teorija-arhitekture (2)

7/27/2019 teorija-arhitekture (2)

1/16

GRKA

- Pitagorejci pola religijski pola znanstveni, slijede naelo tajanstvenosti (nakon Pitagore Filolaj)- Sofisti otac sofista Protagora ovjek je mjerilo svih stvari (Sokrat, Platon i Aristotel odbacuju)- Platon apsolutna ideja tome se tei, a vri se primarno intelektualnim putem- Aristotel priroda i umjetniko djelovanje, najvii proizvod inteligencije je forma simetrija red i odreenost- Plotin lijepo je ono to volimo, neto je umjetnost kad se dovede u korelaciju s ovjekom

RIM

- Vitruvius 10 knjiga o arhitekturi sinteza brojnih ranijih autora- knjiga je silno znaajna u arhitekturi, svi poslije njega morali su zauzeti stav prema njoj vitruvije radisistem svog dotadanjeg znanja, koristi grke izvore i oslanja se na njih grci su definirali osnovne rijei arh.

jezika i njihov odnos oni nude i temu tipa i tipologije tim se pitanjem bavi Quincy (18./19.st.)

RANI SREDNJI VIJEK

- Aurelije Augustin 4. i 5. st. ljepota se nalazi u svijetu savrene ravnotee jedan od najveihsrednjovjekovnih filozofa, bog je uzrok i svrha svega, potie skolastiku

ZRELI SREDNJI VIJEK

- Toma Akvinski 8. st. predstavlja vrhunac skolastike, ljepota je forma- GOTIKA novi jezik prostorni koncept+konstrukcije+novi materijali+nova generacija

RANA RENESANSA

- Alberti lijepo = sklad izmeu broja, odnosa i rasporeda 10 knjiga o graenju (uvod, firmitas, utilitas, venustas, zakljuci) trijada preuzeta od Vitruviusa

VISOKA RENESANSA

- Vignola 16.st.,- Serlio 16.st.- Palladio 16.st. ima utjecaj na engleski klasicizam

- Michelangelo 16.st. arh. djelo mora slijediti proporcije ljudskog tijela- Durer- Vasari tema skice i tema metodike skica dolazi iz iskustva

BAROK PROSVJETITELJSTVO

- razvoj znanosti, filozofija kao reakcija na dogmatizam i skolastiku- Voltaire duhovni voa prosvjetiteljstva- Newton- razvoj trgovine potie drutvene promjene favorizira se znanje, rue klasne razlike

1. racionalizam (francuska) otvara vrata prosvjetiteljstvu

Rene Decartes (katrezije) 17.st. utemeljitelj analitike geometrije

- eli osloboditi razum od okova dogmi, da razum bude kriterij- mislim dakle jesam- trai istinu u znanosti- naela njegove deduktivne metode:1. sve primiti kritiki i kao istinu uzeti ono to se oituje kao jasno i razgovijetno2. problem podijeliti u vie dijelova kako bi se lake dolo do rjeenja3. zakljuiti polazei od jednostavnijeg prema sloenijem4. provjeravati, inei stalno ope preglede, da nita nije promaklo

- autoritet postaje razum u isti tren sw gubi sigurnost jer ostaju pitanja na koja nema odgovora, njih jeranije pruala vjera


2/16

2. empirizam (engleska) 17. i 18.st. razum+osjeaji- usredotoen je na dva pitanja: prirodoznanstvena istraivanja i pitanje drave Bacon pokreta- rokoko u engleskoj ali gubi na snazi ide se prema klasicizmu

Claude Perrault - 17.st. proporcije su proizvoljne i ovise o ukusu i konvenciji- istono krilo Louvre mozeja

Abbe Laugier - arhitektura dolazi iz prirode primitivna koliba s 4 stupa + kosi krov

- pria koju forma govori o optereenju proirenje stupa pod utjecajem teine- arhiektonske forme kao nositelji znaenja dorski,jonski, korintski muki, enski, djevojaki

Soufflot - Pantenon, Pariz, 1755. realizirao prozranu arhitekturu

Blondel 18.st. - forma slijedi funkciju naglaava funkcionalizam- proporcija iz prirodnih zakona odnos brojeva- uitelj Boullee-u i Ledoux-u

Boullee 18.st. - arhitekt revolucije (zevi) - ista monumentalna arhitektura, gigantska, klasicistika- projekti: muzej, biblioteka, kenotaf za Newtona (1785.)- apstraktan

Ledoux - arhitekt revolucije (zevi) projektira u ljudskom mjerilu- pod utjecajem Palladia- realan- eli arhitekturom mijenjati drutvo reformator ideju nasljeuju modernisti- projekt solane industrijska arhitektura radijalna shema po logici proizvodnog procesa- forma mora priati istinu od korisnicima- prvi projekt odbaen, drugi je polukruna shema

Durand - uenik Boulleeov- tei ekonominoj arhitekturi- arhitektura = konstrukcija + funkcija- tema modularnog rastera proiuje konstrukciju = lijepo- umjetnika komponenta se pridodaje nakon rastera oblikovanjem fasade

KLASICIZAM 18. i 19.st.

- potreba za zgradama institucija- koritenje antikih motiva: jasnoa, strogost, monumentalnost- tradicionalizam

HISTORICIZAM 19.st.- nakon klasicizma, prije secesije neoromanika, neogotika, neorenesansa, neobarok konstruktivni i dekorativnielementi se preuzimaju

NEOGOTIKA

Viollet Le Duc 19.st. francuska, restaurator tei istini u arhitekturi konstruktivni racionalizamPugin engleska, gotika je jedini moralno i estetski ispravan stilJohn Ruskin lijepo, istinito i dobro istoznani pojmovi, protiv restauracije

Schinkel - romantini klasicizam reprezentativne karakteristike postie naglaavanjem vanjskog izgleda forme- Altes Museum u Berlinu, 1824. tektonska jasnoa, 18 josnkih stupova, centralna rotonda, dva dvorita- oduevljen gotikom, nastavlja klasicizmom jer je pogodniji za javne projekte

Labrouste nastavlja Blondelov klasicizam, dvije biblioteke u Parizu koristi eljezni kostur i staklo


3/16

SEMPER znanstvenik u arhitekturi, na njega se nastavljaju Wagner i Loos, radi analogiju lingvistike i sustava arh.,nastavlja se na Durand-a

- naglaava da arhitektura ima politiku ulogu u drutvu- nastavlja se na Schinkela, najvei teoretiar- knjiga Der Stil bavi se oblikom i ornamentom vani su za razvoj civilizacije- Teorija autoriteta tri uvjeta za ocjenu oblika simetrija, proporcija i smjer

- Izvor arhitekture je karipska koliba 4 osnovna elementa:- ognjite centar familije- platforma odvajanje- kostur + krov tektonika, konstrukcija- ovojnice stvaranje interijera

1. Morfoloka transformacija promjenom u drutvu mijenja se i arhitektura- formula za stil : U = C (x,y,z) - U- stil, C ideja, x-materijal, tehnika; y-kljune povijesne determinante;

z-osobne subjektivne sklonosti- svaka vanjska promjena daje promjene u arhitekturi

2. Teorija materijalne transformacije bez obzira na promjenu materijala simbolike poruke opstaju3. Teorija odjela ne maskirati i skrivati odjelom naglaavati! misov stup oblaenjem eliniji

- smatra da fasada ne mora govoriti o interijeru- ornamentiranje je vano za dobivanje simbolinog znaenja- kriva interpretacija u secesiji

DRUGA POLOVICA 19.ST.

- iroka primjena metalnih konstrukcija- 19.st. karakterizirano eklekticizmom kazalite-barok; sud-klasicizam; crkva-gotika- potreba za istinskim stilom

Philip Webb Red HouseWilliam Morris socijalist, povratak na selo, decentaralizacija, sve besplatno, odbacuje industrijalizaciju i osuujestroj jer su proizvedeni predmeti lieni ukusa i stila ovjek treba vladati nad strojom

- otac modernog pokreta

Arts and Crafts umjetnost i obrt vee se na neogotiku le Duc i Ruskin, odbacivanje industrijalizacije

potreba za obrtom:

kotska - MackintoshBelgija - Horta, Van Der VeldeNizozemska - Berlage

Austrija - Wagner, J.M. Olbrich, Hoffman i LoosFrancuska - Perret i GarnierNjemaka - Behrens i Poelzigpanjolska - Gaudi

Secesija - nastaje kao opozicija protiv historicizma i klasicizma- novi stil koji prihvaa tehniku eljeza- ornament kljuni element stila- kriva interpretacija Semperove ideje

Mackintosh neogotika nastavlja s masivnim materijala, odbacuje eljezo i staklo koristi ih samo za osvjetljenje

Horta - eljezo, staklo, elik + cvjetni ornamenti- hotel Tassel u Bruxellesu stubite


4/16

Henry Van De Velde- radi razliku izmeu ornamenta (funkcionalan) i ornamentacije (bez funkcije)- obiteljska kua za njega je osnovno drutveno sredstvo s pomou kojeg se drutvene vrijednosti mogupostepeno izmjeniti

Berlage - nizozemska, burza u Amsterdamu, vidljiva elina konstrukcija, bavi se urbanizmom- istinitost materijala vidljivost konstrukcije- goli zid pojam ljepote kao za Albertija

Beka secesija osnivaju Hoffman i Olbrich + slikari Moser i Klimt, kasnije se priduuje Wagner

Wagner - utjecaj na Loosa i Kovaia- poinje klasicistiki, kasnije nastavlja koncepte Sempera- funkcija konstrukcija poezija- tedionica, crkva steinhof- stvar koja nije praktina ne moe biti lijepa- podzemne eljeznice postaje

Olbrich - secesicijski paviljon prema nacrtima Klimta

Hoffman palaa Stoclet u Bruxellesu

Sitte beanin, urbanizmom se bavio

Perret prvo klasicist pa se pocinje baviti skeletom , kua Rue FranklinGarnier industrijski grad 1901. precizno razdvajanje gradskih funkcija, promet, ab arh. ,

Deutsche Werkbund

- Semper pie esej Znanost, industrija i umjetnost umjetnost je u opasnosti gubi na snazi -

- derivat secesije preuzima dijalog izmeu arh i industrije- osnovan 1907. na inicijativu Hermann Muthesius (1861 - 1927) + Naumann i Schmidt

- u ekipi 12 samostalnih umjetnika i 12 obrtnikih tvrtki- udruenje umjetnika, poduzetnika i publicista: cilj je oplemenjivanje oblika odreenih proizvoda industrije u duhusuvremene umjetnosti- na izlobi 100 godinjice Philadelphije 1976. Franz Reuleaux pie doma da su njemaki proizvodi jeftini i runi tenaglaava da se njemaka industrija treba okrenuti od pokuaja da konkurira u cijenama, prema iskoritavanjuintelektualnih snaga i usavravanju same kvalitete produkta dizajn i kvaliteta produkta- 1907. Behrens postaje umjetniki savjetnik i arhitekt AEG tvornica turbina (arulja?)- Bherens prihvaa industralizaciju - spajanje duha vremena i duha naroda zeitgeist i volksgeist- zgrada aeg-a hram industrijskoj moi- uglovi zgrade izvedeni tako da ne ostavjaju dojam velikog kapaciteta nosivosti glavna karakteristika gotovo svihnjegovih industrijskih zgrada- raskol izmeu norme i forme 1914. Muthesius zastupa standarizaciju, plasiranje na trite, masovnuproizvodnju suprostavlja mu se Henry Van de Veld koji odbacuje izvoznu umjetnost i zastupa iskrenu kreativnostindividualnog umjetnika matheusius se povlai a Van de Veldu se u tom stavu prikljuuje Gropius

- Gropius + Adolf Meyer projekt tvornice cipela Fagus preuzimaju Bherensovu ideju ugla ali oni pune zidove odopeke zamjenjuju staklom kasnije ista stvar na bauhausu- nakon rata umro je duh naroda, bherens se povlai- 1927 se pod organizacijom Warkbunda gradi Weisenhofsiedlung u Stuttgartu- Deutsche werkbund se tijesno vee uz Neue Sachlichkeit

- ideja: Sachlichkeit stvarnost, realnost; od njem. rijei die Sache: stvar- teme: modernizacija, industrijalizacija, standardizacija, tipizacija- njemaki diskurs: industrijski modernitet Deutscher Werkbund, 1907.- austrijski diskurs: urbani modernitet Adolf Loos

Karl SchefflerHermann Muthesius


5/16

Peter BehrensAdolf Loos

Francuski diskurs: umjetnost i poezija, simbolizam

Stphane MallarmMaurice DenisPaul Czanne

Aristide Maillol

Brutalizam

- pokretai Alison i Peter Smithson- proizlazi iz moderne arhitekture, napreduje od 50 do 70- bton brutili sirovi beton

Archigram engleska grupa arhitekata, osnovana 1961., stavovi su im blisko povezani s Buckminster

Fuller om amerikancom, posveuju se visoko tehnolokim i high-tech infrastukrutama od laganih

materijala

Japanski metabolisti Kurokawa jedan od njih, poeli krajem 50tih

Milton Keynes 1972.

Superstudio talijanska grupa arhitakata najpoetskija 1960.

Archigram i Superstudio namjeravaju uvrstiti modernizam na jo radikalniji nain, analogija arhitekture

s mainama (opravdavaju svoju formu?) Rowe u postmodernizmu istie da funkcionalizam nee moi

dati sve odgovore.

Semper - ludwig wittgenstein paralele sueljavanje arhitektonske teorije i jezine filozofije

- bavi se pitanjem istinskog stila!!!...traganje za istinskom formom u vremenu tenzija izmeu nostalgije

i progresivizma, romantizma i pozitivizma.

- Zadrava tradiciju i istodobno ima potrebu stvoriti novi stil u duhu vremena

- prethodnik mu je bio franc. arhitekt Durand kojeg on esto istie, Durand se bavi usporeivanjem arh.

djela tablice arhitekture semper veli da se u u tome durand gubi

Semper puno gradi u beu tamo ga nasljeuju wagner i loos i u tom se krugu pojavljuje i wittgenstein


6/16

Modernizam i ok moderniteta

Frankfurtska kola- bave se problemima velegrada, zadaom umjetnosti u razdoblju tehnike reprodukcije

Ferdinand Tonnies 1855.- 1936. gemeinschaft (zajednica) - gesellschaft (drutvo) zajednica seindvidualizacijom i metropolitanizacijom pretvara u drutvo

Georg Simmel 1858.-1918. njemaki filozof i socijolog, veliki utjecaj na ameriko drutvo; velegrad jeprimjer manifestacije moderniteta; prouava poloaj ovjeka u suvremenoj visokourbaniziranoj okolini

Georg Lukacs 1885. 1971. maarski marxsistiki filozof

Walter Benjamin 1892. 1940. njemaki filozof, knjievnik ivi u progonstvu - Francuska- Esej o auri umjetnikog djela analizira auru tradicionalnog umjetnikog djela prije razdobljamodernizma i njeno raspadanje pod utjecajem novih kulturnih tehnologija, tvrdi da film i fotografijarevolucionarno utjeu na umjetnost dok je arhitektura jedino moe spasiti.

Theodor Adorno 1903. 1969. njemaki filozof, sociolog, bavio se glazbom

- subjekt/objekt, egzaktna fantazija i koncept autonomne umjetnosti

Moderna modernisti prekidaju s tradicijom (Venturi)

Louis Sullivan 1856. 1924. radi s partnerom Adlerom, naglaava funkciju, zgrada je analognaljudskom tijelu skelet + koa, utjecaj na Wrighta i Gropiusa, istie da je ornament nepotreban, da jebolje da se sva ta energija, vrijeme i novac usmjeri u izvedbu bolje oblikovanih zgrada forma proizlazi izfunkcije

Frank Lloyd Wright 1869. 1959. - brojne obiteljske kue - spajanje prostorija u to vie povezanu,otvorenu cjelinu eliminira sobe kao kutije- organska arhitektura integriranje s prirodom

Walter Gropius 1983. 1969. radi kod Behrensa, naslijedio van der Velda kao direktor kole zaumjetnost i obrt i umjetnike akadamije u Weimaru koje 1919. ujedinjuje u Bauhaus- bjei pred nacistima, prvo u London 34 a onda 37 u ameriku gdje radi s Breuerom- do 34 projektira radnika naselja po njemakoj- u 50tima iz funkcionalista se pretvara u formalista

Bauhaus - 1919. 1933.- zanatsko, idejno i tehniko obrazovanje ostvarivanje kreativnosti, humaniziranje funkcija,racionalizacija oblika, tenja k industrijskom oblikovanju- zastupljeni racionalistiki i funkconalistiki stavovi- arhitekti, kipari, slikari..svi se oni moraju vratiti zanatu. Umjetnik je zanatlija vieg stupnja WG

- na poetku utjecaj futurizma i ekspresionizma 1922. dolazi do preokreta i okreu se funkcionalizmu,1928. pobuna studenata ele bolju naobrazbu funkcionalisti odlaze

Tony Garnier 1869. 1948. projekt industrijskog grada 1904. ne realiziran, maximalnofunkcionalistiki funkcionalizam, prostor, zelenilo i osunanje 4 glavna elementa/principa

Auguste Perret 1974. 1954. koluje se zajedno sa garnierom, Peret se 1903. proslavllja sa kuom urue Franklin u Parizu prva manifestacija slobodnog tlocrta u stamb. arh., AB kons.


7/16

Le Corbusier 1887. 1965. susree Garniera, radi kod Hofmana, Perreta, Behrensa,- knjige Ka pravoj arhitekturi, Kad su katedrale bile bijele- stilovi su jedna la; arhitektura se gui u obiajima; kua je stroj za stanovanje, arhitektura je igravolumena pod svijetlom; graenje je vjetina, ali ako me dirne u srce to je arhitektura!

Mies van der Rohe 1986. 1969.

Alvar Aalto 1898. 1976. pod utjecajem nacionalnog romantizma (Gohtic Revival) i romantinog

klasicizma, skandinavska moderna arhitektura je orijentirana ka prirodi i drutveno odgovorna

Louis Khan 1901. 1974. vee se na monumentalizam, strukturalni racionalizam, funkciju podreujeformi,- traenje identiteta funkcije - refleksija toga je hijerarhija prostora u smislu funkcije: sluei / slueniprostori

De Stijl pokrenut 1917., nizozemska, Mondrian+Doesburg+Rietveld- ravnotea izmeu individualnog i univerzalnog- osloboenje umjetnosti okova tradicije

- 'Svrha prirode je ovjek, svrha ovjeka je stil'- traje 14g

Neue Sachlichkeit (Noe Zahlikajt) - Nova stvarnost - The New Objectivity izraz za novi pristup kodprojektiranja funkcionalistiki stav kod projektiranja, - novi realizam s okusom socijalizma!- Lissitzky dolazi u Berlin 1921. organizira izlobu avandgarde, nema neke veze to sa novomobjektivnou, organizira lijevoorjentiranu grupu ABC arhitekti meu kojima je i hannes meyer- reformacija drutva zgrada Liga naroda u enevi, meyer i wittwera trensparentnost!

Internacionalni stil - tehnika laganih materijala, suvremeni sintetiki materijali, standardni modularni

elementi, fleksibilnost slobodnog tlocrta

MARS - grupa za istraivanje u modernoj arhitekturi, utopijski plan razvoja Londona

CIRPAC - meunarodni komitet za rjeavanje problema suvremene arhitekture, pripremanje tema zakongrese CIAM-a

CIAM

Siegfried Gideion 1888. 1968. vicarac, knjiga Prostor, vrijeme i arhitektura, povijesno opravdava

modernizam, modernizam stil vremena

- egipat i grka: volumeni u prostoru; rim: unutarnji prostor; barok: osjeaj cjeline; 20st: stimultanost,

prostor/vrijeme, transparentnost

Bakema & Van den Broek - Arhitekt mora postaviti svoje novo djelo u konkretno vrijeme i prostor, takoda on predstavlja posredniku sponu izmeu prolih i buduih znaenja.

Team X-1954. 'Doornski manifest' - naglasavaju da treba rekonceptirati moderni pokret habitat treba uklopitiu krajolik, a ne ga izolirati kao individualni objekt unutar njega- na 9. ciamu desava se rascjep grupa arhitekata pod nazivom team X koje predvode Smithsoni iAldo van Eyck odbacuje 4 funkcionalistike kategorije atenske povelje: rad, stanovanje, odmor iprijevoz.


8/16

- naglaavaju potrebu za identitetom, teko se pripadnost ili identitet moze osjetiti u ogromnomnaselju- druzenje smithsonovih s hendersonom doprinosi tome on biljezi fotografijama zivot u ulici u kojojstanuje i oni tu stjecu prva saznanj o identitetu i zajednici- 1956. ciam u dubrovniku predvode team x- nastavaljaju sa okupljanjem 1959. u prostorima alda van eycka u muzeju i tu se sluzbeno raspadaciam i sluzbeni dolazak na scenu team x, kenzo tange i luis khan

- nove kategorije kua, ulica, opina/kvart, grad- bakema pie da je ciamov funkcionalizam impotentan, apstraktam i sterilan

yAlison i Peter SmithsonyVan EyckyJacob BakemayGeorges CandilisyShadrach WoodsyGiancarlo de Carlo.

Alison i Peter Smithson englezi, pokretai novog brutalizma, naglaavaju kontinuitet, analiziraju

povijesne primjere specifinih urbanih forma i njihov utjecaj na ljudske odnose

Aldo Van Eyck 1918. - 1999. pokreta strukturalizma

POSTMODERNIZAM- zasienje, kolaps ideje komunizma, rok kultura, studenski nemiri, revolucija u tehnologiji- ZNAENJE Arhitekture postavlja se pitanje to je bitno to arhitektura komunicira i kako to ini?- u moderni prevladava opsesija funkcijom i prostorom zaboravili su da je arh takoer prostorni medij,da ona komunicira- logiku tipologije i jezik pronalaze u GRADU- postmodernizam arhitekturi eli vratiti njezin jezik!

STRUKTURALIZAM znanstveni pristup, orijentacija primjenjena u razliitim znanostima

Ferdinand de Sausurre - (eneva, 1857 - 1913.) vicarski je l ingvist koji je svojim postavkama utemeljiomodernu lingvistiku (jezikoslovlje) i dao temelje europskom strukturalizmu, lingvistikom pravcu koji serazvio dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljea.Lingvistika nauka koja se bavi prouavanjem jezikaJezici se prouavaju kao struktureUpravo je pogled na jezik kao sustav, strukturu, ono to je kasnije razvilo strukturalizam.

Disciplina iz koje strukturalizam vue svoje koncepte jest lingvistika:

- Ferdinand de Sausurre, Teaj ope lingvistike (Cours de linguistique gnrale) 1916.

- postavlja koncept znaka: oznaitelj / oznaeno = znak (signe, sign)

Giulio Carlo Argan U eseju O tipologiji u arhitekturi oivljava interes za ideju tipa i modela, francuskogteoretiara 2. polovice 18. stoljea, Quatremre de Quincyja.

Quatremre de Quincy ideja tipa i modela, 1788.

COLQUHOUN - Colquhoun upozorava da tijekom projektantskog procesa, zbog neminovnog nedostatka dovoljnogbroja determinirajuih elemenata, nuno mora doi do odreenih formalnih izbora.


9/16

ALDO ROSSI koristi koncept/ideju tipologije- arhitektura treba svijet prikazivati onakvim kakav jest (neoracionalizam)- arhitektura se mora okrenuti sama sebi, autonomna disciplina1. teorija transcediranja funkcije forma nadilazi funkciju jer je forma preivjela usprkos promjenama ufunkciji2. Igra kolektivno vs. individualno odrie se ideje individualnog stila, stil treba biti razumljiv svima!!! gradi vijenicu u Trstu koja koketira s formom zatvora iz 18.st.

VIDLER postavlja koncept interaktivne tipologije

- izvor tipa je u prirodi, priroda je tipologija (u moderni izvor je bio u industrijskoj tipologiji)- drutvo koje razumije aluziju na zatvor jo uvijek ima potrebu za takvim podsjetnikom, dok u onom trenutku kada tajlik konano izgubi svoje prepoznatljivo znaenje, drutvo je postalo ili samo u sebi u potpunosti zatvor, ili, moda,njegova suprotnost.

COLIN ROWE - knjiga Collage City Grad Kola u kojoj kritizira urbanizam moderne utopijskedimenzije predlae heterogenost- (neoproduktivizam)- Rowe istie da funkcionalizam nee moi dati sve odgovore, pribacuje funkcionalistima, posebno ovim

radikalnima u novije vrijeme (Archigram, Superstudio) da rade analogiju arh. sa strojevima samo daopravdaju svoju formu- iznosi ideju KONTEKSTUALIZMA ulice Rima koje tvore matricu, mreu, iz ega proizlazi ideja o metodiGRAD KOLA

STRUKTURALIZAM 50-60, kasne 70-te, po 80-tih poststrukturalizam, nije radikalno naputanjestrukturalizma nego se ve uspostavljeni koncepti dalje propituju- strukturalizam vue svoje premise u lingvistici arhitektura mora komunicirati- arh. kao ZNAK znaenje (ideja lingvista Sausurre-a)

Strukturalizam / Funkcionalizam (postmoderna / moderna) u funkcionalizmu forma je potpuno

odreena znaenjem, a strukturalisti uzimaju jezik kao model arhitektura = medij = jezik (film,knjievnost)Funkcionalizam vidi funkciju kao uzrok i sadraj arhitektonske forme, kao sutinsku vrijednost koja se mora direktnomanifestirati u arhitektonskoj formi.

Levi Strauss antropolog - znaenje mita poruka mita skriva se u strukturi mita a ne u sadraju

Rolant Barthes knjiga Mit danas, 1957. koncept j ezikdrugog redaGRAD LINGVISTIKA STRUKTURA OPREKA (Roland Barthes):Grad je tkivo (mrea) ... jakih elemenata i neutralnih (neoznaenih) elemenata ...

REETKA (GRID) Koolhaas:

- denotacija vs. konotacija denotativni oznaitelj/denotativno oznaeno = denotativni znak konotativioznaitelj/ konotativno oznaeno = konotativni znak (ideologija, mit)

- strukturalist al kasnije poststrukturalist

Georg Lukcs Alijenacija, Potroaka logika, Reifikacija - nainiti kao stvar, postvarivanje)

Robert Venturi (1925) arhitektura kao medij prijenosa informacija


10/16

- Vie nije manje on je za bogatstvo znaenja- arhitektura se raa na sueljavanju unutranjih i vanjskih sila namjene i prostora- forma izaziva funkciju vanjski izgled je rezultat i odraz vanjskih drutvenih utjecaja a unutranji jerezultat individualizma- dekorirana kutija vs. patka

Eisenman brije na gramatiku arhitektura bez ikakvog socijalnog aspekta i znaenja, za njih arh. nije

instrument do nekog socijalnog cilja. i da mogu nauiti napamet iz inata to nebi

REIFIKACIJA odreena vrsta epistemoloke anomalije koja nastaje uslijed sistematske fragmentacije,kvantifikacije i osiromaenja (izbljeivanja) svake sfere istinskog subjektivnog doivljaja!

Manfredo Tafuri (1935.) propituje poloaj i ulogu arhitekture u odnosu na kljuna drutvena zbivanjai problematiku jezika i njegovog mogueg kontakta sa svijetom realnosti- arhitektura je u gadnoj situaciji postala je prepreka a ne orue istinskog razvoja i transformacijedrutva- proglasio smrt arhitekture

POSTSRUKTURALIZAM = DEKONSTRUKTIVIZAM - Eisenman, Tschumi, Zaha, Coop Himmelblau, DanielLibeskind koncept- ne uzimaju principe, forme zdravo za gotovo ve sve preispituju- Dekonstrukcija nije stil, estetike odrednice, ona je filozofski koncept- cilj: osloboditi miljenje- Dekonstrukcija analizira i ispituje konceptualne parove koji su trenutano prihvaeni kao sami po sebi

razumljivi, neupitni i prirodni, kao da, zapravo, nisu bili institucionalizirani u nekom tono odreenom

trenutku u povijesti A zato to se uzimaju zdravo za gotovo, oni sputavaju miljenje

Edmund Husserl

Martin Heidegger - Sein und Zeit (Bitak i vrijeme)

Hans-Georg Gadamer - Teorija Gestalta (= oblik, lik, pojava)- poimanje oblika; nain na koji covjekova svijest dozivIjava oblik; refleksije osjetilnog odnosa na osnovipsihologije, percepcije i objektivne stvarnosti kao materijalne predmetnosti- Gestalt - psiholoka cjelina nastala spajanjem vie elemenata, koja pokazuje osobine i funkcijenesvodive na puko zdruivanje elemenata i u kojoj pojedini lanovi pokazuju vrijednosti drugaije odonih koje imaju kao samostalni elementi

Eklekticizam -unutar jednog sustava miljenja uzimamo elemente iz drugih sustava jer nam tomomentalno treba -u arhitekturi uzimanje elemenata iz drugih vremena i njihovo transformiranje unovu sredinu tako da taj posueni oblik postaje sastavni dio tog novog vremena

Christian Norberg- Schultz - genius loci (duh mjesta)

POSTDEKONSTRUKTIVIZAM

- Rem Koolhaas

FUTURIZAM- nastaje u ItalijiMarinetti - manifest futurista 1909.g. - na pjesniki nain proklamira novo vrijeme i novu umjetnost,viziju budueg drutva u kojem e glavni elementi nove umjetnosti biti smionost, buntovnost, agresija,ljepota je jedino u borbi i zato oni ele hvaliti rat kao jedinu higijenu svijeta, militarizam


11/16

Antonio SantElia - Manifesto dell Teatro Futurista Sintetico

- odlikuju se kubistike vizije i trijumf industrijalizacije- vie impuls, nego pravi stil- futurizam se proglasio beskompromisnim protivnikom svake kulture, a taj negativan polemiki stav nijemogao istljuiti arhitekturu

- Camp - Non Camp- Non Camp se suprotstavlja Campu iskrenou (Venturi, Moore, Kahn)- Camp arhitekt je u moralnom pogledu hladan, dok je non Camp topao- Jencks: Camp je cvijet lijep na izgled, a non Camp je cvijet pun ivota i mirisa

- Umberto Eco - Design je ljudska djelatnost nastala prije industrijske revolucije 1. potpisani design - eksplicitno ilustrira ideje autora, tj. jasno: Porsche, Rolls Royce2. anonimni design - nema pretenzija ilustracije teorije, npr. mlinac za kavu, vrtni strojevi3. nesvjesni, divlji dizajn - nita od gore navedenog- cilj je izrada predmenta koji e dobro sluiti, npr. alati seljaka

Charles Jencks amerikanac roen 1939.- od 1920 - 1970 nastalo je 6 glavnih tradicija

arhitekture:

1. logika Japan Tange, Kurokawa2. idealistika moderna . LeC, Mies, Gropius, kasnije Khan, Aldo van Eyck3. samosvjesna - Hitler4. intuitivna formalisti/umjetnici Gaudi, Taut, Otto Frei, Utzon5. aktivistika ruski futurizam6. nesamosvjesna uradi sam arhitektura

DANANJE DOBA

- Peter Blake- Kenneth Frampton

1. NEOPRODUKTIVIZAM- tema koritenja tehnikih dostignua, danas High-tech- predstavnici: Rogers, Foster, Frei, Safdie, Rowe, Tafuri- uzor: Buckminster Fuller, Mies van der Rohe- formiraju se veliki prostori unutar kojih se moe raditi to se hoe, tema totalnog prostora- karakter polivalentnosti- forma i oblikovanje su rezultat primijenjene industrijske proizvodnje- umjetna rasvjeta, klimatizacija, instalacije, brzi liftovi

Manfredo Tafuri

2. NEORACIONALIZAM- predstavnici: Five architects

: Eisenman, Graves, Meier, Hejduk, Gwathmey

Tendenza: Rossi, Grassi, braa Krier, Botta, Kahn, Ungers, Isozaki

- pokret Tendeza, predvodi Aldo Rossi, italija 1960, cilj da grad sauva od nezaustavljivih silamegapolitanskog potroakog trenda glavna teza Tendeze kontinuitet spomenika- Mathias Ungers, poredvodnik u njemakoj 1980te- Amerika avangarda .1960. 70. NY5, voe Eisenman i Hejduk (uzori Terragni i van Doesburg) ostaliGraves, Gwethmey i Meier prihvaaju LeC polazita


12/16

- Zanima nas samo arhitektura, a ne spaavanje ovjeka i svijeta. Arhitektura nije mogui instrumentdo nekog socijalnog cilja.

Quatremrede Quincy, 8. st. - - tema tipa i modela:tip - oblik neega to se kopira, ve ideju jednog elementa koji bi trebao biti uzor i osnova kao pravilomodelu - u tipu je sve manje-vie neodreenomodel- predmet kojeg treba ponavljati onakvog kakav jest

Teorijski modeli- Walter Benjamin, Trauerspiel - figura alegorijeReifikacija: odreena vrsta epistemoloke anomalije koja nastaje uslijed sistematske fragmentacije,kvantifikacije i osiromaenja (izbljeivanja) svake sfere istinskog subjektivnog doivljaja.- Barthesov model - konotativni jezik + igra tekstova

Aldo RossiRobert i Leon Krier

3. STRUKTURALIZAM- predstavnici: Aldo van Eyck, Levi-Strauss

- specifino je vezan uz Nizozemsku- nije dovoljan jedan element da bi se spoznala cjelina (Descartes)

4. POPULIZAM

- predstavnici: Moore, Venturi, Barthes

- neto to se moe lako razumjeti i itati, arhitektura kao jezik, arhitektura komunicira

5. KRITIKI REGIONALIZAM

- predstavnici: Frampton, Botta, Siza

Claude Bragdon, SAD

Hugo Hring Njemaka - negira ravnu l iniju jer nije kreativna

Friedensreich Hundertwasser - suvremeni slikar (Luda kua u Beu)

Philip Johnson SAD - Internacionalni stil (Johnson & Hitchcock)

DEKONSTRUKCIONIZAM- nasuprot dekonstruktivizmu, dekonstrukcionizam nastoji deformiratikonstrukciju

REGIONALIZAM najbolje cvijeta na prostorima koji nisu bili toliko zahvaeni stilom univerzalne

civilizacije. Joorn Utzon, Tadao Ando, Carlo Scarpa,

PRODUKTIVIZAM foster, otto frei, rogers,

POSTAVANTGARTIZAM

RUSKA AVANDGARDA konstantin meljnikov arh., Jakov ernikov arh, kazimir maljevi slikar (1878-35)

idovi: albert einstein, sigmund freud, georg simmel,

- Eisenman, Venturi


13/16

- arhitektonske strategije analizirane prema Barthesovom strukturalistickom modelu "jezika drugogreda"

inherentneeminentno

samodostatnostutilitetartefaktkompetentnoekvivalentnorelevantno -transcendentalnakonkretnoapstraktnoAlijenacijaReifikacijaemancipacijakonotacija - - KONOTATIVNI DIO niz asocijacija, to osobno svakome od nas znai neto

kontradiktornotendencija tendencioznokoincidencijakontemplacijakomplementarnostartikuliratianalogno analogijaentitetsofisticiraniimanentanimplicirati

apsolutna autonomija forme:

Arhitektura se promatra kao potpuno izdvojena, autonomna disciplina, koncentrirana na svoje vlastite specifineformalne zakone, strategije i tehnike. Ovaj pristup jami arhitekturi njenu jedinstvenost i nesvedivost na druge jezikeno potiskuje njenu (nunu) interakciju s drugim sferama kulture i drutva.

povijesni determinizam:

Arhitektura se promatra kao puka reprezentacija, slika odnosno odraz odreenog drutveno-povijesnog trenutka.Jedan od elemenata kompleksnog totaliteta pojedinog povijesnog perioda (na primjer, religija, tehnologija,ekonomija) poinje bivati dominantan i privilegiran u odnosu na druge u smislu da se percipira kao bit, smisao ilipovezujua tema epohe a arhitektura tada biva tretirana kao njegovo sredstvo, instrument, odraz, odnosnosvojevrsni usputni produkt.

Posredovanje (medijacija) znai uspostavljanje adekvatnih odnosa izmeu odgovarajuih razina razliitih drutvenih iformalno-estetskih podtekstova koji zajedno sainjavaju konkretni kulturni kontekst.

Neurastenija = ivana klonulost ili iscrpljenost uslijed produene mentalne napetosti

Fenomen velegrada: intenzifikacija nervne stimulacije, koja proizlazi iz gomilanja brzo

izmjenjujuih slika, otrih diskontinuiteta koji se izmjenjuju u trenutku te neoekivanosti stalno

nadiruih impresija. Takva je psiholoka reakcija koju izaziva velegrad.


14/16

Ferdinand Tnnies - konceptualna opreka Gemeinschaftvs. Gesellschaft((prisna)zajednica vs. (otueno)drutvo))

konotacija: otitavanje niza posrednih, neizravnih, impliciranih znaenja, funkcija i kdova, mogunost subjektivnogitanja

Quatremre de Quincy koncept tipa i modela, 1788. i tema tipologije u arhitekturi

TIP: pravilo, ideja, logika nekog elementa; samo pravilo za konkretni model, ne direktni lik

MODEL: konkretizacija odreenog tipa, konkretno opredmeenje tipa, praktina izvedba,ponavljanje

U TIPU definiran set pravila koji se konkretiziraju u MODELU.(Odnos, napr.: dorski hram Partenon)

Modeli ne moraju nalikovati jedan na drugi a da pripadaju istom tipu.

Ni jedan tip se ne moe identificirati s odreenim modelom, dok svi modeli mogu bitireferirani na tipove.

Ludwig Wittgenstein Sraz dviju jukstaponiranih sfera: sfera injenica i sfera vrijednosti(1889-1951)

Tractatus Logico-Philosophicus, 1919

- problem spoznaje i reprezentacije- pitanje jezika kao pouzdanog instrumenta spoznaje i znanja: modelska teorija jezika- zadaa umjetnosti

aparati koji ih reguliraju: razum, spekulativni um iracionalni osjeaji, vjera, uvjerenjedokaz, argument duboko proivljeno osobno iskustvo

znanost umjetnost

W. Benjamin, Umjetniko djelo u razdoblju tehnike reprodukcije.

Adolf Loos: Arhitektura poznavanje ivota, odgovor na potrebe ivota- Uope nije potrebno dizajnirati, ve raditi. Uskoi u ivot da otkrije to ovjeku treba...A. Loos, Glas und Ton (1918).

- Uloga arhitekta je dohvatiti dubinu ivota, domisliti potrebu do njenih najudaljenijih konzekvenci, pomoidrutveno slabijem, opskrbiti to je mogue vei broj kuanstava artiklima besprijekorne uporabe, ali nikadopsesivno ne izmiljati nove forme.A. Loos, Von der Sparsamkeit, Wohnungskultur, Heft 2/3, 1924.

Adolf Loos: Majstor sedlar

Bijae jedan sedlar. Sposoban, radin majstor. Radio je sedla, koja nisu imala mnogo zajednikog sa sedlimaprolih stoljea. Niti s turskim, niti s japanskim. Dakle, moderna sedla. Ali on sam to nije znao. Znao je samo daradi sedla. Najbolja to moe.

Onda doe u grad neki udnovati pokret. Zvali su ga secesija. Trailo se da se rade samo moderni uporabnipredmeti.

Kad je to uo sedlar, uzme svoje najbolje sedlo i ponese ga jednom voi secesije.I ree mu: Gospodine profesore to je taj ovjek zaista i bio, budui da su voe tog pokreta bivali odmahimenovani profesorima Gospodine profesore! uo sam za Vae zahtjeve. I ja sam moderan ovjek. I ja bih htioraditi moderno. Recite mi, je li ovo sedlo moderno?

Profesor pogleda sedlo i odri majstoru dugo predavanje, iz kojeg je uvijek iznova uo samo rijei kao to suumjetniki obrt, individualitet, moderna, Hermann Bahr, Ruskin, primijenjena umjetnost, itd., itd. Ali ishod

je definitivno bio: ne, to nije moderno sedlo.Sasvim posramljen majstor ode. Razmiljao je, radio i razmiljao ponovno. Kako se god muio da zadovolji

visoke zahtjeve profesorove, uvijek je iznova napravio samo svoje isto staro sedlo.Zbunjen, vrati se profesoru. Potui mu se. Profesor pogleda majstorove pokuaje i ree: Vi nemate fantazije,

dragi majstore.Da, to je i bilo. Nje on oito nije imao fantazije! Ali nije on ni znao da za pravljenje sedla treba fantazija. Da je

ima, bio bi on sigurno slikar ili kipar. Ili pjesnik, ili kompozitor.


15/16

Profesor pak ree: Vratite se sutra. Ta mi smo tu da unaprijedimo obrt i da ga oplodimo novim idejama. Vidjetu to se moe za Vas uiniti.

A u svom razredu raspie on natjeaj: projekt za sedlo.Sutradan vrati se sedlar. Profesor mu je mogao pokazati etrdesetdevet projekata za sedla. On je dodue imao

samo etrdesetetiri aka, ali pet projekata napravio je sam. Ovi su bili odreeni za studio. Jer u njima je bilotimunga.

Majstor je dugo promatrao crtee, a pred oimo mi je sve vie i vie svitalo. Onda ree: Gospodine profesore,da ja tako malo znam o jahanju, o konju, o koi i o radu kao Vi, imao bih i ja fantazije.

I sada ivi sretno i zadovoljno.

I radi sedla. Moderna? On to ne zna. Sedla.

Inteligentan ovjek dananjice mora nositi masku pred svojim sugraanima. Maska je dio njegova odijela, fiksna izajednika svim ljudima. Samo oni napola ludi nose individualnu odjeu. Oni imaju potrebu vikati cijelome svijetutko i to oni zapravo jesu.A. Loos, Von der Sparsamkeit, Wohnungskultur, Heft 2/3, 1924.

Mackintosh kot, The Four grupa s enom njezinom sestrom i prijateljem- najvanije djelo umjetnika kola u GlasgowuGaudi nastavlja gotiku bavi se statikim problemima, liniju-silu pretvara u krivulju

Semper

Van eyckkhan

smitshoni

kolhass

benjaminadorno

rosi

eisenmann

mjesto arhitektove imaginacije u postmodrnom - dekonstruktivistikom postupku

ne dekonstruktivna arhitketura - nije kompetentan za to

dekonstruktivna rasprava o arhitekturi - Dekonstrukcija nije stil, estetike odrednice, ona je filozofskikoncept.

tschumi - dekonstrukcija nije pokret ni stil ve istraivanje rubnih situacija u arh.

loos - Eksterijer je odijelo koje omoguuje da se unutranjost zatiti.

BERNARD CACHE promovira ideju okvira, framinga


16/16

STRUKTURALIZAM postavlja generalni model. FERDINAND DE SAUSSURE odbacuje sliku jezika kaoporuke, nego kao sustav znakova, istrauje pravila igre njegove strukture. Prouava ga SINKRONIJSKI, ane DIJAKRONIJSKI (linearno, narativno, melodija). De Saussure otkriva i uspostavlja osnovnu strukturuznaka koji se sastoji od oznaitelja i oznaenog.

Znak = oznaitelj / oznaeno

Ozraitelj zvuna ljuska, forma koja oznaavaOznaeno sadraj

Gideon radi relaciju arhitekture s drugim likovnim disciplinama. Rossi kae da se arhitektura trebaokrenuti sama sebi, svom iskustvu, autonomna disciplina, tehnika.

ADORNA (umjetnost je teka, okrenuta samoj sebi

tip je dorski hram a modelu je Partenon

De Kinsi- Aragan- Rossi

Bijelo pisanje - ispranjeno pisanje - Bez ikakvog socijalnog aspekta i znaenja. Zanima nas samoarhitektura, a ne spaavanje ovjeka i svijeta. Arhitektura nije mogui instrument do nekog socijalnogcilja.

ernesto bruno lapadula - njric - projekt za svjetsku izlozbu

Nakon rata modernizam je ostao na krhotinama forme. U modernizmu arhitektura je izgubila svoj jezikiz 19 st. i ula u period funcionalizma. U moderni postojala je direktna veza funkcije i forme. Nakonantilingvistikog pokreta moderne, arhitektura treba ponovo uspostaviti svoj jezik (kako to radeEisenman i Rossi- istrauju arhitekturu kao autonomnu praksu). im je arhitektura nala svoj jeziknapustila je zbilju jer je spoznala da tim znakovima nema to rei jer su ispranjeni. FORMA BEZ UTOPIJE

-50-60 strukturalizam-kasne 70-te, po 80-tih poststrukturalizam, nije radikalno naputanje strukturalizma nego se veuspostavljeni koncepti dalje propituju

teorija-arhitekture (2)

Documents

Transcript of teorija-arhitekture (2)