Tema broja ODRŽANA KONFEREN IJA U SPLITU 2015/… · Tema broja HRVATSKO RIBARSTVO U BROJKAMA...

UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015.

0

50.000.000

100.000.000

150.000.000

200.000.000

250.000.000

300.000.000

350.000.000

2009 2010 2011 2012 2013 2014

Tema broja

HRVATSKO

RIBARSTVO

U

BROJKAMA

VAŽNO

ODRŽANA KONFERENCIJA

U SPLITU

Ured

za informiranje Europskog

parlamenta u Republici

Hrvatskoj, u suradnji s

Ministarstvom poljoprivrede,

organizirao je 19. lipnja u

Splitu u hotelu Raddison Blu

Resort, Konferenciju

„Zajednička ribarstvena

politika EU i budućnost

ribara u Republici

Hrvatskoj“.

ODLUKE ZA

AKVAKULTURU

Iz Europskog fonda za

ribarstvo za 26 projekata u

akvakulturi dodijeljeno 5

milijuna eura

1

Sadržaj

DOGAĐANJA ..........................................................................................................................................2

Održana konferencija „Zajednička ribarstvena politika EU i budućnost ribara u Republici

Hrvatskoj“ ............................................................................................................................... 2

Održana sjednica Savjetodavnog Vijeća za ribarstvo ............................................................. 4

Održan sastanak Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva u Luksemburgu ......................... 6

Održana prva sjednica Ceh za ribarstvo i akvakulturu HOK-a ................................................ 8

3. LAG summer festival 2015. . ............................................................................................... 9

Održana 47. godišnja skupština FEAP-a ................................................................................ 10

FONDOVI EU ........................................................................................................................................ 11

Odluke za akvakulturu .......................................................................................................... 11

Odluke o privremenoj obustavi ribolovnih aktivnosti .......................................................... 12

OSTALO..................................................................................................................................... 13

Završena sezona tunolova za plivaričare .............................................................................. 13

STATISTIKA .......................................................................................................................................... 14

Hrvatsko ribarstvo u brojkama ............................................................................................. 14

ZANIMLJIVOSTI UZ PITANJA I ODGOVORE ............................................................................. 23

Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG-ovi) ...................................................................... 23

UPRAVA RIBARSTVA E-novine lipanj 2015. br.2.

2

DOGAĐANJA

ODRŽANA KONFERENCIJA „ZAJEDNIČKA RIBARSTVENA POLITIKA EU I

BUDUĆNOST RIBARA U REPUBLICI HRVATSKOJ“

Ured za informiranje Europskog parlamenta u Republici

Hrvatskoj, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede,

organizirao je 19. lipnja u Splitu u hotelu Raddison Blu

Resort, konferenciju „Zajednička ribarstvena politika EU

i budućnost ribara u Republici Hrvatskoj“. Ured za

informiranje Europskog parlamenta prepoznao je

potrebu organiziranja ovakve konferencije, s obzirom na

nedavnu reformu Zajedničke ribarstvene politike EU i

promjena koje je doživjelo ribarstvo Republike Hrvatske

ulaskom u EU, na čemu im se iskreno zahvaljujemo. Cilj je

bio potaknuti dodatnu javnu raspravu i ponuditi platformu za dijalog o ribarstvu u Republici

Hrvatskoj te o Zajedničkoj ribarstvenoj politici EU. Na dva panela raspravljalo se između

ostalog o izazovu ostvarenja konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog te društveno

odgovornog ribarstva i akvakulture, većoj regionalizaciji i lokalizaciji upravljanja u sektoru,

Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i znanstvenim istraživanjima kao potpori

upravljanju ribarstvom. U drugom dijelu uslijedila je rasprava o malom ribarstvu i utjecaju

odredbi Zajedničke ribarstvene politike EU na mali ribolov u RH.

Konferenciji je prisustvovao veliki broj relevantnih i zainteresiranih sudionika, od zastupnika

Europskog parlamenta, predstavnika institucija Europske unije i akademske zajednice,

predstavnika i članova HGK-a i HOK-a, ribarskih zadruga i udruga te „Otočnog sabora“, kao i

predstavnici Ministarstva poljoprivrede.

Na prvome panelu „Zajednička ribarstvena

politika EU: mediteranska perspektiva“ sudjelovali

su zastupnici u Europskom parlamentu Davor

Škrlec i Ruža Tomašić, pomoćnik ministra

poljoprivrede mr. sc. Ante Mišura, Fabrizio

Donatella, predstavnik Generalne Uprave za

pomorstvo i ribarstvo pri Europskoj komisiji,

Lucas Bosser, analitičar Konferencije perifernih

pomorskih regija, dr. sc. Krstina Mišlov-Jelavić,

predstavnica ribarskog sektora RH te dr. sc. Nedo

Vrgoč, direktor Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.


3

Prvi panel je obuhvatio sve aspekte Zajedničke ribarstvene politike, s posebnim naglaskom

na mjere upravljanja ribolovnim resursima i flotom te provođenjem fondova EU u ribarstvu.

U prvome panelu naglašena je potreba snažne sinergije znanosti, sektora i administracije

kako bi se donosile mjere koje bi omogućile održivost ribarstva ali i samih ribara te kako bi se

financijska sredstva iz fondova EU što bolje i kvalitetnije iskoristila. Također, Uredbe EU u

svojim odredbama navode potrebu prepoznavanja specifičnosti pojedinih zemalja, te se na

isto i apeliralo prema predstavniku Europske komisije.

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, prof. dr. sc. Alen Soldo, profesor na

Sveučilišnom odjelu za studij mora

Sveučilišta u Splitu, Mato Oberan,

predstavnik Ceha ribara Hrvatske obrtničke

komore, prof. dr. sc. Josip Faričić,

predstavnik Udruge „Otočni sabor“ te

Milivoj Zorić, predstavnik Ministarstva

poljoprivrede, Uprave ribarstva sudjelovali

su na drugom panelu pod nazivom „Malo

ribarstvo u Republici Hrvatskoj: status quo i

budući razvoj"

Ovaj panel obuhvatio je pitanja malog ribarstva u Republici Hrvatskoj, kako malog

priobalnog, tako i malog obalnog ribolova.


4

ODRŽANA SJEDNICA SAVJETODAVNOG VIJEĆA ZA RIBARSTVO

Dana 18. lipnja 2015. godine održana je sjednica Savjetodavnog Vijeća za ribarstvo na čelu sa

ministrom Tihomirom Jakovinom.

Uz stalne članove Vijeća na sjednici su prisustvovali predstavnici Ministarstva pomorstva,

prometa i infrastrukture zajedno sa resornim ministrom Sinišom Hajdaš Dončićem.

Sjednica je proizašla iz rada Radne skupine za razmatranje otvorenih pitanja iz područja

ribarstva i davanja prijedloga za unapređenje propisa na kojoj sudjeluju predstavnici Uprave

ribarstva, predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, predstavnici

sektora ribolova pri HGK, predstavnici Ceha ribara te ribarske zadruge i udruge s ciljem

davanja prijedloga za unapređenje propisa iz područja ribarstva, a vezano uz pomorstvo.

Na sjednici su predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, g. Ercegovac i

gđa Iviček predstavili otvorena pitanja i dinamiku izmjene propisa koji bi znatno olakšali rad

ribara i njihovih poslodavaca. Među najznačajnijim izmjenama koje će biti objavljene u

srpnju ističemo:

Izmjena Pravilnika o brodicama i jahtama („Narodne novine“ br. 27/2005, 57/2006,

80/2007, 3/2008, 18/2009, 56/10 i 97/2012 i 137/2012) kojom će se omogućiti

kretanje ribarske brodice u području plovidbe III samo s osobom koja upravlja

brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije B.

Izmjena Pravilnika o pomorskim knjižicama odobrenjima za ukrcavanje, te

postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obavezno zdravstveno osiguranje

(„Narodne novine“ br. 54/2013): izmjenom Pravilnika omogućiti će se ukrcaj na

ribarsko plovilo u roku od 48h u okviru kojih će biti moguće obaviti edukaciju, a

pomorsku knjižicu će moći ishoditi poslodavac ili brodar. Također je predviđena

mogućnost prijave ukrcaja i iskrcaja pomoraca elektronskim putem od strane brodara

kroz sustav CIMIS bez fizičkog odlaska pomorca u Lučku kapetaniju.

Izmjena Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca („Narodne

novine” br. 130/2013 i 45/2014): u svjedodžbi o osposobljenosti za upravitelja stroja

na ribarskom brodu porivna snaga će se povećati sa 500 kW na 750 kW.

Izmjena Pravilnika o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koju

moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti

(„Narodne novine“ br. 63/2007, 76/2011 i 46/2013): Na ribarskom brodu u kategoriji

plovidbe 5 (nacionalna plovidba) uključivo i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) i

kategoriji plovidbe 6 broj posade će ovisiti da li brod pripada kategoriji preko 500 BT,

od 200 do 500 BT, od 50 do 200 BT ili do 50 BT.


5

Izmjena Naredbe o najvišoj dopuštenoj starosti brodova i tehničkim uvjetima za upis u

upisnik brodova u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 38/2008 i 80/2012). U

procesu je izmjena kojom će se povećati maksimalna starost broda na 25 godina uz

uvjet tehničke prihvatljivosti.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je u izradi Prijedloga Nacrta Zakona o

pomorskom dobru o kojem se Uprava ribarstva očitovala te stavila naglasak na potrebu

izmjene odredbi Zakona u dijelu koji se odnosi na luke otvorene za javni promet i

napomenula da je ribarski dio luke u okviru luka otvorenih za javni promet potrebno

preimenovati u ribarsku luku u okviru luke otvorene za javni promet kako bi takvim izričajem

iskoristili mogućnost financiranja ribarske infrastrukture za postojeće ribarske luke iz

fondova Europske unije.

Na sastanku se raspravljalo i od postupku dodjeljivanja koncesija za marikulturu te je

dogovoreno da će se postupak ishođenja dozvola znatno pojednostaviti, uz napomenu

predstavnika sektora marikulture da isto trebaju provoditi jedinice regionalne samouprave

sukladno dosadašnjim stvorenim tehničkim i administrativnim pretpostavkama.

Dogovoreni su i dugoročni ciljevi među kojima izdvajamo:

Ministarstvo, pomorstva, prometa i infrastrukture će dostaviti prijedlog

rasterećivanja ribarskih plovila dužine do 24 metra u vidu smanjenja tarifa i naknada.

Ministarstvo, pomorstva, prometa i infrastrukture će dostaviti prijedlog kojim će se

ujednačiti naknade za privez ribarskih plovila.


6

ODRŽAN SASTANAK VIJEĆA MINISTARA POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA U

LUKSEMBURGU

U Luksemburgu je 16. lipnja 2015. godine održan 3397. sastanak Vijeća ministara

poljoprivrede i ribarstva.

U nastavku je osvrt na točke dnevnoga reda koje se odnose na ribarstvo, a više možete

pročitati na slijedećem linku:

http://www.consilium.europa.eu/hr/meetings/agrifish/2015/06/14/

1. Komunikacija Komisije u vezi sa savjetovanjem o ribolovnim mogućnostima za 2016. u

okviru Zajedničke ribarstvene politike; prezentacija Komisije i razmjena mišljenja

Povjerenik Karmenu Vella predstavio je tekst Komunikacije. Posebno je istaknuo pitanja

odbačenog ulova koji se sada mora uključiti u iznose kvota za one vrste koje podliježu ovoj

obvezi. Istaknuo je uspjeh plana provedbe plana za BFT, no naglasio je kako je situacija u

Mediteranu zabrinjavajuća. Na Mediteranu ističe značaj rada s međunarodnim partnerima te

podsjeća kako je uspjeh postignut i u okviru GFCM-a. Stoga smatra kako je nužno potrebno

uskladiti nacionalne planove upravljanja s novom temeljnom uredbom.

Nekoliko država članica potvrdilo je da se stanje ribljih resursa općenito popravilo, kako je

navedeno u Komunikaciji. Podsjetile su i na važnost utvrđivanja višegodišnjih planova o

ribljim stokovima koji se temelje na pristupu s više vrsta. Brojne delegacije ukazale su i na

posljedice nove Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) u pogledu ribolovnih mogućnosti za

2016. te osobito obveze iskrcavanja koja će sljedeće godine obuhvatiti i pridneni ribolov u

Sjevernom moru i u vodama Atlantskog oceana.

Ribolovne mogućnosti za 2016. o kojima Vijeće treba postići dogovor tijekom luksemburškog

predsjedanja odredit će se s obzirom na učinak ribarskih flota na stokove (ribolovna

smrtnost). Nekoliko zemalja upozorilo je kako to znači potrebu za određivanjem razina koje

će omogućiti obnovu stokova na razinu biomase pri kojoj se može proizvesti najveći održivi

prinos uzimajući u obzir socijalno-ekonomske čimbenike.

2. Produljenje razdoblja prihvatljivosti rashoda za Operativni program za ribarstvo za

razdoblje od 2007. do 2013. informacije grčke delegacije

Grčka je izvijestila o potrebi produljenja roka u kojemu će se troškovi nastali u okviru OP-a za

EFF smatrati prihvatljivima. Zbog teške ekonomske situacija Grčka je zatražila produljenje od

pola godine, te je Republika Hrvatska, u raspravi izrazila razumijevanje za ovaj zahtjev.

Povjerenik Karmenu Vella iznio je stav Europske komisije kako se u odnosu i na druge

fondove, ne može produljiti razdoblje prihvatljivosti izdataka za EFF te naglasio mogućnost

nastavka financiranja iz nove financijske perspektive.

http://www.consilium.europa.eu/hr/meetings/agrifish/2015/06/14/


7

3. Stanje u sektoru ribarstva s obzirom na nedavna ruska ograničenja uvoza; informacije

estonske delegacije

Ministri su upoznati od strane estonske delegacije o stanju u sektoru ribarstva u svjetlu

nedavnih ruskih uvoznih ograničenja na sve proizvode ribarstva podrijetlom iz Estonije i

Latvije od 4. lipnja 2015. Ova mjera proširuje već postojeće mjere iz 2014. godine. Nekoliko

država članica, zajedno s delegacijom Estonije, pozvalo je Komisiju da predloži

kompenzacijske mjere. Europska komisija je potvrdila da je spremna ispitati sva moguće

rješenja, uključujući povećanje potpore za skladištenje, pronalaženje alternativnih tržišta te

ostale mjere.


8

ODRŽANA PRVA SJEDNICA CEH ZA RIBARSTVO I AKVAKULTURU HOK-a

Dana 16. lipnja 2015. godine u Zagrebu, održana je prva konstituirajuća sjednica Ceh za

ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore (HOK). Na ovoj sjednici izabrano je novo

„staro“ vodstvo Ceha za ribarstvo i akvakulturu i to g. Mato Oberan kao predsjednik i g.

Edison Boško kao zamjenik predsjednika. Više informacija dostupno je na stranicama HOK-a:

www.hok.hr

Uprava ribarstva iskreno čestita na reizboru te želi uspješan i plodan daljnji rad ovomu Cehu

te nastavak naše zajedničke suradnje i dijaloga na dobrobit hrvatskoga ribarstva.

http://www.hok.hr/

9

3. LAG SUMMER FESTIVAL 2015.

U Biogradu na moru je od 26.

do 28. lipnja u organizaciji LAG-

a LAURA održan do sada najveći

LAG Summer festival.

Ovogodišnji LAG Summer

Festival u Biogradu na Moru

okupio je izlagače s područja čak

56 lokalnih akcijskih grupa iz

osam zemalja, odnosno ukupno

350 izlagača.

Važan dio ovoga Festivala jesu radionice za voditelje i članove LAG-ova vezane uz razne

segmente CLLD pristupa. Kako Republika Hrvatska započinje sa uspostavom Lokalnih

akcijskih grupa u ribarstvu za voditelje primorskih LAG-ova drugi je dan održana prezentacija

na temu Uspostava FLAG-ova u Republici

Hrvatskoj u sklopu provedbe aktivnosti

informiranja o Lokalnom razvoju pod

vodstvom zajednice u ribarstvenim i

akvakulturnim područjima Republike

Hrvatske. Prezentaciju je održala mr. sc. Irena

Jahutka koja je u svojoj prezentaciji u

uvodnom dijelu informirala prisutne o izradi i

statusu Operativnog programa za pomorstvo i

ribarstvo Republike Hrvatske za programsko

razdoblje od 2014. do 2020. te opći okvir za

CLLD pristup u RH. U drugom djelu je predstavila

opće informacije u vezi CLLD pristupa na razini Europske unije i Mreže ribarstvenih područja

(FARNET). U završnom djelu prezentacije prikazane su odredbe nacrta Pravilnika o dodjeli

Pripremne potpore FLAG-ovima. Na kraju prezentacije načelnica Sektora je obavijestila

prisutne o budućim aktivnostima Uprave ribarstva u vezi CLLD pristupa.


10

ODRŽANA 47. GODIŠNJA SKUPŠTINA FEAP-A

U A Coruñi, u Španjolskoj od 29. do 30. svibnja 2015. godine održana je 47. godišnja

skupština FEAP-a, a domaćin je bila ESACUA - Nacionalna udruga kontinentalne akvakulture.

FEAP je izvorno osnovan kao Europska federacija uzgajivača pastrve 1968., uzgajivači lososa

pridružili su se 1970., a godine 1995., uz ulazak Grčke u EU, Federacija mijenja svoj statut i

pokriva uzgoj sve ribe čiji uzgoj prevladava u Europi, postavši Federacija europskih

proizvođača akvakulture koja je na ovom susretu proslavila 20 godina postojanja.

Više od 50 delegata i gostiju prisustvovalo je dvodnevnom sastanku koji je pokrivao status i

probleme koji utječu na uzgoj europske ribe. Susret je u posebnoj video-poruci svečano

otvorio povjerenik za ribarstvo EU g. Vella, koji je istaknuo važnost europske akvakulture i

kako Komisija planira podržati rast sektora u budućnosti. Posebno je istaknut uspjeh školskog

projekta Komisije 'Uzgojeno u EU' na kojem je sudjelovalo i nekoliko predstavnika FEAP-a i

koji je bio u središtu pažnje nedavnog sastanka u Europskom paviljonu na izložbi EXPO 2015.

godine.

Na četiri zasebne sjednice komisije za pojedine vrste (Komisija za mediteransku akvakulturu,

Komisija za toplovodnu akvakulturu, Komisija za uzgoj pastrve, Komisija za uzgoj lososa,

velike pastrve i bakalara) raspravljalo se o specifičnim temama za pojedine vrste. Tijekom

ovih sjednica, raspravljalo se o nekoliko aktualnih tema koje su onda i dalje raspravljene na

plenarnoj sjednici.

Gospodin Jan Venneman, direktor EFFAB (Europska federacija uzgajivača farmskih životinja)

FABRE ETP održao je prezentaciju o ulozi selektivnog uzgoja u poboljšanju i njegove primjene

u akvakulturi preko novog projekta „FISHBOOST“ (vidi www.fishboost.eu).

Bilo je i rasprava o radu u 2014.-2015. od strane Komisije za okoliš i Komisije za zdravlje riba,

predstavljene su novosti vezano za EU, posebice o statusu uspostave Savjetodavnog vijeća za

akvakulturu. Govorilo se o stanju nacionalnih strateških planova za akvakulturu i primjeni

Europskog fonda za ribarstvo i pomorstvo pri čemu je hrvatska delegacija otvorila pitanje

nemogućnosti korištenja sredstava fonda namijenjenih osiguranju na način kako je propisan

člankom 57. Uredbe (EU) 508/2014.

FEAP sudjeluje u nekoliko znanstvenih projekata Europske unije i svaki je na sastanku

predstavljen i raspravljen.

Sljedeći sastanak FEAP-a održat će se u Bruxellesu u studenom 2015. zajedno s godišnjim

događajem „Akvakultura u pokretu“, a sljedeća Godišnja skupština održat će se u Poljskoj,

gdje će domaćin biti Poljska udruga uzgajivača pastrve.

Više o samom događaju i FEAPU možete doznati uputivši upit na e-mail adresu:

[email protected].

Zahvaljujemo g. Zoranu Radanu (HGK) na dostavljenom tekstu za ovaj članak, koji je zajedno

sa g. Goranom Markulinom (CROMARIS) prisustvovao skupštini FEAP-a.

mailto:[email protected]

11

FONDOVI EU

ODLUKE ZA AKVAKULTURU

Završen je postupak obrade

Zahtjeva za potporu iz Europskog

fonda za ribarstvo u okviru Mjere

2.1. „Proizvodne investicije u

akvakulturi“ uz napomenu da su

Odlukama pokrivena ukupna

raspoloživa financijska sredstva.

Agencija za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju ocijenila je

prihvatljivim 26 projekata te će

im ukupno biti isplaćeno, nakon završetka projekta, pet milijuna i deset tisuća eura, od čega

iz blagajne EU stiže 3,75 milijuna eura, a državnog proračuna Republike Hrvatske 1,25

milijuna eura.

Natječaj je proveden temeljem Operativnog programa za ribarstvo za programsko razdoblje

2007. -2013. godina koji je izradila Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede, kao

Upravljačko tijelo OP-a. Radi se o ulaganjima u uzgoj riba u moru i u slatkim vodama te

školjkaše.

Realizacijom projekata razvijat će se proizvodnja onih uzgojnih vrsta koje posjeduju tržišni

potencijal, poticati modernizacija i jačati inovacije. Cilj je poticanje održivog razvoja

akvakulture, diversifikacija proizvodnje i integracija uzgajališta u okoliš. Jedna od važnih

stavki svakako je i podrška tradicionalnom načinu uzgoja, te bolji sustavi zaštite od divljih

predatora.

Razvoj akvakulture iznimno je važan, a Hrvatska raspolaže s golemim neiskorištenim

kapacitetima za razvoj upravo te djelatnosti.

12

ODLUKE O PRIVREMENOJ OBUSTAVI RIBOLOVNIH AKTIVNOSTI

U „Narodnim novinama“, broj 3/2015 od 9. siječnja 2015. godine, objavljen je Pravilnik o

uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere 1.2. "Privremena obustava

ribolovnih aktivnosti" kojeg je donijelo Ministarstvo poljoprivrede u sklopu provedbe

Europskog fonda za ribarstvo (EFR).

Ovim Pravilnikom definirani su uvjeti, kriteriji i način dodjele potpore za privremenu

obustavu ribolovnih aktivnosti koja je proglašena temeljem Pravilnika o prostornom i

vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom

plivaricom-srdelarom u 2015. godini („Narodne novine“, broj 2/2015), odnosno obustavu

ribolova mrežom plivaricom-srdelarom u siječnju mjesecu ove godine.

Natječaj za provedbu mjere 1.2. „Privremena obustava ribolovnih aktivnosti“ sukladno

Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore bio je otvoren od 18. veljače 2015.

do 18. ožujka 2015. godine.

Tijekom lipnja započelo je izdavanje konačnih Odluka o dodjeli sredstava te će sve biti

izdane do kraja lipnja 2015. godine.


13

OSTALO

ZAVRŠENA SEZONA TUNOLOVA ZA PLIVARIČARE

Sukladno Pravilniku o ulovu, uzgoju i

prometu tune (Thunnus thynnus), igluna

(Xiphias gladius) i iglana (Tetrapturus

belone) ("Narodne novine", br. 3/2015,

11/2015 i 44/2015) 24. lipnja u 24:00

sati završena je sezona ribolova

plavoperajne tune mrežama

plivaricama. Zahvaljujući povoljnim

vremenskim prilikama većina kvote

namijenjene za ulov plivaricama izlovljena je već u prvom dijelu ribolovne sezone. Ukupno je

ulovljeno 437.735,88 kg plavoperajne tune prvenstveno namijenjene za potrebe daljnjeg

uzgoja. U ovogodišnjem tunolovu sudjelovalo je 9 plivaričara tunolovaca, a sav ulov ostvaren

je na području Jabučke kotline. Cjelokupni ribolov, kao i proces transporta tune do

uzgajališta odvijao se po nadzorom ribarskih inspektora Ministarstva poljoprivrede te

nacionalnih i međunarodnih ICCAT

promatrača.

Kako bi se što točnije odredila biomasa

ulovljene ribe, ali i izbjegao ulov ribe

ispod propisane minimalne veličine,

Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s

Institutom za oceanografiju i ribarstvo

provodilo je program snimanja

stereoskopskom kamerom na

prebacivanju tune u uzgojne kaveze.

Uporaba stereoskopske kamere je od pilot projekta iz prijašnjih godina, prerasla u obvezu

propisanu ICCAT-ovom Preporukom 14-04 pa je ove godine prvi put provedeno s kamerama

Ministarstva i uz kontrolu ribarskih inspektora. Na ovaj način omogućen je točan uvid u

veličinu i biomasu ribe koja ulazi u uzgojni proces na uzgajalištima, čime se sprječava ulov

nedorasle ribe i omogućava lakše praćenje prirasta tune za vrijeme uzgojnog ciklusa.


14

STATISTIKA

HRVATSKO RIBARSTVO U BROJKAMA

U ovome broju E-novina objaviti ćemo brojčane podatke u sektoru ribarstva u 2014. godini

sa nekim od značajnijih trendovima.

Tablica 1. Struktura ribarskih plovila u 2014. godini*

Segment Broj GT kW

Brodovi 629 35.330,67 163.671,89

Brodice 7.104 18.049,81 261.146,09

UKUPNO 7.733 53.380,48 424.817,98

Izvor: Uprava ribarstva, MP * obuhvaćena i plovila u malom obalnom ribolovu

Tablica 2. Ulov morske ribe po vrstama u 2014. godini (t)

Redni broj

Vrsta morske ribe tona

1.

Plava riba

Srdela 55.782,97 2. Papalina 42,82

3. Inćun 8.593,65

4. Skuša 28,27

5. Šarun 231,48

6. Plavoperajna tuna 385,18

7. Palamida 55,28

8. Plavica 608,51

9. Miješana sitna plava riba 5.812,41

10. Gof 90,24

11. Ostala plava riba 109,34

UKUPNO 71.740,14

12.

Ostala riba

Oslić 907,45 13. Trlje 1.194,14

14. Cipli 82,67

15. Ugor 46,86

16. Lubin 5,61

17. Komarča 95,64

18. Gire 123,57

19. Grdobina 96,78


15

20. Bukva 74,79

21. Ušata 33,57

22. Listovi 192,99

23. Psi i Mačke 94,25

24. Raže 107,83

25. Ostalo 894,92

UKUPNO 3.951,06

26.

Ljuskavci

Jastog 9,62 27. Škamp 344,86

28. Kozica 369,82

29. Ostali rakovi 39,48

UKUPNO 763,79

30.

Školjkaši

Kamenica 429,91

31. Jakovljeva kapica 65,14

32. Kunjka 17,38

33. Prnjavica 111,54

34. Dagnja 84,55

35. Ostali školjkaši 99,93

UKUPNO 808,44

36.

Mekušci

Lignja 215,53

37. Lignjun 191,75

38. Hobotnica 313,72

39. Sipa 206,75

40. Muzgavci 673,44

41. Ostali mekušci 22,09

UKUPNO 1.623,29

41. Ostali morski organizmi (koralji, spužve, ježevi, morski crv, puževi...) 41,98

SVEUKUPNO 78.928,70

Izvor: Uprava ribarstva, MP


16

Grafikon 1. Ulov plave ribe od 1998. - 2014. godine (t)


Grafikon 2. Ulov bijele ribe od 1998. - 2014. godine (t)


0

7.000

14.000

21.000

28.000

35.000

42.000

49.000

56.000

63.000

70.000

77.000

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.


17

Grafikon 3. Ulov ostalih morskih organizama od 1998. - 2014. godine (t)


Grafikon 4. Vrijednost prve prodaje u ulovu morskih organizama od 2009.-2014. godine (kn)


0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

Ljuskavci

Školjkaši

Mekušci

0

50.000.000

100.000.000

150.000.000

200.000.000

250.000.000

300.000.000

350.000.000

2009 2010 2011 2012 2013 2014


18

Grafikon 5. Vrijednost prve prodaje u ulovu glavnih vrsta morskih organizama u 2014. godini

(kn)


Tablica 3. Struktura ribolovne flote, ribolovna aktivnost i trendovi od 2012.-2014. godine


Srdela

Inćun Škamp Oslić Trlja blatarica

Muzgavac

Ostalo

PODATAK 2012 2013 2014 %∆

2012Trend

Ukupni broj plovila u gospodarskom ribolovu (#) 4.211 4.358 4.385 1% ↔ 4%

Broj neaktivnih plovila (#) 1.409 1.563 1.733 11% ↗ 23%

Prosječna starost plovila (godina) 32 32 33 3% ↗ 5%

Tonaža plovila (tisuće GT) 45,2 46,0 46,1 0% ↔ 2%

Snaga motora (tisuće kW) 330 346 348 0% ↔ 6%

Broj poduzeća (#) 3.076 3.009 2.959 -2% ↘ -4%

Ukupno zaposleni (#) 5.151 4.872 5.129 5% ↗ 0%

EPRV (Ekvivalent punom radnom vremenu) (#) 2.532 2.496 2.573 3% ↗ 2%

Prosjećna god. plaća po zaposlenom (tisuće kn) 35,3 37,3 39,7 7% ↗ 12%

Prosjećna god. plaća po EPRV-u (tisuće kn) 71,9 72,8 79,0 8% ↗ 8%

Dani na moru (tisuće dana) 234 237 214 -10% ↘ -8%

Ribolovni dani (tisuće dana) 199 202 183 -9% ↘ -8%

Potrošnja goriva (milijuni litara) 27,5 24,8 24,2 -2% ↘ -12%

Potrošnja goriva po toni iskrcaja (l/T) 436,3 330,9 305,4 -8% ↘ -30%

Težina iskrcaja (tisuće tona) 63 75 79 6% ↗ 25%

Procijenjena vrijednost iskrcaja (milijuni kn) 433 540 551 1% ↗ 22%

Rekreativni ulov tune (T) 1,0 1,4 1,8 31% ↗ 71%

%∆

2014-13

Pro

izvo

dn

jaSt

rukt

ura

Zap

osl

en

iR

ibo

lovn

i n

apo

r


19

Tablica 4. Ulov slatkovodne ribe po vrstama u 2014. godini

Redni broj Vrsta ribe Športski ribolov Gospodarski ribolov Ukupno

1. Šaran 159,20 5,90 165,10

2. Amur 51,60 0 51,60

3. Glavaš (bijeli i sivi) 2,20 0 2,20

4. Som 32,20 7,50 39,70

5. Pastrva (potočna i kalifornijska) 2,50 0 2,50

6. Ostale ribe 288,00 38,90 326,90

UKUPNO 535,70 52,30 588,00


Tablica 5. Uzgoj morske ribe i školjkaša u 2014. godini

Redni

broj Vrsta tona

1.

Ribe

Lubin 3.214,72 2. Komarča 3.654,58

3. Tuna 2.223,76

4. Ostale vrste 120,89

UKUPNO 9.213,95

5.

Školjkaši

Kamenica 32,16

6. Dagnja 713,84

7. Ostali školjkaši 0

UKUPNO 746,00

SVEUKUPNO 9.959,95

Proizvodnja mlađi, kom

8.

Mlađ

Lubin 969.000 9. Komarča 0

10. Ostale vrste 0

SVEUKUPNO 969.000



20

Grafikon 6. Uzgoj morske ribe i školjkaša od 2006.-2014. godine (t)


Tablica 6. Uzgoj slatkovodne ribe u 2014. godini

Redni broj Vrsta tona

1. Šaran 2.284,05

2. Som 37,84

3. Amur 288,29

4. Glavaš (bijeli i sivi) 712,91

5. Pastrva 378,38

6. Ostale ribe 106,36

UKUPNO 3.807,83

Proizvodnja mlađi, t

7. Šaran 3.081,66

8. Ostale ribe 558,50

UKUPNO 3.640,16

SVEUKUPNO 7.447,99


0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

11.000

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.


21

Grafikon 7. Uzgoj slatkovodne ribe od 2006.-2014. godine (t)


Tablica 7. Uvoz i izvoz proizvoda ribarstva u 2014. godini

Uvoz (kg)

Uvoz EUR

Izvoz (kg)

Izvoz EUR

Bilanca (kg)

Bilanca EUR

43.107.024 127.597.948 59.710.486 187.130.733 16.603.486 59.532.785

Izvor: Carinska uprava MF, obrada Uprava ribarstva, MP

Grafikon 8. Uvoz i izvod proizvoda ribarstva od 2009.-2014. godine (t)


0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000

5.500

6.000

6.500

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

2009 2010 2011 2012 2013 2014

Uvoz (t)

Izvoz (t)


22

Grafikon 9. Uvoz i izvod proizvoda ribarstva od 2009.-2014. godine (eura)


60.000.000

80.000.000

100.000.000

120.000.000

140.000.000

160.000.000

180.000.000

200.000.000

2009 2010 2011 2012 2013 2014

Uvoz EUR

Izvoz EUR


23

ZANIMLJIVOSTI UZ PITANJA I ODGOVORE

U ovome broju obuhvatit ćemo osnovna pitanja i odgovore vezane za FLAG-ove (Lokalne

akcijske grupe u ribarstvu). Dio pitanja odnosi se na nacrt Pravilnika o dodjeli pripremne

potpore te je kao takav podložan izmjenama sukladno partnerskim konzultacijama.

Pitanja i odgovori

Što su Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG-ovi)?

FLAG-ovi (eng. Fisheries Local Action Groups, hrv. Lokalne akcijske grupe u ribarstvu) oblikuju

i provode strategiju lokalnog razvoja koji predvodi zajednica te su odgovorni za njezinu

provedbu. Postizanje ciljeva provodit će se potporom lokalnog razvoja pod vodstvom

zajednice, pristupom "odozdo prema gora" (eng. "bottom-up") u okviru lokalnih inicijativa,

odnosno partnerstva sastavljenih od predstavnika gospodarskog, civilnog i javnog sektora

čime se odražava lokalna zajednica u cilju izrade i provedbe tkz. lokalnih razvojnih strategija

u ribarstvu (LRSR).

Što je cilj lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice?

Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije putem promicanja gospodarskog rasta,

društvene uključenosti, stvaranja radnih mjesta i pružanja podrške upošljivosti i mobilnosti

radne snage u obalnim i kontinentalnim zajednicama koje ovise o ribolovu i akvakulturi,

uključujući diversifikaciju aktivnosti u ribarstvu te prema ostalim sektorima pomorskog

gospodarstva.

Što je LRSR i koji su ciljevi provedbe LRSR-a?

LRSR predstavlja usklađen skup projekata/operacija čija je svrha ostvarivanje lokalnih ciljeva i

potreba te koje doprinose ostvarivanju ciljeva i prioriteta Europske unije za pametan, održiv i

uključiv razvoj. One lokalne inicijative čije LRSR budu odobrene za sufinanciranje iz

Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, biti će priznate kao lokalne akcijske grupe u

ribarstvu, te će upravo one biti nadležne za provedbu LRSR, tj. provedbu održivog razvoja

ribarstvenih i akvakulturnih područja.

Ciljevi provedbe lokalnog razvoja ribarstva su:

1. Davanje više vrijednosti aktivnostima vezanim za ribarstvo te diversifikacija u druge

vezane sektore kako bi se povećale mogućnosti prihoda i zapošljavanja.

2. Omogućavanje kolektivnog i strateškog razmišljanja u ribarskim zajednicama a kako

bi same oblikovale svoju ekonomsku budućnost.


24

3. Povećanje sudjelovanja sektora ribarstva i akvakulture u upravljanju i donošenju

odluka u procesu lokalnog strateškog planiranja te jačanje sinergije i smanjenje

mogućih sukoba interesa u ribarstvenim područjima.

4. Promicanje socijalne kohezije u obalnim i otočnim zajednicama.

5. Jačanje svijesti o zaštiti okoliša i prirode i očuvanju bioraznolikosti u ribarskim

zajednicama kako bi se uključile u zaštitu resursa i time povećala otpornost i smanjila

ranjivost.

6. Uspostava odgovarajućih mehanizama za maksimalizaciju komplementarnosti i

sinergije s drugim EU fondovima.

7. Pružanje platforme za razmjenu najboljih praksi i iskustava u okviru EUSAIR-a

prekogranične suradnje (EUSAIR, odnosno EU Strategija za Jadransko-jonsku regiju

čiji je cilj promicanje održivog gospodarstva i socijalnog blagostanja na jadransko-

jonskom području).

Što je ribarstveno i akvakulturno područje?

Ribarstveno i akvakulturno područje je područje koje je funkcionalno koherentno u

zemljopisnom, gospodarskom i društvenom smislu.

Ribarstveno i akvakulturno područje mora udovoljavati sljedećim uvjetima i kriterijima:

Područje mora obuhvaćati jedno ili više naselja unutar najmanje pet jedinica lokalne

samouprave, od kojih najmanje tri moraju biti priobalne ili otočne jedinice lokalne

samouprave, izravno povezane bilo kopnom, morem ili vodom.

Područje mora imati više od 10.000, a manje od 150.000 stanovnika sukladno

članku 33. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Jedna jedinica lokalne samouprave može pripadati isključivo jednom ribarstvenom i

akvakulturom području.

Koji je iznos sredstava predviđen za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice?

Nacrtom Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za

programsko razdoblje 2014.-2020 za uspostavu i funkcioniranje FLAG-ova predviđeno je

ukupno 22,2 mil. eura, od toga Republika Hrvatska sudjeluje s 3,3 mil. eura i EU s 18,9 mil.

eura. Za pripremnu potporu je ukupno namijenjeno 2.470.588,00 eura, odnosno maksimalno

700.000,00 kuna po lokalnoj inicijativi kroz period od 6 mjeseci.

Što je pripremna potpora?

Pripremna potpora je namijenjena lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice (eng.

Community-led Local Development), za izgradnju kapaciteta, osposobljavanja i umrežavanja

u svrhu pripreme i provedbe LRSR-a.


25

Tko su korisnici pripremne potpore?

Korisnici pripremne potpore su lokalne inicijative u ribarstvu. To je partnerstvo predstavnika

gospodarskog, civilnog i javnog i sektora, određenog ribarstvenog i akvakulturnog područja

koje je osnovano s namjerom izrade LRSR tog područja.

Kojim osnovnim uvjetima treba udovoljavati lokalna inicijativa u ribarstvu?

Lokalna inicijativa u ribarstvu treba:

biti registrirana kao udruga sukladno Zakonu o udrugama („Narodne novine“, br.

74/14)

osigurati značajnu zastupljenost sektora ribarstva i/ili akvakulture

predstavljati ribarstveno i akvakulturno područje

osigurati upravljačku strukturu koju obavezno sačinjavaju najmanje sljedeće

interesne skupine:

- predstavnici gospodarskog sektora ribarstva

- predstavnici civilnog sektora (građani, udruge, zaklade, fondacije), obavezno

uključujući predstavnike iz područja zaštite okoliša, promicanje socijalne

uključenosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije

- predstavnici javnog sektora, odnosno predstavnici izvršnog ili upravnog tijela

jedinica lokalne samouprave kojoj pripadaju naselja iz ribarstvenog i

akvakulturnog područja

Što je „gospodarski sektor ribarstva“?

Gospodarski sektor ribarstva su pravne ili fizičke osobe koje su vlasnici ili ovlaštenici važeće

povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova, ovlaštenici povlastice za uzgoj morske ribe i

drugih morskih organizama i/ili povlastice za akvakulturu, subjekti u poslovanju s hranom

sukladno posebnom propisu koji su korisnici odobrenih ili registriranih objekata u poslovanju

s hranom životinjskog podrijetla za žive školjkaše i /ili proizvode ribarstva te ribarske

zadruge, udruge, klasteri i ostali oblici udruživanja iz područja ribarstva.

Kako se osigurava značajna zastupljenost sektora ribarstva i/ili akvakulture?

Značajna zastupljenost sektora ribarstva i/ili akvakulture se osigurava na način da najmanje

40 posto upravljačke strukture sačinjavaju predstavnici gospodarskog sektora ribarstva, ne

dovodeći u pitanje odredbe članka 32. Uredbe (EU) br. 1303/2013, odnosno, da niti jedna

pojedinačna interesna skupina u upravljačkoj strukturi ne smije imati više od 49 posto

glasačkih prava lokalne inicijative.

Koji su prihvatljivi troškovi i pripremna potpora?

Prihvatljivi troškovi su:


26

akcije osposobljavanja za lokalne dionike

studije predmetnih područja

troškovi povezani s izradom LRSR, uključujući konzultantske troškove i troškove

povezane s konzultacijama dionika u svrhu pripreme LRSR

administrativni troškovi (troškovi rada i osoblja) lokalne inicijative (udruge) koja

podnosi zahtjev za pripremnu potporu a koji se odnosi na fazu pripreme

potpora malim pilot-projektima vrijednosti do i uključujući 100.000 kuna

Pripremna potpora podrazumijeva izgradnju kapaciteta, usavršavanje i umrežavanje u svrhu

pripreme razvojne strategije u ribarstvu (LRSR).

Cilj pripremne potpore je ubrzati i olakšati izbor konačnih strategija.

Što je FARNET?

FARNET, (www.farnet.eu) odnosno Europska mreža ribarstvenih područja povezuje

sva ribarstvena područja u Europskoj uniji. FARNET je zajednica FLAG-ova, nacionalnih

mreža, upravljačkih i posredničkih tijela, jedinica za podršku koja promiče lokalno donošenje

odluka i pristup „odozdo prema gore“ kod oblikovanja budućnosti za EU ribarstvena

područja. Predstavlja mrežu obalnih i kontinentalnih ribarstvenih područja 21 države članice.

Cilj FARNET-a je poticanje i osiguravanje suradnje, razmjena iskustva, znanja i

rezultata između FLAG-ova na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

U sljedećem broju u rubrici Zanimljivosti uz pitanja i odgovore tema će biti Organizacije

proizvođača.


27

KONTAKT:

Ministarstvo poljoprivrede - Uprava ribarstva

Planinska 2a

10000 Zagreb

tel: (01) 6443 185

fax: (01) 6443 200

link: www.mps.hr/ribarstvo/

Sve upite vezane za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) možete uputiti

na e-mail: [email protected]

http://www.mps.hr/ribarstvo/

mailto:[email protected]

Tema broja ODRŽANA KONFEREN IJA U SPLITU 2015/… · Tema broja HRVATSKO RIBARSTVO U BROJKAMA...

Documents

Transcript of Tema broja ODRŽANA KONFEREN IJA U SPLITU 2015/… · Tema broja HRVATSKO RIBARSTVO U BROJKAMA...