EVAKUACIJA IZ OBJEKATA

Evakuacija iz objekata je bazična tema kod postavljanja koncepta zaštite od požara za bilo koji objekt a osobito za stambene i objekte u kojima se okuplja veliki broj ljudi.

U svijetu se ovom problemu poklanja velika pažnja a istraživanja su počela sedamdesetih godina osobito u razvijenim zemljama zapada. Ovaj trend nije slučajan već je uslijedio nakon nekoliko velikih katastrofalnih požara sa velikim brojem mrtvih i ranjenih osoba, primjerice; požari u kazalištu u Nuernbergu 1962. sa 22 poginula i robnoj kući u Bruesselu 1967. sa 300 mrtvih osoba.

Pojam evakuacija ili izbavljanje iz požarom ili nekom drugom katastrofom ugroženog objekta podrazumijeva što sigurnijim i što kraćim putevima odvesti ljude, životinje potom vrijedna materijalna dobra u siguran prostor ili vanjski prostor što udaljeniji od ugroženog objekta.

Evakuacija se pretpostavlja unaprijed projektiranim sigurnim putevima koji će biti lagano i nedvojbeno dostupni te će voditi najkraćim putem do sigurnog prostora.

Poznato je da čovjek može izdržati pet minuta u požaru pod utjecajem topline i dima a da nakon toga isti djeluju ugušujuće i dolazi do smrti.

Da bi objasnili ovu činjenicu podsjetiti ćemo se na razvoj požara i produkata koji slijede kao posljedica

Razvitak požara

Razvitak požara se u svrhu dokazivanja znanstvenih istina prati prema krivulji "standardnog razvitka požara" iz norme ISO 834 ili HRN DIN 4102 koja je u svijetu prihvaćena krivulja za tu namjenu.

Krivulja standardnog razvoja požara

Temeljem navedene norme trajanje se požara može računski dokazati, te u svakoj minuti njegovog tijeka očitati temperaturu koja se u stvarnom požaru neznatno razlikuje.

Tako, primjerice, možemo očitati da temperatura: - u 30. minuti požara iznosi 822 oC,- u 60. minuti požara iznosi 925 oC,- u 90. minuti požara iznosi 986 oC,- u 120. minuti požara iznosi 1029 oC.

Poznavanje ovih temperatura veoma je važno kako bi se ispravno upotrijebili i ugradili materijali i sustavi na ona mjesta u zgradi koja će primarno biti izložena moguće nastalom požaru i zaštitili evakuacijski putovi u cilju brzog i sigurnog napuštanja zgrade.

Sljedeći dijagram pokazuje shematski faze razvoja požara krutina uključujući i početnu, koju standardna temperaturna krivulja ne uzima u obzir te onu završnu fazu, gašenje odnosno opadanje požara.

1

Shematski prikaz tijeka požara krutih materijala

Legenda uz dijagram:

Faza 1: - Paljenje lako zapaljivih materijala (B3) niskoenergetskim izvorom paljenja (šibica)Faza 2: - Lagani porast temperature u prostoriji putem zapaljenja normalno zapaljivih materijalaFaza 3: - Daljnji porast temperature kroz toplinsku razgradnju teško zapaljivih materijala, nastaje piroliza, "flash over"Faza 4: - Jaki porast razvitka temperature kao posljedice naglog paljenja svih zatečenih gorivih materijala u prostoriji,

takozvani "totalni požar"Faza 5: - U ovoj se fazi održavaju postignute temperature iz prijašnje faze sve dok u potpunosti ne izgori barem jedna

vrsta materijala; požar u slabljenju

Ovisno o količini gorivih materijala u prostoriji, što će opet ovisiti o namjeni zgrade, postojat će za različite zgrade mogućnost različitog intenziteta razvitka požara. Intenzitet razvitka požara, a time i jačina kojom će se širiti i uništavati dio po dio zgrade ovisi, među inim čimbenicima, o požarnoj kategoriji poznatoj pod nazivom požarno opterećenje.

Požarno opterećenje čine svi gorivi materijali u nekoj prostoriji, pa će intenzivniji razvitak požara biti ako u nekom prostoru ima više gorivih materijala.

1. FAZA – FAZA NASTANKA POŽARAOd trenutka zapaljenja gorive tvari, počinje takozvana "rana faza", tj. faza nastanka požara, čiji se učinci

osjećaju ovisno o vrsti i količini gorivih tvari u prostoriji.Ova se faza može podijeliti u dva stupnja:

FAZA NASTAJANJA POŽARA

PALJENJE TINJANJE

Do paljenja dolazi kada su postignuti uvjeti za to sukladno prikazu na tetraedru:

2

Tinjanje kao oksidacija krutih tvari nastaje pri nedovoljnom pristupu kisika pa je uvjetovano dotokom zraka ili ventilacijom prostora.

U ovoj fazi moguće je da se požar uopće ne vidi, ali će se osjećati miris i dim.

Ako je požar započeo u predjelu konstrukcije nedostupne pogledu, primjerice, iznad spuštenih stropova, između dvostrukih podova ili unutar šupljih zidova požar će se neprimjetno razvijati tinjanjem i širiti unutar šupljine u kojoj je počeo nastajati.

U fazi tinjanja popratni, veoma neugodan, učinak požara jest velika količina dima koja se može razviti do takvih razmjera da ispuni prostoriju.

Primjeri iz prakse govore da upravo od dima u ovoj fazi često ima mnogo izgubljenih ljudskih života (nastali dim i plinovi, ovisno o vrsti gorivih materijala, mogu biti veoma otrovni).

Plinovi koji se tad stvaraju opterećuju konstrukciju objekta koja može, po sanaciji objekta, i nakon više godina biti jako oštećena od korozije.

U ovoj se fazi mora osigurati napuštanje objekta u smislu izlaženja ljudi, životinja te spašavanje vrijednih materijalnih dobara iz objekta.

Prikaz razvitka dima i požara

Dijagram pokazuje da se razvitak dima pojavljuje u veoma strmo i brzo rastućoj krivulji prilično prije pojave vidljivog požara koji će "ući" u svoju razvijenu fazu.

Ova činjenica odnosi se posebice na objekte u kojima se nalazi velika količina gorivih materijala. Ovi materijali, naime, pri svojoj toplinskoj razgradnji stvaraju i velike količine otrovnih plinova. Dostatno odvođenje nastalih plinova iz požarnog sektora je jedan od glavnih ciljeva koji se mora postići projektom i dimenzioniranjem sustava za odvođenje dima iz prostora, kako bi se zaštitilo ljude i usporio razvitak i širenje požara.

U fazi projektiranja objekata koji imaju u svom procesu rada ili aktivnosti takve materijale, treba utvrditi podatke o količinama dima koje isti razvijaju po m3 prostora i temeljem tog podatka isprojektirati odgovarajuće preventivne mjere.

Dimovi se razlikuju po sastavu i boji od svijetle do tamne gotovo crne. Za pojašnjenje zamislimo mali kućni hodnik volumena 35 m3 u kojem gori 0,5 kg drveta. Zapaljeno drvo će

smanjiti vidljivost u hodniku na 1 m. Isto smanjenje vidljivosti biti će postignuto u istom hodniku ako se zapale:- 0,07 kg ekspandiranog polistirena- 0,1 kg gume- 0,5 kg poliuretanske pjene.

Intenzitet zamračenja dimom mijenja se kroz vremenski period ovisno o sagorijevanju vrste i količine gorivih materijala. Poznavanje intenziteta razvoja dima je osobito važno kod dimenzioniranja sustava za odimljavanje kako bi se osigurali sigurno putevi za spasavanje ljudi.

Pojava dima u požaru smanjuje vidljivost, sprečava spasavanje i dovodi do panike koja je najveći neprijatelj

3

evakuacije, a znakovita je pojava u dijelovima zgrade koji su posjetiteljima nepoznati.Temeljem dugogodišnjih ispitivanja u Njemačkoj došlo se je do preporuke da gustoća dima mora ostati u

granicama prozirnosti na udaljenosti od 10 m ili mjereno elektronski manje od 40 %. Osim nevidljivosti dim je opasan jer predstavlja smjesu otrovnih i opasnih sastavnica koje ugrožavaju zdravlje i

život ljudi:- bezbojna mješavina plinova zraka, ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida,- kondenzirane fine kapljice u obliku oblaka sastava od vodene pare pa do kondenzata katrana,- raspršene čestice čađi od gorivih materijala koji ne stvaraju pepeo.

2. FAZA – FAZA RAZVIJENOG POŽARAOva se faza može isto tako podijeliti na dva stupnja:

FAZA NASTAJANJA POŽARA

FLASH OVER TOTALNI POŽAR

Dotokom kisika i postojanjem gorive tvari tinjanje se razvija u vidljivu fazu požara, koju možemo slijediti prema standardnoj krivulji.

Na slici je shematski prikaz brzine širenja požara u zgradi koja nije pregrađena - podijeljena na požarne sektore.

Vidljivo je da se požar nesmetano širi uz potporu toplinskog uzgona vrućih plinova do razine ispod krova četveroetažne zgrade u vremenu od šest minuta. U takvim slučajevima, u pravilu, najpogodniji put širenja požara jest nezaštićeno stubište.

Dodamo li tomu i podatak da je temperatura požara u 6. minuti otprilike 600 oC, pri kojoj temperaturi bit će zapaljeni i gorjet će svi gorivi materijali, a negorivi će početi stradavati, jasno je u kakvim su se okolnostima našle osobe zatečene u takvoj zgradi.

Ova faza požara ima uzlaznu liniju veoma brzog širenja sve do razine nekontroliranog stanja. U okruženju gorivih materijala požar veoma brzo, u roku od 15 minuta, dostigne temperaturu iznad 800 oC, pri kojoj gore svi gorivi materijali u prostoriji, a možda već i sam objekt, što pak ovisi o geometriji i izvedbi zgrade.

Ova faza požara poznata je u stručnom svijetu pod nazivom "flash over" i obilježena je prepoznatljivim učincima požara - jakom svjetlošću, velikom toplinom, otvorenim plamenom te velikom brzinom širenja požara.

Nakon "flash overa" slijedi podfaza "totalnog požara". U toj je fazi zahvaćeno sve gorivo u zgradi. Ovo je

4

razbuktala faza požara koja ima razorno djelovanje na konstrukcije zgrade. U fazi totalnog požara održive su konstrukcije od isključivo negorivih materijala izgrađene po veoma strogim konstrukcijskim pravilima kako bi imale zahtjevanu vatootpornost. Konstrukcije koje nemaju odgovarajuću vatrootpornost u ovoj će se fazi u pravilu nepopravljivo oštetiti, a možda već i srušiti, što ovisi o njihovim obilježjima.

Faza "flash over" može trajati i nekoliko sati ako zgrada ima visoko požarno opterećenje, tj. sve dok požar ne sagori sav gorivi materijal. Značajno je napomenuti da će se temperatura nakon one početne nagle faze razvoja polagano uspinjati do 1150 oC tijekom idućih nekoliko sati.

3. FAZA – FAZA GAŠENJA POŽARAFaza smirivanja požara dolazi temeljem izgaranja gorivih materijala, aktiviranjem stabilnih sustava za gašenje

te vatrogasnom intervencijom u zgradi.Ovaj se shematski prikaz uzima za okvirno prikazivanje tijeka požara i osobito kvalitetno "opisuje" vremensku

varijablu u požaru.U navedenom prikazu slijeda poneke faze razvitka požara mogu biti i preskočene kao pri požaru tekućina, primjerice.

Pri tomu treba imati u vidu da je svaki požar "slučaj za sebe", a njegov tijek i jačina ovise o konkretnim uvjetima, odnosno o ukupnosti svih čimbenika koji su uključeni u akcident. Teško je modelski predvidjeti sve detalje koji će odrediti tijek razvitka požara, primjerice, sve vrste, oblike, količine ili usitnjenost krutih gorivih materijala, geometriju i ventilaciju prostora u kojem gori, jačinu početnog paljenja, vremenske nepogode (ili "prilike"), ponašanje (naročito početno) svih ugrađenih aktivnih i izvedenih pasivnih zaštita i slično.

5

Prikaz razvitka različitih reakcija za plinovite, tekuće i krute materijale u ovisnosti o temperaturi tijekom vremena

Shema prikazuje razvitak reakcija za plinovite, tekuće i krute materijale u odnosu na standardnu temperaturnu krivulju.

6

Prikaz razvitka različitih reakcija za plinovite, tekuće i krute materijale u ovisnosti o temperaturi tijekom vremena

Shema prikazuje razvitak reakcija za plinovite, tekuće i krute materijale u odnosu na standardnu temperaturnu krivulju.

Sasvim lijevo u dijagramu je shema eksplozije kao reakcije u veoma kratkom vremenu.Krivulja "A" simbolizira tijek gorenja tekućina kod kojih je preskočena faza tinjanja pa požar nakon efektivnog

zapaljenja odmah prerasta u "flash over" fazu.Izuzeće bi mogao biti tijek požara lakih metala, primjerice aluminijske legure koje kod 700 oC omekšavaju

(tope se u tekućinu). Kod ostalih materijala ove skupine oksidacija se odvija kao kod krutina - plamenom i žarom.Krivulja "B" prikazuje tijek gorenja krutih materijala s jasno izraženim svim fazama opisanim prijašnjim

dijagramom s tim da se tijek svake faze može odvijati različitom brzinom, ovisno o prije navedenim čimbenicima.Krivulja "C" prikazuje fazu tinjanja pri čemu je temperatura na kraju, nasuprot drugim oblicima razvitka

požara, relativno niska i neznatna. Posljedica ove faze je, prvenstveno, u pojavi velike količine dima koja predstavlja znatan rizik.

Iz ovih krivulja-modela razvio se konačno i postupak ispitivanja i normiranja građevinskih materijala i vatrootpornosti konstrukcija temeljem požarnog opterećenja kojemu će biti izvrgnute u požaru. Ove spoznaje su bile "propisane" po prvi put 1934. godine njemačkim DIN-om 4102.

Od tada je ova norma bila sustavno proučavana, praćena i razvijana da bi danas imala ukupno 18 dijelova kroz koje se iznose pojmovi i zahtjevi za ispitivanje ponašanja građevinskih materijala i konstrukcija u požaru. Svi dijelovi normizacijskog sustava ovog DIN-a (ili HRN DIN-a) pobrojani su u popisu propisa u ovoj Zbirci.

7

Tablica 2

U navedenoj normi DIN 4102 – dio 4. pobrojani su svi materijali klasa A1, A2, B1 i B2 koji se ne trebaju dokazivati.

U klasu B3 – lakozapaljivi materijali spadaju svi ostali koji nisu normirani pod klasama A, B1 i B2 pa ih treba obvezatno klasificirati oznakom – B3 lakozapaljivi.

Ispitivanja i dokazivanja materijala obavljaju se u posebnim, za tu namjenu izgrađenim pećima, koje su uvjetovane istom normom kao i tijek ispitivanja.

Ispitivanja u svakoj zemlji obavljaju laboratoriji koji su za takvu vrstu ispitivanja ovlašteni od mjerodavnih državnih ustanova.

Podrobnija podjela materijala sukladno vrijedećoj normi prikazana je u tablicama 1. i 2.

Tablica 3

Tablica 3. prikazuje odnos vatrootpornosti konstrukcija i klasa gorivosti materijala iz kojih su izgrađene sukladno kojem će se konstrukcija i ponašati u požaru.

Bitno je voditi računa pri određivanju pa i najmanje vatrootpornosti (F30-A) da primjerice čelična konstrukcija zadovoljava sastavnicu klase A, ali da bi postigla otpornost klase F30 treba je obvezno zaštititi nekim od potvrđenih sustava za zaštitu čelika.

Isto vrijedi i za armirano-betonske konstrukcije, jer će one imati potrebnu klasu (F) ako se izgrađuju sukladno strogim uvjetima iz HRN DIN 4102-4, osobito vodeći računa o čeličnoj armaturi u betonu.

Ako se radi o drvenoj konstrukciji ona će uvijek dobiti klasifikaciju F(30,60,90) - B jer je osnovni nosivi element konstrukcije gorivi materijal (drvo) koji da bi bio vatrootporan treba biti zaštićen povrđenim sustavom.

Kod drveta treba voditi računa da ista konstrukcija neovisno o zahvatima na zaštiti, ne može dobiti klasifikaciju A jer drvo ne može postati negoriv materijal. Ono može samo od klase gorivosti B2 prijeći u klasu gorivosti B1 uz uporabu premaza ili impregnatora.

KLASIFIKACIJA PREMA EUROPSKIM NORMAMA

8

KLASA "B" GORIVI MATERIJALI

B1 - teško zapaljivi plastični materijaliu kombinaciji s materijalimaklase A1 i A2

normirani: gips-kartonske ploče, lake građevinske ploče od drvene vune

ostali: (treba ih dokazivati) teško zapaljive šper ploče, ploče od određene vrste tvrde pjenaste plastike, određeni pvc materijali s isključivo mineralnim dodacima, gusasfalt bez obloge

B2 - normalno zapaljivinormirani materijali: drvo i drvni proizvodi debljine više od 2 mm, normirani pokrovi i normirane podne pvc-obloge

B3 - lako zapaljivisvi oni koji nisu B2 kao: papir, drvena vuna, drvo do debljine 2 mm, slama

KLASA VATROOT-PORNOSTI

KLASA GORIVOSTI MATERIJALA SASTAVNICA

OZNAKA PO NORMI

HRN DIN 4102

NOSIVI DIO

OSTALI DIJELOVI

F 30 BAA

BBA

F 30 - B F 30 - ABF 30 - A

F 60BAA

BBA

F 60 - BF 60 - ABF 60 - A

F 90BAA

BBA

F 90 - BF 90 - ABF 90 - A

F 120BAA

BBA

F 120 - BF 120 - ABF 120 - A

F 180BAA

BBA

F 180 - BF 180 - ABF 180 - A

U integracijskim procesima Europske zajednice dosadašnje nacionalne norme i na njima temeljene nacionalne klasifikacije bit će zamijenjene europskim klasifikacijama (EU klasa) izvedenim iz europskih normi (EN).

Iako do te zamjene neće doći tako brzo, ostaje nam dostatno vremena da se upoznamo s dosadašnjim normama iz dijela građevinske protupožarne preventive i prihvatimo klasifikacije koje se u Europskoj zajednici već provode.

Tako su tijekom 2000. i 2001. godine priznati i ugledni njemački laboratoriji za protupožarna ispitivanja svoje protokole, tehniku i opremu morali uskladiti sukladno zahtjevima Europskih normi, koje tad još nisu bile formalno-pravno prihvaćene, već su postojale "tek" kao prijedlog.

Europske norme koje zadiru u područje građevinske protupožarne preventive razlikuju sljedeće vrste normi: norme za ispitivanja norme za proizvode norme za klasifikacije norme za izmjere.

Sukladno tomu će se, primjerice, u procesu europske integracije njemačka klasifikacija građevinskih materijala sukladno DIN 4102-1 (koja je usvojena i u nas - HRN DIN 4102-1) zamijeniti europskom klasom prema sljedećoj tablici:

Tablica 4 - Usporedna tablica građevinskih materijala između "EU klase" i "DIN 4102-1"

POŽARNA SITUACIJA

EUKLASA

DOPRINOS POŽARU

DIN4102-1

OPIS MATERIJALA

DOSADAŠNJIPOSTUPCI

ISPITIVANJANOVI POSTUPCI

ISPITIVANJA

PUNIPOŽAR

A Ne pridonosi požaru A1 Negoriv DIN - peć Slično DIN- peći

BVrlo malo pridonosi

požaru A2 Negoriv DIN - peć Slično DIN- peći

ZAPALJENIPREDMETI

C Mali doprinos požaru B1 Teško zapaljiv Požarno okno SBI - test

DZanemariv doprinos požaru

B2 Teško zapaljiv Požarno okno SBI - test

MALI PLAMEN

ENormalan doprinos požaru

B2 Normalnozapaljiv

Mali plamenik Slično malom plameniku

FVeliki

doprinos požaru

B3 Lako zapaljiv

Slika 2 - Probni uzorak ugla prostorijeza SBI test

9

U Njemačkoj, a i drugim članicama Europske unije, nije bilo zahtjeva za nekim vrednovanjima razvoja požara pri ispitivanju građevinskih materijala pa se za određivanje euro klase materijala uveo novi zahtjev ispitivanja, kao norma za ispitivanje, primjerice SBI - ispitna metoda. Ime dobiva iz engleskog jezika SINGLE BURNING ITEM TEST, a opisuje plamen koji se razvija pri simulaciji požara koji nastaje zapaljenjem koša s otpadnim papirom u uglu prostorije.

10

Tablica 5 - Tablica usporednih zahtjeva za građevinske materijale između "EU klase" i "DIN 4102-1"

EUROKLASA ZAHTJEVI HRN DIN

4102-1 ZAHTJEVI

A 1

Povišenje temparature

≤ 30 oC

A 1

≤ 50 oC

Gubitak težine ≤ 50 % Nema zahtjeva

Pojava plamena Nema Nema

Goriva vrijednost 2,0 MJ/kg ili1,4 MJ/m2 1)

≤ 4,2 MJ/kg(toplinska vrijednost) 2)

A 2

Povišenje temparature

≤ 50 oC

A 2

≤ 50 oC

Gubitak težine ≤ 50 % Nema zahtjeva

Pojava plamena ≤ 50 s ≤ 20 s

ili (Alternativa uz A1) ili (Alternativa uz A1)

Goriva vrijednost 3,0 MJ/kg ili4,0 MJ/m2 1)

4,2 MJ/kg (Toplinska vrijednost) 2)

Opterećenje požarom ≤ 120 W/s Koš za papir 3)

Količina oslobađanja topline ≤ 7,5 MJ 4) Nema zahtjeva

B

Opterećenje požarom ≤ 120 W/s

B1

Koš za papir 3)

Količina oslobađanja topline ≤ 7,5 MJ 4) Nema zahtjeva

Razvoj plamena ≤ 150 mm 5) Razlika dužine

C

Opterećenje požarom ≤ 250 W/s

"loš"B1

U Njemačkoj sene zahtjeva

Količina oslobađanja topline ≤ 15 MJ 4)

Razvoj plamena ≤ 150 mm 5)

DOpterećenje požarom ≤ 750 W/s "dobar"

B2U Njemačkoj sene zahtjevaRazvoj plamena ≤ 150 mm 5)

E Razvoj plamena ≤ 150 mm 6) B2 ≤ 150 mm

F Nema zahtjeva za učinkovitošću

Nema učinkovitosti B3 Nema učinkovitosti

1)nOvisno o vrsti građevinskog materijala (pr. homogen ili nehomogen)

2)nHeizwert = Brennwert = Toplinska vrijednost = Goriva vrijednost,

3)nOdgovara snazi do cca 40 kW4)nUnutar 600 sec

11

smanjena za toplinu isparavanja iste koja je sadržana u građevinskom materijalu, odnosno vode nastale pri sagorijevanju gorivih elemenata

5)nUnutar 60 sec6)nUnutar 20 sec

Gorivost materijala

Za provedbu gore navedenih zahtjeva polazi se od temeljne spoznaje da je kritična temperatura paljenja građevinskih materijala u pravilu cca 300 oC. Pri ovoj temperaturi dolazi do isparavanja vlage i drugih plinova iz materijala, tinjajućeg požara na samom mjestu nastanka te do razbuktale faze požara (požar čitave prostorije) ako u međuvremenu nije otkriven i uklonjen izvor opasnosti i ako se u blizini nalazi još gorivih materijala.

U svakoj se zgradi nalazi određena količina gorivih materijala bilo da su oni ugrađeni u konstrukcije ili se nalaze kao završne obloge i namještaj u pojedinim prostorima.

Sukladno normi HRN DIN 4102 gorivi se materijali dijele u tri podgrupe s oznakama:

KLASIFIKACIJA GORIVOSTI MATERIJALA OZNAKA GORIVOSTI- teško gorivi materijal B1- normalno gorivi materijal B2- brzo gorivi materijal B3

Za zapaljenje materijala skupine B1 potrebna je temperatura od preko 100 kJ, pa će se takav materijal zapaliti samo iz jakih i dugotrajnih izvora paljenja.

Po uklanjanju uzročnika odnosno izvora paljenja ovi se materijali ubrzo gase. Gorenjem ovih materijala dolazi do njihovog rastezanja, ali pri tomu neće širiti plamen dalje, što znači, u

najvećem broju slučajeva, da će goriti kao krutina uz otpuštanje različitih plinova. U materijale skupine B1 spadaju tzv. duroplasti kao što su kod električnih instalacija vodiči s izolacijom bez

halogena ("halogenfrei").

Materijali skupine B2 za zapaljenje trebaju nižu temperaturu paljenja i energiju paljenja od oko 10 kJ, a po otklanjanju izvora paljenja oni nastavljaju gorjeti.

Gore na način da se gorući komadi "otkidaju" i kapaju užarenom tekućinom kojom se požar prenosi dalje. No, ova pojava kod ove grupe materijala nije baš naročito izražena.

U materijale grupe B2 spadaju PVC obloge debljine veće od 3 mm i odgovarajuće izolacije na elektro vodičima kao i VPE izolacija kabela.

Materijali skupine B3 se pale već s energijom paljenja manjom od 10 kJ, a u roku od 10 s gorenja pretvaraju se u veliki plamen koji se sam širi velikom brzinom i dovodi uglavnom do razbuktale faze požara.

U skupinu B3 spadaju svi ostali umjetni materijali od kojih se isto tako izrađuju izolacije za elektro vodiče.

Požarno opterećenje

Gorivi materijali u obliku izolacija elektro vodiča u znatnoj mjeri doprinose ukupnoj količini gorivih materijala u zgradi, što je posebno nepovoljno s obzirom na, u pravilu zbog cijene, uporabu niže kvalitete ovih izolacija.

Svi gorivi materijali u zgradi oslobađat će u uvjetima požara i određenu količinu topline koja će dodatno opterećivati konstrukciju zgrade, onemogućavati kretanje ljudi k izlazima, a istovremeno će ubrzavati daljnje širenje požara.

Ovu ukupnu količinu oslobođene topline nazivamo požarno opterećenje. Požarno opterećenje će biti to veće što je veća količina gorivih materijala u nekom prostoru, a njegovom

povećanju će doprinjeti i materijali s visokim toplinskim vrijednostima. Kod izgaranja materijala oslobađa se određena toplinska energija. Energija izgaranja se izražava po jedinici materijala te se tada naziva toplinska vrijednost, primjerice:

pri izgaranju vodiča NYM 3 x 1,5 mm2 dužine 1 m oslobodit će se toplinska energija od 0,44 kWh, što će se označiti kao specifična toplina izgaranja ili toplinska vrijednost H = 0,44 kWh/m.

Važno je znati za preračunavanje vrijednosti da je odnos

1 kWh/m2 = 3,6 MJ/m2 ili 1 MJ/m2 = 0,278 kWh/m2

Poznato je da su najčešći izolacijski materijali za elektro vodiče polietilen, polipropilen i polivinilklorid pa ćemo navesti toplinske vrijednosti tih materijala:

MATERIJAL H u kWh/kg

12

Polietilen PE 12,2Polipropilen PP 12,8Polivinilklorid PVC 5,0

Obzirom na količinu izolacije kod pojedinih vodiča navesti ćemo toplinske vrijednosti najčešće upotrebljavanih vodiča:

POPREČNIPRESJEK H u kWh/m

KABEL VDE 0271 - NYMHRN N.C3.220 - PP-Y

NYYPP00

3 x 1,5 0,44 0,753 x 2,5 0,58 0,834 x 1,5 0,53 0,83 4 x 2,5 0,67 0,94 4 x 4,0 0,92 1,254 x 6,0 1,08 1,424 x 10,0 1,50 1,674 x 16,0 1,86 2,034 x 25,0 2,89 2,895 x 1,5 0,98 0,945 x 2,5 0,75 1,085 x 4,0 1,11 1,445 x 6,0 1,28 1,645 x 10,0 1,83 2,005 x 16,0 2,31 2,39

Otrovni plinovi

Pored problema gorivosti izolacije i širenju požara njezinim gorivim dijelovima, kod gorenja umjetnih materijala je veliki problem nastajanje i otpuštanje otrovnih i korozivnih plinova iz procesa pirolize.

Tako primjerice u požaru "otpuštaju" slijedeće produkte:

VRSTE MATERIJALA ŠTETNE "EMISIJE"- PVC klorovodik, CO, CO2, ugljikovodike, fosgen, dioxin- Poliamid amonijak, CO, CO2

- Poliuretan CO, CO2, cijanate, cijanovodična kiselina

Izolacija vodiča je mješavina PVC-a, PE i termostabilne mase na bazi umreženog polietilena. Kod paljenja na normalnoj temperaturi paljenja između 250-300 oC počinje kemijsko raspadanje osnovnog

materijala pri čemu se oslobađa klorovodik do temperature od 380 oC, kada se PVC masa raspada u mnogo sitnih gorivih ugljikovodika koji prijete i mogućnošću eksplozije.

Krajnji rezultat je stvaranje klorovodične kiseline i tamnog gustog dima s drugim otrovnim plinovima koji su veoma opasni za ljude, ugrožavaju evakuaciju i napuštanje zgrade u slučaju požara, a isto tako ugrožavaju i konstrukciju zgrade izazivajući koroziju na istoj nakon požara.

Poznate su korozije čeličnih i armirano betonskih konstrukcija nakon požara izazvane navedenim procesima.

Dragica Bobinec Naprta, dipl.ing.arh. Ovlašteni projektant br: 325

Savjetnik za protupožarnu preventivu

NADING, d.o.o. 10000 Zagreb, Mlinovi 7 a Tel/fax: 01.46.73.555GSM: 098.315.058 091.46.73.552

13

E-mail: dragica.bobinec@gmail.com

14