Termotehnika, Časopis Društva Termičara Srbije...
Transcript of Termotehnika, Časopis Društva Termičara Srbije...
Milun Babi}1, Mi lan Despotovi}1,Du{an Gordi}1, Neboj{a Luki}1,Vawa [u{ter{i~1, Neboj{a Jovi~i}1,Vinka Babi}2
1 Ma{inski fakultet, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac, Srbija2 Telekom Srbija a. d., Beograd, Srbija
Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosiimplementacije Strategije razvoja energetikeRepublike Srbije u periodu od 2007. do 2010. godineu oblasti kori{}ewa obnovqivih izvora energije
Originalni nau~ni radUDC: 620.92/.97BIBLID: 350-218X, 34 (2008), 1, 3–29
U radu je izlo`ena analiza mogu}ih energetsko-ekolo{kih dopri-nosa koji se mogu ostvariti kroz implementaciju Strategijerazvoja energetike Republike Srbije u periodu od 2007. do 2010.godine u oblasti kori{}ewa obnovqivih izvora energije.
Kqu~ne re~i: obnovqivi izvori energije, energija biomase, malehidroelektrane, solarna energija, geotermalna ener- gija, energija vetra, strategija, razvoj, implemen-tacija
Uvod
Iako stru~na javnost ve} odavno upozorava da je Srbija energetski siro-
ma{na zemqa i da se privredni i dru{tveni `ivot mora suo~iti sa tom ~iwenicom,
ipak su dr`avni planeri i lokalna samouprava po~eli o tome da intenzivnije razmi-
{qaju tek odskoro, i to, {to je pomalo paradoksalno, na upu}ivawe i uz finansijsku
podr{ku Evropske unije (EU).
Sada naj{iroj javnosti postaje sve jasnije da }e za Srbiju i u narednom
periodu glavni energetski oslonci ostati lignit i hidroenergija, ali da su wihovi
potencijali nedovoqni da pokriju razvojne potrebe nacije, s tim {to eksploata-
3
* Rad je u u`em obimu izlo`en kao predavawe po pozivu na 13. simpozijumu termi~ara odr`anom u Sokobawi od 16‡19. oktobra 2007. godine
bilne rezerve ugqa van Kosova i Metohije mogu izdr`ati postoje}i tempo pretva-
rawa u elektri~nu energiju u narednih {ezdeset do sto godina, i {to su postoje}i
neiskori{}eni hidroresursi relativno skromni.
Kako produ`iti vek doma}im rezervama ugqa, nafte i gasa i omogu}iti da
srbijansko dru{tvo i privreda funkcioni{u i da se razvijaju u skladu sa razvije-
nijim delom sveta?
Alternativa nema mnogo, jer }e u narednom desetogodi{wem periodu Srbija
raspolagati sa dva „alata” za unapre|ewe svoje energetske svakodnevnice i kreirawe
izvesnije budu}nosti, tj. sa programima energetske efikasnosti i kori{}ewa obnov-
qivih izvora energije. Neki, od mogu}ih, scenarija kori{}ewa ovih „alata” prika-
zani su na sl. 1.
Pro gram energetske efikasnosti, koji se od sedamdesetih godina primewuje
u najrazvijenijim zemqama EU, pru`a mogu}nost otkrivawa „energetskih ponora”, i
na strani proizvodwe i na strani potro{we energije, koji su posledica lo{eg
gazdovawa energijom, i kori{}ewa energetski neefikasnih tehnologija i opreme,
ali i dejstvovawa nedovoqno „energetski opismewenih” ~inilaca na javnoj sceni.
Iskustva zemaqa koje preko trideset godina koriste ovaj „alat” pokazuju da wegova
dosledna i pravilna primena omogu}ava u{tede i do 30% pri proizvodwi/potro{wi
energije.
Pro gram kori{}ewa obnovqivih izvora energije (OIE), koji je i predmet
ovoga rada, predstavqa drugi va`an „alat” u EU-politici energetskog razvoja, ~iji
je ciq da se u energetski sistem svake dr`ave ~lanice, EU kao celine, ali i u kom-
pletno okru`ewe, pored postoje}ih neobnovqivih energetskih resursa, implemen-
tiraju i doskoro veoma zanemareni OIE (mali vodotoci, geotermalni izvori,
biomasa, organski komunalni otpad, vetar, solarna energije i dr.)
4
Slika 1. Mogu}i scenariji realizacije programaenergetske efikasnosti iprograma kori{}ewaobnovqivih izvoraenergije
Ciqevi koje je sebi postavila EU na tom planu su veoma ambiciozni, pa
Srbija, kao dr`ava koja nastoji da postane ~lanica ove dr`avne asocijacije, mora u
toku procesa pridru`ivawa da uskladi svoja dejstva. Ali i bez tog podsticaja Srbija
zbog svoje razvojne budu}nosti mora veoma ozbiqno i posve}eno da pristupi
kreirawu, stalnom unapre|ivawu i dugoro~nom sprovo|ewu programa energetske
efikasnosti i kori{}ewa OIE.
U narednom tekstu bi}e izlo`eni polazni elementi i mogu}i scenariji
Programa ostvarivawa Strategije razvoja energetike u Republici Srbiji za pe -
riod 2007‡2015. (POS) u oblasti kori{}ewa OIE, koji je za potrebe Ministarstva
rudarstva i energetike uradio tim Regionalnog evro centra za energetsku efi-
kasnost Ma{inskog fakulteta u Kragujevcu, i na osnovu koga je Vlada Republike
Srbije, februara 2007. godine, donela odgovaraju}i pro gram.
Energetski potencijal OIE u Republici Srbiji
Tehni~ki iskoristiv energetski potencijal OIE u Srbiji iznosi preko
3,83 mtoe* godi{we, pri ~emu u~e{}e pojedinih OIE u tom potencijalu iznosi:
‡ oko 2,4 mtoe godi{we (tj. oko 62,7% ukupnog potencijala) nalazi se u iskori{}e-
wu biomase, od ~ega oko 1,0 mtoe ~ini potencijal drvne biomase (se~a drveta i
otpaci drvne mase pri wenoj primarnoj i/ili industrijskoj preradi), a vi{e od
1,4 mtoe ~ini poqoprivredna biomasa (ostaci poqoprivrednih i ratarskih
kultura, ukqu~uju}i i te~ni stajwak);
‡ oko 0,4 mtoe godi{we (tj. oko 10,4% ukupnog potencijala) nalazi se u malim vodo-
tocima na kojima se mogu graditi male hidroelektrane;
‡ oko 0,2 mtoe godi{we (tj. oko 5,2% ukupnog potencijala) nalazi se u postoje}im
geotermalnim izvorima u Srbiji, koji su locirani na teritoriji Vojvodine,
Posavine, Ma~ve, Podunavqa i {ireg podru~ja centralne Srbije, kao i u postoje-
}im bawama (nesistemati~nost u istra`nim i pripremnim radovima za kori{-
}ewe geotermalnih izvora i odsustvo podsticaja za organizovano kori{}ewe
ovog izvora energije su osnovni razlog simboli~nog iskori{}ewa energije tople
vode iz stotinak postoje}ih bu{otina, relativno niske tem per a ture (retko
preko 60 °C), toplotne snage ispod 160 MJ/s, iako dosada{wa istra`ivawa ukazuju
da je stvarni potencijal geotermalnih izvora bar pet puta ve}i od ostvarenog);
‡ oko 0,19 mtoe godi{we (tj. oko 5% ukupnog potencijala) nalazi se u energiji vetra
koji duva Srbijom;
‡ oko 0,64 mtoe godi{we (tj. oko 16,7% ukupnog potencijala) nalazi se u iskori{-
}ewu sun~evog zra~ewa, uz plansku pretpostavku koja podrazumeva da svaka stam-
bena jedinica ugradi prose~no 4 m2 prijemnika sun~evog zra~ewa toplote {to
predstavqa prosek potreba individualnog stambenog objekta, odnosno ugradwu
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
5
* Milion tona ekvivalentne nafte (Mil lion tons of oil equiv a lent). Pri izradi energetskih bilansa,praksa je da se kategorije nosilaca energije iskazuju u tonama ekvivalentne nafte, skra}eno, t.en.Jedna tona ekvivalentne nafte iznosi 41 868 GJ, tj. 41 868 milijardi J, odn. Ws, ili 11,63 MWh
oko 10,6 miliona m2 (iako je na ve}ini teritorije Srbije broj sun~anih dana
znatno ve}i nego u mnogim evropskim zemqama ‡ preko 2000 ~asova. Zbog visokih
tro{kova prijemnika sun~evog zra~ewa toplote i prate}e opreme, intenzivnije
kori{}ewe ovog i drugih OIE zavisi}e prevashodno od dru{tvenog podsticaja za
zasnivawe i sprovo|ewe Nacionalnog programa obnovqivih izvora energije).
Postoje}a infrastruktura u oblasti OIE (stawe proizvodwei kori{}ewa, komparativna analiza i procena energetskih,tehni~ko-tehnolo{kih i ekolo{kih potencijala)
Tokom istra`ivawa sprovedenih u toku izrade POS-OIE 2006‡2015. (2010)analizirano je stawe postoje}e infrastrukture za svaki pojedina~ni OIE. Ovde }ebiti iznete samo op{te napomene koje predstavqaju ovojnicu za sve pojedina~neOIE.
Broj izgra|enih objekata za eksploataciju OIE u Republici Srbiji i wi-hova aktuelna godi{wa produkcija energije su zanemarqivi. Kapital koji je ulo`enu do sada izgra|ene objekte je male vrednosti i prete`no je doma}eg porekla. Veomasu mali, gledano sa nacionalnog nivoa, i finansijski rezultati ostvareni radom dosada izgra|enih objekata za kori{}ewe OIE.
Tehni~ko-tehnolo{ke karakteristike opreme koja je locirana u do sadaizgra|ene objekte za eksploataciju OIE lo{ije su od karakteristika sli~ne opremekoja se danas koristi u EU. Oprema je, uglavnom, doma}eg/stranog porekla i starijegdatuma proizvodwe, a nivo i kvalitet organizovanosti su znatno ispod onog u EU.Posebno su problemati~ni: pouzdanost rada, sigurnost proizvodwe, energetskaefikasnost i odr`avawe ovih objekata.
Nivo standardizacije opreme i postupaka za eksploataciju OIE je veomanizak. Nedostaje znatan broj standarda koji su u ovoj oblasti ve} uspostavqeni u EU.
Gotovo da ne postoje jasno deklarisani proizvo|a~i i serviseri opreme zaeksploataciju OIE. Broj zaposlenih u sektoru eksploatacije OIE i proizvodweopreme za eksploataciju OIE je zanemarqiv.
Postoje}i obim me|unarodne saradwe u oblasti gradwe objekata i kori{-}ewa OIE je veoma mali. U ovoj oblasti ne mo`e se uo~iti po`eqan nivo i obimtransfera novih tehnologija i grinfild (green field) investicija, a finansijskipokazateqi te saradwe gotovo da se jo{ ne mogu ni uo~iti u ukupnom finansijskombilansu Republike Srbije.
Postoje}ih regulatornih i podsticajnih mera (finansijskih i nefinan-sijskih) gotovo da i nema. Postoje}e regulatorne i podsticajne mere su samo delimi~- no usagla{ene sa postoje}im propisima EU.
Stawe istra`ivawa u oblasti OIE je solidno utemeqeno kroz Nacio-nalni pro gram energetske efikasnosti Ministarstva nauke. Me|utim, zaostaje pri-mena usvojenih tehnolo{kih znawa, a posebno zaostaje realizacija demo-projekata. U aplikaciji novih znawa, gradwi demo-objekata i organizaciji edukativnih kurseva uoblasti OIE zna~ajnu ulogu ima Agencija za energetsku efikasnost RepublikeSrbije i wenih pet regionalnih centara za energetsku efikasnost, ali su i onisuo~eni sa vi{e nego skromnim izvorima finansijskih sredstava.
Uo~avaju se nove pozitivne, ali pojedina~ne, OIE-inicijative u oblasti
transporta, proizvodwe toplote, proizvodwe elektri~ne struje, u zgradarstvu i
u proizvodwi biogoriva.
6
Ciqevi POS-OIE u periodu POS-OIE 2006‡2015. (2010)
Projektom1 promovisani su slede}i ciqevi Programa ostvarivawa strate-gije za pe riod 2006‡2015. (2010): dono{ewe potrebne leg is la tive, dono{ewe isprovo|ewe finansijskih mera i aktivnosti radi podsticawa kori{}ewa OIE,dono{ewe i sprovo|ewe nefinansijskih mera i aktivnosti radi podsticawakori{}ewa OIE, realizacija investicionih projekata u oblasti kori{}ewa OIEi pra}ewe i kontrola realizacije razvojne strategije Republike Srbije u oblastiOIE.
Ciq broj 1 ‡ dono{ewe potrebne leg is la tive
Detaqanom analizom postoje}eg zakonodavstva konstatovano je da je za os-tvarivawe ovoga ciqa neophodno, po precizno definisanoj dinamici, doneti:
• Zakon o izmenama i dopunama Zakona o energetici u ciqu jasnijeg precizirawaodredbi koje se odnose na OIE, i posebno organizaciju wihovog kori{}ewa,
• Zakon o Dr`avnom fondu za podsticawe proizvodwe energije iz OIE,
• izmene i dopune niza va`e}ih zakona1 (Zakon o koncesijama, Zakon o porezu nadodatu vrednost, Zakon o porezu na promet, Zakon o garancijskom fondu,Carinski zakon, Zakon o porezu na dobit preduze}a, Zakon o porezu na imovinu,Zakon o porezu na dohodak gra|ana, Zakon o akcizama, Zakon o javnim nabavkama,Zakon o planirawu i izgradwi, Zakon o gra|evinama, Zakon o nacionalnimparkovima, Zakon o {umarstvu, Zakon o vodama, Zakon o poqoprivrednom zem-qi{tu, Zakon o prevozu i drumskom saobra}aju, Zakon o dr`avnoj upravi, Zakon olokalnoj samoupravi),
• nove zakone (Zakon o preradi i prometu biomase na tr`i{tu, kojim bi seuredilo poslovawe malih proizvo|a~a energije iz biomase; Zakon o proizvodwi,ispitivawu i prometu postrojewa, opreme i ure|aja za kori{}ewe OIE), i
• nepostoje}a podzakonska akta (Uredba o povla{}enim proizvo|a~ima elek-tri~ne energije; Uredba o minimalnom udelu OIE u proizvodwi elektri~-ne/toplotne energije u Srbiji do 2015. godine; Uredba o minimalnom u~e{}uelektri~ne/toplotne energije dobijene iz OIE i biogoriva za motorna vozilau ukupno potro{enoj energiji lokalnih zajednica ‡ u~e{}e elektri~ne/toplotne energije dobijene iz OIE i biogoriva za motorna vozila u ukupno potro{enojenergiji u op{tinama, gradovima i gradu Beogradu tokom godine treba da bude2,5%; Uredba o obavezi pra}ewa kori{}ewa biomase u poqoprivredi i {umar-stvu; Uredba o formirawu Centralnog dr`avnog tela za koordinaciju progra-ma implementacije strategije kori{}ewa OIE; Pravilnik o kori{}ewu OIEi energetskih postrojewa koja imaju sta tus povla{}enog proizvo|a~a elek-tri~ne i/ili toplotne energije; Pravilnik o sertifikacionim i primopredaj-
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
7
1 Babi}, M., Despotovi}, M., Gordi}, D., Luki}, N., [u{ter{i~, V., Jovi~i}, N., Babi}, V., Pro gramostvarivawa strategije razvoja energetike u Republici Srbiji do 2010. godine ‡ Modul„Obnovqivi izvori energije”, Ma{inski fakultet, Regionalni evro centar za energetskuefikasnost, 2006, Univerzitet u Kragujevcu, (Projekat finansiralo Ministarstvo rudarstva ienergetike Republike Srbije)
nim ispitivawima za opremu koja je namewena kori{}ewu OIE; Pravilnik otehni~kim i drugim uslovima i tro{kovima prikqu~ewa objekata koji koriste OIE za proizvodwu elektri~ne struje na sistem za prenos i distribucijuelektri~ne energije, sa tarifnim sistemom za pristup i kori{}ewe prenosnogi distributivnog sistema; Pravilnik o povla{}enim proizvo|a~ima toplot-ne energije ‡ po{to u skladu sa Zakonom o energetici ovaj dokument donosinadle`ni or gan jedinice lokalne samouprave, grada, odnosno grada Beograda,nu`no je uraditi ugledni primerak pravilnika i koordinirano sprovesti postu-pak wegovog dono{ewa na celoj teritoriji Republike Srbije; Tarifni sistem ogarantovanim otkupim cenama toplotne/elektri~ne energije proizvedene izOIE i komunalnog otpada; Tehni~ki i ekolo{ki standardi za proizvodwu imonta`u postrojewa, opreme i ure|aja za kori{}ewe biomase, i prera|enu bio-masu koje imaju sta tus energenta).
Ciq broj 2 ‡ dono{ewe i sprovo|ewe finansijskih merai aktivnosti radi podsticawa kori{}ewa OIE
Po ugledu na va`e}e propise EU, sa ciqem da se „o`ivi” implementacija
OIE u doma}i energetski sektor, a imaju}i u vidu realno stawe ekonomije u Srbiji,
predlo`eno je da dr`ava kroz svoju legislativu, donese slede}e podsticajne
finansijske mere:
• uspostavqawe subvencija za istra`ivawe i razvoj tehnologija i konkretnih
proizvoda i edukacije u oblasti OIE (Dr`avni fond za podsticawe proizvodwe
energije iz OIE }e svaki di nar koji neki privredni subjekat ulo`i u
istra`ivawe i razvoj tehnologija i konkretnih proizvoda u oblasti OIE
subvencionisati sa 0,5 dinara, a porez na dobit preduze}a bi}e umawen za 10%
sume ulo`ene u predmetno istra`ivawe, razvoj i edukaciju);
• uspostavqawe finansijske pomo}i za trans fer znawa i tehnologija iz oblasti
OIE koja ve} postoje u na{em okru`ewu (Garancijski fond Republike Srbije
dava}e garancije na kreditna zadu`ewa po ovom osnovu, a porez na dobit
preduze}a bi}e umawen za 10% sume ulo`ene u predmetni trans fer);
• uspostavqawe finansijskih olak{ica za podsticawe razvoja doma}e proizvod-
we i razvoja opreme za kori{}ewe OIE, i podsticawe doma}ih preduzetnika i
lokalnih zajednica za ulagawe u kori{}ewe OIE (Garancijski fond Republike
Srbije dava}e garancije na kreditna zadu`ewa po ovom osnovu, a porez na dobit
preduze}a bi}e umawen za 10% sume ulo`ene u razvoj i proizvodwu opreme za
OIE, s tim {to }e lokalne zajednice biti subvencionisane iz Dr`avnog fonda za
OIE sa 10% sume ulo`ene u izgradwu objekata za kori{}ewe OIE);
• uspostavqawe subvencija za opremawe i akreditaciju laboratorija i stvarawe
uslova za primenu i sprovo|ewe mera kontrole (Dr`avni fond za OIE }e svojim
buxetom obezbe|ivati svake godine odgovaraju}a sredstva za subvencionisawe
opremawa i modernizacije merno-istra`iva~ke opreme);
• uspostavqawe programa za dugoro~no kreditirawe pod povoqnim uslovima za
organizovawe i unapre|ewe proizvodwe i gradwe objekata za kori{}ewe OIE
(Udru`ewe banaka Srbije }e u saradwi sa nadle`nim dr`avnim organima i
me|unarodnim bankarskim organizacijama opredeliti odgovaraju}a finansijska
sredstva za dugoro~no soft-kreditirawe kori{}ewa OIE);
8
• uspostavqawe carinskih olak{ica za uvoz neophodne opreme i sirovina za objek-
te koji koriste energiju OIE (ca rine za uvoz/izvoz ove vrste opreme smawiti za
20%);
• uspostavqawe dugoro~no garantovanih proizvo|a~kih cena energije dobijene iz
OIE na tr`i{tu (Dr`avni fond za OIE subvencionisa}e sa po 3 €cent cenu
svakog kWh elektri~ne energije proizvedene iz OIE i isporu~ene potro{a~ima
preko prenosne/distributivne mre`e; Dr`avni fond za OIE i nadle`ni or gan
lokalne samouprave, grada, odnosno grada Beograda, po principu „pola-pola”,
subvencionisa}e sa 1,6 €cent cenu svakog kWh toplotne energije dobijene
kori{}ewem OIE i isporu~ene potro{a~ima preko komunalnog sistema za
distribuciju toplotne energije);
• uspostavqawe posebnih subvencija za gradwu solarnih kolektora i sistema
(Dr`avni fond za OIE subvencionisa}e sa 50% cenu svakog m2 FT kolektora, a
sa 70% cenu svakog m2 FN ili kombinovanog FT/FN kolektora, koji se ugradi kao
deo fasade ili naknadno izgradi na gra|evinskom objektu);
• uspostavqawe povlastica za registraciju, putarinu i parkirawe motornih
vozila koja koriste goriva dobijena iz biomase (nadle`ni dr`avni organi i
organi lokalne samouprave, gradova i grada Beograda smawi}e cene naknada za
25% u odnosu na one koja su definisana za vozila koja koriste klasi~ne naftne
deri vate);
• uspostavqawe subvencija za biogoriva koja koriste motorna vozila (Dr`avni
fond za OIE i nadle`ni or gan lokalne samouprave, grada, odnosno grada
Beograda, po principu „pola-pola”, subvencionisa}e sa 9 €cent cenu svakog litra
100%-tnog biodizela ili drugog energenta proizvedenog iz OIE koji se preko
registrovane prodajne mre`e proda na teritoriji lokalne samouprave; Dr`avni
fond za OIE i nadle`ni or gan lokalne samouprave, grada, odnosno grada
Beograda, po principu „pola-pola”, subvencionisa}e sa 9/100 €cent svaku procen-
tualnu koli~inu biodizela ili drugog energenta proizvedenog iz OIE koja se
preko registrovane prodajne mre`e proda u okviru me{avine dizel goriva,
odnosno benzina, fosilnog porekla na teritoriji lokalne samouprave).
Ciq broj 3 ‡ dono{ewe i sprovo|ewe nefinansijskih merai aktivnosti radi podsticawa kori{}ewa OIE
Sli~no finansijskim merama, neophodno je ustanovqavawe i sprovo|ewe
odgovaraju}ih nefinansijskih mera. Iz tog segmenta mogu se izdvojiti slede}e mere:
• formirawe Centralnog dr`avnog tela za koordinaciju programa implementa-
cije strategije kori{}ewa OIE;
• formirawe baze podataka od interesa za sektor OIE i odgovaraju}ih za male
hidroelektrane, biomasu, solarnu energiju, geotermalnu energiju i energiju
vetra, izrada internet portala za OIE i ukqu~ivawe lokacija sa realno
ostvarivim projektima iz katastara u prostorne planove lokalnih zajednica;
• progla{avawe i akreditovawe centralne nacionalne institucije za neu tral-
no pra}ewe kvaliteta u oblasti energetskog kori{}ewa OIE;
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
9
• formirawe i akreditacija mre`e atestnih laboratorija za postrojewa iz ob-
lasti OIE;
• definisawe vrsta licenci, na~ina wihovih sticawa i perioda relicencirawa i
uspostavqawe mre`e ustanova koje su ovla{}ene za izdavawe licenci licima
koja se bave projektovawem i gradwom objekata koji koriste energiju OIE;
• uspostavqawe programa obuke za sticawe licenci za projektovawe, monta-
`u/ugradwu i odr`avawe postrojewa i prate}e opreme za energetsko kori{}ewe
OIE;
• formirawe klastera proizvo|a~a u oblasti OIE;
• rad na harmonizaciji doma}ih propisa koji se odnose na oblast OIE sa propisi-
ma EU;
• stalna promocija OIE i edukacija u {kolama, lokalnim samoupravama, fir-
mama, ...
Ciq broj 4 ‡ realizacija investicionih projekatau oblasti kori{}ewa OIE
Da bi se ostvario ovaj ciq, neophodno je, minimalisti~ki gledano, spovesti
jasan plan koji podrazumeva:
• izradu odgovaraju}eg broja studija izvodqivosti (ove studije treba da u svom
finansijskom delu sadr`e potpunu „cost-ben e fit” analizu kako bi se sagledale sve
koristi potencijalne realizacije projekta, a ne samo vidqivi tro{kovi koji
nastaju gradwom i eksploatacijom objekata za kori{}ewe OIE; Dr`avni fond za
OIE subvencionira}e ovakve studije sa 40% wihove cene);
• uspostavqawe saradwe sa doma}im i inostranim finansijskim institucijama
i investicionim fondovima radi stvarawa uslova za plasman wihovog
slobodnog kapitala u oblast kori{}ewa OIE;
• realizovawe odgovaraju}eg broja demonstraciono/oglednih OIE-objekata i pi -
lot projekata (finansije za ovu aktivnost obezbediti iz Dr`avnog fonda za
OIE, preko Agencije za energetsku efikasnost, me|unarodnih agencija i
fondova, Svetske banke, Ministarstva nauke i sl.);
• negovawe razvoja studijskih delatnosti u oblasti OIE radi stvarawa
stru~waka za upravqawe projektima u ovoj oblasti;
• realizovawe investicionih projekta u oblasti projektovawa i gradwe objeka-
ta za kori{}ewe OIE prema utvr|enoj dinamici i indikativnim nacionalnim
ciqevima.
Ciq broj 5 ‡ pra}ewe i kontrola realizacijerazvojne strategije Republike Srbije u oblasti OIE
Uspe{no ostvarivawe istaknutih ciqeva podrazumeva i:
• formirawe Centralnog dr`avnog tela za koordinaciju programa implementa-
cije strategije kori{}ewa OIE;
• stalnu koordinaciju svih aktivnosti vezanih za realizaciju razvojne strate-
gije Republike Srbije u oblasti kori{}ewa OIE (glavnu ulogu u ovom poslu ima
Ministarstvo rudarstva i energetike i centralno dr`avno telo za koordinaciju
programa implementacije strategije kori{}ewa OIE);
10
• periodi~no izve{tavawe Vlade Republike Srbije i javnosti o stawu realizaci-
je razvojne strategije Republike Srbije u oblasti OIE.
Scenariji ostvarivawa POS-OIEu periodu 2007‡2015. (2010) godine
Prilikom utvr|ivawa ciqeva, analize mogu}ih scenarija i predlagawamera za sprovo|ewe POS-OIE 2007‡2015. (2010) veoma je vo|eno ra~una o:
• wihovom uticaju na ukupnu proizvodwu i potro{wu energije dobijene iz OIE (po
OIE-izvorima i po sektorima finalne potro{we);
• efekatima POS-OIE 2007‡2015. (2010) na ekonomsku efikasnost privrede,
komunalnog sektora i sektora „doma}instva” (selo/grad) ‡ ukupno i segmentno
(tr`i{ni potencijali, mogu}a ograni~ewa i dinamika realizacije POS-OIE
2007‡2015. (2010);
• potrebnim ulagawima u POS-OIE 2007‡2015. (2010.) i o promeni privredne
strukture radi izmene koncepta energetike, ulagawa u sektore finalne
potro{we i ostala ulagawa u realizaciju POS-OIE 2007‡2015. (2010);
• uticaju sprovo|ewa POS-OIE 2007‡2015. (2010) na pro gram zapo{qavawa;
• ekolo{kim rezultatima koji }e se ostvariti u toku sprovo|ewa POS-OIE
2007‡2015. (2010);
• dinamici ostvarivawa ekonomskih, energetskih i ekolo{kih rezultata u toku
sprovo|ewa POS-OIE 2007‡2015. (2010);
• uticaju sprovo|ewa POS-OIE 2007‡2015. (2010) na unapre|ivawe tehni~ko-teh-
nolo{ke infrastrukture;
• uticaju sprovo|ewa POS-OIE 2007‡2015. (2010) na smawewe uvozne zavisnosti
Srbije;• uticaju sprovo|ewa POS-OIE 2007‡2015. (2010) na unapre|ewe me|unarodne
saradwe;
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
11
Slika 2. Postrojewe sredwesnage za sagorevawe ogrevnogdrveta; prikaz osnovnihkomponenti i sistemasnabdevawa gorivom pomo}upokretne re{etke
• uskla|ivawu strukture republi~kih, regionalnih i lokalnih energetskih bilan-
sa sa odgovaraju}im stawem u EU i projekcijama privrednog rasta u Republici
Srbiji.
Zbog navedenog, a sa `eqom da se ubudu}e mo`e lako intervenisati prili-
kom promena planske politike u ovoj oblasti, ura|eno je vi{e EX CEL programa koji
omogu}avaju brzo dola`ewe do novih, odgovaraju}ih, elemenata te politike. Radi
{to boqe preglednosti, scenariji sprovo|ewa POS-OIE 2007‡2015. (2010) i
procena energetskih, finansijskih, ekolo{kih i drugih efekata sprovo|ewa
POS-OIE 2007‡2015. (2010) u ovom radu su prikazani i tabelarno i dijagramski.
12
Tablica 1. Sce nario implementacije POS-~vrsta biomasa 2007‡2015. (2010) godine~
eso
rP
an
ag
ans
a
rgzi
|e
ne
eks
vo
lt
ok
e
ci
ni
dej
]
WM[
Broj izgra|enih i predvi|enih za izgradwu kotlovskih jedinica u toku teku}e godine zaproizvodwu toplote iz drvne biomase (se~a drveta i otpaci drvne mase pri wenoj
primarnoj i/ili industrijskoj preradi)
Godina
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno
0,25 0 15 16 29 61 120 227 211 337 204 1220
0,5 0 1 4 8 16 32 160 320 541
1 0 1 2 3 15 30 51
5 0 1 4 20 40 65
10 0 1 5 7 15 28
25 0 4 10 14
50 0 4 6 10
100 0 1 3 4
it
ke
fE
o
vo
rps
|a
we
aj
ir
an
ecs
ej
ic
at
ne
me
lp
mi
~-S
OP
ats
rv
as
am
oi
b)
01
02( .
51
02
‡7
00
2
Ukupna godi{wa proizvodwa toplote iz drvne biomase (se~a drveta i otpaci drvne mase pri wenojprimarnoj i/ili industrijskoj preradi, komunalni otpad) [MWh]
0 10710 1142 22134 49266 99960 257958 519078 3070098 6073896 10114524
Ukupni godi{wi ekolo{ki dobici usled redukcije COx, SOx, NOx i pepela sagorevawem biomase (se~adrveta i otpaci drvne mase pri wenoj primarnoj
i/ili industrijskoj preradi, komunalni otpad) umesto lignita [MWh]
0 0,151 0,161 0,312 0,695 1,411 3,641 7,327 43,338 85,739 142,8
Ukupna godi{wa proizvodwa toplote iz drvne biomase (se~a drveta i otpaci drvne mase pri wenojprimarnoj i/ili industrijskoj preradi, komunalni otpad)
[1000 toe godi{we]
0 0,92 0,98 1,90 4,24 8,60 22,18 44,63 264 522,26 870
Ukupni godi{wi prihodi (od proizvedene toplotne energije+ ekolo{ki dobici [1 000 000 € godi{we]
0 0,85 0,91 1,77 3,93 7,97 20,57 41,40 244,86 484,43 806,7
Ukupni godi{wi tro{kovi i investirawa i rada svih kotlovskih jedinica+ vra}awe kredita sa kamatama [1 000 000 € godi{we]
0 1,41 1,56 2,99 6,53 13,08 47,07 138,21 329,20 616,32 1156,4
Scenariji implementacije OIE u periodu 2007‡2015. (2010) godine
U ovom odeqku prikazani su optimalni scenariji implementacije OIE u
periodu 2007‡2015. (2010) godine.
U tabl. 1. prikazan je sce nario implementacije „POS-~vrsta biomasa”
2007‡2015. (2010), a na sl. 3‡5 grafi~ka interpretacija nekih va`nih energetskih i
finansijskih elemenata tog scenarija. Na sl. 2. prikazana je {ema postrojewa sredwe
snage za sagorevawe ogrevnog drveta.
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
13
Slika 3. Proizvodwa toplote utoku implementacijePOS-~vrsta biomasa2007‡2015. (2010)
Slika 4. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-~vrsta biomasa 2007‡2015. (2010)
Slika 5. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-~vrsta biomasa2007‡2015. (2010)
U tabl. 2. prikazan je sce nario implementacije „POS-biogas” 2007‡2015.
(2010), a na sl. 7‡9. grafi~ka interpretacija nekih va`nih energetskih i finansij-
skih elemenata tog scenaria. Na sl. 6 {ematski je prikazana konstrukcija digestora
sa fiksnom krovnom konstrukcijom.
14
Slika 6. [ematski prikaz konstrukcije digestora sa fiksnom krovnomkonstrukcijom
Tablica 2. Sce nario implementacije POS-biogas 2007‡2015. (2010)
Godina
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno
Broj izgra|enih postrojewa u toku teku}e godine za proizvodwu biogasa[–]
0 2 2 2 2 2 2 2 2 2 18
Godi{wa proizvodwa biogasa[1000 Nm3]
48,0 112,0 192,0 272,0 352,0 432,0 512,0 592,0 672,0 3184
Broj izgra|enih postrojewa u toku teku}e godine za proizvodwu biogas [–]
0 2 2 2 2 2 2 2 2 2 18
Godi{wa proizvodwa biodizela[1000 Nm3]
96,0 224,0 384,0 544,0 704,0 864,0 1024,0 1184,0 1344,0 6368
Ukupna godi{wa proizvodwa biogasa[1000 Nm3]
0 144 336 576 816 1056 1296 1536 1776 2016 9552
Ukupni godi{wi ekolo{ki dobici usled redukcije COx, SOx, NOx i pepela sagorevawem te~nihgoriva umesto lignita [€ godi{we]
0 0.01 0,02 0,04 0,05 0,06 0,08 0,09 0,11 0,12 0,59
Ukupne investicije u postrojewa za proizvodwu biogasa [1 000 000 € godi{we]
0 1,44 1,44 1,44 1,44 1,44 1,44 1,44 1,44 1,44 12,96
Ukupni godi{wi prihodi (od proizvedenog biogasa + ekolo{ki dobici)[1 000 000 € godi{we]
0 85,68 199,92 342,73 485,53 628,33 771,13 913,94 1056,74 1199,54 5683,54
Ukupni godi{wi tro{kovi investirawa i rada svih postrojewa + vra}awe kredita sa kamatama [1 000 000 € godi{we]
0,0 1,87 2,31 2,74 3,18 3,61 4,04 4,48 4,91 5,35 32
~es
or
Pi
n
id
og
iw
{ te
ti
ca
pa
ka
wej
or
tso
pis
onz
i
00
00
4m
N3
~es
or
Pi
n
id
og
iw
{ te
ti
ca
pa
ka
wej
or
tso
pis
onz
i
00
00
8m
N3
on
pu
kU
az
a
vs
aw
ejo
rts
op
az
uw
do
vzi
or
p
asag
oi
b
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
15
Slika 10. [ematski prikaztehnolo{kog postupka proizvodwebiodizela
Slika 7. Proizvodwa toplote utoku implementacijePOS-biogas2007‡2015. (2010)
Slika 8. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-biogas2007‡2015. (2010)
Slika 9. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-biogas2007‡2015. (2010)
U tabl. 3. iznet je sce nario implementacije „POS-te~no biogorivo”
2007‡2015. (2010), a na sl. 11‡13. grafi~ka interpretacija va`nih energetskih i
finansijskih elemenata tog scenarija. Na sl. 14 {ematski je prikazan tehnolo{ki
postupak proizvodwe biodizela.
16
Tablica 3. Sce nario implementacije POS-te~na biogoriva 2007‡2015. (2010)
Godina
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno
Prose~an godi{wikapacitet
postrojewa iznosi1000 tona
Broj izgra|enih postrojewa u toku teku}e godine za proizvodwu biodizela [–]
0 4 4 4 4 4 5 5 5 5 40
Godi{wa proizvodwa biodizela [1000 tona]
0,8 2,4 4,8 8,0 12,0 16,2 20,6 25,2 30,0 120
Prose~an godi{wikapacitet
postrojewa iznosi10000 tona
Broj izgra|enih postrojewa u toku teku}e godine za proizvodwu biodizela [–]
0 2 2 2 2 3 3 3 3 3 23
Godi{wa proizvodwa biodizela [1000 tona]
4,0 12,0 24,0 40,0 62,0 86,0 112,0 140,0 170,0 650
Prose~an godi{wikapacitet
postrojewa iznosi20000 tona
Broj izgra|enih postrojewa u toku teku}e godine za proizvodwu biodizela [–]
0 0 1 0 0 1 0 1 0 1 4
Godi{wa proizvodwa biodizela [1000 tona]
0,0 4,0 8,0 12,0 20,0 28,0 36,0 44,0 56,0 208
Prose~an godi{wikapacitet
postrojewa iznosi100000 tona
Broj izgra|enih postrojewa u toku teku}e godine za proizvodwu biodizela [–]
0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1
Godi{wa proizvodwa biodizela [1000 tona]
20,0 40,0 60,0 80,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 700
Investicije u gradwu postrojewa (investicija po postrojewugodi{weg kapaciteta iznosi oko 2500 €/toni) [1 000 000 €]
250,0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 250,0
Tro{kovi radne snage i odr`avawa za postrojewa (dva radnika po postrojewusa prose~nom mese~nom bruto platom 1200 €)
0,524 0,524 0,524 0,524 0,524 0,524 0,524 0,524 0,524 4,716
Prose~an godi{wikapacitet
postrojewa iznosi300000 tona
Broj izgra|enih postrojewa u toku teku}e godine za proizvodwu etanola [–]
0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1
Godi{wa proizvodwa etanola [1000 tona]
0,0 0,0 60,0 120,0 180,0 240,0 300,0 300,0 300,0 1500
Ukupno zasva postrojewaza proizvodwu
te~nih biogoriva
Ukupna godi{wa proizvodwa biodizela [1000 tona]
0 25 58 97 140 194 230 269 309 356 1678
Ukupna godi{wa proizvodwa uqnih poga~a [1000 tona]
47,3 111,4 184,7 267,1 370,2 439,3 512,5 590,0 679,3 3202
Ukupna godi{wa proizvodwa glicerina [1000 tona]
3,8 8,9 14,8 21,4 29,7 35,2 41,1 47,3 54,5 257
Ukupna godi{wa proizvodwa etanola [1000 tona]
0 0 60 120 180 240 300 300 300 1500
Tablica 3. (nastavak)
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
17
Ukupno za svapostrojewa zaproizvodwu
te~nihbiogoriva
Ukupni godi{wi ekolo{ki dobici usled redukcije COx , SOx, NOx i pepela sagorevawem te~nih goriva umesto lignita [€ godi{we]
0 0,00 0,01 0,02 0,03 0,04 0,05 0,06 0,06 0,07 0,32
Ukupna godi{wa proizvodwa te~nih biogoriva [1000 toe godi{we]
15 25 58 157 260 374 470 569 609 656 3178
Ukupne investicije u postrojewa za proizvodwu te~nih biogoriva [1 000 000 € godi{we]
0 295,2 87,2 855,2 45,2 106,2 66,0 108,0 66,0 108,0 1737
Godi{wa vrednost proizvedenih te~nih biogoriva [1 000 000 € godi{we]
0 23,03 54,23 145,6 241,5 347,4 436,8 528,2 565,9 609,4 2952
Godi{wa vrednost proizvedenih uqnih poga~a [1 000 000 € godi{we]
6,15 14,49 24,01 34,73 48,12 57,10 66,63 76,70 88,31 416,2
Godi{wa proizvodwa glicerina [1 000 000 € godi{we]
0,95 2,23 3,70 5,36 7,42 8,81 10,28 11,83 13,62 64,2
Ukupni godi{wi prihodi (od proizvedenih te~nih biogoriva ++ ekolo{ki dobici + uqne poga~e + glicerin) [1 000 000 € godi{we]
0 30,13 70,95 173,4 281,6 402,9 502,7 605,1 654,4 711,2 3432
Ukupni godi{wi tro{kovi investirawa i rada svih postrojewa + vra}awe kredita sakamatama [1 000 000 € godi{we]
0,0 643,6 226,0 1898 402 525,3 481,7 569,2 402,3 502,8 5652
Slika 11. Proizvodwa toploteu toku implementacijePOS-te~na biogoriva 2007‡2015. (2010)
Slika 12. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-te~na biogoriva 2007‡2015. (2010)
18
Slika 13. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-te~na biogoriva 2007‡2015. (2010)
Slika 14. Solarnifotonaponski sistem zaproizvodwu i akumulacijuelektri~ne energije
Slika 15. Proizvodwa toploteu toku implementacijePOS-solarna energija2007‡2015. (2010)
Slika 16. Finansijskipokazateqi implementacije POS-solarna energija2007‡2015. (2010)
U tabl. 4. iznet je sce nario implementacije „POS-solarna energija”
2007‡2015. (2010), a na sl. 15‡17. data je grafi~ka interpretacija va`nih energetskih
i finansijskih elemenata tog scenaria. Na sl. 14 prikazana je {ema solarnog
fotonaponskog sistema za proizvodwu i akumulaciju elektri~ne energije.
U tabl. 5. iznet je sce nario implementacije „POS-male hidroelektrane”
2007‡2015. (2010), a na sl. 18‡20. data je grafi~ka interpretacija va`nih energetskih
i finansijskih elemenata tog scenaria. Na sl. 17. prikazana je mala hidroelektrana
proizvodwe Ma{inskog fakulteta u Kragujevcu.
U tabl. 6. iznet je sce nario implementacije POS-geotermalna energija
2007‡2015. (2010), a na sl. 23‡25 data je grafi~ka interpretacija va`nih energetskih
i finansijskih elemenata tog scenaria. Na sl. 21. prikazana je {ema postrojewa za
kori{}ewe geotermalne energije.
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
19
Tablica 4. Sce nario implementacije POS-solarna energija 2007‡2015. (2010)
Godina
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno
FT solarnisistemi
Povr{ina izgra|enih FT solarnih sistema u toku teku}e godine(prose~an godi{wi kapacitet postrojewa iznosi 0,7 MWh/m2) [m2]
0 2000 4000 8000 15000 30000 45000 76000 120000 200000 500000
Godi{wa proizvodwa toplotne energije 1000 MWh
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u drugoj godini, i daqe, FT sistemi rade sa 80% kapaciteta
‡ u tre}oj godini, i daqe, FT sistemi rade sa 100% kapaciteta
0,7 2,2 5,6 12,0 24,6 44,8 78,8 132,6 221,8 523
FN solarnisistemi
Povr{ina izgra|enih FN solarnih sistema u toku teku}e godine(prose~na snaga FN kolektora po kvadratnom metru iznosi 0,116 W/m2) [m2]
0 200 400 600 800 900 1100 1300 1500 1700 8500
Godi{wa proizvodwa toplotne energije MWh
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u drugoj godini, i daqe, FT sistemi rade sa 80% kapaciteta
‡ u tre}oj godini, i daqe, FT sistemi rade sa 100% kapaciteta
0,00000 0,00001 0,00002 0,00003 0,00005 0,00008 0,00010 0,00013 0,00017 0,00060 0,00100
FT + FN solarnisistemi
Ukupna godi{wa proizvodwa toplotne i elektri~ne energije u FT i FN sistemima [1000 MWh]
0 0,67 2,24 5,60 11,98 24,64 44,80 78,74 132,61 221,76 523,04
Ukupni godi{wi ekolo{ki dobici usled rekucije COx, SOx, NOx i pepela zbog izgradwe ikori{}ewa FT i FN kolektora umesto lignita [€ godi{we]
0 0,0000 0,0000 0,0000 0,0001 0,0002 0,0004 0,0007 0,0012 0,0019 0,0046
Ukupna godi{wa proizvodwa toplotne i elektri~ne energije [1000 toe godi{we]
0,01 0,06 0,19 0,48 1,03 2,12 3,85 6,77 11,40 19,07 45
Ukupne investicije u izgradwu FT i FN sisteme [1 000 000 € godi{we]
0 1,14 2,28 4,42 8,06 15,63 23,27 38,91 61,05 101,19 255,95
Ukupni godi{wi tro{kovi investirawa i rada svih postrojewa ++ vra}awe kredita sa kamatama [1 000 000 € godi{we]
0,0 1,76 3,60 7,04 12,87 24,90 37,22 61,89 96,89 159,8 406
20
Slika 17. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-solarna energija 2007‡2015. (2010)
Slika 18. Mala hidroelektranaproizvodwe Ma{inskog fakultetau Kragujevcu
Slika 19. Proizvodwaelektri~ne energije u tokuimplementacije POS-malehidroelektrane2007‡2015. (2010)
Slika 20. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-male hidroelektrane2007‡2015. (2010)
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
21
Tablica 5. Sce nario implementacije POS-male hidroelektrane 2007‡2015. (2010)
Godina
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Ukupno
Snaga male hidro-
elektraneiznosi
0,25 MW
Broj izgra|enih malih hidroelektrana [–]
0 4 4 7 7 10 11 12 12 13 80
Godi{wa proizvodwa elektri~ne energije iz malih hidroelektrana [MWh]
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u drugoj godini, postrojewa rade sa 80% kapaciteta
‡ u tre}oj godini, i daqe, postrojewa rade sa 100% kapaciteta
2419 5644 11491 17942 26812 36892 48384 60278 72979 28284
Snaga male hidro-
elektraneiznosi0,5 MW
Broj izgra|enih malih hidroelektrana [–]
0 1 2 3 3 4 5 6 7 9 40
Godi{wa proizvodwa elektri~ne energije iz malih hidroelektrana snage 0,5 MW [MWh]
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u drugoj godini, postrojewa rade sa 80% kapaciteta
‡ u tre}oj godini, i daqe, postrojewa rade sa 100% kapaciteta
1209,6 4032,0 8870,4 14515,2 21772,8 30643,2 41529,6 54432,0 70560,0 247565
Snaga male hidro-
elektraneiznosi1 MW
Broj izgra|enih malih hidroelektrana
0 1 2 2 3 3 3 3 3 20
Godi{wa proizvodwa elektri~ne energije iz malih hidroelektrana snage 1 MW [MWh]
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u drugoj godini, postrojewa rade sa 80% kapaciteta
‡ u tre}oj godini, i daqe, postrojewa rade sa 100% kapaciteta
0,0 2419,2 8064,0 15321,6 25804,8 37094,4 49190,4 61286,4 73382,4 272563
Snaga vetro-elektrane
iznosi10 MW
Broj izgra|enih malih hidroelektrana
0 1 1 1 1 4
Godi{wa proizvodwa elektri~ne energije iz malih hidroelektrana snage 10 MW [MWh]
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u drugoj godini, postrojewa rade sa 80% kapaciteta
‡ u tre}oj godini, i daqe, postrojewa rade sa 100% kapaciteta
0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 24192,0 56448,0 96768,0 137088 314496 0,0
Ukupnodoprinosi iz
svihnovoizgra-
|enih malihhidro-
elektrana
Ukupna godi{wa proizvodwa elektri~ne energije [MWh]
420 3266 10886 25583 43001 66951 115940 175997 245488 318609 1005722
Ukupni godi{wi ekolo{ki dobici usled redukcije COx, SOx, NOx i pepela zbog izbegavawasagorevawa lignita [€ godi{we]
0 0,019 0,064 0,150 0,252 0,392 0,679 1,031 1,439 1,867 5,9
Ukupne investicije u gradwu malih hidroelektrana [1 000 000 € godi{we]
0,00 2,9 7,3 13,2 13,2 19,1 80,5 81,9 82,8 85,1 386
Ukupni godi{wi prihodi (od proizvedene elektri~ne energije ++ ekolo{ki dobici [1 000 000 € godi{we]
0,00 0,15 0,50 1,17 1,97 3,07 5,32 8,07 11,26 14,61 46,1
Ukupni godi{wi tro{kovi investirawa i rada svih kotlovskih jedinica ++ vra}awe kredita sa kamatama [1 000 000 € godi{we]
0,00 6,29 16,29 30,14 32,07 46,32 183,26 198,37 210,33 224,68 947,74
22
Slika 21. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-male hidroelektrane2007‡2015. (2010)
Slika 22. [ema postrojewaza kori{}ewe geotermalneenergije
Slika 23. Proizvodwa toploteu toku implementacijePOS-geotermalna energija2007‡2015. (2010)
Slika 24. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-geotermalna energija2007‡2015. (2010)
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
23
Tablica 6. Sce nario implementacije POS-geotermalna energija 2007‡2015. (2010)
Godina
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno
Prose~na snaga razmewiva~ke
stanice iznosi 0,25 MW
Broj izgra|enih postrojewa na postoje}im bu{otinama ili prirodnim izvori{timatople vode u toku teku}e godine [–]
3 5 5 5 6 6 7 10 10 57
Godi{wa proizvodwa toplotne energije [MWh]
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 20% kapaciteta
‡ u drugoj godini postrojewa rade sa 40% kapaciteta
‡ u tre}oj godini postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u ~etvrtoj godini postrojewa rade sa 80% kapaciteta
‡ u petoj godini, i daqe, postrojewa rade sa 100% kapaciteta
612,0 2244,0 4896,0 8568,0 13464,0 18972,0 24888,0 31824,0 39780,0 145248
Prose~na snaga razmewiva~kestanice iznosi
0,5 MW
Broj izgra|enih postrojewa na postoje}im bu{otinama iliprirodnim izvori{tima tople vode u toku teku}e godine [–]
0 0 3 3 4 4 4 5 5 5 33
Godi{wa proizvodwa toplotne energije [MWh]
‡ u prvoj godini postrojewa rade sa 20% kapaciteta
‡ u drugoj godini postrojewa rade sa 40% kapaciteta
‡ u tre}oj godini postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u ~etvrtoj godini postrojewa rade sa 80% kapaciteta
‡ u petoj godini, i daqe sa 100% kapaciteta
0,0 612,0 1836,0 3876,0 6732,0 10404,0 14484,0 18972,0 23664,0 80580
Prose~na snaga razmewiva~kestanice iznosi
1 MW
Broj izgra|enih postrojewa na postoje}im bu{otinama iliprirodnim izvori{tima tople vode u toku teku}e godine [–]
0 0 0 0 1 1 2 2 2 3 11
Godi{wa proizvodwa elektri~ne energije [MWh]
‡ u drugoj godini, postrojewa rade sa 40% kapaciteta
‡ u tre}oj godini postrojewa rade 60% kapaciteta
‡ u ~etvrtoj godini postrojewa rade sa 80% kapaciteta
‡ u petoj godini, i daqe, postrojewa rade sa 100% kapaciteta
0,0 0,0 0,0 204,0 612,0 1428,0 2625,0 4284,0 6324,0 15504
Prose~na snaga razmewiva~kestanice iznosi
1 MW
Broj izgra|enih postrojewa na postoje}im bu{otinama iliprirodnim izvori{tima tople vode u toku teku}e godine [–]
0 0 0 0 0 1 2 2 2 2 9
Godi{wa proizvodwa toplotne energije [MWh]
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 20% kapaciteta
‡ u drugoj godini postrojewa rade sa 40% kapaciteta
‡ u tre}oj godini postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u ~etvrtoj godini postrojewa rade sa 80% kapaciteta
‡ u petoj godini, i daqe, postrojewa rade sa 100% kapaciteta
0,0 0,0 0,0 0,0 204,0 816,0 1836,0 3264,0 5100,0 11220
Ukupnidoprinosi svih
izgra|enihpostrojewa
Ukupna godi{wa proizvodwa toplotne energije [MWh]
600 612 2856 6732 12648 21012 31620 43860 58344 74868 252552
Ukupni godi{wi ekolo{ki dobici usled redukcije COx, SOx, NOx ipepela sagorevawem te~nih goriva umesto lignita [€ godi{we]
0 0,12 0,56 1,31 2,46 4,09 6,16 8,54 11,36 14,58 49,18
Ukupni godi{wi prihodi (od proizvedene toplote + ekolo{ki dobici) [1 000 000 € godi{we]
0 0,14 0,64 1,51 2,84 4,72 7,11 9,86 13,11 16,82 56,75
Ukupni godi{wi tro{kovi investirawa i rada svih postrojewa ++ vra}awe kredita sa kamatama [1 000 000 € godi{we]
0,0 0,59 2,24 1,63 2,38 4,27 6,46 7,01 7,78 8,65 41
24
Slika 25. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-geotermalna energija 2007‡2015. (2010)
Slika 26. Konstrukcija malevetroelektrane Ma{inskog fakultetau Kragujevcu
Slika 27. Proizvodwaelektri~ne energijeu toku implementacijePOS-energija vetra2007‡2015. (2010)
Slika 28. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-energija vetra2007‡2015. (2010)
U tabl. 7. iznet je sce nario implementacije POS-energija vetra 2007‡2015.
(2010), a na sl. 27‡29. data je grafi~ka interpretacija va`nih energetskih i
finansijskih elemenata tog scenarija. Na sl. 26. prikazana je konstrukcija male
vetroelektrane Ma{inskog fakulteta u Kragujevcu.
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
25
Tablica 7. Sce nario implementacije POS-energija vetra 2007‡2015. (2010)
Godina
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Ukupno
Snagavetroelek-
trane iznosi 0,25 MW
Broj izgra|enih milih vetroelektrana [–]
0 2 6 8 8 10 10 10 12 14 80
Godi{wa proizvodwa elektri~ne energije iz vetroelektrane snage 0,25 MW[MWh]
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u drugoj godini, postrojewa rade sa 80% kapaciteta
‡ u tre}oj godini, i daqe, postrojewa rade sa 100% kapaciteta
328,3 1422,7 3173,8 5253,1 7770,2 10396,8 13132,8 16197,1 19699,2 77374
Snagavetroelek-
trane iznosi0,5 MW
Broj izgra|enih vetroelektrana (snaga vetroelektrane iznosi 0,5 MW) [–]
0 2 4 5 5 7 7 8 10 12 60
Godi{wa proizvodwa elektri~ne energije iz vetroelektrane snage 0,5 MW[MWh]
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u drugoj godini, postrojewa rade sa 80% kapaciteta
‡ u tre}oj godini, i daqe, postrojewa rade sa 100% kapaciteta
656,6 2188,8 4487,0 7113,6 10506,2 14117,8 18276,5 23201,3 29111,0 109659
Snagavetroelek-
trane iznosi1 MW
Broj izgra|enih vetroelektrana [–]
0 1 3 4 4 6 6 7 9 10 50
Godi{wa proizvodwa elektri~ne energije iz vetroelektrane snage 1 MW[MWh]
‡ u prvoj godini gradwe sva izgra|ena postrojewa rade sa 60% kapaciteta
‡ u drugoj godini, postrojewa rade sa 80 % kapaciteta
‡ u tre}oj godini, i daqe, postrojewa rade sa 100% kapaciteta
656,6 2845,4 6347,5 10506,2 16197,1 22325,8 29548,8 38304,0 48372,5 175104
Ukupnidoprinosi
svihizgra|enihvetroelek-
trana
Ukupna godi{wa proizvodwa elektri~ne energije [MWh]
400 1642 6457 14008 22873 34474 46840 60958 77702 97183 362137
Ukupni godi{wi ekolo{ki dobici usled redukcije COx, SOx, NOx ipepela zbog izbegavawa sagorevawa lignita [MWh]
0 0,166 0,651 1,412 2,306 3,476 4,723 6,146 7,835 9,799 36,5
Ukupnidoprinosi
svihizgra|enihpostrojewa
Ukupne investicije u gradwu vetroelektrana [1 000 000 € godi{we]
0,00 2,5 6,5 8,5 8,5 12,0 12,0 13,5 17,0 19,5 100
Ukupni godi{wi tro{kovi investirawa i rada svih kotlovskih jedinica ++ vra}awe kredita sa kamatama [1 000 000 € godi{we]
0,00 5,27 13,80 18,09 17,82 24,33 23,12 23,56 27,61 29,42 183,02
Zakqu~ak
Sprovo|ewem prezentiranih scenarija ostvarivawa POS-OIE u periodu
2007‡2015. (2010) godina na opisani na~in otvori}e se prostor za zapo{qavawe
novih oko 24300 radnika, i to:
• 3685 radnika na odr`avawu novoizgra|enih postrojewa,
• 18415 radnika na projektovawu i proizvodwi postrojewa, i
• 2200 radnika u prate}im delatnostima.
Osnovni zahtev prema svim novozaposlenim radnicima je da poseduju visok
nivo znawa za poslove koje }e obavqati!
Sumarne energetske posledice primene POS-OIE u periodu 2007‡2015.
(2010) godina, do 2010. godine, prikazane su u tabl. 8.
26
Slika 29. Finansijskipokazateqi implementacijePOS-energija vetra2007‡2015. (2010)
Tablica 8. Proizvodwa energije u toku sprovo|ewa POS-OIE 2007‡2010. po potprogramima
Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.Ukupno
2010.
Proizvodwa energije iz malihhidroelektrana u toku sprovo|ewaPOS-OIE[toe godi{we]
0 3266 10886 25583 43001 82736
Proizvodwa energije iz biomase utoku sprovo|ewa POS-OIE[toe godi{we]
0 293272 688161 1871701 3131535 5984669
Proizvodwa energije iz solarneenergije u toku sprovo|ewaPOS-OIE[toe godi{we]
0 670 2240 5600 11980 20490
Proizvodwa energije izgeotermalne energije u tokusprovo|ewa POS-OIE[toe godi{we]
0 612 2856 6732 12648 22848
Proizvodwa energije iz energijevetra u toku sprovo|ewa POS-OIE [toe godi{we]
0 1642 6457 14008 22873 44980
Ukupno [toe godi{we] 0 299462 710600 1923624 3222037 6155723
Literatura
Babi}, M., Despotovi}, M., Gordi}, D., Luki}, N., [u{ter{i~, V., Jovi~i}, N., Babi}, V.,Pro gram ostvarivawa strategije razvoja energetike u Republici Srbiji do 2010. godine ‡Modul „Obnovqivi izvori energije”, Ma{inski fakultet, Regionalni evro centar zaenergetsku efikasnost, 2006, Univerzitet u Kragujevcu, (Projekat finansiralo Minis-tarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije)
***, Zakon o energetici (Sl. glasnik RS, br. 84/2004)
***, Zakon o vodama (Sl. glasnik RS, br. 54/1996)
***, Zakon o koncesijama (Sl. glasnik RS, br. 55/2003)
***, Zakon o geolo{kim istra`ivawima (Sl. glasnik RS, br. 44/95)
***, Zakon o utvr|ivawu i razvrstavawu rezervi mineralnih sirovina i prikazivawupodataka geolo{kih istra`ivawa (Sl. list SRJ, br. 12/98 i 13/98)
***, Zakon o prostornom planu Republike Srbije (Sl. glasnik RS, br. 13/96)
***, Pravna baza: Paragraf Net
***, Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine (Sl. glasnik RS, br.44/2005)
***, Katastar malih hidroelektrana na teritoriji Srbije van SAP, Kwiga I, Op{ti deo,Energoprojekt-Hidroin`ewering i Institut „Jaroslav ^erni” ‡ Zavod za ure|ewevodnih tokova, 1987.
***, Glavni plan za izgradwu MHE u Srbiji, Regionalni evro centar za energetsku efi-kasnost Kragujevac ‡ Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije, Kragujevac ‡Beograd, decembar 2004.
***, Liber Perpetuum, Kwiga o potencijalima obnovqivih izvora energije u Srbiji i Crnoj Gori, OEBS misija u Srbiji i Crnoj Gori, Sektor za ekonomska pitawa i politiku`ivotne sredine, 2004.
***, Studija: „Energetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zawenu pripremu i energetsko iskori{}ewe u Srbiji”, Projekat Ministarstva za nauku,tehnologiju i razvoj Republike Srbije br. NP EE611-113 (rukovodilac studije M. Ili}),Beograd, 2003.
***, Studija: „Proizvodwa i kori{}ewe biodizela ‡ alternativnog i ekolo{kog gorivaza dizel motore”, Projekat Ministarstva za nauku, tehnologiju i razvoj Republike Srbijebr. EE705-1004A (rukovodilac studije T. Furman), Novi Sad, 2004.
***, Internet prezentacija Agencije za energetsku efikasnost Republike Srbije ‡http://www.seea.sr.gov.yu
Gbur~ik, P., i dr., Gustina aeroenergetskog potencijala u SR Srbiji, Studija, Srpskaakademija nauka i umetnosti, Beograd, 1984.
Gbur~ik, P., i dr., Studija energetskog potencijal Srbije za kori{}ewe sun~evog zra~ewa i energije vetra, Centar za multidisciplinarne studije, Univerzitet u Beogradu, 2004.
Putnik, R., i dr., Mogu}nost kori{}ewa energije vetra za proizvodwu elektri~neenergije, Studija Elektroprivreda Srbije, Beograd, 2002.
Popovi}, T., i dr., Ocena mogu}nosti kori{}ewa energije vetra na teritoriji RepublikeSrbije, Savezni hidrometeorolo{ki zavod, Beograd, 1997.
***, Statisti~ki godi{wak Srbije 2005, Republi~ki zavod za statistiku, Beograd, 2005.
***, [umarstvo u Republici Srbiji 2004, Bilten 2005, Republika Srbija, Republi~kizavod za statistiku, Beograd, 2005.
Babi}, M., Vulovi}, R., Upravqawe ekolo{kim i energetskim projektima, Ma{inskifakultet, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac, 2005.
Miki~i}, D., \uri{i}, @., Radi~evi}, B., Vetrogeneratori ‡ perspektivni izvorielektri~ne energije, Elektroprivreda, 55 (2002), 4, 46‡58
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
27
Radi~evi}, B., Vuki}, \., \uri{i}, @., Vetrogeneratorski potencijal i mogu}nostikori{}ewa energije vetra za proizvodwu elektri~ne energije u na{oj zemqi, Traktori i pogonske ma{ine, 8 (2003), 3, 99‡104
\urovi}-Petrovi}, M., Stevanovi}, @., Energetski potencijal obnovqivih izvoraenergije u Srbiji ‡ mogu}nosti i prepreke za kori{}ewe energije, Energija, 5 (2006), 1/2,192‡198
Miki~i}, D., Radi~evi}, B., Aktuelno stawe vetroenergetike u Evropi po~etkom 2006. ibudu}i trendovi, Energija, 5 (2006), 1/2, 192‡198
Babi}, M., Milovanovi}, D., Jovi~i}, N., Gordi}, D., Despotovi}, M., [u{ter{i~, V.,Pavlovi}, N., Analiza mogu}ih energetsko-ekonomsko-ekolo{kih doprinosa realizacije Glavnog plana za gradwu MHE u Srbiji, Energija, 4 (2005), 2, 211‡215
Igwatovi}, B., Beni{ek, M., Jon~i}, S., Osposobqavawe doma}e energetske ma{inske ielektrogradwe za proizvodwu hidroagregata snage do 20 MW, Energija, 4 (2005), 2, 216‡220
Pavi}evi}, V., Luki}, M., Male hidroelektrane ‡ regulatorni okvir, Energija, 5 (2006),1/2, 234‡245
Beni{ek, M., Mesarovi}, M., Energetski potencijal malih vodotokova u Srbiji,Energija, 4 (2005), 2, 164‡168
***, En ergy for the Fu ture: Re new able Sources of En ergy, White Pa per for a Com mu nity Strat egyand Ac tion Plan, COM(1997), 599
***, Green Pa per on Se cu rity of Sup ply in Eu rope, Eu ro pean Com mis sion, COM (2000) 769 fi nal
***, Di rec tive 2000/60/EC of the Eu ro pean Par lia ment and of the Coun cil of 23 Oc to ber 23 2000Es tab lish ing a Frame work for Com mu nity Ac tion in the Field of Wa ter Pol icy
***, Di rec tive 2001/77/EC of the Eu ro pean Par lia ment and of the Coun cil of 27 Sep tem ber 2001 on the Pro mo tion of Elec tric ity Pro duced from Re new able En ergy Sources in the In ter nal Elec tric ityMar ket
***, Di rec tive 2001/80/EC of the Eu ro pean Par lia ment and the Coun cil of 23 Oc to ber 2001 on theLim i ta tion of Emis sions of Cer tain Pol lut ants into the Air from Large Com bus tion Plants
***, Di rec tive 2002/91/EC of the Eu ro pean Par lia ment and the Coun cil of 16 De cem ber 2002 onthe En ergy Per for mance of Build ings
***, Di rec tive 2003/30/EC of the Eu ro pean Par lia ment and of the Coun cil of 8 May 2003 on thePro mo tion of the Use of Biofuels and other Re new able Fu els for Trans port
***, Di rec tive 2003/54/EC of the Eu ro pean Par lia ment and of the Coun cil of 13 Oc to ber 2003 Es -tab lish ing a Scheme for Green house Gas Emis sion Al low ance Trad ing within the Com mu nity andAmend ing Coun cil Di rec tive 96/61/EC
***, Di rec tive 2003/87/EC of the Eu ro pean Par lia ment and of the Coun cil of 13 Oc to ber 2003 Es -tab lish ing a Scheme for Green house Gas Emis sion Al low ance Trad ing within the Com mu nity andAmend ing Coun cil Di rec tive 96/61/EC
***, Di rec tive 2003/96/EC of 27 Oc to ber 2003 on Re struc tur ing the Com mu nity Frame work for the Tax a tion of En ergy Prod ucts and Elec tric ity
***, Di rec tive 2004/8/EC of the Eu ro pean Par lia ment and of the Coun cil of 11 Feb ru ary 2004 onthe Pro mo tion of Cogeneration Based on a Use ful Heat De mand in the In ter nal En ergy Mar ketand Amend ing Di rec tive 92/42/EC
***, 2004 RES-E EU Frame works and Prices (€/MWh), EREF – Eu ro pean Re new able En er giesFed er a tion, http://www.eref-eu rope.org
***, Com mis sion of the Eu ro pean Com mu ni ties, Com mu ni ca tion from the Com mis sion, Bio massAc tion Plan, Brussels, 2005
***, Com mis sion Reg u la tion (EC) No 810/2003, on Tran si tional Mea sures un der Reg u la tion (EC)No. 1774/2002 of the Eu ro pean Par lia ment and of the Coun cil as Re gards Pro cess ing Stan dards forCat e gory 3 Ma te rial and Ma nure Used in Biogas Plants, 2003
***, Com mis sion of the Eu ro pean Com mu ni ties, Com mis sion Staff Work ing Doc u ment: TheShare of Re new able En ergy in the EU, Over view of Re new able En ergy Sources in the En largedEu ro pean Un ion COM(2004) 366 fi nal
***, Reg u la tion (EC) No. 1774/2002 of the Eu ro pean Par lia ment and of the Coun cil, Lay ing DownHealth Rules Con cern ing An i mal by Prod ucts not In tended for Hu man Con sump tion, 2002
28
***, Wind En ergy: The Facts – An Anal y sis of Wind En ergy in the EU-25, EWEA,http://ec.europa.eu/en ergy/res/pub li ca tions/res_wind_en ergy/0_facts_sum mary_en.pdf
***, Re new able En ergy Tar get for Eu rope – 20% by 2020, EREC, 2003, http://www.erecrenewables.org/doc u ments/Berlin_2004/tar gets/EREC_Tar gets_2020_def.pdf
***, 2004 RES-E EU Frame works and Prices (€/MWh), EREF – Eu ro pean Re new able En er giesFed er a tion, http://www.eref-eu rope.org
***, BWEA – Brit ish Wind En ergy As so ci a tion, www.bwea.com
***, Boost ing Bioenergy in Eu rope, 2006, www.aebiom.org
***, Re cord Year for Wind En ergy, Global Wind Power Mar ket In creased by 43% in 2005, PressRe lease, GWEC, 17th Feb ru ary 2006
***, Coun cil Reg u la tion (EC), Es tab lish ing Com mon Rules for Di rect Sup port Schemes un der theCom mon Ag ri cul tural Pol icy and Es tab lish ing Cer tain Sup port Schemes for Farm ers No.1782/2003 of Sep tem ber 29, 2003
***, Wood En ergy Ba rom e ter, EurObserv’er, Oc to ber 2005
***, Biogas Ba rom e ter, EurObserv’er, May 2006
Toke, D., Re new able Fi nan cial Sup port Sys tems and Cost-Ef fec tive ness, Jour nal of Cleaner Pro -duc tion, 15 (2007), 3, 280-287
Ab stract
The Po ten tial En ergy and En vi ron men talCon tri bu tion Achieved by Im ple ment ing Strat egy ofEn ergy De vel op ment of Re pub lic Ser bia in thePe riod from Year 2007 to 2010 in theArea of Re new able En ergy Sources
by
Milun BABI]1, Mi lan DESPOTOVI]1, Du{an GORDI]1, Neboj{a LUKI]1
Vanja [U[TER[I]1, Neboj{a JOVI^I]1, and Vinka BABI]2
1 Fac ulty of Me chan i cal En gi neer ing, Uni ver sity of Kragujevac, Kragujevac, Ser bia2 Telekom Ser bia a. d., Bel grade, Ser bia
The pa per con sid ers anal y sis of po ten tial en ergy and en vi ron men tal con tri bu -tion that can be ac com plished through im ple men ta tion of the Strat egy of En ergy De vel -op ment of Re pub lic Ser bia in the pe riod from year 2007 to 2010 in the area of re new ableen ergy sources.
Key words: re new able en ergy sources, bio mass en ergy, small power plants, so lar en ergy,geo ther mal en ergy, wind en ergy, strat egy, de vel op ment, implementation
Odgovorni autor / Cor re spond ing au thor (Milun Babi})E-mail: [email protected]
M. Babi}, i dr.: Mogu}i energetsko-ekolo{ki doprinosi implementacije Strategije ...TERMOTEHNIKA broj 1 ‡ godina XXXIV, 3–29 (2008)
29