TEKUĆICE - unizg.hr...Razvoj prvih kultura i civilizacija vezan je uz porječja velikih rijeka...
Transcript of TEKUĆICE - unizg.hr...Razvoj prvih kultura i civilizacija vezan je uz porječja velikih rijeka...
Razvoj prvih kultura i civilizacija vezan je uz porječja velikih rijeka Eufrat i Tigris
Herodot, 5 st. p.n.e.: “Egipat je dar Nila”; Egipćani su izgradili kanal za navodnjavanje i uzduž njega akumulaciju za različite primjene
vodene katastrofe odavna ugrožavaju ljudsku egzistenciju:biblijska legenda o Noi 2800. god. p.n.e. – spasio narod od potopa u nizinama Eufrata i Tigrisa
pitka i upotrebna voda, navodnjavanje, promet, energetika, ribarstvo, rekreacija
za postanak tekućica značajni: klimatski čimbenici, vegetacija, geomorfologija
krčenje šuma – erozija – zatrpavanje riječnih korita – manje vode
kanjoni – korita nekad velikih rijeka, vodenih masa, koje su mogle duboko erodiratisvoju podlogu
TEKUĆICE
EGZOREIČNA PODRUČJA – rijeke se ulijevaju u more
ENDOREIČNA PODRUČJA – rijeke prolaze ovim područjima,
ali se ne ulijevaju u more, već jezera
AREIČNA PODRUČJA – nema površinskih tekućica i one ne
nastaju u ovim područjima
1) Nil 6853 km - Bijeli Nil – izvor Kagera (Burundi) - Viktorijino
jezero – ušće Sredozemno more (Aleksandrija – Port Said, Egipat)
2) Amazona 6437 km – Apurimac (Peru) – najveće slivno
područje – ušće Atlantski ocean, Brazil
NAJDULJE RIJEKE
NAJDULJA RIJEKA EUROPE
1) Volga 3534 km – ušće Kaspijsko jezero
2) Dunav 2888 km
NAJDULJE RIJEKE
VEĆI VODOTOCI I SLIVOVI NA PODRUČJU HRVATSKE
Istarsko-primorski sliv
Dalmatinski sliv
Sliv Save
Dravsko-Dunavski sliv
LD
5 km
3 km
Podunavske zemlje
TEKUĆICE
lotičke sustave obilježava: - protok, Q, (m3/s)- brzina strujanja vode (m/s)- nagib podloge s hidrološkim čimbenicimaodređuju vrstu supstrata na dnu:kamenito, muljevito, organski detritus
rijekama pripada mali volumen vode na Zemlji 2 x 103 km3 ( 0.0001%);
ulijevaju u oceane 32-37 km3god-1 vode;
unose u oceane velike količine sedimenta 15-20 biliona t god-1 , a najviše unose rijeke Azije i Oceanije.
TEKUĆICE
limnigraf(konsumpcione krivulje)
vodomjerna letva
PROTOK
PROTOK
instrument za mjerenje brzine strujanja vode
PROTOK
VODNI REŽIM:- način opskrbe vodom (snježnica, kišnica)- raspodjela karakterističnih protoka (vodostaja) u koritu tekućice tijekom godine
Snježni (nivalni)
Snježno-kišni (nivo-pluvijalni) - dva minimuma i dva maksimuma, glavni maksimum je u IV ili V mjesecu (snježnica), drugi maksimum je u XI ili XII mjesecu (kiše), razdoblje od sedmog do desetog mjeseca obilježavaju mali protoci
Kišno-snježnji (pluvio-nivalni)
Kišni (pluvijalni)
Q = lzvq = protok (m3/s) v = brzina strujanja vode (m/s) z =dubina (m) l = širina (m)
6,0
6,5
7,0
7,5
8,0
8,5
9,0
9,5
10,0
0 91 182 273 364
Vrijeme (d)
Q (
m3/s
)
QA = 7.80 m3/s
QA = 6.32 m3/s
QA = 6.87 m3/s
QA = 7.04 m3/s
Zima
Proljeće
Ljeto
Jesen
Hidrogram
PROTOK
GRANULOMETRIJA ČESTICA DNA TEKUĆICAod izvora prema ušću:
megalital – kamene ploče > 40 cm
makrolital – blokovi 20-40 cm
mesolital – veće valutice 6-20 cm
mikrolital – valutice 2-6 cm
akal – šljunak 0,2-2 cm
psamal – pijesak 6 mm-0,2 cm
argilal – mulj, glina (anorganski) < 6 mm
pelal – naslage čestica organske tvari (CPOM, FPOM,UPOM)
TIPOVI IZVORA
REOKRENI – sva voda izlazi na jednom mjestu, tako da odmah formira turbulentni izvorski tok (Crna Rijeka)
LIMNOKRENI – voda izlazi na dnu veće i dublje udubine ili potopljene jame formirajući ujezerenje(Kupa, Čikola, Cetina)
HELOKRENI – su specifični izvori u kojima voda duž šire zone, polagano i difuzno skuplja, prolazi kroz slojeve pijeska, mulja i organskog detritusa, koji su obično prekriveni bogatom emerznom (helofite) vegetacijom (Sava Dolinka, neki potoci oko Plitvičkih jezera)
reokreni izvor Crne Rijeke (Plitvička jezera)
potok Jankovac (PP Papuk)
izvor rijeke Kupe u Gorskom kotaru (limnokreni), jedno je od najjačih i najdubljih hrvatskih vrela
na 313 m. n. v. vodena masa oblikovala je manje jezero, dužine 200 i u prosjeku širine oko 30 metara, dubine 80 m (do sad utvrđena dubina)
izvor Kupe
helokreni izvor plitvičkog potočića,
Nizvodno povećanje širine, dubine korita
Nagib i veličinske frakcije čestica smanjuju se nizvodno
HIDROMORFOLOGIJA
Izmjena brzaca i ujezerenja u pravilnim razmacima
HORTON (1945) razvija hijerarhijskisustav za klasifikaciju tekućicakojeg je postupno modificiraoSTRAHLER (1952, 1964);
na red tekućice utječu površinasliva, nagib i reljef;
svaka tekućica višeg reda prima 3-4pritoke, koje imaju upola manjuduljinu toka i dreniraju 50 %slivnog područja
zajednica tekućica reda n stvaratekućicu reda n+1
ESTUARIJIlat. aestuarium, niskoriječno ušće,oblikovano poputlijevka
Temza
• ljevkasto ušće rijeke u more u kojem se odražava utjecaj plime i oseke; • između gušće morske i rjeđe slatke vode postoji uklinjeni prostor brakične
vode, gdje dolazi do sedimentacije čestica tekućice; • zbog saliniteta sloj morske vode je teži i proteže se ispod lakšeg sloja slatke
vode; • prostor uklinjenja je najčešće zona najveće gustoće fitoplanktona i
zooplanktona;• morske mijene miješaju nutriente između litoralne i pelagičke zone, što
utječe na jaku produkciju flore i faune i pogoduje rastu riba i školjkaša;• dnevna kolebanja plime i oseke mogu biti preko 10 m, a u Mediteranu ova
razlika iznosi svega 1 m.
ESTUARIJI
DELTA
oblik riječnog ušća, naziv po sličnosti oblika grčkom slovu delta (Δ)
najpoznatija je delta Nila
uslijed odlaganja sedimenta kojeg donosi rijeka, taloženjem
nastaju prepreke
voda mijenja smjer kako bi zaobišla prepreku, ili se razdvaja na
tekuće ili ustajale rukavce
delta Neretve (prije12, danas 4 rukavca)
DELTA
Nil Ganges (najveća) Dunav
ASUANSKA BRANA (Aswan Dam)
CILJEVI GRADNJE:
omogućiti navodnjavanje poljoprivrednih površina
regulirati protok rijeke – sprečavanje poplave
proizvoditi električnu energiju za potrebe daljnjeg razvoja
poboljšati kvalitetu života i standard stanovništva
prihvatiti napredniji način iskorištavanja prirodnih resursa
spriječiti sukobe Egipta i Sudana oko vodnih resursa Nila
GRADNJA I POSTIGNUĆA
prvu branu projektirali su britanski inženjeri, građena je od 1898. do 1902.
gradnja velike brane započinje 1956. nakon bilateralnog ugovora između Egipta i Sudana, a završava 1970.
dimenzije brane: 4 km dužine, 111 m visoka, 40 m široka na vrhu, 980 m
na dnu
jezero Nassar dužine 600 km, maksimalne širine 50 km, ukupne površine veće od 6.500 km², zm 180 m
generatori u brani namiruju 1/3 sadašnjih potreba Egipta za električnom energijom
omogućeno je navodnjavanje poljoprivrednih površina i reguliran protok rijeke
primjenjena napredna tehnologija
NEGATIVNI UTJECAJI GRADNJE BRANE
1) Sprečavanjem plavljenja rijeke smanjuje se donošenje mulja smineralnim solima što uzrokuje:- korištenje velikih količina umjetnih gnojiva čija
proizvodnja troši energiju približnu proizvodnji hidrocentrale- eroziju obala rijeke zbog nedostatka mulja- eroziju delte Nila i salinizaciju zbog ulaska mora u deltu rijeke- smanjuje se produktivnost u jugoistočnom Mediteranu, padaulov riba i rakova
“Sediment starved” rijeke – rezervoari uzrokuju taloženje sedimenta terijeka nizvodno ima veću erozivnu snagu i nedostatak sedimenta što je idovelo do erozije delte Nila, čime se:
1. osiromašuje unos hranjivih tvari u Mediteran;2. gubi plodno poljoprivredno tlo koje je tisućljećima služilo kao egipatska
košarica kruha
2) Smanjena ukupna količina vode zbog isparavanja iz umjetnog jezera -dodatna salinizacija delte Nila zbog smanjenog protoka vode
3) Nezadovoljstvo 100.000 stanovnika južnog Egipta i sjevernog Sudana zbog prisilnog preseljenja 1960. za koje nisu dobili obećane odštete
4) Nezadovoljstvo ostalih (7) država zainteresiranih za vode Nila, a nisu bile konzultirane o gradnji-povećana opasnost vojnog sukoba za vodu zainteresiranih država
5) Povećana učestalost bolesti poput malarije (prijenosnik komarac Anopheles) i bilharzije (uzročnici metilji, vrste roda Schistosoma,
međudomadar puž). Nakon gradnje prve brane učestalost bilharzije je povećana pet puta. Danas u pet država više od 50% stanovništava je oboljelo, a u nekim navodnjavanim područjima čak 100%.
6) Umjetnom preprekom poremećen ekosustav rijeke
7) Potopljene povijesne znamenitosti
Qmax:Qmin 12:1 Qmax:Qmin 2:1
ZAKLJUČAK
1) Osnovni kriterij za odluku o gradnji bio je brzi ekonomski i politički dobitak
2) Negativna iskustva s istom tehnologijom nisu bila prepreka za donošenje odluke.
3) Stvorene su potrebe za primjenom dodatnih novih tehnologija (gnojiva, desalinizacija, lijekovi, oružje, ...) u svrhu otklanjanja stvorenih štetnih utjecaja.
4) Ekonomski dobitak dijeli mali krug ljudi, a štete u raznim oblicima (zdravlje, okoliš, kulturno nasljeđe, novac,...) plaća puno širi sloj stanovništva
5) Potrebne količine energije i resursa za održavanje sustava su povećane, što dovodi do poremećaja ekosustava