokojnika;# Upravo sugrobni prilozi i oprema ti koji svojim tipolo:kim obiljejima mogu odrediti kojoj je kulturnoj zajedni(i ilikojem razdoblju pripadao doti=ni pokojnik# Grobove koji ne sadre nikakve priloge, ili se oni nisusa=uvali nije mogu>e kulturno odrediti, a vremenski samo pomo>u 7-)" analize kostiju# Tek uiznimnim slu=ajevima poloaj tijela ili oblik groba moe biti toliko karakteristi=an da sam po sebidefinira kulturu ili vrijeme#

Opremom pokojnika nazivamo osobni nakit i no:nju odn# dijelove no:nje, dok prave grobnepriloge predstavljaju oruBe, oruje, posuBe, obredne posude za liba(ije, kadioni(e, rtve paljeni(e, hrana,

pi>e# Iogatstvo, odnosno siroma:tvo grobnih priloga, njihova vrsta, te oprema groba mogu mnogo togaotkriti o pojedin(u Anjegov spol, zanimanje, bogatstvo, dru:tveni poloaj; ali i o dru:tvenim strukturamaprapovijesnih zajedni(a#

/ntropolo:ke analize ljudskih ostataka takoBer mogu otkriti mno:tvo spoznaja i detalja opradavnim ljudima, od njihove rasne pripadnosti, izgleda, prosje=ne ivotne dobi, bolesti, pa do njihovihmeBusobnih odnosa, kretanja, seoba itd#

+strauju>i grobove mnogi se arheolozi susre>u s pitanjem eti=nosti# 1e li eti=no rem

Težak - Prapovijest skripta

Documents

Transcript of Težak - Prapovijest skripta