Tehnologija obrade slika u alatu

Seminarski rad iz predmeta

Informatika

Naslov rada:

Tehnologija obrade slika u alatu

Adobe Photoshop

www.maturski.orgSadraj:1.Uvod Adobe Photoshop3

2. Obrada digitalne slike.4

2.1. Osnove obrade..............................................................................42.2. Grafiki programi......42.3. Saimanje digitalne slike....42.4. Mogunosti grafikih programa ......52.5. Oznaavanje dijela.........................................................................5

2.6. Slojevi.................52.7. Mjenjanje veliine.........52.8. Izdvajanje dijela62.9. Histogram.....................................................................................6

2.10. Otklanjanje neistoa62.11. Uklanjanje neeljenih djelova62.12. Promjena odreene boje....72.13. Poloaj oblika..72.14. Spajanje slika...72.15. Specijalni efekt....82.16. Mjenjanje dubine boja...82.17. Kontrast i svijetlina.......82.18. Izotravanje i glaenje...82.19. timanje boja.......92.20. Dimenzioniranje...92.21. Veliina slike.......92.22. Boje....................92.23. Spremanje.103. Adobe Photoshop CS2 mogunosti......10

4. Zakljuak.14

Literatura.151. Uvod Adobe Photoshop

U dananje vrijeme raunala imaju veliku primjenu u pohrani i obradi slika u raznim formatima. Padom cijena digitalnih fotoaparata i skenera sve vie slika se pohranjuje u digitalnom obliku na raunalu. Raunala su postala nezamjenjiv alat za obradu i retuiranje fotografija.Web je nezamisliv bez slikovnog sadraja, zauzima znaajno mjesto u prezentiranju i oglaavanju poduzea i ustanova. Slike koje se prezentiraju na Web-u potrebno je obraditi i pohraniti u formatu prikladnom za prikaz i prijenos preko Interneta.

Adobe PhotoshopPhotoshop CS2 je softver namijenjen za rastersko obraivanje digitalnih fotografija. Trenutno je vodea inaica svjetske aplikacije za obradu slika. Web dizajneri mogu se pouzdati u kompletnu povezanost Photoshopa i ImageReady aplikacije kod kreiranja web grafike s izvrsnim eksportom za web i alatima za razrezivanje veih slika. Kreirajte kompletan homepage u tablici s rolloverima i animiranim gifovima. Photoshop donosi, naravno, i ogromnu koliinu alata za obradu slike za ekransku ili papirnatu uporabu.

Adobe Photoshop Izdava: Adobe Systems

Zadnja verzija: CS2 (9.0.2) / 4. april 2005OS: Mac OS X i Microsoft WindowsVrsta: Grafiki alat

Licenca: Vlasniki softver

Website: www.adobe.com/products/photoshopAdobe Photoshop na Mac OS X operativnom sistemuAdobe Photoshop je softver namijenjen za rastersko obraivanje digitalnih fotografija. Trenutno je vodei grafiki alat i namijenjen je za koritenje na Microsoft Windows i Apple operativnim sistemima. Kompanija zasluna za Photoshop se zove Adobe Systems.

Prva verzija ovog profesionalnog alata je izala u februaru 1990. godine i to samo na Mac OS platformi. Korisnici Windowsa su tek s verzijom Photoshop 2.5, koja je izala u novembru 1992. godine, dobili pristup ovom programu.

U proteklih nekoliko godina, popularnost Photoshopa je dovela do stvaranja nove Internet skraenice - fotoopovati (en. to photoshop something). Rije se koristi u smislu izmjene fotografije za pogodne svrhe (internet, e-mail, ala). Photoshop je konstuiran na takav nain da moe nesmetano suraivati s drugim programima Adobe kompanije, npr. Adobe InDesign.Imate sliku koju elite iskoristiti za web, album ili ju jednostavno printati ali vam se ini da je prilikom unosa u raunalo (putem skenera, digitalnog fotoaparata, kamere i sl.) izgubila na kvaliteti? U iduih nekoliko koraka bit e objanjeno kako se koristiti Adobe Photoshop. Photoshop je jedan od boljih programa za obradu, izradu i optimizaciju rasterskihslika. Da bi se bolje upoznali s njegovim mogunostima treba shvatiti neke temeljne pojmove. Rasterski program znai da se radi o programu koji slike predoava pomou tokica ili piksela. To je veliina koja nije direktno povezana s tiskom. Ono to je nama bitno je da znamo razliku izmeu piksela i DPI-a. 2. Obrada digitalne slike

Obrada digitalne slike je postupak mijenjanja detalja na nekoj digitalnoj fotografiji. Za tu svrhu se koriste posebni programi koje nazivamo vektorski i rasterski grafiki softver koji slue kao alat za mijenjanje, timanje, poboljavanje i razmjeranje slike. Obrada digitalnih slika se koristi u nauci, medicini i forenzici.

2.1. Osnove obrade

Rasterske slike se u raunaru pohranjuju kao mree piksela. Pikseli sadre informacije o boji, svjetlini i ostalim postavkama neke digitalne slike. Grafiki programi mogu mijenjati te piksele, odnosno itave slike, da bi se neka digitalna slika promijenila ili poboljala na mnogo naina. Za to slue rasterski grafiki programi, dok imamo i vektorske grafike programe koji su vie stvoreni za pravljenje novih i drukijih slika u vektorskoj grafici.

2.2. Grafiki programi

Postoji itav niz raznih grafikih programa, od onih jednostavnih (kojima je mogue vriti okretanje ili razmjeranje slike) pa sve do detaljnih programa koji imaju jako detaljne algoritme sa mnogo opcija za rukovanje digitalnom slikom. Poznati rasterski grafiki programi su Adobe Photoshop, Paint Shop Pro i potpuno besplatni GIMP.

2.3. Saimanje digitalne slike

Mnogi formati slika koriste tehniku saimanja za smanjivanje veliine grafikog podatka. Primjer saetog formata je JPEG format koji pokuava smanjiti veliinu podatka uz neprimjetne gubitke kvalitete slike to uvijek nije sluaj (zavisi od nivoa saimanja). Postoje i algoritmi saimanja koji ne umanjuju kvalitet slike, takav je PNG format. Veoma esto se prave kompromisi na ovom polju, tako da se na internet obino postavlja saeta grafika koja je esto slabijeg kvaliteta nego original.

2.4. Mogunosti grafikih programa

Ispod ete vidjeti neke najpoznatije mogunosti koji mogu izvoditi grafiki programi nad digitalnim slikama.2.5. Oznaavanje dijela Oznaavanjem jednog dijela slike te radom na tom dijelu ne utjee na ostatak slike Osnovna funkcija svakog grafikog programa je mogunost odabira ili isjecanja oznaenog dijela slike. Tako je mogue napraviti promjene na samo jednom dijelu slike koji nee utjecati na itavu sliku. Postoji nekoliko alata pomou kojih se ovo radi, to su marqee alat, lasso, virtuelne olovke, maskiranje, alfa sainjavanje, kanalno-bazirano vaenje, kao i vaenje na osnovu boje.2.6. Slojevi

Jedna od vanijih osobina svakog grafikog programa jesu slojevi (layer). Doslovno jedan grafiki program moe imati neodreeni broj slojeva od kojih se sainjava cjelina odnosno slika. Grafiki program je u mogunosti sakriti jedan sloj slike, promjeniti samo jedan da ne utjee na drugi, te stopiti dva sloja u jedan, grupirati ih i tako dalje. Ovo je jedna od najvanijih mogunosti jer omoguuje lagano i efikasno rukovanje slikom bez da se uini neka nepovratna akcija koja e unititi cijelu sliku. Takoer je mogue dodatno isprobavanje raznih efekata i promjena bez diranja same slike, taj se sloj kasnije moe ukloniti ili ostaviti, ovisno o kvaliteti kako je odraen.

Prikaz rada sa slojevima u grafikom programu Photoshop, pokazane tehnike stopljavanje jednog sloja sa drugim kao i sakrivanja pojedinog sloja.2.7. Mijenjanje veliine

Skoro sav grafiki softver moe mijenjati veliinu ili rezoluciju neke slike. Veinom se to koristi kod smanjivanja slika koje su velike rezolucije, jer nema smisla postavljati veliku sliku na internet jer se u protivnom slika sporije uitava kod korisnika sa sporijom vezom, a i sama slika je nepregledna jer prelazi dimenzije monitora i njegove prirodne rezolucije. U ureivanju grafike nekih novina ili asopisa zahtjeva uveavanje slike, jer pikseli nisu iste jedinice kao uobiajene metrike (kao to je centimetar). Za obini A4 papir koji se koristi u asopisima je potrebna raunarska rezolucija od 2480x3508, kao i pratee slike i grafika u veim rezolucijama nego to smo navikli, zbog toga veliina takvih dokumenata (jedne stranice) iznosi skoro 50 Megabajta u svom orginalnom formatu. Zato grafiari cijene digitalne fotoaparate koji mogu proizvesti veu sliku, to se oitava u megapikselima (mpx), a nerijetko se dogaa da je fotoaparat u nemogunosti proizvesti dovoljno veliku sliku pa se slika dodatno uveava u grafikom programu to umanjuje kvalitet slike.2.8. Izdvajanje dijela

Pomou grafikih programa mogue je doslovno izrezati dio jedne slike koji e kasnije i sam postati nezavisna slika. To se koristi i kod rezanja neeljenog dijela jedne slike. Pomou ove

Cjelovita

slika Ljiljan

isjeen iz

slike2.9. Histogram

Grafiki programi imaju i slikovni histogram neke digitalne slike. Histogram prikazuje vrijednost osvijetljenja pojedinanog piksela. Algoritmi u grafikim programima omoguuju timanje svjetline svakog piksela. Tako je mogue postii bolje rezultate i kvalitet slike.

Histogram

2.10. Otklanjanje neistoa

Grafiki programi su u nekoj mjeri u mogunosti otkloniti smetnje sa neke slike. Najee takve slike bude popunjene takozvanim tokicama (noise) koje su rezultat slikanja u slabom osvijetljenju. 2.11. Uklanjanja neeljenih dijelova

Pomou grafikih programa mogue je ukloniti neeljene dijelove neke slike, koristei se "clone" alatom ali i pomou runog samostalnog rada. OriginalUklonjeno grmlje sa vrha slike2.12. Promjena odreene boje

Grafiki programi mogu promjeniti odreenu boju nekog predmeta u slici.Primjer mijenjanja odreene boje, orginalne koja se nalazi na desnoj strani

2.13.Poloaj slike

Grafiki programi su u mogunosti narediti da se slika okree u bilo kojem uglu i poloaju. Slike se mogu prevrtati i preslikavati. Takoer mogue ih je i okretati, te im mijenjati perspektivu.

Primjeri okretanja slike2.14. Spajanje slika

Mogue je spajati vie nezavisnih slika ili dijelova slika u jednu cjelinu.

John i Bertha Phillips 1910.2.15. Specijalni efekt

Skoro svi grafiki programi mogu stvarati neke specijalne i neobine efekte koje rezultiraju zanimljivim ishodima. Program moe primjeniti umjetnike, geometrijske, teksturne itd. efekte.

Primjer specijalnih efekta koji se mogu

dodati na sliku ili sloj

2.16. Mijenjanje dubine boje

Mogue je i promijeniti dubinu boja, najee su one sa 2, 16, 256 boja, te one sa 16 miliona boja. JPEG i PNG slike su u mognosti imati 16,7 miliona boja. Takoer je mogue pretvoriti sliku u 8 bitnu - crnobijelu.

Primjer pretvaranja slike u crnobijelu 2.17. Kontrast i svjetlina

Ove opcije imaju i najjednostavniji grafiki programi, pomou njih se poveava ili smanjuje svjetlina ili kontrast neke slike.

2.18. Izotravanje i glaenje

Pomou grafikih programa je mogue izotravati i mutiti sliku na vie naina. To se koristi kod glaenja portreta, odnosno pozadinu portreta da bi se osoba na slici istakla. Veoma je lako i odstranjivanje efekta crvenog oka.2.19. timanje boja

timanje boja je jedna od najosnovnijih opcija, pomou ove tehnike se moe unaprijediti kvalitet slike kao njen tonski balans. Imamo i komplikovanije procedure kao to je mijeanje boja.

2.20. Dimenzioniranje

Nakon to smo uitali sliku treba odrediti da li elimo zadrati cijelu sliku, ili rezati neki njen dio. To inimo sa Crop tool-om. On nam omoguuje da izreemo eljeni dio slike. Slijedimo sljedee korake: odabiremo Marquee tool ili se za odabir koristimo tipkom ''M''.

Nakon toga kliknemo na sliku tamo gdje elimo da nam bude jedan kut slike te drei tipku mia povlaimo do suprotnog eljenog kuta. Onda pustimo tipku. Time smo oznaili eljeno podruje. Sada ga reemo van pomou Crop tool-a.

2.21. Veliina slike Veliinu slike odreujemo izbornikom koji pokrenemo na Image>Image Size.

S ponuenim opcijama moemo sliku poveati, smanjiti i sl. Opcija Constrain Proportions e omjer visine i irine slike uvijek drati konstantnim ako je ukljuena. Pixel Dimensions je veliina u pikselimana ekranu dok se Document Size odnosi na imaginarnu veliinu, npr. kolika e se slika isprintati. Klikom na OK potvrujete parametre koje ste unijeli.

2.22.Boje Izbornik boja pokreemo na Image>Adjustments. Ako je slika u boji, boju moemo izmjenjivati u istom izborniku pod Color Balance. Ponueno nam je igranje s koliinom osnovnih boja. Pomicanje strelice na liniji za eljenu boju odreuje se intenzitet te boje i time postie eljeni efekt. U istom izborniku nalazimo i opciju Desaturate koja pretvara sliku u boji u crno-bijelu. esto se koristi izbornik Brightness/Contrast, takoer u istom izborniku.

Brightness odreuje koliko je slika tamna/svijetla. Contrastom odreujemo razliku izmedu svijetlog i tamnog.

2.23. SpremanjeNakon to smo obradili sliku potrebno ju je spremiti. Odabirom File>Save spremamo sliku. Prilikom spremanja je potrebno odabrati format slike (JPEG, GIF, TIFF...). Ako se radi o materijalu koji se koristi za web ili pokazivanje na monitoru izaberite JPEG. Ako se radi o materijalu za tisak potrebno ga je spremiti kao TIFF.3. Adobe PhotoShop CS2 mogunosti

Digitalna tamna komora ili iluzija?Ve od nekad vrijedi, da fotografija nije gotova pritiskom na okida, nego da se tek od onda stvara. U analognom svijetu jo danas mnogo fotografa misli da je ono to su snimili na film konana fotografija ili otisak. To je miljenje uvijek bilo krivo jer je tada nastala samo "latentna", nevidljiva slika. Put do vidljive, te nadasve kvalitetne slike je bio jo dug.

Prvi moraju prije svega izgubiti strah pred novostima i miljenje da je primjerenije upotrebljavati kemikalije. Odnosno, moraju spoznati, da nije nita drugaije nego to je bilo. Fotografija jo uvijek ostaje fotografija. Ali put do konanog proizvoda je moderniji, mogue bri, u vie izvedbi, jefitniji i naravno, kvalitetniji. Drugi, da saznaju to nam sve program za obradu fotografija nudi. Na taj nain emo spoznati da li e nas "digitalna tamna komora" osvojiti ili emo obradu svojih fotografija prepusiti drugima. ak i u tom sluaju, barem e saznati sve prednosti i mogunosti programa i na taj nain znati objasniti drugima to od obrade fotografije oekuju. Jo vanije je da spoznamo to nam "digitalna tamna komora" uope omoguuje. A nudi nam vrlo, vrlo mnogo. ak toliko da je pogled na fotografiju s klasinog vidika posve pogrean.

Tko pak eli program PhotoShop uopznati bre, na raspolaganju su mu teaji programa u sklopu Digitalne Akademije (objavljeni na http://www.digitalna-akademija.com/).

Program PhotoShop poznajemo ve 18 godina. Posebne programe, koji su se upotrebljavali prije mnogo godina s bubanj skenerima (Hell - DaVinci) i nudili i vie nego danas najnoviji PhotoShop CS2. Moemo tvrditi da program PhotoShop sada dobiva posve fotografska orua. Do sada je bio namjenjen u prvom redu za grafiku tehniku. Spoznati emo jo neto. I to je za sve korisnike analogne tehnike vrlo bitno. Program PhotoShop, a to je digitalna tamna komora, je u osnovi komora na svjetlu. Sve to nam je nudila klasina tamna komora, program PhotoShop nam nudi to isto pomou drugaije tehnike obrade. Sada se tonske korekture, gradacija i razni efekti izvedu na drugaiji nain. Istina je da su program pisali programeri, ali isto tako niti ureaj za poveavanje i ostalu opremu nisu napravili fotografi. Znajte pak da je uz programera sjedio strunjak koji poznaje obradu fotografije. I klasine. I tako emo vrlo brzo spoznati da je "digitalna tamna komora" vrlo slina klasinoj, te da je sada naa tamna komora umjesto kakave garae, kupaone ili posebne sobe u kojoj su ureaj za poveavanje, kemikalije i posude za razvijanje, sada na stol s raunalom. Pored raunala i programa PhotoShop, trebamo samo ekran gdje vidimo sva orua i mia s kojim ta orua upotrebljavamo.

U nastavcima emo upoznati i daljnji program PhotoShop-a CS2 od otvaranja i arhiviranja fotografija, preko osnovnih korektura, izreza, rotiranja, jednostavnih tonskih korektura, kako posegnuti u zahtjevnije tonske korekture, koje upotrebiti kod odreenih zahtjeva, selektiranje odreenih dijelova i mogunost njihove obrade, oklanjanje smetajuih dijelova u slici, dodavanje slike u sliku ili samo dio motiva iz druge slike, kako interpolirati fotografije, dodatno ih izotriti, pripremiti za osvjetljavanje u fotolaboratoriju ili ispis na pisau i mnogo efekata koji nam omoguavaju dodatno mijenjati fotografiju obzirom na izraznu vrijednost.

Za poetak si kod prikazanih fotografija moemo pogledati do kuda see obrada fotografije.

4. ZakljuakAdobe Photoshop je ve dugo vodei alat za obradu rasterske (bitmap) grafike. Trenutno je na tritu njegova deveta verzija CS2 (Creative Suite 2) koja je u odnosu na prethodnu CS verziju donijela puno novosti. Inae, Photoshop je apsolutni standard za rastersku grafiku i vie od 90% grafikih profesionalaca ga koristi iz jednostavnog razloga: jednostavno nema dovoljno dobrog konkurenta.

Suelje Photoshopa je ogledni primjer, ne samo za grafike programe nego i za sve aplikacije koje imaju specifinu namjenu. Fleksibilno je i intuitivno, sa prilagodljivim paletama i odlino pogoenim kontrolama (kombinacija mia i tipkovnice). Osim to je ogroman trud programera uloen u dizajn i ergonomiju suelja, Photoshop je najnapredniji i u raznim optimizacijama i metodama koritenja procesora. Zbog svega toga, Photoshop se smatra najboljim grafikim rjeenjem za profesionalce.

Kao i svaki drugi program, Photoshop zahtjeva neto vremena da se priviknete na njegovo suelje, ali to vrijeme je puno krae nego kod bilo kojeg drugog programa. to se tie mogunosti manipulacije slikama, ne postoji stvar koja bi vam mogla pasti na pamet, a da se ne moe izvesti u Photoshopu (ponekad i na vie razliitih naina). Osim to potpuno podrava rastersku (bitmap) grafiku, Photoshop ima i djelominu podrku za rad sa vektorskom grafikom.

S obzirom da je Photoshop de facto standard u rasterskoj grafici nema smisla opisivati njegove ve viene mogunosti, niti ga usporeivati sa konkurencijom. Dovoljno je rei da se je program opasno pribliio savrenstvu. Jedina mana mu je za amatere visoka cijena od 650 $ (ne i za profesionalce, kojima je on vjerojatno jedini realni izbor). Za zahtjevne fotografe koji si ne mogu priutiti Photoshop moda je dobra alternativa program Photoshop Elements, koji ima dobar dio mogunosti Photoshopa (ali nema podrku za neke naprednije stvari) i znatno niu cijenu. Za Photoshop je mogue dati samo ocjenu 10/10.Upoznajtedigitalnu tamnu komoru, upoznajte to nam nudi program Adobe PhotoShop CS2 i biti ete jo korak blie "novoj" fotografskoj revoluciji. Na taj nain ete izgubiti strah pred novom tehnologijom i nakon pritiska na okida samim utjecajem na fotografiju.

Rasprave na pitanje da li je to fotografija ili iluzija prepustite onima koji digitalnu fotografiju jo nisu prihvatili.

LiteraturaKNJIGA

*McClelland, D., Photoshop za neznalice*User, M., Adobe Photoshop CS2, Copyright Arizona Board of Regents, 2002.

ASOPISI*Bug 100, Oujak 2001. str.52.,WEB IZVORI

*www.e-fotografija.si/templates/?a=786&z=O (20.03.2008.)

*www.telfon.net/tutoriali/uvod_photshop_cs2.php (20.03.2008.)

*http://www.algebra.hr/bazaseminar.asp?sifra=19 (20.03.2008.)

*http://www.tomislavdekovic.iz.hr/clanci/fotografija/obrada.html (20.03.2008.)

*http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/imme/obrada/slika (20.03.2008.)

* http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/orpp/softver/obradaslike?CARNetweb= (20.03.2008.)

www.maturski.orgUpoznati emo se s razliitim nainima izrezivanja slike. To to je u klasinoj komori bilo dugotrajan i vrlo precizan posao. S programom PhotoShop je sada to postalo mnogo jednostavnije. Digitalno nam nudi nevjerojatno jednostavnije mogunosti.

S funkcijom "Extract" do brzih izreza.

Sve je u vaoj mati! Otvorite joj put.

Program nam sve omoguava. Samo se morate barem djelomino s njim upoznati. U cijelosti je to skoro nemogue. Uprkos tome to program PhotoShop koristimo ve 18 godina, poznajemo ga dobro oko 30-ak %. Fotograf treba znati samo negdje oko 10 posto. Veina funkcija je vrlo slina, da se mogu poistovjetiti s ve poznatim.

irokokutni objektivi nam brzo pokvare sliku. Linije ponu padati, kriviti se ili kako drugaije mijenjati oblik. Ali svakako fotografirajte. S dovoljno toaka zalihe, e vae poveanje dobiti novu dimenziju.

Nema potrebe koristiti posebneshift-tilt objektive ili kamere s mijehom da bi promijenili nagib zahvata. Sada s pomou programa u par sekundi poravnamo linije. Preporuljivo je uhvatiti neto iri kut s veom koliinom toaka.

Prozor "Lens Correction", kojim popravaljamo greke naih objektiva.

Popravljanje greke irokokutnih objektiva, "distorzija" i "padanje" linija.

Fotografirali su vas u zavidnoj situaciji, ali vas fotografija nije zadovoljila. Gdje ste na slici? Odnosno, da li je fotograf vrijedan "PRO" naziva ?

Ako je preveliki kontrast zavarao fotografa i nije vas do osvIjetlio s bljeskalicom, imate s programom mogunost ipak se pokazati ! "Voila!"

U Programu PhotoShop moemo napraviti naslovnice knjiga, revija ....

Fotografije su uvijek pune neeljenih elemenata. U analognoj komori je s maskiranjem bilo mnogo posla. Samo rijetki su to probali i na razne popravke potroili mnogo vremena.

Nai stari dijapozitivi s pomou skenera i pretvorbe u digitalni zapis ponovno oive. Pogreno je miljenje da je dijapozitiv jedini original. Jo nekada smo ga popravljali, a danas je to samo lake.

Sve kao u klasinoj tamnog komori! A: maskiranje za probu pravilnog osvjetljenja u stupnjevima, B: tonska korektura, C: solarizacija, D: naglaena otrina, E: C/B, F: naglaene osnovne boje, G: toniranje, H: kontrast, I: osvjetljenje tamnih dijelova ...

PAGE 15