Vatrogasni vjesnik GLASILO ZA ZAŠTITU OD POŽARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896.

Zagreb, 5. listopada 2017. 9/ 2017.

TEMA BROJARujanske poplave u HrvatskojPOŽARI I INTERVENCIJESezona rekordna po broju dislokacija

AKTUALNOSTIVatrogascima 7,6 milijuna kuna

Vlas

ništ

vo

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

sadržaj RUJAN 2017. Vatrogasni vjesnik

3 Vatrogascima 7,6 milijuna kuna

4 Predstavnici HVZ-a sudjelovali na sjednici Vijeća za domovinsku sigurnost

7 Održani 3. dani zaštite i sigurnosti

aktualnosti

4

37

12

19

tema broja 10 Rujanske poplave u Hrvatskoj

10 Rekordne količine kiše potopile središte Klane

12 Katastrofalno nevrijeme u Zadarskoj županiji

15 Dobra poplavila Ogulin

16 Istra: obilne kiše izazvale poplave

17 Sezona rekordna po broju dislokacija

19 Borba s vatrenom stihijom

požari i intervencije

reportaža 37 Vatrogasna “štanga” - dio povijesti?

psihologija 40 Psihologija i prevencija samoubojstava kod vatrogasaca

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

Nina Francetić, glavna urednica

Poštovani čitatelji,

Nakon najteže protupožarne sezone u posljednjih nekoliko godina, uslijedio je niz sastanaka sa ciljem analize događaja kako bi se poboljšao sustav zaštite od požara u RH. Tako su predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice sudjelovali na sjednici Vijeća za domovinsku sigurnost te na sastanku u Vladi RH, gdje je donesena odluka o dodjeli dodatnih financijskih sredstava za vatrogasce.

Nakon katastrofalnih požara koji su u ovoj požarnoj sezoni pogodili priobalje, dio županija je u nekoliko navrata pogodilo nevrijeme s jakim vjetrom i velikim količinama oborina. Tako je samo u Zadru, u nekoliko sati, palo 2,5 puta više kiše nego u prosječnom rujnu. Vatrogasci su i u ovoj nepogodi bili glavni nositelji sustava civilne zaštite, od izravnog spašavanja ljudi do saniranja posljedica nevremena. U temi broja možete pročitate izvještaje s najteže pogođenih područja.

Donosimo i vijesti o većim požarima na području Dalmacije te priče o dislokacijama iz Karlovačke i Primorsko-goranske županije u požarnoj sezoni. Pročitajte i zanimljive podatke o djelovanju zračnih protupožarnih snaga u ovoj, po mnogočemu, rekordnoj sezoni.

U stručnom dijelu časopisa pročitajte članke o fiziološkom toplinskom opterećenju vatrogasaca izazvanom zaštitnom odjećom te o eksplozijama prašine prilikom izvođenja radova u silosima. Donosimo i zanimljivu priču o prepoznatljivom vatrogasnom simbolu – kliznom stupu.

Vatrogasno zanimanje je iznimno stresno. Nažalost, dio kolega s teškim situacijama na poslu, ali i u privatnom životu, izlaz pronalazi na najgori mogući način. O problemu samoubojstava kod vatrogasaca govori naša redovna rubrika iz psihologije.

Hrvatska vatrogasna zajednice je nastavila s već tradicionalnim sudjelovanjem na manifestaciji „Dani zaštite i sigurnosti“ koja se održava na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, a gdje su pripadnici JVP Zagreb Karlovac, DVD Opatija te djelatnici HVZ-a promovirali hrvatsko vatrogastvo.

U rujnu je odrađen niz sjednica odbora Hrvatske vatrogasne zajednice, a hrvatski predstavnici su također posjetili izborne skupštine vatrogasnih saveza Austrije i Poljske.

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo

Selska 90 a, 10000 Zagreb tel: +385(1)3689-160 fax: +385(1)3025-026Internetska adresa: www.hvz.hre-mail: vatrogasni.vjesnik@gmail.com

Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednicaZA NAKLADNIKA Željko Popović, načelnik HVZ-aNAKLADNIČKI SAVJET Ante Sanader, predsjednik SavjetaŽeljko Popović, zamjenik predsjednika SavjetaČlanovi Predsjedništva HVZ-a članovi su Nakladničkog savjeta Vatrogasnog vjesnika

GLAVNA I GRAFIČKA UREDNICANina Francetić, prof.

UREDNIŠTVO Berislav Hengl Siniša Jembrih Željko Popović Vedran Runjić Mario Starčević Damir Knežević Neven Szabo Nina Francetić

LEKTURA I REDAKTURANina Francetić, prof.GRAFIČKI DIZAJN I PRIJELOM Nina Francetić, prof. i Anita Čolak, dipl. ing.

ŽUPANIJSKI DOPISNICI-KOORDINATORISilvestar Štefović (Bjelovarsko-bilogorska) Nikša Ivančević (Dubrovačko-neretvanska)Asim Čabaravdić (Istarska) Ksenija Begović (Karlovačka)Elvis Lacković (Krapinsko-zagorska)Mladen Grubić (Međimurska)Marko Ašenbrener (Požeško-slavonska)Mateja Fras-Venus (Virovitičko-podravska)Krešimir Jelić (Vukovarsko-srijemska)Ivica Sikra (Zagrebačka)

Naslovna stranicaPoplava u Zadru(HVZ)

Zadnja stranaVatrogasno natjecanje(DVD Jastrebarsko)

Naklada: 4000 primjerakaTisak: Radin print d.o.o.

ISSN 1331 - 7652

Uredništvo nije odgovorno za iznesene informacije autora

uvodnikVl

asni

štvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

vatrogasno povećalo VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

2

Pod tim nazivom održana je u ponedjeljak 9. listopada u Cen-

tru za koordinaciju, vođenje i gašenje požara u Divuljama plenarna sjednica koju je sazvao ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U radu ple-narne sjednice još su sudjelovali pred-sjednik Vlade Republike Hrvatske An-drej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, predstavnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje - ravnatelj Dragan Lozančić i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, županijski vatrogasni zapovjednici, župani dalmat-inskih županija, te predsjednik i načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice.

U radnom dIjelu su ministar unutarnjih poslova, ministar obrane, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje i glavni vatrogasni zapovjednik iznijeli gledišta na požarnu sezonu sa stajališta ministar-stava obrane i unutarnjih poslova te Državne up-rave za zaštitu i spašavanje. Također su županijski vatrogasni zapovjednici Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije prezentirali stanje vatrogastva u svojim županijama s osvrtom na intervencije gašenja velikih požara tijekom 2017. godine. U ime Hrvatske vatrogasne zajednice do-prinos raščlambi požarne sezone sa smjernicama za budući ustroj vatrogastva dao je predsjednik Ante Sanader.

Zaključno se skupu obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Na početku je čestitao svima na požrtvovnosti prilikom gašenja požara i dao ocjenu uspješno odrađene požarne sezone, poglavito ukoliko se usporedimo s drugim mediteranskim državama, kao što je Portugal gdje je bilo velikih materijalnih šteta i ljudskih stradan-ja. Ne ulazeći previše u detalje, premijer je akcep-tirao nekoliko mogućnosti za poboljšanje sustava s opaskom da ništa ne treba prejudicirati te da

moguća rješenja korekcije sustava treba tražiti putem stručnih rasprava. Mogućnosti poboljšanja vidi u boljoj komunikaciji između pojedinih sus-tava koji zajedno sudjeluju u požarnoj sezoni. Zatim smatra da možda pravni temelj nije dovoljno precizan i jasan, te da postoji više različitih linija finan-ciranja. Poziva sve relevantne instituci-je da daju doprinos stručnoj raspravi koja bi trebala iznjedriti djelotvorniji

sustav zaštite od požara.Sama činjenica da je najviši državni vrh, po

prvi puta unatrag dvadeset godina, odvojio neko-liko sati, ne samo da sasluša probleme vatrogasnog sustava nego da i aktivno sudjeluje u raspravi i da naznači moguća rješenja za poboljšanje sustava, ohrabruje sve one koji na bilo koji način particip-iraju u provedbi vatrogasne djelatnosti.

Svakako da ima prostora za poboljšanja koja bi trebalo implementirati u naš zakon, a o kojima sam pisao u zadnja dva broja ovog glasila. To je svakako pitanje ustroja po kojemu bi Hrvatsku va-trogasnu zajednicu s pripadajućim organizacijama trebalo definirati kao nadležna tijela za vatrogastvo na državnoj, područnoj i lokalnoj razini. Slijedom toga bi, kao što je rečeno na plenarnoj sjednici, glavni vatrogasni zapovjednik bio tamo gdje je i vojska, odnosno vatrogasci. Ništa manje nije važno ni pitanje financiranja po kojemu bi država trebala proširiti financiranje na sve jedinice lokalne samou-prave temeljem Odluke o minimalnim financijskim standardima. Time bi bilo riješeno dosta pitanja redovnog djelovanja vatrogasnog sustava. Za izvan-redno djelovanje tijekom požarne sezone Zakon o vatrogastvu treba biti samo okvir dok konkretna rješenja, organizacijska i financijska, treba tražiti u Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvat-sku.

Raščlamba požarne sezone u 2017. godini

Piše: Željko Popović, dipl. ing.

Foto: Slobodna Dalmacija

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

3

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. aktualnosti

sjednica vlade rh

U Vladi RH 4. ru-jna 2017. održan je

sastanak između premijera Andreja Plenkovića i pred-stavnika Hrvatske vatrogasne zajednice, predsjednika Ante Sanadera, načelnika Željka Popovića, zamjenika pred-sjednika Dina Kozlevca i Stjepana Ptičeka te zamjenika načelnika Željka Šoše i Zdenka Jukića.

Uz premijera Plenkovića, sastanku su prisustvovali ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar fi-nancija Zdravko Marić te ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić. Tema sastanka bila je protupožarna sezona.

Predsjednik Vlade Plenković ponovno je iskazao zahvalnost svim vatrogascima, pripadnici-ma civilne zaštite i oružanih sna-ga te brojnim građanima, koji su sudjelovali u gašenju požara.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković predstavio je Odluku o nagrađivanju operativnih vatro-gasnih snaga za uspješnu proved-bu zadaća u protupožarnoj sezoni

u 2017. godini. Iznos od ukupno 8,76 milijuna kuna namijenjen je vatrogascima i protupožarnim zračnim snagama.

Doneseno je i Rješenje o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, radi nagrađivanja operativnih vatrogasnih snaga za uspješnu provedbu zadaća u protupožarnoj sezoni u 2017. go-dini.

Također, donesena je i Odluka o nagrađivanju protupožarnih zračnih snaga u provedbi zadaća pružanja pomoći u protupožarnoj zaštiti.

Na sjednici je predsjednik Vlade podsjetio kako je početkom tjed-na održan sastanak s čelnicima

Hrvatske vatrogasne zajednice i predstavnicima Državne up-rave za zaštitu i spašavanje. Re-kao je da je Vlada odlučila da se dio bespovratnih sredstava iz Europske unije iskoristi za na-bavu vatrogasnih vozila i druge specijalističke opreme.

- Županijski vatrogasni zapovjednici će odlučivati o raspodjeli sredstava prema krit-erijima koje smo i do sada koris-tili, a uvažavajući angažman va-trogasaca na požarištima - rekao je o modalitetima po kojima će se raspodjeljivati sredstva pred-sjednik Hrvatske vatrogasne za-jednice Ante Sanader. Također je zahvalio medijima koji su pratili napore vatrogasaca na ovogodišnjim požarima.

vatrogascima 7,6 milijuna kuna

Predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice na sastanku s predsjednikom Vlade RH A. Plenkovićem

U četvrtak, 21. rujna 2017. godine u uredu HVZ-a

u Zagrebu održana je 2. sjednica Operativno-tehničkog stožera.

Sa sjednice Operativno-tehničkog stožera izdvajamo najvažnije zaključke:

odluka o mjerilima za korištenje novčanih sredstava

iz odluke vlade republike Hrvatske o nagrađivanju op-

erativnih vatrogasnih snaga za uspješnu provedbu zadaća u

protupožarnoj sezoni u 2017. godini

Usvojena je odluka, kojom Vatrogasne zajednice županija / Grada Zagreba ostvaruju pravo na novčana sredstva iz Odluke Vlade Republike Hrvatske, pre-ma sljedećim kriterijima:

• sve vatrogasne zajednice županija / Grada Zagreba, ostvaruju pravo na 25 % od ukupnih novčanih sredsta-va u jednakim novčanim iznosima;

• vatrogasne zajednice kon-tinentalnog dijela, ost-varuju pravo na 25 % od ukupnih novčanih sredsta-va, temeljem izvanredne dislokacije prema broju vatrogasnih dana (broj

dana x broj vatrogasaca) na izvanrednoj dislokaciji;

• vatrogasne zajednice županija priobalja ost-varuju pravo na 50 % od ukupnih novčanih sred-stava.

Financijska sredstava će se doznačavati izravno javnim va-trogasnim postrojbama i dobro-voljnim vatrogasnim društvima, i to isključivo u svrhu nabavke vatrogasne opreme.

2. sjednica operativno-tehničkog stožera HvZ-a

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

aktualnosti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

4

1. sjednica Odbora za informatizaciju

Do 28. rujna 2017. VZŽ/GZ dostavit će podatke o vatrogasnim organizacijama koje su sudjelovale na izvanrednim dislokacijama. Svi korisnici će nakon doznake sred-stava od strane Vlade RH nabaviti opremu, a nakon toga će VZŽ/GZ objediniti izvješća o utrošku sred-stava i dostaviti Hrvatskoj vatro-gasnoj zajednici.

Potvrđivanje članova savjeta vatrogasne mladeži HvZ

OTS je potvrdio sastav Savjeta vatrogasne mladeži HVZ za raz-doblje 2017.-2021., s tim da će Vatrogasna zajednica Zadarske županije svog člana Savjeta va-trogasne mladeži Hrvatske va-trogasne zajednice izabrati na svojoj sljedećoj sjednici Skupštine Vatrogasne zajednice Zadarske županije, te će nakon toga isti

biti potvrđen od Operativno-tehničkog stožera Hrvatske vatro-gasne zajednice.

ict infrastruktura rješenja sustava „upravljanje vatrogas-

nim intervencijama“OTS je potvrdio ICT in-

frastrukturno rješenje sustava „Upravljanje vatrogasnim inter-vencijama“, kojim je definirana serverska, komunikacijska i mrežna infrastruktura sustava UVI.

vatrogastvo u sustavu Domovinske sigurnosti

OTS je usvojio koncept va-trogastva u sustavu domovinske sigurnosti, koji će načelnik HVZ predstaviti na 10. sjednici Vijeća za domovinsku sigurnost Pred-sjednice Republike. U tom okviru je opisan postojeći sustav vatro-

gastva kojim je:• dat pregled sadašnjeg sus-

tava vatrogastva i njegovog financiranja, te prijedlozi poboljšanja,

• utvrđen prijedlog nadležnosti vatrogasnih organizacija na lokalnoj, područnoj i državnoj razi-ni, s definiranjem Hrvat-ske vatrogasne zajednice s pripadajućim organizacija-ma na područnoj i lokalnoj razini nadležnim instituci-jama za vatrogastvo.

osnivanje Povjerenstva za komunikacije u vatrogastvuOTS je imenovao članove Pov-

jerenstva za komunikacije u va-trogastvu i usvojio Poslovnik o radu Povjerenstva za komunikaci-je u vatrogastvu.

Mario Starčević

U četvrtak, 21. rujna 2017.

godine održana je 10. sjednica Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice Repub-like, na kojoj su, između ostalog, nazočili i pred-sjednik HVZ Ante San-ader, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, glavni va-

trogasni zapovjed-nik Slavko Tucaković, načelnik HVZ Željko Popović i svi županijski vatrogasni zapovjednici.

Nakon uvodnih riječi Predsjednice Repub-like Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjedavajućeg Vijeća Mladena Markača, refer-ate su podnijeli ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dra-gan Lozančić i načelnik Hrvatske vatrogasne za-jednice Željko Popović.

U referatu Hrvatske

vatrogasne zajednice, koji je prethodno jed-noglasno usvojen na sjednici Operativno-tehničkog stožera Hr-vatske vatrogasne za-jednice, načelnik Željko Popović je istaknuo:

Statistički podaciU Republici Hrvat-

skoj djeluje 66 javnih vatrogasnih postrojbi s oko 2.500 profesional-nih vatrogasaca i 1.818 dobrovoljnih vatrogas-nih društava, koji zajed-no interveniraju na oko

30.000 vatrogasnih in-tervencija. Oko 150.000 članova, od kojih je oko 50.000 operativnih i izvršujućih, predstavl-jaju najveću operativnu snagu na vrlo širokom spektru vatrogasnih intervencija, za što se godišnje osposobi ili usavrši oko 6.000 va-trogasaca. Dobrovoljna vatrogasna društva raspolažu s 2.594 vatro-gasna vozila, prosječne starosti 24 godine, a javne vatrogasne pos-trojbe 710 vatrogasnih vozila, prosječne starosti 17 godina.

FinaciranjeJedinice lokalne i

područne samouprave vrlo se odgovorno odnose prema sustavu vatrogastva, tako da su u 2016. godini od ob-veznih 170.876.640,00 kn ukupno uplatile 286.181.190,00 kn. Iz državnog proračuna se dodatno za finan-

Predstavnici HvZ-a sudjelovali na sjednici vijeća za domovinsku sigurnostHrvatska vatrogasna zajednica predlaže jasno zakonsko reguliranje nadležnosti vatrogasnih organizacija na lokalnoj, područnoj i državnoj razini, s definiranjem Hrvatske vatrogasne zajednice s pripadajućim organizacijama na područnoj i lokalnoj razini nadležnim institucijama za vatrogastvo.

Predsjednica RH K. Grabar-Kitarović sudjelovala na sjednici Vijeća za domovinsku sigurnost

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

5

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. aktualnosti

ciranje javnih vatro-gasnih postrojbi izd-vaja 302.815.608,00 kn, a za financiranje Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara za RH 23.600.000,00 kn, te za djelovanje Hrvat-ske vatrogasne zajed-nice 6.286.833,00 kn. Dodatni izvori finan-ciranja su izdvajanja 5% premija osiguranja od požara, oko 10.000.000 kn i dio iz naknada za općekorisne funkcije šuma oko 10.000.000 kn, što ukupno na godišnjoj razini iznosi oko 84 mili-juna EUR-a izdvajanja za vatrogastvo.

PrijedloziHrvatska vatrogasna

zajednica ima stoljetnu tradiciju koordinacije vatrogastva, što čini u razdoblju od 1876. go-dine do danas. Hrvat-ska vatrogasna zajednica predlaže jasno zakonsko reguliranje nadležnosti vatrogasnih organizacija na lokalnoj, područnoj i državnoj razini, s definiranjem Hrvatske vatrogasne zajednice s pripadajućim organi-zacijama na područnoj i lokalnoj razini nadležnim institucijama za vatro-gastvo. Zakonska rješenja trebaju i doprinijeti rješavanju problematike

radno pravnog statusa vatrogastva, te ustroja-vanja sustava osposo-bljavanja vatrogasnih zapovjednika.

Hrvatska vatrogasna zajednica predlaže cen-traliziranje uplata prem-ija osiguranja (državni proračun – nadzor Ministarstvo financi-ja) uz unaprijed prop-isana mjerila za njihovu raspodjelu. Bez obzira na smanjenje prihoda od naknada za općekorisne funkcije šuma (Za-kon o šumama) Javno poduzeće „Hrvatske šume“ bi trebalo izdvajati za zaštitu svoje imovine.

Financiranje vatrogastva iz državnog proračuna trebalo bi proširiti na sve jedinice lokalne samou-prave, jer male i ruralne jedinice lokalne samou-prave ne mogu financirati vatrogastvo u dovoljnoj mjeri. Izvanredno djelo-vanje vatrogastva treba urediti posebnim pro-gramima, kao što je Pro-gram aktivnosti Vlade RH u provedbi posebnih mjera zaštite od požara. Posebnu pažnju treba posvetiti EU-projektima u pogledu projekata na-bave vatrogasne tehnike i opreme i slično.

Mario Starčević

U četvrtak, 14. rujna 2017. godine, u prostorijama Hrvatske vatrogasne

zajednice u Zagrebu, održana je 1. sjednica Odbora za informatizaciju HVZ-a u mandat-nom razdoblju 2017.-2021.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora Tihomir Varga. Uz njega, u Odboru su iz prošlog mandata ostali Milan Komorčec i Marko Ašenbrener, a novi članovi su Darko Piškor, Darko Dukić, Željko Mavrinac i Goran Franković.

Usvojen je Poslovnik o radu Odbora za novo mandatno razdoblje te su članovi Odb-ora upoznati su s statusom informacijskih sustava HVZ-a. Predstavljena je radna ver-zija dokumenta kojim će se detaljno propi-sati održavanje informacijskih sustava HVZ i podrška korisnicima.

Raspravljene su i donesene odluke vezane uz administraciju korisnika u novim, ali i postojećim informacijskim sustavima HVZ-a. Predloženo je da se korisnici u određenoj mjeri administriraju i na nižim razinama (VZŽ, VZO/VZG/VZP).

Predložene su izmjene Pravilnika o in-formacijskim sustavima HVZ. Pravilnik će trebati dodatno prilagoditi novoj Uredbi o zaštiti osobnih podataka Europske unije (GDPR).

Raspravljalo se i o dopuni cjenika vatro-gasnih intervencija čamcima i letjelicama, te dopuni tipizacije plovila vatrogasnim bro-dovima.

1. sjednica Odbora za informatizaciju

Dana 18. rujna 2017. godine u Zagrebu

održana je 1. sjednica Pov-jerenstva za profesionalno vatrogastvo Hrvatske vatro-gasne zajednice u mandatu 2017. – 2021. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Povjerenstva Siniša Jem-brih. Osim članova Povje-renstva, sjednici je nazočio g. Željko Popović, načelnik HVZ, g. Dino Kozlevac, zamjenik predsjednika HVZ te g. Tihomir Varga, VZŽ Zagrebačke, koji je članovima prezentirao sus-tav UVI – upravljanje va-trogasnim intervencijama. Osnovna svrha sustava UVI je osigurati ICT/pro-gramsku podršku radnim procesima koji se odvijaju tijekom vatrogasne inter-vencije za sve razine up-ravljanja. Primjenom ap-

likacije UVI u vatrogasnom sustavu postiže se stand-ardizacija u vođenju radnih procesa kod vatrogasnih intervencija, jedinstveni i automatiziran sustav pri-hvata, obrade, distribucije i pohrane informacija vezanih uz vatrogasne in-tervencije, veća efikasnost u sustavu izvješćivanja, ekonomičnost u održavanju programskih rješenja, uređaja i opreme u vatrogasnim organizaci-jama, integracija postojećih ICT aplikacija razvijenih od strane HVZ (Vatronet, GIS, praćenje vozila, opasne tvari, uzbunjivanje vatrogasaca).

U drugom dijelu sjednice, članovi su raspravljali o tre-nutnom ustroju vatrogas-nog sustava.

1. sjednica Povjerenstva za profesionalno vatrogastvo

Nikola JagodinRenato Podbojec

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

aktualnosti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

6

Prva sjednica Odbora za natjecanje Hrvatske va-

trogasne zajednice održana je u prostorijama DVD-a Mladost Kaštel Sućurac u petak 22. rujna 2017. godine.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora za natjecanje Nedeljko Vukalović.

Sjednici su bili nazočni članovi odbora te predsjednik Savjeta va-trogasne mladeži Milivoj Taslak.

Glavna tema sjednice bile su izmjene i dopune Priručnika za natjecanja RH, kao i usvajanje prijedloga izmjena i dopuna pravilnika o polaganju ispita za vatrogasne suce, te donošenje

okvirnog plana održavanja nave-denih ispita.

Još se raspravljalo o planu i programu rada Odbora za natjecanja u man-datnom razdoblju 2017.-2021., a us-vojena su i izvješća o održanim međunarodnim natjecanjima vatrogasaca i va-trogasne mladeži CTIF-a u Vil-lachu, te postignutim rezulta-tima i cjelokupnom nastupu Hrvatske vatrogasne reprezen-tacije, izvješća o održanim KUP-ovima HVZ za odrasle i

vatrogasnu mladež, te usvajanje prijedloga konačnih rezultata na-vedenih KUP-ova.

Dana je informacija o do sada održanim izlučnim natjecanjima županijskih vatrogasnih zajed-nica za mladež kao i o održavanju XII. državnog natjecanja vatro-gasne mladeži RH u 2018. godini.

Održana 1. sjednica Odbora za natjecanje Hrvatske vatrogasne zajednice

Tomislav Horvat

Prva sjednica u novom mandatu Odbora za informativno-promidžbenu i nakladničku

djelatnost održana je 26. rujna u uredu HVZ-a. Analiza 2016. i 2017. godine te prijedlog za 2018. bili su glavna tema sastanka.

natječajiPrijedlog je da se nastavi s likovnim, literarnim i

foto natječajem koji će sljedeće godine biti proširen s kategorijom izbora za najbolju internetsku stran-icu vatrogasnih subjekata.

tv i radijski spotoviAnalizirani su postojeći edukativni radijski i TV

spotovi te je iznesen prijedlog da se za teme vatro-gasnih prilaza i roštiljanja u prirodi snime novi TV filmovi kako bi zadržali interes gledatelja. Ujedno je iznesen prijedlog da se postojeće teme prošire i dvama filmovima vezanim za kulturu stanovanja, a tiču se evakuacije građana i prohodnosti stubišta te skladištenja plinskih boca i lakozapaljivih tvari. „Naime, građani često upravo ovdje griješe, a te

greške u konačnici mogu izazvati katastro-falne požare i otežati vatrogascima njihovo gašenje“, rečeno je na sjednici.

mobilna aplikacijaJedan od prijedloga

je da HVZ napravi mo-bilnu aplikaciju preko

koje će biti olakšano pretraživanje članova vatrogasne organizacije i njihovih podataka, a koja će u preglednom

obliku biti dostupna i na stranici HVZ-a. Postojeća stranica će se ujedno osvježiti uvođenjem slidera u kategoriju vijesti, a koja će biti vidljiva i na početnoj stranici HVZ-a.

Tema sastanka bila je i naklada časopisa Vatro-gasni vjesnik te iznalaženje načina za povećanje broja pretplatnika.

U sljedećoj će se godini nastaviti s dotiskom priručnika za obuku i specijalnosti kao i tiskom promidžbenog materijala.

Odbor je izrazio zadovoljstvo s ovogodišnjim va-trogasnim memorijskim karticama koje su naprav-ljene na hrvatskom i engleskom jeziku.

Prijedlog je da se s njima nastavi i sljedeće go-dine te županijama da mogućnost kupnje dodatne količine prema vlastitim mogućnostima i potre-bama.

Sjednica Odbora za informativno-promidžbenu i nakladničku djelatnost

Vatrogasne memorijske kartice napravljene su na hrvatskom i engleskom jeziku

Nina Francetić

nove teme edukativnih filmova

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

7

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. aktualnosti

U Zagrebu je od 17. do 19. rujna održana

manifestacija “Dani zaštite i sigurnosti” s ciljem podi-zanja svijesti šire javnosti o značaju sigurnosti i ulozi svih sudionika koji sudjeluju u zaštiti građana. Manifes-tacija je održana u organi-zaciji Hrvatskog foruma za urbanu sigurnost i časopisa Zaštita te tvrtka Tectus d.o.o., a pod visokim pokroviteljst-vom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića.

Vatrogastvo se na manifes-taciji prezentiralo kroz atrak-tivne vježbe kojima je prikazana uvježbanost i sprem-nost vatrogasnih timova iz JVP Zagreb, JVP Karlovac, JVP Opatija i DVD Opatija. Tako su održane vježbe spašavanja s visine, spašavanja iz ruševina uz pomoć vatrogasnih timova s potražnim psima te prezen-tacije opreme za zaštitu od poplava i spašavanje iz ruševina. Zagrebački vatrogasci su omogućili djeci da sudjeluju u simuliranom spašavanju s visine, što je izazvalo oduševljenje prisutnih. Unatoč kiši, velik broj građana je sa zanimanjem gledao vatrogasne vježbe. Poseban interes su pokazali turisti, od kojih je nekolici-na uključena u vatrogastvo u svojim zemljama (SAD, Italija, Izrael).

Dečki, svaka vam častHrvatska vatrogasna zajednica je

u svom prostoru izložila edukativni materijal te je prezentirana osobna zaštitna oprema i predmeti iz Muzeja hrvatskog vatrogastva. Velik broj građana je pokazao interes za vatrogasne tiskovine i promotivni materijal. U svemu su najviše uživali najmlađi razgledavajući opremu i fotografirajući se s vatrogascima.

Osim timova Hrvatske vatrogasne zajednice svoju su spremnost demonstrirali i timovi Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Hrvatskog crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Hrvatskog centra za razminiranje.

-Dečki, svaka vam čast. Sa zanimanjem smo pra-tili događanja na požarima ovo ljeto po Dalmaciji, te na sadašnjim poplavama. To što vi radite, za svaku je pohvalu - najčešći je komentar koji su građani uputili vatrogascima.

Hvala svima koji su nas posjetili!

PrOmidžba vatrOgaSne djelatnOSti

održani 3. dani zaštite i sigurnosti

Spašavanje s visine uz korištenje

velikog tronošca

najzabavnije je bilo

najmlađima

VV

Zajednička fotografija sudionika na izložbenom prostoru HVZ-a

Tomislav Horvat

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

aktualnosti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

8

Dana 9. rujna 2017. godine u Varšavi održana je iz-

borna Skupština Saveza dobro-voljnih vatrogasnih organizacija Republike Poljske u okviru 14. nacionalnog kongresa dobro-voljnih vatrogasaca Poljske.

Savez dobrovoljnih vatro-gasnih organizacija Republike Poljske zastupa preko 16.000 va-trogasnih organizacija.

Skupštini su nazočili uz 158 delegata iz svih poljskih pokra-jinskih vatrogasnih zajednica i najviši predstavnici vatrogas-nih zajednica Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske i Hrvatske. Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predstavljali su Ante Sanader, predsjednik HVZ (ujedno je predstavljao CTIF kao njezin dopresjednik), Željko Popović, načelnik HVZ i Mario Starčević, tajnik OTS-a.

Za predsjednika Saveza do-brovoljnih vatrogasnih organi-zacija Republike Poljske ponovo je izabran Valdemar Pavlak, a potvrđeno je i 16 članova Predsjedništva.

Na Skupštini su usvojeni četverogodišnje izvješće o radu, nagrađena su najbolja dobro-voljna vatrogasna društva, te je predstavljena strategija „Florijan 2050.“, koja definira aktivnosti i strateški razvoj dobrovoljnog vatrogastva Republike Poljske u

sljedeće 33 godine.U obraćanju skupu Ante San-

ader, predsjednik HVZ i do-predsjednik CTIF-a, istaknuo je, između ostalog, važnost poljskih vatrogasaca u radu odbora i rad-nih grupa Međunarodne zajed-nice vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF), te vrlo dobru suradnju između vatrogasaca Poljske i Hrvatske.

Događaj je iskorišten za da-vanje potpore EU-projektu koji koordinira pomoć mladih ljudi starosti između 18 i 30 godina u pružanju pomoći u katastrofama. Svi predstavnici vatrogasnih za-jednica su se složili s poljskom in-icijativom, da se u projekt uključe i nacionalne vatrogasne zajed-nice, te da one postanu koordina-tori u EU-projektu.

izbor predsjednika i članova Predsjedništva

Mario Starčević

Dana 16. rujna 2017. godine u Kapfenbergu održana

je u okviru 21. saveznih vatro-gasnih dana Izborna skupština Vatrogasne zajednice Austrije za predstojeće 18. programsko raz-doblje 2017.-2022.

Uz goste iz vatrogasnih zajedni-ca Mađarske, Austrije, Njemačke, Poljske i Slovenije, na Skupštini je nazočilo i izaslanstvo Hrvatske vatrogasne zajednice u sastavu Ante Sanader, predsjednik HVZ i dopredsjednik CTIF-a, Željko Popović, načelnik HVZ i Mario Starčević, tajnik OTS-a.

Za svoj doprinos unapređenju hrvatsko-austrijske vatrogasne suradnje uručeni su Anti Sanade-ru i Željku Popoviću odlikovanje Vatrogasne zajednice Austrije I. stupnja, te Mariju Starčević od-likovanje Vatrogasne zajednice Austrije II. stupnja.

Na svom obraćanju članovima Skupštine Vatrogasne zajednice Austrije predsjednik HVZ Ante Sanader uručio je Vatrogasnoj zajednici Austrije plaketu Hrvat-ske vatrogasne zajednice, ističući prisnu suradnju između dvaju na-

cionalnih zajednica. Za predsjed-nika Vatrogasne zajednice Aus-trije ponovo je izabran dosadašnji predsjednik Albert Kern.

U okviru Vatrogasne zajednice Austrije djeluje Glavno tajništvo i Centar za ispitivanje tehnike iz zaštite od požara, te uredništvo Vatrogasnog vjesnika. U Vatrogas-nu zajednicu Austrije učlanjeno je 9 pokrajinskih vatrogasnih zajed-nica, u okviru kojih djeluje preko 4.500 teritorijalnih dobrovoljnih vatrogasnih društava, 315 vatro-gasnih postrojbi u gospodarstvu i 6 profesionalnih vatrogasnih postrojbi, s ukupno oko 340.000 članova, od kojih je oko 240.000 operativnih dobrovoljnih i 3.000

profesionalnih vatrogasaca, te 25.000 pripadnika vatrogasne mladeži. Vatrogasci godišnje in-terveniraju na oko 250.000 vatro-gasnih intervencija.

Iz referata Vatrogasne zajednice Austrije za razdoblje 2012.-2017 značajni su napreci ostvareni u sljedećim područjima:

-U visokom stupnju pripreme je zakonsko rješenje, koje će za angažman na velikim nesrećama i katastrofama omogućiti vatrogas-cima korištenje 3 dana dodatnog godišnjeg dopusta.

-Vatrogasno zvanje je priznato kao visoko rizično, te je za sve vatrogasce omogućeno besplatno cijepljenje protiv hepatitisa.

-Svih devet vatrogasnih škola prošlo je jedinstvenu certifikaciju, te su harmonizirani nastavni pro-grami.

-Uspješno se provode medi-jske akcije „Najbolji poslodavac“ i „Budi spreman“.

-Profesionalne vatrogasne postrojbe utvrdile su minimalne standarde za osposobljavanje profesionalnog vatrogasnog časničkog kadra.

izborna skupština vatrogasne zajednice austrije

Predsjedniku VZ Austrije A. Kernu uručena plaketa HVZ-a

Mario Starčević

SkuPština Saveza dObrOvOljniH vatrOgaSniH Organizacija rePublike POljSke

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

9

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. aktualnosti

Potaknut katastrofalnim požarom u neboderu

Grenfell u zapadnom Londonu u kojem je u lipnju poginulo najmanje 80 osoba, Europski je parlament na svojoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu danas raspravljao o izvješćima Vijeća i Komisije o protupožarnoj zaštiti u zgradama. Informacija koja je upravo objavljena u medijima go-vori kako je inspekcija otkrila da se pjena koja je bila uzrok trovan-ja cijanidom u tom požaru kao proizvod koristi u 34 domova u Haveringu, u istočnom Londonu, uključujući i u devet ustanova za smještaj starijih osoba.

Hrvatska zastupnica u Europ-skom parlamentu Marijana Petir prilikom rasprave podsjetila je na važnost zaštite od požara za ci-jelo naše društvo te je ukazala na zabrinjavajuće podatke koji poka-zuju da se svaki dan u EU dogodi najmanje pet tisuća požara. „To su dva milijuna požara godišnje, dok njih 90% počinje u zgr-adama”, rekla je Petir.

„U posljednjih nekoliko de-setaka godina, požari se razvi-jaju brže nego ikada i postaju sve opasniji. To je uvelike zbog većeg korištenja zapaljivih ma-

terijala u zgradama. Većina eu-ropskih država nije ažurirala protupožarne propise na odgovarajući način kako bi se uskladili s novim građevinskim materijalima na tržištu”, na-pomenula je zastupnica Petir.

Na razini EU, norme za protupožarno ispitivanje i klasi-fikaciju nisu također ažurirane na odgovarajući način. „Mora-mo inzistirati na najvišoj razini zaštite od požara za građane EU - sve manje od toga nije dovolj-no”, naglasila je Petir. Ona smatra

kako se Europa može, ali i mora učiniti sigurnom od požara te je upozorila kako je potrebno zaštititi građane, ali i vatrogasce čije se zdravlje također narušava te su izloženiji i riziku od tu-mora.

Kao dobrovoljna vatro-gaskinja Petir je ovom prigodom zahvalila vatrogascima diljem Europe što spašavaju ljude i im-ovinu rekavši kako „svojim hu-manitarnim radom daju primjer kakvi ljudi trebamo biti”.

Vatrogasci su se protekloga tjedna okupili ispred Europ-skoga parlamenta u Bruxellesu kako bi ukazali na nedostatak napretka u zaštiti od požara i

uvjerili zastupnike u Europskom parlamentu da se jače zauzmu za rješavanje toga pitanja. Podržali su kampanju #EUCanBeFireSafe organizacije „Fire safe Europe“ u koju se uključila i Marijana Petir. Njihov je cilj bio ukazati zastup-nicima kako su požari veći, vatra je brža i promjenjiva. Svi građani zaslužuju bolju legislativu o protupožarnoj zaštiti u zgradama počevši od testiranja klasifikacije toksičnosti dimova građevinskih proizvoda.

eurOPSki Parlament, StraSbOurg, #eucanbeFireSafe

Europski građani zaslužuju najvišu razinu zaštite od požara

Jelena Gazivoda, Klub zastupnika EPP

Vatrogasci ispred Europskog parlamenta sa zastupnicom M. Petir

U organizaciji Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije u Rijeci će se 24. listopada 2017. održati međunarodno savjetovanje „Sigurnost vatrogasaca“

Osmišljeno da educira i informira, savjetovanje vatrogasaca u Ri-

jeci stavlja naglasak na sigurnost va-trogasaca kao najvažnijeg čimbenika uspješnosti vatrogasne intervencije. Širi vidike, motivira, a zbog činjenice da na savjetovanju sudjeluje i sedam stranih predavača i autora rado-va, sudionicima nudi mogućnost međunarodne razmjene iskustva.Savjetovanje je namijenjeno svim

pripadnicima vatrogasnih postrojbi, dobrovoljcima i profesionalcima, va-trogasnim zapovjednicima, instruk-torima, voditeljima poslova edukacije

vatrogasaca, stručnjacima zaštite od požara, stručnjacima zaštite na radu.Renomirani predavači iz Kanade,

Njemačke, Austrije, Južnoafričke Re-publike, Australije, Slovenije i Hrvat-ske, jamstvo su kvalitete ovog savjeto-vanja.

Mjesto održavanja: Kongresna dvora-na koncerna AGRAM, Rijeka, Riva 8.Detaljan raspored predavanja dostu-

pan je na sljedećem linku:http://www.hvz.hr/clanci/strucni-

seminari/savjetovanje-vatrogasaca-sigurnost-vatrogasaca/

savjEtovanjE “sigurnost vatrogasaca”

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

tema broja VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

10

U noći od 9. na 10. rujna, u vremenu od 22.00 sata do

8.00 sati ujutro, dakle u samo 10 sati, na mjesto Klana, nedaleko od Rijeke, sručile su se ekstremne količine kiše – čak 204 litre po četvornome metru, što je dosad najveća zabilježena količina ob-orine u tom mjestu, u tako krat-kom vremenu. Takve ekstremne količine vode bile su previše za korito Ričine, a protok vode ko-

ritom dodatno je otežan velikim količinama granja koje je zapelo ispod jednog od dvaju mostova u središtu mjesta. Na drugom je mostu protok vode blokirala traktorska prikolica koju je voda u svom naletu odnijela pod most. Zbog tih prepreka i ekstremnih padalina, nabujala Ričina izlila se iz korita i poplavila središte Klane tako da je na najugroženijim uli-cama voda u jednom trenutku

sezala do koljena, a stradalo je i dvadesetak obližnjih kuća i poslovnih zgrada u čije je pod-rume i prizemlja voda također prodrla.

S vodenom stihijom borilo se 40-ak vatrogasaca

Kako nam je pojasnio Dario Gauš, predsjednik DVD-a Klana i zamjenik zapovjednika JVP-a Grada Rijeke, već u ranim ju-

vatrogaSci imali pune ruke poSlaRekoRdne količine kiše potopile sRedište klane

PRIPREMILA: VANDA RADETIĆ- TOMIĆ

rujanSke poplave u HrvatSkoj

Nakon jedne od najtežih požarnih sezona, za hrvatske vatrogasce nije bilo predaha. Niz

županija je u nekoliko navrata pogodilo nevrijeme sa jakim vjetrom i kišom. Najveći problem su izazvale iznenadne i jake bujice, a postojeći kanalizacijski sustavi i kanali nisu mogli apsorbirati toliku količinu vode. Nastale su ogromne štete, od poplavljenih ob-jekata i automobila, do uništenih cesta i mostova. Također su dodatne štete nastale i na poljoprivred-nim kulturama, ionako pogođenima dugotrajnom sušom.

Vatrogasci, najspremnija snaga sustava civilne zaštite, i ovaj su put odradili najveći dio posla. Sud-jelovali su u izravnom spašavanju osoba, evakuaciji, postavljanju zečjih nasipa, te na kraju uklanjanju posljedica jakog nevremena. Za uspješno rješavanje

svih nastalih problema bila je potrebna koordinacija svih sudionika i pravilan izbor prioriteta, pogotovo u prvim satima katastrofe.

Posebno teško je bilo na zadarskom području, gdje su lokalnim vatrogascima, koji su u nekoliko sati do-bili obavijesti o preko 1000 poplavljenih objekata, morali pomagati kolege iz susjednih županija. Kar-lovac je mimoišao rujanski vodeni val, ali je prob-lema bilo u Ogulinu. Također je nastradalo područje Klane u Primorsko-goranskoj županiji kao i pojedi-na područja u Istri.

O broju zabilježenih intervencija, najtežim situaci-jama i problemima sa kojima su se susretali pri uk-lanjanju posljedica nevremena, razgovarali smo sa sudionicima intervencija i lokalnim zapovjednicima.

UVODNI TEKST: VEDRAN RUNJIĆ

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

11

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. tema broja

tarnjim satima klanjski su va-trogasci krenuli na intervenciju i počeli ispumpavati vodu koja je u objekte počela nadirati oko šest sati ujutro. – Glavni problem predstavljale su nakupine granja i prikolica ispod mostova koje su zapravo blokirale protok vode i izazvale izlijevanje Ričine. Za njihovo uklanjanje zatražili smo pomoć pa je već tijekom jutra, uz intervenciju bagera i grajfera otklonjeno granje ispod prvog mosta te prikolica ispod drugog, čime je zaustavljeno izlijevanje vode iz korita Ričine i daljnje poplavljivanje objekata. U borbi s vodenom bujicom sudjelovalo je 40-ak vatrogasaca, a u pomoć su nam priskočili i kolege iz sus-jednog DVD-a Škalnica, kao i pripadnici javnih vatrogasnih postrojbi iz Rijeke i Opatije, na-vodi Gauš.

I sami mještani nesebično su pohrlili u pomoć i cijeli su dan pomagali puniti vreće s pijeskom i postavljati zečje nasipe te uk-lanjati stvari iz potopljenih ob-jekata, a mnogo posla bilo je i na uklanjanju blata, granja, ka-menja i drugoga otpada koji su u središte mjesta povukle bujice vode. - Zbog naglog prodora vode u privatne kuće i poslovne objekte, u kojima se u jednom trenutku voda podigla na razinu

i višu od pola metra, malo se toga moglo spasiti pa je vlasnicima potopljenih objekata uglavnom stradala sva imovina koja je u tom trenutku bila pohranjena u podrumima – škrinje s mesom, zimnica, drva, peći za centralno grijanje, perilice i sušilice rublja te razni drugi kućanski aparati i radni strojevi, kao i namještaj i oprema u poslovnim prostorima i sl., navodi Gauš.

istražuje se uzrok poplaveOgorčeni mještani smatraju da je do poplave došlo zbog neodržavanja korita Ričine te su podsjetili na sličnu poplavu koja se dogodila prije 20 godi-na. Međutim, iz Hrvatskih voda pojašnjavanju da se korito Ričine redovito čisti te da je uzrok pop-

lave golema količina kiše koja je pala u kratkom roku i koja je sa sobom donijela velike količine granja, blata, pa čak i cijela iščupana stabla, što korito Ričine jednostavno nije moglo apsorbi-rati.

Načelnica Općine Klana, Željka Šarčević Grgić, najavila je da će se provesti analiza kako bi se utvrdilo što je točno dovelo do poplave i vidjelo što se može poduzeti da do takvih nemilih događaja više ne dođe. Slijedi i popisivanje nastale štete, o čemu će ovisiti hoće li se proglasiti el-ementarna nepogoda. No, čak i ako se ona ne proglasi, iz Općine poručuju mještanima da će im se iz općinskoga proračuna osi-gurati pomoć, razmjerno stupnju pretrpljene štete.

pohvale mještanimaOno što u cijelom tom nemilom događaju veseli jest činjenica da su u akciji spašavanja imovine i postavljanja zečjih nasipa sud-jelovali gotovo svi Klanjci te tako pokazali solidarnost i humanost, pomažući svojim sumještanima. Zbog tog nesebičnog čina zah-valni su im i vatrogasci kojima su pomagali pri intervenciji, a javno ih je pohvalila i klanjska načelnica.

D. Gauš: Ponovio se scenarij iz 1997. godine

Najzahtjevnije je bilo na predjelu Kalužice gdje se je stvorila poveća lokva vode koja je ulazila u dvije kuće pa su vatrogasci ispumpavali podrume

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

tema broja VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

12

kataStroFalno nevrijeme u ZaDarSkoj Županiji

Nakon požara koji su cijelo ljeto harali

Zadarskom županijom, još je jedna prirodna katastrofa pogodila ovo područje. U jutarnjim satima 11. rujna, od 7 do 9:30, sveukupno je u Zadru palo oko 285 mm kiše, a u Zemuniku oko 325 mm. Pritom je nastalo jako olujno grmljavinsko nevrijeme koje je upravo na širem području Zadra potrajalo cijelo prije-podne, a najintenzivnije je bilo u jutarnjim sa-tima. Tada je kiša u krat-kom vremenu od samo 2 sata, uzrokovala pojavu bujičnih poplava, a kiša nešto slabijeg intenziteta nastavila je padati i tije-kom cijelog prijepodneva te u rano poslijepodne i tako dodatno pogoršala situaciju.

više od tisuću poziva građana

Vatrogasni operativni centar zaprimio je 1339 poziva građana zbog poplavljenih objekata, srušenih stabala na pro-metnicama i vozila koja su zapela u vodenim bu-jicama na prometnicama.

Zbog tako velikog broja poziva te nemogućnosti da se svima pomaže odjedanput, vatrogasci su posložili prioritete. Počelo se sa spašavanjem nepo-sredno ugroženih ljudi, osobito onih koji su bili u vozilima koje je nosila bujica.

Krenulo je ispumpa-vanje bolnica, škola, vrtića, javnih ustanova (knjižnice, arhiv, i sl.). Unatoč nastalim okol-nostima, bolnice su i dalje radile, a za škole je izdano priopćenje da učenici ne trebaju dolaziti, ali ako su već na putu, osoblje škole će ih dočekati i zbrinuti. Cijelo to vrijeme je kiša neprekidno padala, pa je samo do 14 sati palo 250 l. Ujedno su i kolone u gradu otežavale kre-tanje, a u prekidu je bio gradski javni prijevoz. Krajem dana se krenulo sa saniranjem objekata u najugroženijim dijelovi-ma grada. Potopljen je trgovački centar Super-nova, gradsko groblje, a posebno opasna situacija je nastala kada je poplav-ljen pročišćivač komunal-nih voda u koji su se slile

Sinoptička situacija Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je u srijedu 13. rujna opis sinoptičke situacije koja je rezul-tirala olujnim grmljavinskim nevre-menom i obilnom kišom u ponedjeljak u Zadru i okolnom području, a koja je prouzročila bujične poplave i nanijela velike materijalne štete.Dobro razvijena ciklona, sa središtem iznad Tirenskog mora, u ponedjeljak ti-jekom prijepodneva se razmjerno sporo premještala nad Jadran. Ispred te cik-lone u izraženom južnom strujanju na hrvatsku obalu je pritjecao zrak bogat vlagom. Istodobno, u nižim slojevima atmosfere pritjecao je topao zrak s juga, a po visini hladniji zrak u središtu visin-ske ciklone, što je za posljedicu imalo jako nestabilnu atmosferu, navode iz DHMZ-a.Od nedjelje navečer do ponedjeljka navečer sveukupno je u Zadru palo oko 285 mm kiše, a u Zemuniku oko 325 mm. Oborine je pratilo jako olujno grmljavinsko nevrijeme s najvećim in-tenzitetom u jutarnjim satima. Kiša je nastavila padati te je dodatno otežala sit-uaciju građanima i službama koje su uk-lanjale posljedice nevremena. Istodobno na širem području Zadra u ponedjeljak je detektirano više od 25 000 munja.

u Zadru je slično bilo prije točno 31 godinu - na isti dan

Na području Zadra meteorološka mjer-enja provode se od 1960. i ovo nije prvi događaj s ovako velikom količinom ob-orine, podsjećaju iz DHMZ-a. Prije 31 godinu, 11. rujna 1986. godine izmjere-na je količina oborine od 352,2 mm koja je pala u 24 sata.Prosječna mjesečna količina oborine u rujnu za Zadar iznosi 105,7 mm. Do sada maksimalna mjesečna količina oborine u rujnu u Zadru bila je 1986. i iznosila je 374,5 mm; dok je minimalna mjesečna količina oborine pala 1985. i iznosila je 1,2 mm.

Predsjednica i premijer obišli su poplavljeni Zadar

ogromna količina oborina sručila se na Zadarsku županiju zbog čega su vatrogasci zabilježili velik broj intervencija

PRIPREMILI: VEDRAN RUNJIĆ, NINA FRANCETIĆ

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

13

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. tema broja

oborinske vode s potoka Ričine te je prijetilo ekološko zagađenje.

Sazvan je gradski Stožer za zaštitu i spašavanje te je po-slano priopćenje medijima radi smirivanja stanja. Preporučeno je građanima da ne izlaze na prometnice, da čekaju službe da im ispumpaju kuće te da vodu u gradu Zadru prokuhaju prije korištenja.

Oko 14 sati stigao je premijer Andrej Plenković s ministrom obrane Damirom Krstičevićem i ministrom zdravstva Milanom

Kujundžićem na prošireni grads-ki Stožer. U popodnevnim satima u Zadar je došla i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je obišla najugroženija mjesta.

-Vatrogascima svaka čast jer se nakon požara sada bave dru-gom stranom posla. Bitno je da su ljudi sigurni i da materijalna šteta bude što manja, istaknula je predsjednica.

problemi i u okolici ZadraTijekom 11. rujna su stigle do-

jave o teškom stanju u susjednim

općinama Bibinje, Zemunik, Nin, Ražanac, Starigrad te na otocima Ugljan i Dugi otok. Najkritičnije je bilo u Ninu gdje je u ispomoć upućena vojska s amfibijom.

-Nakon prestanka oborina, problem vatrogascima predstav-ljao je veliki broj poplavljenih objekata. Samo na području grada Zadra ima preko 1000 poplavljenih objekata, dok ih je u okolnim općinama poplav-ljeno još oko 1000. Na terenu je bilo angažirano 250 ljudi sa 120 pumpi, što je u tom trenutku bilo

potopljena vatrogasna vozila

Velika sreća u cjelokupnoj situaciji u Zadru je bila u tome što nije bilo teže ozlijeđenih građana i va-trogasaca. Ipak, u bujicama su potopljena 2 vatrogasna vozila,

Vozilo DVD-a Pljusak iz Nina ostalo je zarobljeno u vodi tijekom spašavanja francuskih turista, a vatro-gasci su se skupa s turistima popeli na krov vozila. Kod Bibinja je u vodi ostalo vozilo JVP Zadar. Tamo je bujica do krova prekrila vatrogasno vozilo u tre-nutku kad su vatrogasci spašavali ljude zarobljene u osobnom automobilu.-Vozilo u Bibinjama uspjeli smo sami izvući, a ovo u Ninu uz pomoć Hrvatske vojske koja nam je priskočila s amfibijom, rekao je Šoša.

Vatrogasci iz VZŽ Splitsko-dalmatinske (lijevo) i iz Karlovačke (desno) stigli su u ispomoć zadarskim kolegama

Razmjeri štete najvidljiviji su bili nakon drugog dana. Uz zamjenika župana Šimu Vickovića, teren je obilazio i županijski vatrogasni zapovjednik Željko Šoša

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

tema broja VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

14

dovoljno za saniranje objekata - rekao je zapovjednik VZŽ Zadar-ske i JVP Zadar Željko Šoša.

Problem su predstavljale i podzemne vode, zbog kojih su se neki od objekata stalno iznova punili vodom. Šoša je istaknuo da su vatrogasci odradili posao za koji treba puno strpljenja jer ispumpavanje objekata traje dugo, a na većim objektima je angažirano i po nekoliko ekipa.

-U ponedjeljak smo krenuli sa sanacijom javnih objekata, zdravstvenih ustanova, škola i vrtića. U utorak su sve ceste bile prohodne jer su uklonjena vozila koja su ostala zarobljena u bu-jicama, te grane i nanosi koji su blokirali promet. O kakvoj se opasnoj situaciji radilo, govori i podatak da su 2 vozila iz JVP Zadar i DVD-a Pljusak zapela u bujici koja ih je potopila - rekao je zapovjednik Šoša.

Situacija u Zadarskoj županiji tijekom 12. rujna se normal-izirala. Vrtići, škole i ostale javne ustanove počele su s radom, a normalizirao se i gradski pro-met. Vatrogasci su tijekom dana ispumpavali vodu iz gospodar-skih i stambenih objekata prem-da su podzemne vode i dalje navirale. Na području Nina gdje voda još nije počela s opadanjem te se nije moglo početi s ispump-avanjem objekata, voda još nije bila pitka. Velike su štete nastale na prometnoj infrastrukturi kao i u solani Nin.

Stradale su i lokalne ceste kod Poličnika, Visočana, Ljubača,

Ljubačkih stanova. Cesta kod Mazija je bila uništena u duljini od oko 30 metara. Zabilježene su štete i na otocima. Nastradala je zgrada osnovne škole u Prekom te brojne lokalne ceste na Ugl-janu i Dugom Otoku gdje san-aciju obavljaju lokalni DVD-i i općinske komunalne službe.

Na području Zadra u ispomoć su stigli vatrogasci Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije te va-trogasci Karlovačke županije. Ukupno je tijekom 12. rujna bilo angažirano 200 vatrogasaca, 108 pripadnika Oružanih snaga HV-a te 130 pumpi.

U posjet pogođenim područjima 13. rujna došli su ministar mora, prometa i in-frastrukture Oleg Butković te ministar zaštite okoliša i energe-tike Tomislav Ćorić.

Smirivanje situacije-Puno bolju situaciju smo imali

13. rujna. Do tada je ispumpano preko 600 objekata, a po mo-joj slobodnoj procjeni toliko ih se samo isušilo. Imali smo oko dvije tisuće poziva za pomoć do utorka ujutro. Te ljude smo na-zivali i neki od njih nam govore da se voda sama povukla ili da su se snašli. Do kraja 13. rujna 90 posto poplavljenih objekata je sanirano. Najgore je bilo na No-vom Bokanjcu. On je u jednoj depresiji, rupi, pa nismo mogli ništa učiniti. Tamo smo u utorak dovezli pumpu koja ima kapacitet od 1000 kubika na sat, a voda se i sama počela povlačiti, šahtovi su profunkcionirali, rekao je zapovjednik Šoša.

Pošto se u cijeloj Zadarskoj županiji situacija postupno nor-malizirala, nakon održanog stožera CZ grada Zadra 13. rujna u 20:30 donesena je odluka da se dio snaga otpušta. Otpuštene su sve snage iz Splitsko-dalmatinske županije te DIP Split. Iz Šibensko-kninske županije povučeni su DIP Šibenik, JVP Knin i Drniš te DVD Šibenik, a na terenu su još ostali JVP-i Šibenik i Vodice sa 4 vatrogasca i 2 vozila. Također je otpuštena većina iz Karlovačke županije dok su na terenu do 14. rujna ostala ostala tri vatrogasca sa dva vozila. Daljnju sanaciju područja su nastavile domaće snage do potpune normalizacije stanja.

Katastrofalno nevrijeme je ugrozilo i Park prirode Telašćica na Dugom Otoku. Vodene bujice su donijele u samo uva-lu velike količine smeća s divljih odlagališta ot-pada. Ovakvi događaji moraju biti upozorenje građanima, ali i lokalnoj zajednici, kakve nesagl-edive posljedice može imati nekontrolirano odlaganje otpada.

Šteta u parku prirode telašćica

pohvala va-trogascima

-Vatrogasci su neprekid-no radili na i s p u m p a -vanju i s a n a c i j i p o d r u č j a , do potpune

normalizacije stanja. Mogu samo izraziti zadovoljstvo i zahvalu za sve što su napravili, kao i za odličnu koordinaciju s ostalim službama na terenu.

Željko Šoša

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

15

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. tema broja

Poplave na području Karlovačke županije un-

atrag nekoliko godina postale su, nažalost, uobičajena pojava. U nekoliko najvećih poplava vo-dostaji su dosegli, ali i premašili stogodišnja mjerenja. No, iako se poplave najviše vežu za Karlovac, od 17. do 19. rujna izlila se rijeka Dobra u Ogulinu.

Ogulince je poplava ovakvih razmjera po-godila zadnji put u srpnju 1999. godine, kada je Do-bra dostigla vodostaj viši od 350 centimetara. Zbog obilne kiše tijekom ove poplave vodostaj je rastao naglo i vrhunac vodenog vala bio je tijekom noći s 16. na 17. rujna, pa je u nedjelju, 17. rujna dosegao maksimalnih 334 centime-tra.

Osim brojnih domaćinstava, Dobra se izlila u mnogim di-jelovima grada i samom grad-skom središtu. Pod vodom je bio dio grada iza Frankopanske kule, te na kružnom toku prema Bolničkoj ulici i naselju Struga.

Hitno se sastao Stožer civilne zaštite grada Ogulina, a na teren su izašle sve službe zadužene za spašavanje i pomoć građanima, među prvima i ogulinski vatro-gasci. Zapovjednik ogulinske Javne vatrogasne postrojbe Ivan Luketić, napominje da je, za ra-zliku od 1999. godine, problem kod ove poplave bio je što je voda dolazila brzo. Jednostavno, u ponoru Dobre tunel nije mogao progutati prevelike količine vode, što je dovelo do izlijevanja u samom gradu. Vatrogasci su im-ali niz intervencija, napomenuo je Luketić.

- Jedan od naših prvih zada-taka bio je punjenje i distribucija vreća s pijeskom tamo gdje je to bilo najpotrebnije. U samom smo početku imali više od sto-tinu poziva građana koji su tražili pomoć oko pumpanja vode iz nji-

hovih objekata. Isto se nastavilo i drugi dan. Moram ovdje istak-nuti naše volontere, koji su se odazvali pozivu. Dakle, to su naši sugrađani koji su došli u postroj-bu i pomagali oko punjenja vreća s pijeskom. Ovom prilikom im želim zahvaliti na velikoj pomoći, kazao je zapovjednik JVP Ogulin.

Suradnja profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca

I tijekom drugog dana pop-lave vatrogasci profesionalni, kao i članovi dobrovoljnih va-trogasnih društava, bili su na terenu. Luketić napominje da su bili angažirani svi djelatnici JVP Ogulin, njih 20, koji su tijekom poplave odradili 500 radnih sati. Sudjelovalo je i četrdesetak do-brovoljnih vatrogasaca, koji su odradili više od 400 sati.

Javna vatrogasna postrojba ima i čamac, kojim su dostavl-jali vreće i pomagali građanima u zaštiti njihovih kuća, stanova i drugih objekata.

-Najzahtjevnija interven-cija bila je u jednom staračkom domu, gdje su smješteni nepo-kretni korisnici. U jednom nam

je trenutku voda izvan objekta bila više metar nego u objektu, ali smo pumpama uspjeli održavati razinu vode u objektu vrlo ni-sko, tako da nije bilo potrebe za premještanje korisnika. Jedan od vitalnih objekta koji smo čuvali je i zgrada pošte, a morali smo i osigurati trafostanicu, kako ne bi došlo do prekida telefon-skih veza. Imali smo zaista puno aktivnosti, dodaje Ivan Luketić.

Uz vatrogasce na terenu su stalno bili i volonteri Crvenog križa, te članovi Hrvatske gorske službe spašavanja, iz Ogulina, Karlovca i Gospića. U pomoć su stigli i pripadnici Oružanih snaga koji su preuzeli kasnije punjenje vreća u krugu vojarne. Na terenu je u najkritičnijem razdoblju bilo šezdesetak vojnika, kao i amfibi-ja, te ostala tehnika za pomoć u obrani od poplave.

U Ogulin su u nedjelju 17. ru-jna obišli župan Damir Jelić, a potom je stigao i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević. Ministar je pohvalio gradske čelnike i članove Stožera Civilne zaštite, a posebno je priznanje odao svim volonteri-ma, kao i žurnim službama. Pop-lavljeni Ogulin obišao je i premi-jer Andrej Plenković, u pratnji

Dobra poplavila ogulinogulinski vatrogasci samo u jednom danu izašli su na više od stotinu poziva građana

PRIPREMILA: KSENIJA BEGOVIĆ

Problem kod ove poplave bio je što je voda dolazila brzo, a u ponoru Dobre tunel nije mogao progutati prevelike količine vode što je dovelo do izlije-vanja u samom gradu.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

tema broja VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

16

ministara Davora Božinovića i Tomislava Ćorića.

proglašena elementrana nepogoda

Župan Damir Jelić za ogulinsko je područje proglasio elementa-rnu nepogodu, a očekuju se veliki razmjeri štete jer je pod vodom bilo oko tisuću objekata, od kojih 400 stambenih.

Nakon povlačenja vode, posao vatrogasaca još uvijek nije bio završen, jer su pomaga-li građanima u saniranju šteta od poplave, od pranja objekata, javnih površina i ostalog.

Nakon Ogulina, poplave su zaprijetile i samom gradu Kar-lovcu, no vodostaji Kupe i Korane nisu bili toliko visoki. Bilo je jedi-no izlijevanja Kupe na državnoj cesti broj 36 u mjestu Korit-inja, kao i na županijskoj cesti od Graca do Kobilića u mjestu Husje. Većih problema nije bilo. Unatoč najavama da ne bi trebalo

biti izlijevanja rijeka iz korita u Vatrogasnom centru, angažirani su radnici gradskih komunal-nih poduzeća, koji su napunili nekoliko tisuća vreća, koje su

u dogovoru s predstavnicima mjesnih odbora distribuirali na teren. Srećom ovaj put nije bilo potrebe za većim angažmanom karlovačkih vatrogasaca.

Pod vodom je bio centar Ogulina, a poplave su srećom zaobišle Karlovac

Tijekom 10. rujna 2017. grmljavinsko nevri-jeme i velike količine oborina u Istri su

poplavile dijelove prometnica, ulica i objekata. Nabujala rijeka Raša odnijela je privremeni na-sip postavljen tijekom obnove mosta. Premda je ispod nasipa puštena cijev za protok vode širine jednoga metra, to očito nije bilo dovoljno da primi svu vodu. Najviše intervencija obavili su vatrogasci JVP Rovinj (preko 50) i JVP Poreč (46) te JVP Pazin (25). U Rovinju su odmah po dojavi građana ekipe vatrogasaca izašle na teren i tijekom in-tervencija ispumpana je voda iz više podruma i stambenih objekata. Istodobno s pro-metnica je uklanjano granje i stabla, a zasjedao je i dio Stožera Civilne zaštite Gra-da Rovinj-Rovigna. Koor-diniranim akcijama djelat-

nika JVP Rovinj, Policijske postaje, poduzeća Odvodnje i Komunalnog servisa, članova Do-brovoljnog vatrogasnog društva Rovinjsko Selo te Komunalnog redarstva, sve ceste i prometnice su ispumpane i prohodne, otklonjena su sva stabla i grane koje su predstavljale opasnost za ljude i materijalna dobra. Djelatnici JVP-a Poreč zabilježili su 46 takvih intervencija. Pazinštinu je također natopila ekstremna kiša.

Nabujala je Pazinčica i poplavljene su brojne njive na širem području. Djelat-nici JVP Pazin obavili su 25 intervencija ispumpavanja vode iz suterena objekata te uklanjali granje ili sta-bala s prometnica. Snažna grmljavina, osim obilnih oborina, donijela je i pi-javice; jedna se razvila kod Rovinja, a druga na moru ispred Peroja.

obilne kiŠe iZaZvale poplavenabujala rijeka raša odnijela nasip, pijavice na moru kod rovinja i peroja

PRIPREMIO: ASIM ČABARAVDIĆ

Vatrogasci su otklanjali stabla s prometnica

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

17

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. požari i intervencije

Ove godine vatro-gasci Primorsko-

goranske županije mogli bi se pohvaliti iznimno uspješnom sezonom, barem što se tiče požara na njihovom području. Naime, po broju požara otvorenih prostora sezo-na je bila na razini proš-lih godina. Posebno ve-seli što niti jedan požar otvorenoga prostora nije

bio većih razmjera pa je po površini opožarenih područja ova sezona bila čak ispod prosjeka. Kako navode županijski vatrogasni zapovjednik i zapovjednik JVP-a Gra-da Rijeke, Mladen Šću-lac i Hinko Mance, tome su pridonijeli povoljni vremenski uvjeti jer je u špici sezone nekoliko puta kišilo, što je ublaži-

lo suhoću tla i umanjilo mogućnost izbijanja i širenja požara na otvo-renom. – Nakon mnogo godina, tijekom ove se-zone, primjerice, na ši-rem riječkom području nije zabilježen niti jedan dan s vrlo velikom opa-snošću od požara, a tek nekoliko takvih dana bilo je tijekom kolovo-za na području Lošinja, Raba i Krka, istaknuo je Mance.

Preventiva – ključ uspjeha

Uspjehu sezone prido-nijela je i dobra preven-tiva. – Proteklih godina oko 30% naših interven-cija na otvorenom bilo je povezano sa željeznič-kom prugom Rijeka-Zagreb, a ove godine tu nismo imali značajnijih intervencija. To znači da su i Hrvatske željeznice odradile dobar preven-tivni posao, u smislu čišćenja pružnoga poja-sa i ispravnosti sustava za kočenje na svojim vlakovima. Također, i građani su se uglavnom pridržavali uputa o za-brani loženja vatre na otvorenom, pojasnio je Mance.Ipak, vatrogasne po-strojbe Primorsko-go-ranske županije dugo će pamtiti ovu ljetnu požarnu sezonu i to po-najprije zbog rekordnog broja dislokacija. - U posljednjih 20 godina imali smo jednu ili dvije dislokacije po sezoni, a ovoga ljeta bilo ih je čak

šest, i to vrlo zahtjevnih. Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza naše su snage, na temelju zapovijedi glavnoga vatrogasnoga zapovjednika, sudjelo-vale u gašenju katastro-falnih požara u Dalma-ciji. Od 19. lipnja do 1. rujna na dislokacijama su bila angažirana uku-pno 242 naša vatrogasca sa 60 vatrogasnih vozila. Vatrogasne snage PGŽ-a na dislokacijama su bile 25 dana, ali kada se taj broj pomnoži s bro-jem vatrogasaca, dolazi se do respektabilnog broja od čak 539 dana, pojašnjava Šćulac.

„Vojnici vatre“Tučepi, Žrnovnica, Ki-stanje i Knin, Drniš i Benkovac, NP Sjever-ni Velebit – to su bila odredišta na kojima su vatrogasne snage PGŽ-a pomagale u borbi s ka-tastrofalnim požarima koji su ove sezone harali priobaljem. Sanjin Bla-žević, koji je u drugoj dislokaciji oko Splita predvodio 17 vatroga-saca iz JVP-ova Rijeke, Opatije i Krka, o tom iskustvu kaže: - Bilo je zaista zahtjevno i na-porno. Kad smo stigli u Žrnovnicu, odmah smo počeli gasiti, a naš je cilj bio prvenstveno obrani-ti objekte, a time i ljud-ske živote. Nije bilo vre-mena za odmor pa smo tek nakon 40 sati borbe s vatrenom stihijom mo-gli malo predahnuti. Da, bilo je naporno i izazov-

rekordna Po broju dislokacijaU rekordnih šest dislokacija sudjelovala su 242 vatrogasca iz 29 vatrogasnih postrojbi, sa 60

vatrogasnih vozila. Na intervencijama izvan županije, ukupno gledano, proveli su čak 539 dana.

Požarna sezona u Primorsko-goranskoj županiji

PRIPREMILA: VANDA RADETIĆ- TOMIĆ, FOTO: IVICA CAR, DRAŽEN VAGAJA

Požar u NP Sjeverni Velebit

Desantiranjem iz helikoptera do nepristupačnog terena

M. Šćulac H. Mance

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

požari i intervencije VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

18

no jer se radilo o poža-rima velikih razmjera. Požar na kojem smo intervenirali sigurno je najveći dosad jer je opožareno oko 4.500 hektara između Omiša i Splita. Ipak, mislim da je onaj naš u zale-đu Crikvenice i Selca, koji se dogodio prije pet godina, bio čak zahtjevniji, prije sve-ga zbog jake bure koja nam je stvarala velike probleme. U Dalma-ciji nam je problem bio i nepoznat teren, osobito noću kada je orijentacija ograniče-na, a bili smo izloženi i iznimnim tjelesnim naporima. No, to je naš posao. Ipak smo mi, kako to kažu Francuzi, „vojnici vatre“, proko-mentirao je Blažević.

Velebit – pun speci-fičnosti

Intervencija u Nacio-nalnom parku Sjeverni Velebit za vatrogasce je bila vrlo neuobičajena. Dario Gauš, zamjenik zapovjednika JVP-a Rijeka, kaže da na Ve-lebitu zapravo nije bilo otvorenoga plamena, ali su zato bile pri-sutne velike količine dima. - Najveći nam je problem bio nepri-stupačan teren jer smo za pristup imali samo jedan šumski put. Zato

je najdjelotvornije rješenje bilo paljenje kontra vatre, tamo gdje je to bilo moguće, a tamo gdje nije, bile su potrebne velike koli-čine vode. Tu smo bili jako ograničeni zbog „teškog“ terena. Po-stavili smo gotovo dva kilometra tlačne pru-ge na zapadnoj strani požarišta, ispod brda Visibaba. Potom se s naprtnjačama trebalo probijati kroz kame-njar još 500 metara do požara. Pokušavali smo koristiti sve resur-se – vozila, desantnu opremu, zračne snage. Angažirali smo i Moto klub iz Otočca čiji su nam članovi motorima dopremali vodu ispod brda Visibaba. Sve što je gorjelo dalje od Vi-sibabe bilo je nedostu-pno zemaljskim sna-gama pa je zatražena i pomoć zračnih snaga. U dva navrata radi-li smo i helikopterski desant, ali su nam tu problem predstavlja-le ograničene količine vode koju helikopter donosi u „kruški“. Ne-dostupni dio polijevali su kanaderi, tako da je kiša koja je pala na-kon 16 dana borbe bila ključna za poboljšanje situacije, navodi Gauš.Tijekom osam dana boravka na Velebitu,

na intervenciji je dnev-no sudjelovalo i do 50 vatrogasaca iz Primor-sko-goranske župani-je, ukupno njih 157 iz cijele županije s 35 va-trogasnih vozila.

Pohvale vatrogasci-ma, stižu i nagrade

Na svim dislokacijama naši su dečki odradili vrhunski posao. Po-kazali su da su dobro obučeni i da znaju od-govoriti na sve izazove kojima su bili izloženi u ovim ekstremnim situacijama. Mi već go-dinama mnogo ulaže-mo u edukaciju naših ljudi i to se ovoga ljeta pokazalo ključnim jer jedino dobro istreni-ran vatrogasac može odoljeti naporima i zahtjevima vatroga-sne struke 21. stoljeća, rekao je Šćulac. Nakon povratka s dislokacija, JVP Rijeka posjetio je i riječki gradonačelnik, Vojko Obersnel.Uz čestitke na dobro odrađenom poslu i po-žrtvovnosti, Obersnel je riječkim vatrogasci-ma najavio će im Grad Rijeka dogodine naba-viti pet novih vatroga-snih vozila, a obećao je i da će se u proračunu za 2018. godinu nasto-jati osigurati sredstva za povećanje njihovih plaća.

lončarić: Hvala kolegama

Požar na Velebitu izbio je 17. kolo-voza, a ugašen je uz pomoć kiše 2. rujna. Unatoč nadljudskim naporima vatro-gasaca, opožarena je površina od 666 hektara. – To je bila dugotrajna inter-vencija. Požar su počele gasiti snage iz Ličko-senjske županije. Međutim, nakon tjedan dana naši su ljudi bili iscrpljeni pa smo zatražili pomoć kako bismo požar stavili pod kontrolu. Pomoć nam je došla iz nama najbliže Primorsko-goranske županije, s kojom i inače surađujemo. Došli su nam dečki iz Rijeke, Krka i Opatije te DVD-ova iz tzv. „Riječkoga prstena“. Pomogli su nam kad smo već bili na izmaku snaga. Odradili su vrhunski posao i na tome im i ovom pri-likom zahvaljujem, rekao je Zvonimir Lončarić, zamjenik županijskoga vatro-gasnog zapovjed-nika Ličko-senjske županije.

Kvarnerski vatrogasci na ispomoći u Zadarskoj županiji

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

19

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. požari i intervencije

Ovogodišnja ljetna sezona bila je jedna od najgorih

za vatrogasce u Hrvatskoj, a do-bar dio tereta podnijeli su i vatro-gasci iz Karlovačke županije. Ti-jekom cijelog ljeta imali su dvije redovite dislokacije. Po dvojica vatrogasaca dežurala su u smje-nama od 15 sada na otoku Lasto-vu. Petorica profesionalnih vatro-gasaca, po trojica iz karlovačke i dvojica iz ogulinske javne po-strojbe izmjenjivali su se svakih 15 dana na dislokaciji u Državnoj intervencijskoj postrojbi Šibenik. U sklopu državnih intervencij-skih snaga sudjelovali su gašenju požara na području Šibensko-kninske i Zadarske županije.

Pomoć kod požara u dalmacijiNakon velikog požara koji je

zaprijetio i samom Splitu, vatro-

gasci iz Karlovačke županije imali su i tri izvanredne dislokacije na područje Šibensko-kninske i Za-darske županije. U zadarsko su zaleđe bila upućena dva vatro-gasca i jedno vozilo, a na drniško područje prvotno su upućena če-tiri vatrogasca i dva vozila. Kako se požar s Promine pomognut jakim vjetrom počeo širiti u noći s 21. na 22. kolovoza, u Drniš je upućen interventni vatrogasni vod od 28 ljudi na čelu sa župa-nijskim vatrogasnim zapovjedni-kom Goranom Frankovićem.

Dakle, od 22. kolovoza na dvi-je redovne i tri izvanredne dislo-kacije na priobalju nalazio se 41 vatrogasac VZ Karlovačke župa-nije, od čega ih je sedam na dvi-je redovne i 34 na tri izvanredne dislokacije.

Na izvanrednoj dislokaciji u

Drnišu interventni je vod ostao šest dana, odnosno u Karlovac su se vratili u nedjelju 27. kolovoza. Prije povratka kući karlovačke je vatrogasce primio i drniški gra-donačelnik, koji im je zahvalio na pomoći.

-Naš zadatak je bio da pomo-gnemo pri gašenju požara, koji su harali na području Šibensko-kninske županije. Dobili smo naj-veći dio zadatka na području gra-da Drniša i na području planine Promine. Na Promini smo imali zadatak spriječiti širenje požara prema naseljenim mjestima na sjeverozapadnom dijelu i u tome smo uspjeli. Unutar same Promi-ne zaustavili smo širenje požara na zelene šumske enklave u koji-ma su izrazito kvalitetna lovišta, sa specifičnom mikro klimom. To je ono što smo postigli, taj rezul-tat je vidljiv. Na Promini se vidi zelena “fleka”, koju smo mi branili i na to smo bili izrazito ponosni. U ekipi je bilo 28 vatrogasaca, ko-lega Damir Begović i ja smo pro-fesionalci iz Javne vatrogasne po-strojbe Karlovac, a uz nas je bilo 26 dobrovoljnih vatrogasaca. Mi smo odradili taj posao s osam vo-zila od ponedjeljka do subote 26. kolovoza, kada smo dobili zadnji zadatak, kazao je Franković.    

Zajedno s njima požar je na Promini gasilo i šest vatrogasaca s tri vozila, koji su ranije upućeni na izvanredne dislokacije, a oni su se u četvrtak 24. kolovoza vra-tili kućama. Ukupno su na tom području iz Karlovačke županije

Vatrogasci iz KarloVačKe županije cijelo ljeto na disloKacijama

BORBA S Vatrenom stiHijom

VATROGASCI IZ VZ KarloVačKe županije pomagali su na sVim

VeliKim požarima Kao i u poplaVljenom zadru

PRIPREMILA: KSENIJA BEGOVIĆ

Dislokacija na Promini

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

požari i intervencije VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

20

bila angažirana 34 vatrogasca s jedanaest vozila.

No, u sjeni požara u šibenskom i zadarskom zaleđu, gdje je bila koncentrirana glavnina vatroga-snih snaga, uslijedili su požari na području Ličko-senjske županije. Tako je 31. kolovoza u tu župani-ju upućeno 25 vatrogasaca, koji su gasili požar kod mjesta Vrpile.

U sklopu Državnih interven-cijskih snaga petorica vatrogasa-ca sudjelovala su u gašenju veli-kih požara između Omiša i Splita.

Pomoć kod poplava Kiša koja je pala za vikend 9.

i 10. rujna, iako je pomogla oko situacije s požarima, donijela je međutim nove probleme na pri-obalju. Olujno nevrijeme koje je pogodilo zadarsko područje do-nijelo je nove probleme. Zadar se našao pod vodom. I u ovom su slučaju vatrogasci iz Karlovač-ke županije priskočili u pomoć. Prvo ekipa iz Državne interven-cijske postrojbe Šibenik, koji su pomagali zadarskim kolegama u pumpanju vode iz podruma i garaža. Prema zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika još je jedna skupina, odnosno interven-tni vod iz Vatrogasne zajednice Karlovačke županije u utorak 12. rujna, upućen u Zadar. S popla-vama karlovački vatrogasci imaju veliko iskustvo, ali i opremu za

borbu s poplavama. Upućeno je 18 vatrogasaca, sa šest vozila i 30 pumpi za pumpanje vode te osta-lom opremom za borbu s popla-vama. Nakon vatrene, vatrogasci su se nastavili boriti s vodenom stihijom. Interventni je vod u Zadar stigao oko 7.30 sati. Kako smo doznali istog dana od Marija Luketića, zapovjednika smjene u JVP Karlovac, koji je na čelu ove skupine vatrogasaca, nije bilo vremena za predah. Zamijenivši kolege iz Ličko-senjske županije, vatrogasci iz Karlovačke županije odmah su krenuli s pumpanjem vode u hotelu Zadar, a potom i na drugim lokacijama gdje je njiho-va pomoć bila potrebna.

U prijepodnevnim satima isto-ga dana u Zadar su upućena još dva vatrogasca s jednim vozilom i pumpom iz državnih robnih re-zervi kako bi pomogli u otklanja-nju posljedica poplava u Zadru. Uz ove snage i redovite dislokaci-je, iz Karlovačke županije na pri-obalju je bilo ukupno 27 vatroga-saca iz Karlovačke županije.

dobra suradnja županijaZbog nevremena koje je po-

godilo Zadarsku županiju župan Karlovačke županije Damir Jelić, kolegi županu Zadarske župani-je Božidaru Longinu ponudio je pomoć Karlovačke županije u sa-niranju šteta i posljedica.

-Poštovani gospodine župane Božidar Longin, u ime Karlo-vačke županije  želim ponuditi pomoć i potporu Zadarskoj žu-paniji i njenim građanima u cilju ublažavanja i saniranja šteta iza-zvanih današnjim vremenskim nepogodama. Vatrogasne snage iz Karlovačke županije te snage zaštite i spašavanja spremne su za djelovanje i odlazak na pro-stor Zadarske županije. Njihova je tehnika pripravna te su Vam na raspolaganju i svi isušivači prostora koje trenutno imamo u Karlovačkoj županiji, ukoliko za to iskažete potrebu. Također, a prema odluci nadležnog Mini-starstva, na raspolaganju vam je i Opća bolnica Karlovac za pri-jem i zbrinjavanje pacijenata iz zadarske bolnice kao i svih novih pacijenata koji gravitiraju zadar-skoj bolnici, a dolaze sa prostora Like i dijelova bližim Karlovačkoj županiji. U ovoj nevolji koja vas je snašla nudimo svu potrebnu pomoć i stojimo vam na raspola-ganju, napisao je u pismu karlo-vački župan Jelić.

Dislokacija u Lici Pomoć u Zadru

KARLOVAČKI VATROGASCI IMAJU VELIKO ISKUSTVO U INTERVENCIJAMA KOD POPLAVA STOGA SU BILI

OD VELIKE POMOĆI U ZADRU, KAKO U LJUDSTVU

TAKO I OPREMI

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

21

interVencije na otVorenom prostoru Vatrogasne postrojBe dVd-sinj

Ova ljetna sezona ostat će upamćena po velikim

požarima otvorenog prostora. Naime, postrojba DVD-a Sinj u ljetnom periodu prosječno ima 120-170 intervencija otvorenog prostora. Zbog izuzetno sušne i vjetrovite ljetne sezone, ove go-dine zabilježene su 64 interven-cije (od toga 11 intervencija je bilo izvan operativnog područja Sinj-ispomoć), što je mnogo man-je po broju, ali su zato površine zahvaćene požarom kao i trajanje samih požara, izuzetno veliki. Bilo je dana kada je bilo 6-7 inter-vencija istovremeno, na različitim lokalitetima. Osim postrojbe DVD-a Sinj, velika pomoć su bile postrojbe iz Splitsko-dalmatinske županije kao i HV. Značajnu ul-ogu su imale i zračne snage, air tractor, fire boss i canadair.

najveće intervencijeSvakako je potrebno istaknuti

najveće intervencije na ovom području. Od 10. do 15. srpnja trajao je veliki požar na Svilaji, između Hrvaca i Vrlike. Radilo se nepristupačnom i miniranom terenu, s nagibom većim od 30%. Požar su gasili DVD-ovi Sinj, Vr-lika i županijski sezonci te zračne snage. Opožareno je 1200 ha, a povremeno se pojavljivala vatra na neizgorenim otocima još 10-tak dana, što su sve sanirale loka-lne snage.

DVD Sinj 14. srpnja u 1:47 h zaprima dojavu o požaru kod

Radošića, predio Visoka. Odmah izlazi dežurna smjena 3+1, a do 2:20 na požaru je 20 vatrogasaca DVD-Sinj i 8 se-zonskih gasitelja. Opožarena su 4 ha trave i niskog raslinja.

Od 16. do 18. srpnja gori u blizini Hrvaca, predio Rumin-Kužnjak.

Na teško pristupačnom ter-enu, opožareno je 400 ha trave i niskog raslin-ja. Požar su gasili DVD-Sinj i županijski sezonski vatrogasci. Uz angažman na ovom požaru, po-slana su 2 vozila i 7 vatrogasaca DVD-a Sinj na ispomoć u Split. Istovremeno je intervenirano na požaru na Zelovu.

Slijede novi požari u blizini Hr-vaca. Od 22. do 25. srpnja na predjelu Vrdovo-Debelo brdo, opožareno je 1100 ha. Dio terena je miniran, a na području je bilo 50-ak raštrkanih vikendica i štala. Na požaru su angažirani DVD-Sinj, Vrlika, Trilj i županijski se-zonski vatrogasci te zračne snage.

intervencije u kolovozuOd 2. do 12. kolovoza traje

gašenje požara između Hrvaca i Sinja, na predjelu Vrdovo-Vaganj.

Fronta požara duga je 12 km, na nepristupačnom i miniranom terenu. Ugroženo je stotinjak raštrkanih vikendica i štala te više od 2000 grla stoke. Požar su gasili DVD-Sinj, vatrogasci ŽSD, DIP-Divulje, županijski sezonci, HV te zračne snage. Požar je zaustavljen paljenjem kontra vatre u dužini od 4 km, a opožareno je 1800 ha.

Otežavajuće okolnosti na ovim požarima su bile nepristupačan teren, često s nagibom većim od 30%, dio površine je minski sum-njiv, nemogućnost dolaska veće vatrogasne tehnike na mjesto požara, dugo sušno razdoblje, više dana je trajao jak vjetar i iznimno visoka temperatura zraka (više dana preko 40 Co). Pozitivne okol-nosti su da nitko od vatrogasaca nije stradao, nije izgorio niti jedan

Vatrogasna postrojba dVd-a sinj djeluje kao stožerna vatrogasna postrojba na području bivše općine sinj (1077 km2). u pojačanim mjerama zaštite od požara, u ljetnom periodu u radu postrojbe sudjeluje 20 dobro-voljnih i 8 profesionalnih vatrogasaca. u postrojbi je smještena i ispostava 16 županijskih sezonaca. svi oni

su raspoređeni u smjenski rad. na raspolaganju je još bilo desetak dobrovoljnih vatrogasca koji ne sudjeluju u dežurstvu, ali su pomagali kada je trebalo pomoći kolegama iz dežurstva.

Brojčano manje požara - poVršine zaHVaćene požarom Veće

PRIPREMIO: STIPE ANČIĆ

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

požari i intervencije VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

22

objekt, nije značajnije stradalo niti jedno vatrogasno vozilo, a spašene su veće šumske površine od požara.

Karakteristika ovogodišnjih požara na otvorenom prostoru na području Sinja (ne treba zabo-raviti ni prva tri mjeseca kada je zabilježeno 190 intervencija, od toga 123 intervencije na otvore-nom prostoru) je izuzetno veliko

zalaganje, veliki odaziv, iznimna fizička i psihička kondicija svih operativnih vatrogasaca, bez raz-like između dobrovoljnih ili pro-fesionalnih vatrogasaca.

Na kraju hvala svim vatrogas-cima DVD-a Sinj, vatrogascima naše županije, županijskim sezon-cima, vatrogascima DIP Divulje, dislokacijama iz unutrašnjosti Hrvatske, HV, zračnim snagama,

svima koji su dolazili na ispomoć našoj postrojbi.

Također treba pohvaliti i čelnike Sinja i Hrvaca te Crvenog križa Sinj, Vodovoda CK Sinj kao i planinare i pčelare te mještane iz Hrvaca, djelatnike MUP Sinj i PGP koji su, svi na svoj način, pri-donijeli da navedene intervencije budu uspješno odrađene.

Dana 7. rujna u 20:11 sati VOC Split je zaprimio

dojavu o nastalom požaru kod Krila Jesenica. Dojava je odmah preusmjerena na DVD Dugi Rat, te su zbog vremenskih uvjeta i noći na teren upućeni DVD Omiš, Gata, Kućiće, Podstrana i JVP Split.

Nošen jakim jugoistočnim vjetrom požar se proširio prema sjeverozapadu (prema naseljima Bajnice, Mutogras i Gornja Podstrana) te prema vrhu na sjeveru. Zahvaćena je veća površina trave, niskog raslinja, makije i borove šume.

Radi sigurnosti gasitelja, isključen je dalekovod te obustavljen promet na Jadranskoj magistrali. Zbog brzog širenja požara i ugroženih objekata, zatražena je pomoć iz DVD-a Trogir, Marina, Kaštela, Mladost Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Žrnovnica, Split, Vranjic, Solin, Klis, Dugopolje, Makarska, Brela, DVD Sinj, Trilj, Okruk, DIP Divulje i DIP Šibenik, sa ukupno 131 vatrogascem i 39 vozila.

dodatne vatrogasne snageZatražene su i dodatne snage

iz Šibensko-kninske županije, Dubrovačko-neretvanske, DIP Dubrovnik, ukupno 58 vatro-gasaca sa 22 vozila. Za jutro 8. rujna zatražena je pomoć 100 pripadnika MORH-a te 4 zra-koplova Canadair.

U noći je najgore stanje bilo na području Mutograsa, gdje su obranjene kuće. U jutarn-jim satima stanje se postupno smiruje. Već oko 3 sata po na-logu županijskog zapovjednika, otpuštena je izvanredna dis-lokacija. Nešto prije 8 sati 8. rujna na požarištu je počela pa-dati kiša. Požar je lokaliziran u 9:20. Na terenu je 8. rujna bilo angažirano 143 vatrogasaca sa 44 vozila. Zbog povoljnog raz-voja situacije, snage su postup-no reducirane, a na terenu su os-tale domaće vatrogasne snage. Prvo su otpušteni pripadnici MORH-a. U popodnevnim sa-tima su otpušteni pripadnici DIP Split i Šibenik te dio županijskih snaga. Na čuvanju terena os-tale su lokalne snage. Požar je proglašen ugašenim 9. rujna u 6:00 h. Opožareno je 100 ha trave, niskog raslinja i borove šume.

- Zbog jakog vjetra koji je brzo širio vatru i tako ugrozio naselja, odmah smo angažirali gotovo sve snage iz županije, te zatražili pomoć susjednih županija i MORH-a. Ujutro nam je uvelike pomogla kiša, pa smo mogli otpustiti višak snaga zbog puno povoljnije situacije - rekao nam je županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Glavina.

požar kod Krila jesenicezbog jakog vjetra zatražena pomoć iz susjednih županija

Zbog sigurnosti vatrogasaca isključen je dalekovod te obustavljen promet

na Jadranskoj magistrali

U nedjelju 24. rujna u ra-nim jutarnjim satima

došlo je do požara na drvenoj kući u naselju Hum Bistrički u Općini Marija Bistrica. Na intervenciju su odmah po pozivu stigli vatrogasci ZJVP Zabok – ispostava Marija Bi-strica (dva vatrogasca sa na-valnim vozilom), a vrlo brzo nakon njih i 9 članova DVD-a Marija Bistrica s navalnim i kombi vozilom. Oni su vrlo brzo stavili pod kontrolu požar, a potom su pristigla i 4 vatrogasca ZJVP Zabok s navalnim vozilom, pa je u ovoj intervenciji u nedjeljno jutro sudjelovalo ukupno 15 vatrogasaca sa 3 navalna vo-zila i jednim kombi vozilom. Intervenciji je prisustvovao i predsjednik VZKZŽ i VZO Marija Bistrica Stjepan Skuli-ber. Prema policijskom izvje-šću, do požara na vikend kući u vlasništvu 65-godišnjeg hr-vatskog državljanina došlo je uslijed prijenosa topline sa zi-danog kamina na drveni zid, a zatim se vatra proširila na strop i krovnu konstrukciju. U požaru je krovište viken-dice u potpunosti izgorjelo, a materijalna šteta se procje-njuje na 50-ak tisuća kuna.

planula drvena kuća

PRIPREMIO: ELVIS LACKOVIĆ

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

23

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. požari i intervencije

Dana 6. rujna u 10:33 Centar 112 Slavonski Brod uputio je

andrijevačkim vatrogascima telefonski poziv za tehničku intervenciju u mjestu Sredanci, gdje se na obiteljskom pol-joprivrednom gospodarstvu dogodio nesvakidašnji događaj, odnosno gdje je svinja upala u nezaštićeni dvorišni bu-

nar. DVD Donji Andrijevci na interven-ciju izlazi s pet operativnih vatrogasaca koji su u bunar iz navalnog vatrogasnog vozila upumpali oko 4 m3 vode te na taj način podigli razinu vode na prihvatlji-vu visinu s koje su bez poteškoća i bez ozljeda izvukli unesrećenu životinju.

sVinja sPašena iz bunara

Dana 16. kolovoza u 13:30 sati va-

trogasac DVD-a Zad-varje s promatračkog mjesta Zadvarje - vo-dovod uočava požar u začetku u smjeru sjevera prema Prpuši (zaseoci D. Vukušići - Ivandići). O tome odmah obavještava vatrogasce i zapovjednika DVD-a Zadvarje.

Po izlasku vatrogasci putem radio veze već na putu prema požarištu traže dodatne snage te zapovjednik DVD-a podiže sve raspoložive snage DVD-a Zadvarje i traži od VOC-a i vatro-gasnog zapovjednika OP Omiš dodatnu pomoć. Po nalogu županijskog zapovjednika upućuju se i snage iz županije.

Dolaskom na požarište vatrogasci DVD-a Zad-varje i Lovreć djeluju na lokaciji D. Vukušići -Ivandići, ali zbog jakog maestrala koji u to doba dana najjače puše, požar se širi sjeverozapadno prema zaseoku Gornji Vukušići (udaljenosti 3,5 km od nastanka požara kod Donjih Vukušića).

Pristizanjem vatro-gasnih snaga iz drugih postrojbi uz koordi-

naciju zapovjednika, na terenu glavnina se usm-jerava na zaseok Gornji Vukušići gdje se uz djelovanje zračnih sna-ga uspješno uspostavlja obrana samog mjesta i sprječava daljnje širenje požara prema ostalim zaseocima Merčepi i mjestima Cista Provo i Lovreć.

Požar je uz iznimne napore gasitelja stavljen pod kontrolu u posli-jepodnevnim satima. Požar je lokaliziran is-tog dana u 20:00 sati. Opožarena je površina bila oko 300 hektara makije, trave, hrastove i borove šume. Up-ravo sama konfigura-cija terena - teško pro-hodan za vatrogasna vozila, tehniku kao i za

gasitelje te nedostatak protupožarnih putova je otežavala gašenje, i tražila upotrebu ve-likih snaga. U gašenju požara je sudjelovalo 97 vatrogasaca sa 32 vozila iz vatrogasnih postrojbi Baška Voda, Brela, Omiš, Dugi Rat, Gata, Kučiće, Zadvarje, Lovreč, JVP Imotski i DVD Imotski, Mladost, Gomilica, Vranjic, Solin, Podstrana i JVP Split, županijska ispostava sezonaca Zagvozd, uz pomoć Air-tractora i dva helikoptera MI 8. Požar je proglašen ugašenim 18. kolovoza u 12:00 sati, a sve to vri-jeme vatrogasci DVD-a Zadvarje vrše dežurstvo i saniraju opožarenu površinu.

Teški meteorološki uvjeti

Moramo naglasiti da navedenog dana su metereološki uvjeti bili iznimno teški, dnevna teperatura je dostizala 39OC i samo izbijanje požara (kada je dnevni vjetar - maestral najjači i mijenja smjer) uz dugo sušno razdoblje koje se ne pamti u Dalmatin-skoj zagori, upravo to je pridonijelo naglom raz-buktavanju ovog požara.

Uz iznimne i teške napore gasitelja, te koordinaciju zračnih i zemaljskih snaga, požar je uspješno lokaliziran i ugašen. Izbjegnuta je veća materijalna šteta i ozljeđivanje gasitelja kao i stanovništa.

požar na prpuši

neoBična interVencija

Milan Šulter

Vjetar i težak teren - otežavali gašenjePRIPREMIO: BOŽO PEJKOVIĆ

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

požari i intervencije VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

24

Do sredine rujna ove go-dine, pripadnici JVP

Sisak izašli su na 189 inter-vencija. Kako doznajemo od dežurnog operativca, zam-jenika zapovjednika JVP Si-sak, Tomislava Kasaića, ove je godine bilo čak 47 požara na otvorenom prostoru, što je povećanje u odnosu na pro-teklu godinu, kad je u tom devetomjesečnom razdoblju zabilježeno tek 20 požara. Osim na tim požarištima va-trogasci su uspješno sudjelovali na 68 požara na objektima, za-tim na 22 tehničke interven-cije na građevinama te u 15 tehničkih intervencija u pro-metu. Na žalost, u prometu je poginulo i 4 sugrađana, a 9 ih je teže povrijeđeno.

Sve su učestalije prometne nezgode na prilazima gra-da iz svih smjerova. Tako je upečatljiv primjer prometne nezgode slijetanje osob-nog automobila, ovog ljeta u Madžarima. Tu su stanovnici tražili pomoć u spašavanju osoba iz prevrnutog vozila koje se nalazilo u kanalu. Dežurna ekipa krenula je u akciju i usput obavijestila i pozvala i obližnje vatrogasce iz DVD „Mladosti“ Sisak. Vatrogasci, nakon do-jave oko 14:20, izlaze na teren i uspješno interveniraju.

U dojavnici o toj nezgodi, zapisano je: „Po dolasku na

mjesto interven-cije zatekli smo djelatnike Hitne pomoći i policije. Osobno vozilo se nalazilo u kanalu prevrnuto na li-jevu stranu, u istom se nalazila jedna ženska oso-ba. Odmah smo pristupili vađenju vozila iz kanala

pomoću vitla s vozi-la B-1. Kada smo vozilo izvukli pristupili smo oslobađanju osobe iz vozila pomoću hidrauličnih škara, tako što smo istima otvorili vrata od vozača. Osobu smo oslobodili, a potom je uz pomoć djelatni-ka stavili u njihovo vozilo te je prevezena u bolnicu. Na mjestu intervencije pomagala su nam 4 člana DVD Mladost Sisak.“ Na intervenciji su sudjelovala 4 vatrogasca JVP Sisak sa naval-nim vozilom.

Pregledavajući izvješća o ovogodišnjem radu pos-trojbe i uspoređujući ih s prošlogodišnjim pokazatelji-ma za isti razdoblje, konstati-rali smo sljedeće: vrijednost spašene imovine od siječnja do rujna 2017. godine iznosi 9.704.600,00 kuna, a veličina štete je 1.533.700.00 kuna. Udio spašene imovine znatno se povećao, a veličina štete smanjila – što govori i o or-ganiziranosti te učinkovitosti vatrogasaca na požarištima i drugim intervencijama.

I ove godine sisački va-trogasci nalazili su se na dis-lokacijama te su sudjelovali na gašenju katastrofalnih požara od Splita do Udbine, Benkovca, Skradina, Šibenika, Ogulina, te kao ispomoć djelovali su na ispumpavanju vode u objek-tima na području grada Zadra i okolice.

U p e t a k 1. rujna

oko 15,05 h stigla je dojava o požaru otvo-renog prosto-ra- radilo se mladoj šumi na lokaciji spačvanskog bazena Tikar bara. Na in-tervenciju se izišlo sa dva navalna vozi-la, kombi vo-zilom i 20 članova DVD Otok, a po dolasku na požarište utvrdilo se da je veliki dio područja već u plamenu te da se uz jaki vjetar požar brzo širi. Procjenom voditelja požara utvr-đeno je da je potrebna dodatna po-moć vatrogasaca i vozila sa područja Vukovarsko-srijemske županije. Po zapovjedi zapovjednika Zdenka Ju-kića na požarište su upućeni članovi DVD-a: Vrbanja, Soljani, Strošinci, Nijemci, Komletinci, JVP Vinkovci, JVP Vukovar i djelatnici Hrvatskih šuma Šumarije Otok. Na požaru je sudjelovalo 9 kamiona i 3 kombi vo-zila sa 100 vatrogasaca i 40 djelatnika šumarije Otok. Voditelj intervencije je podijelio područje po sektorima radi lakše komunikacije i smjernica za gašenje i sprječavanje još veće ka-tastrofe i širenje požara, jer je jak vje-tar velikom brzinom nosio plamen i širio vatru na jaku veliku nepristu-pačnu površinu oko 120 ha, gdje vo-zila nisu mogla prići.

spriječeno daljnje širenjeOd 15.30 h do 21.00 h je trajalo ak-tivno gašenje uz veliki napor svih vatrogasaca uspjelo se spriječiti dalje širenje vatre, nakon toga je utvrđe-no da je veliki dio požara ugašen, te odlukom županijskog zapovjednika i zapovjednika DVD Otok da se jedan dio vatrogasaca i vozila uputi svojim kućama. Vatrogasci koji su ostali pri-stupili su saniranju i gašenju vatre na području gdje se pojavila, te ostali dežurati čitavu noć s jednim naval-nim vozilom do 11.00 sati 2. rujna.

požar šumeuČinkoViTo djeloVanje VaTroGasaca

interVencije jVp sisaK

Intervencija u Madžarima

PRIPREMIO: ĐURO GAJDEK

PRIPREMIO: PETAR JAKOVAC

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. meteorologija

25

Šumski požari: Vremenska analiza koloVoza 2017. godine

Analizirali: Marija Mokorić, Lovro Kalin Državni hidrometeorološki zavod RH

Najizraženiji toplinski val ove godine

U kolovozu se na Jadranu i u priobalju nastavilo većinom sušno te vruće, pa i vrlo vruće vri-

jeme. U Dalmaciji je oborine bilo malo ili je u pojedin-im mjestima čak sasvim izostala. Skoro do kraja prve dekade nad našom zemljom je bio toplinski val koji je trajao od srpnja. To je bio najizraženiji toplinski val ove godine kada su posebice u unutrašnjosti Dalmacije, ali i ponegdje u gorskoj Hrvatskoj izmjereni apsolutni mak-simumi temperature zraka, primjerice u Kninu.

Vrućina i manjak kiše doprinijeli su suhoći veg-etacije, a povremena nestabilnost u suhoj atmosferi te povremeno umjeren do jak vjetar promjenljiva smjera omogućili su lakše širenje požara.

Na vrijeme je najviše utjecalo polje srednjeg izjednačenog ili čak malo povišenog tlaka zraka, ali je bilo i povremenih premještanja hladnih fronti, najčešće slabih koje nisu dopirale do Dalmacije, pogotovo južnije od Splita. Od polovine kolovoza bilo je izraženijih pro-dora vlažnog i nešto svježijeg zraka, ali je na Jadranu bilo samo lokalnih pljuskova i grmljavine. Požari ra-slinja su stoga i u kolovozu najčešći bili u Dalmaciji, a jedan od izraženijih izbio je 1. kolovoza kod Kistanja.

Klimatološka analiza pokazuje da je najveći dio Jadrana bio u kategorijama ekstremno sušno, a srednja

mjesečna temperatura zraka je bila za uglavnom 3-4 °C viša od tridesetogodišnjeg srednjaka (slika 1.).

Takve ekstremne vremenske prilike odrazile su se i na srednju mjesečnu klasu opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi.

Analiza meteorološkog indeksa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja (MIOP)

Klase opasnosti mogu biti vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika. Srednja je klasa u kolovozu (slika 3.) bila umjerena samo u dijelu Gorskog kotara, na man-jem dijelu sjevernog Jadrana te u Lici bila je velika, a na preostalom - dakle većem dijelu područja - bila je vrlo velika. Pritom je u dijelu Dalmacije u svim danima kolovoza zabilježena vrlo velika klasa (crno područje), što dosad nismo imali na tako velikom području.

Kako bi se stekao jasniji uvid, vrijednost srednje klase opasnosti može se prikazati kao razlika u odnosu na desetogodišnji srednjak za kolovoz (2003.-2012.). Analiza (slika 4.) pokazuje da je odstupanje srednje klase od desetgodišnje klimatologije također vrlo ve-liko, u prosjeku za čitavu jednu klasu od uobičajenog, što je ekstremno odstupanje.

Slika 1. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka u kolovozu 2017. od prosječnih vrijednosti (1961.-1990.)

Slika 2. Odstupanje mjesečne količine oborine (%) u kolovozu 2017. od prosječnih vrijednosti (1961-1990.)

Slika 3. Srednja klasa opasnosti od šumskih požara za kolovoz 2017

Slika 4. Odstupanje srednje klase opasnosti od šumskih požara za kolovoz 2017., u odnosu na desetogodišnji srednjak (razdoblje 2003.-2012.)

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

zračne snage VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

26

Marinko Karačić/ HRZ

OSVRT NA SUDJELOVANJE ZRAČNIH SNAGA U PROTUPOŽARNOJ SEZONI 2017.

NADMAŠENA REKORDNA 2012. SEZONA

Županija Broj požaraŠibensko-kninska 102Splitsko-dalmatinska 97Zadarska 77Dubrovačko-neretvanska 15Ličko-senjska 14Istarska 2Ukupno 307

Broj požara po županijama na kojima su djelovale zračne snage

Iako po broju požara nije nadmašena rekordna sezona 2012.

(364 požara) nekoliko je pokazetelja koji potvrđuju kako je ovogodišnja protupožarna sezona za zračne snage bila sezona najintenzivnijeg djelovan-ja od svih dosadašnjih. Tako je u us-poredbi sa 2012. godinom nadmašen broj provedenih sati naleta na požarištima, broj izbačenih vodenih bombi, količina utrošenog goriva, ali i ostvaren pojedinačni nalet po pilo-tu koji prosječno iznosi oko 200 sati u akcijama gašenja požara što jasno oslikava izniman angažman zračnih snaga. Također, kroz mjesec kolovoz nije bilo dana bez djelovanja zračnih snaga u gašenjima požara, a sveuku-pno su u dva udarna ljetna mjeseca protupožarne sezone (srpanj-kolovoz) zračne snage “mirovale” samo dva dana.

Ovogodišnja protupožarna sezona iznjedrila je i nekoliko posebnosti koje će se kroz raščlambe koje pred-stoje zasigurno isticati kroz prizmu “naučenih lekcija”. Naime, prvi veći požar u Tučepima na samom početku protupožarne sezone i zasigurno najveći ovogodišnji požar u zaleđu Splita koji je u pilotskim krugovima označen kao “majka svih požara”, ostat će zapamćeni što u početnom razvoju tih požara zračne snage zbog snažnih tubulencija nisu mogle započeti svoja djelovanja.

I ove se godine pokazalo kako je za uspješno gašenje požara od neprocjen-jive važnosti brza i učinkovita akcija

zračnih snaga. Misija protupožarnih letačkih posada i pilota u suradnji sa zemaljskim vatrogascima i pripadnici-ma Hrvatske kopnene vojske je ispun-jena. Ljudski životi, kuće i domovi su sačuvani, a Hrvatska je obranjena od požara.

SUDJELOVANJE ZRAČNIH SNAGA U PP SEZONI 2017.

U ovogodišnjoj protupožarnoj se-zoni (1. lipnja - 30. rujna) zračne snage Protupožarnih namjenski or-ganiziranih snaga Oružanih snaga RH (PP NOS OS RH) iz sastava 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO) sudjelovale su u gašenju 307 požara.

Zračne snage PP NOS OS RH su u protupožarnoj sezoni 2017. ostvarile oko 2700 sati naleta, pri čemu je izbačeno oko 76 000 tona vode te su prevezena 466 vatrogasca i pripad-nika OS RH kao i 190 tone vatrogasne opreme i vode do požarišta.

Najveći požari u protupožarnoj sezo-ni 2017. po količini izbačenih vodenih bombi na požarišta su:

- Tučepi kod Makarske u Splitsko-dalmatinskoj županiji (18.-21. lipnja) kojeg su gasile zračne snage sa avioni-ma Canadair CL-415 i na koji je uku-pno izbačeno oko 800 vodenih bombi, odnosno skoro 5000 tona vode pri čemu je ostvareno oko 90 sati naleta.

- Zaton-Raslina u Šibensko-kninskoj županiji (16.-17. kolovoza) kojeg su gasile zračne snage sa avionima Can-adair CL-415 i Airtractor AT-802 i na koji je ukupno izbačeno oko 790 vodenih bombi, pri čemu je ostvareno oko 65 sati naleta.

ZANIMLJIVOSTI PROTUPOŽARNE SEZONE 2017.• Najveći broj požara u jednom

danu: 10 (10. srpnja, 17. srpnja: 21. kolovoza)

• Najveći broj letova u jednom danu: 964 (21. kolovoza na 10 požarišta)

• Najduže vrijeme provedeno u zraku u jednom danu: 89 sati (21 kolovoza na 10 požarišta)

• Broj dana bez djelovanja zračnih snaga: od 122 dana trajanja PP sezone 40 dana nisu sudjelovale u gašenju požara (12 u lipnju, 2 u srpnju, 0 u kolovozu, 26 u rujnu)

• Najduže razdoblje uzastopnih dana djelovanja iz zraka: 34 (31. srpnja-2. rujna)

• Broj požara na kojima su djelovali isključivo Canadairi CL-415: 107

U 122 dana ovogodišnje protupožarne sezone (1. lipnja-30. rujna) zračne snage sudjelovale su u gašenju 307 požara. U akcijama gašenja ukupno su provele oko 2 700 sati pri čemu su izbacile oko 76 000 tona vode. Uz gašenje požara iz zraka pružale su i potporu zemaljskim vatrogascima pri čemu je helikopterima Mi-8 MTV prevezeno 466 vatrogasaca i vojnika i 190 tona vatrogasne opreme i vode do požarišta.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

27

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. zračne snage

• Broj požara na kojima su djelovali isključivo Airtractori AT-802: 59.

• Broj zajedničkih djelovanja Canadaira i Airtractora: 105

• Broj požara na kojima su zračne snage djelovale manje od 2 sata: 47

• Broj požara na kojima su zračne snage djelovale više od 8 sati: 93

• Vikend požari po broju požara: od 305 požara subotom i nedjeljom zabilježeno njih 83.

• Prvi dan djelovanja zračnih snaga na požarištima u zaleđu Zadra i Benkovca (21. kolovoza) ocijenjen je ujedno i kao dan s najvećim angažmanom zračnih snaga u ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni. Zračne snage sudjelovale su u gašenju deset požara. Tako je toga dana sveukupno izbačeno oko 1000 vodenih bombi. Također, na požarima u okolici Zadra i Benkovca zračne snage ostvarile su oko 90 sati naleta na požarištima, što je i najveći broj prove-denih sati u akcijama gašenja požara u jed-nom danu u protupožarnoj sezoni 2017.

U zadnjih 7 protupožarnih sezona (2011.-2017.) u kojima su sudjelovale zračne snage HRZ i PZO ukupno su zabilježena 1332  požara.Županija Broj požaraŠibensko-kninska 418Splitsko-dalmatinska 409Zadarska 306Dubrovačko-neretvanska 116Istarska 38Ličko-senjska 36Primorsko-goranska 8Brodsko-posavska 1Ukupno 1332

Tehnika i ljudstvo protupožarnih zračnih snaga nalaze se u dvije eskadrile. Udarna snaga je Protupožarna eskadrila

smještena u vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku  u sastavu koje je šest aviona Canadair CL-415 i šest Airtracto-ra AT-802 dok Eskadrila transportnih helikoptera s prostora vojarne “Knez Trpimir” u Divuljama osigurava transportne helikoptere Mi-8 MTV koji sudjeluju u gašenju požara ili

pružaju potporu u transportu zemaljskih vatrogasaca, vojnika i njihove opreme do požarišta.

Izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske koje su predvodili potpredsjed-nik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, uz predstavnike Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatske vatrogasne zajednice i lokalne uprave i samouprave susrelo se 19. rujna 2017. u vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemu-niku s letačkim protupožarnim posadama i pripad-nicima Oružanih snaga koje su sudjelovale u pružanju potpore lokalnoj zajednici u saniranju posljedica od poplava.

Obraćajući se pripadnicima OSRH koji su sudjelova-li u ovim aktivnostima, ministar Krstičević je iskazao neizmjernu zahvalnost zbog svega što su učinili.

“Svojim nesebičnim zalaganjem i angažmanom, koji je ponekad bio iznad uobičajenih ljudskih mogućnosti, vi piloti i tehničari, pripadnici pobjedničke Hrvatske vojske, stavili ste se na raspolaganje našoj Domovini.

Kao što je hrvatski vojnik bio uz svoj narod ‘91. go-dine, tako ste i vi danas - kroz zadaće pomoći civilnim institucijama i stanovništvu, od gašenja požara pa do sanacije poplavljenih područja”, poručio je ministar.

Načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov naglasio je dobru suradnju i koordinaciju s DUZS-om, naročito HVZ-om. “Prikupili smo naučene lekcije, preostaje nam da ih dobro izana-liziramo i implementiramo u svim područjima, od opreme do organizacije, sve s ciljem da bude-mo još učinkovitiji”, istaknuo je general Šundov.   Župan Zadarske županije Božidar Longin zahvalio je pripadnicima OSRH na svemu što su učinili za građane. “Bilo je to ljeto s mnogo nepogoda, suša, požara i poplava. Štete su velike, no najvažnije je da nije bilo ljudskih žrtava. Da nije bilo vas štete bi bile puno veće i ne znam kako bi sve skupa završilo”, poručio je Longin pripadnicima Oružanih snaga RH.

UČINKOVITA PROTUPOŽARNA IZVIĐANJA

I ova sezona potvrdila je učinkovitost protupožarnih izviđanja s avionima Airtractor AT-802 koja su se provodila u cilju što ranijeg uočavanja požara, iz-ravnog djelovanja na požarištu i brzog pozivanja dodatnih snaga. Iznoseći iskustva s protupožarnih izviđanja, piloti su naglašavali kako je znatan broj požara uočen u samom začetku čime se štede resursi jer je za njihovo gašenje bila presudna brza reakcija zračnih snaga. Tako je u ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni ostvareno 65 letova u protupožarnim izviđanjima na unaprijed planiranim rutama leta.

ZAHVALA PROTUPOŽARNIM I PROTUPOPLAVNIM SNAGAMA

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

vježbe VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

28

Dana 2. rujna s početkom u 17 sati održana je združena

vježba na zgradi mlina KLARA Zagreb u Čulinečkoj cesti.

Nositelj vježbe je DVD Resnik-Zagreb sa sudionicima DVD Ivan-ja Rijeka, DVD Trnje, DVD Hrelić i DVD Jakuševec. Sudjelovali su sa 27 operativnih vatrogasaca i 6 vatrogasnih vozila.

Taktička pretpostavka vježbe je bila požar mlina u silosu, nastao uslijed paljenja zapaljivog oblaka organske prašine.

Odrađena taktika: - unutarnja navala na prvi i dru-

gi kat, - vanjska navala na požar fasade

zgrade mlina, -pronalazak i spašavanje

zatočenih radnika, - osiguravanje vode potrebne

za rad vatrogasnih vozila (cijevna pruga 180m).

Nakon odrađene vježbe održana kratka analiza vježbe.

Zajednička vježba u Lužanu, 2017.

U Lužanu je pod nazivom Lužan 2017 u 18 sati započela vježba u kojoj su sudjelovali DVD Lužan kao nositelj te susjedna društva: Šašinovec, Glavnićica, Belovar i Cerje. Ukupno su u vježbi sud-jelovala 23 vatrogasca s jednim na-valnim vozilom, autocisternom te terenskim vozilom Land Rover i tri vozila Mazda pick-up opremljeni-ma s visokotlačnim modulima. Taktička pretpostavka ove vježbe bila je: prilikom izlijetanja vozila sa poljskog puta u kanal došlo je do požara vozila, koji se potom proširio na roto bale sijena, koje su bile deponirane odmah do kanala. Vozač vozila neozlijeđen, samostalno je izašao iz vozila i

obavijestio DVD Lužan o požaru automobila s proširenjem na okol-ni prostor. Radi proširenja požara pozvana su u pomoć susjedna va-trogasna društva. Dolaskom na mjesto intervencije voditelj inter-vencije, nakon izviđanja terena, donosi odluku te izdaje zapovijed o početku gašenja, raspoređujući i koordinirajući rad svih sudionika. Nakon odrađene vježbe, po-spreme, kratke analize na terenu, uslijedila je detaljnija analiza u prostorijama središnjeg DVD-a Sesvete, sa svim sudionicima vježbe i drugim društvima koji su taj dan također odrađivala vježbu.

Zajednička vježba SeS-vete, 2017.

Zajednička vježba iz Programa rada VZGZ započela je u 19 sati dvorištu i zgradi DVD-a Sesvete kao nositeljem vježbe sa sudion-

vatrogasnE vjEžbE vZ grada ZagrEba

Odrađene tri združene vježbe pod istim središnjim društvom

Sudionici zajedničke vježbe Resnik 2017.

Sudionici zajedničke vježbe Lužan 2017.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

29

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. vježbe

U organizacij i DVD Petričko Selo na

području VZO Žumberak 2. rujna održana je međunarodna vatrogasna vježba „Žumberak 2017“. U njoj je sudjelovalo pet vatrogasnih društava iz Republike Hrvatske i Re-publike Slovenije (DVD Petričko Selo, DVD Ko-stanjevac, DVD Gornja Vas, PGD Kostanjevica na Krki, PGD Prekopa), sa ukupno 45 vatrogasaca i 7 vatrogasnih vozila.

Vježba se održava redovito svake godine, naizmjenično u pograničnom području jedne ili druge države i rezultat je dugogodišnje suradnje i prijateljstva DVD Petričko Selo, PGD Kostanjevica na Krki i PGD Prekopa.

Vježbom je zapovijedao predsjednik VZO Žumberak Zdravko Petretić, a njegovi zamjenici bili su Josip Petretić, zapovjednik DVD Petričko Selo,

Josip Mahovlić, predsjednik DVD Kostanjevac i Robert Zagorc iz PGD Prekopa.

Cilj vježbe bio je provjeriti sustav uzbunjivanja, koordinaciju više društava na požarištu, osposo-bljenost vatrogasaca i ispravnost hidrantske mreže te razmjena iskustava hrvatskih i slovenskih kolega.

Sudionike vježbe prigodnim govorom pozdravio je načelnik Općine Žumberak Zdenko Šiljak.

vatrogasna vjEžba „žumbErak 2017“

Načelnik Općine Žumberak Z. Šiljak pozdravio sudionike međunarodne vježbe

D. Delišimunović

Matija Ruga, zapovjednik DVD-a Sesvete

icima iz DVD-a Sesvetska Selnica, Kobiljak i Sesvetski Kraljevec.

U vježbi je sudjelovalo 15 va-trogasaca sa 4 vozila, po jedno iz svakog društva.

Taktička pretpostavka je bila požar u zgradi, spašavanje unesrećene osobe, a sve u noćnim uvijetima.

Po dolasku na mjesto interven-cije/vježbe, voditelj raspoređuje vozila i vatrogasce. DVD Sesvete sa navalnim vozilom, 6 vatro-

gasaca odrađuje unutarnju nava-lu, pretraživanje, gašenje i odim-ljavanje.

DVD Sesvetski Kraljevec sa auto cisternom, 3 vatrogasca, op-skrbljuje vodom navalno vozilo, spaja se na hidrant, uključuje i usmjeruje rasvijetu sa vozila pre-ma objektu.

DVD Sesvetska Selnica sa maz-dom B-2500, 4 vatrogasca, post-avlja rasvijetu, prijenosni rasvi-jetni stup te pomaže u eventualno

potrebnoj evakuaciji.DVD Kobiljak sa mazdom

B-2500, 4 vatrogasca, uz pomoću nosila izvlači unesrećenu osobu iz objekta. Zbog jake kiše, iako je bilo planirano, nije korišten zračni uskočni jastuk.

Po završetku mokre vježbe, po-spreme, uslijedila je kratka anal-iza. Efekt zadimljenja postignut s dimilicom, posuđenom iz JVP Grada Zagreba.

Sudionici zajedničke vježbe Sesvete 2017.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa VATROGASNI VJESNIK rujan 2017.

30

Damir Knežević, dipl.ing.

Svakom je vatrogascu jasno da ga zaštitna odjeća štiti od opekli-

na i ostalih utjecaja topline iz požara, ali je svatko osjetio da mu ista ta odjeća otežava izmjenu topline znojenjem i održava povišenu temperaturu tijela. To negativno posljedično svojstvo može imati ozbiljne fiziološke učinke na korisnika i ozbiljne implikacije na fizičku kondiciju, uglavnom tijekom povećanog stvaranja metaboličke topline vatrogasca. To dovodi do toplinskog stresa i smanjuje radnu sposobnost vatrogasca.

Cilj je ovoga rada ukazati na ova svo-jstva odjeće, fiziološka opterećenja va-trogasca te način mjerenja fiziološkog opterećenja koji zaštitna odjeća izaziva kod vatrogasca. Nakon ovakve kvantifi-kacije fiziološkog opterećenja, moguće je ocjenjivati pojedine radne zadaće i zaštitnu opremu u cilju izbjegavanja toplinskog preopterećenja pri radu vatrogasca.

Toplinsko opterećenje u požaru i oslobađanje metaboličke topline je čest problem za vatro-gasce uslijed uporabe zaštitne odjeće. Dovodi do neravnoteže u stvaranju i odvođenju topline, pa re-zultira povećanjem tjelesne temperature vatrogasca, što opisujemo kao hipertermiju. moguće su razne tjelesno-zdravstvene poteškoće, poglavito srčane, koje se javljaju tijekom intervencije ili ubrzo po završetku.

Zaštitna odjeća djeluje kao prepreka prijenosu topline i vlage između tijela i okoline. Zbog ovog razloga potrebno je da dizajn zaštitne odjeće bude kompromis toplinske zaštite i visokog toplinskog komfora, prvenstveno kada je u pitanju odvod metaboličke topline i propusnost vodene pare. ova su dva zahtjeva međusobno konfliktna pa predstav-ljaju poseban izazov dizajnerima zaštitne odjeće.

Utjecaj topline na tijelo i poremećaji izazvani toplinom

Ljudsko tijelo je sposobno održavati stabilnu tje-lesnu temperaturu od oko 37 oC u širokom rasponu okolišnih uvjeta. To se postiže različitim termoreg-ulativnim mehanizmima u tijelu i izborom odjeće. U vatrogasnim intervencijama stvaraju se ekstrem-ni okolišni uvjeti u kojima termoregulacijski meha-nizmi u tijelu nisu dovoljni za održavanje normalne tjelesne temperature. Zagrijavanje tijela nadmašuje hlađenje, pa tjelesna temperatura raste. Tijelo stvara toplinu unutarnjim kemijskim reakcijama, a raz-voj topline se povećava pri tjelesnim naporima. Na

povišenje temperature tijelo odgovara znojenjem, pri kojem dolazi do isparavanja znoja i posljedično hlađenja tijela. Na isparavanje utječe sadržaj vlage u zraku, pa visok postotak vlage djeluje negativno, tj. otežava isparavanje. Regulacija topline kod čovjeka je interakcija između topline i vlage. mikroklima koja se pri tome razvija presudna je za komfor i svo-jstva zaštitne odjeće (slika 1).

Toplina koja se prenese na tijelo apsorbira se na koži (epidermis, dermis i potkožno tkivo) ili dalje na tkivo. To ovisi o debljini kože i protoku krvi u koži. Toplinska vodljivost kože može se kretati od 0,21 do 2,81 mk-1 kod jako tople kože. Protok krvi (cirkulacija) kroz kožu tijekom toplinskog stresa može se povećati do 50 puta u odnosu na protok kod normalne termoregulacije.

Na visokim temperaturama, glavni mehanizam za gubitak topline s tijela je isparavanje znoja s površine tijela. Faktori koji utječu na brzinu ispara-vanja:• Relativna vlažnost okolnog zraka. visoka

vlažnost umanjuje isparavanje, pa s time i gu-bljenje topline.

• Brzina protoka zraka preko kože. Pri nižim temperaturama veći protok zraka dovodi do ubrzanog isparavanja.

• vrsta odjeće. važno je da odjeća bude propus-na za paru, što povećava brzinu isparavanja. odjeća koja ne propušta paru, onemogućuje isparavanje i dovodi do povećanja vlažnosti oko kože. vatrogasna odjeća omogućuje prolaznost vodene pare, ali je to ograničeno.

FIZIOLOŠKO TOPLINSKO OPTEREĆENJE VATROGASACA IZAZVANO ZAŠTITNOM ODJEĆOM

Slika 1: Izmjena topline i vlage (pare znoja) vatrogasca s okolinom kroz zaštitnu odjeću

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

31

VATROGASNI VJESNIK rujan 2017. struka i praksa

kada je u pitanju izmjena metaboličke topline va-trogasca s okolinom, pravilo je da se oslobađa ono-liko topline koliko i nastane, što znači da je akumu-lirana toplina (S) u jednadžbi (1) jednaka nuli.

m-W = E +R+C+k+S (1)gdje je:m – brzina stvaranja metaboličke toplineW – mehanički radE – prijenos topline isparavanjem (uključujući i disanje)R – prijenos topline zračenjemC – prijenos topline konvekcijom (uključujući i disanje)k - prijenos topline kondukcijomS – akumulirana toplina.

Rad u žurnim situacijama, na intervencijama obilježava rizik od toplinskog utjecaja na zdravlje. Zapovjednik intervencije donosi odluke koje mogu utjecati ne samo na njegovo zdravlje ili sigurnost, već na sve članove tima. Tijekom početnog izlagan-ja toplini i snižavanja krvnog tlaka i dotoka krvi u mozak, dolazi do nesvjestice. U takvim situacijama treba leći i podignuti noge u povišeni položaj kako bi mozak dobio dovoljno krvi. Tijekom dužeg bo-ravka u okolini s povišenom temperaturom dolazi do iscrpljenja, dehidratacije i umora. kada se tijelo ne može hladiti, povećava mu se temperatura, te na vrijednosti iznad 40 oC dolazi do toplinskog udara. To ozbiljno ugrožava mozak čovjeka, tada prestaje znojenje, dolazi do nesvjestice, reakcije osobe nisu racionalne itd., te je potrebno hitno hlađenje tijela. Zbog ovakvih opasnosti u uvjetima požara vatro-gasac mora biti pod nadzorom drugog.

Simulator topline čovjekamjerenja fiziološkog opterećenja provode se na

simulatoru topline čovjeka (THS) u klimatiziranoj komori gdje se provodi neka standardna fizička ak-

tivnost vatrogasca (slike 2 i 3). kao rezultat dobije se vrijeme u minutama - koliko vatrogasac može najviše raditi pod danim uvjetima zaštitne odjeće do toplinskog stresa, odnosno vrijeme do postizan-ja temperature torza od 38,5 oC.

Simulator je u obliku cilindra te ima toplinske senzore koji daju podatke za izračun prosječnog površinskog toplinskog toka koji se temelji na toplinskoj otpornosti vanjskih slojeva simulatora (odjeće) prema jednadžbi (2).

(2)gdje je:qtorzo – prosječni površinski toplinski tok na cilin-dru (W/m2)TNF – prosječna temperatura dodatnih senzora (oC)TNi – prosječna temperatura senzora od nikla (površinska temperatura oC)Rtorzo – toplinska otpornost aluminijskih/poli-etilenskih slojeva između dodatnih senzora i sen-zora od nikla (m2k/W).

gdje je:Tni1 – senzor od niklene žice br. 1Tni2 – senzor od niklene žice br. 2T1 – temperaturni senzor u gornjem radijatoruT2 – temperaturni senzor u mjernoj sekcijiT3 – temperaturni senzor u donjem radijatoru.

Simulator za kontrolu mjerenja koristi računalni program - validirani matematički model toplinske fiziologije čovjeka. ovaj model može simulirati top-linske odgovore čovjeka u stacionarnim i drugim uvjetima. model predstavlja čovjeka prosječne veličine i prosječnih fizičkih sposobnosti. Toplinsko-fiziološki model može reprezentirati ljudsko tijelo s 19 dijelova tijela s dodatnim podjelama kako bi se ocijenilo lokalno opterećenje toplinom i prijenos topline.

Slika 2: Konfiguracija temperaturnih senzora za ocjenu toplinskog toka

K - prijenos topline kondukcijom S – akumulirana toplina. Rad u žurnim situacijama, na intervencijama obilježava rizik od toplinskog utjecaja na zdravlje. Zapovjednik intervencije donosi odluke koje mogu utjecati ne samo na njegovo zdravlje ili sigurnost, već na sve članove tima. Tijekom početnog izlaganja toplini i snižavanja krvnog tlaka i dotoka krvi u mozak, dešava se nesvjestica. U takvim situacijama treba leći i podignuti noge u povišeni položaj kako bi mozak dobio dovoljno krvi. Tijekom dužeg boravka u okolini s povišenom temperaturom dolazi do iscrpljenja, dehidratacije i umora. Kada se tijelo ne može hladiti, povećava mu se temperatura, te na vrijednosti iznad 40oC dolazi do toplinskog udara. To ozbiljno ugrožava mozak čovjeka, tada prestaje znojenje, dolazi do nesvjestice, reakcije osobe nisu racionalne itd. Potrebno je hitno hlađenje tijela. Zbog ovakvih opasnosti u uvjetima požara vatrogasac mora biti pod nadzorom drugog. 3. Simulator topline čovjeka Mjerenja fiziološkog opterećenja provode se na simulatoru topline čovjeka (THS) u klimatiziranoj komori gdje se provodi neka standardna fizička aktivnost vatrogasca (slike 2 i 3). Kao rezultat dobije se vrijeme u minutama - koliko vatrogasac može najviše raditi pod danim uvjetima zaštitne odjeće do toplinskog stresa, odnosno vrojeme do postizanja temperature torza od 38,5oC. Simulator je u obliku cilindra te ima toplinske senzore koji daju podatke za izračun prosječnog površinskog toplinskog toka koji se temelji na toplinskoj otpornosti vanjskih slojeva simulatora (odjeće) prema jednadžbi (2).

qtorzo = (TNF-TNi) (2)

gdje je: qtorzo – prosječni površinski toplinski tok na cilindru (W/m2) TNF – prosječna temperatura dodatnih senzora (oC) TNi – prosječna temperatura senzora od nikla (površinska temperatura oC) Rtorzo – toplinska otpornost aluminijskih/polietilenskih slojeva između dodatnih senzora i senzora od nikla (m2K/m2).

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa VATROGASNI VJESNIK rujan 2017.

32

Za širenje vlage s otvora za znojenje tijekom mjer-enja na torzu koristiti se sekundarni sloj kože. Tkani-na ima toplinsku otpornost manje od 0,015 m2k/W te brza i simetrična svojstva upijanja. Ljudska koža ima 50-250 otvora za znojenje po cm2 dok torzo ima samo 0,01 mlaznicu po cm2. Uporaba sloja kože s dobrim svojstvima upijanja i neznatnom toplinskom izolaci-jom osigurava širenje vlage (znoja) preko torza.

Za kompenziranje porasta toplinske otpornosti koristi se poseban tekstil na glavnom cilindru torza. ova korekcija računa se kao omjer toplinske otpor-nosti torza sa slojem i bez sloja (goli torzo) prema jednadžbi 3. Toplinska otpornost računa se za torzo s temperaturom površine od 35 oC, brzini zraka < 0,25 m/s na 20 oC, bez zračenja i uz izlaganje ne kraće od 60 min.

(3)

Difuzija kroz kožu (Esk) je gubitak topline ispara-vanjem. Računa se iz temperature kože (početne temperature kože, Tsk) i ukupne Ret primijenjenog sustava odjeće prema jednadžbi 4.

Esk=-0,0014 RetTsk+0,8022Tsk+0,0211Ret-15,151 (4)

ako Ret odjeće nije poznat, određuje se prema nor-mi ISo 11092. alternativno se može izračunati na temelju Rct i određenog indeksa permeabilnosti (PI) prema normi ISo 9920 (jednadžba 5).

(5)

Scenariji aktivnosti vatrogasacakako bi se odredilo fiziološko opterećenje vatro-

gasaca pretpostavljaju se pojedini scenariji (stand-ardne fizičke aktivnosti) koji se najčešće očekuju. Tako se gašenje požara objekata i gašenje požara u

industriji može podijeliti u četiri vrste aktivnosti: de-fanzivna i ofenzivna unutarnja navala te defanzivna i ofanzivna vanjska navala.

Unutarnja ofenzivna navala kod gašenja požara objekata ili u industriji je fizička aktivnost gašenja požara ili spašavanja osoba ili oboje, unutar zgra-da, zatvorenih prostora ili u nekom industrijskom okruženju koji su nekoj fazi zahvaćeni požarom. ovu vrstu gašenja požara obilježava relativno kratko tra-janje (do 30 min), visoka radna aktivnost (više od 500 W), visoka okolna temperatura (do 100 oC, a povre-meno i do 200 oC), relativna vlažnost zraka od 50% i zračenje topline (do 10 kW/m2).

Unutarnja defanzivna navala kod gašenja požara objekata ili u industriji je fizička aktivnost kojom se požar drži pod nadzorom sa sigurnog mjesta na kojem nema požara unutar zatvorenih prostora ili u nekom industrijskom okruženju koji su u nekoj fazi zahvaćeni požarom. ovu vrstu gašenja požara obilježava kratko trajanje (do 45 min), umjerena do visoka radna aktivnost (oko 400 W), temperatura okoline (do 20 oC), relativna vlažnost zraka od 70% i zračenje topline (do 1 kW/m2).

vanjska ofenzivna navala kod gašenja požara ob-jekata ili u industriji je fizička aktivnost gašenja požara ili spašavanja osoba ili oboje, izvan zgrada, zatvorenih prostora ili nekog industrijskog okruženja, koji su u nekoj fazi zahvaćeni požarom. ovu vrstu gašenja požara obilježava srednje dugo trajanje (do 30 min), umjerena do visoka radna aktivnost (oko 400 W), okolna temperatura (do 20 oC), relativna vlažnost zra-ka od 70% i zračenje topline (do 10 kW/m2).

vanjska defanzivna navala kod gašenja požara ob-jekata ili u industriji je fizička aktivnost kojom ne požar drži pod nadzorom sa sigurnog mjesta na ko-jem nema požara izvan zatvorenih prostora ili nekog industrijskog okruženja koji su u nekoj fazi zahvaćeni požarom. ovu vrstu gašenja požara obilježava srednje dugo trajanje (do 90 min), umjerena radna aktivnost (oko 300 W), temperatura okoline (do 20 oC), rela-tivna vlažnost zraka od 70% i zračenje topline (do 1 kW/m2).

Gašenje požara izvan građevina je fizička aktivnost gašenja požara u urbanim sredinama, ne unutar zgra-da ili drugih građevina, a obično se radi o požarima otpada koji se može proširiti na okolne strukture. ovu vrstu gašenja požara obilježava kratko trajanje (do 30 min), umjerena radna aktivnost (oko 300 W), okolna temperatura (do 20 oC), relativna vlažnost zraka od 70% i zračenje topline (1-2 kW/m2).

Gašenje požara na otvorenom prostoru je fizička aktivnost gašenja požara vegetacije. ovu vrstu gašenja požara obilježava dugo trajanje (8 sati), umjerena rad-na aktivnost (oko 300 W), okolna temperatura (do 40 oC), relativna vlažnost zraka od 60% i zračenje topline (do 4 kW/m2).

Tehničke intervencije su fizička aktivnost tehničke pomoći kada nema požara. ovu vrstu aktivnosti obilježava srednje do dugo trajanje (1-3 sata), umjer-ena radna aktivnost (oko 300 W), okolna temperatura (- 10 oC do + 30 oC), relativna vlažnost zraka 10-90% i zračenje topline (1-2 kW/m2).

Slika 3: Simulacijski znojni torzo Simulator za kontrolu mjerenja koristi računalni program - validirani matematički model toplinske fiziologije čovjeka. Ovaj model može simulirati toplinske odgovore čovjeka u stacionarnim i drugim uvjetima. Model predstavlja čovjeka prosječne veličine i prosječnih fizičkih sposobnosti. Toplinsko-fiziološki model može reprezentirati ljudsko tijelo s 19 dijelova tijela s dodatnim podjelama kako bi se ocijenilo lokalno opterećenje toplinom i prijenos topline. Za širenje vlage s otvora za znojenje tijekom mjerenja na torzu koristiti se sekundarni sloj kože. Tkanina ima toplinsku otpornost manje od 0,015 m2K/m2 te brza i simetrična svojstva upijanja. Ljudska koža ima 50-250 otvora za znojenje po cm2 dok torzo ima samo 0,01 mlaznicu po cm2. Uporaba sloja kože s dobrim svojstvima upijanja i neznatnom toplinskom izolacijom osigurava širenje vlage (znoja) preko torza. Za kompenziranje porasta toplinske otpornosti koristi se poseban tekstil na glavnom cilindru torza. Ova korekcija računa se kao omjer toplinske otpornosti torza sa slojem i bez sloja (goli torzo) prema jednadžbi 3. Toplinska otpornost računa se za torzo s temperaturom površine od 35oC, brzini zraka < 0,25 m/s na 20oC, bez zračenja i uz izlaganje ne kraće od 60 min.

(3)

Difuzija kroz kožu (Esk) je gubitak topline isparavanjem. Računa se iz temperature kože (početne temperature kože, Tsk) i ukupne Ret primijenjenog sustava odjeće prema jednadžbi 4. Esk = -0,0014 RetTsk + 0,8022Tsk + 0,0211Ret-15,151 (4) Ako Ret odjeće nije poznat, određuje se prema normi ISO 11092. Alternativno se može izračunati na temelju Rct i određenog indeksa permeabilnosti (PI) prema normi ISO 9920 (jednadžba 5).

Ret = (5) 4. Scenariji aktivnosti vatrogasaca Kako bi se odredilo fiziološko opterećenje vatrogasaca pretpostavljaju se pojedini scenariji (standardne fizičke aktivnosti) koji se najčešće očekuju. Tako se gašenje požara objekata i gašenje požara u industriji može podijeliti u četiri vrste aktivnosti: defanzivna i ofenzivna unutarnja navala te defanzivna i ofanzivna vanjska navala. Unutarnja ofenzivna navala kod gašenja požara objekata ili u industriji je fizička aktivnost gašenja požara ili spašavanja osoba ili oboje, unutar zgrada, zatvorenih prostora ili u nekom industrijskom okruženju koji su nekoj fazi zahvaćeni požarom. Ovu vrstu gašenja požara obilježava relativno kratko trajanje (do 30 min), visoka radna aktivnost (više od 500 W), visoka okolna temperatura (do 100oC, a povremeno i do 200oC), relativna vlažnost zraka od 50% i zračenje topline (do 10 kW/m2).

Simulator za kontrolu mjerenja koristi računalni program - validirani matematički model toplinske fiziologije čovjeka. Ovaj model može simulirati toplinske odgovore čovjeka u stacionarnim i drugim uvjetima. Model predstavlja čovjeka prosječne veličine i prosječnih fizičkih sposobnosti. Toplinsko-fiziološki model može reprezentirati ljudsko tijelo s 19 dijelova tijela s dodatnim podjelama kako bi se ocijenilo lokalno opterećenje toplinom i prijenos topline. Za širenje vlage s otvora za znojenje tijekom mjerenja na torzu koristiti se sekundarni sloj kože. Tkanina ima toplinsku otpornost manje od 0,015 m2K/m2 te brza i simetrična svojstva upijanja. Ljudska koža ima 50-250 otvora za znojenje po cm2 dok torzo ima samo 0,01 mlaznicu po cm2. Uporaba sloja kože s dobrim svojstvima upijanja i neznatnom toplinskom izolacijom osigurava širenje vlage (znoja) preko torza. Za kompenziranje porasta toplinske otpornosti koristi se poseban tekstil na glavnom cilindru torza. Ova korekcija računa se kao omjer toplinske otpornosti torza sa slojem i bez sloja (goli torzo) prema jednadžbi 3. Toplinska otpornost računa se za torzo s temperaturom površine od 35oC, brzini zraka < 0,25 m/s na 20oC, bez zračenja i uz izlaganje ne kraće od 60 min.

(3)

Difuzija kroz kožu (Esk) je gubitak topline isparavanjem. Računa se iz temperature kože (početne temperature kože, Tsk) i ukupne Ret primijenjenog sustava odjeće prema jednadžbi 4. Esk = -0,0014 RetTsk + 0,8022Tsk + 0,0211Ret-15,151 (4) Ako Ret odjeće nije poznat, određuje se prema normi ISO 11092. Alternativno se može izračunati na temelju Rct i određenog indeksa permeabilnosti (PI) prema normi ISO 9920 (jednadžba 5).

Ret = (5) 4. Scenariji aktivnosti vatrogasaca Kako bi se odredilo fiziološko opterećenje vatrogasaca pretpostavljaju se pojedini scenariji (standardne fizičke aktivnosti) koji se najčešće očekuju. Tako se gašenje požara objekata i gašenje požara u industriji može podijeliti u četiri vrste aktivnosti: defanzivna i ofenzivna unutarnja navala te defanzivna i ofanzivna vanjska navala. Unutarnja ofenzivna navala kod gašenja požara objekata ili u industriji je fizička aktivnost gašenja požara ili spašavanja osoba ili oboje, unutar zgrada, zatvorenih prostora ili u nekom industrijskom okruženju koji su nekoj fazi zahvaćeni požarom. Ovu vrstu gašenja požara obilježava relativno kratko trajanje (do 30 min), visoka radna aktivnost (više od 500 W), visoka okolna temperatura (do 100oC, a povremeno i do 200oC), relativna vlažnost zraka od 50% i zračenje topline (do 10 kW/m2).

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

33

VATROGASNI VJESNIK rujan 2017. struka i praksa

EkSPLoZIjE prašine organskog ili anorgan-skog porijekla kod nas na sreću nisu česte, ali

se povremeno događaju i to nažalost s vrlo teškim posljedicama, kakav je bio i nedavni slučaj u Splitu gdje je došlo do eksplozije u silosu za žitarice.

autor teksta je kao vještak sudjelovao u istrazi dviju takvih eksplozija, a u ovom članku donosimo opis jedne od eksplozija silosa za žitarice.

Karakteristike eksplozije prašine Zapaljena masa čvrstog zapaljivog materijala,

zagrijana na temperaturu plamišta, gori polako u razmjeru s površinom materijala izloženom kisiku iz zraka. Proizvedena energija se postupno i ne-opasno oslobađa jer se rasipa jednako brzo kako i nastaje.

Rezultat je potpuni drugačiji ako se takav isti ma-terijal samelje u finu prašinu i pomiješa sa zrakom u obliku oblaka prašine. U tome slučaju površina materijala izložena kisiku iz okoliša je mnogostruko veća od čvrstog materijala iste vrste, te pojava izvora topline dovodi do toga da materijal izgara vrlo brzo i oslobađa veliku količinu energije u vrlo kratkoj jedinici vremena u obliku oslobađanja topline i po-rasta tlaka, drugim riječima eksplozije.

Eksplozivna koncentracijaIako zapaljena smjesa koja se sastoji od zapaljive

prašine i zraka može izazvati snažnu eksploziju, nije svaka smjesa prašine i zraka podložna eksploziji. Postoji raspon koncentracija prašine i zraka unutar kojih smjesa može eksplodirati, no koncentracije smjese iznad ili ispod tog raspona ne mogu ek-splodirati. Najniža koncentracija smjese prašine i zraka kod koje može doći do eksplozije se naziva donja granica eksplozivnosti (DGE), a koncen-tracija iznad koje do eksplozije neće doći naziva se gornja granica eksplozivnosti (GGE). kratice DGE i GGE su poznate iz kemije zapaljivih plinova i para. Donja granica eksplozivnosti smjese prašine i zraka je za mnoge materijale ispitana. ona varira od 10 grama po kubičnom metru pa oko 500 grama po kubičnom metru. U većini slučajeva može se pret-postaviti da je 30 grama po kubnom metru donja granica eksplozivnosti za zapaljive smjese prašine. Iako je ovo izgleda kao vrlo niska koncentracija, po izgledu oblak prašine takve koncentracije će naliko-vati vrlo gustoj magli. Gornje eksplozivne granice nisu dobro definirane i imaju slabu ponovljivost u laboratorijskim uvjetima ispitivanja. S obzirom da je gornja granica eksplozivnosti od male praktične

Reparaturno zavarivanje i eksplozije prašineDavor Belas

TvarTemperatura

paljenja(oC)

minimalna energija

paljenja (mj)

Donja granica eksplozivnosti (g/

m3)maksimalni

tlak (bar)Brzina širenja

tlaka (bar m/s)

aluminij 560 <1 60 11.2 515magnezij 760 >1000 30 17.5 508Cink 250 300 250 6.7 125Celuloza acetat, metil celuloza 520 30 9.8 180

metilakrilamid 500 100 30 8.7 97Fenolne smole 460 9.3 73Poliamid 460 >1000 123 6.9 38Polistiren 450 100 400 5.4 14Urea 520 100 125 9.7 119kakao (prah) 60 7.6 75kava 470 >1000 60 9.0 90kukuruzni štirak 400 10 30 8.2 107Žitna prašina 510 125 9.2 131krumpirovo brašno 480 125 9.1 169Šećer 480 10 100 8.5 138adipinska kiselina 580 60 8.0 97Ugljen 540 >1000 60 8.5 117kanalizacijski mulj 450 100 250 6.5 79Sumpor 280 <1 280 6.8 151kvasac 450 100 60 6.2 40

Tablica 1. Minimalni uvjet potreban za nastanak eksplozije prašine.

Izvor podataka: http://www.dustexplosion.info/dust%20explosions%20-%20the%20basics.htm

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa VATROGASNI VJESNIK rujan 2017.

34

važnosti, podaci za ovaj parametar su rijet-ko dostupni. Najjača eksplozija se proizvodi kada je udio kisika u mješavini takav da će rezultirati potpunim izgaranjem svih čestica prašine u vrlo kratkom odsječku vremena. Za razliku od smjese zapaljivih plinova i para, raspon eksplozivnih koncentracija u oblaku prašine nije samo funkcija kemijskog sas-tava prašine, već DGE varira i s veličinom i oblikom čestica u oblaku prašine. Naravno, ni svaki izvor paljenja neće zapaliti oblak prašine, već to može izvor koji ima minimal-nu energiju paljenja za određeni materijal.

Paljenje oblaka prašineUsprkos zapaljivosti smjese prašine i zraka

između gornje i donje granice eksplozivnosti, sm-jesa (oblak) neće eksplodirati ako nema izvora paljenja. ako u oblaku prašine postoji izvor paljenja i on se aktivira, doći će do eksplozije. Izvori paljenja oblaka prašine mogu biti različiti, a obično su vruće površine te električna ili mehanička iskra. mini-malni uvjet potreban za nastanak eksplozije prašine s određenim načinima paljenja se može mjeriti, a neki rezultati su navedene u tablici broj 1.

Učinci eksplozije prašineToplina proizvedena izgaranjem čestica prašine u

eksploziji prašine i svi razvijeni plinovi uzrokovati će nagli porast tlaka na zidovima posude ili pros-torije koja sadrži oblak prašine. U tvornicama je učinak tog udarnog vala takav da može uzrokovati smrt i/ili ozljede radnika, dok na statički relativno slabim predmeta postrojenja i građevine može izaz-vati oštećenje ili urušavanja na postrojenju. Dalje, budući da strujanje udarnog vala proizvedenog u eksploziji može uzrokovati dodatno kovitlanje nakupljene prašine u prostoru ili na unutarnjim površinama objekata, to dodatno gorivo može „hraniti“ plamen i izazvati potencijalno katastro-falne sekundarne eksplozije. Druge posljedice koje mogu slijediti udarni val eksplozije prašina su: požari; implozija objekta (učinak na postrojenja i objekte koji nastaje kada se pritisak unutar tih ob-jekata brzo vraća u normalu); blokiranje izlaznih putova i rasvjete u slučaju nužde (nemogućnost evakuacije).

Reparaturno zavarivanjeReparaturno zavarivanje je proces zavarivanja

koji se provodi u svrhu repariranja (popravljan-ja) istrošenih ili polomljenih metalnih, najčešće čeličnih, dijelova strojeva ili opreme. Često se pro-vodi na terenu, na mjestu nastanka kvara stroja ili opreme. Zavarivanje je postupak stvaranja nerastav-ljivog spoja dvaju metalnih dijelova na način da se rubovi na kojima se metalni dijelovi spajaju (dodiruju) rastale djelovanjem energije koju daje oprema za zavarivanje, a često se koristi i dodatni materijal koji služi za popunjavanje šava između dva sučeljena metalna dijela. Prilikom zavarivanja, pa tako i reparaturnog zavarivanja čeličnih dijelova,

uređaj za zavarivanje na mjestu taljenja metala raz-vija temperaturu od najmanje 2000 oC, dok je tem-peratura u jezgri plamena autogenog zavarivanja 3200 oC. Danas se za reparaturno zavarivanje kor-iste različite tehnike zavarivanja i to: zavarivanje ot-vorenim plinskim plamenom (autogeno zavarivan-je), ručno elektrolučno zavarivanje (REL) gdje se koristi taljiva metalna elektroda koja ujedno stvara električni luk koji tali metal, zatim mIG zavarivanje (zavarivanje taljivom elektrodom u zaštitnom plinu) i drugi postupci. Reparaturno zavarivanje opreme silosa često se provodi na mjestu gdje je oprema i montirana. ovakav postupak sam po sebi predstav-lja veliki rizik za izazivanje eksplozije prašine.

Slučaj iz prakseautor članka sudjelovao je u utvrđivanju uzroka

eksplozije u silosu za žitarice. Prema informaci-jama dobivenim na mjestu događaja, do eksplozije i požara u silosu je došlo oko 08,30 sati i tom pri-likom je ozlijeđeno šest radnika, od kojih je jedan radnik preminuo od posljedica ranjavanja.

U trenutku eksplozije iz silosa je transportirana sačma uljane repice u kamione, dok su istovreme-no dva radnika iz odjela održavanja iznad silosa u kupoli obavljali poslove reparaturnog zavarivanja.

Opis silosa Silos je bio namijenjen skladištenju žitarica, a

sastoji se od dva bloka, jednog na sjevernoj, a dru-gog na južnoj strani silosa (slika 2). Svaki blok se sastoji od 15 betonskih ćelija (zapremine oko 650 m3) u kojima se skladište razne vrste žitarica. Silos ima, od podruma do nadćelijskog prostora, uku-pno osam etaža. Ćelije se protežu od prizemlja do šeste etaže. U podrumu silosa se nalaze otvori za pražnjenje i održavanje ćelija i transportna sredstva za prijenos žitarica iz ćelija. U nadćelijskom prosto-ru, na sedmoj etaži, nalaze se transportna sredstva za punjenje ćelija te za prijenos žitarica do kamiona ili željezničkih vagona. Između bloka 1 i bloka 2 si-losa nalazi se međuprostor koji ima sedam etaža. U međuprostoru se nalazi ulaz u silos, dizalo, a na sva-koj etaži se nalazi čelična platforma na kojoj radnici mogu stajati.

Na prvoj etaži međuprostora smješten je lančani transporter za prijenos žitarica iz silosa u kamione ili vagone. oba bloka silosa imaju svoj transportni

Slika 1 Predmetni silos

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

35

VATROGASNI VJESNIK rujan 2017. struka i praksa

sustav, a ti transportni sustavi su međusobno pov-ezani. Transportni sustav jednog bloka sastoji se od elevatora koji podiže žitarice s nižih etaža na sedmu etažu, odakle se lančanim transporterima po sedmoj etaži, žitarice transportiraju vodoravno iznad otvora za punjenje ćelija. Za punjenje svake pojedine ćelije silosa koriste se protočne metalne cijevi, spojene na lančane transportere. Protočne cijevi se koriste i za transportiranje žitarica iz lančanih transportera ili elevatora sa sedme etaže do kamiona ili vagona. U podrumu se nalaze lančani transporteri koji žitarice iz ćelija vodoravno transportiraju do elevatora koji dižu žitarice na najvišu etažu radi daljnjeg transpor-ta odnosno distribucije.

Stanje silosa nakon eksplozijeNa predmetnom silosu su bila vidljiva izuzetno

velika mehanička oštećenja, a manjim dijelom i termička oštećenja.

Zgrada iz koje se upravljalo radom transportnih sustava silosa se nalazi zapadno od samoga silosa te je mehanički oštećena u vidu izbijenih vrata i prozo-ra od strane međuprostora silosa, dok su električne komponente i razvodni ormari gotovo neoštećeni. Pregledom upravljačkih sklopki utvrđeno je da su bile ukopčane samo sklopke za upravljanje trans-porterima i elevatorima, koji su se upotrebljavali za ranije navedeni transport sačme uljane repice.

Pregledom predmetnog silosa utvrđeno je da je eksplozijom mehanički i termički oštećen blok 2, jedan elevator i metalni podest međuprostora silosa oko elevatora, te južna strana metalnih platformi međuprostora (strana uz sjeverni zid bloka dva). Na bloku 2 gotovo u cijelosti je izbijen betonsko armirani strop jedne od ćelija i djelomično stropovi dviju drugih ćelija bloka 2. U prostoriji iznad ćelija pronađena je velika količina betonskih komada –

Slika 2. Tlocrt silosa.

Slika 3. Poprečni presjek silosa

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

struka i praksa VATROGASNI VJESNIK rujan 2017.

36

fragmenata stropa koji su uslijed eksplozije izbačeni na pod prostorije. Na rubovima oštećenja – proboja stropa oštećene ćelije uočavaju se dijelovi čelične ar-mature mehanički deformirane i usmjerene prema gore. Neposredno iznad uništene ćelije došlo je do intenzivnog oštećenja - odspajanja te plastičnih de-formacija metalnih cijevi – dozatora žitarica, te se iste nalaze razbacane po podu prostorije. Na prozo-rima je došlo do potpunog razbijanja stakala i izli-jetanja fragmenata. Betonske noseće grede na stro-pu iznad oštećenih ćelija su se odvojile od stropa i djelomično popucale.

metalna konstrukcija prozora u središnjem dijelu zapadnog zida, koja se proteže cijelom visinom si-losa, intenzivno je oštećena eksplozijom.

Spoj sjevernog armiranobetonskog zida bloka 2, i armiranobetonskog zida jedne od ćelija je mehanički oštećen na način da je popucao po skoro cijeloj visi-ni (od podruma do stropa ćelije), zid je djelomično nagnut od bloka dva prema međuprostoru.

metalno kućište oštećenoga elevatora je mehanički oštećeno na način da su segmenti istoga u visini sedme i ispod sedme etaže, djelovanjem eksplozi-je, popucali po zavarenim spojevima, a limovi su trbušasto izvijeni prema van (od unutrašnjosti el-evatora). Najizraženija mehanička oštećenja vidljiva su na segmentu kućišta zapadnog povratnog dijela elevatora koji se nalazi u gornjem dijelu sedme etaže, prema pogonskom dijelu, a taj segment kućišta je oštećen na način da je lim rasparan po šavovima prema nadćelijskom prostoru bloka 2 i na suprotnoj strani, tj. prema međuprostoru. Na drvenim, pa-pirnatim i platnenim predmetima pronađenima na sedmoj etaži vidljivi su tragovi termičkih oštećenja u obliku površinskog gorenja.

Pregledom limenog poda međuprostora, di-jela gdje se nalaze mehanički oštećene metalne konstrukcije oštećenog elevatora (prostor prema južnom dijelu silosa) uočava se da je uslijed djelo-vanja udarnog vala došlo do međusobnog odvajanja limenih podnih ploča te se iste nalaze razbacane i plastično deformirane na metalnoj platformi sedme etaže.

Na metalnom podestu sedme etaže pronalaze se dva metalna mehanički oštećena koluta produžnih kabela i dvije nekorištene elektrode za elektrolučno zavarivanje.

Dio kućišta lančanog transportera koji se nalazi na prvoj etaži, (taj transporter služi za utovar robe u kamione ili vagone) izbačen je iz ležišta. Pregledom unutrašnjosti predmetnog transportera utvrđeno je da se u istome nalazi sačma uljane repice.

Pregledom podrumskih prostorija ispod ćelija bloka 2, utvrđena su brojna mehanička i termička oštećenja.

Pregledom kupole, smještene iznad međuprostora silosa, utvrđuje se da je na istoj došlo do znatnih oštećenja uzrokovanih eksplozijom. Na metalnoj konstrukciji vanjskih zidova nedostaje velik broj zidnih limenih valovitih ploča, koje su uslijed udar-

nog vala izbijene iz konstrukcije te se nalaze na zemlji u okolini silosa, sa svih strana do udaljenosti od oko 50 – tak metara. ostale valovite limene ploče također su većim dijelom plastično deformirane i djelomično odvojene od metalnog okvira.

Pregledom kućišta oštećenog elevatora, uočavaju se mehanička oštećenja na način da je na pogon-skom i prelaznom dijelu elevatora (na vrhu eleva-tora) došlo do intenzivnog pucanja limova po za-varenim šavovima te su limovi trbušasto izvinuti prema van.

Detaljnim pregledom prostora kupole utvrđeno je da se na obodnoj platformi nalazi oprema za pripremu i izvedbu reparaturnog zavarivanja (brusi-lica, aparat za elektrolučno zavarivanje). Pregledom protočnih cijevi bloka 2 utvrđeno je da je na istima obavljano reparaturno zavarivanje u cilju saniranja oštećenja, bili su vidljivi svježe izvedeni zavari.

ZaključakEksplozije prašine moguće je očekivati u pros-

torima u kojima se nakuplja eksplozivna prašina, a silosi za žitarice spadaju u takve prostore. U članku je opisan događaj eksplozije silosa za skladištenje žitarica u kojem je eksplozija načinila veliku materi-jalnu štetu i izazvala stradavanje radnika.

Na dijelovima transportnog sustava u kupoli silosa obavljano je reparaturno zavarivanje dijela čeličnih dijelova transportnog sustava, a istovremeno je iz silosa prema vagonima transportirana sačma uljane repice. Budući da su transportni sustavi unutar si-losa bili međusobno povezani, prašina sačme uljane repice je ušla u dio transportnog sustava na kojem je bilo obavljano reparaturno zavarivanje. Toplin-ska energija koja se razvila tijekom reparaturnog zavarivanja je izazvala prvu eksploziju. Eksploziv-no-plamena fronta primarne eksplozije se preko kućišta elevatora proširila u podrum bloka dva gdje je došlo do sekundarne eksplozije velike snage. Sekundarna eksplozija je nastala paljenjem uskovit-lane nataložene i u zraku prisutne prašine biljnog porijekla koja se nalazila u podrumu. Eksplozivno - plameni val proširio se do, i kroz tehnološki ot-vor u koji je smješten elevator te je isti izbio met-alnu platformu na sedmoj etaži i oštetio spoj sjev-ernog armiranobetonskog zida i armiranobetonske ćelije. Dalje se udarni val širio kroz tehnološki otvor uništene ćelije, na kojoj je izbio stropnu konstrukc-iju na sedmoj etaži.

Temeljem pronađenih tragova oštećenja objekta i instalirane opreme, kao i pronađenih tragova na mjestu zavarivanja, utvrđeno je da je prilikom reparaturnog zavarivanja na protočnoj cijevi eleva-tora, uslijed toplinske energije oslobođene zavari-vanjem, došlo do zapaljenja eksplozivno - zapaljive smjese prašine biljnog porijekla (prašina nastala ti-jekom transporta sačme uljane repice kao i ranije nataložene prašine) i zraka, unutar cijevi i kućišta elevatora.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

37

VATROGASNI VJESNIK rujan 2017. reportaža

Kao što je svima u svijetu poznato da su vatro-gasna vozila (najčešće)

crvene boje, tako jedno od stere-otipnih mišljenja govori i da va-trogasci vješto koriste “štangu”, odnosno vatrogasni klizni stup za skraćivanje vremena izlaska na intervenciju nakon uzbunji-vanja. Što brži izlazak na interven-ciju, odnosno dolazak do osobne zaštitne opreme i potom samog vatrogasnog vozila, posebno je važan u uvjetima strogih propisa koji su primjerice na snazi u Hr-vatskoj, gdje je najviše dopušteno vrijeme izlaska na intervenciju u roku do 60 sekundi nakon zaprim-ljene dojave.

Zamislimo poznat prizor u spavaonici profesionalne vatro-gasne postrojbe: 2,30 je ujutro, a mi u dubokome snu, na svome jastuku. Sve je mirno. Potom na-gli prodoran signal uzbune uzne-

miri sva naša osjetila. Odjednom smo budni, teturamo u mraku s desetak kolega koji su jednako uzbuđeni, no svejedno znaju što im je činiti. Oblače nužnu odjeću, a potom skaču na „štangu“, tj. va-trogasni klizni stup, a kako bi kroz koju sekundu navukli čizme i odo-ru, skinuli s police kacigu i opasač te već za nekoliko trenutaka jurili niz ulicu uz skladnu pratnju sirena i „rotirki“. Taj se prizor vrlo često odigrava u velikim profesional-nim vatrogasnim postrojbama, a neizostavna karika u opisanom lancu događaja je upravo – vatro-gasni klizni stup.

Unatoč stoljetnom prihvaćanju ovog dijela građevine kao sredstva za znatno skraćivanje odaziva na poziv u pomoć, klizni stup nakon svojeg 150-godišnjeg korištenja polako klizi prema povijesnoj baštini. U vrijeme vrhunca svoje popularnosti, on je promijenio

način na koji su se vatrogasci odazivali na uzbunu, pristupali svojim vozilima i, u konačnici, spašavali živote. No uz svaki nje-gov spomen valja istaknuti i rizik od njegove uporabe: on je poten-cijalna prijetnja sigurnosti, pa čak i životu onih koji ih koriste. Pretraživanjem raznih izvora ot-krivamo desetke smrtnih slučajeva vezanih uz njegovo korištenje, stotine ozbiljnih ozljeda i niza neželjenih tužbi, što je rezultiralo isplatom višemilijunskih odšteta. Danas sve veći broj vatrogasnih postrojbi u potpunosti napušta ovu tradicionalnu rutinu te proučava građevinske i sigurnosne norme.

Uspon vatrogasnih „štangi“Većina vatrogasnih postaja u

svijetu krajem devetnaestog je stoljeća imala dvije ili tri etaže. Uobičajeno je bilo da staje za konje

Važno je pravilno prijanjanje uz klizni stup (gore lijevo) Različitim sigurnosnim rješenjima može se povećati sigurnost (gore desno) Spavaonica s kliznim stupom početkom 20. stoljeća (dolje lijevo) Tobogani su moguća alternativa (dolje desno)

VATROGASNA “ŠTANGA” – DIO POVIJESTI?

PRIPREMIO: STJEPAN KOVAČEK, DIPL. ING.

Vatrogasni klizni stup nakon svoje 150-godišnje tradicije polako klizi prema povijesnoj baštini. U vrijeme vrhunca svoje popularnosti, on je promijenio način na koji su se vatrogasci odazivali na uzbunu, pristupali

svojim vozilima i, u konačnici, spašavali živote. No uz svaki njegov spomen, valja istaknuti i rizik od njegove uporabe: on je potencijalna prijetnja sigurnosti, pa čak i životu onih koji ga koriste

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

reportaža VATROGASNI VJESNIK rujan 2017.

38

i zaprežne pumpe budu smještene u prizemlju, na prvom bi katu bile sobe za spavanje, dok je u nekim slučajevima drugi kat poslužio kao spremište slame odnosno sijena za konje. Ponekad bi tijekom kuhanja obroka na prvom katu konje pri-vukao miris hrane, stoga nije čudo što su neki od njih savladali stube. Konji se obično ne spuštaju stu-bama pa bi tako ostali zaglavljeni na katu iznad. Kako bi riješili ovaj problem, vatrogasci su počeli in-stalirati uske spiralne stube kojima životinje nisu mogle pristupiti. To je, međutim, dovelo do znatnijeg problema: kad bi zazvonio alarm, deset do dvadeset vatrogasaca is-tovremeno bi krenulo niz ove spi-ralne stube, kako bi došli do vozila. To je opet produljilo vrijeme izlas-ka, u vrijeme kad je kao i danas svaka sekunda bila dragocjena.

Godine 1878. nehotični ljud-ski izum u Chicagu promijenio je način na koji su vatrogasci rea-girali na uzbunu. Jednog poslije-podneva, David Kenyon, kapetan afroameričke vatrogasne postaje broj 21, pomagao je kolegi spre-mati sijeno na drugom katu, kad se odjednom začuo signal za uz-bunu. U potkrovlju se nalazio dugi drveni vezni stup koji je korišten za osiguranje sijena tijekom pri-jevoza, u nekim hrvatskim kra-jevima korišten za istu namjenu i danas, poznat kao „žrt“. Bez brzog puta za spuštanje u prizemlje, Ke-nyon je zgrabio stup i skliznuo po njemu niz dvije etaže, pretekavši tako desetak vatrogasaca koji su se spuštali niz spiralno stubište.

Kenyon je bio zaintrigiran i vidio veliki potencijal. Uvjerio je zapovjednika da odobri ugradnju stalnog stupa. Probušena je rupa u podu na obje gornje etaže i u njezinom središtu postavljen stup od borovine, promjera 8 cm. Na-kon nanosa nekoliko slojeva laka i parafina, bio je spreman za sva-kodnevnu uporabu.

Vatrogasna postaja broj 21 odmah po ugradnji prve spusnice bila je predmetom ismijavanja među kolegama, no vrlo ubrzo događalo se da njezini pripadnici redovito stižu prvi na požarište, često i desetak minuta prije kolega iz drugih postaja, nakon čega svi počinju ozbiljno shvaćati ovu ino-

vaciju.Nakon samo nekoliko mjeseci

rada, zapovjednik vatrogasnih postrojbi naredio je da se spusnice instaliraju u svakoj vatrogasnoj postaji u Chicagu. Godine 1880. vatrogasna postrojba Bostona ugradila je prvi stup od mjedi i tako postavila normu za vatro-gasne postaje diljem Sjedinjenih Američkih Država.

Što kad se dogodi nezgoda?Po prirodi se vatrogastvo smatra

opasnim zanimanjem, s primjerice prosječno 116 umrlih vatrogasaca godišnje u SAD-u tijekom posljed-njih 35 godina (podaci isključuju napade 11. rujna). Dok srčani i moždani udari izazvani stresom vode u statistici uzroka, padovi čine do 6% uzroka smrti, prema Upravi za zaštitu od požara SAD-a.

Još 1885. godine zabilježeni su slučajevi vatrogasaca koji su upali u rupu kraj kliznog stupa ili slučajno izgubili kontakt s istom - i pogibali. Unatoč tim nezgodama, mjere sigurnosti poput ograde oko rupa i ublaživača na dnu nisu široko primjenjivane sve do sredi-ne pedesetih godina. Jedna nezgo-da ove vrste zabilježena 1959. go-dine u St. Paulu opisuje vatrogasca koji se spotaknuo o vlastite vezice na cipelama, proletio naglavce pre-ko ograde uz stup i pao 10 metara niže u prizemlje. Bila je to četvrta pogibija u postrojbi vezana uz va-trogasni klizni stup.

U suvremeno doba smanjuje se učestalost smrtnih slučajeva ove vrste (u SAD-u su zabilježena četiri od 2000. godine), ali sig-urnosne mjere nisu mogle smanjiti mnoštvo manjih i većih ozljeda. Najčešće se kreću od uganutih gležnjeva i prstiju do slomljenih lubanja. Neki od tih incidenata imali su veće posljedice za vatro-gasne objekte i gradove. Dana 23. prosinca 2003., vatrogasac Seat-tlea Mark Jones, probudio se usred noći, krenuo prema toaletu i upao u rupu uz klizni stup. Sudska do-kumentacija detaljno navodi pri-rodu nastalih ozljeda:

"Mark je pretrpio ozbiljne ozljede zbog pada od 5 metara, uključujući traumatske ozljede mozga i opsežna tjelesna oštećenja. Markove ozljede mozga uključuju

"difuznu ozljedu aksona", traumu u kojoj su "žice" mozga "rastr-gane", dok je krvario u frontalnom režnju i klijetki. Slomio je zdjelicu na više mjesta, mnoge od njegovih kralješaka i gotovo sva desna rebra. Pluća su mu bila probušena, kao i mjehur, a kasnije je podvrgnut operaciji uklanjanja mnogo umr-log tkiva koje je sprečavalo širenje pluća."

Jones je naknadno tužio grad Seattle zbog nepažnje i postavl-janja neodgovarajućih sigurnos-nih ograda te dobio 12,75 mili-juna dolara odštete. Kao odgovor, grad Seattle zabranio je vatrogasne klizne stupove i uložio znatna sredstva u obnovu sve 32 lokalne vatrogasne postaje.

Njegov slučaj nije jedini. Go-dine 2014. vatrogasac u New Yorku podigao je tužbu protiv grada, na-kon što je kliznuo niz klizni stup-koji je bio "previše gladak" i slomio donji dio kralježnice. U sudskom sporu koji još traje, tvrdi da nije bio u stanju kontrolirati svoje spuštanje niz spusnicu, navodeći pritom i kako nakon niza takvih incidenata vatrogasna postaja nije uspjela provesti određene potre-bite korektivne mjere.

Odlazak u povijestDok je spusnica nekoć bila

ikonom u svim većim vatrogas-nim objektima, danas se sve više zamjenjuje drugim modelima br-zog spuštanja u prizemlje. Dolas-kom motoriziranih vozila konji su postali nepotrebni u vatrogastvu, a s njima i gradnja vatrogasnih domova na više etaža.

Nove pogibije i ozljede, us-prkos sigurnosnim instalacija-ma, također su vodili čelnike da ponovno razmotre ulogu vatrogas-nog kliznog stupa u ovo moderno doba. Harold Schaitberger, gen-eralni predsjednik Međunarodne udruge vatrogasaca (eng. Interna-tional Association of Firefighters), u svom intervjuu The New York Timesu rekao je:

“Nedvojbeno je kako će grad-njom svakog novog vatrogasnog objekta sami klizni stupovi polako odlaziti u povijest. Nove vatro-gasne postaje bit će izgrađene sa stubištima i bez stupova.”

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

39

VATROGASNI VJESNIK rujan 2017. reportaža

Vatrogasci širom svijeta uk-lanjaju klizni stup ili promišljaju o tome, no ne uspijevaju pronaći kvalitetne alternativne modele za smanjenje vremena odaziva. Neke postaje eksperimentirale su s drugim detaljom s dječjih igrališta - toboganom, no trend doista nije prihvaćen (zamislite da jedno vatrogasno odjeljenje od ukupno 500 kilograma pokušava istovremeno kliziti unutar cijevi). Propisi u Španjolskoj favoriziraju postavljanje tobogana samo zbog činjenice da slučajnim padom u otvor ne dolazi do toliko ozbiljnih posljedica kao kod stupova.

Umjesto toga, mnoge su post-aje napravile puni krug – vratile se klasičnim stubama. No, ni to zasigurno nije idealno rješenje. Primjerice, u 4 sata ujutro, stubište puno užurbanih pripadnika jed-nog odjeljenja definitivno nije pravo rješenje. U konačnici, opet se vraćamo logici razmišljanja s kraja 19. stoljeća – sekunde mogu biti ključne za spas nečijeg života.

Iako postoje slučajevi ozbiljnih ozljeda, pa čak i smrti, ti slučajevi su relativno rijetki kada se usporede s brojem spuštanja vatrogasaca niz stup. Rasprava u smislu „za“ ili „protiv“ stupova uvijek se razvija u moralnu dilemu: iako je opasna, to je daleko najbrža, praktična i učinkovita metoda odgovaranja na uzbunu - često smanjujući vri-jeme odziva do 30 sekundi. Jedan vatrogasni poručnik na mrežnom forumu pojašnjava:

"U mojoj vatrogasnoj postaji nalazi se klizni stup i smatram ga jednom od najopasnijih stvari koje imamo u zgradi. Na gornjem katu nalazi se ograda oko rupe, vi-sine 1 metra. Jedan krivi korak u blizini tog stupa i letimo 5 metara niže. Apsorbirajuća podloga jedva ublažava normalni silazak, a ka-moli pad.

Bez obzira na navedeno, ne mogu se sjetiti bržeg načina spuštanja dolje od strane nekoliko osoba. Potrebno je oko 1,5 sekunde da se spustimo i maknemo od stupa. Spuštanje nas petorice stubištem smatram mnogo spori-jim i opasnijim rješenjem, poseb-no po naše gležnjeve. Stoga i dalje koristim svaku priliku za spuštanje stupom."

Trošak je također vrlo bitan

za tijela koja skrbe za obnovu ili izgradnju novih vatrogasnih ob-jekata. Cijene novih mjedenih stupova, sa svim sigurnosnim me-hanizmima, u SAD-u se kreću do vrtoglavih 150.000 dolara - daleko više od troška betonskog stubišta.

Dakle, kako izgleda budućnost vatrogasnih kliznih stupova? Na-cionalno udruženje za zaštitu od požara SAD-a („NFPA“, svjetski poznata organizacija koja postavlja norme i druge propise), pozvalo je na uklanjanje svih kliznih stupova iz američkih postaja "zbog opas-nosti po sigurnost". Organizacija se nada da će ih potpuno ukloniti jer je trend gradnje ionako okrenut prema prizemnim širim objek-tima.

U nekim zemljama poput No-vog Zelanda korištenje stupova u vatrogasnim objektima potpuno je zabranjeno. U Beču je glavna va-trogasna postaja Mariahilf imala stup od njezine izgradnje 1914., pa sve do prošle godine, otkad je jedini preostali bečki vatrogasni stup ostao u vatrogasnom muzeju Am Hof.

Nakon nedavne rekonstrukcije zgrade sveučilišta u engleskom Bournemouthu, više se ne koristi vjerojatno najdulja vatrogasni kliz-ni stup u Europi, po kojoj su vatro-gasci klizili više od 14 metara, kroz čak 4 etaže. Iako je spuštanje po tom stupu bilo opasno, jedan va-trogasac bez problema se naglavce spustio s najviše etaže u prizemlje – s kavama na poslužavniku.

Situacija u HrvatskojU našoj zemlji klizni stupovi

se pojavljuju kao neizostavni dio vatrogasnih domova, uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. Najčešće su vezani uz profesion-alne vatrogasne postrojbe, no posjeduju ih i domovi nekih većih

gradskih dobrovoljnih vatrogasnih društava. U statistici ozljeda na radu (kontaktirane su veće profe-sionalne vatrogasne postrojbe) go-tovo da nema onih koje su vezane uz upotrebu kliznog stupa, osim uobičajenih manjih opekotina na rukama. Broj ozljeda gležnjeva i koljena praktično je zanemariv.

Kad govorimo o propisima ili strukovnim smjernicama, važno je podsjetiti kako je vatrogasna djelatnost člankom 4. aktualnog Zakona o zaštiti na radu (NN br. 71/2014 i 118/14) zbog svo-jih posebnosti i proturječnosti s odredbama ovog Zakona izuzeta iz istog, odnosno navedeno je kako će se zaštita na radu pri obavljanju vatrogasne djelatnosti regulirati posebnim propisima.

Prema mišljenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, bora-vak vatrogasaca u postaji ne sma-tra se radom na intervenciji te se u tom dijelu Zakon o zaštiti na radu mora primjenjivati. No, interven-cija započinje od trenutka uzb-une, a pritom je upravo uporaba vatrogasnog kliznog stupa prva faza brzog izlaska. U interventnim aktivnostima Zakon o zaštiti na radu se ne primjenjuje. S obzirom na nedovoljno razrađene propise, vezane uz provedbu zaštite na radu na vatrogasnoj intervenciji, i dalje smo u situaciji da kod nastanka ozljede ista ne bude priznata kao ozljeda na radu ili profesionalna bolest – jer nedostaje zapisnik inspektora, a koji se poziva na nenadležnost za vatrogasnu djelat-nost.

Bez obzira na sve, u vatrogasnim objektima koji posjeduju klizne stupove, oni se u pravilu i danas koriste. Nije to slučaj samo u va-trogastvu (primjerice, aerodrom-ske vatrogasne postrojbe redovito ih koriste, s obzirom da je tamo doista neprocjenjiva svaka sekun-da), već i u vojsci te drugim srod-nim službama. Na kraju krajeva, vatrogasno je zanimanje samo po sebi opasno – na intervenciji smo često u iznimno opasnim situaci-jama, željeli mi to priznati ili ne.

Naglasimo na kraju kako je vatrogasni klizni stup i dalje dio nečeg što vatrogasci iteka-ko poštuju – ponosne tradicije žurnog pomaganja u nevolji.

Otvaranje nove postaje u Nizozemskoj 2010. godine

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

psihologija VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

40

Govoriti i pisa-ti o pojavi samoubojstava

(suicida) je vrlo nepo-pularna tema koju bi većina najradije izb-jegla, ali koliko god je pokušavali zaobići, os-taje činjenica kako se samoubojstva nažalost događaju. Tema je većini ljudi irelevantna sve do trenutka dok se u njihovoj bližoj okol-ici ne dogodi slučaj samoubojstva. Tada svi nastoje naći odgovor zašto se netko odlučio na čin oduzimanja vlas-titog života, najveće vrijednosti koju imamo i jesmo li mogli nešto učiniti da to spriječimo?

Možda će netko u prvi tren pomisliti i zašto u Vatrogasnom vjesniku pisati o ovoj teškoj temi? Postoji više razloga zašto vatrogasce informirati i educirati o problemu samoubo-jstava. S obzirom na pri-rodu vatrogasnog posla, vatrogasci spadaju u rizičnu skupinu. U svom poslu izloženi su visoko stresnim događajima koji ponekad imaju i traumatska obilježja i mogu izazvati dugotra-jne i teške posljedice po psihičko zdravlje vatrogasaca. S druge strane, vatrogasci neri-jetko interveniraju za-jedno s drugim žurnim službama u situacija-ma pokušaja/prijetnje samoubojstvom ili su uključeni u aktivnosti koje rezultiraju pronal-askom smrtno stradale osobe kao posljedice samoubojstva.

Svjetski dan preven-cije samoubojstavaStopa samoubojstava

se uobičajeno izražava kao broj samoubojstava na 100.000 stanovnika. Podaci Hrvatskog za-voda za javno zdravstvo govore o aktualnoj stopi od 15 samoubojstava na 100.000 stanovni-ka Republike Hrvat-ske. Vrijednost stope samoubojstava je prom-jenjiva i varira iz godine u godinu. U odnosu na druge zemlje, Hrvatska je negdje „na sredini“. Prema podacima WHO najviše stope samoubo-jstava imaju Litva 31,5, Mađarska 21,7, Lat-vija 20,7, Estonija 18,8, Slovenija 17,2, Finska 16,8, Belgija 16,8, Poljs-ka 15,4 i Francuska 14, dok su najniže stope u Cipru 4,5, i Grčkoj 5.

Problem samoubo-jstava je ozbiljan svjetski problem, što potvrđuje i obilježavanje 10. ru-jna kao Svjetskog dana prevencije suicida. Taj dan je 2003. godine ute-meljilo Međunarodno udruženje za preven-ciju samoubojstava u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organi-zacijom. Ove godine je i u Hrvatskoj obilježen 15. Svjetski dan pre-vencije samoubo-jstava s ciljem podi-zanja svijesti o potrebi

i obvezi aktivnosti na prevenciji samoubo-jstava. Sasvim sigur-no će većinu čitatelja neugodno iznenaditi podatak da je prošle godine u Hrvatskoj registrirano 683 slučaja samoubojstva. Od toga su 515 samoubojstava počinili muškarci i 168 samoubojstava počinile su žene (Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravs-tvo).

Vatrogasci kao rizična skupina

Nažalost, ne pos-toje pouzdani podaci o tome koliko je vatro-gasaca u Republici Hr-vatskoj pokušalo suicid niti koliko ih je izvršilo suicid. Nepotpune i ne-provjerene informacije je moguće jedino naći kroz naslove u dnevnom tisku. Podaci zaklade The National Fallen Firefighters Foundation ukazuju da je vjero-jatnost počinjenja sui-cida među američkim vatrogascima tri puta veća od vjerojatnosti da će nastupiti neki drugi oblik smrti tijekom obavljanja poslova na vatrogasnoj intervenciji. U Republici Hrvatskoj, podaci vezani uz uzrok smrtnosti sustavno se ne vode niti za aktivne vatrogasce, a niti za umirovljene vatrogasce

ili one koji su napus-tili vatrogasni poziv. Ovo je posebno intere-santno zbog činjenice da osobe starije od 65 godina spadaju u vi-soko rizičnu skupinu u pogledu počinjenja samoubojstva. U najrizičniju skupinu spadaju osobe koje su ranije imale pokušaj samoubojstva i osobe koje su u obitelji imale slučaj samoubojstva ili pokušaj samoubojstva.

Razlozi i uzroci koji mogu potaknuti vatro-gasce na razmišljanje o samoubojstvu su bro-jni. To mogu biti us-amljenost ili otuđenost, veliki financijski/materijalni gubitak, izloženost sramoćenju ili strah od osude za-jednice, gubitak posla ili ugroženost egzist-encije, teška bolest, pretrpljeno nasilje, patološka ljubomora, psihički poremećaj (depresija, anksioznost, PTSP, bolesti ovisnosti i dr.), negativni životni događaji vezani uz va-trogasca ili njegovu obitelj, neuspjeh na va-trogasnoj intervenciji, pogibija kolege vatro-gasca, osjećaj krivice zbog općenito životnog neuspjeha, neostvarene životne ambicije, smrt člana obitelji ili drugih bliskih osoba, žalovanje, nesređeni obiteljski odnosi i sl.

Raspon mogućih kriznih događaja u ko-jima interveniraju va-trogasci postaje sve veći i uključuje različite vrste vatrogasnih in-tervencija koje za cilj

PSIHOLOGIJA I PREVENCIJA SAMOUBOJSTAVA KOD VATROGASACA

Zoran Šimić, psihologzoran.simic@psihoportal.com

Samoubojstvo se može spriječiti!

VAŽNO JE ISTOVREMENO RAZVIJATI MEHANIZME I STRATEGIJE

SUOČAVANJA S TEŠKOĆAMA KOJE DOVODE DO SAMOUBOJSTVA, ALI

I RAZBITI STEREOTIPE PREMA TRAŽENJU PSIHOLOŠKE POMOĆI KOD

VATROGASACA.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

41

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. psihologija

imaju spašavanje ljud-skih života, životinja i imovine. Jedna od takvih “nestandard-nih” vatrogasnih inter-vencija je i izlazak na mjesto događaja na ko-jem imamo prijetnju i/ili pokušaj počinjenja samoubojstva. Vatro-gasci se najčešće poziva-ju kad se radi o prijetnji samoubojstvom padom s visina zbog posjedo-vanja tehnike i opreme koja služi za spašavanje s visina. Ovakve vrste intervencija mogu biti izrazito psihički stresne i zahtjevne jer se va-trogasci suočavaju sa situacijama koje mogu rezultirati smrću i vatro-gasci mogu biti očevidci takvog nesretnog događaja sa smrtnim ishodom. Spašavanje osoba koje namjeravaju izvršiti samoubojstvo i kontakt s takvim oso-bama ponekad traži i vještine i znanja koja vatrogasci nemaju, a odnose se na komu-nikaciju s osobama u psihičkoj krizi i pružanje neke vrste psihološke pomoći. Nerijetko va-trogasci su uključeni i u intervencije koje re-zultiraju pronalaskom osobe koja je izvršila samoubojstvo, što ovis-no o karakteru i načinu izvršenja samoubojstva može imati i traumatska obilježja.

Vatrogasci i medijski odgovorno ponašanje – kako izvještavati o vatrogasnim inter-

vencijama vezanim uz samoubojstva

Način na koji med-iji izvještavaju o slučajevima samoubo-jstava ima utjecaj na ponašanje ljudi u zajed-nici. Praćenjem pojave samoubojstva došlo

se do spoznaje da na-kon televizijske objave samoubojstva narednih 10 dana dolazi do po-rasta broja samoubo-jstava (tzv. „Wertherov efekt“). S obzirom da vatrogasci o svojim ak-tivnostima informiraju javnost različitim medi-jima i različitim kanali-ma, potrebno je voditi računa o načinu na koji će vijest o samoubo-jstvu biti prezentirana putem televizije, radija, tiska ili interneta. O samoubojstvu ne treba pisati senzacionalistički, to ne treba biti udarna vijest na prvoj stranici, ne treba objavljivati fotografije osobe koja je počinila samoubo-jstvo niti fotografije s mjesta samoubojstva, ne opisivati način na koji je ono izvršeno, ne davati tumačenja zašto je netko počinio samoubojstvo, ne okriv-ljavati ni onoga koji je počinio samoubojstvo niti njegovu okolinu, ne objavljivati komen-tare drugih vezane uz

razloge i počinjenje samoubojstva, ne objav-ljivati “oproštajna” pis-ma i slične dokumente. Ovakvim primjerenim načinom izvještavanja djelujemo preven-tivno ne stvarajući heroja od osobe koja je počinila samoubojstvo niti stvarajući dojam drugim potencijalno su-icidalnim osobama da je to “normalno” i prih-vatljivo ponašanje.

Prevencija suicida kod vatrogasaca

Nažalost i među hr-vatskim vatrogascima imamo zabilježene slučajeve samoubojstava koji potvrđuju potrebu za preventivnim djelo-vanjem samoubojstava kod vatrogasaca. Iako se radi o događajima koji se javljaju na sreću izuzetno rijetko, važno je naglasiti da su to događaji na koje nije moguće utjecati nakon što se dogode, drugim riječima, kasno je reagi-rati kad se samoubojst-vo dogodi, mjere treba

poduzimati ranije. Početna mjera koju

je potrebno napraviti je Plan i program pre-vencije samoubojstva kod vatrogasaca koji bi trebao definirati mjere i način njiho-vog provođenja u va-trogasnoj organizaciji, obitelji vatrogasaca i u zajednici. U pre-venciji samoubojstava najznačajniju ulogu im-aju vatrogasni zapovjed-nici i kolege vatrogasci. Njih je potrebno educi-rati o načinu na koji će prepoznati potencijalno suicidalne osobe i način na koji trebaju reagirati. Važno je istovremeno razvijati mehanizme i strategije suočavanja s teškoćama koje do-vode do samoubo-jstva, ali i razbiti stere-otipe prema traženju psihološke pomoći kod vatrogasaca. Vatrogasni zapovjednici i vatro-gasci trebaju prihvatiti činjenicu da je traženje psihološke pomoći u kriznim situacijama odgovorno ponašanje, a ne izraz slabosti i ne-doraslosti obavljanju vatrogasnog posla.

Kome se obratiti u slučaju potrebe?

U slučaju da je Vama osobno ili nekoj drugoj osobi potrebna stručna pomoć vezana uz prob-lem samoubojstva, možete nazvati broj 01/ 2376-470 (0-24 sata) ili doći bez najave i uput-nice između 8 i 20 sati u Centar za krizna stanja i prevenciju suicida (KBC Zagreb – Kišpatićeva 12, Zagreb). Ako Vam ova pomoć Centra za krizna stanja i prevenciju sui-cida iz bilo kog razloga nije dostupna, možete se obratiti najbližem psihologu ili liječniku.

VISOKORIZIČAN POSAO KOJIM SE VATROGASCI BAVE MOŽE IZAZVATI

DUGOTRAJNE POSLJEDICE NA PSIHIČKO ZDRAVLJE, DEPRESIVNA STANJA TE

SUICIDALNE MISLI.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

povijest VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

42

U 2016. godini je navršeno 120 godina izlaženja hrvatskog

vatrogasnog glasila. Osvrt na taj jubilej, kao i psihološku dobrobit postojanja Vatrogasnog vjesnika, čitali smo u prošlogodišnjem siječanjskom broju. Izrečene su pohvale i zahvale »svima koji su na bilo koji način dali doprinos u stvaranju, razvoju i opstanku Vatrogasnog vjesnika.« Psiholog Zoran Šimić je zapisao: »Ne pos-toji mnogo časopisa u Republici Hrvatskoj koji se mogu pohvaliti ovako dugom poviješću i tradici-jom izlaženja…«, a mi vatrogasci dodajmo, između ostalog, da je Starešinstvo Vatrogasnog saveza Kraljevine Jugoslavije 1933. go-dine Vatrogasni vjesnik proglasilo za svoje službeno glasilo te da u dojmovima svjetske izložbe »va-trogasne štampe« iste godine u Pardubicama, Čehoslovačka, stoji kako ni »Međunarodna or-ganizacija sa sjedištem u Parizu« - CTIF nema svoga glasila. Bilo je i drugih priznanja i pohvala, primjerice, Kraljevska hrvatsko- slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada je svojim dopisom od 16. rujna 1896. godine Vatrogasni vjesnik preporučila svim vatro-gasnim društvima, županijama i općinama.

Nastanak Vatrogasnog vjesnika

Javnosti je malo poznato kako je nastao Vatrogasni vjesnik, posebice kako je preživljavao bor-bu za opstanak. Glede nastanka valja najprije naglasiti da je već na konstituirajućoj sjednici skupštine Zajednice 1876. godine donesen zaključak: »… neka središnji od-bor zajednice nastoji o tome, da se što skorije pristupi izdavanju glasila zajednice« što iz objek-tivnih razloga nije učinjeno prvog desetljeća postojanja Zajednice. U međuvremenu se 1892. go-dine pojavio privatni list »Vatro-gasac«, Vjenceslava Majera, koji

Zajednica 1893. godine prihvaća za svoje glasilo, te ga čak 1894. i 1895. godine financira sa po 100 forinti. Međutim, privatnik nije ispoštivao ugovorene obveze, dapače omalovažavao je i čak marginalizirao Zajednicu, te pred-sjednik Hrvatsko-slavonske va-trogasne zajednice, Gjuro Stjepan Deželić, u drugoj polovici 1895. godine inicira i stvara vlastito glasilo Zajednice. Središnji odbor Zajednice na sjednici 12. prosin-ca 1895. godine donosi odluku o prekidu bilo kakve suradnje s »Va-trogascem« i priopćava javnosti izdavanje »Vatrogasnog viesnika« s prvim brojem u siječnju 1896. godine. Tako je nastalo jedino hr-vatsko vatrogasno glasilo koje već više od 120 godina širi vatrogasnu misao.

Unatoč širokoj akciji promidžbe glasila -

nezadovoljavajuća pretplataSvaka grana vatrogasnog

sustava imala je svoje razvo-jne poteškoće. Tako je bilo i s uhodavanjem hrvatskog vatro-gasnog glasila čiji razvojni put nije bio ni sjajan niti gladak. Glavna poteškoća, kao i općenito u vatrogastvu, bila su financijska sredstva za izdavanje glasila koja su se namirivala isključivo od pretplate. Tako se već 1898. go-dine Zajednica susreće s prvim poteškoćama glede izlaženja glasi-la jer je prisiljena okružnicom br. 39 od 9. svibnja intervenirati upozorenjem na pretplatničke obveze: »Da se izdavanje ovoga u nas jedinoga strukovnog organa i nadalje omogući, umoljavaju se uljudno ovim svi, koji su pret-platom zaostali, da izvole dugo-vinu za tekuću godinu što skorije ovamo priposlati.« Poteškoće se ne ublažavaju, dapače se gomi-laju i za 5. obljetnicu su kritične, te Središnji odbor na sjednici 19. ožujka 1901. godine raspravlja o pretplatničko-financijskoj krizi. To se događa unatoč činjenici da

je od 1897. godine Kraljevska hr-vatsko-slavonsko-dalmatinska ze-maljska vlada godišnje uplaćivala 500 forinti za izdavanje glasila.

N e z a d o v o l j a v a j u ć e pretplatničko stanje iznosi se u činjenicama da je od kraljevskih kotarskih vlasti na pretplatničkom popisu ostao samo jedan župan, a od 400 općinskih poglavarstava svega 22 »drže list«, dok je broj privatnih pretplatnika spao na 79. Glede DVD-ova iznesen je poda-tak da je 101 društvo pretplaćeno na »Vatrogasni viesnik« od »180 vatrogasnih družtava u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji uključivo Dalmaciju, Bosnu i Kranjsku.« Nadalje se obrazlaže, iznosi poteškoća, kako su mnoga društva, općine i privatnici pri-mali časopis, ali nisu izvršili pret-platu, a kada su opomenuti tada su ga vratili s »opaskom vraća se, nije naručen«.

Kritična je bila i 1902. godina, a stanje razmatra Središnji odbor na sjednici 13. srpnja. Između os-talog, navodi se kako je svega 34 općina pretplaćeno na glasilo te da su ga mnoga društva vratila. Financijsko stanje glasila nije se nimalo poboljšalo pa je glavna točka dnevnog reda sjednice Središnjeg odbora 20. studenoga 1902. godine te se podnosi pis-mena molba spomenutoj Vladi za buduću financijsku pomoć u iznosu od 1.000 kruna. Doda-jmo primjer 1903. godine kada je na pretplatničkom popisu bilo 52 općine, 95 DVD-a i 26 privat-nika, a pretplatu je izvršilo svega 93 naručitelja. Stanje pretplate je ponovo glavna tema sjednice Središnjeg odbora 10. travn-ja 1904. kada se konstatira da »župani, obćine i uprave vatrogas-nih družtava slabo naše strukovno glasilo podupiru«.

I prvi potpredsjednik i vršitelj dužnosti predsjednika Zajednice 1917.—1922., Ivan Domitrović u opširnom članku pod nazivom »Kako ćemo podići naše vatro-

TRAGOM NASTANKA I RAZVOJA VATROGASNOG VJESNIKAPRIPREMIO: ANTUN NOVAK

Glasilo hrvatskih vatrogasaca

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

43

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. povijest

gastvo« 1904. godine, između ostalog, piše: »…Bude li obćina predplaćivana na Vatrogasni viesnik kroz više godina prije, nego se društvo ustroji, kako će dobro poslužiti prijašnja godišta vatrogasnog časopisa za struko-vnu naobrazbu čete…«

Kreator, odnosno urednik i po zaslugama drugi za nastanak glasila, Mirko Kolarić, u uvodniku broja 24/1904. naglašava: »…Va-trogasna družtva ne drže ni Vatro-gasni viestnik…od obćinah samo 50 drži Vatrogasni viestnik… Zar je onda čudo da nazadujemo mjesto da se prema ukazanoj potrebi podižemo i usavršavamo u toj važnoj grani narodnjega gosp-odarstva.«

Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska Vlada donira

financijska sredstvaNeprijeporno je da je izlaženje

jedinog hrvatskog vatrogasnog glasila u najtežim godinama spasi-la od gašenja tadašnja Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada koja je od 1897. – 1901. doznačavala godišnje po 500 forinti, od 1902. nadalje po 1.000 kruna, a kasnije čak i 1.200 kruna na godinu. Potporu Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade sa posebnom zah-valom pozdravlja Središnji odbor kao i Skupština zajednice u Petrin-ji 1905. godine kada je, dodajmo, u povodu 10. obljetnice glasila kon-statirano: »Da naš Viestnik nema godišnju izvanrednu potporu od visoke kr. zemaljske vlade u iznosu 1000 K nebi mogao izlaziti.«

Na kormilu »Vatrogasnog viest-nika« , nakon smrti Gjure Stjepana

Deželića 20. 10. 1907. ostaje drugi po zasluzi za njegovo izlaženje, Mirko Kolarić uz svestranu podršku i pomoć Bogumila Toni-ja, Ivana Domitrovića i Aleksandra Maruzzija, dakako, i s puno razum-ijevanja ostalih članova Središnjeg odbora, posebno Josipa Absaca iz DVD Karlovac. U takvom ozračju »Vatrogasni viestnik« i dalje izlazi, iako je pretplatničko stanje nezadovoljavajuće. Prim-jerice, 1909. godine je ukupno 240 pretplatnika od čega 45 općina, 93 DVD-a, 22 privatnika i 80 va-trogasaca koji su imali sniženu pretplatu od 2 krune godišnje, a uz to se 49 primjeraka besplatno dostavljao »raznim zavodima i novinama«. Dapače, čini iskorak i od 1909. mijenja naziv u Vatro-gasni vjesnik s prvom rečenicom uvodnika broj 1/1909. od 5. siječnja »Današnji danom stupa Vatrogasni vjesnik u 14. god-inu…«

Skupština Zajednice je odlučila 1911. nakon izvješća o Vatrogas-nom vjesniku iz kojega je vid-ljiva čista dobit 68,40 kruna »da ona pripada odgovornom ure-dniku za njegov rad kao nagra-da.«. Dodajmo kako je i supruga Mirka Kolarića bila angažirana u aktivnosti izdavanja hrvatskog vatrogasnog glasila jer je »puno pomagala u pisanju i pripremi uredniku.«. Dakle, osim poznatih i zaslužnih za opstanak Vatrogas-nog vjesnika u prvim desetljećima »života« - Deželića, Kolarića, Toni-ja, Maruzzija, Domitrovića - bilo je i onih nepoznatih – osim su-pruge urednika članovi Središnjeg odbora i osobe iz Vlade – koji su podržavali entuzijaste, nositelje i širitelje pisane vatrogasne misli.

Prvi pretplatniciIz dostupnih izvora saznajemo

da su među pretplatnicima hrvat-skog vatrogasnog glasila u prvih pet godina bili: »Njegova cesar-sko Kraljevska visost« nadvojvoda Josip u Budimpešti, nadbiskup zagrebački Juraj Posilović, Đuro Deželić gradski viečnik u Zagrebu, grof Ivan Drašković Trakoščan, Stjepan Kovačević župan u Za-grebu, Dr. Milutin pl. Kukuljević Sakcinski župan u Bjelovaru, Dr. Teodor Pejačević župan u Osijeku, Karlo Matica ravnatelj Kraljevske muške učiteljske škole u Zagrebu, Vatroslav Farkaš nadzapovjed-nik DVD Krapina, Antun Šegre mehaničar Bjelovar, Trgovačka obrtna komora Osijek, Narodni kasino Zagreb, Gospodarsko društvo Zagreb, Banka Slavija Zagreb, Tvornica petrola Rijeka, Martin Czergnencz Lipovljani, Dr. Isidor Kršnjavi sveučilišni profesor Zagreb, grof Miroslav Kulner vlastelin u Šestinama, Dr. Ivo Kosirnik liječnik Zagreb, An-tun Terezinski zapovjednik vatro-gasne čete u Sarejevu, Stevo Var-ga vatrogasac Sremski Karlovci, Stjepan Tompak vatrogasni vojvo-da u Suhom Polju, Franjo Triner dimnjačarski obrtnik Zagreb, Ga-bro Blašković vatrogasni časnik u Brinju, Franjo Golob kraljevski poštanski nadčinovnik Zagreb.

Općinsko poglavarstvo: Karlo-vac, Sela kod Siska, Kostajnica, Sutinci, Martinska Ves, Otok, Stari Mikanovci, Dobrinci, a bilo je i primjera da je općinsko pogla-varstvo naručilo, odnosno plaćalo glasilo za DVD-e, primjerice, za DVD Molve, DVD Cerna, DVD Petrovina, DVD Volovje.

Među prvima DVD-ovima na-vode se: Virovitica, Duga Resa, Kotor, Našice, Đakovo, Jasenovac, Bjelovar, Nova Gradiška, Petri-jevci, Ždrala, Karlovac, Slatina, Ivanec, Erdut, Osijek, Voj. Križ, Ruma, Daruvar, Đurđevac, Brod na Savi, Sv. Ivan Žabno, Sisak, Novska, Kloštar Ivanić, Zagreb, Varaždin, Zlatar, Voćin, Novo Čiče, Vukovina, Samobor, Dubica, Popovača, Kranj, Ratfala, Donja Tuzla, Brestovac, Novi Marof, Šibenik, Krapina, Križevci, Vinko-vci, Zemun.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

44

Bjelovarsko-bilogorska

Dobrovoljno vatrogasno društvo Grubišno Polje dana 2. rujna 2017. godine svečano je

obilježilo 130 godina svog postojanja. Nakon oku-pljanja članova društva i uzvanika u vatrogasnom domu, u župnoj crkvi Sv. Josipa održana je sveta misa zadušnica za sve poginule i umrle vatrogasce, koju je predvodio župnik preč. Većeslav Magić. Nakon toga je održana svečana sjednica u kinodvorani Centra za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman.

Pripadnicima DVD-a Grubišno Polje na dugom i uspješnom radu čestitao je gradonačelnik Grada Grubišnog Polja Zlatko Mađeruh, koji je izrazio za-dovoljstvo sa dosadašnjom suradnjom i izrazio svoje uvjerenje da će se ona u narednom razdoblju još poboljšati. Predsjednik Vatrogasne zajednice Bjelo-varsko-bilogorske županije Đuro Petrić je u ime Hr-vatske vatrogasne zajednice slavljeničkom društvu uručio Povelju Gjure S. Deželića, a prisutnima su se obratili i Marijan Radoš, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Bjelovar, Vladimir Truhlaž, predsjednik Vatrogasne zajednice grada, te Marijan Marušić, pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo, promet, prostorno uređenje i komunalnu infrastruk-turu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Zaslužnim članovima DVD-a podijeljene su medalje i priznanja za rad, trud i zalaganje u društvu, a treba istaknuti medalje za 60 godina djelovanja, koje su dobili članovi društva Zdravko Malounek i Vjekoslav Herman.

Davne 1887. godine, uz podršku upravitelja ko-tarske vlasti na čelo društva dolazi tadašnji učitelj Vjekoslav Kemen, koji je registrirao društvo, koje je uvedeno u evidenciju Hrvatsko-slavonske vatro-gasne zajednice i Državnog arhiva u Zagrebu. DVD je tad predstavljalo zaštitu od požara za područje Grubišnog Polja, no također je bilo pokretač i nos-itelj brojnih društvenih manifestacija. 1891. godine zabilježeno je sudjelovanje u akciji gašenja požara u naselju Mali Zdenci. DVD u tom razdoblju broji 30

članova, a od vatrogasnih sprava raspolaže sa vučnom štrcaljkom, tri ručne štrcaljke, osam zaimača (kanti), 56 ostalih sprava i oruđa i tri munjovoda.

Iz bogate povijesti društva mora se istaknuti razdo-blje Domovinskog rata. Dok je dio mlađih članova DVD-a angažiran u postrojbama Hrvatske vojske ili pričuvnog sastava MUP-a, veliki dio preostalog članstva angažiran je u specijaliziranoj postrojbi civ-ilne zaštite za protupožarnu zaštitu. Tijekom 1991. i 1992. godine ustrojeno je svakodnevno dežurstvo u tri smjene sa tri vatrogasca i dvije autocisterne. U tom razdoblju pogašeno je 60 požara, uz izlazak na 12 drugih intervencija. Osim navedenog, provodi se asanacija terena, prijevoz pitke vode i slično. Za svoj doprinos u Domovinskom ratu pripadnici društva su primili brojna priznanja i pohvale, a najznačajnije je priznanje predsjednika dr. Franje Tuđmana za provođenje mjera zaštite i spašavanja ljudi i materi-jalnih dobara u Domovinskom ratu.

Danas društvo broji 120 članova i dio je Vatro-gasne zajednice Grada koja okuplja 10 vatrogasnih društava, a kao središnja postrojba pokriva površinu od 269 km2. Mnogo pozornosti polaže se radu s mla-dim članovima različitih uzrasta čije natjecateljske skupine redovito osvajaju brojna odličja. Organizi-rani su tečajevi za ispitane vatrogasce i vatrogasne dočasnike, te danas u društvu i zajednici postoji znatan broj školovanih vatrogasaca. Osim zaštite od požara, društvo je aktivno u brojim događanjima na području Grada, primjerice u suradnji sa komunal-nim poduzećem građanima se doprema pitka voda za nadopunu bunara, a tijekom sušnog razdoblja u suradnji sa Gradskom upravom društvo je obavljalo uslugu zalijevanja novouređenih travnatih površina. Trenutno je najznačajnija aktivnosti ispunjavanje za-konskih obveza potrebnih za ustrojavanje Javne va-trogasne postrojbe, što je naredni korak u podizanju stupnja zaštite od požara, ističe predsjednik društva Darko Novotni.

Obilježeno 130 godina DVD-a Grubišno Polje

Danko Stavinoha

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

45

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. županijske vijesti

Brodsko-posavska

U nedjelju, 3. rujna 2017., održan je 8. Kup DVD-a Velika Kopanica - vatrogasno natje-

canje djece i mladeži na kojemu su sudjelovale 33 ekipe sa 330 mladih i budućih dobrovoljnih vatro-gasaca iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Požeško-slavonske županije. Nakon prijave natjecateljskih odjeljenja, mlade vatrogasce te njihove voditelje pozdravili su zam-jenik župana Brodsko-posavske županije Stjepan Bošnjaković, predsjednik Vatrogasne zajednice Brodsko-posavske županije Milan Šulter te načelnik općine Velika Kopanica Ivan Meteš.

- Briga o vatrogastvu i protupožarnoj zaštiti zadaća je države i lokalnih zajednica, a koliko je to važan i zahtjevan segment vidjelo se ovog ljeta kad je Dal-macija doslovno gorjela, a ovih smo dana obilježili i tužnu 10. obljetnicu tragedije na otoku Kornatu u kojoj je 12 dobrovoljnih vatrogasaca izgubilo živote. Svi, a posebno država, moraju puno više ulagati u organizaciju vatrogastva te u materijalne i ljudske resurse. A ulaganje u mlade, u njihovu edukaciju i obuku najbolji je put. Natjecanja poput ovoga u Ve-likoj Kopanici jedan su od načina privlačenja djece i mladeži i njihovog uključivanja u vatrogasni sustav, stoga je i Brodsko-posavska županija financijski po-mogla održavanje istog, istaknuo je zamjenik župana Bošnjaković.

Impozantno je na jednom mjestu bilo vidjeti toliki

broj djece i mladeži, a još više njihovu žar i ljubav prema vatrogastvu. Niti ružno vrijeme i kiša nije ih omela u natjecanju i borbenosti za što boljim plasmanom. Iako su u nedjelju svi bili pobjednici, ističemo prvoplasirane po kategorijama.

U kategoriji „Djeca ženska” u konkurenciji 8 ekipa, najbolji je bio DVD Babina Greda, 2. mjesto osvojio je DVD Velika Kopanica, a 3. mjesto DVD Nuštar.

U kategoriji „Djeca muška” u konkurenciji 11 ekipa, najbolji je bio DVD Nuštar, 2. mjesto osvojio je DVD Novi Perkovci, a 3. mjesto DVD Brodski Stupnik.

U kategoriji „Mladež ženska” u konkurenciji 6 eki-pa, najbolji je bio DVD Nuštar, 2. mjesto osvojio je DVD Nova Gradiška, a 3. mjesto DVD Beravci.

U kategoriji „Mladež muška” u konkurenciji 8 eki-pa, najbolji je bio DVD Stari Perkovci, 2. mjesto os-vojio je DVD Beravci, a 3. mjesto DVD Nuštar.

Milan Šulter

8. Kup DVD-a Velika Kopanica

Grad Zagreb

U nedjelju 10. rujna održano je 286. zavjet-

no hodočašće Grada Zagreba u Mariju Bistricu.

U zavjetnom hodočašću zagrepčana Majci Božjoj Bistričkoj uz gradonačelnika Milana Bandića sa suradnici-ma, mlade iz zagrebačkih župa, lovačke i kulturnoumjetničke udruge, sudjelovali su i vatro-gasci. Jedinstveno zagrebačko vatrogastvo na hodočašću predvodili su dužnosnici Va-trogasne zajednice Grada Za-greba: predsjednik Zlatko Križanić, tajnik Damir Vlahović i zapovjednik JVP Zagreb Siniša Jembrih.

Zapovjednik VZ Grada Zagreba Javor Lozar predvodio je svečanu procesiju hodočasnika na čelu koje je koračala počasna postrojba Za-jednice sa zastavama. Nakon toga slijedile su vatrogasne kao i zastave drugih udruga, te kolo-na vatrogasaca iz pede-setak zagrebačkih DVD-a i JVP Zagreb, ukupno petstotinjak vatrogasaca.

Ovo koncelebrirano svečano misno slavlje predvodio je pomoćni biskup zagrebački Mio Gorski.

Zagrebačko hodočašće u Mariju Bistricu

Denis Ružić

Gradonačelnik M. Bandić na 286. zavjetnom hodočašću Grada Zagreba

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

46

Dobrovoljno vatrogasno društvo Odranski Obrež pro-

slavilo je 60. obljetnicu djelovanja 2. rujna 2017. godine. U proslavi obljetnice sudjelovala je počasna postrojba VZ Grada Zagreba te vatrogasna glazba DVD-a Kašina. Domaćini su prije početka svečane sjednice organizirali zajedničko fo-tografiranje svih sudionika proslave. Tijekom svečane sjednice podnese-no je izvješće o radu društva u pro-teklom periodu.

Društvo je osnovano 10. ožujka 1957. godine, a na osnivačkoj skupštini prisustvovalo je dvadesetak članova te je izabrano prvo rukovodstvo koje su sačinjavali: Ivan Dobrilović-predsjednik, Mijo Matun-zapovjednik, Pavao Brozović-tajnik i Slavko Bosnar-blagajnik. Fi-nancijskim sredstvima prikupljenim u selu uređen je prostor koji je poslužio kao prvo vatrogasno spremište, a kupljena je i prva oprema. Već prve go-dine djelovanja članovi su sudjelovali u obukama i stručnim osposobljavanjima. Nakon tri godine rada i djelovanja kupljeno je prvo kombi vozilo marke Ford za prijevoz ljudstva i opreme i to financijskim sredstvima stečenim organiziranjem seoskih zabava, iznajmljivanjem pribora za jelo te klupa i stolova

izrađenih u vlastitom aranžmanu.Danas društvo broji ukupno 106

članova, od čega 43 članova djece i mladeži. Natjecateljske desetine tijekom godine nastupaju na 30-ak natjecanja. Postrojba za intervencije odaziva se na svaki poziv te pomaže svima kojima je pomoć potrebna. Uspješno se izvršavaju sve obaveze iz programa rada VZGZ kao i školovanja te usavršavanja članova.

Nakon izvješća obljetnicu su domaćinima prigodnim govorom čestitali: član Upravnog odbora

VZ Grada Zagreba Srečko Ta-tar, načelnik HVZ-a Željko Popović, zapovjed-nik smjene JVP Grada Zagreba Domagoj Crnić te u ime gradonačelnika Bandića predsjednica Vijeća gradske četvrti Brezovica Marina Pucević. Obilježavanje obljetnice uveličali su i predstavnici dvadesetak vatrogasnih društava iz VZ Grada Za-greba.

Uz priznanja zaslužnim članovima posebno priznanje Društva kao i spomenicu za 60 godina pri-mili su najstariji članovi ujedno i osnivači društva Tomo Tuščić i Pavao Matak.

60 godina DVD-a Odranski Obrež

Načelnik HVZ Ž. Popović s osnivačim Društva

DR

Karlovačka

Sudionici natjecanja

Nakon pet kola u subotu 9. rujna završio je 10. jubilarni Vatrogasni kup Vatrogasne zajednice

Karlovačke županije. Za seniore i seniorke održana su četiri umjesto pet kola, budući da je kup natje-canje u Oštarijama bilo otkazao. Nadalje, drugo je kolo održano u Netretiću, domaćin trećeg kola bilo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Donje Mekušje. Četvrto je kolo održano u Jurovskom Brodu, a završno peto kolo u DVD-u Hrnetić-Novaki na Va-trogasnom kupu „4 rijeke“.

Ukupno su za županijski vatrogasni kup bili prijav-ljene 92 ekipe, od kojih 36 u kategoriji seniora i seni-orki, a 56 ekipa u kategoriji podmlatka i mladeži.

U konačnom poretku u kategoriji seniorki A, gdje je bilo prijavljeno osam ekipa, pobjedu su izborile natjecateljice iz DVD-a Dolnja Rečica. Drugo mjes-to izborila je ekipa Donjeg Mekušja, a treće su bile seniorke iz DVD-a Velika Jelsa. U kategoriji seni-orki B, iako su bile prijavljene četiri ekipe, samo su dvije osigurale plasman na županijski kup. Borba se vodila između DVD-a Hrnetić-Novaki i DVD-a Donje Mekušje, a na kraju su ipak bile bolje članice iz DVD-a Hrnetić-Novaki.

U konkurenciji seniora A, prijavljeno je bilo 13 natjecateljskih ekipa. Nakon četiri kola najviše bo-dova skupila je ekipa DVD-a Zagradci. Ekipa DVD-

a Dolnja Rečica zauzela je drugo mjesto, dok je ekipa DVD-a Rečica Matica osvojila u konačnom poretku treće mjesto. Kod seniora B od 11 prijavljenih eki-pa, samo su dvije izborile plasman. Prvo mjesto je pripalo DVD-u Zagradci, a drugo DVD-u Dolnja Rečica.

Za ekipe podmlatka i mladeži održano je svih planiranih pet kola natjecanja. Prvo je održano u Ribarićima, zatim je slijedilo kup natjecanje u Pau-riji. U Donjem Mekušju održano je treće kolo koje se boduje za plasman na županijskom vatrogasnom kupu. Jurovski Brod je bio domaćin četvrtog kola, a

10. vatrogasni kup VZ Karlovačke županije

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

47

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. županijske vijesti

završnica je bila na 20. jubilarnom i najdugotrajni-jem kup natjecanju u Karlovačkoj županiji – Kupu „4 rijeke“ u organizaciji DVD-a Hrnetić-Novaki.

Od deset ekipa djevojčica od 6 do 12 godina, na-jbolje su bile male vatrogaskinje iz DVD-a Mrzljaki-Goljak. Ekipa iz DVD-a Dubravci zauzela je drugo mjesto, a treće su bile članice DVD-a Stative Gorn-je. Kod dječaka, konkurencija je bila puno oštrija. Bilo je prijavljeno čak 28 ekipa. Nakon pet kola na-jbolji rezultat izborili su dječaci iz DVD-a Hrnetić-Novaki, druga je bila ekipa DVD Mahično 1, a treći su bili DVD Draganić 1.

U kategoriji mladeži kod djevojaka od 12 do 16 go-dina od osam ekipa najbolje su bile članice DVD-a Donje Mekušje. Na drugom mjestu slijede članice DVD-a Mrzljaki-Goljak, a treća je ekipa iz DVD-a Bubnjarci.

Kod dječaka od 12 do 16 godina prijavljeno je bilo ukupno 10 ekipa. Pobjednici 10. kupa Vatrogasne zajednice Karlovačke županije su DVD Draganić. Ekipa DVD-a Donje Mekušje osvojila je drugo mjes-to, a treće je mjesto pripalo DVD-u Stative Gornje.

K. B.

Klaudija Gatarić s KoleGama vatroGascima Gasila je Prominu

„Jedva sam dočekala da idem na dislokaciju“

Kad pitate dječake vrtićke ili mlađe školske dobi

što žele biti kad odrastu, jedan od češćih odgovora je – vatro-gasac, a djevojčice će najradije odgovoriti da žele biti frizerke. Međutim, to nije bi odgovor koji bi dala Klaudija Gatarić, koja je, kao i njezini prijatelji dječaci, već od najranije dobi željela biti vatrogasac. Dje-vojka iz Jurovskog Broda, u lokalno dobrovoljno vatro-gasno društvo uključila se u prvom razredu osnovne škole. Zanimljivo je da nije njezin otac bio vatrogasac, već je ljubav prema vatrogastvu naslijedila od majke, koja je bila članica istog društva.

Danas je Klaudija članica DVD-a Jurovo, a otišla je i korak dalje, jer želi da joj vatrogastvo bude pro-fesija, odnosno želi biti profesion-alni vatrogasac.

- Završila sam srednju ugos-titeljsku školu, ali biti vatrogasac je nešto što sam oduvijek htjela, no uvijek je bilo nešto drugo, počela sam raditi i onda sam lani rekla - sad ili nikad, jer to je ono što baš volim. I ove sam godine završila školu za profesionalnog vatrogasca, kaže Klaudija, koja ne želi stati s obrazovanjem, već planira nastaviti školovanje na karlovačkom Veleučilištu i završiti studij zaštite od požara.

Obitelj njezinu želju da bude pro-fesionalni vatrogasac poštuje, jer znaju da joj je to velika želja, a kao članicu DVD-a dobro su je prih-vatili njezini muški kolege i nikad

nije doživjela da joj je netko rekao da nešto ne može „zato jer je cura“. Međutim, posao profesionalnog vatrogasca razlikuje se dobro-voljnog bavljenja vatrogastvom, što je Klaudija prvi put osjetila na praksi u Javnoj vatrogasnoj pos-trojbi u prosincu prošle i siječnju ove godine.

- Tu sam vidjela kakve su inter-vencije od požara dimnjaka, kojih je najviše zimi, požara krovišta, vatrodojave i prometne nesreće. Kad smo išli na prometnu nesreću, u kamionu je netko rekao da su u Tušiloviću često gadne prometne nesreće. Nisam znala što mogu očekivati, ali na sreću nije bilo to-liko strašno. Ipak dok smo se vozili tamo bilo je nervoze, kroz glavu mi je prolazilo, što će me dočekati, kakvi će biti prizori, priča Klaudi-ja, kao i da nema niti riječi zam-jerke za kolege u smjeni u kojoj je odradila praksu i za kompletnu Javnu vatrogasnu postrojbu.

Sad kad je završila vatrogasnu

školu, 28-godišnja Klaudija se nada će dobiti i posao u struci. U Karlovačkoj županiji profe-sionalne postrojbe imaju Kar-lovac i Ogulin, te u Bosiljevu profesionalna postrojba u sk-lopu tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb. Međutim, sa željom da stekne iskustvo javila se u in-terventni vatrogasni vod, koji je gasio požare kod Drniša, gdje je imala vatreno krštenje na velikim požarima.

- Jedva sam dočekala dis-lokaciju. Htjela sam ići i u

Split, ali ekipa je bila popunjena. Ovakav požar nikad nisam vidjela. Bila sam toliko uzbuđena, kako smo krenuli u noći, nisam od uzbuđenja mogla spavati u kom-biju, iako su mi kolege savjetovali da odspavam. Najgore mi je bilo prvi dan, jer zaista nisam znala što me očekuje. Gori šikara, brdo je, kamenje, a u naprtnjači 20 li-tara vode… Teško je i fizički vrlo naporno. No, sa svakim sljedećim usponom bilo je lakše. Ali nisam se bojala, naglasila je Klaudija.

U ekipi od 28 vatrogasaca, koja je šest dana gasila požare na Prom-ini, bilo je i čuđenja da će im se na terenu pridružiti i djevojka.

- Očekivali su da ću posustati na-kon prvog brda i da ću ostati dolje, ali nisam. Ali, rekla sam sebi, ako sam došla, nema odustajanja. Na-kon šestog dana već sam se toliko priviknula na brda i u dobroj sam formi, kaže Klaudija te dodaje da je uz naporan posao bilo i vreme-na za šalu.

Kratki predah na intervenciji

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

48

- Sad definitivno znam što me drugi put čeka. Rekli su mi da je Promina jedan od najtežih terena za gasiti, tako da sad i ako odem neg-dje drugdje, spremna sam na teške uvjete. Naučila sam i da definitivno treba timski rad, jer ako se netko s nekim ne slaže, to automatski znači nervozu u cijeloj ekipi. Naučila sam i da bolje trebam pakirati stvari drugi put. Uzela sam si stvari za tri ili četiri dana, jer je tako bilo najava, a na kraju smo bili šest. Definitivno bih uzela vreću za spavanje i topliju odjeću jer je tamo hladno noću. Bez vreće više nikud, podijelila je svoja iskustva Klaudija.

Osim za kolege iz karlovačke ekipe, pohvale ima i za kolege vatro-gasce iz drugih sredina, koji su bili vrlo susretljivi.

- Dobila sam žuljeve na nogama od pješačenja u brdo i svi su mi po-nudili pomoć, kolege iz Zagreba, su bili vrlo susretljivi. Pogotovo DVD Drniš, koji su nas stalno zvali kod sebe. Tim dečkima dolje svaka čast, kao i Zagrepčanima i Slavoncima. Nismo se međutim puno sretali, jer smo se mijenjali na požarištu. Bilo je dana da sam bila cijeli dan vani, dvije noći sam bila na čuvanju požarišta i neke ljude sam vidjela tek zadnji dan iako smo bili na požaru zajedno šest dana, kaže Klaudija, koja se odmah po

povratku iz Drniša javila i za novu dislokaciju. Naime, nakon smirivanja situacije na požarištima u

šibenskom i zadarskom zaleđu, zbog širenja požara na Velebitu, počelo se s pripremama za još jednu dis-lokaciju za koju se javila i Klaudija.

Na dislokaciji u Drnišu, interventni vatrogasni vod vodio je županijski vatrogasni zapovjednik Goran Franković, koji smatra da i Klaudi-jin primjer pokazuje da mjesta za žene u vatrogasnoj službi ima.- Moje osobno mišljenje da bi

žene u vatrogastvu i vatrogasnoj službi morale biti puno aktivnije. Klaudije, koja je završila školu za profesionalnog vatrogasca, njezina želja i htjenje da sebe unaprijedi i da bude nazočna na intervencijama, da želi steći iskustvo, dovodi nas sve pred novo pitanje; koliko možemo i koliko želimo uključiti žene u va-trogastvo odnosno u vatrogasnu

službu? Ako žene imaju vojska i policija može to imati i vatrogasna služba. To ne znači da netko treba nositi veći teret nego što može i pokazalo se sada na terenu da uvjeti za žene vatrogasce nisu jednostavni. Nema osiguranih posebnih pros-tora za spavanje, prilikom nabavke zaštitne opreme nama malih broje-va čizama, kombinezona, zaštitnih odjela i to je ponekad prepreka. No, nadam se da će se svijest ko-lega vatrogasaca promijeniti, a onda će se promijeniti i sustav i da ćemo više žena uključiti. Vjerujem da se to može napraviti, mišljenja je Franković.

G. FranKOVić, županijski vatrogasni zapovjednik:„Za žene ima mjesta u vatrogasnoj službi“

Ksenija BegovićFoto: Igor Čepurkovski i arhiva VZŽ Karlovačke

Ličko-senjska

Vlada Tirola pomaže ličko-senjske vatrogasce

Izaslanstvo Vatrogasne zajednice Ličko-senjske županije predvođeno županijskim vatrogas-

nim zapovjednikom Hrvojem Ostovićem posjetilo početkom rujna vatrogasnu postrojbu u Kaltenba-chu (Austrija - Tirol). Razlog radnog posjeta bio je preuzimanje vatrogasnog vozila opremljenog ala-tima, sredstvima i opremom za spašavanje prilikom tehničkih intervencija u vatrogastvu.

Zapovjednik DVD-a Udbina Ivan Mažar u prisus-tvu predsjednika Dražena Oreškovića i operativnih vatrogasaca udbinske vatrogasne postrojbe, te ličko-senjskog županijskog zapovjednika i visok-ih dužnosnika austrijskog vatrogastva svečano je preuzeo ključeve terenskog vozila Unimog oprem-ljenog za spašavanje pri tehničkim intervencijama. Ključeve vozila uručio mu je zapovjednik dobro-voljne vatrogasne postrojbe iz Kaltenbacha. Ud-binski vatrogasci preuzeli su opremljeno vozilo u sklopu svečanosti predstavljanja novoizgrađenog

vatrogasnog doma i nabavke novog specijalnog vatrogasnog vozila za akcidente i tehničke in-tervencije u Kaltenbachu. Vozilo marke Mer-cedes – Benz Unimog U 119 L 416.117 je novina u voznom parku DVD-a Udbina, te je drugo po redu vatrogasno vozilo koje je donirano vatro-

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

49

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. županijske vijesti

gasnim postrojbama na području Ličko-senjske županije posredstvom Vatrogasne zajednice Ličko- senjske županije i nemjerljivom zaslugom Vlade Tirola. Podsjetimo da je prvo vozilo, Rosenbauer Falcon, donirano DVD-u Brinje iz tirolske vatro-gasne postrojbe Hall početkom mjeseca kolovoza, te je tehnički pregledano, registrirano, označeno pripadajućim oznakama i bit će uskoro prezentirano građanima Brinja i ostaloj zainteresiranoj javnosti. Suradnja Vatrogasne zajednice Ličko-senjske županije i Vlade Tirola ovime ne prestaje već se nastavlja i intenzivira daljnjim planiranjem donacija opreme i vozila za vatrogasne postrojbe s područja Ličko-senjske županije. Realizacija donacija od Vlade austrijske savezne države Tirol, između os-talog, uvelike ovisi o angažmanu, operativnosti, educiranosti i pristupu vatrogasnih postrojbi, a poglavito o angažmanu čelnika jedinica lokalne samouprave s područja Ličko - senjske županije koji

su zakonom obvezani financirati i opremati vatro-gasne postrojbe na svom području.

Ovim putem zahvaljujemo svim pojedincima, od zamjenika guvernera Tirola zaduženog za vatro-gastvo Josefa Geislera, člana tirolskog parlamenta, inače vatrogasca, Klausa Gasteigera, zapovjednika vatrogasne postrojbe Kaltenbach Christiana Ort-nera, dugogodišnjeg pokrajinskog zapovjednika tirolskih vatrogasaca Klausa Erlera do predstavni-ka Vlade Tirola, Petera Logara koji su zaslužni za donaciju ovako vrijednog vozila s opremom ud-binskim vatrogascima. Očekuje se registracija voz-ila, nakon čega će vozilo i oprema biti prezentirani stanovnicima Udbine.

Nabavom ovog tipa vozila s opremom značajno je povećana operativna sposobnost udbinskih vatro-gasaca, a samim tim i sigurnost građana, poglavito kad je riječ o efikasnom spašavanju unesrećenih us-lijed mogućih nesreća u cestovnom prometu. VZŽ LS

Međimurska

M. Grubić

U četvrtak 9. ru-jna održana je

konstituirajuća sjednica Predsjedništva i Nadzornog odbora Vatrogasne zajednice Međimurske županije na kojoj je u jednom dijelu bio i međimurski župan Matija Posavec, a što je od vatrogas-nih dužnosnika ocijenjeno pozitivnim.

- S obzirom da smo jed-ni i drugi na početku no-vog mandata smatram da moramo dogovoriti novu, bolju suradnju na relaciji Međimurska županija-Vatrogasna zajednica, a koja nije u mi-nulom razdoblju s moje, a niti s vaše strane, oci-jenjena zadovoljavajućom-istaknuo je Posavec, naglasivši da je došao okrenuti novu stranicu bolje i učinkovitije suradnje bez političkih konotacija. Do toga je dijelom dolazilo i zbog toga što predstavnik Međimurske županije u Predsjedništvu VZ-e u mi-nule četiri godine nije predstavio vatrogasnu prob-lematiku županu. Svjestan činjenice kako jedni bez drugih ne mogu, župan je obećao potporu Županije u različitim segmentima vatrogasnih potreba. Prije svega se to odnosi na financijske obveze MŽ naspram VZ u kojima je godinama unatrag MŽ u tome kaskala. Već u četvrtak je napravljen prvi ko-rak vezan uz financije kada je župan obećao kako

će vatrogascima rebalansom županijskog proračuna biti isplaćeno za ovu godinu 700.000 kuna, a financijske potrebe za iduću godinu trebat će se zajednički definirati u čemu će, prema županovim riječima, ul-ogu imati čovjek kojeg će on im-enovati u Predsjedništvo VZ-e.

- Taj će čovjek biti spona za prenošenje vaših planova i cilje-va prema nama, a mi se obvezu-jemo da ćemo vas u tome pra-

titi i podržavati, bit ćemo vam partneri u ispravnoj i korektnoj komunikaciji- istaknuo je. Zahvalio se vatrogascima na svemu što su do sada učinili za sigurnost imovine i ljudi na ovom području, a i šire. Županu na odlučnosti, i još 50.000 kuna iz re-balansa županijskog proračuna, riječi je zahvale up-utio Mario Medved, predsjednik VZ Međimurske županije.

Vatrogasni dužnosnici upoznali su župana s kojim se sve problemima susreću u radu u svojim DVD-ima i općenito. Glede toga je on obećao kako će doći na svaki njihov skup kada bude pozvan, odnosno potreban. Zajednički je zaključak da su sazrje-li uvjeti da se već u ovoj godina u vatrogastvu na državnoj razini mora mnogo toga izmijeniti, a što se u ovim kriznom razdoblju požarne sezone pokazalo manjkavim.

meĐimursKi ŽuPan s Čelnicima vZ meĐimursKe ŽuPanije

novi, bolji i konkretniji način suradnje

Medved i Posavec (s lijeva)

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

50

Čakovec je u subotu 2. rujna bio domaćin VII.

Kup natjecanja za vatrogasnu mladež i podmladak, koji se ujedno bodovao za ukupni plasman u Kupu Hrvatske va-trogasne zajednice za mladež. Natjecanje je održano na SRC Mladost u Čakovcu, a domaćin i organizator bila je Vatrogasna zajednica Grada Čakovca.

Natjecalo se ukupno 55 ekipa raspoređenih u kat-egorije mladeži i podmlatka. Odlično pripremljen teren bez obzira na kišu, omogućio je ekipama da pokažu izuzetnu spretnost, snalažljivost, ali i uvježbanost sa vatrogasnim cijevima i brentačama.

U kategorijama podmlatka u muškoj kategoriji nastupilo je 15 ekipa, a najspretnija su bila djeca iz DVD-a Kuršanec. Na drugom mjestu plasirala se ekipa DVD-a Vratišinec II, a treći su bili vatrogasci DVD-a Draškovec.

U ženskoj kategoriji nastupile su četiri ekipe. Prve su bile natjecateljice iz DVD-a Novo Selo na Dravi, a do njih DVD Palinovec dok su treće bile natje-cateljice DVD-a Šenkovec.

U kategoriji mladeži u ženskoj kategoriji nastupilo je 15 ekipa, a najbolja je bila ona DVD-a Nuštar. Dru-ge su bile vatrogaskinje iz Bedekovčine, a treće iz Gar-dinovca.

U muškoj kategoriji natje-cala se 21 momčad, a na kraju prvo mjesto i zlatno

odličje osvojili su Gardinovčani. Na drugom mjestu se smjestila ekipa DVD-a Novi Marof, dok je treća bila vatrogasna mladež iz Bedekovčine.

Natjecanje je pratio veliki broj gledatelja, a između ostalih i gradonačelnik grada Čakovca Stjepan Kovač, zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman, načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice Željko Popović, predsjednik VZMŽ i VZG Čakovca Mario Medved, zapovjednik VZMŽ Mladen Kanižaj, zapovjednik VZG Čakovca Robert Meglić, kontrolor natjecanja Nedeljko Vukalović, počasni predsjednik VZMŽ Zlatko Orsag, tajnik VZMŽ Dragutin Trupković, predsjednik Savjeta mladih VZMŽ Hrvoje Novaković i mnogi drugi.

vatroGasna Zajednica Grada ČaKovca

na SrC Mladost mimohod mladih natjecatelja

Detalj s natjecanja

Najbolji Međimurci

Tekst: M. GrubićFoto: Miroslava Novak

U subotu 2. rujna DVD Donji Kraljevec bio je

domaćin 5. Susreta vatrogasnih veterana čiji je organizator bio Klub vatrogasnih veterana Va-trogasna zajednica Međimurske županije. Natjecanja su održana na terenima uz društvene pros-torije.

Nazočne je prigodnim go-vorom pozdravio zamjenik međimurskog župana Josip Grivec zamolivši ih da svoje iskustvo i znanje prenose na mlade. U ime domaćina čestitke i riječi dobrodošlice vatro-gasnim zaslužnicima uputili su Miljenko Horvat, načelnik Općine Donji Kraljevec i Marijan Blažeka, predsjednik DVD Donji Kraljevec. Dojmile su nas riječi Ivana Novaka:-Unatoč godinama, veterani sve zahtjevne zadatke koji su dio ovog natjecanja svla-davaju brzo i efikasno, dokazujući time da vatrogas-ni duh ne poznaje granice.

Snagu, brzinu, spretnost i okretnost su preko šest vatrogasnih igara i natjecanja s ručnom zaprežnom vatrogasnom špricom odmjerili vatrogasci iz po-jedinih DVD-ova kao i vatrogasnih zajednica područja općina i gradova. Bili su tu natjecatelji iz: VZPO Donja Dubrava-Kotoriba-Donji Vid-

ovec- Sveta Marija, VZG Čakovca 1 i 2,VZG M. Središće-Selnica- Sveti Martin na Muri- Selnica, DVD Donja Dubrava, VZPO D. Kraljevec-Goričan, DVD Mali Mihaljevec, VZPO Nedelišće i VZPO Belica-Mala Subotica- Orehovica. Redoviti gosti dolaze i iz Slovenije. Bili su tu vatrogasci iz prostovoljnih gasilskih društava

Kobilje, Radmožanci i Petanjci. Svečanost zatvaranja i središnji događaj ovoga

dana bilo je proglašenje najboljih postrojbi te pod-jela zasluženih odličja i priznanja svima koji su sud-jelovali i bili dio ove sportske priče koja se zbog kiše održala u prostorima društva domaćina. Svečano zatvaranja vodio je klupski dopredsjednik Đuro Hrašćanec.

Titulom najbolje okitila se ekipa VZPO Belica – Mala Subotica – Orehovica sa osvojenih 521,1 bodom, drugo mjesto pripalo VZPO Nedelišće sa 514,4 boda, dok su trećeplasirani bili su članovi DVD Mali Mihaljevec sa 495,8 bodova. Njima su pehare uručili ranije spomenuti govornici. Pehar i prijelazni pehar za ukupno najbolje vrijeme natje-canja s 521,4 boda osvojili su natjecatelji PGD Radmožanci.

Peti sportski susreti vatrogasnih veterana

M. Grubić

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

51

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. županijske vijesti

Osječko-baranjska

Vatrogasna zajednica Našice uspješno je 20. svibnja završila još jedno osposoblja-

vanje za vatrogasne dočasnike. Osposobljavanje je trajalo ukupno 83 sata, a predavači i instruk-tori bili su iz Javne vatrogasne postrojbe Našice. Na završnom ispiti vatrogasaca, prisustvovali su Zvonko Ljubljanović – predsjednik DVD-a Našice, Aleksandar Ljubljanović – zapovjednik Vatrogasne zajednice Našice, i Zdravko Cvenić - zapovjed-nik Vatrogasne zajednice Osječko-baranjske županije. Novi vatrogasni dočasnici i jedna vatro-gasna dočasnica dolaze iz 3 dobrovoljna vatrogasna društva Vatrogasne zajednice Našice: DVD Koška, DVD Velimirovac i DVD Našice.

novi vatrogasni dočasnici

Marijan Gajski

Dana 21. lipnja 2017. godine bivšem gradonačelniku Krešimiru Žagaru, predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog

društva Našice Zvonko Ljubljanović i zapovjednik DVD-a i JVP-a Aleksandar Ljubljanović uručili su plaketu za “Izniman doprinos i unaprjeđenje vatrogastva” u Našicama.

Našički vatrogasci su zahvalni Krešimiru za sav svoj rad i mu-kotrpan trud koji je uložio u svoje našičke vatrogasce. - Ovo je na-jmanje što smo mogli učiti kako bih Vam se mogli zahvaliti za sve što se učinili za dobrovoljne i profesionalne vatrogasce, te našičku vatrogasnu postaju - rekao je predsjednik DVD-a.

našički vatrogasci zahvalili se bivšem gradonačelniku

Požeško-slavonska

Marijan Gajski

Dobrovoljno vatrogasno društvo Poljana je 2.

rujna svečano obilježilo 90. obljetnicu uspješnog rada i djelovanja, kojoj su, uz bro-jne pripadnike prijateljskih dobrovoljnih vatrogasnih društava i zajednica te javnih vatrogasnih postrojbi, prisus-tvovali i počasni predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Teodor Fricki, župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević, gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, njegov zamjenik Slobodan Ka-tunar, predsjednik Gradskog vijeća Lipika Mladen Dolić, zamjenik pakračke gradonačelnice Marijan Širac, načelnik općine Coucy-le-Château iz Fran-cuske Jean-Claude Dumont, županijski vatrogasni zapovjednik Josip Ugrin kao i drugi uvaženi gosti.

U sklopu obljetnice, gradonačelnik Kasana svečano je otvorio novo parkiralište ispred spremišta DVD-a Poljana. Uslijedilo je postrojavanje vatrogasaca i va-trogaskinja te njihov mimohod do Društvenog doma

u Poljani. Ondje su svi sudio-nici imali priliku pogledati va-trogasnu vježbu koja se odvi-jala ispred zgrade Društvenog doma. Program je nastavljen svečanom sjednicom na kojoj je Darko Musulin, predsjed-nik DVD-a Poljana pozdravio sve prisutne članove i goste te im poželio dobrodošlicu u Poljanu. Tajnik DVD-a Poljana je pročitao kratki

prikaz uspješnog rada i djelovanja dobrovoljnog vatrogasnog društva posljednjih devedeset godina. Gradonačelnik Lipika Vinko Kasana je zahvalio članovima Društva na predanom radu, naglasivši njihovu važnu ulogu u svim kriznim situacijama. Čestitao im je na 90. obljetnici i odličnim rezulta-tima te poželio mnogo sreće i uspjeha u daljnjem radu i djelovanju. Župan Alojz Tomašević također je čestitao vatrogascima te im zahvalio na dopri-nosu cjelokupnoj Vatrogasnoj zajednici na području Požeško-slavonske županije.

90. obljetnica DVD-a Poljana

Marko Ašenbrener

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

52

Primorsko-goranska

Proslava 40. obljetnice DVD-a Klana, održana sredinom lipnja bila je prigoda za prisjećanje

na najvažnija postignuća tog društva koje se tije-kom četiri desetljeća rada profiliralo kao pouzdan partner lokalne zajednice u kojoj djeluje, ne samo u segmentu vatrozaštite, nego i na mnogim drugim područjima društveno korisnoga rada. Predsjednik Društva, Dario Gauš, na svečanoj je sjednici podsje-tio na najvažnije trenutke iz bogate povijesti klan-jskoga vatrogastva.

Kako je rekao, požar koji je 1726. godine izbio u dvorcu u Klani smatra se početkom priče o vatro-gastvu na klanjskom području, dok najstariji pisani trag o organiziranoj vatrogasnoj službi na području Klane datira s početka 20. stoljeća. Za vrijeme tali-janske vladavine, u Klani je djelovalo dobrovoljno vatrogasno društvo.

Ono što je neposredno utjecalo na osnivanje DVD-a Klana je klanjska drvna industrija, tadašnji DIP Klana, koji je iznjedrio jaku industrijsku do-brovoljnu vatrogasnu postrojbu iz koje su potekli i osnivači DVD-a Klana. DVD Klana osnovan je na inicijativu Vatrogasnog saveza Općine Ri-jeka i tadašnje Mjesne zajednice Klana. Osnivačka Skupština DVD-a Klana održana je 14. srpnja 1977. godine. Za prvoga je predsjednika Društva izabran Vlatko Raspor, dok je prvi tajnik bio Vlado Predović, a blagajnik Karlo Iskra. Za prvoga koman-dira izabran je Slavko Gauš.

Godine koje su uslijedile obilježila je „borba“ klan-jskih vatrogasaca za traženje „mjesta pod suncem“, od prvog osposobljavanja za dobrovoljnog vatro-gasca 1978. godine u Klani, pa sve do 1997. go-dine, kada prvi put dobivaju dom. Dom je otvoren u povodu 20. obljetnice Društva, a tom je prigo-dom otvoreno tek prizemlje. Prostor na prvom i drugom katu kasnije su stavljeni na raspolaganje mještanima, čime je poprilično obogaćen kulturni život Klane.

„Zlatne“ godine- Svojevrsne dane ponosa i slave DVD Klana

bilježi od 1998. pa sve do 2008.. Operativa Društva tada doživljava značajna ulaganja. Tako smo 1998. godine nabavili vozilo za gašenje šumskih požara Citroen Jumper koje je 2005. godine zamijenjeno modernijim Nissan pick up vozilom. Godine 2002. nabavili smo i autocisternu s kapacitetom spremni-ka vode od 6500 litara. Godine 2006. nadograđen je vatrogasni dom čime je dobiveno spremište za opre-mu sa sjeverne strane objekta, podsjetio je Gauš.

Ono na što je Društvo posebno ponosno je zavidna zastupljenost ženske populacije među članstvom. Od 2007. godine, kada je oformljena ženska natje-cateljska ekipa pa do danas, DVD Klana na svim se seniorskim vatrogasnim natjecanjima u županiji pojavljuje sa ženskom ekipom. Također je glavnina njih pristupila i u redove operativaca gdje ravno-pravno s muškim kolegama odrađuju raznovrsne intervencije.

na godinu – 50-ak intervencijaPrema Gauševim riječima, upravo su intervencije

svrha postojanja vatrogasne postrojbe, što podra-zumijeva pomoć mještanima u nedaćama. Da-nas Društvo broji trideset operativnih članova, od ukupno 102 člana, sa svim potrebnim uvjetima za izlazak na intervenciju. Godišnji broj intervencija kreće se oko 50, što na području općine Klana, što na području drugih dijelova županije pa i izvan nje. Pored intervencija, važan dio aktivnosti odnosi se i na prijevoz pitke vode, kontrolirana spaljivanja te obrezivanja stabala i sl.

- Potkraj travnja za EU fondove prijavili smo projekt rekonstrukcije zgrade vatrogasnog doma, vrijedan 2,1 milijun kuna, a plan nam je nabaviti i navalno vatrogasno vozilo, za što su inicijalna sred-stva već osigurana, naglasio je Gauš te s ponosom zaključio: - Ništa od navedenog ne bi bilo moguće da članovi DVD-a Klana od osnutka do današnjih dana nisu vodili brigu o kontinuitetu u radu. Tako je rad s djecom i mladeži neizostavan segment našeg djelovanja, kroz koji su prošle generacije i generaci-je klanjske djece i mladeži. Trenutačno ta kategorija članstva broji četrdeset pripadnika, raspoređenih u dobne skupine od 6 do 12 i od 12 do 16 godina. Sve do današnjih dana bilježi se pozitivan trend prelas-ka iz redova mladeži u operativni sastav i to je nešto na što smo osobito ponosni, zaključio je Gauš.

obljetnica usPješnoGa rada

DVD Klana - ponos lokalne zajednice

T. Fricki, počasni predsjednik HVZ uručio D. Gaušu plaketu Zajednice

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

53

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. županijske vijesti

Priznanja i nagradeNa svečanoj sjednici dodijeljena su

priznanja i nagrade najzaslužnijim članovima Društva. Među ostalim, priznanje „počasni vatrogasni časnik“ dobili su Gino Barak i Zvonko Mrvčić. Priznanje za posebne zasluge pripalo je Draganu Iskri i Dušanu Štembergeru. Zlatnu plamenicu dobili su Dario Gauš, Mark Gržinčić i Gino Barak, a zlatnu medalju Franjo Poklar. Priznaje „vatrogasni veteran“ dobili su: Slavko Gauš, Zvonko Mrvčić, Rudolf Iskra, Stanko Miočić, Franjo Poklar i Arsen Raspor, dok je priznanje za 50 godina rada u vatrogastvu dobio Slavko Gauš. U znak zahvalnosti za nesebičnu pot-poru i pomoć DVD-u Klana, nagrađen je i Stjepan Brljak iz GVZ-a Rijeka. Posebno priznanje uručeno je i supruzi Slavka Gauša – Lauri Gauš. Istodobno, DVD-u Klana uručena je plaketa HVZ-a u povodu 40. obljetnice.

Mnogobrojni uzvanici čestitali su DVD-u Klana 40. rođendan, pritom ne štedeći riječi hvale. Među ostalima, čestitke je uputila i novoizabrana općinska načelnica, Željka Šarčević Grgić, kao i Zlatko Mihelec u ime Primorsko-goranske županije te Teodor Fricki i Franjo Gregurić, počasni predsjednici HVZ-a.

Povijest DVD-a Klana u fotografijiU nekadašnjoj kino dvorani postavljena je izložba

fotografija „DVD Klana (1977.-2017.)“. Izložba je svojevrsni presjek rada i najvažnijih trenutaka iz pov-ijesti klanjskoga vatrogastva. Lokalno stanovništvo sa zanimanjem je razgledalo fotografije i prisjetilo se mnogih događaja u kojima su sudjelovali klanjski va-trogasci.

FirE COMaT naTJECanJE U sklopu proslave, ispred vatrogasnoga

doma upriličeno je i natjecanje vatrogas-nih grupa – Fire Combat. Nastupila je 21 ekipa iz raznih krajeva Hrvatske. U muškoj „A“ kategoriji prvi su bili natjecatelji iz JVP-a Grada Zagreba, u „B“ kategoriji slavio je DVD Kaštela, a u „C“ kategoriji JVP Grada Rijeke. Domaća ženska ekipa slavila je u kategoriji „A“, dok je u katego-riji „MJEŠOVITO“ pobijedila ekipa JVP-a Grada Zagreba.

Mladi – ponos DVD-a Klana

Klanjski vatrogasci pokazali zavidna znanja i vještine

VaTrOGaSna VJEŽBa

Formalni dio proslave okončan je taktičko-pokaznom vježbom koja je održana na prostoru bivše vojarne. Va-trogasci DVD-a Klana i DVD-a Škalnica demonstrirali su svoje vještine i znanja povezana s izvlačenjem unesrećene oso-be iz vozila, evakuacijom ljudi iz zgrade zahvaćene požarom te taktike gašenja požara na objektima.

V. R.T.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

54

Žrtve kornatske tragedije uskoro će dobiti spomenik

u središtu grada Bakra. Naime, u sklopu ovogodišnjeg obilježavanja 10. obljetnice kornatske tragedije, na Žalu ribara u Bakru Vatrogasna zajednica Grada Bakra postavila je jedinstvenu instalaciju u spomen na stradale vatrogasce – veliko srce izgrađeno od bakarskoga kamena. Pozdravljajući taj čin svojih vatro-gasaca, Grad Bakar odlučio je da se ta instalacija kao trajni spomenik preseli u park nedaleko od Po-morske škole. Prema riječima Darka Pavletića, predsjednika bakarske Vatrogasne zajednice, čim to dopuste vremenski uvjeti, posao premještanja in-stalacije odradit će bakarski vatrogasci, a cijeli će se projekt financirati iz proračuna Grada Bakra.

Svi građani koji su se došli pokloniti kornatskim žrtvama na Žal ribara mogli su zapaliti svijeću, ali i na drugi način iskazati poštovanje i zahvalnost stra-dalim vatrogascima pa su tako mnogi od njih don-osili fotografije, poruke i pisma utjehe, oznake va-trogasnih postrojbi i razne predmete. Sve što je tom prilikom prikupljeno bakarski će vatrogasci prosli-jediti kolegama u DVD Vodice, kao tople poruke obiteljima stradalih da njihovi najmiliji nisu zabo-ravljeni.

I drugi su se vatrogasci Primorsko-goranske županije potkraj kolovoza prisjetili kornatske trage-dije, želeći još jednom odati počast stradalima i tako

pokazati da njihova žrtva nije zaboravljena. Tužna obljetnica najveće vatrogasne tragedije u povijesti Hrvatske obilježena je i u Rijeci. Na Molo longu za-paljene su svijeće za stradale vatrogasce, a svi oku-pljeni fotografirali su se uz transparent „Neka svijetli nebo hrvatsko za hrabro srce kornatsko“. Najavljeno puštanje lampiona otkazano je nakon apela Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske koja je upozo-rila na opasnost takvoga čina uz poruku: „Puštajmo balone, a ne lampione“.

Također, u sklopu humanitarnog projekta „Srce kornatsko“, prikupljane su donacije za Udru-gu „Krijesnica“ koja pomaže djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima. Do 30. kolovoza u Primorsko-goranskoj županiji prikupljeno je 25.060 kn, a akcija se nastavlja i dalje.

U središtu Bakra – spomenik kornatskim žrtvama

Jedinstvena instalacija u čast kornatskih žrtava

V. R.T.

Tekst Vanda Radetić TomićFoto: Miljenko Šegulja

Riječki i opatijski vatrogasci odazvali su se apelu riječkoga KBC-a te na Odjelu za transfuzi-

ologiju darivali krv. Javnom pozivu KBC-a koji je upozorio na nedovoljne zalihe te najdragocjenije tekućine, sredinom rujna odazvalo se 10 pripadnika JVP-a Rijeke i četvorica pripadnika JVP-a Opatija. Kako je tom prigodom istaknuo Joško Pervan iz JVP-a Rijeka, tridesetak darivatelja iz riječke pos-trojbe tijekom godine daruje krv stotinjak puta, a s tom će humanom praksom nastaviti i dalje, kako bi i na taj način pomogli u spašavanju života.

Uključivanje vatrogasaca sa širega riječkog područja, ali i cijele Primorsko-goranske županije, u akcije darivanja krvi dugogodišnja je praksa kojom vatrogasci potvrđuju da im je humanost dio životne filozofije. Podsjetimo, još uoči turističke sezone, u sklopu obilježavanja Dana Općine Fužine, dodi-jeljena su priznanja dobrovoljnim darivateljima iz

tamošnjeg DVD-a Vrata. Taj aktiv darivatelja dje-luje od 1980. godine, a do danas su njegovi članovi prikupili ukupno oko 150 litara krvi.

riječki i opatijski profesionalci darivali krv

Humanost vatrogasaca još jednom potvrđena

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

55

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. županijske vijesti

Sisačko-moslavačka

Svečanim nastupom folklorne grupe mladih iz mjesta te vatrogasnim skupom, u petak, 15.

rujna, obilježena je svečanost primopredaje vatro-gasnog vozila Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Donji Kukuruzari. Tom prigodom župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić, uručio je ključeve vatrogasnog kombija Renaulta, načelnici općine Donji Kukuruzari Luciji Matković, a ona ih, nakon blagoslova vozila i skupa, proslijedila Iliji Šapini, predsjedniku mjesnog vatrogasnog društva. Tom svečanom činu, pored ostalih, nazočili su i bivši predsjednik ove općine Stipe Šapina, zatim bivši i sadašnji gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, a među inima i Mijo Brlečić, predsjednik Vatrogasne zajednice Sisačko–moslavačke županije te Nenad Radojčić, direktor tvrtke „Vatropromet“ Zagreb – koji je nabavio i prodao ovo rabljeno vozilo, vrijed-no oko 100.000 kuna.

Poslije pozdravnih riječi, mladež ovog sela, održala je prigodni kulturno-umjetnički program mladih članova KUD-a „Napredak“ Donji Kukuru-zari, u nošnjama svojih baka, koje su sačuvane na-kon progonstva velikog broja stanovnika Bosanske Posavine, odakle su se tijekom Domovinskog rata, u ovaj kraj naselili sadašnji mještani, morajući na-pustiti svoje gotovo do temelja razorene domove.

Za vrijeme vatrogasnog druženja u Donjim Kuku-ruzarima doznali smo da je vatrogasno društvo osnovano 1979. godine i jedino je na inače pro-metnom dijelu županijske ceste od Petrinje do Kostajničkog Majura i Hrvatske Kostajnice. Tije-kom rata postojeća imovina je devastirana, a prva obnova počinje donacijom vatrogasnih navalnih kola

„Naših 60-ak članova, uz postojeće navalno vatro-gasno vozilo „TAM 125“ s rezervoarom od 5000 lita-ra, iz 1980. godine, nabavom ovog vozila za prijevoz ljudstva, znatno je podiglo nivo tehničke oprem-ljenosti, ali ujedno omogućilo i veći društveni rad“ – rekao nam je predsjednik Ilija Šapina i nastavio.

„Nabavu kombija očekivali smo gotovo dva desetljeća, a u međuvremenu sagradili smo vatro-gasno spremište i uredili dom u kojem se sastajemo, i to u zajedničkom društvenom objektu u kojem se nalaze i prostorije općine tog mjesta. Uređene su sve instalacije te planirano neophodno proširenje tog prostora za okupljanje. Međutim prije daljnjih rado-va imamo i jedan zadatak koji nam je dala skupština društva. Naime u programu rada za ovu godinu,

pod točkom 4, navodi se da treba: „konačno riješiti imovinsko-pravne odnose, t.j. da konačno vatro-gasni dom u Donjim Kukuruzarima sa pratećom vatrogasnom garažom bude u vlasništvu DVD-a Donji Kukuruzari.“ Dakle uz konačno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, radimo na upisivanju novih članova u mladež društva te organiziranju prvih osnovnih vatrogasnih tečajeva. Ovog ljeta, kao i do sada, pružali smo usluge dobave vode za poljoprivredna domaćinstva”, kaže nam predsjednik Šapina, kojem je ovo već četvrti mandat na mjestu predsjednika. Nakon što je vatrogasce napustio prvi omiljeni zapovjednik Petar Zekalo, radom društva, uz predsjednika rukovode i njegovi prvi suradnik novi zapovjednik Marko Nogić.

Od njegovih sumještana i mladih doznajemo da je predsjednik Ilija, osnovni pokretač u društvenom životu sela, posebno vatrogasaca, ali i mladeži u kulturno-umjetničkom društvu, gdje također obnaša dužnost predsjednika. Bore se tako vatro-gasci i članovi KUD-a, zajedno za bolje sutra ovog mjesta. Tu im je na usluzi uvijek i nova načelnica Općine Lucija Matković sa zamjenicima Ivanom Čivčićem i Daliborom Kukuruzarom.

Međutim i sama mladež željna je rada i vježbe, pa često odlazi sa svojim stručnim voditeljem Niko-lom Govorčinovićem iz DVD-a Kostajničko Selišće, vježbati i na igralište obližnje osnovne škole u Mečenčanima.

Okupljanjem mladih i starih, organiziranjem rad-nih akcija i društvenih zabava, vatrogastvo je posta-lo najveća i jedina društvena snaga u selu – u kojem, gotovo da nema kuće iz kojeg nema u društvu bar jednog člana.

Župan sisačko-moslavačke županije ivan Žinić, svečano je uručio ključeve za vatrogasni kombi, preduvjet daljnje aktivnosti društva, posebice mladeži doseljenih prognanih Hrvata

Vratiti vlasništvo nad vatrogasnim domom

dvd donji KuKuruZari

Đuro Gajdek

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

56

Virovitičko-podravska

U nedjelju 3. rujna 2017. DVD Din-jevac obilježilo je 90. obljetnicu

humanitarnog rada. Svečanoj sjednici Skupštine u Društvenom domu u selu, uz domaćine prisustvovali su načelnik Općine Pitomača Željko Grgačić, pred-stavnik HVZ-a, predsjednik VZŽ VP Željko Palković, dopredsjednik VZO Pitomača Josip Nemet, zapovjednik VZO Pitomača Marijo Vrbaslija i tajnik David Tržić, zamjenik načelnika Općine Pitomača i predsjednika MO Dinjevac Ivan Erhatić, župnik fra Ivan Široki, ku-movi zastave Marko Presečan i Antuna Jakupac, te predstavnici VZO Pitomača i prijateljskih vatrogasnih društava u udruga.

Dobrodošlicu je okupljenima poželio predsjed-nik DVD-a Dinjevac Marijo Vlašić. Izvješće o radu podnio je zapovjednik Mato Bastalić. Rekao je da je Dinjevac malo selo sa 453 stanovnika, sa aktivnim društvenim životom u kojem prednjači 90 godina staro Dobrovoljno vatrogasno društvo, osnovano 1927. godine. Osnivači su bili Ana Torbašinović i Tomo Markov. Dinjevčani su ponosni na podatak da je društvo osnovala žena. Tih godina osnovali su i Limenu glazbu koja je djelovala sve do početka 2. Svjetskog rata na širem području, a svirali su i na sprovodu Stjepana Radića. Tada su kupili i novu va-trogasnu štrcaljku za gašenje požara. Tijekom rata većinu članova DVD odvele su razne vojske koje su dolazile u selo. U tom periodu nestala je vatrogasna oprema, a pukim slučajem vatrogasna štrcaljka os-tala je sačuvana.

Po završetku rata, Društvo se ponovno okuplja i počinje s radom. Sredinom 1950-ih godina nabav-ljaju agregat i povećavaju članstvo. Godine 1967. obilježavaju 40. godišnjicu rada. Dobivaju novu zastavu kojoj je kum Josip Štiberc. Pokušali su ponovno osnovati vatrogasnu glazbu, ali u tome nisu uspjeli. Godine 1970. nabavljaju kombi vozilo, ali kako je bilo staro i sklono kvarenju donijeli su odluku i prodali ga. Godine 1978. odlukom UO nabavljaju novu traktorsku cisternu i dosta nove opreme što se do danas nalazi u njihovom dvorištu. Početkom 1990. godine UO donosi odluku o izgrad-nji novog vatrogasnog spremišta. Postavljeni su te-melji, sazidani zidovi, ali počinje Domovinski rat zbog čega dolazi do zastoja u izgradnji. Spremište je dovršeno tek 1995. godine, a na svečanosti ot-varanja posvećena je i zastava kojoj je kumovao Marko Presečan. Tih se godina društvo omasov-ljuje s mladim članstvom. Osnovano je odjeljenje djece i mladeži koji vježbaju i odlaze na vatrogasna natjecanja i postižu sve zapaženije rezultate. Godine

2007. obilježavaju 80 godina humanitarnog rada i dobivaju novi zastavu kojoj kumuje Antun Jakupec. Proširuju spremište koje dovršavaju 2015. godine. Godine 2016. dobivaju putničko kombi vozilo koje koriste za odlaske na vatrogasna natjecanja i za os-tale potrebe Društva. Stara sačuvana vatrogasna šprica obnovljena je i još je u funkciji. Zapovjednik se posebno zahvalio na pomoći načelniku Općine Pitomača Željku Grgačiću, te Ivanu Erhatiću, An-tunu Jakupcu, svima u selu koji pomažu i vatrogas-cima slavljenicima.

Željko Palković predsjednik VZŽ VP uputio je pozdrave ispred HVZ, VZŽ VP i VZO Pitomača. Čestitao je visoku obljetnicu i zahvalio nekadašnjim i sadašnjim vatrogascima DVD Dinjevac na svemu učinjenom na razvoju ovog DVD-a, i uručio pred-sjedniku Društva Mariju Vlašiću plaketu VZŽ VP povodom 90. obljetnice humanitarnog rada. Jo-sip Nemet, zamjenik predsjednika VZO Pitomača pridružio se čestitkama.

Načelnik općine Željko Grgačić naglasio je po-datak da je osnivač DVD bila žena, što mnogo go-vori o ulozi žena u Dinjevcu, koje su i danas vrlo aktivne i uvijek prate svoje vatrogasce. Pohvalio je požrtvovnost i sposobnost vatrogasaca slavljenika.

Ivan Erhatić pohvalio je vatrogasce Dinjevca. Naglasio je da je mladež garancija napretka te da učestvuju na svim natjecanjima.

Skup su pozdravili i kumovi zastava Antun Jaku-pec, majstor koji je osposobio staru špricu i kum Marko Presečan koji se prisjetio da je nekadašnja limena glazba Dinjevac na natjecanju u Zagrebu osvojila 1. nagradu na Trgu bana Jelačića, a kapel-nik je bio Andrija Babić. Uslijedila je zahvala DVD Turnašici na ustupljenom putničkom kombi vozilu. Na kraju svečanosti zaslužnim vatrogascima su po-dijeljena odlikovanja i zahvalnice.

90. obljetnica DVD-a Dinjevac

Barica Mihoković

Dobitnici vatrogasnih odlikovanja

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

57

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. županijske vijesti

U nedjelju 27. kolovoza 2017. u domaćinstvu

DVD Kladare na poligonu NK Kladare održan je 6. Memorijal Jurica Botković i 3. kolo Kupa HVZ. Nakon odane počasti prerano prem-inulom Jurici Botkoviću održano je natjecanje na koje se odazvalo 49 ekipa.

U kategoriji podmladak žene 1. mjesto osvojila je ekipa DVD Stari Gradac, 2. DVD Kladare i 3. mjesto DVD Virje.

U kategoriji podmladak muški 1. mjesto je pripalo DVD-u Stari Gradac, 2. DVD-u Ferdinandovac, a 3. DVD-u Batinske.

U kategorija mladež 12-16 žene nastupilo je 17 ekipa. Prvo mjesto je osvojila ekipa DVD Gardinovec, a slijede ih 2. Bedekovčina i Beravci.

Kategorija mladež 12-16 muški imala je 16 ekipa. Prvo mjesto je osvojila ekipa DVD Gardinovec, drugo Novi Marof, a treće Krištanovec. Najuspješnije ekipe mladeži muške i ženske primile su i prijelazne pehare. Zanimljivo je da su ove godine oba prijelaz-

na pehara pripala DVD-u Gardinovec.

Čestitajući na postignutim rezultatima s naglaskom da su svi pobjednici, natje-cateljima se obratio pred-stavnik HVZ-a i glavni kon-trolor natjecanja Nedeljko Vukalović. Pohvalio je do-bru organizaciju natjecanja, sudionike i suce te svima zaželio dobre rezultate i na idućim natjecanjima. Stjepan Venus, zapovjednik VZŽ Virovitičko Podravske zah-valio se svim natjecateljima i organizatorima. Čestitkama se pridružila saborska zastupnica Vesna Bedeković prenijevši pozdrave pred-sjednika HVZ-a Ante Sanad-era. Čestitala je svim natje-cateljima, i pohvalila znanje, hrabrost i požrtvovnost va-trogasaca, koji su se vratili sa gašenja velikih požara u Dalmaciji.

Na kraju svima se zahvalio zapovjednik DVD Kla-dare Zdravko Fras, te najavio održavanje 7. memo-rijala.

Održan 6. Memorijal Jurice Botkovića

Oba prijelazna pehara pripala DVD-u Gardinovec

Vukovarsko-srijemska

130 godina DVD-a Županja

DVD Županja 17. rujna 2017. godine obilježio je 130. obljetnicu rada.

Po protokolu prvo je položen vijenac na gradskom groblju, zatim je uslijedio doček gostiju i svečani mi-mohod. Poslije misnoga slavlja u Župi Mučeništva sv. Ivana Krstitelja upriličena je svečana sjednica u Pastoralno-kulturnom središtu bl. Alojzija Stepinca. Riječi dobrodošlice uputio je domaćin, predsjednik DVD-a Mladen Mikić. Pozdravio je brojne goste, među kojima su bili dogradonačelnik Županje Kru-no Šarić, zamjenik načelnika Hrvatske vatrogasne zajednice i zapovjednik VZ VSŽ Zdenko Jukić, ta-jnik VZ VSŽ Krešimir Jelić, pročelnik Područnog ureda DUZS Vukovar Zdenko Lovrić, predstavnik Ministarstva gospodarstva – Ravnateljstva za robne zalihe Samir Šahinović, vukovarsko-srijem-ski dožupan Josip Dabro, predstavnici policije, te DVD-ova iz brojnih općina i gradova.

Vladimir Balentović podsjetio je na dugu povijest DVD-a Županja istaknuvši najznačajnije dijelove

dugogodišnjeg humanog rada. Stari zapisi kazuju da je društvo osnovano prije 130 godina nakon što je u tvornici tanina i bačava, izbio požar. Početkom 1890. godine kupljena je prva štrcaljka po cijeni od 540 forinti, koja se i dan danas čuva u spremištu DVD-a Županja.

Podnoseći izvješće o radu za razdoblje od 2007. do 2017. godine, zapovjednik Zlatko Jemrić kazao je kako je županjski DVD imao ukupno 672 inter-vencije, u kojima je sudjelovalo 4.300 vatrogasaca, 948 vozila i utrošeno je 11.364 sata rada. Sve inter-vencije su odrađene uspješno i bez ijedne ozljede i nezgode vatrogasaca.

- Posebno naglašavam da DVD Županja izlazi na tehničke intervencije u prometu na dionici autoceste u dužini od približno 50 kilometara od Zelengaja do Bajakova, te na tehničke intervencije na državnim cestama na području bivše općine Županja te na državnu cestu D-55 do granice s vinkovačkim područjem - kazao je Jemrić.

Barica Mihoković

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

58

DVD Županja uz svoje redovne djelat-nosti obavlja i stručno osposobljavanje i usavršavanje vatrogasnih kadrova. U spomenutom razdoblju osposobljeno je 220 vatrogasaca. DVD Županja ima 37 članova - 24 operativna, 8 pričuvnih, 4 veterana i jednog izvršnog, a prosječna dob operativnih članova je 40 godina. Jemrić je napomenuo da vozni park županjskog DVD-a, koji je osnovno sredstvo za učinkovito djelovanje na intervencijama, a u kojemu su vozila za gašenje požara stara 34 i 37 godina, nije zadovoljavajući s obzirom na područje na kojem djeluju, ni za grad Županju ni za Županiju vukovarsko-srijemsku.

Zahvalio je tvrtkama i institucijama s kojima usko surađuju na intervencijama te DVD-ima u okruženju, Gradu Županji na potpori u dosadašnjem radu te svim vatrogascima koji su svo-jim radom, znanjem, trudom i odricanjem odradili brojne intervencije i pridonijeli opstanku društva.

Na svečanoj sjednici uručena su priznanja i odličja zaslužnim vatrogascima i brojne zahval-

nice za uspješnu suradnju. Spomenicu Vatrogasni veteran Hrvatska vatrogasna zajednica uručila je Petru Župariću, a zlatnu vatrogasnu medalju Franji Frketiću i Mladenu Mikiću. Predsjednik DVD-a Mladen Mikić je primio i Povelju Gjure Stjepana Deželića koju je za izuzetna postignuća u zaštiti od požara i u razvoju vatrogastva HVZ dodijelila DVD-u Županja.

Vatrogasne zajednice Drenovci i Vrbanja

te DVD Gunja i Bošnjaci početkom rujna organ-izirali su 10. hodočašće na marijansko svetište Skro-vite Gospe Šumanovačke u Gunji. U svečanim odorama i sa zastavama DVD-a sti-glo je na odredište preko 200 vatrogasaca iz Slavon-skog Šamca-Kruševice, Bera-vaca, Gradišta, Otoka, Babine Grede, Komletinaca, Svinjarevaca, Račinovaca, Lipovca, Privlake, Grada Županje, Sladorane Županje, Bošnjaka, Rajevog Sela, Posavskih Podgajaca, Đurića, Vrbanje, Sol-jana, Starih Jankovaca, Gunje i Drenovaca. Sudi-onike su dočekale udruge žena iz Drenovaca, Gunje i Račinovaca. Misu je predvodio Ivica Rebić, župnik u crkvi Svetog Leopolda Mandića u Osijeku, a kon-celebrirali su Ivan Živić, upravitelj svetišta i Željko Šimić, župnik iz Drenovaca, a pjevao je crkveni zbor župe Gunja. U razgovoru župnik Ivica Rebić nam je naglasio: „Ponosan sam što ovo drago Gospino svetište okuplja braću vatrogasce, koji su ne samo humanitarci nego i vjernici koji iz ljubavi prema Bogu žrtvuju sve svoje sposobnosti da bi očuvali čovjeka i okoliš u kojem on živi. Ja sam kao dječak postao član vatrogasnog društva u Viškovcima, za vrijeme Domovinskog rata sam obnovio članstvo, a bio sam sa vatrogascima na svečanostima i u teškim trenucima. Volim biti vatrogasac, jer je to humani posao, možda nedovoljno cijenjen. Vidim da država i općinske strukture potiču oplemenjivanje vatro-

gastva novim pomagalima u cilju zaštite od vatre i pop-lave. Ova hodočašća puno znače za vatrogasce. Dobro je da se okupljaju, jer su vrlo dobri suradnici ne samo u društvu nego i u crkvi su-dionici su procesija, čuvari Božijeg groba...“.

Zdenko Jukić, zapovjed-nik Vatrogasne zajednice VSŽ, kaže: „Drago mi je biti

na Šumanovcima, jer su vatrogasci uvijek bili bo-gobojazni i domoljubi. Uvijek će VZ podržavati ovo hodočašće radi naših ljudi koji daju sve od sebe kako bi spasili imovinu i živote.“

Josip Dabro, zamjenik župana VSŽ je konk-retno iznio što čini županija pa naglašava: „Mi u županiji ćemo pomoći vatrogascima. Zdenko Jukić, zapovjednik i Krešimir Jelić, tajnika VZŽ i ja ak-tivno radimo dva mjeseca na potpori vatrogasaca i napravili smo okvirni plan da do kraja ove godine osposobimo sustav radio veze u županiji. U nared-noj godini planski ćemo raditi na opremanju svih DVD-ova i središnjih postrojbi, sufinancirati ćemo liječničke preglede i osiguranja vatrogasaca. Vatro-gastvo ćemo dignuti na jednu zavidnu razinu kako bi bili primjer u Hrvatskoj.“

Po tradiciji je predsjednik organizacijskog odb-ora hodočašća Zlatko Šumanovac zaslužnima uručio 111 zahvalnica za njihov doprinos uspješno održanom 10. jubilarnom hodočašću vatrogasaca Skrovitoj Gospi Šumanovačkoj u marijanskom svetištu Šumanovci u Gunji.

10. vatrogasno hodočašće u Gunji

Stjepan Bogutovac

Članovi DVD-a Županja

Detalj s hodočašća

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

59

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. županijske vijesti

Zagrebačka

U subotu, 2. rujna 2017. članovi DVD Rude svečanom sjednicom proslavili su vrijednu

obljetnicu - 90 godina svoga uspješnog rada na ponos svih članova društva i svih mještana Ruda.

Nakon jutarnje budnice Limene glazbe Plešivica i svečanog mimohoda u kojem je sudjelovalo 182 vatrogasca iz 28 dobrovoljnih vatrogasnih društava, održana je pod šatorom na rudarskom rukomet-nom igralištu svečana sjednica.

Prije početka same svečanosti zapovjednik DVD-a Rude Božo Planinčić podnio je prijavak zamjeniku samoborskog gradonačelnika, Željku Stanecu.

Slavljenički trenutak iskorišten je za prisjećanje na bogatu povijest Društva na koju je na svečanoj sjed-nici prigodno podsjetio predsjednik DVD-a Rude Ivan Fresl.

U svom govoru je istaknuo, da danas obilježavamo što su naši pradjedovi, djedovi, očevi započeli davne 1927. godine. Naši osnivači i svi članovi koji su prošli kroz ovo društvo prenijeli su na sve nas koji smo danas članovi veliku zadaću koju mi moramo dalje prenijeti mlađim generacijama, a to je ljubav i požrtvovnost da pomažemo drugima u nevolji kad je njima to najpotrebnije. Svaki naš član, kad je to potrebno, ostavlja sve, svoje obitelji, svoju djecu, svoju zajednicu i odgovorno i hrabro daje sebe kako bi drugome mogao pomoći. Svaki taj član svoj posao radi besplatno, odnosno radi s ljubavi i požrtvovnosti. Stoga danas, kad slavimo 90 godina postojanja DVD-a Rude, dozvolimo da nam uvijek ostane u mislima vatrogasni poziv, da s ljubavi i požrtvovnosti uvijek pomažemo drugima kad im je to potrebno – poručio je predsjednik DVD-a Rude.

Tajnik DVD-a Krunoslav Dubić okupljene je potom upoznao s povijesnim putom društva, od osnivanja 1927. godine na poticaj Franje Regovića,

Franje Fresla Roca i Ivana Štajnklera. Prvoj osnivačkoj skupštini nazočilo je 25 mještana te je bila izabrana privremena uprava na čelu s Fran-jom Štengl Grabnerom, zapovjednikom Ivanom Štajnklerom, tajnikom Franjom Regovićem te članovima Franjom Freslom, Antunom Štenglom Grabnerom i Ignjacom Prosolijem. Potom su usli-jedile godine mukotrpnog rada i odricanja članova i mještana kako bi DVD Rude došao do današnje razine, jednog od stožernih DVD-ova na području Grada.

U 90 godina kroz društvo je ukupno prošlo 359 članova, vodilo ga je 13 predsjednika, 8 zapovjed-nika, 7 tajnika i 3 blagajnika. Kroz 90 godina rada društva, DVD je posjedovao ukupno 10 vozila te je sagradilo dva vatrogasna tornja, a oba su srušena. Sagrađena su i dva vatrogasna doma, a Statut je mi-jenjan 13 puta. U ovih 90 godina natjecateljske ekipe DVD-a ukupno su osvojile 72 postolja, istaknuo je na kraju povijesnog pregleda tajnik Dubić.

Zamjenik gradonačelnika Željko Stanec u svom pozdravnom govoru čestitao je članovima društva na vrijednoj obljetnici, ali i na ustrajnom, svakod-nevnom radu. Istaknuo je da je gradska uprava na čelu s gradonačelnikom grada Samobora pon-osna na rad vatrogasaca, da su vatrogasci najbolje organizirana snaga sustava civilne zaštite. Sva ona sredstava koja je grad Samobor uložio u vatrogastvo višestruko su vraćena kroz dobrovoljni i humanitar-ni rad vatrogasaca, te je obećao za sljedeću godinu nabavu novog vatrogasnog vozila za DVD Rude.

Predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Stjepan Ptiček zahvalu DVD-u Rude iz-razio je u ime svih 15.500 vatrogasaca u sastavu VZZŽ, pohvalio je Grad Samobor za pomoć vatro-gastvu, te istaknuo da je u zadnjih 15 godina VZZŽ

Proslavljeno 90 godina DVD-a rude

Članovi DVD-a Rude

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

županijske vijesti VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

60

kupila 25 novih vozila i uspjela opremiti dobar dio županijskih vatrogasaca.

Čestitkama su se pridružili i predsjednik Vatro-gasne zajednice Grada Samobora Željko Koščica kao i zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Samobora i VZG Samobor Mladen Žitković.

Na svečanoj sjednici dodijeljena su i brojna odličja i priznanja, pa je tako Priznanje za posebne zasluge primio dugogodišnji predsjednik DVD-a Rude Željko Koščica, Medalju za posebne zasluge primio je Martin Skendrović, dok su Medalje vatrogasni

veteran dobili Mladen Dubić, Petar Hofer, Martin Skendrović, Stjepan Štibohar, Josip Štibohar, Julijus Planinčić i Stanko Plevko.

Uručene su i brojne zlatne, srebrne i brončane medalje te plamenice kao i priznanja i zahvalnice svim prijateljima DVD-a Rude, od dobrovoljnih va-trogasnih društava do sponzora i zaslužnih pojedi-naca kao i predstavnici udruga, OŠ Rude, rudarskog ogranka Udruge umirovljenika Samobor, upravitelj rudarske župe, sponzori i brojni drugi prijatelji DVD-a Rude. Mladen Žitković

Svečanim mimoho-dom, s vatrogasnim

zastavama praćenim puhačkim orkestrom DVD-a Petrovina na početku povorke kroz središte Pisarovine započelo je obilježavanje 60. obljetnice mjesnog DVD-a Pisarovina, a na-kon prijavka zapovjed-nika društva, Ivice Šeteka, načelniku Općine Pisa-rovina Tomici Kovačiću usljedila je i svečana sjed-nica u prostorima DVD-a Pisarovina.

Na povijest društva podsjetila je Martina Špišić, tajnica DVD-a Pisarovina koja je navela 60. godišnji put od osnivanja 1957 godine, nabavku prve vatro-gasne šprice (1959.), nabavku prvog vatrogasnih vozila (1973.), stagnaciju i teško razdoblje tijekom Domovinskog rata (gdje su zbog ratnih djelovanja vozila i oprema razmještena po privatnim garažama, a spremište i dom koristi HV) te poslijeratno opre-manje tehnikom i pomlađivanje članstva. U posli-jeratnom razdoblju posebno treba napomenuti prijateljstvo sa austrijskim kolegama iz Kainbacha; donaciju dva vozila od strane HRT-a te odlične re-

zultate djece u vatogasnim natjecanjima. Od 1993 godine DVD Pisarovina djeluje kao jedno od šest matičnih društava VZO Pisarovina te danas sa 102 člana posjeduje vatrogasni dom sa spremištem, pick-up vozilo s modulom, AC Mercedes 1622 te kombi VW Transporter.

Nakon prezentacije voditelj svečane sjednice

predsjednik DVD-a Vladimir Krčelić prozvao je zaslužne pojedince za rad društva te su im dodi-jeljena priznanja i odlikovanja. U ime Hrvatske va-trogasne zajednice i VZZŽ, u povodu ove vrijedne obljetnice DVD-u Pisarovini predsjednik VZZŽ Stjepan Ptiček predsjedniku društva uručio je Pla-ketu, uz dobre želje i daljnje uspješno djelovanje. Čestitku povodom 60 godina rada uputili su i glavni pokrovitelji obilježavanja, predsjednik VZO Pisa-rovina Ivan Stepušin i načelnik Općine Pisarovina Tomica Kovačić zaželjevši im daljnji uspješan rad. Svečanost je nastavljena uz vatrogasnu zabavu gdje se uz pjesmu i ples nastavilo vatrogasno druženje.

Tomislav Stepić

DVD Pisarovina proslavila 60 godina rada i djelovanja

Vrućina, izazovne situacije, bespoštedno zala-ganje sudionika te timski rad obilježja su koja

prate svaku uspješnu vatrogasnu intervenciju. No, obilježja su to i natjecanja operativnih vatrogasaca koje se u subotu 26. kolovoza održalo u Jastrebar-skom. Natjecanje za koje je jedina priprema re-dovna vatrogasna obuka u matičnim postrojbama sastojalo se od deset izazovnih vježbališta na više lokacija u Gradu Jastrebarskom. U vojarni, na mod-ificiranom poligonu za vojna natjecanja vatrogasci

su spajali cijevi, preskakali prepreke, prolazili kroz tunel sa preprekama, pomicali teški predmet, vukli punu vatrogasnu cijev, rušili mete, trčali sa vatro-gasnim aparatom preko i kroz prepreke i na kraju udarali batom i prolazili tunel od guma. Sve to bili su zadaci samo na prvom vježbalištu. Osim na vo-jnom vježbalištu, vatrogasci su tražili unesrećenog u starom dvorcu, desantirali čamcem na otok u jezeru, vježbali precizan rad s vatrogasnom mlazni-com, rješavali vatrogasni ispit znanja, gasili požar

Tradicionalno natjecanja operativnih vatrogasaca

dvd jastrebarsKoVlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

61

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. županijske vijesti

in memoriam

U 91. godini života 6. rujna 2017. godine nakon kraće

bolesti preminuo je dugogodišnji član DVD-a Čajkovci Ante Šimović. Ante je rođen 25. kolo-voza 1927. godine u mjestu Zvirovići kod Čapljine u BiH. Kao mladić sudjelovao je u II. svjet-skom ratu tako da je prošao i teške blajburške dane. Ante je došao živjeti u Čajkovce gdje je ostao do kraja svojega života. Zaposlio se u Slavonskom Brodu u Poduzeću za ceste i tu stekao i mirovinu. Uk-lopio se u rad mjesta Čajkovaca te postao članom Mjesnog odb-ora i sudjelovao u osnutku DVD

Čajkovci. Kao član DVD-a bio je imenovan zapovjednikom i pred-sjednikom Društva. U zadnje vri-jeme bio je predsjednik Nadzornog odbora DVD-a. Krasila ga je ved-rina, jednostavnost i skromnost i kao takav ostat će u trajnom sjećanju kod članova DVD-a Čajkovci. Za svoj nesebičan i plodonosni vatro-gasni angažman nagrađen je sa više vatrogasnih priznanja. Ispunjena je njegova želja da se sahrani u svom rodnom mjestu Zvirovići.

Sa poštovanjem čuvat ćemo us-pomene na tebe, tvoje riječi i tvoja djela.

anTE ŠiMOVić 1927.-2017.

DVD Čajkovci

otvorenog prostora te odradili ispit spretne vožnje.Pobjednik natjecanja zasluženo je DVD Buko-

vlje iz Karlovačke županije, dok je drugo mjesto osvojila ekipa DVD-a Čret iz Krapinsko-Zagorske županije. Treći su kolege iz DVD-a Josipdol, a četvrta je domaća ekipa DVD Belčići koji su na-stupali s daleko najstarijim vozilom, ali i pokazali kako se najveća snaga vatrogasca krije u srčanosti i timskom duhu. Nagradu za Fair-play zasluženo je dobila ekipa DVD-a Vrbovec koja je pomagala drugim ekipama.

Na natjecanju je sudjelovala još i ekipa iz Grada Zagreba, DVD Sveta Klara, zatim DVD Klanjec, naši kolege iz Zagrebačke županije DVD Klinča Sela, DVD Zaprešć, DVD Dugo Selo i najak-tivnije vatrogasne postrojbe iz našeg Grada, DVD Cvetković, DVD Donji Desinec, DVD Gornji Des-inec, DVD Petrovina i već prije spomenuti DVD Belčići.

Predstavnik pokrovitelja natjecanja, Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije, zapovjednik Josip Novosel, nakon što je otvorio natjecanje, sa ve-likim zanimanjem obišao je vježbališta, a kasnije su se priključili gradonačelnik i njegovi zamjenici te zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Jastrebar-sko Vedran Boričević koji je uručio glavne nagrade. Detalj s natjecanja

Postrojavanje vatrogasaca

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

zanimljivost za kraj VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

62

Izum parnog stroja i početak njegove primjene u prvoj

polovici XIX. stoljeća donio je ve-like promjene u načinu proizvod-nje i prijevoza, te označio početak industrijske revolucije. Svoju primjenu našao je i u vatrogastvu odnosno sredstvima za gašenje požara kada su John Braithwaite i John Ericsson 1829. godine kon-struirali prvu parnu vatrogasnu štrcaljku (engl. The Steam Fire Engine).

Pod parnim strojem podra-zumijeva se toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzi-jom pretvara u mehanički rad. Para se proizvodi u kotlu te do-vodi u cilindar, gdje obavlja rad djelovanjem tlaka na jednu stranu stapa, ili naizmjence na jednu pa na drugu stranu stapa, potiskujući stap amo-tamo. Iako su svojstva i djelovanje vodene pare bili poznati već u starom vijeku, Heron Aleksandrijski već je u I.  stoljeću  prije  Krista kon-struirao različite uređaje koje je pokretala vruća para, tek potkraj XVII.  stoljeća Francuz Dennis Papin konstruirao je prvi stroj donekle nalik parnomu. Prvi parni stroj koji sliči suvremenima izradio je James Watt u drugoj polovici XVIII.  stoljeća. Robert Fulton je 1807. upotrijebio parni stroj za pogon prvoga komerci-jalnog parobroda, a 1814. George Stephenson za pogon prve parne lokomotive. Danas su parne tur-bine i motori s unutarnjim izga-ranjem zamijenili parne strojeve zbog većih izlaznih snaga, većega stupnja djelovanja i znatno manje mase. Ipak, parni strojevi se još uvijek koriste u manje razvijen-im zemljama, posebice za pogon lokomotiva.

Parne vatrogasne štrcaljke imale su svoju širu uporabu u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća, posebice u većim zapadnoeuropskim gradovima te u Americi gdje su iste značano usavršene (poštanska marka Mo-

zambika iz 2013. prikazuje Hodg-eovu parnu štrcaljku iz 1841., prvu na američkom kontinentu). Tako primjerice još uvijek postoje tvornice koje su započele s proiz-vodnjom parnih štrcaljki, a danas se između ostalih bave i proiz-vodnjom vatrogasne tehnike i opreme, poput internacionalnog poduzeća Waterous kod Minne-apolisa u SAD-u.

Parne štrcaljke proizvedene potkraj XIX. stoljeća mogle su izbacivati skoro tisuću litara u minuti, prevoziti nekoliko vatro-gasaca te kretati se do 25 km/h uz pomoć konjske zaprege. Radi daljnjeg tehnološkog razvoja, parne štrcaljke su zamijenjene stapnom štrcaljkom s benzin-skim motorom koju je izumio njemački inženjer Gottlieb Wil-helm Daimler 1888.

Brojni muzeji diljem svijeta

danas čuvaju uspomene na parne štrcaljke (London Museum of Water & Steam u Londonu, Ve-lika Britanija; Museum of Applied Arts & Sciences kod Sydneya, Australija; Dallas Firefighters Mu-seum u državi Texas, SAD; i dr.). U Tehničkom muzeju Nikola Te-sla u Zagrebu nalazi se prijevozna parna vatrogasna štrcaljka marke “Kernreuter” koja se kretala uz pomoć konjske zaprege, izrađena u Beču 1889. godine. Radi se o dvocilindričnom stapnom par-nom stroju s karakterističnim visokim dimnjakom koji pokreće stapnu crpku za vodu s tlačnim zračnikom. Štrcaljka se naziva „Julijeva parnjača“ budući da je istu Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Zagrebu poklonio Julio Zigeunner 1890. Bio je to veliki napredak u tehničkom pogledu jer su do tada hrvatski vatrogasci koristili isključivo štrcaljke na ručni pogon. Također, vrijedna parna vatrogasna štrcaljka iz 1905. godine nalazi se u stalnom postavu Muzeja hrvatskog va-trogastva u Varaždinu. U vatro-gasnom muzeju u Cincinnati, u državi Ohio (SAD), nalazi se par-na štrcaljka “Uncle Joe Ross” izu-mitelja Alexandera Lattae i Ab-ela Shawka iz 1853. Zahvaljujući ovome izumu, u Cincinnatiu je osnovana i prva profesionalna vatrogasna postrojba u Americi, sa stalno zaposlenim vatrogasci-ma. Zapadnoafrička država Toga prikazala je ovaj izum na svojoj marki iz 2010.

Nekoliko desetaka izdanih maraka prikazuje povijesni raz-voj parnih vatrogasnih štrcaljki (Australija 1983., Velika Britanija 1974., Poljska 1985., Novi Zeland 1977., Finska 1988., Burundi 2012., Mali 1982. i dr.), čime se pokušava od zaborava sačuvati povijesni razvoj vatrogastva. Is-tovremeno, nekolicinom se mara-ka odala zahvalnost za doprinos u razvoju parnih strojeva: francus-ki izumitelj Dennis Pappin kon-

Ivo Aščić

Parne štrcaljke

Prvu parnu vatrogasnu štrcaljku izumili su John Braithwaite i John Ericsson 1830. godine. Iako je bila

teška, višestruko je bila jača po snazi te ekonomičnija od dotadašnjih ručnih

štrcaljki

Parne vatrogasne štrcaljke s konjskom vučom bile su u široj uporabi u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća. Uz kočijaša, prevozile su obično četiri

vatrogasca, a mogle su u minuti izbaci-vati i do tisuću litara

U tehničkom muzeju nikola tesla u Zagrebu nalazi se prijevozna parna vatrogasna štrcaljka marke “kernreuter”, izrađena u Beču 1889. godine, koja se kretala uz pomoć konjske zaprege

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

63

VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017. zanimljivost za kraj

Motiv fotografije mora biti vatrogasne tematike:

požari, intervencije, natjecanja, vježbe i sl.

Foto natječaj je otvoren od 20. travnja do 31. listopada

2017. godine. Više o uvjetima natječaja možete pronaći na

stranici: www.hvz.hr

FOTO NATJEČAJHRVATSKE VATROGASNE

ZAJEDNICE Fotografije možete slati na e-mail adresu:

vatrogasni.vjesnik@gmail.com

ili na CD-u na adresu: Hrvatska vatrogasna zajednica,

(za foto natječaj)Selska cesta 90 a, 10000 Zagreb.

Više o uvjetima natječaja možete pronaći na stranici: www.hvz.hr

struirao je prvi stroj donekle na-lik parnomu (Francuska 1962.), Šveđanin John Ericsson jedan je od izumitelja parne vatrogasne štrcaljke (Švedska 1976.), pionir industrijske revolucije – izumitelj parnog stroja James Watt (Make-donija 2011.), izum parne loko-motive: George Stephenson (Ve-lika Britanija 2008.) i dr.

Velikani vatrogasne umjetnosti

Među stotinama atraktivnih naslovnica Vatrogasnog vjesnika, važne vatrogasne literature koja je značajno doprinijela razvoju hrvatskog vatrogastva, i koji ne-prekidno izlazi od 1896. izdva-jaju se dvije. Prvu naslovnicu osmislio je Andrija Maurović (Muo u Boki kotorskoj, 1901. –

Zagreb, 1981.), hrvatski slikar i crtač 1930. godine. Maurović je jedan od najznačajnijih hrvatskih crtača stripova. U njima je razvio visoku razinu likovnoga govora, smjelo razrađujući kadrove i kompozicije, provodeći osebujnu karakterizaciju glavnih likova. U spomen na ovoga hrvatskoga velikana 2001. izdana je prigod-na poštanska marka kojom se obilježila 100. obljetnica njegova rođenja.

Šesdesetak godina kasnije, u prvom broju iz 1992. godine na naslovnici Suvremenog vatro-gastva djelo je Ivana Lackovića Croate (Batinska, 1932. – Zagreb, 2004). Croata je bio samouk, nadničar i poljodjelac te poštar u Zagrebu od 1957., kada je počeo slikati temperom i uljem na

staklu. Romantičnim prikazima godišnjih doba, najčešće zime, davao je lirski i sjetni sadržaj znakovite i skrivene simbolike. U golemu grafičkom i crtačkom opusu, ostvarenom preciznim i lapidarnim crtežom, dosegnuo je jedinstven lirski izraz. Bavio se scenografijom, oblikovan-jem plakata, izrađivao nacrte za tapiserije, porculan i vitraje. Prema njegovim motivima Četiri godišnja doba načinjen je svečani zastor za HNK u Zagrebu. Croata je bio zastupnik u Županijskom domu Hrvatskoga sabora 1993.–2001. Poštanska marka s diza-jnom Ivana Lackovića Croate, hr-vatskog naivnog slikara i grafičara izdana je 1995. godine.

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

strana glasila VATROGASNI VJESNIK RUJAN 2017.

64

U okviru dana va-trogasne mladeži

Njemačke od 7. do 10. ru-jna 2017. u Falkenseeu or-ganizirano je niz aktivnosti kao što su savjetovanja na teme: „Što očekujemo od voditelja vatrogasne mladeži?“, „Prelazak u interventnu postrojbu“, „Komunikacija je razno-lika“, „Iako hendikepiran-sudjelujem“, te rad s užadi, karate, nogomet, košarka (i za hendikepirane u kolicima), te cjelodnevni program predstavljanja na pozornici vatrogasne mladeži iz cijele Njemačke.

Predstavljen je projekt za motiviranje novih članova vatrogasne mladeži pd nazivom: „Učini sam“. Tako članovi i vatrogasna mladež pozivaju mladež iz općine/grada sa svojim roditeljima da se osobno upoznaju s aktivnostima, vatrogasnom opr-emom i tehnikom u lokalnom dobrovoljnom vatro-gasnom društvu, a gosti na 10 pozicija sami izvode određene zadatke i vježbe.

Novosti iz europskih vatrogasnih glasilaPRIPREMIO: MARIO STARČEVIĆ

Svi primjerci navedenih časopisa dostupni su u čitaonici Hrvatske vatrogasne zajednice (Selska cesta 90a, Zagreb) uz prethodnu najavu na tel. 01/3689-164.

Brandschutz, glasilo njemačkih vatrogasaca (izdanje kolovoz 2017.)

Lauffeuer, glasilo njemačke vatrogasne mladei (izdanje rujan 2017.)

Gl a v n a t e m a

broja su izuzet-ni uspjesi čeških vatrogasca na međunarodnim v a t r o g a s n i m nat j e canj ima CTIF-a u Villa-chu (Austrija), gdje su u sve tri discipline natjecanja češki vatrogasci ost-varili vrhunske rezultate, te se ocjenjuju kao najuspješnija natjecateljska nacija s ukupno 16 zlatnih grupnih medalja.

Predstavljene su kandidatkinje za iz-bor miss i mistera vatrogaskinje/vatro-gasca u 2017. godini.

Za korištenje letjelica za gašenje požara AN2 obučeno je 70 vatrogasaca u Novom Mestu kod Metuja.

S pravnog aspekta vatro-gasci su postigli izuzetak

u zakonskoj regulaciji korištenja bespilotnih letjelica-dronova u smislu da su za slučajeve nesreća i katastrofa vatrogasci izuzeti od pribavljanja odgovarajućih doz-vola. Sada je na vatrogasnim or-ganizacijama da osmisle i provedu usavršavanja na temelju stand-ardnih operativnih postupaka za korištenje bespilotnih letjelica.

Izmjene bavarskog Zakona o vatrogastvu unijele su odredbe koje omogućuju osnivanje općinskih vatrogasnih postrojbi, povećanje granice za aktivnu službu s 63 na 65 godina starosti, te su uključene odredbe koje se odnose na rad s vatrogasnom mladeži.

U sklopu vatrogasne škole u Bruch-salu održano je tradicionalno savjeto-vanje na temu prevencije nesreća vatro-gasaca koji koriste izolacijske aparate. Posebno je predstavljen novi centar za obuku vatrogasaca s izolacijskim apa-ratima vrijedan 4,6 milijuna EUR-a u Düsseldorfu, u kojem se za vatrogasce osigurava stupnjevano usavršavanje za korištenje izolacijskih aparata.

U okviru industrijskih inovacija predstavljene su nove aplikacije za pametne telefone koje sadržavaju funkcionalnosti toplinske kamere.

U Njemačkoj je u operativnoj uporabi 475 vatrogasnih vozila, kao i preko dvije stotine vozila civilne zaštite, koja zadovoljavaju EURO VI normu za ispušne plinove.

aLarm,Glasilo čeških vatrogasaca

(izdanje 4/2017.)

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

Hrvatska vatrogasna zajednica objav-

ljuje znanstvene i stručne članke iz

područja vatrogastva i zaštite od požara u

cilju promicanja vatrogasne struke u časopi-

su Vatrogastvo i upravljanje požarima.

Časopis izlazi 2 puta godišnje.

Na internetskim stranicama Hrvatske va-

trogasne zajednice mogu se preuzeti upute

za pisanje stručnih članaka kao i objavljeni

radovi, uz poštivanje autorskih prava autora

i izdavača.

Tiskana izdanja časopisa moguće je kupiti u

Ekonomatu Hrvatske vatrogasne zajednice

po cijeni od 25,00 kn (sa PDV-om).

Više informacija na:

www.hvz.hr

ili putem maila:

vup@hvz.hr

nina.francetic@hvz.hr

rosavec@sumfak.hr

Vatrogastvo i upravljanje

požarima

HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA 3 / 2012

Zagreb, srpanj 2012. ISSN 1848-347X

vol. I

FIRE FIGHTING AND MANAGEMENT

Jeste li znali?... da povezanost Varaždina i vatrogastva datira još iz 18. stoljeća? Naime, Grad Varaždin su u prošlosti poharali katastrofalni požari, a onaj najveći i najstrašniji požar Varaždin bilježi 1776. godine kada je izgorjelo 385 stambenih objekata. Upravo ovaj događaj uvelike je obilježio povijesni razvoj grada jer znamo da je time završen period koncentracije hrvatske vlasti u Varaždinu, a čime Varaždin nakon samo 20 godina gubi status glavnog hrvatskog grada.Upravo radi velikih požara građani su se počeli organizirati te prišli osnivanju gradske organizacije za zaštitu od požara. Magistrat grada Varaždina potvrdio je osnivanje vatrogasne organizacije 17. srpnja 1864. godine i dao joj naziv «Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu». Time je ustrojeno prvo dobrovoljno vatrogasno društvo na području Republike Hrvatske, odnosno jugoistočne Europe.

VATROGASTVO I UPRAVLJANJE POŽARIMA stručno-znanstveni časopis

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice

Vlas

ništ

vo H

rvat

ske

vatro

gasn

e za

jedn

ice