tema broja Financije Tehni~ka zaštita Slavica Singer filetema broja Financije posebni prilozi...

tema brojaFinancije

posebni prilozi

intervjuSlavica Singer

prvi besplatni poslovni ~asopis - primorska hrvatska broj 1, godina I, velja~a 2009.

ISSN

184

7-16

5X

Tehni~ka zaštitaPoslovna edukacijaKongresni turizamInformatika

3

Sadràj

tema broja: Financije

“Financijska industrija jedna je od najdinami~nijih industrija na svijetu, no kao i ve}ina drugih industrija, iznimno je osjetlji-va na promjene, krize te druga doga|anja na koja trì{te, a~esto niti dràva ne moè utjecati.”

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca

- Slavica Singer

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju- [vedska

Aktualno - Navigacija kroz ‘te{ka’ vremena

Poslovni kalendar

14

56

57

5

6

10

17

25 Tehni~ka za{tita

32 Poslovna edukacija 50 Informatika

39 Kongresni turizam

Uvodnik

5

Štovani,

Prije ne{to vi{e od dvije godine pokrenuli smo bespla-tan poslovni ~asopis BIZdirekt za podru~je osje~ko-baranjske regije, ~vrsto vjeruju}i u koncept s kojim se, visokom nakladom i ciljanom distribucijom na ruke vode}ih poduzetnika, managera te ostalih uglednih go-spodarstvenika, moèmo financirati isklju~ivo od pro-daje oglasnog prostora, odnosno biti atraktivni brojnim tvrtkama kojima moèmo pomo}i u izgradnji imagea ogla{avanjem u ovakvom mediju, te im pruìti prili-ku da se obrate svojoj najatraktivnijoj ciljnoj skupini. Tako|er, u mogu}nosti smo promovirati vrijednosti koje ~vrsto zastupamo te pruìti lokalnim poduzetni-cima i managerima informacije koje su im nedostajale ili nisu bile predstavljene na njima prilago|en na~in. Naravno, tu nismo èljeli stati, svojim smo primjerom htjeli pokazati ~itateljima da je, ukoliko imate kvali-tetan proizvod, mogu}e krenuti iz slabije gospodarske sredine i uspjeti na puno ve}em i konkurentnijem trì{tu. Nakon nepunih godinu dana izdali smo dru-go regionalno izdanje, za zagreba~ku regiju, te u{li na najgu{}i medijski prostor u dràvi. Vremenom smo i na tom podru~ju izgradili trì{nu prepoznatljivost te stekli vjerne ~itatelje. Iako trenutno ìvimo u tur-bulentnim vremenima, okruèni nestabilnim gospo-darskim prilikama, uspjeli smo u ostvarivanju svojih dugoro~nih ciljeva daljeg {irenja te smo izdali i tre- }e regionalno izdanje za Istru, Kvarner i Dalmaciju. Postoje}a izdanja geografski smo pro{irili na okolne ùpanije te nam je iznimno zadovoljstvo {to }e broj koji drìte u ruci ~itati doista ve}ina vode}ih gospo-darstvenika u Hrvatskoj.

U budu}nosti moète o~ekivati jo{ vi{e zanimljivih tema, svaka }e regija dobiti i vi{e lokalnog sadràja te }emo nastaviti sustavno dizati kvalitetu, kako bismo opravdali va{a o~ekivanja. U BIZdirektu }ete uvijek na}i poticajne i afirmativne tekstove, iako ne}emo propustiti komentirati aktualne „crne“ teme, no iz ve-drijeg kuta, uvijek nastoje}i prona}i smisao i rje{enje kako iz trenutne situacije izvu}i korist, ili barem pouku. Uostalom, to i jest bit poduzetni{tva, znati se suo~iti s problemima i neda}ama te iz njih iza}i jo{ ja~i i odlu~niji. U svezi toga, svakako pro~itajte kvali-tetne savjete kroz intervju mjeseca s profesoricom Sla-vicom Singer, ~ije su iskustvo, znanje i ljubav prema poduzetni{tvu nemjerljivi.

Razvoj tvrtke Mirakul i medijskog projekta BIZdirekt nastavit }e se i nadalje u ovoj godini, ponudit }emo vam sadràje i usluge za koje vjerujemo da su do sada nedostajali na hrvatskom trì{tu, prilago|ene va{im potrebama i podru~ju zanimanja. Nadamo se i da }e- mo uskoro s projektom BIZdirekt i {ire regionalno iskora~iti, na susjedne zemlje, te vas tako pratiti gdje god vas poslovne obveze odnesu.

Krešimir Šimac

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ârapi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Do-

mini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jasmina Fija~ko @igoli}, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a

Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov,

Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Lovorka [imi}-Bo{njak, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela

Zbodulja

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i}

Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

6 7

BIZ vijesti

CROMAR (Hrvatska zajednica udruga za marketing) i Ekonomski fakultet u Osijeku održat će od 1. do 3 listopada ove godine kongres CROMAR-a pod nazi-vom „Marketing – čimbenik održivog razvitka“. Želja je organizatora da Kongres bude mjesto pozitivne si-nergije i razmjene marketinških ideja i promišljanja, kako na razini znanosti, tako i struke, te da se po-taknu razmišljanja uz razvoj novih marketinških istraživanja u teoriji i praksi. Uz znanstvenike, poziva-ju se i stručnjaci iz prakse da se pridruže dijelu nazva-nom Recentna marketinška praksa, kako bi podijelili svoja iskustva te sudjelovali u raspravama suvremene marketinške prakse. Sve informacije objavljene su na web stranici kongresa http://marketing.efos.hr/cro-mar/, a u slučaju bilo kakvih pitanja može se obratiti na e-mail: cromar¥efos.hr.

Abba ulazi optimisti~no u 2009.

Tvrtka Abba d.o.o. i sestrinske tvrtke završile su poslo-vnu 2008. godinu s prihodima od gotovo 12 milijuna kuna. Abba je značajna sredstva uložila u proizvod-

BIZ vijesti

Internet guru David Meerman Scott u Zagrebu

David Meerman Scott, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za online marketing, popularni predavač na brojnim svjetskim konferencijama i autor svjetskog bestsellera The New Rules of Marketing and PR, 2. ožujka 2009. u Zagrebu će održati seminar o novim ala-tima i komunikacijskim strategijama online marketin-ga. Na poludnevnom seminaru The New Rules of Mar-keting & PR, u organizaciji Best Marketinga Hrvatska, sudionici će naučiti kako se marketing i PR na webu razlikuju od klasičnog te kako s modernim kupcima ko-municirati izravno i uz pomoć ciljanih poruka.

Mali ulaga~i lakše i brže do odluke o investiranju

Rješavanje sporova mirnim putem

Zaposleni kod malih poduzetnika, ostvarili su najbolje rezultate mjerene ekonomičnošću poslovanja. U prvih devet mjeseci 2008. godine na uloženih 100 kuna ostvarili su 107,97 kuna prihoda, zaposleni kod srednje velikih poduzetnika su ostvarili 105,25 kuna, a kod velikih po-duzetnika 105,21 kunu. Prosjek za sve poduzetnike bio je 106,15 kuna prihoda na uloženih 100 kuna. Zapo-sleni kod malih poduzetnika, iako su ostvarili najbolje rezultate mjerene ukupnim prihodima prema ukupnim rashodima, nisu za to bili i iznadprosječno nagra|eni neto plaćama. Prosječna mjesečna neto plaća po zapo-slenom kod malih poduzetnika bila je 3.655 kuna, što je za 16,8% niže od prosječne mjesečne plaće podu-zetnika Hrvatske, koja je iznosila 4.391 kunu. Kao i u proteklim razdobljima, najbolje su prošli zaposleni kod

Mali poduzetnici ostvarili najve}i prihod na uloženo

CROMAR- kongres za sve marketinške znanstveni-ke i prakti~are

nju i razvoj, odnosno kupovinu i opremanje objekata u Bilju, te onoga u Zagrebu za Podružnicu Zagreb. Bez obzira na ova zahtjevna ulaganja, u protekloj je godini ostvarena dobit od gotovo 5 milijuna kuna. Zbog re-organizacije u 2008. i poslovne politike, poslovodstvo tvrtke Abba ne očekuje značajniji utjecaj financijske krize na dugoročno poslovanje tvrtke.

Centar za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori omogućuje poslovnim partnerima u sporu brzo, jefti-no rješenje, tajnost postupka i nastavak poslovnih od-nosa. Njihovi će vam djelatnici pružiti sve informa-cije o postupku mirenja, a izmiritelji pokušati postići suglasnost svih stranaka i pomoći vam da kroz ne-formalan postupak postignete nagodbu. Zanimljivo je da u potrošačkim sporovima prema Zakonu o zaštiti potrošača provode postupak mirenja za stranke po-tpuno besplatno. Centar za mirenje organizacija je za mirenje koja strankama pruža usluge posredovanja, mirenja i drugih alternativnih načina rješavanja spo-rova u kojima jedan ili više izmiritelja na nezavisan i nepristran način i bez ovlasti odre|ivanja obvezujućeg rješenja, pomažu strankama da postignu nagodbu o spornim pitanjima. Centar preporučuje trgovačkim društvima da usvoje Politiku mirnog rješavanja spo-rova. Riječ je o izjavi kojom trgovačko društvo daje do znanja svojim partnerima, zaposlenicima i javno-sti da je, u slučaju spora, spremno s drugom strankom razmotriti mogućnost mirenja pri Centru za mirenje u svrhu poslovnijeg, učinkovitijeg i jeftinijeg rješenja spora. Kao sastavni dio Centra, regionalni centri za mirenje djeluju pri županijskim komorama HGK u Koprivnici, Varaždinu, Osijeku, Puli, Rijeci i Splitu.

Dani otvorenih vrata za Javnu nabavu

Od siječnja ove godine svakog zadnjeg petka u mjese-cu odravat će se Dani otvorenih vrata u Ministarstvu

U prostorijama Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske – BICRO d.o.o., vladine agencije za provedbu vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju, početkom veljače potpisan je novi ugovor unutar programa poti-canja istraživanja i razvoja – IRCRO, kojim se financij-ski pomaže malim i srednjim poduzećima koja žele in-vestirati u istraživanje i razvoj kroz poslovnu suradnju sa znanstvenim ustanovama. Za istraživačko-razvojne aktivnosti poduzeću Sfera plus d.o.o., na hrvatskom tržištu poznatom po razvoju i komercijalizaciji projekta prvog hrvatskog Internet servisa za pohranu, razmje-nu i ispis digitalnih fotografija Vau.hr, odobreno je fi-nanciranje projekta SFERA Invest u visini preko 340 tisuća kuna, a što čini 50% ukupnih troškova projekta. Pomoć poduzeću u realizaciji projekta osigurati će Fa-kultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba. SFERA Invest radni je naziv projekta u sklopu kojeg se razvi-

ja napredan sustav zapraćenje informacija s tržišta kapitala i tehničku analizu vrijednosnica namijenjen prvenstveno malim ulagačima pod nazivom Sfera Station. Sustav korisnicima omogućava korištenjem klijentske aplikacije izradu grafikona za odabrane vri-jednosne papire i indekse, te praćenje dnevnih trgo-vinskih informacija s regionalnih burzi.

velikih poduzetnika s 5.367 kuna prosječne mjesečne neto plaće, što je za 22,2% iznad prosjeka. U istom su razdoblju zaposleni kod srednje velikih poduzetnika primali 4.437 kuna prosječne mjesečne neto plaće, što je za 1,1% iznad prosjeka Hrvatske. Izvor: www.fina.hr

98

BIZ vijesti

gospodarstva, rada i poduzetništva. Cilj organiziranja ove aktivnosti je davanje mišljenja i uputa te pružanje stručne pomoći obveznicima primjene Zakona o javnoj nabavi, a sve s ciljem uspostave učinkovitijeg sustava javne nabave. Odaziv zainteresiranih bio je velik, a izme|u ostaloga razgovaralo se o edukaciji djelatnika, tijeku postupka u slučaju žurnosti, sredstvima financi-ranja te ostalim temama iz područja javnih nabava.Izvor: www.mingorp.hr

Na zahtjev Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja odobri-lo je na svojoj sjednici Pravilnik o osnovnim uvjeti-ma financiranja pojedinih ciljnih skupina, na temelju kojeg će HBOR poduzetnicima odobravati zajmove za početna ulaganja u kategoriji regionalnih državnih potpora, potpora za male i srednje poduzetnike, za istraživanje i razvoj i inovacije te za zaštitu okoliša po poticajnoj kamatnoj stopi koja je niža od tržišne, stoji u priopćenju Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. Prilikom odobravanja takvih zajmova za financiranje zaštite, okoliša te istraživanje i razvoj i inovaci-je, HBOR će primjenjivati Opću uredbu o skupnim izuzećima Europske komisije br. 800/2008, koja se od 6. kolovoza 2008. primjenjuje na odre|ene kategori-je državnih potpora u Republici Hrvatskoj u smislu članka 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i članka 6. Stavka 4. Zakona o državnim potporama.Izvor: business.hr

Hrvatske nekretnine me|u skupljima u svijetu

Liberalizacija hrvatskog tržišta nekretnina pokrenula je različite teme pada prodaje ili eventualnog porasta cijena stanova u Hrvatskoj, no svatko zaboravlja na činjenicu kako je Hrvatska me|u skupljim zemljama svijeta. Prema podacima specijaliziranog portala za nekretnine i turizam Crozilla.com cijene u hrvatskim gradovima trenutno su previsoke za strance i do|e li do bilo kakve promjene u cijeni Hrvatska će biti preskupa. Iako smo i do sad znali kako je Hrvatska me|u sku-pljim zemljama sada smo dobili i službenu potvrdu. Naime, on-line tvrtka za istraživanje nekretnina Glo-bal Property Guide svrstala je Hrvatsku me|u naj-skuplje svjetske nekretnine u 2009. godini, gdje ona zauzima 57. mjesto.

Zagrebačka banka i Financijska agencija potpisale su Ugovor o poslovnoj suradnji za uslugu e-Račun u B2B segmentu poslovanja (poslovanje izme|u tvrtaka) kojim će se omogućiti razmjena elektroničkih računa izme|u izdavatelja/dobavljača i naručitelja/kupca. Rije~ je o internetskoj usluzi integriranoj s e-zaba poslovnim bankarstvom koja }e omogu}iti tvrtka-ma jednostavnu me|usobnu elektroni~ku razmjenu ra~una te }e se na br`i i jednostavniji na~in upravljati poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhivi-ranja ra~una.

Vije}e za zaštitu tržišnog natjecanja prihvatilo niže kamatne stope na zajmove HBOR-a

Zagreba~ka banka i FINA pro{iruju poslovnu suradnju za uslugu e-Ra~un

Mit dizajn studio i ove godine dobio nagradu na International Design Awards

Siemens Hrvatska darovao je djeci dječjeg vrtića Duga iz Zagreba tzv. Škrinju otkrića - komplet pribora s obrazovnim sadržajima posebno razvijenim za dje-cu predškolskog uzrasta na temu energije, električne energije, okoliša i zdravlja. Riječ je o inicijativi koju je Siemens globalno razvio u okviru svojeg programa Generation 21, čiji je fokus edukacija i obrazovanje mladih. Cilj je inicijative Škrinja otkrića ostvariti prve kontakte djece s jednostavnim znanstvenim pokusima na siguran i zanimljiv način, pobuditi njihovo zani-manje za znanost i pružiti dodatna znanja i materijale učiteljima u predškolskom odgoju.

Siemens donirao pribor za znanstvene pokuse dje~jem vrti}u „Duga“ iz Zagreba

Preko 2000 profesionalaca i studenata iz 50 zemalja se prijavilo za sudjelovanje na natječaj International Design Awards, u pet osnovnih kategorija: arhitektura, unutrašnje ure|enje, moda, produkt dizajn i grafički dizajn. Žiri, sastavljen od renomiranih i svjetski priz-natih stručnjaka je imao veliki izazov te je, prema njihovim rječima, ovaj uzbudljivi projekt indicirao pametna, vizionarska i kreativna rješenja problema s kojima se susrećemo u dizajnu. Najboljih 110 radova za sve kategorije je izdvojeno te će oni dobiti priznanja i biti ovogodišnji laureati na svečanoj dodjeli nagrada u New Yorku.

Hrvatska tvrtka koja je uspjela dobiti priznanje na ovom prestižnom natjecanju je dizajn studio MIT iz Osijeka s dizajnom i izradom ambalaže i etikete vina Izborne berbe bobica i Izborne berbe prosušenih bobica tvrtke Feravino iz grupacije Nexe. Mit dizajn studio je zasluženo odnio treću nagradu u kategoriji

grafički dizajn/packaging. Radovi pobjednika će biti prikazani na web stranici www.idesignawards.com, s opisom projekta i linkovima na web stranicu di-zajnera, prezentirani u IDA08 art book, koja će biti distribuirana muzejima i knjižarama s umjetničkim knjigama u cijelom svijetu.

U krizi treba pove}ati produktivnost i u{tedjeti gdje god se moèKriza }e donijeti ~itavu kohortu ljudi koji }e doìvjeti poslovni neuspjeh. Preporuke EU idu u smjeru da se ubrza proces ste~aja, kako bi se {to vi{e vrijednosti uspjelo sa~uvati i eventualno vratiti u optjecaj, ali jo{ je va`nije od toga promovirati ono {to se zove ‘pravo na drugu {ansu’.

Razgovarao: Ante Veki}

Intervju mjeseca Intervju mjeseca

novo pitanje - ho}e li bankarski sustav ostati isti kao {to je bio i prije ove krize? Ono {to smatram da moè pomo}i jest nastojanje da se odrì cirkulacija novca, stimuliranje potro{nje i odràvanje gospodarske aktiv-nosti. Nov~ana pomo} - bez obzira u kojem obliku, bilo da pomaè krajnjem potro{a~u da zadrì kupovnu mo} ili bankarskom sustavu da odrì svoju funkciju – samo je jedan vid mjera pomo}i. Pored nje postoji niz dru-gih. Jedna je i ~i{}enje svih dèpova neproduktivnosti. Otvorena je prilika da se sada i{~isti sve {to je neprodu-ktivno, sve {to proizvodi nerezonske tro{kove. Dobar je primjer toga Agencija za za{titu okoli{a u nizozem-skom Rotterdamu, s oko 700 zaposlenih koji rade na izdavanju razli~itih dozvola za tvrtke, koja je u godinu dana uspjela pove}ati broj produktivnih sati godi{nje s 1330 na 1370 po zaposleniku – pove}anje od 40 sati. Smanjili su broj sati na neproduktivnim sastancima, smanjili su broj dana na bolovanjima, nisu odlazili ku}i ranije na dan prije blagdana i {tede}i na takvim sitnicama uspjeli su u svojoj namjeri. U to se trebamo ugledati. Kod nas je svako spominjanje pove}anja pro-duktivnosti tek te{ka re~enica koja svaki put ostane vi-sjeti u zraku, bez konkretnog plana za njeno ostvarenje. Dakle, kriza treba biti povod da se pove}a produktiv-nost, provode}i konkretne u{tede gdje god je mogu- }e i tre}e, uz to pove}anje produktivnosti i nov~anu pomo}, jest izbjegavanje, tj. zaustavljanje projekata koji mogu do~ekati neka bolja vremena. No, ne onih projekata koji mogu donijeti novo zapo{ljavanje, ili dugoro~no smanjivanje tro{kova. Uz svu pomo}, po-sljedice }e ipak ostati. Kriza }e donijeti ~itavu kohortu ljudi koji }e doìvjeti poslovni neuspjeh. Preporuke EU idu u smjeru da se ubrza proces ste~aja, kako bi se {to vi{e vrijednosti uspjelo o~uvati i eventualno vratiti u optjecaj, ali jo{ je va`nije od toga promovirati ono {to se zove ‘pravo na drugu {ansu’. Mi smo u Hrvatskoj upravo kroz projekt Global Enterpreneurship Monitor nastojali ve} promovirati to pravo, ali ova je kriza to aktualizirala u ~itavoj EU. Treba razgrani~iti ~asni od ne~asnog bankrota. Oni koji su donijeli lo{e poslovne odluke i zbog toga doìvjeli ~asni poslovni proma{aj, ne bi trebali biti na crnim listama banaka ili dràve, nego bi trebali biti u mogu}nosti poku{ati opet.

Dakle, {to poduzetnici trebaju ~initi da ne ‘pokisnu’? Kako izbje}i probleme vezane uz nelikvidnost?Te{ko se moè re}i da se nelikvidnost vra}a ili da dola-zi zbog ove krize. Ona je ovdje prisutna ve} neko vri-jeme, a u posljednjih godinu dana ~ak se i pove}ava. U ovoj situaciji nelikvidnost je pogotovo pogubna za sve. Najteè }e biti malim poduze}ima. Upravo je Eu-ropska unija to uo~ila i izdala direktivu prema kojoj treba nastojati sva pla}anja obaviti u roku od 30 dana. Prepoznavanje tog rastu}eg problema od strane EU znak je da se radi o ozbiljnoj stvari, kojoj treba posveti-ti posebnu pa`nju. Poduzetnici trebaju prestati misliti da je uspje{na strategija u tome ako uspiju platiti ka-

Uz vo|enje Poslijediplomskog studija Poduzetni{tva na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Slavica Sin-ger aktivno prati poduzetni~ku problematiku u Hrvatskoj i svijetu. Kao voditeljica projekta Global Entrepreneurship Monitor, ~lanica Nacionalnog vije}a za konkurentnost i pregovara~kog tima za Industrijsku politiku i poduzetni{tvo, nastoji podi}i poduzetni~ku kulturu u Hrvatskoj na vi{u razinu. [to poduzetnici sami trebaju u~initi da bi unaprijedili svoje poslovanje, a posebno u kontekstu trenutne gospodarske krize, poku{ali smo saznati od nje same.

Kriza je rije~ koja se danas ~uje na svakom koraku. Koli-ko je ona zapravo velika i koliko }e dugo ostati u Hrvat-skoj?Hrvatska pripada zemljama iz podru~ja srednje i isto~ne Europe gdje kriza nije, za sada, do{la do izraàja na na~in kao u nekim zemljama. Ipak, ima zemalja u okruènju gdje je izraènija, primjerice u Ma|arskoj i ê{koj. Za{to je tome tako? Jedan je od razloga sta-bilan bankarski sustav i monetarna politika koja je tu stabilnost uspjela o~uvati. Me|utim, ne zna~i da je to garancija da }emo kroz taj {umski poàr globalne kri-ze ostati neokrznuti. U predvi|anja o posljedicama ne bih se upu{tala, ali s obzirom na to da je na{e trì{te vrlo malo, iznimno orijentirano na izvozna trì{ta, sve ono {to se doga|a na tim trì{tima s kojima smo po-vezani, primjerice, ono u Njema~koj s kojeg dobiva-mo zna~ajan broj turista, dok je ondje kriza – mi }emo osje}ati posljedice.

Razli~ite su mjere kojima zapadne zemlje poku{avaju ublaìti posljedice krize. Koje su to mjere koje bi, po Vama, pomogle gospodarstvu da prebrodi ovo turbu-lentno razdoblje bez teìh posljedica?Jako je va`no odràti cirkulaciju novca. Sva nov~ana pomo} koju su zapadne zemlje ubrizgale u gospo-darstva ima za cilj osiguranje cirkulacije novca. Kakve }e efekte to polu~iti, je li novac potro{en na sanira- nje banaka u nekim zemljama dovoljan, ili se on mo-gao usmjeriti druga~ije, ostaje otvorenim pitanjem. No, ono {to je jasno jest da je u ve}ini zemalja gdje su banke bile uzrok problema – one nacionalizirane. I napravljene su ogromne preinake u stavu prema fun-kcioniranju bankarskog sustava. Sada se otvara jedno prof. dr. sc. Slavica Singer

Treba razgrani~iti ~asni od ne~asnog bankrota. Oni koji su donijeli lo{e poslovne odluke i zbog toga doìvjeli ~asni poslovni proma{aj, ne bi trebali biti na crnim listama banaka ili dràve, nego bi treba-li biti u mogu}nosti poku{ati opet.

snije. Ako oni uspiju nekome platiti kasnije, onda }e taj netko kad-tad njima platiti kasnije. Taj lanac ‘kasni-jeg pla}anja’, od nekih poduzetnika prepoznat kao dio uspjeha, negativna je stvar. No, tu je puno ve}a uloga velikih tvrtaka, dràve i javnih poduze}a. Ako dràva nekome duguje, ona pokre}e taj cijeli lanac nelikvid-nosti. Tu su i velika javna poduze}a koja rade s veli-kim brojem kooperanata me|u kojima je mnogo malih poduze}a. Ako jedna takva velika tvrtka ne podmiri na vrijeme svoje kooperante, onda nastaju problemi. Poduzetnici tu ne mogu u~initi mnogo, ali mogu inzi-stirati na disciplini pla}anja.

[to je uspjeh u poduzetni{tvu i koje to odlike poduzetni-ka mogu odvesti i zadràti na putu prema uspjehu? Koga smatrate uspje{nim poduzetnikom u Hrvatskoj i za{to?Uspjeh je odràti se. Uspjeh nije biti zvijezda za jedno ljeto. Do}i na ideju, prepoznati priliku i ponuditi lju-dima ne{to {to }e kupovati iznova i iznova, dok se to vama ne isplati. No, uspjeh isto tako ovisi o èljama i ambicijama poduzetnika. Dobrih poduzetnika ima u ~itavoj Hrvatskoj. Jadran Galenski laboratorij iz Rijeke vodi gospodin Ivo Usmiani i to vrlo uspje{no, a sma-tram ga dobrim primjerom razvoja tvrtke gra|enog na inovacijama. Dobar je primjer i splitska tvrtka SMS. Zanimljiva su i dva primjera suradnje osje~kih poduze}a, koja se bave obnovom tonera: iako bi na prvi pogled izgledalo da se radi o konkurentima, oni vrlo dobro sura|uju jer su izabrali ni{e koje su kom-plementarne. Rije~ je o tvrtki Eko print kojoj je vlasnik Draèn Rogan, a koja obnavlja sve vrste tonera koji nisu za{ti}eni ~ipom, te tvrtki Iva~i} d.o.o. vlasnika Ivice Iva~i}a, koji je kupio fran{izu za obnovu tonera s ~ipom. To su samo neki doma}i primjeri, ali onih koji grade business na zdravim temeljima ima i to je pozi-tivno za na{e gospodarstvo.

Bili ste u prilici iznutra prou~iti jedan od najpoz-natijih svjetskih businessa iz kategorije socijal-nog poduzetni{tva. Usavr{avali ste se kod ‘bankara siroma{nih’, dobitnika Nobelove nagrade Mohammada Yunusa, u njegovoj Grameen banci. Kako funkcionira njegov poslovni model i je li socijalno poduzetni{tvo - poduzetni{tvo budu}nosti?Ta je banka izvrstan primjer socijalnog poduzetni{tva. Ideja koja je bila pokreta~ je kako pomo}i najsiroma{nijima od siroma{nih. To je i njen slogan – banka za najsiroma{nije od siroma{nih. To nisu oni siroma{ni na koje smo mi navikli. U Banglade{u, dru-goj ili tre}oj zemlji po siroma{tvu u svijetu, siroma{ni su jako siroma{ni. Profesor Yunus htio je pokrenu-ti kreditni program koji }e pomo}i upravo takvima. Nije htio dijeliti humanitarnu pomo}, nego kreditom koji }e mo}i vratiti pomo}i ljudima da do|u do samo-pouzdanja, jedne od pretpostavki poduzetni~kog dje-lovanja. Ljudi koji dobivaju novac u njegovoj banci ne bi dobili kredit nigdje drugdje na svijetu. No, unato~

10 11

Intervju mjeseca

tome stopa povrata iznosi 99%. I zahvaljuju}i tome, taj je model uspio. On se zasniva na mikrokreditiranju skupine od 3 do 7 èna; mu{karcima se ne odobrava-ju krediti jer je praksa pokazala da su u velikom broju slu~ajeva oni skloniji potro{iti novac nenamjenski. Skupina èna iz istog sela garantira jedna za drugu. Na sastanku u selu svaka èna iz grupe mora usme-no objasniti za{to se odlu~ila na kredit, {to misli njime kupiti i kako ga misli otplatiti. Ako se skupina sloì s njenim planom, onda skupina dobiva kredit. Ukoliko osoba koja je kredit dobila ne otpla}uje isti, grupa vr{i pritisak na nju. Ako se ni onda kredit ne vra}a, ~itavo selo vr{i pritisak – to je u literaturu u{lo kao pritisak jednakih. I osim tog pritiska ne postoji drugo osigu-ranje za banku. No, to funkcionira izvrsno i banka je iznimno uspje{na. Mikrokreditiranje se ondje pokaza-lo u~inkovitim sredstvom u borbi protiv siroma{tva, a Grameen banka socijalnim poduzetni{tvom koje una-to~ poslovanju po komercijalnim uvjetima uspijeva po-praviti kvalitetu ìvota najsiroma{nijih ljudi.

Za{to onda mikrokreditiranje nije zaìvjelo u Hrvatskoj? Bi li ono moglo pomo}i u borbi protiv nezaposlenosti u na{im prilikama? Mikrokreditiranje se temelji na povjerenju, a ne na tradicionalnim bankarskim instrumentima osiguranja i tradicionalni bankarski sustav zapravo nije spreman na takav pristup poslovanju, jer radi se

Sada je otvorena prilika da se i{~isti sve {to je

neproduktivno, sve {to proizvodi nerezonske

tro{kove.

o jednom druga~ijem proizvodu, koji bi mogle nudi-ti – ali ne znaju kako. Mikrokreditni program, nara-vno, u zemljama kao {to je Hrvatska, ipak mora biti druga~iji nego {to je u zemljama poput Banglade{a. No, regulatorni okvir u nas ne poznaje takav program koji se temelji na povjerenju. U nas postoji jedan neu-temeljeni stav da je za pokretanje businessa potreb-no jako puno novca, a to nije istina. Grameen banka otvorena je u SAD-u i ondje tako|er vlada velik interes za njihove mikrokredite. Mislim da je to zbog njihova poduzetni~kog mentaliteta zbog kojeg su svjesni da je za pokretanje businessa dovoljno i malo novca. U SAD-u je i 5000 dolara velik novac za poduzetni~ki poduhvat. Kod nas to smatraju sitnim iznosom, ne vje-ruju da bi njime mogao pokrenuti business. U tome su razlike.

Tko su Va{i poduzetni~ki, ako moèmo tako re}i, uzori u svijetu i za{to?Najvi{e se divim ljudima koji su se uspeli na vrh, a pri tome su uspjeli ostati svoji, obi~ni ljudi. Jedan od njih je i Mohammad Yunus: on je ~ovjek koji je imao viziju, upornost, znao je stvoriti izvrstan tim, dakle posjeduje sve one kvalitete koje sam nabrojala kao preduvjete za uspjeh u poduzetni{tvu. Uz sve to ostao je normalan, {to smatram jako va`nim. Isto tako di-vim se Ichaku Adizesu, koji je prekinuo profesorsku i zapo~eo konzultantsku karijeru. On je primjer osobe koja je napravila promjenu, prebaciv{i se iz sigurno-sti funkcioniranja u poznatom okruènju i iskora~io u neizvjesnost – {to je odlika poduzetnika. I izvrsno se snalazi u toj ulozi.

Koje biste autore i naslove preporu~ili poduzetnici-ma koji èle napredovati u svom poslovanju, koji èle usavr{iti na~in na koji posluju? Svim poduzetnicima, ali i onima koji to èle biti, od privatnog do poslovnog ìvota preporu~ila bih da pro~itaju To~ka preokreta - Kako male stvari mogu do-vesti do velike promjene, autora Malcolma Gladwella iz 2005., zatim Prisustvo - ljudska svrha i polje budu}-nosti, autori su Peter Senge, C.O. Scharmer, J. Jawo-orski i B. Flowers, iz 2007., te knjigu @ivotni ciklusi tvrtke - Kako nastaju, razvijaju se i za{to umiru dobre tvrtke, Ichaka Adizesa, iz 2006. Kada biste poduzetnicima mogli dati samo jedan savjet, koji bi to savjet bio?Savjetovala bih im da na|u viziju za vlastiti business kako bi znali {to èle napraviti i kamo èle sti}i. Na-ravno vizija je ne{to na ~emu treba raditi i ona }e se sigurno mijenjati tijekom vremena, ali ona bi trebala svakom poduzetniku sluìti kao putokaz koji }e ga vo-diti na putu ka uspjehu. Ako na tom putu poduzetnik uspije jo{ zadràti osobni integritet, po{tenje prema sebi i drugima, onda mu nijedan problem ne}e pred-stavljati nepremostivu prepreku. ■

12

14 15

[vedska – destimulativna zemlja za strana (izravna) ulaganjaKraljevina [vedska ima vrlo fleksibilan financijski sustav za bilateralnu razvojnu suradnju sa zemljama Zapadnog Balkana.

Obujam pomo}i [vedske u velikoj mjeri ovisi o potre-bama te kapacitetima pojedinih zemalja, odnosno sekto-ra za u~inkovito kori{tenje inozemne pomo}i. [vedska JI Europu tretira kao podru~je u kojem treba ustaliti de-mokraciju, oja~ati ljudska, manjinska prava i medijske slobode te osposobiti trì{no gospodarstvo.

Osnovna obilje`ja gospodarstva [vedska se svrstava me|u, gospodarski i socijalno, naj- razvijenije dràve svijeta, iako se pojam bogatstva u toj zemlji o~ituje kroz ure|enost gospodarske i soci-jalne infrastrukture, a ne visinu prihoda zaposlenih, odnosno poduzetnika. Otvoreno trì{no gospodarst-vo ograni~eno je jedino potrebom o~uvanja socijalne pravde i funkcioniranja socijalne dràve, kroz sredstva koja se namiruju kroz vrlo visoke poreze, najvi{e me|u ~lanicama EU ({to postaje otegotni ~imbenik u poslo-vanju). [vedska je ~lanica EU i njezini pozitivno pravni propisi uglavnom su uskla|eni sa standardima drugih ~lanica EU, kao i smjernice gospodarske politike, pa tako i vezano uz porezni sustav, sustav stimulacija, posebno stimuliranja izvoza i nastupa {vedskog gospodarstva na trì{tu EU i ostalim trì{tima.

Gospodarstvo je prvenstveno izvozno orijentirano, u 2006. godini 60% robne proizvodnje bilo je izvezeno. Uvoz se tretira kroz funkciju nabavljanja materija-la/sirovina za preradu i izvoz ili kao nadomjestak za istovrsnu skuplju proizvodnju u zemlji. Gospodarsku situaciju u [vedskoj u 2007. godini je, iako su makro-ekonomski pokazatelji (uglavnom) dobri, karakteri-zirala pojava stagnacije, {to se o~ituje kroz relativno mali porast BDP-a, od 3,5%, skromni rast proizvodnje i izvoza te mali porast zaposlenosti. Mnoge {vedske tvrtke sve ~e{}e, u sklopu politike smanjivanja cijene proizvodnje (ali ne i cijene gotovih proizvoda u prodaji) pribjegavaju ulaganjima u proizvodnju u inozemstvu ili relokaciji svoje proizvodnje u dràve gdje je cijena rada znatno jeftinija nego u [vedskoj. Me|utim, zah-valjuju}i uspje{nom poslovanju nekoliko velikih i ve} dulje vrijeme etabliranih {vedskih tvrtaka, bilo u pri-vatnom vlasni{tvu (Ericsson, Nobel, Volvo, Telia, Tele2, banke), bilo u dràvnom vlasni{tvu (Vattenfall), kao i prihodima ostvarenima u sektorima informacijske i telekomunikacijske tehnologije, prometa te turizma, u dràvni se prora~un jo{ uvijek slijevaju sredstva dostat-na za nesmetano funkcioniranje dràve. Dràva tako|er

sna`no podupire malo i srednje poduzetni{tvo te sve oblike izvoza.

Struktura gospodarstva [vedsko gospodarstvo po~iva na razvijenoj industriji (primjena najnovijih, ekolo{ki prihvatljivih tehnolo-gija), prometu, trgovini i vrlo razvijenom uslu`nom sektoru. Gospodarstvo je vrlo sna`no i izvozno usmjere-no. Od prirodnih resursa najzna~ajnije su rude (boksit, èljezna ruda~a, cink, olovo, zlato), mnogobrojni vodeni tokovi koji su pogodni za gradnju hidrocentrala, vi{e od 50% zemlje pokriveno je vrlo kvalitetnim {umama, te plodno tlo kojeg najvi{e ima u ju`nim i sredi{njim dije-lovima zemlje, a suvremene tehnologije poljoprivredne proizvodnje omogu}uju velike prinose (u skladu s kli-matskim obilje`jima i mogu}nostima). Strate{ki sekto-ri {vedskog gospodarstva su industrija (proizvodnja svih vrsta vozila, elektrotehnika, informati~ka oprema, oru`je i vojna oprema). S obzirom na zemljopisnu pro-stranost i rijetku naseljenost, vrlo je razvijena prometna i telekomunikacijska infrastruktura (velik broj zra~nih luka, rasprostranjena cestovna i èljezni~ka mreà, gotovo 100%-tna pokrivenost mobilnim telefonskim mreàma).

Mogu}nosti poslovne suradnjeHrvatski izvoznici {vedskom trì{tu mogu ponuditi svoje proizvode i usluge u sektorima poput poljopri-vredne i prehrambene industrije, drvoprera|iva~ke industrije (namje{taj, kuhinje i uredski namje{taj), tekstila, koè i obu}e (hrvatski proizvo|a~i mogu biti konkurentni samo vrlo visokom kvalitetom i velikim koli~inama, budu}i da je cijena rada u Hrvatskoj vi{a od cijene rada u konkurentnim zemljama za navede-

Piše: Helena ârapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

ni sektor), sektora informati~ke i telekomunikacijske industrije, strojarstva i brodogradnje. Tako|er, postoji mogu}nost suradnje u podru~ju namjenske (vojne) in-dustrije, posebno nakon velikog reduciranja odre|enih dijelova {vedske vojne proizvodnje. Hrvatske tvrtke mogu biti poèljni partneri u transferu tehnologije te zajedni~kom nastupu u tre}im zemljama, posebno u zemljama tzv. tre}eg svijeta. Osim dosada{njih {vedskih ulaga~a, odnosno kupaca hrvatskih proizvoda, postoji zna~ajno zanimanje potencijalnih ulaga~a u podru~ju za{tite okoli{a (zbrinjavanja svih oblika otpada), te gospodarenja vodama i u podru~ju turizma (posebice zdravstvenog).

Fokus razvojne bilateralne suradnje [vedske i Hrvatske u razdoblju od 2004. do 2006. godine potpora je u pro-vedbi reforma koje su klju~ne za razvoj prisnijih odnosa s EU i integraciju Hrvatske u europske strukture. U tom smislu, naglasak je razvojne suradnje na mjerama koje za cilj imaju ja~anje sredi{njih institucionalnih struktu-ra nadle`nih za provedbu procesa, {to je od zna~aja za

Vodi~ za inozemna sulaganja i suradnju

Važne adrese:

Korisni linkovi:Nacionalna banka Rik-sbank: www.riksbank.com Zakonski okvir za strana ulaganja: www.isa.se, www.swedi-shtrade.comDràvne institucije: www.sweden.se, www.government.seUdruge poslodavaca: www.svensktnaringsliv.seRegistri o poduze}ima: www.bolagsverket.se Poslovni vodi~i: www.opentradegate.se, www.swedishtrade.com, www.isa.se

Op}e informacije

Naziv: Kraljevina [vedskaGlavni grad: StockholmPovr{ina: 449 960 km2Stanovni{tvo: 9 milijunaSlu`beni jezik: {vedskiValuta: 1 EUR = 9,30 SEK ({vedska kruna)

Robna razmjena sa [vedskom

Izvoz Hrvatske u [vedsku (2007.) Uvoz Hrvatske iz [vedske (2007.)

Brodovi i ~amci 55% Telekomunikacijska oprema 20%

Oprema za distr. el. energije 11% Putni~ki automobili 8%

El. pogonski strojevi 4% Papir i karton 6%

Namje{taj i dijelovi 4% Oprema za distr. el. energije 4%

Furnir 3% Lijekovi 4%

UKUPNI IZVOZ 147 mil. USD UKUPNI UVOZ 263 mil. USD

Izvor: Dràvni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Alfred Nobel

Stockholm - glavni grad [vedske

Poslovni obi~aji

Sastanci se dogovaraju znatno unaprijed. Poslovna komunikacija odvija se u usmenom i pisanom obliku, te elektroni~kom po{tom. Cijeni se izravna i iskrena komunikacija s jasnim isticanjem predmeta interesa, a u poslovnoj komunikaci-ji od posebne su va`nosti osobni kontakt i ustaljene poslovne veze. Premda je [vedska multikulturalno i globalizirano dru{tvo, preferira se zapadnoeuropski tip poslovanja.

VELEPOSLANSTVO RH U KRALJEVI-NI [VEDSKOJ

Engelbrektsplan 2, SE - 11 434 Stockholm tel: +46 8 678 42 20, 440 52 82e-mail: croemb.stockholm…mvp.hr

VELEPOSLANSTVO KRALJEVINE [VEDSKE U RH

Frankopanska 22, HR – 10 000 Zagrebtel: 01/ 4849 322e-mail: swedish.embassy…t-com.hr

Financijska industrija jedna je od najdinami~nijih industrija na svijetu, no kao i ve}ina dru-gih industrija, iznimno je osjetljiva na promjene, krize te druga doga|anja na koja trì{te, a ~esto niti dràva ne moè utjecati.

Financije Pripremila: mr.sc. Jasmina Fija~ko @igoli}

16

dru{tvo u cjelini. Samim time, potpora [vedske u budu- }em razdoblju preusmjerit }e se s potpore, prvenstve-no, civilnom dru{tvu ka pruànju potpore u provedbi reforma i razvoju sredi{njih i lokalnih institucija.

Postupak uvoza roba i usluga u [vedskojPosebni reìm uvoza odnosi se na lijekove i alkohol- na pi}a te oru`je i vojnu opremu. Prodaja lijekova i alkoholnih pi}a u [vedskoj provodi se kroz dràvne monopolisti~ke tvrtke, a promet oru`jem i vojnom opremom, odnosno robom dvojne namjene, odvija se uz nadzor i suglasnost {vedskog Inspektorata strate{kih

proizvoda – ISP (www.isp.se). Zabrana uvoza robe, uvozni kontingenti te privremeni uvoz sukladan je propisima EU. Prilikom uvoza roba i usluga obvez-no je angaìranje lokalnog uvoznika, agenta/partnera ili veletrgovca. Uobi~ajeni su pariteti isporuke (CIF, CFR, FOB), a na~in i rokovi pla}anja uvezene robe je prema dogovoru (akreditiv, doznaka, avansno, banko-vna garancija, kratkoro~no 30 dana, dugoro~no, krediti dobavlja~a, i sl.).

UlaganjaKreditni rejtinzi [vedske, bez obzira na agenciju koja ih daje, ubrajaju se me|u najvi{e. Tako|er, slobodno se moè re}i kako nema posebnih poslovnih rizika za poslovanje s tom zemljom. Prije ulaska u EU i u prvim godinama ~lanstva, [vedska je bila jedna od najintere-santnijih dràva za strana ulaganja. Me|utim, porast cijene rada (i visine pripadaju}ih poreza) postali su de-stimulativni za strana, posebno izravna ulaganja. Tako je u 2004. godini zabiljeèn osjetni pad izravnih stranih ulaganja, a u prvih osam mjeseci 2005. godine njihova je vrijednost za {vedske prilike neznatna (ispod 100 mi-lijuna eura). Ipak, najvi{e kroz zajedni~ka ulaganja, broj stranih tvrtaka koje posluju u [vedskoj porastao je od 1995. do 2004. godine s 2.500 na 10.000. Jedina {vedska komparativna prednost u ovom trenutku je relativno mala stopa poreza na dobit od 28%, {to je manje nego u nekim drugim razvijenim i bogatim zemljama, ~lani-cama EU. @ele}i olak{ati strana ulaganja, {vedska Vlada osnovala je Agenciju za ulaganja u [vedsku (Invest in Sweden Agency - ISA), koja predstavlja prvi kontakt i potporu stranim ulaga~ima. @ele}i promovirati strana ulaganja u [vedsku, ISA je otvorila svoja predstavni{tva u 12 dràva. ■


Švedsko gospodarstvo

BDP: 424,5 mlrd USD

BDP per capita: 49 591 USD

Stopa rasta BDP-a: 2,9%

BDP prema sektorima: usluge (68,2%), industrija (30,1%), poljoprivreda (1,7%)

Izvoz (2007.): 238,2 mlrd USD

Izvozni proizvodi: strojevi, industrijski proizvodi, kemikalije

Zemlje izvoza: Njema~ka (10%), Norve{ka (9%), SAD (8%), Danska (7%)

Uvoz (2007.): 203,5 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, industrijski proizvodi, goriva i maziva

Zemlje uvoza: Njema~ka (14%), Danska (10%), Norve{ka (9%), Velika Britanija

(6%)

Stopa inflacije: 2,2%

Nezaposlenost: 6%

Strana ulaganja: 12,5 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .se

Pozivni broj: +46

Fjallbacka,poznato turisti~ko odmori{te


Prije ulaska u EU i u pr-vim godinama ~lanstva,

[vedska je bila jedna od najinteresantnijih dràva za strana ula-

ganja.

Monetarni sustav u rukama sredi{njiceHrvatska narodna banka ve} se godinama uspje{no nosi s te~ajnim promjenama, reguliranjem koli~ine novca u opticaju, kontroliranjem i nadziranjem ban-karskog sustava, reguliranjem pla}anja s inozemstvom te brigom o intervalutnoj vrijednosti doma}e valute. U vrijeme globalne krize koja trenutno potresa svijet njezina je uloga jo{ zna~ajnija, a cijeli bankarski sustav zemlje u njezinim je rukama. Dana 21. prosinca 1990. godine Ustavom RH Hrvatska narodna banka odre|ena je sredi{njom bankom RH. Iako je u svom radu samo-stalna, za svoje postupke odgovorna je Hrvatskom saboru. Za ostvarenje te{kih zada}a koje pred ovom bankom stoje, odgovorni su guverner, zamjenik guver-nera i viceguverneri te vanjski ~lanovi. U svom je radu iznimno transparentna i redovito izvje{tava javnost o analizama makroekonomskog stanja, stanju finan-cijskog i monetarnog sustava, nov~anim i kreditnim kretanjima, platnoj bilanci, te~aju i stabilnosti cijene te objavljuje statisti~ke informacije iz svoga djelokruga.

Investicijski fondovi u crvenomIako su prva dru{tva za upravljanje investicijskim fon-dovima na na{em podru~ju po~ela poslovati jo{ 1997. godine (KD Investments, Hypo Alpe-Adria-Invest te OTP Invest), intenzivniji razvoj fondovske industrije zapo~eo je dvije godine kasnije, osnivanjem 7 privati-zacijskih investicijskih fondova (pif-ova). Na doma}em trì{tu najve}i je broj otvorenih investicijskih fondova (126), uz 11 zatvorenih fondova te jedan braniteljski i umirovljeni~ki. Investicijskim fondovima rukovode dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima, a odobrenje za rad dobivaju od HANFA-e.Dobri rezultati poslovanja unatrag nekoliko godina mnoge su potaknuli na ulaganja. I dok su oni s po~etka osnivanja fondova u pravilu dobro pro{li, kasni ulaga~i, koji su udjele kupovali po najvi{im cijenama, ostali su razo~arani vidjev{i da se vrijednosti njihovih udjela smanjuju, a suma novca koju su uloìli biva sve manja. Panika je dodatno potaknula prodaje udjela. Mnogi koji su ostali kratkih rukava pitaju se ima li kraja padu vrijednosti, no ve}ina zaboravlja da su pri-likom odluke kojem fondu pokloniti svoje povjerenje i u kona~nici novac, odabrali rizi~nije (dioni~ke) fondove

Posljednjih se godina na{a financijska industri-ja pribliàva zemljama zapada, a ponuda proizvo-da i usluga financijskih institucija sve je ve}a. Jo{ uvijek najzna~ajnije mjesto u financijskom sustavu zauzimaju banke. Sredi{nja institucija monetarnog sustava je Hrvatska narodna banka, a osim nje jo{ su dvije nadzorne institucije financijskog sektora: HANFA i DAB. HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) pripada nadzorima financijskog trì{ta, subjektima nadzora (sve pravne ili fizi~ke oso-be koje se bave pruànjem financijskih usluga, savjeto-vanjem na financijskom trì{tu, prodajom, posredova- njem ili upravljanjem imovinom korisnika financijskih usluga) i financijskim uslugama koje pruàju, a DAB (Dràvna agencija za osiguranje {tednih uloga i sana-ciju banaka) osigurava depozite u bankama.

Doma}i bankarski sustavPrema podatcima HNB-a krajem prvog polugodi{ta 2008. godine, na hrvatskom bankarskom trì{tu poslo-valo je 6 velikih, 4 srednje i 23 male banke, od ~ega je 16 banaka u stranom vlasni{tvu, a 17 u doma}em. Broj banaka tijekom se 15-godi{njeg razdoblja smanjivao i pove}avao u rasponu od 60 banaka (1997. i 1998. go-dine) prema dana{nje 33 poslovne banke. Smanjenje broja banaka uzrokovano je propa{}u nekih banaka, ali i njihovim spajanjem, odnosno preuzimanjem. Krajem rujna 2008. godine ukupna aktiva banaka izno-sila je 354,4 mlrd kuna, ~ime je ostvaren rast od 2,7% u odnosu na kraj 2007. Godinu, kada je ukupna aktiva banaka iznosila 345,1 milijardu kuna. Prema podatcima HNB-a, krajem prosinca 2008. godine ukupni plasma-ni banaka iznosili su 232,98 milijarde kuna, a relativni godi{nji rast plasmana iznosio je 10,5%. Ukupni kre-diti na kraju 2008. godine iznosili su 246,59 milijarda kuna, a u odnosu na kraj 2007. godine uo~en je porast kredita za 14,35%.Osim banaka, bankarski sustav RH ~ine {tedna banka (Obrtni~ka {tedna banka), 5 {tedionica i sredi{nja usta-nova monetarnog sustava - Hrvatska narodna banka.

Na{a se sredi{nja banka ve} godinama uspje{no nosi s te~ajnim promje-

nama, reguliranjem koli~ine novca u optica-

ju, reguliranjem pla- }anja s inozemstvom i brigom o intervalutnoj

vrijednosti doma}e valu-te te kontrolira i nadzire

bankarski sustav.

Tema broja

te da se svaki fond ogra|uje pri~om da prinosi iz rani-jih godina nisu garancija budu}ih prinosa. Ipak, mnogi se tje{e da je rije~ samo o ciklusu i po{tuju poznato Buffetovo na~elo: kupi, zaboravi, prodaj!

Dobra stara {tednjaPotaknuti rizikom koji vlada na trì{tima kapitala, mnogi na kraju spoznaju da je najsigurnije, najmirnije i najbezbolnije vi{ak novca pohraniti u banku i oro~iti ga. Banke u posljednje vrijeme nude sve privla~nije ka-matne stope, posebice ukoliko se za banku veète kao klijent ili ako potpi{ete ugovor s fiksnom kamatnom stopom za to~no odre|eno razdoblje. Mnogi se priboja-vaju i ovakve {tednje. Iako nam je Dràvna agencija za sanaciju banaka jasno iskazala da «u razdoblju do 1. sije~nja 2010. Agencija osigurava depozite gra|ana u svakoj banci, {tednoj banci i stambenoj {tedionici do uklju~ivo visine od 400.000,00 kn u 100%-tnom izno-su, neovisno o broju bankovnih ra~una, visini sredsta-va po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni ra~uni vode», mnogi se jo{ uvijek ìvo sje}aju primjera ne-kada najja~e banke u biv{oj Jugoslaviji – Ljubljanske banke. Nakon godina ~ekanja, natezanja, djelomi~nog dobivanja svojih {tednih uloga ili potpunog gubitka novca, nekima se, posebice starijim generacijama, po-vjerenje u banke nikada ne}e vratiti. Zato mnogi i ono malo {to imaju ~uvaju pod madracima, u ormarima ili

Kriza se moè dogoditi u bilo koje vrijeme i na bilo kojemu mjestu, a jedan od najve}ih krivaca krahova bankar-skih sustava upravo je financijska panika.

Tema broja

Broj banaka na kraju razdoblja

Rohatinski – osoba kojoj javnost vjeruje

Zastupni~ki dom Hrvatskog sabora 12. srpnja 2000. godine povjerenje vo|enja sredi{nje banke povjerio je dr.sc. @eljku Rohatinskom. Zadovoljstvo njego-vim radom Sabor je potvrdio jo{ jednom u srpnju 2006., povjeriv{i mu drugi {estogodi{nji mandat. @eljko Rohatinski cijenjeni je stru~njak i osoba kojoj javnost neupitno vjeruje. Dobitnik je nekoliko me|unarodnih stipendija, brojnih doma- }ih i inozemnih priznanja, autor vi{e znanstvenih i stru~nih ~lanaka, autor knji-ge Vremenska dimenzija ekonomske aktivnosti dru{tva te suautor knjige A Road to Low Inflation. âsopis The Banker, koji prati financijska kretanja u svijetu, u sije~anjskom je broju dr. Rohatinskom dodijelio dva priznanja za 2008. godinu – priznanje za najboljeg guvernera Europe i priznanje za najboljeg centralnog ban-kara u globalnim razmjerima.

~arapama, i opet nemirno spavaju.

Burzovno trgovanjeDo najpopularnije inicijalne javne ponude dionica HT-a mnogi nisu niti znali da u Lijepoj na{oj postoji burza, a kamoli {to su dionice i ostali vrijednosni pa-piri. Istina, prije toga su uslijedile neke uspje{ne javne ponude, no s dionicama HT-a krenula je lavina i hi-sterija mase. Dizali su se margin krediti, stajalo se u redovima za upise i na sve se strane samo pri~alo o dionicama HT-a. înilo se da je sve dobro krenulo (dok

GodinaOtvoreni IF Zatvoreni IF

Neto imovina Broj fondova Neto imovina Broj fondova

2001. 1.306.652 14 1.210.173 6

2002. 2.462.855 27 1.208.836 7

2003. 2.941.801 37 976.996 4

2004. 4.527.735 41 1.120.273 5

2005. 8.834.460 56 1.537.356 6

2006. 16.038.989 72 2.443.431 7

2007. 30.056.247 100 3.682.360 9

2008. 9.890.231 126 1.298.848 11

Tablica 1. Neto imovina otvorenih i zatvorenih investicijskih fondova u razdoblju od 2001. do 2008. godine u tisu}ama kuna (prilago|eno prema podatcima HANFA-e)

18 19

21

Tema broja

Mirovinci - imuni na krizu?Kriza nije zaobi{la niti komentare vezane uz vrijedno-sti udjela u mirovinskim fondovima, pa se mnogi pita-ju isplati li se {tedjeti u II. stupu (oni koji nisu obvez-ni) te isplati li se upla}ivati dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Stru~njaci upozoravaju da, iako su vrijed-nosti udjela pale u odnosu na vrijednosti prija{njih go-dina, panici mjesta nema, jer tijekom ciklusa, (a rije~ je o dugogodi{njim ulaganjima, uvijek postoje usponi i padovi. Osim toga, dràva poti~e {tednju u III. stupnju za koji je tijekom godina davala dodatnih 25% poticaj-nih sredstava (max 1.250 kn po osiguraniku) na uloge, a iste uplate mogle su se koristiti kao porezna olak{ica prilikom predaje porezne prijave. Spomenimo da je krajem 2008. na doma}em trì{tu poslovalo 25 miro-vinskih fondova, od ~ega 4 obvezna (AZ, Erste plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen OMF), 6 otvorenih dobrovoljnih (AZ Benefit, AZ Profit, Croatia osiguranje, Erste Plavi Expert, Erste Plavi Protect i Raiffeisen DMF) te 15 zatvorenih dobrovoljnih fondova.

Financiranje poduzetnikaKompenzacije su termin koji }ete te{ko prona}i u ekonomskim rje~nicima stranih pojmova, no zato su na{i poduzetnici u doba ranijih kriza vrlo ili ne{to manje uspje{no problem naplate potraìvanja rje{avali kompenzacijama. Cesija je bila drugi dio rje{enja, no iako su posljednjih godina kompenzacije pomalo pale u zaborav, pojavom nelikvidnosti vjerojatno }e opet zaìvjeti. U kriznim vremenima jedan od najve}ih pro-blema poduzetnika je namaknuti dovoljno novca i na-platiti potraìvanja, obveze i pla}e radnicima. Do kre-dita, koji su znatno poskupjeli, teè je do}i, jer su osim kamata postroèni i uvjeti dobivanja kredita. Iako ne- }e priznati u formalnim razgovorima, i banke se bore s nedostatkom novca. Neki pomo} traè od poslovne banke s kojom imaju dugogodi{nje partnerske odno-se, a neki prvo zakucaju na vrata HBOR-a ili Hrvatske banke za obnovu i razvoj, koja je osnovana upravo sa svrhom kreditiranja obnove i razvoja hrvatskog gospodarstva. Ipak, da bi dobili kredit od HBOR-a po povo-ljnijim uvjetima, potrebno je ispuniti odre|ene uvjete, jer HBOR ne pruà svima mogu}nost kreditiranja. Dobro je raspitati se prije polaganja zahtjeva ili se in-formirati na stranicama HBOR-a (http://www.hbor.hr). Zanimljivo je spomenuti da HBOR financira i po-duzetnike po~etnike koji zadovoljavaju odre|ene uvje-te. Osim kreditiranja i drugih oblika zaduìvanja, cesi-ja i kompenzacija, mnogi se odlu~uju na faktoring kao oblik kratkoro~nog financiranja robnih potraìvanja, izvoznog ili uvoznog posla na osnovi fakture i robnih dokumenata preko faktora kao posebne organizacije.

Usporavanje potra`nje za leasingomSpecifi~na i vrlo ~esto kori{tena metoda dugoro~nog i srednjoro~nog financiranja koje se temelji na zakupu imovine, leasing, nije nepoznanica na{im poduzetni-

Tema broja

cima. Iako se tijekom 2007. i 2008. godine broj lea-sing dru{tava zbog obveze uskla|ivanja s odredbama Zakona o leasingu, znatno smanjio (prema podatcima HANFA-e, krajem rujna 2008. na doma}em trì{tu poslovala su 26 leasing dru{tva), vrijednosti aktivnih leasing ugovora kontinuirano je rasla, a djelatnost le-asinga polako zauzima zna~ajniji poloàj na financij-skom trì{tu. Tome u prilog govori i podatak da je broj ugovora do kraja tre}eg kvartala 2008. godine porastao za 12,30%. Najbrè je rastao broj ugovora o leasingu osobnih (77,7% svih aktivnih ugovora; porast 15%) i gospodarskih vozila (17,5% svih ugovora, porast 16,9%), a najsporije vrijednost ugovora o leasingu postrojenja (0,9% svih ugovora, porast 7,3%). No, ti-jekom 2008. godine potra`nja za leasingom lagano se smanjila, a leasing dru{tva aktivnosti }e tijekom 2009. godine morati prilagoditi gospodarskim kretanjima.

Negativni trendovi i na trì{tu osiguranjaNi trì{te osiguranja nije imuno na financijska kretanja i poreme}aje koji u posljednje vrijeme poga|aju svijet. Na hrvatskom trì{tu posluje 25 dru{tava za osiguranje te 2 dru{tva za reosiguranje. No tijekom pro{le go-dine trì{te osiguranja osjetilo je zna~ajan pad prihoda od ulaganja zbog negativnog trenda na trì{tima vri-jednosnih papira u na{oj zemlji tijekom cijele godine, kao i od redovitog poslovanja novoosnovanih dru{tava za osiguranje, koja u prvim godinama obi~no posluju s gubitcima. Kona~ni rezultati ostvareni na kraju III. kvartala znatno su lo{iji nego godinu dana ranije. Za tri kvartala 2008. godine 12 dru{tava za osiguranje i 2 dru{tva za reosiguranje ostvarili su neto dobit od 270,80 milijuna kuna, a neto gubitak iskazalo je ostalih 13 dru{tava u visini 164,00 milijuna kuna.

Financijska kriza = psiholo{ka krizaNeki kaù da je dana{nja kriza umjetno stvorena, mogli bismo re}i elektroni~ki uzrokovana kriza, a obiljeàvaju ju svakodnevna panika, pad svjetskih i doma}eg burzovnog indeksa, pad cijena dionica, pad vrijednosti udjela i imovine fondova... Biti jak i preìvjeti uslijed gospodarske i financijske krize ui-

cijena nije krenula prema dolje), a dionica HT-a bila je jedna od najtrgovanijih s najve}im prometom (od 2.402.155.377 kn) na Zagreba~koj burzi tijekom 2008. godine. I opet, mnogi su se razo~arali, neki su pod utje-cajem panike prodali dionice ispod cijene, neki su ~eka-li dodatne dionice, neke je razveselila dividenda, neki jo{ uvijek otpla}uju kredit za dionice koje vi{e nemaju. No ne treba posebno napominjati da su mnogi ostali razo~arani kupovinom dionica, kao i narednim javnim ponudama. Na na{em trì{tu kapitala trenutno postoji jedna, Zagreba~ka burza, a pro{la je godina bila iz-nimno te{ka za sve sudionike na trì{tima kapitala, pa tako i za Zagreba~ku burzu, ~iji je promet bio zna~ajno manji u odnosu na 2007. godinu. Iako su ukupni pro-meti bili manji, tijekom 2008. trgovalo se ~e{}e u ma- njim iznosima, no cijene su dionica pale, a vrijednost Crobexa je na godi{njoj razini pala za ~ak 67%.

Crobex je slu`beni indeks Zagreba~ke burze koji se po~eo objavljivati 1. rujna 1997. godine. Bazni mu je datum 1. srpnja 1997. godine, a bazna vrijednost 1.000. Crobex ~ine dionice 28 izdavatelja, a njegova se vrijednost kontinuirano izra~unava tijekom trgovanja. Od po~etka primjene zabiljeène su najvi{e vrijednosti Crobexa tijekom 2007. i 2008. godine, to~nije 15. listopada 2007., kada je vrijednost bila ~ak 5.392,94 boda, a aktualne su bile dionice HT-a koje su isti dan dosegnule cijenu od ~ak 396 kuna, dok je najnià vrijednost zabiljeèna 1. rujna 1998. godine i iznosila je 431,1 boda.

stinu nije lako. Svaki pojedinac, svaka tvrtka, banka, ali i svaka dràva, svakodnevno se bori s osnovnim problemima, poku{avaju}i prona}i bilo kakvo spaso-nosno rje{enje. Veli~ina ~esto nije va`na, jer tijekom kriza propadaju i najja~e, najpoznatije tvrtke, a s pro-blemima se suo~ava sve ve}i broj svjetskih financij-skih institucija, {to potvr|uju nedavni primjeri Bear Sterns-a, Merrill Lynch-a i Lehman Brothers-a. I dok neke financijske institucije dio problema rje{avaju preuzimanjem, nekima pomaè dràva, a neke jedno-stavno propadaju. Neki smatraju da su visoki bonusi, neodgovornost i pohlepa doveli do ove krize koja je, po mi{ljenju stru~njaka, najve}a kriza jo{ od Velike de-presije. No kriza se moè dogoditi u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Naj~e{}e ju pokre}u monetarni, psiholo{ki i informacijski ~imbenici, a jedan od najve- }ih krivaca krahova bankarskih sustava upravo je fi-nancijska panika.I dok u financijskim krizama najgo-re prolaze siroma{ni, kriza ne mimoilazi niti najve}e bogata{e svijeta, ~ija se ogromna bogatstva uslijed pada vrijednosti indeksa na svjetskim burzama drasti~no tope. Pojedini toliko te{ko podnose ove gubitke da si ~ak oduzimaju ìvote.

Prijeti li nam recesija ili smo ve} u njoj?Krajem pro{le godine svi su upozoravali da }e 2009. biti jedna od najteìh - najgori scenariji predvi|ali su pove}anje nezaposlenosti, propasti poduze}a, padanje cijena nekretnina, pad povjerenja potro{a~a. Analiti~ari EIZ-a predvidjeli su da }e se negativna kretanja s kraja 2008. preslikati i na ovu godinu, te su predvidjeli pad BDP-a za 1,4% u 2009. godini. Ovime su analiti~ari EIZ-a ocijenili da se Hrvatska ve} nalazi u recesiji, koja se definira kao situacija u kojoj u dva uzastopna tromjese~ja dolazi do pada gospodarskih aktivnosti. Predvi|aju i blagi pad nezaposlenosti, ali i rebalans prora~una koji ne}e zahtijevati samo redistribuci-ju sredstava, ve} i smanjenje rashoda, ukoliko se èli zadràti deficit u okviru ciljanih 0,9% BDP-a. No, osim manjega BDP-a, analiti~ari su ipak optimisti~niji u pro-gnozama za drugu polovicu godine, kada predvi|aju ja~anje aktivnosti. ■

Godina

Obvezni MF Otvoreni dobrovoljni MF Zatvoreni dobrovoljni MF Ukupna neto imovi-

na MF-aNeto imo-

vinaBroj fondova

Neto imo-vina

Broj fondovaNeto imo-

vinaBroj fondova

2002. 2.036.920 7 3.198 1 2.040.118

2003. 4.677.336 4 29.591 4 4.706.927

2004. 7.913.238 4 95.682 4 1.235 4 8.010.155

2005. 11.714.215 4 206.269 6 7.682 8 11.928.166

2006. 15.919.423 4 397.335 6 60.303 10 16.377.061

2007. 21.001.886 4 692.810 6 119.082 12 21.813.778

2008. 22.590.933 4 799.665 6 148.378 15 23.538.977

Tablica 2. Neto imovina mirovinskih fondova u razdoblju od 2002. do 2008. godine u tisu}ama kuna, (prilago|eno prema podatcima HANFA-e)

20 21

Osim manjega BDP-a, analiti~ari su ipak optimisti~niji u progno-zama za drugu polovicu godine, kada predvi|aju ja~anje aktivnosti.

Kriza kao fenomen globalne ekonomije

Svjedoci smo trenutka u kojem suvremena dru{tveno-gospodarska kretanja u globalnim okvirima po-primaju niz obilje`ja s kojima se cijelo dru{tvo susre}e prvi put. Naslovnice su pune apokalipti~nih naslova o globalnoj krizi, svjetskoj recesiji i negativnim posljedicama koje ona nosi sa sobom. Kriza postaje fenomen globalne ekonomije.

Uzroci krize na ameri~kom trì{tuFinancijska kriza koja je trenutno prisutna na svjetskim trì{tima svoje po~etke nastanka ima na ameri~kom financijskom trì{tu. S obzirom na ~injenicu da je od sredine 2007. godine ameri~ki bankarski sektor raspo-lagao iznimno velikim nov~anim sredstvima, primarni cilj banaka bio je plasirati sredstva u gospodarstvo koje je obe}avalo do tada povrat sredstava uz prihvatljiv ri-zik. U zna~ajnoj se mjeri plasman sredstava odnosio na trì{te nekretnina koje je biljeìlo izniman rast te-meljen na kreditnom zaduìvanju novih vlasnika nekretnina. Kako je sredstava za zaduìvanje na trì{tu nekretnina bilo vi{e nego dovoljno, a banke su trebale plasman svojih sredstava, prilikom odobravanja kredi-ta nisu dovoljno obra}ale pozornost na du`nikovu re-alnu sposobnost vra}anja kreditne obveze. S obzirom da banke nisu htjele ~ekati potrebni niz godina kako bi se izvr{ila otplata kredita, radi pobolj{anja svoje li-kvidnosti, izdale su obveznice na trì{tu kapitala gdje je kao osiguranje pla}anja obveznica sluìlo njihovo potraìvanje prema korisnicima kredita. Me|utim, sredinom 2007. godine FED (sredi{nja banka SAD-a) pove}ava klju~ne kamatne stope u financijskom su-stavu, {to dovodi do problema u naplati kredita. Velik dio du`nika zbog pove}anja obveza uslijed pove}anja kamata nije vi{e u stanju izvr{iti svoje obveze pre-ma bankama. Ova ~injenica u vrlo kratkom vremenu stvara nelikvidnost bankama koja se poslovima seku-ritizacije prelijeva na investicijske banke, a preko njih i na trì{te kapitala. U roku nekoliko mjeseci nelikvid-nost se banaka pro{iruje na cjelokupni financijski su-

stav SAD-a, zahva}aju}i u potpunosti i trì{te novca. Najteì trenutak za financijski sektor nastupa sredi-nom 2008. godine likvidacijom i preuzimanjem neko-liko velikih bankarskih ku}a (Lehman Brothers i Bear Stearns) te najve}ih trgova~kih tvrtaka nekretninama (Fannie Mae i Freddie Mac).

Amortiziranje je mogu}eS obzirom na ~injenicu da dana{nja najja~a trì{ta kapitala funkcioniraju u najve}oj mjeri na globalnoj razini, kriza likvidnosti po~ela se osje}ati i u drugim dràvama koje su bile uklju~ene na trì{tu kapitala SAD-a. U najve}oj su mjeri zahva}ene dràve Eu-ropske unije (Velika Britanija, Njema~ka, Belgija, Ir-ska). Hrvatski financijski sustav je, zahvaljuju}i dobro vo|enoj monetarnoj politici, uspje{no amortizirao prvi udar krize koji je poharao Zapad. U ovakvim uvjeti-ma klju~no pitanje koje si gospodarstvenici postavljaju jest koje su opcije financiranja poslovanja u uvjetima globalne recesije obiljeène sve niòm likvidno{}u. U odnosu na normalne gospodarske uvjete, krizni uvjeti prisiljavaju sudionike poslovnih procesa na reduciranje investicijskih planova, pogotovo onih koji imaju duì rok povrata. Na ovaj se na~in sva raspoloìva sredstva nastoje usmjeriti u segment obrtnog kapitala, ~ime se poslovnim subjektima donekle omogu}ava normalno obavljanje osnove djelatnosti i funkcioniranje. Gospo-darski subjekti moraju prona}i sve mogu}e modalitete u svrhu akumuliranja obrtnih sredstava. Za hrvatske tvrtke trenutna situacija zna~i odricanje od novih in-vesticija, te{ko dobivanje bankarskih kredita i financi-ranje poslovanja iz vlastitih izvora. Kod malih tvrtaka koje su u ovakvim situacijama najranjivije, financi-ranje moè biti jedino iz zadràne dobiti i rezerva, dok kod velikih kao dodatni izvor mogu posloìti izdanja komercijalnih zapisa i obveznica. Da ipak nije sve tako crno pokazuju vijesti o odre|enom porastu {tednih uloga i dodatnih izvora financiranja, ~iji je plasman predvi|en za usmjeravanje u gospodarski sektor.

U svakom slu~aju, predstoje}e razdoblje od svih sudio-nika traì efikasno poslovanje radi smanjenja izdataka te financiranje u mjeri koja je potrebna kako bi se po-slovanje moglo odvijati sa svrhom zadràvanja barem postoje}e likvidnosti i pozicija na trì{tu.■

Tema broja

U ovakvim uvjetima klju~no pitanje koje si

gospodarstvenici posta-vljaju jest koje su opcije financiranja poslovanja

u uvjetima globalne recesije obiljeène sve

niòm likvidno{}u.

Pi{e: Marina Penavin

22 23

Pove}anje profita kroz alate za pra}enje i analizuKvalitetnim upravljanjem svim procesima tvrtke, kao i vezanim rizicima, mogu}e je bez nepopular-nih mjera i uz stagnaciju prihoda pove}ati dobit, a u slu~aju pove}anja prihoda ova metoda rezultira vi{estrukim pove}anjem dobiti. Moderni informati~ki alati omogu}avaju da procesi analize i pra}enja ne stvaraju novu potrebu za radnom snagom, ~ime izravno utje~u na smanjenje tro{kova.

Automatizacija poslovnih procesa oduvijek je bila naj-bolji put u ve}u profitabilnost poslovanja, ali i prekret-nica u radu mnogih proizvodnih, uslu`nih i prodajnih tvrtaka. Iako postoje op}i alati za automatizaciju po-slovanja, puno se ve}i napredak postiè specijalizira-nim alatima to~no usko ciljanog opsega, koji ubrzavaju i pobolj{avaju kontrolu na dijelu procesa koji nam je najkriti~niji. Jedan vrlo o~it primjer ovakve automati-zacije je, recimo, smanjenje potrebnih unosa, te potpu-no automatiziranje svih knjiènja prilikom ugovara- nja, odobravanja i pra}enja potro{a~kih kredita, koje je za rezultat imalo skra}enje ovih procesa za ~etiri puta, ~ime je 75% osoba koje su do tada obavljale navedene poslove bilo mogu}e preusmjeriti na druge poslove.

Virtualni Kreditni odbori jo{ su bolji primjer jer osim {to je oslobo|eno dosta ljud-skog vremena, smanjeni su i tro{kovi zajedni~kih sastanaka, putovanja i sli~no. Iako je ovo modul koji se koristi u banka-ma, mogu}e je njegovu logiku i internu strukturu primijeniti na bilo koji poslovni proces koji zahtijeva odlu~ivanje skupine ljudi koja se do sada morala sa-stajati u jedno vrijeme, na jed-nome mjestu.

Snimanje poslovnog procesa s ciljem smanjivanja tro{kovaTvrtka Abba iz Osijeka u svojoj ponudi, pored goto-vih proizvoda za kontrolu radnih procesa i upravljanje rizicima (Advanced Risk Management) i ljudskim potencijalom (Human Resources), nudi i uslugu sni-manja poslovnog procesa i razvoja specifi~nih aplika-cija, koje za jedini cilj imaju ubrzavanje i smanjivanje tro{ka odre|enog procesa u proizvodnji, prodaji ili pruànju usluga.

Kada govorimo o optimizaciji procesa unutar tvrtke, svakako zna~ajnu ulogu igra i managersko pra- }enje svih procesa. Upravo u ovom dijelu automatsko kreiranje managerskih izvje{}a koje nudi Abba pruà

potpunu kontrolu osobama koje upravljaju tvrtkom ili dijelom procesa da u pravo vrijeme u~ine pravu stvar, odnosno da im se kroz agregirana izvje{}a pruì jasna i saèta informacija na osnovu koje mogu donijeti kva-litetnu odluku s kojom }e se ostvariti pove}anje efika-snosti, u~inkovitosti i svakako profita tvrtke.

Abbini programi smanjuju potrebu za ljudskim radomVe} je odavno pro{lo vrijeme kada ra~unalo zamje- njuje samo pisa}e strojeve i kalkulatore. Moderni pro-grami kakve proizvodi i prodaje tvrtka Abba zapravo su mo}ni alati za optimizaciju procesa, smanjenje po-treba za ljudskim radom i potpuna podr{ka poslovnom odlu~ivanju. Jednom rije~ju, kratkoro~ni tro{ak – dugotrajni profit!

Managerima se kroz agregirana izvje{}a pruà jasna i saèta informacija na osnovu koje mogu donijeti kvali-tetnu odluku.

pro

mo

Tema broja

Pi{e: Ante Veki}

Analizom statisti~kih pokazatelja ustanovljeno je da su provale u neza{ti}ene objekte ~etiri puta ~e{}e od pro-vala u {ti}ene objekte. Ako do poku{aja provale u {ti}eni objekt i do|e, vjerojatnost da }e provala uspjeti ~etrnaest je puta manja.

Analizom statisti~kih pokazatelja ustanovljeno je da su

Tehni~ka za{tita

Pripremio: Ante Veki}

Stru~ni savjet zlata vrijediPorezno savjetništvo je pravilna primjena poreznih propisa od poreznih obveznika, davanje savjeta o poreznim pitanjima, zastupanje u poreznim postupcima pred poreznim tijelima i izrada poreznih prijava.

Tema broja

pro

mo

Djelatnost poreznog savjetništva u Republici Hrvatskoj ure|ena je Zakonom o poreznom savjetništvu (NN br. 127/00). Tvrtka Mandžuki} j.t.d. specijalizirana je za usluge poreznog savjetovanja, poslovnog savjetovanja, ra~unovodstvene i financijske usluge. S osniva~em društva, gospodinom Mandžuki}em, razgovarali smo o zakonskim obvezama poreznih obveznika te o važnosti poreznog savjetovanja. Kroz dugogodišnje radno iskustvo u mnogim tvrtkama te položenim stru~nim ispitom za poreznog savjetnika, mr.sc. Marko Mandžuki}, dipl.oec., idealan je sugovornik za nadola-ze}e porezne nedoumice i nejasno}e.

Tko se moıe baviti poreznim savjetni{tvom?Djelatnost poreznog savjetništva mogu obavljati po-rezni savjetnici koji tu djelatnost obavljaju kao samo-stalnu djelatnost i javna trgova~ka društva za porezno savjetništvo. Iznimno porezno savjetništvo mogu u okviru svoje djelatnosti, ali bez prava na zastupanje stranke u poreznim postupcima pred poreznim tijeli-

ma i poreznim sporovima, obavljati ovlašteni revizori i revizorske tvrtke u okviru ovlasti iz Zakona o reviziji, trgova~ka društva i obrti za ra~unovodstvene usluge u okviru svoje djelatnosti te poslodavatelji u predmetima vezanim uz poreze na pla}e za svoje zaposlenike. Po-rezne obveze ~esto su teret za poreznog obveznika, jer su zna~ajan segment ukupnih obveza i nov~anih izda-taka trgova~kog društva. Njihova vrijednost i dinami-ka determinirani su ne samo poslovnim aktivnostima, nego izravno i samim propisima, njihovom primjenom i promjenom, pojašnjava gospodin Mandžuki}.

Propusti kod poreza utje~u na poslovni uspjehPrioritet pla}anja, u~estala razdoblja nastanka porez-nih obveza i njihov vrijednosni zna~aj ~esto i kratko-trajna razdoblja financijske nestabilnosti pretvaraju u trajniju nelikvidnost i poslovnu stagnaciju. Propusti ili pogrješke kod poreza u pravilu imaju za posljedicu ili izravno smanjenje ili sprije~eno pove}anje poslovnog uspjeha. To dodatno opravdava i potvr|uje potrebu ulaganja u organizirano upravljanje poreznim rizicima. Interes managementa za upravljanje poreznim rizici-ma nije samo u tome da se otkloni kazna za prekršaje, ve} i da se u sklopu zakonskih mogu}nosti plati naj-manji mogu}i porez te da se, što je više mogu}e, odgo-di njegovo pla}anje. Zapravo, to zna~i dugoro~no i na pouzdan na~in osigurati pravilnu primjenu poreznih propisa. „Porez na dohodak, porez na dobit i porez na dodanu vrijednost nazivaju se i godišnjim porezima, jer im je razdoblje oporezivanja godina dana. Obvez-nici poreza na dohodak su fizi~ke osobe, te oni koji su obvezni i koji žele, a prijavu poreza na dohodak za 2008. godinu dužni su podnijeti najkasnije do kraja velja~e 2009. godine, osim obveznika za porez na do-hodak od zajedni~ke djelatnosti koji imaju rok do kraja sije~nja 2009. godine,“ naglašava Mandžuki}.

Djelatnost poreznog savjetništva u Hrvatskoj još je uvijek u po~etnoj fazi razvoja. Dvadeset i više porez-nih savjetnika može pokrenuti inicijativu za osnivanje Komore poreznih savjetnika. Budu}i da trenutno u Hrvatskoj ima više od 26 ovlaštenih poreznih savjet-nika, ta je inicijativa pokrenuta, a pripremljeni su i prijedlozi potrebnih dokumenata za konstituiraju}u skupštinu koju saziva i vodi Ministar financija. Prema dosadašnjim dogovorima, planirani termin održavanja osniva~ke skupštine Komore poreznih savjetnika mo-gao bi biti u velja~i ili ožujku ove godine.■ Marko Mand`uki}

Porez na dohodak, porez na dobit i porez na dodanu vrijednost

nazivaju se i godišnjim porezima, jer im je

razdoblje oporezivanja godina dana.

24

Ministarstvo unutarnjih poslova pro{le je godine iz-brojalo 17.471 prijavljenu provalu na podru~ju Hrvat-ske. Razrije{eno je njih 6.074. Ne{to vi{e od tre}ine. Osim provala, poslovni su objekti bili ~este mete razbojni{tava. Po{te, banke, mjenja~nice, trgovine i kladionice... Ukupno 1.170 razbojni{tava u pro{loj go-dini. Iako te brojke u odnosu na ranije godine pokazu-ju tendenciju opadanja, zahvaljuju}i izme|u ostaloga i napretku sustava tehni~ke za{tite, jo{ je mnogo onih koji o takvoj investiciji ne razmi{ljaju i time olak{avaju posao potencijalnim provalnicima i razbojnicima.

Cijene drasti~no manje od potencijalne {teteA da se ne radi o prevelikim cijenama svjedo~e i cijene, primjerice, najjednostavnijih alarmnih sustava. U pro-sjeku za ugradnju alarmnog sustava za jednosobni stan u prizemlju, koji uklju~uje alarmnu centralu, tipkovni-cu za aktivaciju sustava, dva senzora za otkrivanje po-kreta te unutarnju sirenu, treba izdvojiti 400 kuna za ugradnju te, ovisno o za{titarskoj tvrtki, oko 260 kuna mjese~no za odràvanje veze s centralnim dojavnim

sustavom. Pritom je va`no istaknuti da ta cijena vrijedi za obvezu pla}anja mjese~nog pau{ala na 24 mjeseca.

Za poslovni prostor cijena je ne{to vi{a jer uklju~uje i vanjsku sirenu. Ugradnja se u tom slu~aju pla}a 500 kuna, uz mjese~ni pau{al od 290 kuna na najmanje 24 mjeseca. Ugovor se moè sklopiti i na odre|eno vrijeme, odnosno najmanje trajanje od jednog mjese-ca. Pritom je ugradnja ne{to skuplja - za jednosobni stan u prizemlju oko 2.100 kuna te za poslovni prostor 2.700 kuna.

Slaba za{titaUnato~ tome, prema procjenama Hrvatskog ceha za{titara, videonadzor, primjerice, u Zagrebu ima tek dva do tri posto domova, a alarmne sustave 10 do 15 posto ku}anstava. U Engleskoj je ta brojka ne{to druk~ija. Alarmne sustave posjeduje vi{e od 50 posto ku}anstava, a u Italiji po nekim procjenama i do 70 posto ku}anstava. Videonadzor u Engleskoj posjedu-je vi{e od 30 posto rezidencijalnih objekata, odnosno luksuznih ku}a i stanova. Od rujna 2005. godine u PU zagreba~koj djeluje Informativni centar za prevenciju. On se nalazi u Savskoj ulici 34, a savjet i usluga In-formativnog centra za prevenciju fizi~kim i pravnim osobama je besplatna. Na zahtjev gra|ana policijski slu`benici odlaze i u domove i urede te izra|uju ela-borat u kojem se predlaù konkretne mjere za{tite. Sastavni dio centra je i „sigurnosni du}an“, u kojem moète razgledati i upoznati se s tehni~kim karakteri-stikama razli~itih vrsta sigurnosne opreme (satelitski alarmni sustavi, digitalni videonadzor, vatrodojava, plinodojava…) te mogu}no{}u nabave i ugradnje istih u stambenim i poslovnim objektima, vozilima i dru-gim mjestima.

Trendovi: analogni sustavi stvar su pro{lostiStalni napredak, ali i smanjenje cijena digitalne te-hnologije, donose napredak i u podru~je tehni~ke za{tite. Svjetsko se trì{te konsolidira, a promjene su sve brè i sve ih je teè pratiti. Analogni sustavi stvar su pro{losti – sva tehni~ka za{tita teì postati digitalna. Poslove hardvera polako preuzima softver, ì~ani sustavi zamjenjuju se beì~nima, lokalni se sele na mreù. Kutije i sustavi vi{e nisu dovoljni, traè se, ali i nude posebna integrirana rje{enja, prilago|ena potrebama pojedinog korisnika. Integracija nekoliko razli~itih vidova za{tite sve je popularnija i kori{tenija upravo zbog ~injenice da takav pristup pove}ava razi-nu sigurnosti objekta, pogotovo onih ve}ih.

Mre`ni sustavi i IP konvergirana mre`na rje{enja omo-gu}avaju integriranje razli~itih mre`nih aplikacija, pa je njihova uporaba jo{ lak{a, a u~inkovitost vi{estruko pobolj{ana. Izvrstan je primjer mre`ni sustav kontrole pristupa i evidencije radnog vremena, koji kori{tenjem jedinstvene smart kartice zaposlenicima omogu}ava

Jo{ je mnogo onih koji o investiciji u tehni~ku za{titu ne razmi{ljaju i time olak{avaju posao

potencijalnim provalni-cima i razbojnicima.

Tehni~ka zaštita

pla}anje u restoranu tvrtke, autorizaciju u sustav prin-tanja, verifikaciju ulaska i izlaska, te integraciju u tre}e sustave, primjerice, u sustav evidencije radnog vreme-na kao temelj za izra~un pla}a, ERP i sli~no.

Rizik od {tete smanjen na minimumAnalizom statisti~kih pokazatelja ustanovljeno je da su provale u neza{ti}ene objekte ~etiri puta ~e{}e od provala u {ti}ene objekte. Ako do poku{aja prova-le u {ti}eni objekt i do|e, vjerojatnost da }e provala uspjeti ~etrnaest je puta manja. Osim toga, pokaza-lo se da alarmni sustav smanjuje potencijalnu {tetu, ograni~avaju}i ju eventualno na razbijeni prozor ili provaljena vrata, dok je ~ak 97% vlasnika alarmnih sustava izjavilo da je ure|aj koji su kupili funkcionalan i djelotvoran.

Integrirani sustavi: ~imbenik korporativne sigurnostiPod integracijom sustava danas se podrazumijeva povezivanje raznih tehni~kih sustava u jedinstvenu cjelinu sa sredi{njim upravljanjem. Upravljanje je u pravilu kombinacija programskog vo|enja i ru~nog upravljanja. Iako cijena opreme za integraciju nije mala, dugoro~no gledano, u{tede su na energiji i vodi velike, a prednosti su koje integrirani sustav donosi u smislu komunikacija i za{tite znatne.

Za{to integrirani sustavi?Izgradnjom integriranog sustava na upravljanom objektu omogu}avamo: primjenu, nadzor i upravljanje svih tehni~kih sustava s jednim do najvi{e tri razli~ita energenta uz mogu}nost svo|enja sustava na samo je-dan osnovni energent, a to je elektri~na energija, kon-trolu potro{nje energenata i vode u kontekstu energet-ske u~inkovitosti tijekom odvijanja dnevnih procesa u upravljanom objektu kontrolu potro{nje energenata i vode na daljinu, iz distributivnih centara - popularno zvano «daljinska o~itanja brojila», kori{tenje jednog komunikacijskog kanala u objektu i izme|u objekata za prijenos razli~itih vrsta i oblika informacija, od au-dio i videosignala, sigurnosnih protokola, upravlja~kih protokola i daljinskih o~itanja te Interneta i telefonije, pove}anje stupnja sigurnosti u smislu za{tite od kri-minalnih radnji, ali i od havarija na tehni~kim sustavi-ma i objektima uop}e.

Kako izgraditi integrirani sustav?Sastavni elementi, odnosno podsustavi koje bi jedan integrirani sustav trebao obuhva}ati su:

• Sredi{njiure|aji• Podatkovnemreè• Telefonija• TV/radio/video/audio• Kontrolakretanja• Protuprovalna/protuprepadnaza{tita• Protupoàrnaza{tita

• Detekcijaplinova(zemni,LPG,CO,CO2,SO)• Detekcijaprodoravode• Videonadzor• Razglasniiobavijesnisustavi• Kontrolarasvjete• Kontrolagrijanja,klimatizacijeiventilacije• Kontrolanespecificiranihtehni~kihpodsustava• Pra}enjeiregulacijapotro{njeenergenataivodes

o~itavanjem pojedinih brojila.

Jezgru integriranih sustava ~ine glavne upravlja~ke jedinica xCU (eng. Control Unit) na koju su vezani pojedini upravlja~ki moduli CM (eng. Control Mo-dules) ili upravlja~ke jedinice xCU niè razine. Svaki CM ima funkciju nadzora i upravljanja odre|enog di-jela tehni~kih sustava u objektu, u ulici, stambenom bloku ili naselju, a svaki od tih dijelova (ku}a, zgrada, ulica) nazivamo upravljanim objektom. Tako imamo upravlja~ke jedinice:

HCU – Home Control Unit – upravljanje ku}ama i stanovima

BCU – Building Control Unit – upravljanje zgradamaSCU – Street Control Unit – upravljanje uli~nim su-

stavimaACU – Area Control Unit – upravljanje ~etvrtima i

naseljima.

Poslove hardvera po-lako preuzima softver, ì~ani sustavi zamjenju-ju se beì~nima, lokalni se sele na mreù.

Tehni~ka zaštita

@eljena funkcija sustava

U~inak na potencijal-nog po~initelja kazne-nog djela

Sustav tehni~ke za{tite koji omogu}ava èljenu funkciju

Odvra}anje po~initeljaOdustajanje od po~injenja kaznenog djela

Integrirani podsu-stavi protuprepada, kontrole pristupa i videonadzora

Rano otkrivanje po~initelja

Odustajanje u samom po~etku po~injenja kaznenog djela

Centralizirani sustavi protuprepada i kontrole pristupa

Uzbunjivanje po~initelja i interventnih ekipa

Skra}ivanje trajanja prepada ili provale

Integrirani sustavi protuprovale, protuprepada, vatrodojave, kontrole pristupa, videonadzora

Usporavanje po~initelja

Naknadno odustajanjeKontrola pristupa i zapre~avanje

Intervencija za{titarske ekipe

Skra}ivanje trajanja prepada ili provale

Integriran i centraliziran dojavni sustav

Identifikacija po~initelja

Strah od sankcija za po~injeno kazneno djelo

Digitalno snimanje

26 27

Tehni~ka zaštita

Preporuke Hrvatskog ceha za{titara: kako se za{tititi sustavom videonadzoraNa inicijativu predstavnika kriminalisti~ke policije, Hrvatski ceh za{titara izdao je preporuku za sustave videonadzora. Naime, djelatnici kriminalisti~ke policije u svom se svakodnevnom radu koriste videozapisima snimljenim na mjestima po~injanja raznih oblika kri-minalnih radnji. Sustavi videonadzora vaàn su izvor podataka o po~initeljima kaznenih djela i u su{tini tre-baju omogu}iti njihovo prepoznavanje i identifikaci-ju. Me|utim, dostupni videozapisi ~esto nisu kvalitete koja bi omogu}avala prepoznavanje i identifikaciju, {to onda dovodi u pitanje svrhovitost sustava videonadzo-ra op}enito. „Preporukom se èli osigurati upotrebljivost video-zapisa za svrhu za koju je i propisana obveza njegove ugradnje, a to je, izme|u ostalog, i mogu}nost pre-poznavanja i identifikacije po~initelja kaznenih dje-la“, istaknuli su u preporuci koja je stupila na snagu u rujnu 2004. godine predsjednik Udruge tehni~ke za{tite Boris Popovi} i predsjednik Hrvatskog ceha za{titara, @eljko Dobranovi}. To je posebno va`no za poslovne subjekte koji su, prema odredbama Zakona o minimalnim mjerama za{tite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima (NN, 173/03.), obvezni imati sustav videonadzora te ga ugraditi i koristiti sukladno odredbama Zakona o privatnoj za{titi (NN, 68/03.) i Pravilnika o uvjetima i na~inu provedbe tehni~ke za{tite (NN, 198/03.)

Funkcija odvra}anja potencijalnog po~initelja kazne-nog djela postiè se isticanjem upozorenja da je prostor {ti}en sustavom tehni~ke za{tite i vidljivim ure|ajima (kamerama) instaliranim u i ispred {ti}enog prosto-ra. Statisti~ki podatci pokazuju da su kaznena djela po~injena prvenstveno nad objektima i prostorima koji nisu {ti}eni, a za potencijalnog su po~initelja predsta-vljala zanimljiv plijen.

Funkcija detekcije osobe ili objekta u {ti}enom prosto-ru posti}i }e se na sljede}i na~in:

- Osoba ili objekt u punoj visini treba biti najmanje 10 % visine ekrana, odnosno {irina scene ne smije biti ve}a od 20 m

- Kamere trebaju biti minimalno standardne rezolu-cije 300 TVL

- Rezolucija monitora minimalno 400 TVL ili 480.000 pixela (SVGA)

- Preporuka je snimanje u punoj rezoluciji, minimal-no u CIF rezoluciji (352X288) ili vi{e od 100.000 pixela, odnosno vi{e od 200 TVL, odnosno u VHS standardu

- Brzina snimanja treba biti minimalno 2fps po ka-meri

- Ure|aj za snimanje treba imati funkciju detekcije kretanja.

Za{tita stambenog prostora

Izvor: Vodi~ kroz provjerena rje{enja tehni~ke za{tite

Promi{ljenom kombinacijom videointerfonije i videonadzora te kori{tenjem mogu}nosti protuprovalne centrale za vatrodojavnim i ostalim modularnim i ko-munikacijskim pro{irenjima, mogu}e je udovoljiti svim specifi~nim zahtjevima pojedinog stana, ku}e ili stambene zgrade te pomo}u kreiranja sigurnog okruènja za obitelj produbiti osje}aj sigurnosti u vlastitu domu.

Za{tita trgova~kog objekta ili manje poslovne zgrade


Kombinacija sustava digitalnog videonadzora, kontrole pristupa i za{tite artika-la omogu}uje ne samo odgovorno djelovanje u prevenciji mogu}ih {teta, ve} i znatne materijalne u{tede pri sklapanju polica osiguranja imovine. Za potpunu sigurnost od provale, prepada, a naro~ito poàra, okosnicu sustava za{tite i ovdje predstavlja protuprovalna centrala pro{irena vatrodojavnim detektorima, protu-prepadnim tipkama i detektorima vibracija za sefove.

REX (11)*

UMIROVLJEN!

*Rex sada uva vrt jedne bake u Zapreši u. Za to vrijeme, Vašu tvrtku opremili smo najmodernijim sustavima tehni ke zaštite koje su naši inženjeri projektirali to no prema Vašim zahtjevima i potrebama.

ZAGREB - SPLIT - OSIJEK - RIJEKA - SARAJEVO - BEOGRAD - NOVI SAD - PRIŠTINA WWW.TEHNOMOBIL.HR

28

Tehni~ka zaštita Tehni~ka zaštita

Za{tita manjeg poslovnog objekta


Poslovni su objekti osjetljivo podru~je i sigurnost djelatnika, podataka, opreme i novca (ukoliko se u objektu nalazi) trebali bi biti na prvome mjestu prilikom promi{ljanja o na~inu i metodama za{tite.

Za{tita ve}eg poslovnog objekta


Osnovu sustava za{tite i ovdje predstavlja protuprovalni i protuprepadni sustav sa~injen kombinacijom razli~itih detektora i protuprepadnih dojavljiva~a poveza-nih na protuprovalnu centralu. Zbog potrebe rane detekcije neèljenih posjetitelja u vanjskim prostorima dodaju se i razli~ite vanjske IR barijere i detektori. Sustav videonadzora i ovdje znatno pomaè prevenciji (odvra}anju) i naknadnoj identifi-kaciji. Pokretne stropne kamere, opremljene motorom za vodoravno (pan) i oko-mito (tilt) kretanje kamere i zoom objektivom, pokrivaju {iroki prostor i uspje{no zamjenjuju ve}i broj obi~nih kamera u {ti}enom prostoru. Mogu}e se unutarnje i vanjske izvedbe s razli~itim karakteristikama kamera i veli~inom zoom-a. Pristup razli~itim dijelovima objekta kontrolira se pomo}u ure|aja i sustava kontrole pri-stupa, pro{irenih ure|ajima automatizacije kao {to su automatske rampe i vrata.

Funkcija prepoznavanja poznate osobe u {ti}enom prostoru posti}i }e se na sljede}i na~in:

- Osoba u punoj visini treba biti najmanje 50% visi-ne ekrana, odnosno {irina scene ne smije biti ve}a od 5 m, preporu~uje se upotreba varifokal objektiva radi pode{avanja vidnog polja

- Kori{tenjem kamere u boji visoke rezolucije, mini-malno 400 TVL, prilago|enu uvjetima osvjetljenja

- Rezolucija monitora minimalno 500 TVL ili 780.000 pixela (XGA)

- Preporuka je snimanje u punoj rezoluciji, minimal-no u 2CIF rezoluciji (704x288) ili vi{e 200.000 pi-xela, odnosno vi{e od 300 TVL, odnosno u S-VHS standardu


- Ure|aj za snimanje treba imati mogu}nost presni-mavanja videoslika na neki elektronski medij

- (floppy, USB, CD, DVD) ~itljiv na PC ra~unalu.

Funkcija identifikacije nepoznate osobe u {ti}enom prostoru posti}i }e se na sljede}i na~in:

- [irina scene ne smije biti ve}a od 2 m, a zbog finog pode{avanja {irine scene preporu~uje se upotreba objektiva s ru~nim ili moto zoom-om

- Kori{tenjem kamere u boji super visoke rezolucije, od 480 i vi{e TVL prilago|enu uvjetima osvjetljenja

- Rezolucija monitora minimalno 600 TVL ili 1.300.000 pixela (SXGA)

- Snimati se treba u punoj rezoluciji 4CIF (704x576) ili vi{e od vi{e 400.000 pixela, odnosno vi{e od 400 TVL, odnosno u DVD kvaliteti


- Ure|aj za snimanje treba imati mogu}nost presni-mavanja videoslika na neki elektronaki medij

- (HD, FD, DAT, USB, CD, DVD) ~itljiv na PC ra~unalu

- U vidnom polju kamere (u djelu gdje se vr{i pre-poznavanje) ne smiju se nalaziti nikakve prepreke koje bi onemogu}ile identifikaciju (natpisi, ukrasno bilje i sli~no).

Cijene ure|ajaNapretkom tehnologije, kvaliteta ure|aja za videonad-zor svakodnevno raste, a cijene, naravno, padaju. Tako je sustav od dvije IR kamere rezolucije 420 TVL, do-meta 15 metara i snima~a kapaciteta 250 GB, kojega se koristi za funkciju identifikacije mogu}e nabaviti ve} od 2.500 kuna. Ukoliko pak èlite pokriti ve}i objekt, cijene su ne{to vi{e, a kre}u se do, primjerice, 36.000 kuna za 8 IR vanjskih kamera, 8 unutarnjih kamera s 560 TVL, mre`ni snima~, te sve potrebne kablove i napajanje.

ElementKamera [irina scene Monitor Ure|aj za obradu, snimanje i pohranu Primjer scene

Funkcija

Odvra}anjeLa`na kamera ili minimalna rezolucija

Bilo koja-minimalna rezolucija/ TV / VGA

-minimalna-QCIF rezolucija (176x144) ili vi{e od 25.000 pixela-vi{e od 100 TVL(televizijskih linija)

DetekcijaMinimalna rezo-lucija 300 TVL

[irina scene 5-20 metara

-minimalna rezo-lucija 400 TVL

-480.000 pixela (SVGA)

-CIF rezolucija (352x288) ili vi{e od 100.000 pixela-vi{e od 200 TVL-VHS

PrepoznavanjeMinimalna rezo-lucija 400 TVL

[irina scene 2-5 metara

-minimalna rezo-lucija 500 TVL-780.000 pixela (XGA)

-2 CIF rezolucija (704x288) ili vi{e od 200.000 pixela- vi{e od 300 TVLS-VHS

IdentifikacijaRezolucija vi{e od 480TVL

[irina scene manja od metra

-minimalna rezo-lucija 600 TVL1.300.000 pixela (SXGA)

-4CIF rezolucija (704x576) ili vi{e od 400.000 pixela-vi{e od 400 TVL- DVD

30 31

32 33

Poslovna edukacijaPoslovna edukacija

Cjeloživotno u~enje – ulaganje u sigurnu budu}nostKonkurentnost na današnjem tržištu rada podrazumijeva stalno u~enje, usavršavanje vještina i napredovanje. Dodatno je obrazovanje danas imperativ i potreba, bilo da se radi o prekvalifikaciji, doškolovanju, usavršavanju ili o stjecanju novih vještina i znanja te rada na osobnom razvoju.

Mnogi seminari, treninzi, radioni-

ce te ostali vidovi edukacije koje tvrtke preskupo pla}aju ne

pružaju adekvatnu kvalitetu niti koli~inu

o~ekivanog znanja.

Učenje i napredovanje ne završava se školovanjem za odre|eno zvanje, zanimanje ili struku – ono se nasta-vlja i dalje, ne završava čak niti završetkom radnoga vi-jeka. Stoga termin ‘cjeloživotno učenje’ doista odgova-ra suvremenoj svakodnevici, potpomognutoj rastućim razvojem tehnologije. Bez konstantnog učenja nikako niste poželjni uposlenik, no i od poslodavaca se sve više očekuje briga o usavršavanju svojih djelatnika te razvijanje svijesti o tome kako će time i tvrtka imati višestruke koristi.

Zna~aj poslovne edukacije za konkurentnost tvrtakaMislite li i vi da je poslovna edukacija danas više pi-tanje prestiža nego stvarne potrebe, da je to još jedno područje na kojemu tvrtke pomno i smišljeno grade svoj image, ako ne globalno, onda svakako lokalno? Ako je vaš odgovor potvrdan, u krivu ste! ^injenica

je da najuspješnije tvrtke najviše i ulažu u edukaci-ju djelatnika. Možda je i to jedan od glavnih razloga njihova uspjeha. Za vlasnike tvrtaka i za poslodavce iznimno je važno da djelatnici sami osjećaju potrebu za školovanjem, no još im je važnije da se to odrazi i na poslovanje. Na žalost, u Hrvatskoj još uvijek mali broj tvrtaka prihvaća edukaciju kao sustav poboljšanja kvalitete usluge, dobar sustav motivacije i vezanja dje-latnika uz tvrtku.

Primjena ste~enih znanja u posluMnogi seminari, treninzi, radionice te ostali vido-vi edukacije koje tvrtke preskupo plaćaju ne pružaju adekvatnu kvalitetu niti količinu očekivanog znanja. Cilj im je kroz što kraće vrijeme uglavnom površno prijeći što više tema. Polaznici većinom ne nauče ništa novo niti korisno u poslu koji ionako već obavljaju. Nije uputno odbiti ponu|eni seminar ili edukaciju, čak iako je potpuno nepotreban te ne pruža nova, korisna te primjenjiva znanja, no u slučaju otkaza, uposlenici tvrt-kama u većini slučajeva moraju refundirati novac koji su uložili u ‘njihovu’ edukaciju. Edukacije često drže nekompetentni i nepripremljeni predavači. Suhoparna, nekorisna i nezanimljiva predavanja... Evaluacijski upit-nik koji vam dostave da popunite na kraju iz sažaljenja ne pokidate i dajete srednje ocjene, lažući tako i njih i sebe… Koliko ste puta bili u takvoj situaciji?U državnim tvrtkama osoba odgovorna za odabir se-minara često ne prouči detaljno temu te kvalitetu predavanja i njegovu korist jer ga ne plaća ‘iz svojega džepa’, dok je s tvrtkama u privatnom vlasništvu dru-ga priča. Budući da se financiraju sami, detaljno sve istraže te ukoliko odluče da je njihovim uposlenicima, a samim tim i tvrtki, korist zajamčena, pristaju na bilo koju cijenu!

Poslovna edukacija u Hrvatskoj i inozemstvuDodatno obrazovanje nakon zaposlenja u nas nije još dovoljno zaživjelo. I visokoobrazovane osobe, kao i one sa srednjom stručnom spremom, nedovoljno poznaju strane jezike, rad na računalu te sve traženije vještine upravljanja. Rad na istom radnom mjestu godina-ma, bez dodatne motivacije za proširenjem znanja i vještina, nikako nas neće učiniti poželjnom radnom snagom u zemljama Europske unije. U svijetu je sa-svim normalno da čovjek tijekom svojega radnog vi-

jeka promijeni nekoliko srodnih zanimanja, ali čak i potpuno različitih, dok je u nas još uvijek ukorijenjena svijest o ‘držanju’ za prvi ‘dobar’ posao koji dobijemo, sve do mirovine. E-learning u inozemnim je tvrtkama gotovo uobičajen način usavršavanja uposlenika, kao i organiziranje ‘in house’ seminara i radionica.Za sudjelovanje u programima, koji se izvode prema Zakonu o obrazovanju odraslih, zaposleni mogu ostva-riti pravo na obrazovni dopust u trajanju od najmanje sedam dana godišnje. Ostvarivanje prava na obrazov-ni dopust utvr|uju radnik i poslodavac sporazumno. Kako je cjeloživotno učenje osnovno načelo Strategije obrazovanja odraslih čiji je cilj osobni razvoj pojedinca i gospodarski razvoj države, Zakon predvi|a sudjelovanje svih u financiranju obrazovanja odraslih, i to prema potrebama i mogućnostima zainteresiranih strana, a to su država, lokalna i regionalna samouprava, poslodavci te sami polaznici. Managerske škole, odnosno MBA, posebno su zanimljive polaznicima jer se u njima uči praktično, kroz primjere uspješnih i neuspješnih. Ta-kve su škole iznimno skupe, no one osim znanja nude i korisne kontakte. Što je MBA program skuplji, to je i njegova kvaliteta, no ponajviše cijenjenost u svijetu visokog businessa veća.

Trendovi na tržištuNakon klasičnog školovanja, edukacija uz posao oblik je cjeloživotnog obrazovanja koje je najčešće u svim tvrtkama, koje uz povećanje produktivnosti svojih zaposlenika i uz proširivanje njihovih znanja i same žele uspjeti na vrlo zahtjevnom tržištu. U Hrvat-skoj zaposlenicima tvrtke plaćaju seminare kojima ih potiču na stjecanje novih znanja, no što je i najvažnije, omogućuju im nastavak obrazovanja koji je podjed-nako važan za svakog pojedinca, koliko i za tvrtku u cjelini. Obrazovanje putem seminara koji mogu traja-ti nekoliko dana, tjedana ili mjeseci pokazuje iznimnu učinkovitost ukoliko se provodi kroz praksu. Uz semi-

U svijetu je sasvim nor-malno da ~ovjek tijekom svojega radnog vijeka promijeni nekoliko srodnih zanimanja, ali ~ak potpuno razli~itih, dok je u nas još uvijek ukorijenjena svijest o ‘držanju’ za prvi ‘dobar’ posao koji dobijemo, sve do mirovine.

nare o osobnom rastu i razvoju, me|u najpopularnijim su oni o upravljanju, odnosno rukovo|enju: Donošenje odluka, Upravljanje promjenama, Motivacija, Organ-izacijska kultura. Programi za razvoj managementa tako|er su me|u traženijima: Upravljanje projek-tima, Upravljanje pomoću ciljeva, Razvoj efikasnog tima, Vo|enje sastanka, Vještine vo|enja, Stvaranje i održavanje vizije, itd. Programi iz područja Odnosa s klijentima te Razvoja ljudskih potencijala tako|er su traženi. Sve su popularniji ‘in house’ seminari, koji se organiziraju unutar tvrtaka, ovisno o potrebama. Oni su na svjetskom tržištu prisutni već dugo vremena, no u nas još u začetku, baš kao i sam pojam cjeloživotnog obrazovanja.

Team buildingSkup je to edukativno-rekreativnih ili zabavno-rekrea-tivnih aktivnosti koje za cilj imaju stvaranje tima ili poboljšanje postojećeg kako bi se dosegli zajednički ciljevi. To se postiže tako da grupa ljudi iz neke tvrtke provede jedan ili nekoliko dana na izoliranom mjestu, daleko od stvarnog poslovanja, te provede kreativno organizirano vrijeme uz odgovarajući pro-gram. U Hrvatskoj postoji mnoštvo agencija koje se

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Vrhunski programi obrazovanja na zšem-u!

Zagreba~ka škola ekonomije i managementa u ožujku ove godine upisuje svoju tre- }u generaciju MBA studenata, sa smjerovima Marketing, Management, Financije i bankarstvo, Ra~unovodstvo i revizija te General MBA program.MBA studij namijenjen je onima koji žele obnoviti ili razviti znanja i vještine potreb-ne za uspjeh u modernom gospodarstvu. Predava~i na programima profesori su sa ZŠEM-a te s brojnih uglednih sveu~ilišta iz SAD-a i Europe. Radni su jezici hrvatski i engleski jezik. Koriste se moderne metode podu~avanja uobi~ajene u dobrim poslo-vnim školama, caseovi (slu~ajevi) te kompjutorske simulacije, u ~ijoj je sustavnoj primjeni ZŠEM vode}a škola. Sve to kod ZŠEM MBA studenta gradi brojne konku-rentske prednosti te olakšava zapošljavanje i napredovanje u karijeri.

34

Poslovna edukacija

Certifikati, verifikacija i upisi u radnu knjižicuUčenje i usavršavanje vještina potrebnih za osobni rast kao i napredovanje u profesionalnom razvoju rezulti-ralo je sve većom potrebom za dodatnom edukacijom. Mnogi upravo zbog toga biraju verificirane seminare i programe, kao i one s certifikatom. Postoji puno razlo-ga zašto biste se certificirali. Najvažniji je možda doku-mentirani dokaz vlastita znanja koji vam omogućuje kompetitivnu prednost na tržištu rada. Certifikat je službena potvrda da osoba posjeduje odre|ena znanja i vještine. ^esto se koriste u računalnoj industriji za do-kazivanje poznavanja odre|enih proizvoda i tehnologi-ja, no rašireni su i u drugim djelatnostima. Ispitima za dobivanje certifikata testira se poznavanje konkretnih procedura i tehnologija, stoga je trajanje valjanosti cer-tifikata ograničeno, obično od jedne do tri godine. Da bi se produžilo trajanje certifikata, potrebno je pono-vno polagati certifikacijski ispit. Verificirani programi odobreni su od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Po završetku programa te uspješno položenom završnom ispitu izdaje se svjedodžba o završnom ispi-tu ili uvjerenje o osposobljenosti, na temelju kojih se podatci unose u radnu knjižicu. Prednosti za polaznike ovakvih programa višestruke su: lakša potraga za po-slom, napredak u karijeri, bolje plaćen posao. Profitirat će i poslodavci jer su uposlenici produktivniji, rje|e mijenjaju posao, ali tu je i jamstvo da uz formalno obrazovanje uposlenik posjeduje i konkretno znanje potrebito za posao koji obavlja.

Trendovi i novosti na podru~ju informati~ke edukacijeIći u korak s vremenom više nije opcija već obveza. Ne-zamislivo je uspješno poslovanje bez računala te svih prednosti koje nam ono pruža u obavljanju svakodne-vnih, gotovo rutinskih poslova. Osnovna znanja uvijek se mogu proširiti korisnim sadržajima, i takvo ulaganje uvijek je isplativo. A inovacija uvijek ima. Kronični ne-dostatak IT stručnjaka prilika je mnogima da kroz ula-ganje u informatičku izobrazbu osiguraju posao, a doda-tna je mogućnost i za prekvalifikaciju ili doškolovanje, ukoliko vam je posao koji godinama jednolično obavlja-te dosadio ili vas više ne ispunjava. Velika je ponuda zanimanja koja se nude kroz ustanove za informatičku edukaciju: od onih specijaliziranih poput web dizajnera, grafičkog dizajnera, servisera računala, pa sve do onih zahtjevnijih te usko stručnih s ECDL, Microsoft Certi-fied Partner statusom, Cisco certifikatom.

Škole stranih jezika – najpopularniji jezici, nove meto-de u~enja, poslovni te~ajeviProći će još dugo vremena kada će ona dobra stara ‘Koliko jezika govoriš-toliko vrijediš!’ prestati biti tako bolno istinita. Uz standardnu ponudu stranih jezika, popularni postaju i oni ‘egzotičniji’ – kine-ski, japanski, portugalski, hebrejski, turski, hindu... Većina škola stranih jezika sve češće u ponudi ima i poslovne tečajeve pojedinih jezika, uglavnom engle-skog i njemačkog jezika. Posebna se pažnja sve više posvećuje edukaciji pravnih osoba. Polaznik sam bira način i dinamiku te stupanj učenja. Grupe se formi-

Zagreba~ka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) proglašena je najboljom poslovnom školom u Hrvatskoj po istraživanju Eduniversala - akademske mreže visokoga školstva. Taj je rezultat postignut na temelju izbora dekana tisu}u po-slovnih škola diljem svijeta, koji su glasovali od listopada 2007. do ožujka 2008. godine o najboljim poslovnim školama u pojedinim regijama i zemljama. De-kanima je Eduniversal postavio pitanje: Koje biste poslovne škole preporu~ili onima koji žele studirati u nekoj zemlji? Odgovori su pokazali kako ~ak 128 dekana drži Zagreba~ku školu ekonomije i menadžmenta najboljom u Hrvat-skoj i preporu~a ju kao izvrsnu školu, izvanredno snažnu na nacionalnoj razini i povezanu sa školama u Europi i svijetu. Iza ZŠEM-a iz Hrvatske su Ekonomski fakultet Sveu~ilišta u Zagrebu sa 119, CBA (Cotrugli Business School) s 36 i Sveu~ilište J.J. Strossmayera u Osijeku s 34 glasa.

Samoedukacija kroz stru~ne ~asopise te literaturuPortal moj-posao.net proveo je zanimljivu anketu koliko zaposlenici prate stručnu literaturu iz njihova područja rada. Najveći dio njih, 53%, odgovorio je kako stalno prati stručnu literaturu zbog toga što vole

bave organiziranjem team buildinga te su posljednjih godina takve aktivnosti u mnogim tvrtkama postale uobičajene. Tvrtke koje organiziraju team building vole u promidžbi isticati svoje klijente, no dio korisnika usluga ne želi da se u javnosti sazna za njihove team buildinge. Team building može se koristiti i kao način rješavanja konkretnog problema unutar poduzeća.

U~enje preko Interneta (e-learning)Učenje je to putem Interneta uz multimedijalne lekcije bogate interakcijama koje polaznika vode kroz gradivo. Sadržaj je polazniku dostupan duže vremensko razdo-

blje, a može mu se pristupati neograničen broj puta, čime se smanjuje količina vremena koju polaznik efek-tivno “troši” na učenje. Tako polaznik brže prolazi kroz lakši dio gradiva i koncentrira se na dio koji mu pred-stavlja veći problem. Tradicionalni koncept obuke u učionici postupno gubi dominantnu ulogu koju je imao do nedavno. E-learning predstavlja novu paradigmu učenja koja je bazirana na masovnom širenju te padu cijena Internet usluga, kao i golemim vremensko–troškovnim uštedama te mogućnošću gotovo tre-nutne disperzije novih znanja u praktički prostorno neograničenim uvjetima (udaljene destinacije, otoci...). Edukacija.net portal je koji je specijaliziran isključivo za e-learning. Nudi poslovnu edukaciju, edukaciju iz telekomunikacija, managementa, osnova informatike, stranih jezika. Učenje preko Interneta može biti koris-no za razvoj zaposlenika jer je jednostavno, dostupno 24 sata te služi kao nadopuna klasičnom obrazovanju i štedi vrijeme i novac. Nedostatci, pak, mogu biti ma- njak motivacije i discipline te komunikacije s profeso-rom, odnosno interakcije.

svoj posao, žele se stalno usavršavati. No osim toga što je nekima stalno obrazovanje obvezno, ima i onih koji samovoljno žele uvijek naučiti nešto više kako bi bili što uspješniji u svom poslu. 20% ispitanika uopće ne prati stručnu literaturu. Oni su uglavnom navodili kako su nezainteresirani za takvu literaturu ili nemaju vremena za čitanje. Izme|u ovih dviju skupina nalazi se 27% ispitanika koji tek povremeno prate stručnu literaturu. Razlog je uglavnom nedostatak vremena za stalno praćenje ili nedovoljan pristup stručnoj litera-turi. Naime, neki su navodili kako žele pratiti stručnu literaturu, ali su ograničeni onim što im poslodavac ponudi, dok je privatna kupovina skupa.

Poslovno savjetovanjePovjerenje kao temelj odnosa izme|u poduzetnika i pružatelja usluga poslovnog savjetovanja (konzultan-ta) više je nego važno. U izgradnji povjerenja veliku ulogu imaju reference poslovnog savjetnika. Ovakav način stručne pomoći višestruko je koristan tvrtkama i poduzetnicima budući da pridonosi kvaliteti poslo-vanja, ali i smanjenju rizika u poslovanju. Stoga niti ne čudi rast usluga poslovnog savjetovanja, bilo da se radi o donošenju teških poslovnih odluka ili o svakod-nevnim savjetima u poslovanju, planiranju ili investi-ranju.

36 37

Poslovna edukacija

Naziv ustanove Programi Trajanje Cijena

Akademija ‘Petar Zrinski’

Program EBC*l (europska potvrda o poslovnoj kompetenciji), stupanj A, B, C Specijalisti~ki poslovni seminariSeminari za osobni rast i razvoj

Edukacija poduzetnikaManager u poduzetništvu

Oko 60 sati za stupanj5-10 sati

Jednodnevni ili višednevni15-32 Sata350 Sati

Na upit1.050 do 2.000 kn800 do 4.950 kn

Na upitNa upit

Algebra

Poslovni seminari

Projekt Management seminari

Seminari za potporu poslovnom odlu~ivanjuSeminari po autorizaciji: ECDL, Cisco, Microsoft, Autodesk, Adobe...

4, 15 ili 20 sati, ovisno o seminaru

12, 16 ili 20 sati, ovisno o seminaru

Moduli, ovisno o seminaru

Na upit

Centar za poduzetništvo

Seminari: Osmislite svoju poslovnu ideju, Zapo~nite vlastiti posao, Rast i razvoj Vašeg poduze}a, Prodajne vještine za prodajne predstavnike i prodava~e u di-

rektnoj prodaji, Prodajne vještine za voditelje prodaje i voditelje klju~nih kupaca, Alternativni marketing, Franšiza od A do Ž, Kako osmisliti i napisati projekt te dobiti sredstva iz predpristupnih fondova EU, Financijsko-ekonomsko poslo-vanje, Osnove upravljanja projektima, Diploma - upute za uporabu, U~eni~ko

poduzetništvo

Ovisno o seminaru Na upit

Cotrugli Business School Executive MBAMBA

2 godine14 mjeseci

18.000 € + PDV12.000 € + PDV

Edunova Management smjerovi: Manager marketinga, Manager prodaje, Financijski ma-nager, Manager turizma, Marketing dizajner, Bankar, Seminar MUI

100 – 110 sati 9.000 kn

Excel educaSmjer Ra~unovodstvo: Knjigovo|a, Voditelj ra~unovodstva, Upravljanje troškovima, Ra~unovodstvo za poduzetnike, Knjigovodstvo za obrtnike,

Knjigovodstvo za obiteljska poljoprivredna gospodarstva

20 – 150 sati, ovisno o smjeru Na upit

HalPet

Treninzi komunikacijskih vještinaTe~ajevi standardiziranog poslovnog stranog jezika

1 dan60 nastavnih sati ili po dogovoru

1.800 kn + PDV265kn + PDV po

nast. satu

Ekstenzivni te~ajevi: Otvorena grupaIntenzivni individualni te~ajevi

E-learning programi

60 nastavnih sati12 nastavnih satiminimalno 5 sati

3.660 kn2.880 kn + PDV

1.470 kn

Ivora Management smjerovi: manager prodaje, manager marketinga, financijski manager, zastupnik osiguranja, bankar

110 -140 sati, ovisno o smjeru

9.250 kn

Life Long Learning akademija

Upravljanje projektima, Upravljanje promjenama, Prezentacijske vještine, Upravljanje sastancima, Pregovara~ke vještine...

Seminari na hrvatskom jeziku:

predavanjeseminarradionica

3 h1 dan

2 dana

890kn 1.790 kn 3.350 kn

Seminari na engleskom jeziku:

predavanjeseminarradionica

2 dana3 dana5 dana

4.840 kn6.970 kn9.450 kn

In-house seminari Po dogovoru Na upit

Naziv ustanove Programi Trajanje Cijena

Poslovna Izvrsnost

Akademija Poslovne IzvrsnostiCentar Poslovne Izvrsnosti: Voditelj prodaje, Voditelj klju~nih kupaca, Voditelj

marketinga, Voditelj marketinga u elektronskom poslovanju, Voditelj robne mar-ke, Voditelj ureda za odnose s javnoš}u, Voditelj ljudskih resursa, Voditelj ureda, Televizijski i radijski voditelj, Menad`er u malom poduzetništvu, Voditelj hotela,

Menadžer hrane i pi}a, Trener poslovnih edukacija

Ovisno o seminaru1 godina

Na upit13.900 - 48.900,

ovisno o programu

Poslovna škola Start komercijalist poduzetnik, komercijalist manager, manager u turizmu 1 godina 14.600 - 16.700 kn

Poslovna škola Vern

Poslovna informatikaEkonomija poduzetništva

Upravljanje poslovnim komunikacijamaPoduzetni~ki managementRa~unovodstvo i financijeMe|unarodni MBA studij

3 godine3 godine2 godine2 godine2 godine2 godine

33.250 - 36.750 kn33.250 - 36.750 kn

36.000 - 50.000 kn36.000 - 50.000 kn36.000 - 44.550 kn25.650 - 28.520 kn

Poslovna škola Verte

Verificirani programi manager marketinga, manager prodajevoditelj prodaje

208 sati120 sati

14.500 kn + PDV11.200 kn + PDV

Seminari iz podru~ja prodaje, komunikacije, marketinga, financija i menadžmenta

6 sati 970 kn + PDV

Poslovno u~ilište Experta Usavršavanje za zvanja: PR manager, manager politi~kog marketinga, manager prodaje, manager marketinga, manager ljudskih potencijala, kontroling manager

1 godina Na upit

Pu~ko otvoreno u~ilište Centar manager prakti~ar-usavršavanje 565 sati Na upit

RRiF Visoka škola za financijski menadžment

Stru~ni studij za ra~unovodstvo i financije 3 godine 32.000 kn

Suvremeno u~ilište u SplituPR manager, Škola poduzetništva, Škola managementa 5 mjeseci Na upit

ECDL program (europska ra~unalna diploma):

osnovni program napredni program

7 modula4 modula

Na upit

Sveu~ilište J. J. Strossmayera, Ekonomski fakultet u Osijeku

Poslijediplomski studij Poduzetništvo 3 semestra 32.000 kn

Visoka poslovna škola Libertas

Stru~ni studij poslovne ekonomije 3 godine 28.500 kn

Specijalisti~ki studij: Management unutarnje i me|unarodne trgovineManagement financija, bankarstva i osiguranja

2 godine 31.000 – 40.000 kn

Visoka poslovna škola Zagreb manager marketinga, manager komunikacija 3 godine 19.950 kn

Visoka škola tržišnih komunikacija Agora

Stru~ni studij Management tržišnih komunikacija 3 godine 34.000 kn

Zagreba~ka škola ekonomije i managementa

MBA diplomski studiji: General MBA, Management, Marketing, Financije i ban-karstvo, Ra~unovodstvo i revizija, Management informacijskih sistema

1 godina 7.500 €

Zagreba~ka škola za menadžment

Stru~ni preddiplomski program, redovni i izvanredni studij u smjerovima turisti~kog i hotelskog managementa

Specijalisti~ki diplomski stru~ni studij Management održivog razvoja turizma

3.5 godine

4 semestra

Na upit

WIFI akademija European Project and Public Management 3 semestra Na upit

Pregled ponude poslovnih školaPosljednjih je godina ponuda poslovnih škola u Hrvatskoj znatno obogaćena, što bi mogla biti poslje-dica nedostatka kvalitetnih programa za školovanje poduzetnika i managera na javnim sveučilištima. Školovani manageri i kvalitetni stručnjaci pokretači su gospodarstva i razvoja svoje države, što je po-lazna odrednica poslovnih škola u nas. Novi ele-menti obrazovanja koje uvode privatne škole ojačat će i poboljšati gospodarski razvoj zemlje, smatraju stručnjaci. To se prije svega odnosi na individualizaci-ju, odnosno prilagodbu nastavnog programa pojedin-cu, a osim toga, svaki se pojedinac daleko više upoz-naje s novim svjetskim tehnologijama.

Pregled ponude vode}ih institucija za poslovno obrazovanje u Hrvatskoj

raju od sličnih dobnih skupina, a moguć je i indivi-dualni rad s polaznicima. Od novih metoda tako|er se primjenjuje e-learning, koji, kao što smo već naveli, ima prednosti i nedostataka, no složit ćete se, uspjeh u učenju ipak najviše ovisi o našoj volji, želji te mo-tivaciji. Optimalno rješenje za male i velike tvrtke organizacija je tečaja u prostorijama poduzeća. Osim što se na taj način osigurava viši postotak nazočenju nastavi, iz tečaja polaznici dobivaju maksimalnu korist s obzirom da najjednostavnije usvajaju naučeno gra-divo i usavršavaju komunikaciju upravo u onom kon-tekstu u kojem strani jezik svakodnevno i koriste. Za tvrtke se mogu organizirati tečajevi općeg jezika (za početno učenje i niže stupnjeve). Ukoliko djelatnici ko-riste strani jezik samo kroz specifične vještine, nude se i kratki, jednodnevni ili dvodnevni tečajeve iz područja telefoniranja, sastanaka, prezentacija ili rješavanja pro-

blema (brainstorming). Ovakve su tečajevi zanimljivi za prodajne i marketing timove te management.

U~enje i usavr{avanje vje{tina potrebnih

za osobni rast kao i napredovanje u pro-fesionalnom razvoju rezultiralo je sve ve-

}om potrebom za do-datnom edukacijom.

Poslovna edukacija

Kongresni turizamKongresni turizam po`eljan je, prije svega, jer popunjava turisti~ke kapacitete u predsezoni i postse-zoni. Treba re}i i da kongresni gosti tro{e ~ak do pet puta vi{e nego obi~ni turisti. To je lako objasniti – sudionicima je kongresa put i boravak u hotelu pla}en, pa rado potro{e vi{e novca na slobodno vrijeme i druge dodatne sadr`aje, a i skloni su koristiti mnoge usluge izvan hotela. Tu posebnu ulogu preuzima wellness, koji se s kongresnim turizmom izvrsno nadopunjuje.

Pripremila: Daniela Maršalek

40

Kongresni turizam

Premda je Hrvatska desetlje}ima poznata kao turisti~ka zemlja za odmor uz ~isto more i {etnje uskim ulica-ma starih primorskih gradova, posljednjih se godina izgra|uje i kao dobar odabir za kongresni turizam, {to pridonosi ukupnom imageu cijele zemlje. Izgra|eni su hoteli s velikim i kvalitetnim kongresnim kapaciteti-ma, najvi{e u Opatiji i Dubrovniku, pa su ti gradovi i postali velika sredi{ta hrvatskoga kongresnog turizma. Naravno, pri tomu se ra~una i da }e se sudionici, svi-di li im se mjesto u kojemu su bili poslovno, vratiti s obitelji ili prijateljima na odmor, a svakako da }e svoje pozitivne doìvljaje prepri~avati poznanicima koji bi, tako|er, lako mogli postati novi turisti u hrvatskim gradovima.

Da to nije djelatnost koju se smije zanemarivati, po-kazuju podatci da je kongresni turizam, a kojega se sve ~e{}e naziva i kongresnom industrijom, u 11 mje-seci 2008. godine u odnosu na isto razdoblje 2007. zabiljeìo pove}anje broja skupova za 10%. Odràno je 5.619 poslovnih skupova, od kojih je ostvareno 257.7 milijuna kuna prometa, od ~ega 85% ili 219.2 milijuna kuna, od 2.933 skupa s no}enjem.

[to se ti~e broja sudionika, bilo ih je gotovo 480.000, {to je, u odnosu na isto razdoblje godinu ranije vi{e za gotovo ~etvrtinu. Me|u njima su 88% bili doma- }i gosti, a ostalo stranci. Pokazuju to slu`beni podatci Dràvnoga zavoda za statistiku, koji je po~eo pratiti tu granu turizma u Hrvatskoj upravo na poticaj Hrvat-skoga kongresnog i incentive ureda Hrvatske turisti~ke zajednice, ~ime je na{a zemlja postala jedna od rijetkih u svijetu koja slu`beno prati tu djelatnost na razini ci-jele dràve.

Od podataka Dràvnoga zavoda za statistiku, izdvojimo jo{ i da su svi poslovni skupovi ukupno trajali 11.573 dana. Prema vrstama objekata, 93% svih skupova ili 5.226 odràno je u 80 hotela, koji su od toga zabiljeìli

250,7 milijuna kuna prometa. Prema vrstama skupo-va najvi{e je bilo kongresa, na kojima je bilo i najvi{e sudionika, pa su oni donijeli i najve}i promet – 162.5 milijuna kuna.

Na korporativnih 1.593 sastanka sudjelovalo je 77,6 tisu}a sudionika, a promet od tih sastanaka iznosio je 43,05 milijuna kuna. Team building programa bilo je 183, javnih konferencija 181, incentive programa 127, javnih skupova 115, konvencija 30, a konferencija na razini vlada 29.

Kongresni turizam Hrvatska shva}a ozbiljnoKongresni turizam poèljan je, prije svega, jer popunjava turisti~ke kapacitete u predsezoni i postsezoni. Treba re}i i da kongresni gosti tro{e ~ak do pet puta vi{e nego obi~ni turisti. To je lako objasniti – sudio-nicima je kongresa put i boravak u hotelu pla}en, pa rado potro{e vi{e novca na slobodno vrijeme i druge dodatne sadràje, a i skloni su koristiti mnoge usluge izvan hotela. Tu posebnu ulogu preuzima wellness, koji se s kongresnim turizmom izvrsno nadopunjuje.

Stoga ne ~udi {to sve vi{e hotela, i malih i velikih, u svim dijelovima zemlje oboga}uje ponudu kongre-snim sadràjima – prostorom za seminare i radioni-ce, edukacije izvan tvrtke, team building... Nedostaju nam vi{enamjenski smart kongresni centri, koji pove- }avaju mogu}nost destinacije u organizaciji skupova i sve~anosti, a da hotel i dalje normalno funkcionira.

Mjesto ili grad koji èli sti}i na kartu kongresnih odredi{ta mora zadovoljiti kriterije Hrvatskog kongre-snog i incentive ureda: hoteli moraju imati najmanje tri zvjezdice, ukupan broj soba treba odgovarati broju mjesta u dvoranama, mora postojati velika dvorana, ali i nekoliko manjih, osoblje mora biti kvalificirano, a prostori opremljeni odgovaraju}om tehnikom i opre-mom. Va`na je i prometna povezanost, blizina zra~ne ili morske luke.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svije-tu u kojoj se slu`beno

prati kongresni turizam.

Maistra d.d., hotel Istra, otok Sv. Andrija

Poslovni turisti traè:

• kvalitetnu ponudu, vrhunsku uslugu i profesio-nalno osoblje

• team building programe i aktivni odmor (rafting, paintball, off road, lovni turizam)

• organizaciju kongresa, seminara, stru~nih sku-pova

• putovanja na sajmove i kongrese u inozemstvu• organizaciju putovanja za korporativne klijente i

Travel Managment• prodaju zrakoplovnih karata• najam jedrilica, te~ajeve jedrenja, jedrili~arski

team building• najam autobusa i Budget Rent a Car

MonteMuliniHR_210x280.indd 1 2/10/09 3:04:37 PM

42 43

Premda su ta putovanja zapravo poslovna, ~esto obvez-na i uvjetovana radnim mjestom, sve turisti~ke zemlje i te putnike svrstavaju u skupinu turista, pribrajaju}i prihode od kongresnog turizma ukupnim prihodima te gospodarske grane. Prate}i te prihode, kongresni je tu-rizam me|u unosnijim oblicima turisti~kih kretanja.

Hrvatska ima razvijena iskustva u kongresnom tu-rizmu, s obzirom na to da se seminari, savjetovanja, kongresi, znanstveni i stru~ni skupovi organiziraju ti-jekom ~itave godine. Hrvatska raspolaè sa 75 potpuno opremljenih kongresnih dvorana, a najve}i su kongre-sni centri Zagreb, Opatija, Dubrovnik, Pula, Rovinj, Cavtat, Pore~, Brijuni, Crikvenica, Plitvi~ka jezera...

Poslovni skupovi sve ma{tovitiji Poslovni se skup ne mora odràti uvijek u hotelu ili kongresnom centru. Jedno od mjesta na kojima se moè odràti kvalitetan i uspje{an sastanak, seminar, radionica ili kongres je i – more. Ta nepregledna vo-dena povr{ina, zaklju~ili su stru~njaci, ima terapeut-ski u~inak, uklanja stres i pove}ava koncentraciju, a {to je sve prijeko potrebno poslovnim ljudima koji su usmjereni na napredak i uspje{nost svoje tvrtke. Ne ~udi {to je u ponudi i originalna ideja o odràvanju kongresa, sastanaka i drugih poslovnih susreta nasred mora, na velikom brodu. Jasno je da su me|u prvima

poslovne skupove na taj na~in odràle tvrtke vezane uz pomorstvo, brodogradnju i sli~no, no i druge struke èle isku{ati tu jedinstvenu priliku te spojiti opu{taju- }e djelovanja morske povr{ine i sklapanje novih po-slovnih odnosa.

Skupovi se odvijaju na brodovima ~ija se kvaliteta usluge moè usporediti s hotelima kategorije od ~eti-ri ili pet zvjezdica, s potpunim komforom, kojeg nude tehni~ko vrhunski opremljene kongresne sale, saloni, barovi, casino, restauracije, bazeni ili fitness. U vrijeme dok su sudionici na sastancima i predavanjima, za pra-titelje su organizirane dnevne aktivnosti ili uìvanje na suncu kraj bazena. Mogu}i su skupovi razli~ita tra-janja i to doslovce bilo gdje u svijetu, a u lukama u koje pristaju organiziraju se turisti~ka razgledavanja i izleti.

Kamo na poslovni skup?Privla~an zemljopisni poloàj, blizina poslovnih, obra-zovnih i znanstvenih sredi{ta, dobra prometna poveza-nost, smje{taj koji omogu}ava organizaciju uspje{noga rada ve}ih ili manjih skupina, opremljenost tehni~kim pomagalima – sve to ima dobar kongresni centar.

U hrvatskoj kongresnoj i incentive ponudi prevladava-ju kongresni hoteli koji ~ine 90% ukupne ponude, a uz njih postoji i koncertno-kongresna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu te prostor zagreba~kog Velesaj-ma. Nose}e regije kongresne i incentive djelatnosti u Hrvatskoj su grad Zagreb, Istra s gradovima Umagom, Rovinjem, Pore~om, Pulom, Rapcem, Brijunima, Kvar-nerskom rivijerom (Rijeka, Opatija, Novi Vinodolski, Crikvenica, otoci Lo{inj, Krk, Rab), Dalmacija (Zadar, [ibenik, Split, Bra~, Dubrovnik, Cavtat, otok Mljet).

U Hrvatskoj je kongresna ponuda najve}a na Kvar-neru - najzna~ajnija je ponuda Opatijske rivijere, a

Posjetitelji u kongre-snom turizmu nisu

ljudi koji putuju zbog izleàvanja na plaì,

~itanja novina uz more ili skijanja po snje`nim

padinama, premda bi im, vjerojatno, sve to dobrodo{lo, nego oni koje je na put odvelo

njihovo radno mjesto.

80 milijuna eura za kongresni turizam u Hrvatskoj

Hrvatska ima velike planove u podru~ju kongre-snoga turizma. Naime, Ministarstvo }e turizma podràti projekte koji zaokruùju turisti~ku po-nudu, jam~e joj pove}anje kvalitete i produljenje turisti~ke sezone. Planira se i gradnja ~etiriju kon-gresnih centara prema modelu javno-privatnoga partnerstva, i to u Dubrovniku, Opatiji, Splitu i Zagrebu. Opatija ve} ima konkretan projekt i u fazi je traènja partnera. Za izvo|enje projekta po-trebno je osigurati velike nov~ane iznose, i to za po~etak po pola milijuna kuna za svaki grad, dok }e ukupno za gradnju kongresnih centara u sva ~etiri grada biti potrebno najmanje osamdesetak milijuna eura.

Kongresni turizam

44 45

ako se tim kapacitetima pridodaju i oni u susjednoj Rijeci te drugih na Kvarneru, zajedno s raspoloìvim smje{tajnim kapacitetima taj dio zemlje zasigurno je jedno od vode}ih kongresnih odredi{ta s vi{e od 15.000 sjede}ih mjesta u vi{e od 130 dvorana, uz potrebnu tehni~ku opremu te mogu}nost organizacije kongresa, skupova i savjetovanja.

Istra je sve ~e{}i odabir posjetitelja iz cijeloga svijeta, posebice poslovnih ljudi koji tragaju za novim destina-cijama za odràvanjem svojih konferencija, konvencija ili susreta. Na temelju vi{egodi{njeg uspje{no stvara-nog imagea istarske tradicije i gostoprimstva, brojni su istarski hoteli postali poznato odredi{te kongresnog turizma. Prepoznatljivi su ~ak i ~itavi gradovi, od Uma-ga, Pore~a i Rovinja, do Pule i Rapca. Naravno, neza-obilazno je i oto~je Brijuni. Ta su mjesta ~esto doma- }ini brojnim kulturnim doga|ajima, gastro-festivali-ma, imaju bogatu ponudu vinskih podruma i izleti{ta. S realizacijom velikoga kongresnog centra na Babinom kuku u Dubrovniku, prema modelu javno-privatnoga partnerstva, na dubrova~ko-neretvanskom podru~ju bilo bi ukupno oko osam tisu}a raspoloìvih mjesta u kongresnim dvoranama. Samo izme|u Dubrovnika i Cavtata bilo bi ih sedam tisu}a te oko sedam i pol tisu- }a hotelskih postelja, {to bi Dubrovnik svrstalo u vode}i kongresni centar u Hrvatskoj.

Od kongresnih centara u zemljama u ovom dijelu Eu-rope svakako su najposje}eniji, izme|u ostalih, hotel Mediteran u Be~i}ima u Crnoj Gori, zatim Splendid Conference and Spa Resort u Budvi, hotelsko-kongre-sni i poslovni centar Galleria u Subotici u Srbiji, ERA Group – Kongresen centar u Skopju u Makedoniji, koji je sastavni dio Skopskoga sajma. Tako|er, na vrhu kon-gresnoga turizma je i beogradski Sava Centar, jedan od najve}ih kongresnih, kulturnih i poslovnih centara u Europi.

Hotel Imerial Vodice – idealan odabir za poslovne susrete

Hotel Imperial Vodice sa svojim vilama i depadansama predstavlja idealan objekt, kako za poslovne susrete, seminare i druènja, tako i za team building programe. Na raspolaganju je i za sva poslovna druènja, sastanke i seminare u 6 vi{enamjenskih dvorana, opremljenih suvremenom audiovizualnom opremom. Hotel raspolaè i raznovrsnim {portskim, rekreacijskim i zabavnim sadràjima: wellness centrom sa studijem za fizikalnu terapiju, zatvorenim i otvorenim baze-nom, igrali{tem za odbojku, teniskim terenima te igrali{tem za djecu.

Hotel Imperial Vodice otvoren je tijekom cijele godine te nudi smje{taj u svojim udobnim sobama i u 15 hotelskih apartmana, opremljenih telefonom, sat TV-om i klima ure|ajem. Ljubazno i uslu`no osoblje hotela svojim je gostima na raspo-laganju i pri organiziranju izleta u obli`nje gradove te Nacionalne parkove Krka, Kornati i Paklenica.

Kongresni turizam Kongresni turizam

Hrvatska ima {to ponuditiDirektor Hrvatskoga kongresnog i incentive ureda, Nikola Ra~i}, kaè kako su kongresni gosti naj~e{}e predstavnici me|unarodnih organizacija i korporacija, ~ija je potro{nja ~etiri do pet puta vi{a od prosje~ne potro{nje klasi~noga turista. [to se ti~e projekta Mi-nistarstva turizma u kojemu se planira gradnja velikih kongresnih centara u ~etirima gradovima, Ra~i} kaè kako su oni svakako mogu}nost daljnjega razvoja kon-gresnoga turizma, pozitivno }e utjecati na privla~enje svjetskih hotelskih lanaca i na urbanisti~ki razvoj poje-dinoga odredi{ta. „Tzv. smart, pametni kongresni centri i njihovo ne-postojanje ograni~avaju}i su faktor daljnjega razvoja ove visoko profitabilne aktivnosti. Izgradnjom takvih centara zaokruìla bi se ponuda pojedinih destinaci-ja, ~ime bi se omogu}ilo primanje skupova s ve}im brojem sudionika, od 1.500 do 5.000, gdje one ne sluè samo za plenarne i radne sjednice pojedinog kongresa, nego istovremeno za dru{tvena doga|anja, kao {to su sve~ane ve~ere, gdje organizator skupa veli~ine 500 su-dionika traì da se sat vremena nakon zavr{etka radno-ga dijela kongresa organizira sve~ana ve~era za 1.500 sudionika za okruglim stolovima, gdje svaki stol prima 10-ak osoba. Isto tako, velik broj kongresa organizira prate}u izlo`bu koja se treba nalaziti u prostoru kon-gresnog centra“, obja{njava Ra~i}. Hrvatska je i sada u vrhu europske kongresne ponude, {to se ti~e i or-ganiziranosti i kvalitete marketinga putem Hrvatskog kongresnog i incentive ureda, kongresnih ureda poje-dinih gradova, turisti~kih zajednica ùpanija i tvrtaka s

podru~ja kongresne djelatnosti. „Ako izgradi samo dio planiranih kongresnih centara u narednih 10 godina, Hrvatska bi se svrstala u sam vrh europske i svjetske kongresne i incentive industrije“, zaklju~uje Ra~i}.

Novo u ponudi kongresnog turizmaNovi Spa Hotels & Resort u Novom Vinodolskom je-dinstveni je luksuzni resort na plaì u Hrvatskoj. Uz najve}i i najsofisticiraniji SPA centar u Europi, luk-suzni kompleks Novi Spa Hotels & Resorts odlikuje se vrhunskom ponudom sadràja koji zadovoljavaju i na-jzahtjevnije goste. Resort predstavlja jedinstveno mje-sto za odmor na Jadranu gostima koji se èle odmara-ti, koji traè wellness sadràje ili poslovna druènja. Udaljenost od samo 20 minuta od me|unarodne zra~ne luke u Rijeci te 90 minuta od Zra~ne luke Zagreb ~ini Resort izvrsno povezanim s cijelim svijetom. Svojim gostima Resort nudi usluge najve}eg wellness centra u Europi, izvrsno opremljenog kongresnog centra te brojne sportske sadràje.

Hotel Antunovi} u Zagrebu napravio je velik zaokret prema kongresnoj ponudi. Kongresni je centar pro{iren na 2.500 ~etvornih metara, suvremeno je opremljen i upotpunjava zagreba~ku kongresnu ponudu i rast potra`nje. Tu je dvadeset kongresnih dvorana, a najve}a moè primiti tisu}u osoba. Svi saloni ima-ju beì~no povezano sredi{nje AMX upravljanje, s programiranim scenografijama, ovisno o postavu, broju osoba, doga|aju, zakupljenim ure|ajima, vrsti doga|anja. ■

HYPO EXPO XXI. Zagreb - Konferencijska dvorana na I. katu

Tzv. smart, pametni kongresni centri i njihovo ne postojanje ograni~avaju}i su faktor daljnjega razvoja ove visoko profitabilne aktivnosti.

HYPO EXPO XXI Zagreb – kongresna destinacija budu}nosti

46

Razgovarao: Kre{imir [imac

najmljena su tvrtkama ~iji profili nadopunjuju razno-vrsnu ponudu Centra. Garaà na tri podzemne etaè sa 730 parkirali{nih mjesta i tehni~kim prostorijama smje{tena je na ju`nom ulazu Centra.

Za ovu poslovnu godinu Alpe Adria Centar za cilj je odredio pozicionirati se na trì{tu kao jedan od lide-ra u uslugama facility managementa. O dosada{njem uspje{nom poslovanju te budu}im planovima razgo-varali smo s predsjednikom Uprave Alpe Adria Centra, gospodinom Markusom Haidenom.

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., ~lanica Hypo Group Alpe Adria, pripada vode}im bankama na hrvatskom trì{tu. Jedna od njezinih tvrtaka-k}eri je i Alpe Adria Centar d.o.o., ~iji je zadatak upravljanje Hypo Centrom. Kako se Hypo Alpe-Adria-Banka odlu~ila na izgradnju ovog vi{enamjenskog poslovnog centra?Uslijed brzog rasta ~lanica Hypo Group Alpe Adria u Hrvatskoj proteklih godina pokazala se potreba za ve}im prostorom u kojem bi se mogle smjestiti sve tvrtke unutar grupe. Smje{tanjem na jednoj lokaciji ubrzalo se provo|enje poslovnih procesa te pove}ala u~inkovitost, na zadovoljstvo svih klijenata. Ponuka-ni pozitivnim iskustvima i reakcijama na Mayneov projekt Hypo centrale u Klagenfurtu, razigrane i im-presivne strukture, Uprava Hypo Group Alpe Adria odlu~ila je da se ta suradnja nastavi i u Zagrebu. Da-nas je Hypo Centar postao nova prepoznatljiva to~ka Zagreba, a ujedno i novo sjedi{te Hypo Group Alpe Adria u Hrvatskoj.

Kongresni turizam

47

HYPO EXPO XXI raspolaè sa sedam konferencijskih dvorana koje se mogu modifici-rati prema zahtjevima i èljama klijenata, od kojih dvorana KORNATI slovi za najtraèniju u na{oj regiji zbog svoje funkcionalnosti i veli~ine.

[to Hypo Centar ima u svojoj ponudi?Specifi~nost ovoga velikog poslovnog kompleksa jest da svojom modernom arhitekturom udovoljava zahtjevi-ma visoke funkcionalnosti i standarda te osigurava ne samo klasi~ne uredske prostore, nego i cijeli niz dru-gih sadràja poput fitness i wellness centra, restorana i dje~jeg vrti}a te vi{enamjenskog Kongresnog centra HYPO EXPO XXI. U sklopu Hypo plaze, sredi{njeg trga Hypo Centra, nalazi se niz lokala: parfumerija Martimex, Konzum i Kozmo, Gradska ljekarna Zagreb, pekara Pan Pek, kemijska ~istionica Lemia, kafi}i Pago Point i Trezor, tobbaco shop Smoking i frizerski salon COOL, koji svojim sadràjima zadovoljavaju svako-dnevne potrebe svih posjetitelja Centra.

U sklopu Centra nalazi se i Kongresni centar HYPO EXPO XXI, moderan i vi{enamjenski centar. Koliki mu je kapacitet te koje mogu}nosti nudi?Novi centar HYPO EXPO XXI stekao je titulu jed-nog od najatraktivnijih konferencijskih centara u Hrvatskoj. Osim iznimne arhitekture, vi{enamjenski konferencijski centar s ukupnom povr{inom od 3.500 ~etvornih metara svoje reference ima i time {to je dio me|unarodnog lanca Expomedia Grupe EXPO XXI, ~iji se centri nalaze diljem svijeta te koji garantiraju kvalitetu, tradiciju i profesionalnost.

HYPO EXPO XXI raspolaè sa sedam konferencijskih dvorana koje se mogu modificirati prema zahtjevima i èljama klijenata. Budu}i da su dvorane bez stupova, s pomi~nim i pregradnim zidovima, maksimalno su isko-ristive. Sve dvorane imaju mogu}nost vi{enamjenskih postava i to od klasi~ne kino postave, u~ionice, gala ve~ere i prijema, do toga da se mogu iznajmiti kao prazan prostor za potrebe ve}ih i manjih doga|anja. Najve}a dvorana moè primiti do 1600 uzvanika, na-lazi se u prizemlju i povr{ine je 903 ~etvorna metra, a dvodijelnost je njezina prednost, tako da se u razli~itim dijelovima dvorane istovremeno mogu odvijati dva doga|anja.

S obzirom na to da posjeduje veliku konferencijsku dvoranu koja moè ugostiti do 1600 uzvanika, kojim je doga|ajima HYPO EXPO namijenjen?Na{ je kongresni centar namijenjen razli~itim oblicima doga|anja, od seminara, radionica, press konferencija, sastanaka, modnih revija, sve do koncerata i velikih me|unarodnih konferencija razli~itih karaktera.

Koje biste ‘evente’ izdvojili kao najzanimljivije od nje-gova otvorenja? [to je bilo posje}enije?Izme|u ostalih, ve} odrànih doga|anja, moèmo navesti niz zna~ajnih, poput Zlatne igle, Renaulto-ve konvencije, SAP world toura 07, Dana ujedinjenja Njema~ke, Nordijskih dana, Avangard Jazz festivala, UEFA kongresa Zagreb 2008, posjete svjetskih lidera iz podru~ja poslovne ekonomije poput Toma Petersa i

Jaya C. Levinsona te niz koncerata i promocija. HYPO EXPO XXI postao je sredi{nje mjesto za mnoga poslovna, gospodarska, kulturna i zabavna doga|anja u gradu Zagrebu, a i na podru~ju cijele Republike Hrvat-ske. Kongresni turizam sve je isplativija grana turiz-ma.

U proteklih godinu dana, tko su bili naj~e{}i organi-zatori kongresa i poslovnih skupova u HYPO EXPU? Koji su im elementi najbitniji pri odabiru lokacije te u organizaciji?Naj~e{}e sura|ujemo s agencijama i renomiranim doma}im i stranim tvrtkama iz svih bran{a. Najbit-niji su elementi svakako veli~ina kongresne dvorane, bogata multimedijalna popratna oprema te svi ostali sadràji Hypo Centra koji pridonose samoj pripremi i odvijanju doga|anja.

Koliko ste zadovoljni iskoristivo{}u kapaciteta kongre-snog centra, budu}i da posjeduje iznimno funkcional-nu glavnu dvoranu, ali i dvorane manjih kapaciteta na prvom katu? S obzirom na zadane poslovne planove u pro{loj go-dini, ponosno moèmo izjaviti da smo prema{ili za-dana poslovna o~ekivanja. Kako smo se ve} predsta-vili na trì{tu nizom zanimljivih doga|anja i sadràja, cilj nam je u ovoj godini potpuno se afirmirati me|u trì{ne lidere kongresnog turizma.

U kojoj je razvojnoj fazi hrvatski kongresni turizam? Kako biste opisali hrvatsku ponudu u odnosu na ostale u regiji?Svakako stoji ~injenica da je kongresni turizam na svjetskoj razini u op}em porastu. Kongresni turi-zam postavlja se na trì{tu kao nova grana turizma u razvoju, koja se tek otkriva i istraùje, pa je tako i Hypo Group Alpe Adria vidjela potencijal otvaranja kongresnog centra u Hrvatskoj. Hrvatski kongresni turizam predstavlja zna~ajnu konkurenciju u regiji, te iako svjesni trenutne krize u gospodarstvu, vjerujemo da }e kongresni turizam kao takav opstati i razvijati se svakim danom sve vi{e. ■Markus Haiden, predsjednik Uprave Alpe Adria Centra

Ponosni na prema{ena zadana poslovna o~ekivanja iz pro{le godine, u ovoj se godini planiraju afirmirati u trì{ne lidere kongresnog turizma.

Tvrtka Alpe Adria Centar ve} drugu godinu zare-dom uspje{no upravlja zagreba~kim Hypo Centrom, atraktivnom poslovnom zgradom u kojoj su smje{tene sve ~lanice Hypo Group Alpe Adria u Hrvatskoj. Centar ~ine ~etiri objekta koja se u odre|enim seg-mentima me|usobno proìmaju. Najvi{a zgrada s prepoznatljivim osvijetljenim rotiraju}im logom gleda na Slavonsku aveniju, a ostala tri objekta iz-

HYPO EXPO XXI namijenjen je razli~itim

doga|anjima, od seminara, radionica,

press konferencija, sastanaka, modnih

revija, sve do koncerata i velikih me|unarodnih

konferencija razli~itih karaktera.

pro

mo

Maistrin hotel Monte Mulini - luksuzni hotel bez premca u regijiHotel Monte Mulini smje{ten je tik uz more, tek nekoliko minuta {etnje uz obalu do samog centra Rovinja. Okruèn je bujnim mediteranskim raslinjem i nenametljivo uklopljen u prirodni ambijent stoljetne park-{ume Zlatni rt.

Kongresni turizam

Godina 2009. predstavlja prekretnicu u turisti~koj po-nudi hotelske kompanije Maistra d.d., ali jednako tako i grada Rovinja kao atraktivne turisti~ke destinacije. Otvoriv{i prvi hotel kategorije 5 zvjezdica u Rovi-nju – Monte Mulini, ~ija je ukupna investicija iznosila oko 27 milijuna eura, Maistra je Rovinju i Hrvatskoj dala potpuno novu kvalitativnu dimenziju. Rije~ je o ekskluzivnom boutique hotelu, izgra|enom prema najvi{im me|unarodnim standardima hospitality in-dustrije. Hotel Monte Mulini smje{ten je tik uz more, tek nekoliko minuta {etnje uz obalu do samog centra Ro-vinja. Okruèn je bujnim mediteranskim raslinjem i nenametljivo uklopljen u prirodni ambijent stoljetne park-{ume Zlatni rt. Po{tuju}i prije svega osje}aj za prirodno i toplo, najpoznatiji svjetski arhitektonski studio WATG (Wimberly Allison Tong & Goo), tvo-rac ove dizajnerske idile, posvetio je veliku pa`nju iskori{tavanju prirodnog svjetla, te je pro~elje hotela osmi{ljeno poput velebnih staklenih bo~nih stijena

koje gosta do~ekuju s otvorenim pogledom na more, nagla{avaju}i tako istinsku ljepotu same lokacije. Ra-spored sadràja unutar hotela, koji se prostiru preko ~etiri razine, tako|er je dizajniran na na~in da se ma-ksimalno naglasi spektakularan pogled. Tako su barovi, saloni i restorani smje{teni na niìm razinama, s pro-stranim terasama za opu{tanje tijekom dana i ugodne ve~ere, dok se tradicionalni vinski podrum nalazi na najniòj razini. Hotel je opremljen luksuznim namje{tajem, pri ~emu je velika pa`nja posve}ena dizajnerskim detaljima – Murano lusteri, Swarovski kristali, Herling porcu-lan, Pierre Frey sofe samo su dio zavidne dizajnerske kolekcije. Tako|er, luksuzno je opremljeno svih 10 apartmana i 109 soba, gdje zidove krase renomirana hrvatska umjetni~ka djela. Sve sobe imaju pogled na more, dok apartmani gledaju na starogradsku jezgru Rovinja, njegovu katedralu i zvonik - pogled od kojeg zastaje dah. Wellness centar hotela Monte Mulini intimnog je ka-raktera, a konceptualnu okosnicu ~ini mediteranski ugo|aj. Prostor koji ve} samim vizualnim doìvljajem sugerira vrhunsku relaksaciju, predstavlja istinsku oazu odmora u kojoj je jedini imperativ – osje}ati se dobro. Ekolo{ki prihvatljivi sadràji, u kombinaciji s pomno odabranim prirodnim materijalima, promi~u ideju o ìvotu u skladu s prirodom. Prirodnost Medi-terana, ~uvanje tradicije i isticanje vrijednosti izvor-nih kvaliteta uz ljubazno i stru~no osoblje osnovne su odlike ovog wellness centra. Nezaobilazan dio prestià kojeg nudi hotel Monte Mulini, uz vrhunsku uslugu i jedinstven ugo|aj, jest gastronomska ponuda. Hotel ima tri gastronomska punkta, fine-dining restoran Wine Vault, restoran s mediteranskom kuhinjom te lounge bar. Posluga u sobu na raspolaganju je 24 sata, {to zna~i da je jela iz restorana prema èlji gosta mogu}e servirati i u in-timnoj atmosferi, a hrana se donosi slijed po slijed, kao u restoranu. Uz izvrsnog chefa Tomislava Gerti}a i sommeliera Emila Perdeca, hotel Monte Mulini s pra-vom pretendira da vrlo brzo zauzme mjesto najboljeg hrvatskog gastronomskog odredi{ta. ■

Nezaobilazan dio prestià kojeg nudi

hotel Monte Mulini, uz vrhunsku uslugu i

jedinstven ugo|aj, jest gastronomska ponuda.

pro

mo

48

neko vrijeme nije radila zbog problema sa sustavom. Iz ovoga primjera moète zaklju~iti da bez obzira ko-liko novaca uloìte u sustav, sve njegove komponente nikada ne mogu biti 100% dostupne. Pojedine kompo-nente sustava mogu biti visokodostupne, s dostupno- {}u 99,9 ili 99.99 % (~ak i u ovom slu~aju sustav ne}e biti u funkciji gotovo 9 sati, odnosno 1 sat godi{nje, {to moè biti i u najnezgodnijem trenutku), ali sustav ima velik broj dijelova (ra~unala, printeri, mre`ni ure|aji, ure|aji za pristup Internetu), pa je nemogu}e ili ne-isplativo za{tititi sve komponente sustava te predvidje-ti sve mogu}e scenarije koji mogu dovesti do nemogu- }nosti rada dijela sustava. Sustav ovisi o dostupnosti elektri~ne energije, u slu~aju geografski raspr{enih lokacija o dostupnosti Interneta, o dostupnosti usluga vanjskih tvrtaka (e-mail, web stranice i sli~no), pa se ovim dodatno pove}ava broj mogu}ih scenarija ispada dijela sustava.

Iako se ne ~ini logi~nim, male su tvrtke u prednosti bez obzira na razlike u budètu. Velike se tvrtke pri uvo|enju rje{enja za pojedine scenarije ispada moraju dràti internih pravila, pratiti dràvne i druge regulati-ve te brinuti da je svaki dio sustava postavljen to~no po odre|enim pravilima. Malim je tvrtkama ograni~enje jedino novac i razina snala`ljivosti.

Nabava opremeOsnovna komponenta va{eg informati~kog sustava jest ra~unalo. Kod kupnje ra~unala ne {tedite. Ako ste svaki dan za njim tri sata i planirate ga imati u pro-sjeku tri do pet godina, smisleno je uloìti dovoljno novaca u njega kako bi vas pouzdano sluìlo. Jeftino ra~unalo obi~no zna~i vi{e problema, a svaki problem (kvarovi, nepouzdan rad, itd.) kroz vrijeme odnosi u vjetar po~etnu u{tedu. Nemojte {tedjeti na mati~noj plo~i, memoriji i procesoru jer to su komponente koje vam donose brzinu. [tedite na grafi~koj kartici, ako vam nije potrebna njezina snaga, {tedite na ku- }i{tu i na egzoti~nim tipkovnicama i mi{evima. Razliku u cijeni uloìte u bolji procesor ili vi{e memorije, {to }e dovesti do brèg rada. Minimum memorije za kva-litetan rad s vi{e aplikacija je 2 GB za Windows XP ili 3 GB za Windows Vistu. Ako ne znate koji su pojedini dijelovi ra~unala, a i ne zanima vas, razmislite o brand opremi (Lenovo/IBM, HP i Dell). Iako su po~etno sku-

Tvrtke s nekoliko ra~unala i bez vlastite informati~ke slu`be ~ine 90 do 95% hrvatskoga gospodarstva. Bez obzira na veli~inu tvrtke, ~esto postoji poslovna po-treba za pokrivanjem cijele dràve ili regije. Poslje-dica ovoga su poslovnice u nekoliko gradova i uredi s jednim ili vi{e ra~unala. Ovakva raspr{enost dobra je sa strane poslovnih rezultata, ali oteàva suradnju djelatnika, pristup podatcima i poslovnim aplikacija-ma, dostupnost i za{titu istih. Problemi ove vrste nisu specifi~ni za male tvrtke, iste probleme imaju i velike, informati~ki jake tvrtke, ali se mogu}nosti ulaganja i pristup rje{avanju ovih problema razlikuju.Uzmimo banke kao primjer. Specifi~ne su po tome {to moraju ulagati velike koli~ine novca kako bi osigura-le sigurnost i dostupnost svog inormati~kog sustava. Ipak, vjerojatno ste ~uli ili vam se dogodilo da banka

Instalirajte ih prvom prilikom. Sigurnosni propusti po-stoje i u drugim aplikacijama, kao {to su Acrobat Re-ader, Flash Player, Mozilla Firefox te raznim vrstama softvera za multimediju, pa je i njih potrebno aùrirati. Ve}ina tih aplikacija sama se aùrira, no treba va{e odobrenje, pa u slu~aju ‘iskakanja’ nekog prozora, pro~itajte {to pi{e, nemojte automatski zatvarati sve poruke, ma koliko iritantne bile. U procesu aùriranja i pra}enja statusa aplikacija prili~no vam moè pomo- }i aplikacija Secunia PSI, o kojoj smo ve} pisali. Ovaj je proces aùriranja jako bitan jer osigurava stabilan i pouzdan rad ra~unala. Trenutno ‘hara’ crv po imenu Conficker i zarazio je preko 9 milijuna ra~unala diljem svijeta, uzrokuju}i brojne probleme. U trenutku kada je zaraza ‘buknula’, zakrpa koja sprje~ava instalaciju ovog crva na ra~unalo bila je dostupna ve} skoro dva mjeseca, {to samo pokazuje koliko je va`no biti aùran. Ra~unalo koje se redovito aùrira prakti~ki je imuno na {tetan softver, iznimka su {tetni softveri koje sami, svojom voljom, instalirate, misle}i da su ne{to drugo.

Antivirusni programi napredovali su kroz godine, pa je danas skoro svaki antivirus modularan. Antivirusni program moè imati dio koji {titi datoteke na va{em ra~unalu, dio koji pretraùje sadràj web stranica koje posje}ujete u potrazi za {tetnim sadràjem, dio koji pretraùje e-mailove u potrazi za virusima, dio koji prati razmjenu datoteka putem programa kroz aplika-

plji od sklopljenih ra~unala istih performansa, rije~ je o pouzdanim ra~unalima bez egzoti~nih komponena-ta, a prednost im je duè jamstvo i servis svih dije-lova na jednome mjestu. Male tvrtke obi~no nemaju vlastito informati~ko osoblje, pa birajte i gdje kupujete opremu. Maloprodajni lanci }e vam vrlo rado proda-ti opremu, ali nemaju ambicije za dugoro~nu suradnju (do sljede}e prodaje) i odràvanje va{eg sustava. Tvrtke koje se bave informatikom (dakle, ne samo prodajom, ve} i planiranjem i odràvanjem sustava), mogu vam preporu~iti idealnu opremu, uklopiti ju u va{e dugoro~ne planove i sugestijama pove}ati kompa-tibilnost s postoje}om opremom te na taj na~in izvu}i maksimum iz va{eg sustava.

Nabava i odràvanje softveraSoftver se moè nabaviti na vi{e na~ina. Kupovina softvera s novim ra~unalom obi~no je znatno jeftinija nego ako se za nabavu istog odlu~ite {est mjeseci na-kon kupovine ra~unala. Primjerice, pri kupovini novog ra~unala moète kupiti Office Basic, koji vam je mo`da dovoljan po funkcionalnostima. Nakon {est mjeseci ra~unalo se ne tretira kao novo i jedina dostupna opcija je Office Proffesional, koja je nekoliko puta skuplja i vjerojatno sadrì aplikacije koje nikada ne}ete koristiti. Osim toga, postoji vi{e kanala nabave softvera (OEM, OVS, OLP), a o najpovoljnijem i vama najprikladnijem na~inu informirajte se kod distributera softvera, odno-sno partnera. Kada prvi put pokrenete ra~unalo, neka prva aplikacija koju instalirate na njega bude antiviru-sni softver koji }ete odmah i aùrirati. Osim toga, vrlo je bitno instalirati i sve sigurnosne zakrpe za operati-vni sustav i kori{tene aplikacije. Za Microsoft operati-vne sustave (XP, Vista) i aplikacije (Word, Excel, itd.) to moète napraviti odlaskom na upravlja~ku plo~u (Control Panel) i definiranjem postavki pod Windows Update. Odlaskom na Start-All Programs-Windows Update i instalacijom Microsoft Update dodatka insta-

Ako ne znate koji su pojedini dijelovi

ra~unala, a i ne zanima vas, razmislite o brand

opremi.

Kada prvi put pokrenete ra~unalo, neka prva aplikacija koju insta-lirate na njega bude antivirusni softver koji }ete odmah i aùrirati.

Poruka o dostupnosti sigurnosnih zakrpa za ra~unalo.

Informatika Informatika

Pouzdan informati~ki sustav temelj je uspje{nog poslovanjaKod kupovine ra~unala za posao - ne {tedite! Jeftino ra~unalo obi~no zna~i vi{e problema koji po~etnu u{tedu kroz vrijeme vi{estruko napla}uju.

Pripremio: Ivan Turk, Integra Group d.o.o

lirat }e se i sigurnosne zakrpe za ostale Microsoftove aplikacije. Kad god vidite ikonu koja izgleda kao ùti {tit s uskli~nikom, to je znak da su zakrpe dostupne.

5150

cije za instant komunikaciju (chat i sli~no). Za kvali-tetnu za{titu jako je bitno da antivirusni softver ima najnovije antivirusne definicije (jo{ jedna poruka koja ‘iska~e' , a koju mo`da ignorirate). Niti jedan antiviru-sni program nema 100% detekciju zlo}udnog softvera, pa opet treba biti oprezan kakvom sadràju na Inter-netu pristupamo. Potrebno je naglasiti da besplatni antivirusni programi ne postoje (osim mo`da dva-tri upitne kvalitete). Oni koji su besplatni, besplatni su za ku}nu upotrebu, pa njihovim kori{tenjem u poslovne svrhe ~inite ne{to {to nije legalno. Ako vas ovo ne bri-ne, mo`da vas zabrine ~injenica da ove besplatne verzi-je obi~no imaju smanjenu funkcionalnost u odnosu na verzije koje se pla}aju (primjerice, komercijalna verzija mo`da ima i modul za za{titu od SPAM-a).

Za{tita podataka i dostupnost sustavaZa{tita podataka i dostupnost sustava segment je s kojim i velike tvrtke imaju problema, no kao {to smo rekli, veli~ina njihovih sustava i budèti dopu{taju im kori{tenje rje{enja koja su malima neprihvatljiva. Jed-no od prihvatljivih rje{enja malim tvrtkama vanjski su diskovi. Cijena tvrdih diskova uveliko je pala, a ladice u koje se diskovi stavljaju dostupne su u mnogo formata i verzija. Disk odaberete po potrebnom kapacitetu, a ladicu po funkcionalnostima koje nudi. Ladice dolaze s mogu}no{}u spajanja preko e-SATA, Firewire i USB priklju~ka, a USB, iako najsporiji, jest i najstandardni-ji pa je mo`da i najbolji izbor. Kori{tenjem vanjskog diska osiguravate da va`ne podatke imate na dva mje-sta pa u slu~aju kvara jednog ra~unala, podatke lako moète nastaviti koristiti na drugom. Iz ovog su razlo-ga USB ladice najprihvatljivije, jer moète biti 100% sigurni da }ete takvu ladicu mo}i spojiti na bilo koje ra~unalo. Kako ne biste morali ru~no kopirati podatke i brinuti o tome je li najaùrnija verzija dokumenata na obje lokacije, mogu vam pomo}i programi kao {to

su SyncToy i SyncBack. Oni se mogu podesiti tako da, primjerice, svaki dan u 15 sati usklade kopije podataka na va{em ra~unalu i vanjskom disku. Na ovaj ste na~in osigurali dvije stvari koje su bitne za dobru za{titu po-dataka - podatci su na dva mjesta i prenosivi su. Ovaj pristup ima svojih mana, primjerice, strujni udar moè uni{titi i ra~unalo i vanjski disk ako su uklju~eni, no dovoljno je dobar za ve}inu slu~ajeva. Razina vi{e je spremanje podataka na posluìtelju (serveru) i au-tomatsko uskla|ivanje podataka. Princip je sli~an, u slu~aju otkazivanja ra~unala, premje{tate se na drugo ra~unalo i pristupate dokumentima koji su na serveru. Posluìtelji danas nisu toliki skupi, a osim skladi{tenja podataka mogu se podesiti kako bi dali jo{ neke mogu- }nosti, kao {to su udaljeni pristup dokumentima ili poslovnim aplikacijama, ili automatsko aùriranje svih ra~unala u tvrtki. Kupovina posluìtelja za svaku poslovnicu vjerojatno je neisplativa, ali odre|ivanjem prioriteta i kombinacijom dviju navedenih metoda moè se posti}i dobra razina za{tite.

Va{ sustav, odnosno va{a mogu}nost rada ovisi o vi{e faktora. Potrebna vam je elektri~na energija, pristup Internetu, itd. Probleme s nestankom elektri~ne ener-gije mogu}e je rije{iti nabavkom ure|aja za bespre-kidno napajanje (baterije koje omogu}uju rad opreme neko vrijeme nakon nestanka elektri~ne energije), na koje moète spojiti svu kriti~nu opremu (laserski prin-teri ne smiju se spajati zbog koli~ine struje koju mogu na mahove povu}i), no gledaju}i cijenu/vrijeme rada, ovakvo rje{enje nije savr{eno. Ovi vam ure|aji mogu dati nekoliko dodatnih minuta rada, ovisno o tome koliko je opreme spojeno na njih, i tu je kraj pri~e. Kada nestane elektri~ne energije, prestat }e raditi i va{ pristup Internetu, pa vam baterija samo na ra~unalu mo`da i nije od neke pomo}i. Sustav koji nudi pristoj-nu razinu autonomije je prijenosno ra~unalo. Bateri-ja u njemu obi~no traje dva sata pa navi{e, a uparen s ure|ajem za mobilni pristup Internetu postaje sustav za sebe. Kao {to smo rekli, nemogu}e je predvidjeti sve scenarije ispada sustava i va{e konkretne potrebe u tom trenutku, predvi|anjem i snala`ljivo{}u moè se sva{ta. Ako ba{ hitno trebate ne{to isprintati, a nije dokument nego web stranica ili izvje{taj iz aplikacije, ili spojite printer na ure|aj za besprekidno napajanje ili isprintajte to {to trebate u .pdf dokument, koriste}i PrimoPDF (program koji glumi printer, ali ne ispisuje na papir, ve} u dokument na va{em ra~unalu) ili sli~an softver, spremite dokument na USB stick i isprintajte ga kod nekoga kome sve radi.

Udaljeni pristupUzmimo za primjer tvrtku koja ima tri ra~unala u Zagrebu i po jedno u Rijeci, Splitu i Osijeku. Me|usobna razmjena najsvjeìjim informacijama oteàna je, kao i pristup nekoj centralnoj aplikaciji. Ve} smo spomenuli da server na jednoj od lokacija moè

omogu}iti pristup svim podatcima na jednom mjestu i olak{ati rad. U slu~aju da ne posjedujete server, spajanje na centralnu lokaciju omogu}avaju ure|aji kao {to je Fortigate 50B. Osim {to omogu}ava udaljeni pristup, ovaj ure|aj u sebi sadrì antivirusnu i antispam za{titu, te kontrolu pristupa odre|enim kategorijama web stra-nica. Ovo rje{enje idealno je jer sadrì sve potrebno u jednom paketu. Jo{ jedan od na~ina udaljenog pristupa kori{tenje je softvera koji je tome namijenjen. Primjeri su TeamViewer, Hamachi ili hrvatski proizvod Wip-pien. Ovi se programi razlikuju po na~inu rada, ali bit je svih spajanje na udaljena ra~unala gdje god bila ili spajanje ra~unala na kojima je taj softver instaliran u jednu virtualnu mreù (VPN). Naravno, uvjet za funkcioniranje je internetska veza na svim lokacijama. Ovakvo povezivanje u jednu mreù moè vam omo-gu}iti i davatelj usluge Interneta (usluge Multi Office ili ADSL VPN i sli~no).

Dolazi novo doba...Usluge koje su jo{ u povojima, barem po ra{irenosti u odnosu na „klasi~nu“ informatiku, usluge su na In-ternetu. Ve}ina problema o kojima smo raspravljali svodi se na dostupnost va{eg sustava i va{e opreme te na problem pristupa dokumentima koji su na jednoj od lokacija, a pristupaju im korisnici s drugih lokacija. Na ove ste usluge ve} dobrim dijelom navikli (pristup mailu preko web stranica, forumi, blogovi, itd.), ali se njihove funkcionalnosti sve vi{e pro{iruju. Jedan od prvih {iroko prihva}enih servisa bio je Google Docs. Rije~ je o servisu za ~ije vam je kori{tenje potreban samo Internet preglednik i pristup Internetu, a omo-gu}uje rad u tabli~nim kalkulatorima i obradu teksta (npr. Excel i Word). Ovakvih aplikacija sve je vi{e, pa vrijedi pogledati i putni.biz - servis za putne naloge, box.net - servis za pohranu podataka, www.sugarcrm.com - servis za upravljanje podatcima o klijentima (Customer Relationship Management) ili www.coghe-ad.com - servis koji nudi razvoj vlastitih web aplika-cija.

Prednost ovakva pristupa poslovanju, koje }e mo`da postati i standard, neovisnost je o lokaciji. Uz pristup Internetu posao moète obavljati s bilo kojeg mjesta, sura|ivati s kolegama i zaboraviti na probleme s do-stupno{}u barem za jedan dio va{eg sustava. No niti ovaj pristup nije bez mane. I dalje vam treba funkcio-nalno ra~unalo te pristup Internetu, ali postoji jo{ jedna dodatna stvar na koju treba obratiti pozornost. Neki od ovih servisa besplatni su, neki se pla}aju, ali za kori{tenje svakoga potrebno je prihvatiti uvjete kori{tenja, u kojima pi{e tko je odgovoran i je li uop- }e odgovoran za va{e podatke i za{titu od kra|e ili gu-bitka. Tako|er bi trebala postojati stavka o dostupnosti sustava. Ako je sustav nedostupan 100 dana godi{nje, neka ne bude va{ prvi izbor, bez obzira na nisku cijenu ili simpati~nost. ■

Postoje programi koji su vam potrebni za posao i svedite broj

dodatnih programa na minimum. Nisu vam

potrebne ikone u obliku dinosaura, dodatne

teme koje uljep{avaju izgled su~elja, deset

vrsta preglednika slika...

Informatika

NOTEBOOK TOSHIBA QOSMIO F50-10K • Intel® Core™2 Duo T9400 2.53 GHz, 15.4”

WXGA TFT Toshiba TruBrite® 1440x900, TV Tuner + daljinski upravlja~

• 4 GB DDR2 800 MHz, HDD 640 GB ( 2 x 320 GB ) SATA, NVIDIA® GeForce® 9600M GT 512 MB

• NVIDIA® PureVideo™ HD technology • Toshiba Bass Enhanced Sound System • Zvu~nici + subwoofer Harman Kardon• TV antena • ̂ ita~ kartica 5-u-1 • Webcam 1.3 Mpix • Windows® Vista™ Ultimate Edition• Masa: 2,90 kg• Jamstvo 36 mjeseci

12.599,00 knwww.konikom.hr

pro

mo

52

54

Informati~ki klaster IKS: slavonska silicijska dolinaTvrtke ~lanice klastera bave se širokim opsegom poslova, od izrade ERP aplikacija, bankarskih aplikacija, web aplikacija i specijaliziranih aplikacija, preko izrade projekta, postavljanja mre¡a, mjerenja prometa, dijagnosticiranja kvarova, optere}enosti mreıa do prodaje i instalacije hardvera i sistemske integracije cjelokupnog sustava.

Slavonski su informati~ari odlu~ili udružiti snage i zajedni~kim nastupom na tržištu stvoriti sinergi-jski u~inak, koji }e njihovim sadašnjim, ali i budu}- im klijentima osigurati pristup i implementaciju naj-novijih svjetskih IT dostignu}a u vlastito poslovanje. Rezultat jednadžbe po kojoj su zbrojili svoja vrhunska informati~ka znanja i rješenja je IKS. No, ne IKS kao nepoznanica, nego IKS kao potpuno rješenje svih vaših potreba u podru~ju informacijskih tehnologija – što je i slogan pod kojim djeluju.

Od ERP, web i bankarskih aplikacija do postavljanja, inte-gracije i odrıavanja cjelokupnog sustava Informati~ki klaster Slavonije – IKS organiziran je radi potrebe okrupnjavanja informati~kih tvrtaka slavonske regije, s ciljem pružanja potpunije usluge klijenti-ma, ali i pripreme doma}ih snaga za dolazak velikih me|unarodnih korporacija na ovaj segment tržišta. U klasteru sudjeluje devet informati~kih tvrtaka – Abba, Dialog, Escape, Excel computers, Jware, Mono, Spin, Studio At, Web IT i Poduzetni~ki inkubator BIOS kao potporna institucija.

Tvrtke ~lanice klastera bave se širokim opsegom po-slova, od izrade ERP aplikacija, bankarskih aplikacija, web aplikacija i specijaliziranih aplikacija, preko izra-de projekta, postavljanja mreža, mjerenja prometa, dijagnosticiranja kvarova, optere}enosti mreža do prodaje i instalacije hardvera i sistemske integraci-je cjelokupnog sustava. Sve ove poslove na razli~itim platformama kroz certificirane IT stru~njake klaster

može ponuditi svim sadašnjim i budu}im komiten-tima tvrtaka ~lanica.

Na raspolaganju više od 100 IT stru~njakaTvrtke koje u svom poslovanju trebaju pouzdanu, in-tegriranu, konfigurabilnu poslovnu aplikaciju, na više radnih stanica, umrežavanje i podešavanje mreže i ser-vera, prezentaciju svojih proizvoda i tvrtke na webu i održavanje informati~kog sustava, sve svoje zahtjeve mogu riješiti na jednom mjestu – u Informati~kom klasteru IKS. Klaster ukupno zapošljava preko 130 djelatnika, a od toga više od 100 IT stru~njaka, što je respektabilan broj stru~njaka na jednom mjestu za Re-publiku Hrvatsku, ali i za širu regiju. Kvalitetu svojih proizvoda i usluga ~lanice klastera stal-no podižu kroz redovnu i specijaliziranu edukaciju svojih djelatnika i uprava tvrtaka, uvo|enje ISO certifikata, ali i kroz uvo|enje IT certifikata za kontrolu kvalitete.

Prepoznati na svjetskom tr`ištu: zna~ajan prihod od izvozaInformati~ki klaster Slavonije ~lan je Cro.ICT – na-cionalne udruge regionalnih ICT klastera, kroz koju sudjeluje u pregovorima s državnim institucijama, me|unarodnim tvrtkama nositeljima tehnologija, partnerima za prijavu u EU i druge projekte. Da u IT svijetu vrijedi ‘kupovati hrvatsko’, ve} su prepozna-li brojni inozemni klijenti klastera IKS. Zna~ajan dio prihoda ~lanice ve} ostvaruju i od izvoza. Sljede}i ko-rak, ali i zajedni~ki cilj, jest pove}ati taj udio i zauzeti mjesto u vrhu IT industrije u regiji. ■

Pi{e: Ante Veki}

IKS više nije nepo-znanica. IKS je sada

potpuno rješenje svih vaših potreba u podru~ju informacij-

skih tehnologija.

Informatika

pro

mo

5756

Navigacija kroz ‘te{ka’ vremenaZa{to neke tvrtke procvjetaju, a neke propadaju u recesiji? Smanjene narud`be, odga|anje investici-ja, sniàvanje cijena i marè, odre|eni broj izgubljenih klijenata, rast nezaposlenosti popra- }en zabrinuto{}u i smanjenom motivacijom onih koji sa~uvaju radno mjesto, otkazivanje poslovnih usavr{avanja neke su od tema o kojima se naj~e{}e pri~a.

Okruèni pre{irokim spektrom proizvoda i uslu-ga, zaslijepljeni zavodljivim potro{a~kim kreditima i kreditnim karticama, odavno kupujemo iznad svojih mogu}nosti. Smanjene narud`be, odga|anje investi-cija, sniàvanje cijena i, naravno, sniàvanje marè, odre|eni broj izgubljenih klijenata, rast nezaposleno-sti popra}en zabrinuto{}u i smanjenom motivacijom onih koji sa~uvaju radno mjesto, otkazivanje poslov-nih usavr{avanja… Samo su neke od tema o kojima se naj~e{}e, u poslovnim krugovima, pri~a posljednjih tjedana, i kao {to kaè poznati pjeva~ iz susjedne zem-lje „…nama je taman kako smo zasluìli…“

Nisu svi proizvodi ili usluge jednako podlo`ni utjecaju recesije Postoje cikli~ni proizvodi/usluge koji ovise o stanju ekonomije. Tu pripadaju cjenovno elasti~ni proizvodi koji se, kada dotraju, mogu popraviti i tako odgoditi kupnju, primjerice, automobili, odje}a, nekretnine, pu-tovanja. Nadalje, tu su kontra cikli~ni proizvodi/usluge koji prosperiraju u recesiji zbog ~injenice da su ljudi zabrinuti i da taj osje}aj èle ublaìti kroz, primjeri-ce, dodatna osiguranja, alkohol ili igre na sre}u.Tre- }u vrstu, konstantne proizvode/ usluge, karakterizira ~injenica da se njihova potro{nja ne smanjuje, bez ob-zira na recesiju. Neka se kupnja jednostavno ne moè odgoditi jer ìvot ide dalje. Ljudi trebaju stomatologa ili proizvode za osobnu higijenu bez obzira na eko-nomsku situaciju.

Opisuju}i ovu, za mnoge poslovne ljude, zastra{uju- }u situaciju, postavlja se pitanje {to tvrtke mogu u~initi kako bi opstale? Niz je konvencionalnih, drasti~nih mjera za smanjenje tro{kova, {to dovodi do momentalnog pobolj{anja poslovnih rezultata. Tvrtke se pona{aju kao da bolje sutra ne}e do}i, ali ekonom-ska kriza ipak ne traje vje~no. Postoji manje konven-cionalan pristup za opstanak u ekonomskoj krizi koji recesiju dijeli u tri faze koje, ilustracije radi, moèmo nazvati naobla~enje, oluja i razvedravanje.

Naobla~enjeNaziru se oblaci na horizontu, no sunce jo{ uvijek grije. Konvencionalni manageri uìvaju u njegovoj toplini, ne èle stvarati paniku me|u djelatnicima te zra~e sigurno{}u da se njihovoj tvrtki ne}e dogoditi krizna situacija. Nekonvencionalni manageri pripre-

maju plan i proces implementacije za najteù mogu- }u situaciju jer kada oluja po~ne i nastane panika, te{ko je razborito osmisliti konstruktivno rje{enje. Tako|er, nekonvencionalni se manageri u ovoj fazi fokusiraju na djelatnost u kojoj je tvrtka najbolja i ima najve}u konkurentnu prednost na trì{tu, a ne na diversifikaci-ju, {to se ~esto radi zbog smanjenja rizika. Takav je po-tez koristan u normalnim uvjetima poslovanja, no u recesiji nepotrebno iscrpljuje oskudne resurse tvrtke.

Oluja Oblaci su prekrili nebo i po~elo je grmjeti. Optimi-zam konvencionalnih naglo nestaje i po~inje borba za odràvanje nosa iznad povr{ine vode. Drasti~no se reù tro{kovi i budèt, traè se povoljniji uvjeti kod dobavlja~a. Upravljanje tro{kovima uvijek je va`no, nevezano uz stanje u ekonomiji, no u ovoj fazi omogu- }ava kratkoro~ni opstanak. Nekonvencionalni mana-geri svjesni su da je situacija ista i za njihove djelatni-ke i za poslovne partnere te da krizu treba zajedni~ki prebroditi jer iza oluje uvijek dolazi sunce. Iako ima-ju limitirana financijska sredstva, oni razmi{ljaju o akvizicijama u glavnoj djelatnosti s ciljem rasta trì{nog udjela i tako spremni ~ekaju oporavak kada }e, bez pregrijavanja, mo}i zadovoljiti naglo pove}anu potra`nju.

RazvedravanjeOluja se smirila i zrake sunca po~inju se probijati kroz oblake. Potra`nja raste, no nekonvencionalni manage-ri ne osje}aju drasti~nu promjenu jer su oja~ali svoju glavnu djelatnost, odràli dobre odnose s djelatnicima i poslovnim partnerima te pove}ali trì{ni udio putem akvizicija. Konvencionalni pak na~in nalaè nagli zao-kret u smjeru investiranja zna~ajnih financijskih sred-stava u ponovno pridobivanja klijenata s kojima su u vrhuncu recesije naprasno presjekli kvalitetu suradnje. Tako|er, nastoje ponovno, preko no}i, dobiti lojalnost svojih razo~aranih djelatnika i uìvati u blagodatima diversifikacije postignute u vrijeme vrhunca recesije. Sve to ~esto ih dovodi, kada tvrtke koje vode nekon-vencionalni manageri rastu, do pucanja poput hladnog jajeta u kipu}oj vodi. Razlog tome jest nedosljednost konvencionalnih tvrtaka prema djelatnicima i poslov-nim partnerima pa zapravo tek u recesiji obolijevaju i nestaju kada sunce ponovno sja. Na muci se poznaju junaci, zar ne?■

Aktualno

Potro{a~ki stampedo pretvorio je nekada{nje

luksuzne proizvode u neophodne pa nas vi{e

ne zadovoljava jedan au-tomobil ili jedno mjesto

za stanovanje. Kako neumjerenost prije ili

kasnije, poput Rimskog Carstva, dovodi do pu-canja, posljedice na{eg

vi{egodi{njeg pona{anja po~injemo osje}ati

kroz netom zapo~etu recesiju.

Pi{e: Barbara Grguri}, Verte poslovna {kola

Poslovni kalendar

Sajmovi

04.-08.03.2009.Sajam gastMjesto: SplitInformacije: www.gastfair.com

04.-08.03.2009.Furnitura – 4. Me|unarodni sajam namje{tajaMjesto: SplitInformacije: www.furniturafair.com

05.03.2009.Web::industrija 2009 - 1. Sajam internet industrijeMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXI centarInformacije: www.webindustrija.com/2009

09.-22.03.2009.Constructa 2009 – 2. Sajam gradnje i stanovanjaMjesto: Zadar, sportski centar Vi{njikInformacije: www.constructafair.com

18.-21.03.2009.Promohotel pore~ 2009. – Me|unarodni sajam prehrane, pi}a i opreme za turizamMjesto: Poreč, dvorana Intersport centar - Zelena lagunaInformacije: www.promohotel.hr

26.-29.03.2009.13. Me|unarodni sajam graditeljstva, opreme, namje{taja i ure|enja – dom i tehnika8. Rije~ki sajam obrtnikaZeleno i plavo – 2. Sajam izvornih proizvodaMjesto: Rijeka, Dvorana Mladosti, Trg Viktora Bubnja bbInformacije: www.rijecki-sajam.hr

28.03.-05.04.2009.11. Me|unarodni nauti~ki sajam croatian boat showMjesto: SplitInformacije: www.croatiaboatshow.com/

01.-05.04.2009.Crotour-me|unarodni sajam turizmaMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajam, Avenija Dubrovnik 15Informacije: www.zv.hr/sajmovi/

21.-25.04.2009.Zagreb transport show - me|unarodni sajam gospodar-skih vozila, prometa, logistike i prate}e industrijeTegra - me|unarodni sajam graditeljstva, opremanja i klimatizacijeInterklima - me|unarodni sajam grijanja, hla|enja, klimatizacije i obrade pitkih vodaMjesto: Zagreb, Zagreba~ki velesajam, Avenija Dubrovnik 15Informacije: www.zv.hr/sajmovi/

24.-26.04.2009.Multimedia hi-fi show - sajam hifi i highend audio opreme

Mjesto: Zagreb, Hotel Miral Informacije: www.multimediashow.net

Konferencije

24.-25.02.2009.6. Regionalna crm konferencija - va`nost i neophodnost crm-a u vremenu recesijeMjesto: Zagreb, Hotel Antunovi}Organizator: Info arenaInformacije: www.infoarena.hr

02.03.2009.The new rules of marketing & prMjesto: Zagreb, Novinarski domOrganizator: Best Marketing HrvatskaPredava~: David Meerman ScottInformacije: http://hr.best-marketing.com, e-mail: tamara¥best-marketing.com

05.03.2009.Web::strategija – 4. Konferencija o internetskom marketinguMjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIOrganizator: Marketing odjel d.o.o.Informacije: www.webstrategija.com/04

26.03.2009.Doug dayton u zagrebuMjesto: Zagreb, Hotel SheratonOrganizator: Poslovni savjetnikInformacije: www.poslovni-savjetnik.com

30.-31.03.2009.Webmarket konferencija Mjesto: Zagreb, Hotel InternationalOrganizator: Allianz Direct i interactive.agency Informacije: www.webmarket.com.hr

Seminari

25.-26.02.2009.Javni nastup i poslovno prezentiranjeMjesto: Cotrugli Business School, Ilica 242, ZagrebOrganizator: Ciceron – obrt za poslovne uslugePredava~: Mirela Španjol Markovi}, prof.Informacije: www.ciceron.hr, + 385 1 30 11 772, mob. + 385 98 588 532

27.02.2009. Priprema i uspje{no vo|enje sastanka Mjesto: Škola stranih jezika Smart, Palinove~ka 19, Vrbani III, ZagrebOrganizator: SmartPredava~: Jasminka Šturlić, prof.Informacije: + 385 1 3874 355, + 385 91 3874 355, e-mail: info¥smart-jezici.hr

58

Poslovni kalendar

27.-28.02.2009.

Nlp business practitioner -1. Modul

Mjesto: Transforma, Ulica grada Vukovara 240, Zagreb

Organizator: Transforma d.o.o., psiholo{ka djelatnost za

osobni razvoj i razvoj rukovo|enja

Predava~: Elvira Dobrić Fajl

Informacije: + 385 1 6314 070; mob: +385 98 858 176,

e-mail: info¥transforma.hr

02.-06.03. 2009.

Program usavr{avanja menad`er-prakti~ar

Mjesto: Pu~ko otvoreno u~ili{te Centar, Dvorni~ićeva 37, 10000 ZagrebOrganizator: POUCPredava~i: Biserka Viljetić, prof. savjetnik i prof. Zdenka \urinovac Hudorović, trener poduzetni{tvaInformacije: + 385 99 4683 962; + 385 1 4683 961, e-mail: zdenka.djurinovac-hudorovic¥zg.t-com.hr

05.03.2009.Prodaja u “te{kim” vremenima

Mjesto: VERTE poslovna {kola, Trogirska 3, RijekaOrganizator: VERTE poslovna {kolaPredava~: Barbara Grgurić, MBAInformacije: + 385 51 643 007, + 385 95 1265 018, e-mail: silvija.mameledzija¥verte.hr

05.-06.03.2009. Komunikacijska djelotvornost - radionica komunikacijskih vje{tina

Mjesto: Creativa d.o.o., Maksimirska 79a, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predava~: Zrinka Hrupelj, prof.Informacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: creativa¥creativa.hr, www.creativa.hr

07.03.2009. Nlp prakti~arski trening - 1. ModulMjesto: Centar Format-in, Velika Gorica, Zvonimirova 22Organizator: Centar Format-inPredava~: Gordana KastrapeliInformacije: + 385 1 6216 840, e-mail: gordana¥format-in.hr

11.-12.03.2009. Managing workplace conflictMjesto: Zagreba~ka {kola ekonomije i managementa, Jordanovac 110, ZagrebOrganizator: Zagreba~ka {kola ekonomije i managementaPredava~: dr. Randy RichardsInformacije: + 385 1 2354 225, e-mail: eivancev¥zsem.hr

12.03.2009. Kreativne tehnike za pove}anje prodajeMjesto: Poslovno u~ili{te Filaks, Domjanićeva 19, ZagrebOrganizator: Filaks d.o.o.Predava~: mr.sc. Elvira Mlivić Bude{ i Irena JurjevićInformacije: + 385 1 2430 850, e-mail: elvira¥filaks.hr

17.03.2009. Financije za nefinancija{eMjesto: Hotel Laguna, Kranj~evićeva 29, ZagrebOrganizator: Stipis d.o.o.Predava~: Nadica Filipaj Jak{ićInformacije: + 385 91 2580 963, e-mail: stipis¥stipis.hr

6., 7., 20. I 21.04.2009. Poslovna znanja po mjeri eu-ebc*l (european business competence licence)Mjesto: Bijeni~ka cesta 113, Zagreb (Kozjak)Organizator: TreningCentar d.o.o.Predava~i: Vlatka Sakar i Nada ^akarInformacije: + 385 1 3771 024 (2348 405), e-mail: nada.cakar¥ebcl-centar.hr, www.ebcl-centar.hr

tema broja Financije Tehni~ka zaštita Slavica Singer filetema broja Financije posebni prilozi...

Documents

Transcript of tema broja Financije Tehni~ka zaštita Slavica Singer filetema broja Financije posebni prilozi...