UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: Saobraaj

SMJER: Cestovni, Zrakoplovni

PREDMET: Logistika i ITS

Tema 4: Inteligentni transportni sistemi u tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju sa posebnim osvrtom na BiH

-seminarski rad-

Studenti: Mentor:

Abdul Kerim Alihodi

V.prof.dr. Abidin Deljanin

Senad BediSarajevo, decembar 2013. godineSADRAJ:

41.Inteligentni transportni sistemi u BiH

41.1.Izgradnja Interneta

41.2.Elektronsko poslovanje

62.Razlozi za uvoenje i razvoj ITS-a u BiH

72.1.Oekivane koristi od uvoenja ITS

82.1.1.Smanjenje nezgoda

82.1.2.Smanjenje zaguenja

82.1.3.Nadziranje i zatita okolia

82.1.4.Produktivnost i operativna efikasnost

92.1.5.Komfor za korisnike

93.GPS-BH

124.Zahtjevi korisnika i funkcijska specifikacija usluga rutnog vodia i navigacije RGN

144.1.Tehnologija za realiziranje sustava RGN

164.2.Elementi ITS-a koji se koriste u BiH kao sastavni dio kompjuteriziranog sistema

174.2.1.Kamere

184.2.2.Senzori

194.2.3.Infracrveni senzori

214.2.4.Radio senzori

224.2.5.Optiki senzori

234.2.6.Lasersko-radarski senzori

244.2.7.Induktivni Loop senzori

29Zakljuak

30Literatura

31Skraenice

32Popis slika i tabela

UVODInteligentni transportni sistem (ITS)je holistika, upravljaka i informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasinog sustava prometa i transporta kojimse postie znatno poboljanje performansi odvijanja prometa, uinkovitiji transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u prometu, udobnost i zatita putnika, manja oneienja okolia, itd. Republika Bosna i Hercegovina je u posljednjoj deceniji napravila znaajan iskorak u razvoju raznovrsne saobraajne infrastrukture. Sada je u kritinoj fazi sagledavanja daljnjih mogunosti nadogradnje, a posebno obzirom na razvoj intermodalnih oblika transporta. U tom smislu, danas se kao prioriteti nameu vlastita rjeenja u podruju upravljanja saobraajem, gradske logistike, informiranja, elektronikih sustava naplate cestarine, integralnog upravljanja voznim parkom, sigurnosti i zatite vozaa i putnika, te turistikih ITS aplikacija. 1.Inteligentni transportni sistemi u BiH

Rast digitalne ekonomije je u Bosni i Hercegovini, bez sumnje, uslovljen irokim pristupom raunarima i Internetu. Od IT-ja i elektronikog poslovanja se moe oekivati da poveaju rast ekonomije u narednim godinama. Na naim radnim mjestima, kod kue, u koli, na poslu, mi komuniciramo, uimo i igramo se na raunarima i na Internetu. Kao dodatak tome, postoji rastua svijest da se priroda dobara i usluga, kao i naina na koji se proizvode i dovoze na trite, ubrzano mijenja. Digitalna ekonomija, ova diploma je osmiljena na nain da osposobi diplomce koji su spremni da funkcioniraju u novom svijetu digitalne ekonomije, sa kompetencijama, vjetinama i stavovima, koji su neophodni za uspjeh na radnom mjestu. Pratei brze promjene u oblasti informatikih tehnologija i digitalne ekonomije, ovaj plan i program se stalno auriraju, a naglasak se stavlja na prouavanje elektronikog poslovanja (e-commerce) i pitanja sigurnosti. Program digitalne ekonomije de se fokusirati na slijedee:

Izgradnju interneta,

Elektronsko polovanje,

Digitalna isporuka dobara i usluga,

Maloprodaja opipljivih dobara.

1.1. Izgradnja InternetaTamo gdje su, u prolosti, razvoj telekomunikacija i raunara uvelike ili ujednaenim tempom, oni su se danas stopili u Internet. Uskoro e sve investicije u informacijske tehnologije biti dijelom meusobno povezanih komunikacijskih sistema, bez obzira da li su to interne poslovne veze, veze izmeu preduzea, izmeu pojedinaca i preduzea, ili veze izmeu pojedinaca.

Bosna i Hercegovina iako je mala zemlja moe se pohvaliti injenicom da na njenoj teritoriji postoje tri operatera koja nude uslugu IPTV-a. Regulatorna agencija za komunikacije BiH, u maju 2011. godine objavila je rezultate ankete zakljuno sa 31. decembrom 2010. godine u kojoj je uestvovalo 69 prualaca Internet usluga od 72 koliko ih ukupno postoji, da BiH broji1.2. Elektronsko poslovanjePoslovanje na Internetu se najbre razvija u poslovnom sektoru. Preduzea se koriste Internetom u cilju smanjivanja nabavne cijene, smanjivanja inventara i vremena obrta, pruanja uinkovitije usluge korisnicima, smanjenja trokova prodaje i marketinga, te za ostvarivanje novih prodajnih mogunosti.

Razvoj informacione i telekomunikacione tehnologije stvorio je uslove zaglobalizaciju poslovanja. Glavni cilj je postao da se bez obzira na geografske distance tobre i efikasnije poveu klijenti i tokovi informacija. Banke nude nekoliko mogunosti daljinskog opsluivanja rauna. Elektronsko bankarstvokao specifian dio elektronskog poslovanja, ima mnoge prednosti u odnosu na klasino poslovanje:smanjenje trokova transakcija, bri obrt sredstava, siguran i bezbjedan platni promet, uteda vremena, mogunost obavljanja transakcija sa radnog mjesta, stalni uvid u stanje na raunu i promet.2. Razlozi za uvoenje i razvoj ITS-a u BiH

Savremeni nain ivota zahtijeva porast mobilnosti. esto se to ostvaruje sa stalnim porastom koritenja osobnih vozila. To rezultira stalnim rastom optereenja transportne infrastrukture to stalno izaziva porast optereenja posebno na urbanim arterijama. Nai gradovi odgovaraju ovoj krizi sa razliitim politikama, koje pokuavaju uskladiti potranju uz porast mobilnosti sa potrebom smanjenja prometnog zaguenja i zastoja u prometu, osiguranje zatite okolia.Sve je vie i vie transportnih agencija i administrativnih primjena ITS-a, kojima se otkivaju mogunosti kako ostvariti ekstra koristi od povezivanja izmeu transportne mree, sistema i organizacija. Mnogi ITS alati su efikasni sa vlastitim veliinama ili u kombinaciji sa drugim mjerljivim uincima ITS-a, integrirajui esto nastalu sinergiju kroz povezivanje informacija i infrastrukture.

Prihvaanje ITS-a je kritina strana i transportna profesija treba postii razumijevanje i procjenu sposobnosti primjene za njegov uspjean razvoj. ITS omoguuje informacijsku transparentnost, upravljivost i poboljan odziv prometnog sistema ime on dobiva atribute inteligentnoga. Koncepti i tehnike umjetne inteligencije koji obuhvaaju prepoznavanje oblika, strojno uenje, inteligentno izraunavanje itd.

2.1. Oekivane koristi od uvoenja ITS

Direktne koristi od ITS-a mogu imati operateri cestovne ili eljeznike mree, korisnici vozila, vlasnici robe, putnici, ljudi koji ive ili rade du prometnica, svaki sa razliitim potrebama i zahtjevima.

Ovdje imaju etiri glavne grupe stakeholdera:1. vlasnici i upravitelji transportne mree ( mreni operatori)

2. vozai vozila i skup operatera korisnika mree

3. putnici, pediteri (otprema robe) i drugi transportni korisnici

4. gradski planeri i regionalne uprave

ITS servisi imaju mnogo ponuda za sve korisnike, ali trite e biti usmjereno prema sreditu razvoja proizvoda i servisa za vozae skupine operatora i korisnike transporta gdje e posljednju rije imati kupovina proizvoda. Prema tome operatori transportne mree, planeri u gradovima i regionalni organi, e trebati puno vie proaktivni pristup koritenju ITS-a kroz razvoj nove politike koja e moi servisirati iru zajednicu. Ovdje e sigurno biti potrebno transportne operatore i planere ujediniti te njihovim ekspertizama trasirati uspjenu primjenu ITS-a irom svijeta. Za stvarnu izgradnju ITS - postoje razliiti transportni problemi, oni moraju osigurati veliine ili koristi za znaajan broj korisnika i stakeholdera.

Sa ITS-om putnici mogu osigurati koristi kroz poveanje sigurnosti, bolju informiranost, vei komfor i smanjenje vremena putovanja. ITS moe pomoi mrei i skupu operatera kroz bolji i efikasnije servisiranje. ITS moe pomoi gradskim autoritetima (institucijama) u implementaciji politike i odreivanju potreba te osigurati odrivost i funkcionalnost sustava za sljedee stoljee. 2.1.1. Smanjenje nezgoda

ITS moe pridonijeti smanjenu broja nezgoda, njihovom opsluivanju i vremenu potrebnom za servisiranje nezgoda osigurava potrebne resurse (sredstva) za reakciju na te dogaaje. Najvanija aplikacija ukljuuje upravljanje brzinom ( upozorenje, povratna informacija vozau, upravljanje) i nadziranje vozila i vozaa. Mnoge aplikacije e poveati sigurnost od povreivanja korisnika, naroito djece, starijih ljudi, itd.

Neki primjeri ukljuuju: adaptivni sustav kontrole brzine; detekcija iznenadnih dogaaja i upozorenja sustava; brzo vrijeme reakcije na nezgodu;2.1.2. Smanjenje zaguenja

Zaguenje prometnica je veliki problem za sve grupe korisnika pa stoga poveanje efikasnosti postojeeg transportnog sustava predstavlja vaan cilj programa ITS irom svijeta. Zaguenje se moe smanjiti upravljanjem potranjom, poboljanjima efikasnosti transportne mree, i rasporeivanjem prijevoznih zahtjeva na druge vidove prijevoza.

2.1.3. Nadziranje i zatita okolia

Odriva mobilnost ne moe se ostvariti bez zatite i poboljanja okolia. Mnogi gradovi su primijenili ITS za smanjenje problema zagaenja zraka, posebno u centrima gradova. Oneienje zraka je pogorano u uvjetima prometnog zaguenja, tako neka ITS mjerenja poboljavaju efikasnost odvijanja prometa uz smanjenje zagaenja zraka. Takvi specifini servisi ukljuuju: nadziranje zagaenja zraka, informiranje o kvaliteti zraka, zahtijevanje strategije upravljanja, pristup upravljanju arterija sa visokim stupnjem zagaenja zraka.

2.1.4. Produktivnost i operativna efikasnost

ITS implementacija esto sniava operativne trokove i obvezno poboljava produktivnost. Kako je smanjenje trokova od interesa za sve korisnike prometnica, a odgovarajue koristi su znaajne za vlasnike vozila i operatere infrastrukture autocesta. ITS opcije ukljuuju : automatsku lokaciju vozila (AVL), automatsku otpremu robe, Kompjuterski dispeering (CAD), nadziranje vozaa, elektronika naplata taksa.

2.1.5. Komfor za korisnike

Za korisnike transportnog sustava je veoma vana udobnost, zatita privatnosti, povjerenje, sigurnost (miran). Sa ITS servisima mogu dati bolje predputne informacije o uvjetima putovanja , ukljuujui podatke o trajanju zaguenja, informacije o vremenskim uvjetima, na taj nain se smanjuje stres vozaima. Za javne korisnike transporta moemo osigurati informacije o alternativnim servisima, tako da putnik kontinuirano moe pratiti svoj put sa minimumom prekida i neprilika (potekoa).Ovaj ITS servis ukljuuje: stvarnovremensko informiranje, dinamiki izbor rute, stvarnovremnsko informiranje o javnom transportu, elektroniko plaanje u javnom transportu.

3. GPS-BH

GPS-BH je multifunkcionalan sistem namjenjen satelitskom GPS nadzoru vozila i zadovoljenju zahtjeva za telemetrijskim upravljanju i nadzorom nad vozilima i drugim objektima u pokretu. GPS-BH predstavlja efikasan alat visokog stepena ROI-a (return on investment - povrata investiranog) koji omoguava efikasno upravljanje flotama vozila smanjujui trokove goriva i poveavajui cjelokupnu operativnost vaih transportnih kapaciteta, smanjuje rizike od krae i zloupotrebe, sniava trokove osiguranja, prevenira otuenje i oteenje opreme i vozila i izuzetno pozitivno utie na ponaanje vozaa i ostalog osoblja ukljuenog u procese transportnog rada Vae kompanije.

U zavisnosti od toga da li Vam treba rjeenje koje e prevenirati otuenje vozila ili elite nadzor nad transportnim kapacitetima svog voznog praka ili ste pak finansijska institucija (banka, osiguravajuda kuda i sl.) pa imate znaajno izraenu potrebu za veim stepenom sigurnosti vrijednosti u transportu GPS-BH e Vam pruiti visoko-profesionalnu i efikasnu podrku putem svojih servisa. Razlozi zbog koji nai klijenti koriste GPS-BH servis su sljedei:

Smanjenje ukupnih rizika (promenta nezgoda, kriminalitet, zloupotrebe); Bolja i efikasnija kontrola i organizacija; Smanjenje trokova goriva; Smanjenje prekovremenog rada; Poveanje produktivnosti vozaa; Nii trokovi osiguranja 10-30%; Poveanje kvaliteta usluga, transportnog rada i ukupne organiziranosti kompanije; Smanjenje vremena dostave i odziva; Beneficija virtualnog vremena i organiziranja vremena; Efikasniji i bolje kontrolirani obrauni.GPS-BH prepoznat je kao vrhunski "user-friendly" alat i najee je koriten u Bosni i Hercegovini. Kontinuiran razvoj i poboljanja bazirana na iskustvima i zahtjevima naih klijenata rezultirala su balansiranim i finansijski prihvatljivim sistemom koji u cjelosti ispunjava aplikativne zahtjeve za jednostavnou i maksimiziranjem upotrebljivosti ovog vrhunskog sistema to je priznato od strane naih klijenata, a imajudi u vidu i stepen efikasnosti povrata investicija sam sistem GPS-BH stavlja u kategoriju najisplativijih investicija u savremenom biznisu.

Osnovne karakteristike : smanjenje trokova firme (potronja goriva, Vi vladate situacijom)sigurnost (u sluaju otuenja vozila); kontrola voznog parka (gdje su vozila, gdje voze, ko vozi, kojom brzinom, datum registracije); bolja informiranost (izvjetaji preene kilometrae); odnos sa uposlenicima (kontrola radnika da li slubeno vozilo se koristi u privatne svrhe); kvalitetnija i bra poslovna organizacija; optimizacija postojeih poslovnih procesa (raunanje radnih naloga preene kilometrae).Koristei se nekim od standardnih izvjetaja ili putem specijalno naruenog izvjetaja, menadmentu se omoguava analiziranje kretanja vozila u svrhu poveanja uinkovitosti i smanjenja trokova. Svi izvjetaji mogu se automatizirati na nain da stiu e-mailom svakodnevno, sedmino ili mjeseno, ukoliko je to potrebno.Izvjetajima se moe pratiti:

Prekoraenje brzine,

Preeni put,

Rad vozila na mjestu,

Stanje vozila,

Posjete interesnim takama,

Dnevne aktivnosti,

Koritenje vozila po vozaima,

Potronja goriva,

Neovlateno koritenje van radnog vremena,

Ulazak u zonu zabranjenog kretanja.4. Zahtjevi korisnika i funkcijska specifikacija usluga rutnog vodia i navigacije RGN

Slino drugim ITS uslugama, zahtjeve korisnika RGN usluga neophodno je istraiti i specificirati tako da se mogu izvesti odgovarajue funkcijske specifikacije sustava RGN kao samostalnog sustava ili dijela ireg integriranog sustava. Kljune koristi od sustava RGN imat e individualni korisnici i davatelji usluga, dok e neposredni dobici za druge stakeholdere biti znatno manji.Prema rezultatima provedenih istraivanja u projektu KAREN i preliminarnim istraivanjima u zemljama srednje i istone Europe (CEE) u tablici je prikazan dio usuglaenih zahtjeva za uslugama RGN.

Posebni zahtjevi korisnika i interes davatelja usluga vezani su uz : pozicijsku preciznost, npr. pri identifikaciji korektne linije 1 metar; vrijeme odziva sustava (od nekoliko sekundi do nekoliko minuta) tako da se ostvari real-time prezentacija, koritenje mobilnog elijskog sustava (GSM-GPRS) za dvosmjernu komunikaciju sa sredinjim raunalom; zatititi privatnosti korisnika; integracija s drugim lokacijskim sustavima; zajedniko financiranje razvoja sustava RGN.Funkcijskom specifikacijom sustava RGN na razini logikog modela definiraju se:

funkcijski procesi sustava RGN koji e biti fiziki rezidentni u razliitim podsustavima i modulima

tokovi podataka (informacija) za usluge RGN

rjeenja korisnikog suelja

performance odnosno dobrota sustava RGN

tehnoloka ogranienja

netehnoloka ogranienja (organizacijska, pravna, ekonomska )Tabela Korisniki zahtjevi RGN usluga:Referentna oznakaKorisniki zahtjevi

UR 6.1sustav e vozaima preporuiti rute do specificiranog odredita

UR 6.2.sustav moe identificirati vozila u cestovnoj mrei

UR 6.3.sustav moe imati mogunost modifikacije navigacijskih instrukcija u sluaju pogrenog skretanja

UR 6.4.sustav moe pruiti rutnu informaciju o dolasku do P&R lokacije sa slobodnim mjestima za parkiranje

UR 6.5.sustav moe imati mogunost ukljuivanja stvarnovremenskih informacija preporuene rute

UR 6.6.sustav moe izraunati oekivano vrijeme putovanja odreenom rutom do odredita

UR 6.7.sustav moe imati mogunost pruanja navigacijske informacije prema vie kriterija i posebnim odreditima od interesa

UR 6.8.sustav moe pruiti rutne informacije vizualnim i govornim instrukcijama

UR 6.9.sustav moe biti logiki strukturiran tako da je vrlo olakan pristup do najee koritenih funkcija

UR 6.10.sustav moe podravati dvosmjernu podatkovnu i govornu komunikaciju sa vozilom

Tabela 1.Korisniki zahtjevi RGN uslugaIstraivanja pokazuju da je aktivnost RGN sustava u prvom redu vezana za gradsko okruenje, slika. Korisnici oekuju prilagoeno suelje (Human Machine Interfaces) tako da unos eljene destinacije bude jednostavno izveden selekcijom iz integriranog indeksa naziva ulica ili lokacija.

Slika 1. RGN sustav4.1. Tehnologija za realiziranje sustava RGN

Globalni pozicijski sustav GPS (Global Position System) satelitski je radionavigacijski sustav koji se koristi u razliitim ITS aplikacijama vezano za odreivanje poloaja na povrini i u prostoru oko povrine. To ukljuuje: odreivanje pozicije i najblie toke ili vozila (taksi, interventna vozila, dostavna vozila) povezivanje GPS antene s navigacijskim sustavom i voenjem do odredita (GPS guidance), sigurnosne aplikacije i zatitu vozila i vozaa, itd. GPS ima ukupno 24 satelita s visinom putanje od 20.183 km uz vrijeme obilaska Zemlje od 11 sati i 58 minuta. U svakom trenutku korisniku je na raspolaganju 6 do 11 satelita tako da prijamnik za pozicioniranje odabere etiri najpovoljnija. U ITS aplikacijama mogu se koristiti precizniji diferencijski GPS sustav (Diferential Global Positiitioning System). DGPS je vrsta relativnog pozicioniranja gdje monitorska stanica (poznatog poloaja) prima satelitske signale i izraunava pogreke. Taj podatak priopava se korisnicima u odreenom podruju polumjera od stotinjak kilometara. Da bi tonije izraunao svoju poziciju, korisnik treba posjedovati prijamnik za DGPS poruke uz odgovarajue programe za njihovu obradu i prezentaciju. Odreivanje poloaja korisnika GPS sustava temelji se na mjerenju vremena preleta signala od satelita iz ega se izraunava udaljenost prema izrazu:

gdje je: udaljenost od satelita do korisnika

brzina svjetlosti u vakumu

vrijeme proleta signala

GPS postaje normalna dopunska oprema od poetka ovog desetljea poput air-condition ili CD-R opreme.

U pravokutnom koordinatnom sustavu razmak (I) izmeu pozicije GPS korisnika i satelita iznosi:

gdje su koordinate korisnika, a koordinate satelita

Ako su poznate pozicije triju satelita i tono vrijeme odailjanja signala to sa satelita moe se iz sustava jednadbi odrediti korisnikova pozicija. Vrlo je znaajna vremenska preciznost i kontrola frekvencija jer vremenska pogreka od 1 ns stvara pogreku udaljenosti od 30 cm.

Signal GPS-a primjer je signala proirenog spektra (Spread Spectrum Signal) koji ima znatnu neosjetljivost na smetnje i interferenciju. Sateliti rade na istoj frekvenciji uz dva nositelja:L1=1575,42 MHz

L2=1227,60 MHz

Za modulaciju se koriste dva koda:

P-kod (precision)

C/A kod (Coarse Acquisition)

Brzina protoka bita C/A iznosi 1,023 Mb/s i namjera mu je da poslui irokom krugu korisnika (uz manju preciznost). P-kod ima brzinu protoka bita 10,23 Mb/s i veliku preciznost, namijenjen je ponajprije za specijalne korisnike. Kodovima se mogu koristiti oni koji raspolau generatorom istoga koda kao i satelitski odailja, pri emu je neophodna sinkronizacija generatora. Iz podataka o putanjama satelita GPS prijamnik odabire etiri najpovoljnija satelita i generira njihove kodove radi usporeivanja s kodovima satelita.

4.2. Elementi ITS-a koji se koriste u BiH kao sastavni dio kompjuteriziranog sistema

Kako za uspjeno tako i za efikasno funkcioniranje kompjuteriziranog sistema u Bosni i Hercegovini, zaslunost se zasigurno moe pripisati dvosmjernim komunikacijskim senzorima, a neki od njih su:

kamere,

saobracajni senzori,

infracrveni senzori,

radio senzori,

optiki senzori,

lasersko radarski senzori,

induktivni loop senzori.4.2.1. Kamere

Kamera je jedan od osnovnih elemenata koritenih za nadgledanje saobraaja na cestama, slika. Daje nam realnu sliku saobraajnih uslova na cesti. Ti podaci se procesuiraju pomou mikroprocesora smjetenog u ureaju za detekciju video slika. Za snimanje saobraaja pomou kamera koriste se dva pristupa. Prvi pristup podrazumijeva snimanje saobraaja pomou kamere koja nadgleda specifine zone autoceste kako bi detektovala prisustvo vozila. Drugi pristup koristi algoritme za identifikaciju i zapisivanje vozila kada ona prou kroz podruje vidljivo kameri. Visina na koju se postavljaju kamere zavisi od podruja pokrivanja kojeg elimo ostvariti.

Slika 2. Kamera za nadzor saobraaja

Neke od prednosti ovih ureaja jesu slijedee:

Mogunost nadgledanja podruja sa veim brojem saobraajnih traka. Modifikacija zone detekcije tj. pokrivanja je jednostavna.

Dostupnost velike koliine podataka.

Uz pravilno podeavanje omoguavaju detekciju na irem podruju.

Povezivanjem kamera dobija se pregledna slika odvijanja saobraaja du cijele autoceste na kojoj su kamere postavljene.

Slabosti ovih ureaja su:

Za instalaciju ovih ureaja potrebno je postojanje ve postavljene odreene infrastukture na cesti.

Utjecaj vremenskih uslova na rad ovih ureaja je velik; u sluaju snijega, magle i drugih vremenskih neprilika prikaz odvijanja saobraaja na cesti je dosta degradiran u smislu kvalitete slike. 4.2.2. Senzori

Saobraajni senzori koji se koriste u ITS-u predstavljaju vrhunska dostignua tehnike. Oni mogu biti postavljeni na samom putu posebnim nainima montiranja pri izgradnji puta, naknadno, ili u neposrednoj blizini puta. Sofisticirani detektori vozila registruju magnetno polje svakog vozila i mogu brojati automobile, registrovati njihovu brzinu, duinu, teinu kao i meusobno rastojanje izmeu vozila. Mogu biti postavljeni u jednoj ili vie traka i funkcionisati pri svim brzinama vozila. Po metodi rada senzori se mogu svrstati u neku od grupa:

senzori koji registriraju prisustvo vozila,

senzori ija je karekteristika neprekidna,

senzor minimalne brzine,

brzinski senzori.

Postoji veliki broj tipova senzora koji se koriste za detekciju, a neki od njih su: infracrveni senzori, radio senzori, kontaktni senzori,optiki senzori, lasersko-radarski senzori, induktivni loop-senzori,ultrazvuni senzori i dr.Prikaz 49 senzora u FBiH za brojanje saobraaja dat je na slijedeoj slici:

Slika 3. Prikaz lokacija senzora u FBiH za brojanje saobraaja4.2.3. Infracrveni senzori

Infracrveni senzori su ureaji koji se koriste za detekciju vozila i njihove brzine, slika . Dijele se na aktivne i pasivne infracrvene senzore. Aktivni infracrveni senzori emitiraju laserski snop na povrinu ceste i mjere vrijeme potrebno da se reflektirani signal vrati do ureaja. Kada se vozilo nae na putu laserskog snopa vrijeme koje je potrebno da se snop vrati je smanjeno. Upravo ovo smanjenje u povratku reflektirajueg signala predstavlja prisustvo vozila. Ova vrsta infracrvenog senzora ne moe raditi u loim vremenskim uslovima jer kratka talasna duina koja je emitovana ne moe prodrijeti kroz snijeg i kiu.

Slika 4. Infracrveni senzorPasivni infracrveni senzori detektuju vozila na cesti mjerenjem infracrvene energije koja zrai sa podruja detekcijske zone. Vozilo de uvijek imati temperaturu razliitu od okruenja tj. ceste. Infracrvena energija koja se oslobaa sa povrine ceste se uporeuje sa energijom koja isijava kada je vozilo na cesti. Budui da autocesta moe proizvesti ili manje ili vie radijacije u odnosu na vozilo, razlika u toplotnoj energiji se detektuje i predstavlja klju za detekciju vozila na cesti. Na sledeoj slici prikazan je jedan pasivni infracrveni senzor i princip rada:

Slika 5.Pasivni infrared senzor i princip rada

Infracrveni senzori su pogodni za mjerenje brzine, gdje je pasivni senzor u mogunosti mjeriti brzinu vozila u veoj zoni. Ono to ograniava koritenje ovih senzora jeste osjetljivost na loe vremenske uslove sa posebnim naglaskom na aktivne senzore. Takoer im je pokrivenost ograniena, u mogunosti su pokrivati 1-2 saobraajne trake.

4.2.4. Radio senzori

Radio senzor prenose elektromagnetne signale te u svojoj konstrukciji zahtijevaju kvalitetnu obradu signala koja de omoguiti prenos informacije na RF (Radio Frekvencija) nosiocu. Najznaajniji predstavnik radio senzora jeste radar. Radarje radio senzor koji omoguava utvrivanje pozicije i brzine vozila. Za utvrivanje pozicije vozila radar alje visoko-frekventne radio talase tj. impulsne, frekvencijski modulisane ili fazno modulisane signale na povrinu ceste kako bi utvrdio vrijeme kanjenja povratnog signala, time raunajui udaljenost od promatranog vozila.

Na slici je prikazan jedan od radara novijeg vremena koji se svakako malo pomalo uvodi u sistem upravljanja saobraajem u Bosni i Hercegovini.

Slika 6. Radar i radio senzorOva vrsta senzora sastoji se od ispitivake jedinice i jednog ili vie udaljenih senzora. radio senzori komuniciraju sa tzv. ispitivakom jedinicom radio kanalom. Ova jedinica obrauje dobivene podatke i kao rezultat daje elektrine (digitalne) signale. Radari nisu osjetljivi na loe vrmenske prilike i omoguavaju upotrebu i danju i nou. Pored radara poznati su senzori koji emitiraju milimetarske talase. Ovi senzori koriste odbijanje milimetarskih talasa o vozila kako bi detektovali kretanje vozila i prepreke.4.2.5. Optiki senzori

Optiki senzori se koriste za razliita mjerenja. U saobraaju se najveim dijelom koriste za mjerenje temperature povrine ceste. Optiki senzori se esto koriste sa tzv. meteorolokim senzorima kako bi se dobile to preciznije informacije o temperaturi povrine ceste. Koriteni optiki senzor se sastojao od optikog kabla smjetenog ispod same povrine ceste i povezanog sa mjernom jedinicom optikog senzora. Prednosti koje nude optiki senzori jesu slijedee:

vea osjetljivost; elektrina pasivnost; imunitet na elektromagnetnu interferenciju,; veliki domet; mogunost multipleksiranja.

Uzimajui u obzir prednosti optikih senzora za slanje i prijem optikih signala na velikim udaljenostima, sve je vei trend kreiranja mrea ovakvih senzora. Optiki senzori su danas u velikoj primjeni samim time to svojim radom daju dosta precizne informacije o temperaturi povrine ceste to omoguava i predvianje kada i gdje bi cesta mogla uskoro biti pod ledom ili snijegom.

4.2.6. Lasersko-radarski senzoriLasersko-radarski senzori omoguavaju detekciju uslova na cesti. Utvruje npr. da li je asflat na cesti mokar ili suh. Ove informacije se, zatim, prenose do vozaa cesta-vozilo komunikacijom a sve u cilju omoguavanja sigurnog odvijanja saobraaja. Sistem lasersko-radarskih senzora na cesti prikazan je na slici:

Slika 7. Sistem lasersko-radarskih senzora

Sistem lasersko-radarskog senzora sastoji se od glavnog dijela, laserskog radara, kontrolne jedinice i krajnje jedinice. Kontrolna jedinica skenira laserski snop dvodimenzionalno. Krajnja ili zakljuna jedinica utvruje uslove na cesti koristei informacije dobijene od laser radara i kontrolne jedinice. Na sledeoj slici prikazan je izgled lasersko-radarskog senzora :

Slika 8. Lasersko-radarski senzor

4.2.7. Induktivni Loop senzori

Induktivni loop (loop eng. strujna petlja) senzori rade na principu pojave struje u sluaju kada se odreeni elektrini provodnik nae u blizini magnetnog polja. U posmatranju i mjerenju saobraaja na cestama metalno vozilo predstavlja magnetno polje a induktivna strujna petlja - elektrini provodnik. Mjerna jedinica na cesti upravo mjeri generirane signale (pojavu struje) koje nastaju prelaskom vozila preko petlje. Induktivni loop senzori se postavljaju ispod povrine ceste i to obino kvadratnog oblika.Jedan od primjera koritenja ove vrste senzora u Bosni i Hercegovini je u Sarajevu na raskrsnici kod Kampusa Univerziteta u Sarajevu.

Slika 9. Prikaz loop detektora

Struktura sustava za lokaciju i navigaciju vozilaModerni lokacijski i navigacijski sustav se sastoji od nekih ili svih modula koji su prikazani na slici:

Slika 12.Veza sustava za upravljanje rutom i ostalih modula sustava za pozicioniranje i navigaciju vozila

Model koji je prikazan na slici moe imati razliite oblike. Ovi moduli mogu biti implementirani sa razliitim hardverom i softverom. Baza podataka digitaliziranih karata sadri informacije u unaprijed definiranom formatu, tako da se moe obraivati sa kartama vezanim funkcijama koje upravo osiguravaju identificiranje i odreivanje lokacija, razvrstavanje prometnica, prometne regulacije i putne informacije. Stoga karta predstavlja geometriju povrine Zemlje,

Modul za planiranje rute omoguava proces planiranja rute prije i tijekom vonje. To je jedano od temeljnih izlaznih rjeenja podruja navigacije vozila. Planiranje ruta se moe dalje klasificirati u dvije grupe i to planiranje skupno za vie vozila , gdje se planira rute izmeu vie destinacija za sva vozila na promatranom segmentu mree, i pojedinana ruta za svako vozilo posebno, gdje plan za pojedinanu rutu je preciziran za pojedinano vozilo na promatranoj lokaciji.

Cilj je pronai najkrai puta od izvora A do cilja B putovanja za postojee prometne uvjete na mrei za to je razvijen vei broj algoritama i postupaka. Planiranje putovanja je proces koji pomae vozaima planiranje rute tokom putovanja, koja se temelji na osiguravanju karte za bazu podataka karata, ako je dostupna, u realnom vremenu primanje informacija o prometu preko beine komunikacijske mree.

Modul pozicioniranja objedinjuje razliite podatke dobivene od senzora ili koristi radio signale za automatsko rjeavanje pozicije vozila ili putem mobilnog ureaja za identifikaciju puta kojim se putuje osigurava pristup svakoj dionici puta. Modul za pozicioniranje je kljuna komponenta svakog sustava za lokaciju i navigaciju vozila. Pozicioniranje ukljuuje odreivanje koordinata vozila na povrini zemlje. Ne moe se samo jednim senzorom odrediti pozicija vozila i informacija o lokaciji sa potrebnom tonodu za sustav lokacije i navigacije vozila.

Opi senzor pozicije i pravca je veoma vaan za rjeavanje problema lokacije i navigacije. Opi senzor moe osigurati informaciju o poziciji vozila uzimajui u obzir povrinu Zemlje. Najvie koritena tehnologija za odreivanje ope pozicije vozila je magnetni kompas i GPS (Global Positioning System ). GPS se sastoji od 24 satelita u est orbita sa po etiri satelita u orbiti.

Relativni senzor ne moe odrediti opi smjer ili poziciju respektirajui referentni koordinatni sustav.

Slika10. Globalni pozicijski sustav

GPS (Global Positioning System ) satelitski bazirani radio navigacijski sustav. Sastoji se od tri dijela:

- sateliti (prostorni segment),

- korisniki segment (prijemnik),

- kontrolni segment ( regulacija i upravljanje),

Tehnologija odreivanja lokacije odnosno pozicije cestovnog vozila preko satelita u osnovi je ista kao pri odreivanju pozicije broda ili zrakoplova. Satelitski prijamnik u vozilu treba imati optiku vidljivost s barem etiri satelita tako da se moe iz vremena proleta signala izraunati pozicija vozila. Osim amerikog globalnog pozicijskog sustavaGPS, koristi se i ruski sustav GLONASS, a u pripremi je i europski satelitski sustav Galileo. Naziv globalni navigacijski satelitski sustav GNSS (Global Navigation Satelite System) pokriva ta tri sustava te nove sline sustave koji de biti lansirani. Preciznost odreivanja pozicije kod diferencijalnih sustava je u okviru 1,5 metara

Modul baza podataka digitaliziranih karata omoguava realiziranje mnogih funkcija sustava za lociranje i navoenje vozila. Da bi to mogao ostvariti sustav treba osigurati:

1. prikaz karte u itljivom i razumljivom obliku,

2. lokaciju adresa ili odredite koristei adresu ulice ili blisku dionicu,

3. izraunavanje rute putovanja,

4. voenje vozaa du izraunate rute,

5. usklaivanje putanje vozila utvrenu na temelju senzora na vozilu sa poznatom mreom prometnica, te vrei stalno usklaivanje iste,

6. osigurava putne informacije za upravljanje putovanjem, informacije o stanju u prometu, hotelima restoranima.

Uspjeno rjeavanje kompleksnog problema lokacije i navigacije vozila trai od sustava da prvo ignorira nisku razinu detalja i da se koncentrira na glavna svojstva problema ulazei u detalje kasnije. Ovakav pristup rjeavanju problema osigurava hijerarhijski organizirana baza karata koja je organizirana u etiri razine od razine 0 do razine 3.

razina 0 ukljuuje sve putove na mrei i povezane informacije neophodne za navigaciju.

razina 1 ukljuuje sabirne prometnice, arterije i autoceste

razina 2 ukljuuje arterije i autoceste

razina 3 ukljuuje samo autoceste.

Modul za usklaivanje karte ima veoma vanu ulogu u sustavu lokacije i navigacije vozila. Koritenje digitalnih karata za sustav pozicioniranja mora osigurati pouzdanost i preciznost.

Usklaivanje karte je postupak usklaivanja pozicije (ili -putanje) izmjerene ili dobivene od modula za pozicioniranje te povezivanje tako dobivene pozicije sa lokacijom na karti koja se nalazi u bazi podataka karata.

ZakljuakSavremeni nain ivota zahtijeva porast mobilnosti. esto se to ostvaruje sa stalnim porastom koritenja osobnih vozila. To rezultira stalnim rastom optereenja transportne infrastrukture to stalno izaziva porast optereenja posebno na urbanim arterijama. Nai gradovi odgovaraju ovoj krizi sa razliitim politikama, koje pokuavaju uskladiti potranju uz porast mobilnosti sa potrebom smanjenja prometnog zaguenja i zastoja u prometu, osiguranje zatite okolia, te osiguranje sigurnih i efikasnih operacija transportnog sistema. Budui napori e sigurno zahtijeva rad na vie podruja. Meu njima je koncept i praktino koritenje ITS, koji je sposoban otvoriti nove puteve koji mogu ostvariti odrivu mobilnost u naem komunikacijskom i informacionom okruenju.

ITS omoguuje informacijsku transparentnost, upravljivost i poboljan odziv prometnog sistema ime on dobiva atribute inteligentnoga. Atribut inteligentni openito oznaava sposobnost adaptivnog djelovanja u promjenljivim uvjetima i situacijama pri emu je potrebno prikupiti dovoljno podataka i obraditi ih u realnom vremenu. Iako je ovjek inteligentna sastavnica klasinog prometnog sistema, zbog nemogunosti umreavanja i koritenja on-line informacija dolazi do ekanja, zastoja, neuinkovitog prijevoza.

GPS-BH predstavlja efikasan alat visokog stepena ROI-a (return on investment - povrata investiranog) koji omoguava efikasno upravljanje flotama vozila smanjujui trokove goriva i poveavajui cjelokupnu operativnost vaih transportnih kapaciteta, smanjuje rizike od krae i zloupotrebe, sniava trokove osiguranja, prevenira otuenje i oteenje opreme i vozila i izuzetno pozitivno utie na ponaanje vozaa i ostalog osoblja ukljuenog u procese transportnog rada.

U poreenju sa zemljama Europske Unije Bosna i Hercegovina ima daleko manje razvijenu saobraajnu infrastrukturu. Upravo saobraajna infrastruktura je osnova za razvoj ITS sistema, obzirom da koncepcija ITS-a nalae, prvenstveno, analiziranje postojeeg stanja te njegovu nadogradnju uz eventualni prelazak sa fizike na virtualnu mobilnost. Dakle, da bi smo se mogli koristiti pogodnostima koje donose nove tehnologije i ITS rjeenja potrebno je uloiti daleko vei napor u razvoj prvenstveno infrastrukture, zatim vie primjenjivati GPS usluge, uvesti nove tehnologije u rad, kao to su: senzori, induktivne petlje i sl, za to nam je potreban struni kadar, materijalna sredstva i odgovarajui vremenski period.Literatura

1. Luger, G.F.: Artificial Intelligence, Addison Wesley, 2005.

2. Russell, S., Norvig, P.: Artificial Intelligence: A Modern Approach, Prentice Hall, 2003.

3. Miljenovi, D., Mari, I.: Umjetna inteligencija, kolska knjiga, 1991.4. Cerovac, V.; Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.

5. upanovi, I.; Tehnologija cestovnog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1994.

lanci

6. I. Bonjak, S. Manduka, Lj. imunovi: Mogunosti inteligentnih transportnih sustava u poboljanju stanja sigurnosti u prometu, Znanstveni skup Nezgode i nesree u prometui mjere za njihovo sprjeavanje, HAZU 2007.

7. Papageorgiou, G.: Modelling and simulation of transportation systems: a scenario planning approach, Automatika, vol: 50, 2009., br: 1/2 ; str. 39-50.

8. Ivakovi ., afran M.: Meunarodno znanstveno-struno savjetovanje Logistika i inteligentne transportne tehnologije - prilike za novi gospodarski uspon,Zbornik radova, Zagreb : Fakultet prometnih znanosti, 2009.

9. Antoli, K., Strmeki, S., Magui, F.: Informacijska sigurnost i inteligentni transportni sustavi, Suvremeni promet, vol: 28, 2008., br. 5., str. 353-355

10. Sren, M.: Inteligentni transportni sustavi u upravljanju cestovnom mreom, Suvremeni promet, vol: 28, 2008., br: 1/2 ; str. 141-151.

Internet izvori:

11. Open Directory - Science: Technology: Transportation: Intelligent Systems; URL: http://www.dmoz.org/Science/Technology/Transportation/Intelligent_Systems/12. RITA; Intelligent Transportation Systems (ITS); URL: http://www.its.dot.gov13. Specijalizirani isporuitelj signalne opreme i proizvoda:

http://www.peek.hr/roadrunner.htm14. Prometna zona; URL: http://www.prometna-zona.com/Skraenice

EFT-Electronic Funds Transfer

GNSS - globalni navigacijski satelitski sustav

GPS - Globalnog pozicijskog sustava ITS Inteligentni transportni sistem

RAK - Regulatorna agencija za komunikacije

ADAS - Sistem naprednog pomaganja vozau

Popis slika i tabelaSlika 1. RGN sustav

Slika 2. Kamera za nadzor saobraaja

Slika 3. Prikaz lokacija senzora u FBiH za brojanje saobraaja

Slika 4. Infracrveni senzor

Slika 5. Pasivni infrared senzor i princip rada

Slika 6. Radar i radio senzor

Slika 7. Sistem lasersko-radarskih senzora

Slika 8. Lasersko-radarski senzor

Slika 9. Prikaz loop detektora

Slika 10. Globalni pozicijski sustav

Slika 11. Sistem usklaivanja karata sa pozicijom vozila

Slika 12. Veza sustava za upravljanje rutom i ostalih modula sustava za pozicioniranje i navigaciju vozila

Slika 13. Beine komunikacije sustava RGN

Tabela 1. Korisniki zahtjevi RGN usluga

Tabela 2. Popis lokacija fiksnih foto-radar u BiH

POZICIONIRANJE

USKLAIVANJE KARTE

BAZA DIGITALIZIRANE KARTE

BEINE KOMUNIKACIJE

SUELJE OVJEK-

STROJ

MANEVRIRANJE VOZILA

UPRAVLJANJE RUTOM

PRAENJE

RURE

PLANIRANJE

RUTE

Prometna zona; URL: HYPERLINK "http://www.prometna-zona.com/"http://www.prometna-zona.com/

Ivakovi ., afran M.: Meunarodno znanstveno-struno savjetovanje Logistika i inteligentne transportne tehnologije - prilike za novi gospodarski uspon,Zbornik radova, Zagreb : Fakultet prometnih znanosti, 2009.

Ivakovi ., afran M.: Meunarodno znanstveno-struno savjetovanje Logistika i inteligentne transportne tehnologije - prilike za novi gospodarski uspon,Zbornik radova, Zagreb : Fakultet prometnih znanosti, 2009.

Papageorgiou, G.: Modelling and simulation of transportation systems: a scenario planning approach, Automatika, vol: 50, 2009., br: 1/2 ; str. 39-50.

I. Bonjak, S. Manduka, Lj. imunovi: Mogunosti inteligentnih transportnih sustava u poboljanju stanja sigurnosti u prometu, Znanstveni skup Nezgode i nesree u prometui mjere za njihovo sprjeavanje, HAZU 2007.

Miljenovi, D., Mari, I.: Umjetna inteligencija, kolska knjiga, 1991.

Antoli, K., Strmeki, S., Magui, F.: Informacijska sigurnost i inteligentni transportni sustavi, Suvremeni promet, vol: 28, 2008., br. 5., str. 353-355

Open Directory - Science: Technology: Transportation: Intelligent Systems; URL: HYPERLINK "http://www.dmoz.org/Science/Technology/Transportation/Intelligent_Systems/"http://www.dmoz.org/Science/Technology/Transportation/Intelligent_Systems/

RITA; Intelligent Transportation Systems (ITS); URL: HYPERLINK "http://www.its.dot.gov"http://www.its.dot.gov

30

_1418901771.unknown

_1418901773.unknown

_1418901775.unknown

_1418901776.unknown

_1418901774.unknown

_1418901772.unknown

_1418901770.unknown