TEMA BROJA: Radna konferencija ApolitikA INTRO Zagreb, 11 ... · 3.2.1 Indeksi građevinskih radova...

Broj 71, svibanj 2012.Croatian Real Estate Newsletter

Pokrovitelji CREN-a:

Radna konferencija ApolitikA INTROZagreb, 11. svibnja 2012

TEMA BROJA:

Rob Docterpredsjednik Europskog foruma za arhitektonske politike

”Europske arhitektonske politike”

INTERVJU:

Croatian Real Estate Newsletter, svibanj 2012. 2

1. TEMA BROJA

Radna konferencija ApolitikA INTRO - Zagreb, 11. svibnja 2012. 3

Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013 -2020 – ApolitikA –

Nacionalni program za vrsnoću i kulturu građenja 5

2. INTERVJU

Rob Docter, Generalni direktor Berlage Instituta,

Predsjednik Europskog foruma za arhitektonske politike 8

3. STATISTIKA

3.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – svibanj 2012. 10

3.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz

područja građevinarstva 10

3.2.1 Indeksi građevinskih radova u veljači 2012. 10

3.2.2. Izdana odobrenja za građenje u ožujku 2012. 11

3.2.3. Srušeni stanovi u 2011. 11

SADRŽAJ


U organizaciji Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Savjeta prostornog uređenja Države, Hrvatske komore arhitekata i Udruženja hrvatskih arhitekata, u Zagrebu je u petak, 11.svibnja 2012. u Kristalnoj dvorani hotela Westin održana Radna konferencija naziva „ApolitikA INTRO, Nacionalni program za vrsnoću i kulturu građenja“.

Cilj konferencije ApolitkA INTRO bio je prezentirati dosadašnji rad Radne skupine na dokumentu ApolitikA uz poziv sudionicima da razgovaraju i kreativno oblikuju prijedloge za nadogradnju teksta, te na taj način doprinesu nacrtu konačnog dokumenta.Na konferenciju su bili pozvani predstavnici ministarstava, državnih zavoda, ureda i agencija, znanstvenih

građenja, te pozvao sve sudionike konferencije da se aktivno uključe, davanjem svojih prijedloga, komentara i kritika, u izradu konačnog Prijedloga dokumenta. Uvodno predavanje održao je gospodin Rob Docter, predsjednik Europskog foruma za arhitektonske politike, na temu „Europske arhitektonske politike“.

Potom je uslijedilo predstavljanje dokumenta ApolitikA - Nacionalni program za vrsnoću i kulturu građenja od strane predsjednice Radne skupine za izradu dokumenta Helene Knifi ć Schaps. Predstavljen je cjelokupni dokument sa svim svojim ciljevima, inicijativama, izazovima, akcijama i akterima. Završno predavanje održao je Andreas Vaa Bermann, ravnatelj

i kulturnih institucija, strukovnih organizacija, akademske zajednice, javnih poduzeća i organizacija civilnog društva te istaknuti pojedinci, a odazvali su se u velikom broju.

Radnu konferenciju je, uz pozdravni govor otvorila dr.sc. Borka Bobovec, članica Radne skupine za izradu dokumenta ApolitikA iz Ministarstva

graditeljstva i prostornoga uređenja. Pozdravila je uvažene goste posebice ministra Ivana Vrdoljaka. Pozdravne govore održali su i Tomislav Ćurković, predsjednik Hrvatske komore arhitekata, Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, te na kraju ministar Ivan Vrdoljak koji je naglasio važnost izrade dokumenta ApolitikA- Nacionalni program za vrsnoću i kulturu

Radna konferencija ApolitikA INTROZagreb, 11. svibnja 2012.

1. TEMA BROJA


PREDVIDIVI KORACI U DALJEM POSTUPANJU

• Javna rasprava od 27. travnja do 1. lipnja 2012.

• Radionice 11. svibnja 2012.

• Prikupljanje mišljenja i primjedbi do kraja svibnja 2012.

• Izrada završnog dokumenta od 1. lipnja do 15. lipnja 2012.

• Mišljenja nadležnih ministarstava od 15. lipnja do 1. srpnja 2012.

• Predaja Vladi RH na usvajanje do 15. srpnja 2012.

• Završna konferencija s objavom dokumenta listopad 2012.

• Predaja dokumenta Hrvatskom saboru

na usvajanje do kraja 2012.

Norveške forme - fondacije za dizajn i arhitekturu u Norveškoj na temu „Norveška arhitektonska politika architecture.now i njezin utjecaj“. Nakon predavanja uslijedile su dvije tematske radionice u kojima se od sudionika očekivalo da daju svoje konstruktivne i stručne prijedloge kako bi se oni mogli implementirati u konačni prijedlog dokumenta ApolitikA. Sudionici su bili vrlo aktivni u izražavanju svojih stavova, te su ponudili mnoga konstruktivna rješenja. Konferencija je završila prikupljanjem prijedloga i primjedbi, te prezentacijom zaključaka radionica. Na kraju je Tea Horvat, članica radne skupine za izradu dokumenta ApolitikA

zahvalila svim sudionicama na danim prijedlozima, te ih pozvala na praćenje aktivnosti vezanih uz daljnju izradu Dokumenta i napomenula da je ova Radna konferencija bila početak javnog

savjetovanja. Sanja Cvjetko Jerković bila je koordinatorica u organizaciji Konferencije.

Na konferenciji je prisustvovalo oko 150 sudionika.


U Arhitektonskim se politikama defi nira i unaprjeđuje svekolika kultura građenja, daje smisao principima održivog razvoja u kvalitetnom, sigurnom i zdravom okolišu, podiže svijest javnosti o značaju kulturnog krajobraza te potiče transparentnost i interakcija svih zainteresiranih strana u procesu njegova oblikovanja.Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji sa Savjetom za prostorno uređenje države, Hrvatskom komorom arhitekata, Hrvatskom komorom inženjera graditeljstva i Udruženjem arhitekata Hrvatske započelo je putem Radne skupine izradu prijedloga dokumenta Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020– ApolitikA –Nacionalni program za vrsnoću i kulturu građenja, svjesno vrijednosti prostora kao temeljnog nacionalnog

Prostor Republike Hrvatske je posebno vrijedan, ali i potrošiv resurs te se kao takav mora štititi i čuvati. Različitost i bogatstvo hrvatskih ambijentalnih prostora rezultirali su tijekom povijesti isto takvom različnosti čovjekovih urbano-ruralnih i infrastrukturnih zahvata koji predstavljaju trajni signum nacionalnog identiteta i nužno moraju ostati sačuvani u svojim bitnim vrijednostima. Stavljajući prostornu politiku u prioritetnu šaljemo jasan znak da ova zemlja želi sačuvati prostornu privlačnost i graditeljsko naslijeđe, kao i kvalitetu i osebujnost krajolika, a novom arhitektonskom politikom dati prostoru nove vrijednosti.

Bez obzira na to kako doživljavamo arhitekturu, kvaliteta izgrađenog okoliša zbog svoje sveprisutne prirode, duboko utječe na kvalitetu našeg

resursa, a koji će u budućnosti biti baza za provedbu razvojnih investicijskih projekata. Intenziviranje procesa uključivanja u europske i svjetske tokove traje na svim poljima, pa tako i na polju defi niranja i zaokruživanja graditeljskog identiteta utemeljenog na prostornim vrijednostima i regionalnim arhitektonskim značajkama.

Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013 -2020– ApolitikA –Nacionalni program za vrsnoću i kulturu građenja


života. Arhitektura je vjerojatno najočitije fi zičko svjedočanstvo naše kulture i vrijednosti. Loša prostorna i arhitektonska rješenja su vidljiva i prepoznatljiva, ona su javna i kao takva imaju veliki utjecaj na kvalitetu života kako pojedinca, tako i cjelokupnog društva. Oni koji dolaze iza nas, naslijedit će arhitekturu i prostorne odnose oblikovane prema našim profesionalnim znanjima, estetskim i socijalnim mjerilima, i po tome će određivati vrijednost vremena u kome danas živimo i djelujemo.

Već od 1980-ih, a snažnije od 1990-ih rastući je broj zemalja članica EU koje su usvojile arhitektonske politike kako bi unaprijedile kvalitetu arhitektonskog djelovanja. Nakon „Zakona o arhitekturi“, prihvaćenog u Francuskoj 1977. godine, Nizozemska je bila među prvima koja je 1991. godine objavila dokument Arhitektonske politike. Arhitektonsko Vijeće Europe (ACE), objavilo je 1995. godine tekst pod nazivom „Europa i Arhitektura sutra“, naslovljen na nacionalne i lokalne razinu EU, sa zaključcima unutar kojih su prijedlozi za buduće unapređenje arhitekture u Europi.

U želji da potakne djelovanje i uključi se u rješavanje problematike, Vijeće EU je 2001. godine usvojilo „Rezoluciju o arhitektonskoj kvaliteti“, kojom je poticalo zemlje članice u promicanju arhitekture i općenito, svijesti o arhitekturi. U novije vrijeme, Parlament EU odobrio je 2008. godine Rezoluciju za praćenje procesa Teritorijalne Agende i Leipziške Povelje za održive europske gradove, u kojoj pozivaju države članice da obrate veću pažnju pri stvaranju kulture visoko kvalitetnog načina življenja. U prosincu 2008. godine, Vijeće EU prihvatilo je „Zaključke o arhitekturi i održivom razvoju“, koji pozivaju Komisiju EU i MS da imaju razumijevanja za arhitekturu i njena specifi čna obilježja, u njenim osobitim kulturnim aspektima, u svim značajnim javnim politikama, pogotovo u istraživanju, ekonomskoj i socijalnoj jedinstvenosti, te politici edukacije.

16 od 27 zemalja EU + Norveška + Turska imaju neki oblik arhitektonskih

politika ili pravila: Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Mađarska, Irska, Latvija, Litva, Malta, Nizozemska, Norveška, Španjolska i Turska, dok su Republika Češka, Mađarska, Republika Slovačka i Portugal još u procesu donošenja. Među zemljama koje imaju arhitektonsku politiku, kao npr. Austrija, Danska, Finska, Irska, Nizozemska i Norveška, uočava se značajan napredak u ekonomskom razvoju, uključujući sve aspekte, uz angažman više ministarstava (čak 14 u Norveškoj), može se govoriti da je arhitektonska politika glavna „izvozna tema razgovora“, a samim time i dodana vrijednost svakoj državi. (Nizozemska je napravila već 3 revizije arhitektonske politike, Irska dvije, a Francuska, Nizozemska i Danska imaju urede izvan zemlje koje promoviraju dokument i smjernice date u njemu).

Pokretanje procesa donošenja arhitektonskih politika Republike Hrvatske rezultat je organiziranosti i višegodišnjeg nastojanja te sustavnog i koordiniranog rada na nacionalnom i međunarodnom planu, što se očituje kroz sljedeće:

• članstvo komorski organizirane struke (Hrvatske komore arhitekata - HKA) u Vijeću arhitekata Europe (ACE);• članstvo HKA, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU), Ministarstva kulture (MK) i pojedinaca u Europskom forumu za arhitektonske politike (EFAP);• članstvo Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) u Međunarodnom udruženju arhitekata (UIA);• članstvo Hrvatske u organizacijama EUROPAN i UN HABITAT.

Značaj i svrha arhitektonskih politika očituju se u činjenici da se njima defi niraju strateške smjernice za ostvarenje temeljnih ljudskih prava, odnosno stvaranju postavki za kvalitetan život, a koordinirano ih provode, neposredno ili posredno, svi dionici prostornog razvoja - zakonodavac, tijela javne uprave na svim razinama, visokoškolske i znanstvene institucije, arhitekti i inženjeri, stručne službe, strukovne i nevladine organizacije, mediji i pojedinci.

Očuvani prirodni okoliš, kvalitetan izgrađeni okoliš kao i primjereno krajobrazno uređenje temeljna su prava svakog čovjeka, kao i preduvjet ekonomskog i socijalnog razvoja. Visoka kvaliteta izgrađenog okoliša predstavlja javni interes, ona nije rezultat slučajnosti, već se stvara neposrednim, savjesnim i koordiniranim djelovanjem arhitektonske i relevantnih struka, uz visoku društvenu svijest i političku volju. U konačnici, izrada dokumenta vodi cilju poboljšanja arhitektonske produkcije, a samim time i sveukupnog izgrađenog okoliša, što treba promatrati kao proces.


Društvo koje cijeni i razumije prostor koji ga okružuje od vitalnog je značenja za postizanje kvalitetno izgrađenoga okoliša te je stoga potrebno provoditi stalne aktivnosti na razini cijele populacije. Dokument Arhitektonskih politika kojim se iskazuje javni interes za kvalitetu sveukupnog izgrađenog okoliša će nužno postati dio politike kao katalizator procesa održivog razvoja, brige o javnom prostoru, unapređenja oblikovnih vrijednosti zasnovanih na lokalnim specifi čnostima, zaštiti zdravlja, klime i sigurnosti. Odnos prema izgrađenom prostoru pokazuje kulturu naroda i važan je jer se stanovnici mogu identifi cirati s izgrađenim prostorom i pozitivno ga doživljavati.

Arhitektonske politike Republike Hrvatske usmjerene su u ostvarivanje tri osnovna cilja:

1. Kultura građenja kao preduvjet za kvalitetu izgrađenog prostora - Kultura građenja je dugotrajan proces razvoja izgrađenog prostora i našeg odnosa prema njemu, kojim utječemo na podizanje razine njegove kvalitete. Podizanje razine kulture građenja neophodan je preduvjet da briga za izgrađeni prostor postane briga svih nas.

2. Kvaliteta izgrađenog prostora kao osnova za dobar život svakog pojedinca - Život svakog pojedinca bit će bogatiji u atraktivnim, inspirativnim i funkcionalno oblikovanim građevinama i prostorima koji ih okružuju. Izgrađeni prostor treba biti poticajan životni ambijent, njegova visoka kvaliteta predstavlja osnovu za kvalitetu naših života.

3.Kvalitetna arhitektura kao poticaj nacionalnog razvoja i napretka - Arhitektura zbog svoje sveprisutnosti utječe na društvo u cjelini. Prepoznatljiva i kvalitetna arhitektura ima potencijal pokretanja nacionalnog razvoja i napretka, te pozitivni utjecaj na kvalitetnije pozicioniranje Hrvatske na međunarodnom planu.

Radna skupina u sastavu: Silvio Bašić - HKA, dr.sc. Borka Bobovec - MGIPU, Tea Horvat - UHA, Helena Knifi ć Schaps – Savjet prostornog uređenja države, Nives Mlinar - HKA, Ana Mrak Taritaš - MGIPU, Zlatko Pletikapić – HKIG, stručna suradnica Ines Merćep – MGIPU, tajnica Radne skupine Jasna Tucak – HKA i kao tehnička podrška Andrijana Pozojević – MGIPU, pripremila je prijedlog dokumenta Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013-2020 – ApolitikA –

Nacionalni program za vrsnoću i kulturu građenja, koji je javnosti prezentiran u Zagrebu, 11.svibnja 2012. u Kristalnoj dvorani hotela Westin, radnog naziva „ApolitikA INTRO, Nacionalni program za vrsnoću i kulturu građenja“. Arhitektonske politike ciljano doprinose razvoju arhitekture koja oblikuje prostore u kojima svakodnevno živimo i radimo. Stoga držimo ključnim podizanje svijesti putem rasprave o značaju, uvjetima i mogućnostima arhitekture u Hrvatskoj. Sudjelovanje široke palete stručnjaka na ovoj radnoj konferenciji je od velikog značaja budući smatramo da je uz njihov stručni doprinos moguće poticajno nadopuniti dokument, te stvoriti preduvjete za njegovu uspješnu implementaciju. Cilj konferencije je bio uključivanje stručne i šire javnosti koja je na taj način pozvana da komentarima i prijedlozima sudjeluje u izradi konačne varijante koja će biti upućena do kraja godine u saborsku proceduru.

Za Radnu skupinu: dr.sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh.


2. INTERVJU

Rob Docter,Generalni direktor Berlage Instituta,Predsjednik Europskog foruma za arhitektonske politike

Europske arhitektonske politike

Molim Vas da se predstavite našem čitateljstvu?

Ja sam generalni direktor Berlage Instituta i zadužen sam za upravu instituta. Obrazovao sam se na Arhitektonskom fakultetu na Tehnološkom sveučilištu u Delftu, a radio sam i kao viši savjetnik za fi lm i arhitekturu u Upravi za umjetnost nizozemskog Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti. Od 1992. do 1996. sam bio odgovoran za arhitektonsku politiku nizozemske vlade kao načelnik Odjela za arhitekturu nizozemskog Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti. Prethodno sam radio i u nizozemskom Odjelu za konzervatorske poslove gdje sam se usredotočio na zaštitu povijesnih gradova i savjetovanje lokalnih tijela vlasti o pitanjima očuvanja urbane spomeničke baštine. U cijelom svijetu pružam savjetodavne usluge o raznim temama vezanim uz širi značaj arhitekture unutar kulture, uključujući politiku obrazovanja i integracije, očuvanja spomeničke baštine i razvoj urbanog naslijeđa. Predsjednik sam Europskog foruma za arhitektonske politike, član osnivačke skupštine Zaklade Venice Rietveld Pavilion, član Savjetodavnog odbora

Europske nagrade za suvremenu arhitekturu Mies van der Rohe te član odbora Zaklade Palladio Project. Moje dosadašnje aktivnosti uključuju funkciju tajnika Međunarodnog odbora stručnjaka za urbanizam i krajobraze za DoCoMoMo International i člana Upravnog odbora Arhitektonskog fi lmskog festivala u Rotterdamu. (Izvor: http://www.berlage-institute.nl/persons/rob_docter)

Predavač ste na Konferenciji o hrvatskoj arhitektonskoj politici u Zagrebu, 11. svibnja 2012. Koja je Vaša najbolja defi nicija arhitektonske politike?

Arhitektonska politika predstavlja namjere i konkretne mjere promicanja dobre arhitekture i prostornog uređenja. Načelno, vlada time iskazuje svoju volju i osjećaj (kulturne) odgovornosti kako bi unaprijedila prostorne uvjete života i rada za građane.

Od kada postoji ideja izrade nacionalne arhitektonske politike?

Zamisao o nacionalnoj arhitektonskoj politici pojavila se krajem 1980-tih kada je primjerice Francuska formulirala ambicije u tom pogledu, a Nizozemska je pripremala sveobuhvatnu politiku u

suradnji između Ministarstva kulture i Ministarstva prostornog planiranja i izgradnje.

Imate veliko iskustvo i znanje o europskim arhitektonskim politikama. Molim Vas, navedite još neke uspješne primjere provedbe nacionalnih arhitektonskih politika u pojedinim zemljama? Čiji bi primjer trebala slijediti Hrvatska?

Na web stranici www.efap-fepa.eu ćete pronaći određeni broj primjera. Međutim, važno je shvatiti da svaka zemlja, svaki grad ili regija trebaju pronaći svoj vlastiti konkretni paket mjera (svoj vlastiti recept) promicanja dobre arhitekture, ovisno o kulturi lokalne vlasti, situaciji u odnosu na zakonodavstvo, pridržavanje propisa, način fi nanciranja projekata itd. Tako da ne postoji neki „izvrstan primjer“; Hrvatska mora pronaći svoj vlastiti način bavljenja ovom temom.

Zašto je važno da Hrvatska donese dokument o arhitektonskoj politici?

Posebno sada kada je Hrvatska na pragu ulaska u EU, a čini se da je nacionalna vlast spremna usvojiti novi strateški dokument o politici arhitekture i prostornog planiranja,


javni i privatni dionici moraju udružiti snage i predstaviti zajednički program. Nadajmo se da će to dovesti do novog i pozitivnog odnosa među developerima, donositeljima političkih odluka i javnosti. Naposljetku, svi oni trebaju jedni druge kako bi stvorili održive gradove.

Što je najvažnije pitanje hrvatskog pristupanja Europskoj Uniji u kontekstu hrvatske arhitekture? Koju poruku biste uputili hrvatskim arhitektima kako biste ih ohrabrili u odnosu na pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji?

Jedno pitanje koje je vezano uz ulazak u EU jest jasan, transparentan i strog sustav planiranja koji osigurava pravnu sigurnost i jednako postupanje prema svim dionicima: vladi nakon što ista demokratskim putem donese plan u kojem će biti naznačeno gdje se što može graditi, privatnom sektoru koji će igrati prema tim pravilima i zajednici koja će imati koristi od svega toga.

Koja je najbolja defi nicija arhitekture u 21. stoljeću? Koja je uloga arhitekata u današnjim projektima komercijalnih nekretnina? Kako gledate na suradnju i komunikaciju između developera i arhitekata?

Arhitekt bi trebao povratiti kontrolu nad čitavim procesom planiranja i gradnje (priprema buduće vizije, komuniciranje te vizije prema klijentu i javnosti te provedba demokratski donesene odluke). Donositelji političkih odluka trebali bi iskoristiti kapacitet arhitekata i pomoći im u stvaranju koherentne

vizije budućih opcija razvoja kako bi donijeli informiranu odluku.

Koji su najvažniji izazovi za arhitekte u nadolazećim godinama?

Glavni izazov je renoviranje ili rekonstrukcija postojećeg građevinskog inventara i korištenje nisko-energetskih tehnologija uz istovremeno stvaranje izvrsnih projekata. Osim toga, izazov je dokazati da je dobra arhitektura jeftinija od loše arhitekture.

“Glavni izazov je renoviranje ili rekonstrukcija postojećeg građevinskog inventara i korištenje nisko-energetskih tehnologija uz istovremeno stvaranje izvrsnih projekata.”


3.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – svibanj 2012.

3. STATISTIKA

prosječna cijena EUR/m² raspon cijena EUR/m²

ZAGREB

stambeni prostor

stanovi 1.781 549 – 6.667

kuće 1.709 341 – 14.667

poslovni prostor

uredi 1.746 700 – 4.865

lokali 2.257 722 – 7.500

poslovne zgrade 1.554 131 – 3.793

OBALA

stambeni prostor

stanovi 1.939 690 – 6.364

kuće 1.692 95 – 18.269

poslovni prostor 1.673 651 – 4.338

turistički objekti 2.127 1.111 – 5.385

Prosjeci se izračunavaju prema trenutnoj ponudi Burze nekretnina d.o.o.koju možete vidjeti na www.burza-nekretnina.com

Prema izvornim indeksima, građevinski radovi u veljači 2012. u odnosu na veljaču 2011. manji su za 17.4%. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski radovi u veljači 2012. u odnosu na veljaču 2011. manji su za 16.9%. Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u veljači 2012. u odnosu na siječanj 2012. manji su za 12.0%.

Priopćenje: Indeksi građevinskih radova u veljači 2012., Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2012.

3.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz područja građevinarstva.

3.2.1. Indeksi građevinskih radova u veljači 2012.


U ožujku 2012. izdano je 735 odobrenja za građenje, što je manje za 18.2% u odnosu na ožujak 2011. Ukupan broj izdanih odobrenja za građenje u razdoblju od siječnja do ožujka 2012. u usporedbi s istim razdobljem 2011. manji je za 15.9%. U ožujku 2012.: - prema vrstama građevina, 80.3% odobrenja izdano je za zgrade, a 19.7% za ostale građevine- prema vrstama građenja, 78.9% odobrenja izdano je za novogradnju, a 21.1% za rekonstrukcije.

Prema izdanim odobrenjima za građenje u ožujku 2012., predviđeno je građenje 963 stana s prosječnom površinom od 88.3 m2.

Priopćenje: Izdana odobrenja za građenje u ožujku 2012., Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2012.

3.2.2. Izdana odobrenja za građenje u ožujku 2012.

U 2011. stambeni fond smanjen je za 578 stanova. Razlozi isključenja stanova iz stambenog fonda jesu: rušenje radi gradnje novih građevina (92.4%), dotrajalost i drugi razlozi (3.1%), prenamjena u nestambeni prostor ili spajanje dvaju ili više stanova u jedan stan (4.5%). Prosječna veličina tih stanova iznosi 75.0 m2. Od ukupnog broja stanova, 74.4%

jesu dvosobni i trosobni stanovi. Prema opremljenosti instalacijama, svi su stanovi imali električnu struju, a 80.4% njih vodovodne i kanalizacijske instalacije, zahod i kupaonicu.

Priopćenje: Srušeni stanovi u 2011., Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2012.

3.2.3. Srušeni stanovi u 2011.


IZDAVAČ:

Filipović poslovno savjetovanje d.o.o. Trg bana Josipa Jelačića 3/V10000 Zagreb – HrvatskaTel: +385 1 481 69 69 Fax:. +385 1 483 80 60e-mail: cren@fi lipovic-advisory.com

Želja nam je da Croatian Real Estate Newsletter / CREN bude brz i kvalitetan izvor informacija svima koji djeluju u sektoru nekretnina, od developera, projektanata, izvođača građevinskih radova do agencija za posredovanje i dr.

Molimo Vas da Vaše komentare, prijedloge i mišljenja pošaljete na cren@fi lipovic-advisory.com kako bismo poboljšali CREN i učinili ga vodećim medijem o hrvatskom tržištu nekretnina. Redakcija: urednik Vladimir Filipović, Marija Noršić, Petra Škevin i Natalija Vulić.

TEMA BROJA: Radna konferencija ApolitikA INTRO Zagreb, 11 ... · 3.2.1 Indeksi građevinskih radova...

Documents

Transcript of TEMA BROJA: Radna konferencija ApolitikA INTRO Zagreb, 11 ... · 3.2.1 Indeksi građevinskih radova...