TEHNOLOGIJA GRAðENJA NISKOGRADNJA

1

TEHNOLOGIJA GRAðENJA

NISKOGRADNJA

2

II. predavanje

TEHNOLOGIJA NISKOGRADNJE

3

GRAðEVINSKI RADOVI

TEHNIKA I TEHNOLOGIJA GRAðENJA

GRAðEVINSKA MEHANIZACIJA

OBILJEŽJA SUVREMENE GRAðEVINSKE MEHANIZACIJE

4

GRAðEVINSKI RADOVI

5

Mogući pristupi (polazišta, gledišta, razine, stajališta, “aspekti” ) pri promišljanju neposrednog grañenja kao “proizvodne djelatnosti” -

u širem (“makro”) smislu :– društveni (društveno-politi čki) – u okviru graditeljstva

kao društvene kategorije (zadovoljavanje društvenih i/ili politi čkih ciljeva i potreba)

– gospodarski (ekonomski) – u okviru grañevinarstva kao gospodarske djelatnosti (kao grane privre ñivanja)

u razmjerno užem (“mikro”) smislu :– tehni čki, promišljanjem -

� organizacije (ukupnih procesa) grañenja (povezanost s upravljanjem ili rukovoñenjem pri grañenju – “ construction management ")

� logistike gra ñenja� tehnike (u užem smislu) i tehnologije grañenja

(organizacije tehnoloških procesa gra ñenja )

� nastavak →

6

nastav ak: Osnov ne razine (v idov i) sagledav anja ili promišlj anj a neposrednog gra ñenj a kao “proizv odne dj elatnosti” -

u razmjerno užem (“mikro”) smislu:

– tehni čko-organizacijski i to kroz -

� tehno-ekonomskog vrednovanja organizacije, logistike, tehnike i tehnologije gra ñenja

– ekološki -� u širem (makro) smislu:

odnos gotove gra ñevine i prirodnog te urbanog okoliša u razdoblji njezina postojanja (korištenja)

� u užem (mikro) smislu:

odnos gra ñenja ili gra ñevinske proizvodnje s prirodnim i orbanim okolišem.

9

10

Grañenje (kao neposredna “proizvodna” djelatnost) jest stvaranje materijalnih dobara više uporabne vrijedn osti u obliku grañevinskih konstrukcija i/ili cjelovitih gra ñevinaodre ñene (neprofitabilne ili profitabilne) namjene .

Grañenje, kao neposredna “proizvodna” djelatnost, obuhva ća izvedbu pripremnih, pomo ćnih, glavnih i završnih (zanatskih) grañevinskih radova u užem smislu(priprema gra ñenja i samo gra ñenje novih konstrukcija i grañevina) , rekonstrukciju ili (na)dogradnju postoje ćih konstrukcija i/ili cjelovit ih gra ñevina.

– prethodno rušenje konstrukcija, (dijela) gra ñevina i recikliranje (ponovnu uporabu) gra ñevinskog otpada,

montažu opreme, grañevinskih elemenata, sklopova i sl. konstrukcija ( grañevinski montažerski radovi ),

Širi pojam od gra ñenja je izgradnja . Grañenje je razdoblje izgradnje koje obuhva ća neposredno izvo ñenje gra ñevinskih radova pri realizaciji objekta investicijskog projekta neke izgradnje .

11

Projektni pristup gra ñenju

12

Investicijski projekt neke izgradnje je pojedina čni, nerutinski i neponovljivi

(graditeljski) pothvat kojikao ulaga čki , poslovni i organizacijski sustav obuhva ća

skup zadaća i aktivnosti od kojih svaka mora biti završena prije nego se može (smije) završiti

projekt.

Glavna obilježja investicijskih projekta (neke) izgradnje : ciljevi (glavni cilj : izvedena konstrukcija ili gra ñevina)struktura (radovi i usluge)aktivnostiprocesi ograni čenja:

– okruženje (prirodno, urbano, društveno-politi čko ....) – trajanje– financijska sredstva .

13

Odlu čivanje -

Pojedina razdoblja investicijskog

projekta zapo činju nakon donošenja

odre ñenih investicijskih

odluka od strane upravlja čke

strukture projekta (managementa

projekta ) i ostalih sudionika njegove

pripreme i realizacije te korištenja.

14

Podru čja odvijanja grañenja kao neposredna “proizvodne”djelatnosti:

viskogradnja– stanogradnja– gradnja raznih objekata društvenog standarda –

� škole, bolnice, upravne i poslovne zgrade, – gradnja turisti čkih cjelina (hoteli, ....)

niskogradnja– cestogradnja , gradnja željzni čkih pruga i areodroma

�mostogradnja� tunelogradnja

– vodogradnja� regulacije i melioracije� gradnja (rije čnih) plovnih puteva� gradnja luka

nastav ak →

15

nastav ak: Podru čj a odv ij anj a grañenja kao neposredne “proizv odne” dj elatnosti:

(složena gradanja koja obuva ća niskogradnju i visokogradnju)

– industrogradnja– gradnja energetskih objekata (gradnja hidro- i termo -

elektrana)– gradnja komunalne infrastrukture

� opskrba vodom i odvodnja � proćiš ćavanje otpadnih voda

– ostale gradnje� hale � gradnja sportskih objekata .....

– .......� rušenja� rekonstrukcije ....� nadogradnje ....

16

Sustavni pristup gra ñenju - grañenje kao sustav:

Informacije kruže kroz sustav gra ñenja, reguliraju njegovo ponašanje i djelovanje prema planiranim ciljevima t e ga

time utvr ñuju kao dinami čki informati čki sustav .

17

Grañenje i gra ñevinski radovi vrlo su složeni . Moguća je matrica/prostor složenosti gra ñenja zbog -

(razli čitosti) vrste (raznovrsnosti, složenosti, meñuovisnosti, uporednosti ...) gra ñevinskih radova, konstrukcija i gra ñevina(razli čitosti) koli čina (obujma) i vrijednosti raznovrsnih grañevinskih radovaprostora (pružanja, raš članjenosti) izvedbe radova mogu ćeg vremena (intenziteta) izvo ñenja radovamogu ćeg načina odvijanja radova u prostornim uvjetima prirodnog okruženja i vremenu (stohasti čnost, nepredvidivost, u čestalost, “periodi čnost” radova) načina (uvjeta) izvedbe radova u -

– organizacijskom smislu– logisti čkom smislu– tehni čko-tehnološkom smislu.

� nastavak

18

� nastav ak: matrica ili prostor složenosti gra ñev inskih radov a -

značajne uvjetovanosti izvedbe radova prilikama prirodnog i prostornog okruženja (reljef, morfologi ja, gelogija, topografija, klima, urbanizam ili ruralno st ... terena odnosno podru čja gra ñenja)značajnog korištenja raznih vrsta posebice prirodnih materijala kao gradiva

neizbježnog (obvezatnog) prisustva vode kao problematike u bilo kojem smislu pri izvo ñenju radova, konstrukcija i gra ñevina

sudjelovanja (i/ili korištenja) prirode i prirodnih procesa u “gra ñenju” i “samo”-stvaranju prirodnih (posebice hidro- i geo-tehni čkih) konstrukcija i “gra ñevina”

načina (oblika) pristupa gra ñenju i gra ñevinarstvu u društvenom , zakonodavnom, gospodarskom, politi čkomi ekološkom pogledu ......

19

Vrste gra ñevinskih radova u investicijkom,organizacijskom i logisti čkom smislu:

– investicijski radovi (zahvati)� značajni radovi nove gradnje � veće rekonstrukcije (obnove) postoje ćih (dijelova,

cijelina) gra ñevina i/ili gra ñevinskih sustava� radovi na(do)gradnje postoje ćih gra ñevina i/ili

“gra ñevinskih” sustava – radovi održavanja (dijelova, cjelina) konstrukcija,

grañevina i “gra ñevinskih” sustava -� radovi redovitog (planiranog, “periodi čnog”)

održavanja (poravaka) konstrukcija, gra ñevina i “gra ñevinskih” sustava

� radovi izvarednog održavanja (zaštite) konstrukcija, gra ñevina i “gra ñevinskih” sustava

� nastav ak

20

nastav ak: v rste gra ñev inskih radov a u inv esticij ko-organizacij skom smisl u i organizacij sko-logisti čkom smislu:

– posebni radovi održavanja (obnove, regulacije) dijelova i cijelina retencija i vodotoka (“vodopriv redni radovi”)� iskopi nanosa, izmuljivanja � radovi na bujicama� izvedba regulacijskih gra ñevina u vodi i

obaloutvrda vodotoka– (razli čiti) izvanredni (neplanirani, nepredvi ñeni) radovi

� obrane od poplava

� “hitne” sanacije klizišta i sl. pojava � izvedba izvarednih protupožarnih, vojnih i sli čnih

prometnica� ....

21

Vrste gra ñevinski radovi u tehni čko-tehnološkom i“konstrukcijskom” smislu i u smislu gradiva :

zemljani radovibetonski radovi

– betonski radovi u užem smislu– asfalterski radovi

montažna izveba metalnih, drvenih i ostalih sli čnih konstrukcija (montažerski radovi)

složeni zemljani, betonski i montažerski radovi– geotehni čki radovi

� izvedba geotehni čkih nosivih konstrukcija koji u jednom dijelu obuhvaćaju tlo ili stijenu kao sastavni (aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija,

� radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostaleradove obuhvaćaju zemljane radove,

� nastavak

22

nastav ak - v rste grañevinskih radova:

� poboljšanja (“konsolidacija”) geotehni čkih obilje žja prirodnog tla na podru čju gra ñenja vodogra ñevnih konstrukcija (“stabilizacija” ili učvrš ćenja temeljnog (pod)tla ili dubinsko otiješnjenje (“injektiranje”) tla te dezitegriranih (raspucalih) stijenskih masiva podzemlja.

zanatski (obrtni čki, završni) radoviostali radovi (obrtni čki radovi ....), obuhva ćaju -

– pripremu, (industrijsku) proizvodnju i preradu tetransport raznih gradiva,

– industrijsku proizvodnju i transport elemenata i sklopova (dijelova) za potrebe grañenja ,

– ostali radovi za potrebe gra ñenja i gra ñevinastva kao gospodraske djelatnosti.

23

TEHNIKA I TEHNOLOGIJA GRAðENJA

24

Investicijski projekt neke izgradnje zapo činje idejom (apstrakcija) a završava gra ñevinom u korištenju (realizirani objekt projekta).

Tehnološki sustavi pri gra ñenju jedni su od klju čnih podsustava projekata neke izgradnje kao poslovnih i organizacijskih sustava te se razmatraju kao sustavi za sebe u ukupnom prostoru (okruženju) i vremenu (trajanju) te troškovima (finacijskim sredstvima) transformaci je toga investicijskog projekta neke izgradnje.

25

Tehnološki sustav

Informacije kruže kroz tehnološki sustav, reguliraj u njegovo ponašanje i djelovanje prema planiranim ciljevima t a ga time utvr ñuju tako ñer kao

dinami čki informati čki sustav .

26

Mnoga odre ñenja (definicije) izjedna čavaju pojmova tehnika i tehnologija odnosno smatraju sinonimima.

"Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost zna nja, postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djela tnosti, čija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste, s a ciljem da promjeni ili održi postoje će karakteristike objekta" (1) i ako se "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada " (2)

onda slijedi da pojam tehnologije obuhva ća ili "pokriva" pojam tehnike .

1(Perko: "Tehnologij a, mo ć, uprav lj anj e")2(Golac: "Tehnologij a proizv odnih procesa")

Tehnologija sagledavana kao sustav obuhva ća (Radić, Tehnološke procjene):

tehni čka sredstva za rad (hardware), metode i postupke za primjenu tih sredstava ili programska podrška (software), organizacijsku strukturu koja upravlja tim sredstvi ma i postupcima (orgware).

27

Zbog toga se u ovim predavanjima pod "tehnikom (u užem smislu)podrazumijevaju tehni čka sredstva za rad (alati, strojevi, tehnloška oprema, mehanizacija, ureñaji itd. - hardware ) a pod tehnologijom način i znanjakojima se ta tehnika (ta tehni čka sredstva za rada) koriste i primjenjuju u raznim promjenama predmeta rada (software, orgware ).

28

Tehnologija se može pojednostavljno tako ñer pojmiti kao skup projektiranih i me ñusobno povezanih materijalnih

objekata i razli čitih promjena (procesa transformacije ili transformacijskih procesa) odre ñenih ulaza (input-a) u tražene izlaze (output-e).

Jedan dio ulaza obavlja samo transformaciju a jedan dio se samo transformira.

Sami procesi su preovladavaju će tehnološki procesi koji obuhva ćaju još oblike i na čine njihova organiziranja i voñenja/upravljanja.

U smislu odnosa organizacije i tehnologije gra ñenja valja razlikovati -

organizaciju tehnoloških tokova u gra ñenju(organizaciju tehnoloških procesa gra ñenja odnosno organizaciju gra ñenja i gradilišta op ćenito) organizacijsku strukturu (upravlja čki dio sociotehni čkog sustava ili dio tzv. "project management-a") koja organizira (upravlja, regulira, vodi) tehnološke to kove u grañenju.

29

Organizacija tehnoloških tokova gra ñenja -

obuhva ća organizaciju procesa gra ñenja i ostalih grañevinskih proizvodnih procesa (koji obuhva ćaju napr. proizvodnju gra ñevinskih materijala i sl.)

u kojima dolazi do izmjene predmeta rada (sirovina, prera ñevina itd.) u pogledu oblika, mjera, me ñusobnog položaja, agregatnog stanja i kemijskog sastava

a kao rezultat te izmjene dobiva se gra ñevina odre ñene namjene.

Do tih promjena dolazi djelovanjem tehni čkih sredstva rada u grañenju odnosno gra ñevinske mehanizacije i ostale tehnološke opreme i energije na predmet rada.

30

GRAðEVINSKA MEHANIZACIJA

31

Sredstva za rad u širem smislu obuhva ćaju-zemljište, objekti i gra ñevine koji omogu ćavaju procese pripreme i samog gra ñenja,cjelokupnu opremu za gra ñenje i proizvodnju grañevinskih materijala.

U širem smislu opremu za gra ñenje i proizvodnju grañevinskih materijala čini:

tehnološka oprema (grañevinska mehanizacija, strojevi i oprema kojima se proizvode i preoblikuju gra ñevinski materijali odnosno izvode gra ñevine) energetska oprema (strojevi i ostali ure ñaji za proizvodnju, pretvorbu i preijenos energije)transportna opremaostala oprema (mjerni ure ñeji, regulacijska oprema , informacijska oprema itd.)

32

Temeljne vrste tehni čkih sredstava za rad u užem smislu -alati ,strojevi i ureñaji .

Alat je onaj dio stroja koji neposredno obavlja il i izvodi nekuradnju ili neki zahvat . Strojevi mogu bit i pogonski i radni .

Pogonski strojevi ili motori pretvaruju po četne oblike energije u mehni čku energiju potrebnu za pogon radnih strojeva ili radnih dijelova nekog stroja odnosno alata. Najznačjniji vrste pogonskih strojeva bile bi -

elektromotori (posredni motori)toplinski motori (neposredni motori):– parni motori i turbine– motori sa unatrašnjim izgaranjem

� otto-motori i diesel-motorihidrauli čni motori (posredni motori na pogon stla čenim zrakom ili sa uljem pod visokim prit iskom)

33

Grañevinski stroj (engl. construction machine, njem. Baumaschine) je svako pomo ćno radno sredstvo u grañenju koje je opskrbljeno nekim pogonskim motorom .

Osim svojstvenih konstruktivnih obilježja je utvr ñen masom , prostornom veli činom odnosno mjerama te snagom i kapacitetom odnosno mogu ćim radnim u činkom .

Grañevinski stroj unutar svoje konstrukcije osim pogonsk og motora obuhva ća, izmeñu ostalog, radni dio ili alat te opremu i ure ñaje za prijenos odnosno pretvarnje pogonske energije u radnu energiju. Ovi djelovi se kod velik og dijela grañevne mehanizacije nalazi se na istom postolju .

Takva jedinstvena cjelina čini zajedno sa opremom za kretanje standardni gra ñevni stroj .

34

Skup gra ñevnih strojeva, ure ñaja i ostale opreme povezanih u tehni čkom i tehnološkom smislu čini grupu gra ñevnih strojeva ili postrojenje ili proizvodni pogon ili neki drugi oblik posebne slo žene tehnološke opreme .

Ova oprema objedinjena je često u jedinstvenu cjelinu sa energetskom, transportnom i ostalom opremom raznih ureñaja, mjernih instrumenata i ostalih tehni čkih sredstava potrebnih za regulaciju pripadnog tehnološkog postu pka.

Grañevna mehanizacija obuhva ća sve vrste gra ñevnih strojeva, samostalne pogonske strojeve (motore), transportna sredstava, postrojenja te ostala tehnološka oprema i ure ñaji koji se koriste kao sredstva za rad u gra ñenju i proizvodnji gra ñevnih materijala i prera ñevina.

35

Podjela gra ñevinske mehanizacije u smislu na čina rada (uporabe) i iz toga proizišle konstrukcije na

standardna gra ñevinska nu mehanizaciju ili standardne grañevne strojeve u užem smislu –

– tipi čni gra ñevinski strojevi uglavnom serijske proizvodnje velikog broja raznih vrsta i pojedinih tipova unutar tih vrsta.

posebna gra ñevinska mehanizacija– složenu tehnološka opremu dvojake koncepcije rada i

iz toga proizišle konstrukcije : � samohodna odnosno pokretna složena oprema na

jedinstvenom podvozju maloserijske izrade; � tehnološke cjeline složene od opreme, ure ñaja i/ili

strojeva malo- i izvanserijske proizvodnje. – grañevinska postrojenja za (industrijsku) prizvodnju

sirovina, gra ñevinskih materiala, prera ñevina, sklopova i elemenata za gra ñenje.

36

Standardni gra ñevinski strojevi

Postoji razmjerno mnogo proizvoditelja istih tipova , veli čina, oblika i snage pojedine vrste ovih strojeva. T o su uglavnom samohodne ili pokretne strojne odnosno transportne jedinice ( bušilice, bageri, dozeri, skrejperi, rovokopa či, utovariva či, kamioni kiperi, damperi, grejderi, valjci, automješalice, betonske pumpe, autodizalice ) koje rade pjedina čno ili u me ñusobno povezanim grupama tehnoloških lanca. Standardni grañevni strojevi pojedina čno rade uglavnom cikli čki . Ako rade naoko neprekidno (kontinuirano) tada je to rad u odre ñenim mikrociklusima. Pogon ovih strojeva uglavnom je putem diesel-motora. Mogi standardni grañevni strojevi su univerzalni gra ñevni strojevi.

37

38

Grañevna transportna sredstvagrupa “gra ñevnih strojeva” koja se izdvojeno sagledava

zbog toga što se ista sredstva i oprema pojavljuje razli čitim oblicima tehnologija gra ñenja.

Dio uobi čajenih transportnih sredstava čine samostalne tehni čke jedinice kao napr. sva autoprijevozna sredstva , sredstva transporta na tra čnicama (vlakovi) ) te razne vrste utovariva ča i dizalica .

Odreñeni dio transportnih sredstava i opreme sastavni je dio drugih strojeva i opreme kao napr. transportne trake , crpke, dodava či i vitla .

Dijele se obzirom na predmete i materijale koje premještaju -

– na ona koja su standardna i na neki na čin univerzalna u primjeni ( vozila, utovariva či, dizalice ) te

– na posebna gra ñevinska transportna sredstva kao što su napr. automješalice i autobetonske crpke .

39

40

41

42

43

44

45

Neprekidni (kontinuirani) transport (sastavni dio unutarnje tehnološke koncepcije rada i iz toga proizišle kons trukcije stroja ili postrojenja - drobilane, tvornice betona ►, asfaltne baze ►, crpke za beton, finišera itd.) u vidu prenosa ili protoka nekih oblika ili vrsta gra ñevinskih materijala i sli čnih resursa izvodi se slijede ćim transportnim sredstvima:

– konvejneri– elevatori – transportne trake – grabuljasti transporteri– pločasti transporteri – dodava či (“dozatori”)– zavojni transporteri (arhimedov puž),– crpke , muljne crpke– pomo ću zraka.

46

47

TRANSPORTNA SREDSTVA U PROIZVODNJI GRADIVA –ASFALTNA BAZA

48

TRANSPORTNA SREDSTVA PRI GRA ðENJU – PODIZA ČI (LIFTOVI) – PODIZA ČI (NA KROV)

49

Posebna gra ñevna mehanizacija

1. (polu)pokretna ili samohodna razmjerno složena oprema na jedinstvenom postolju uglavnom izvanserijske izrade

– primjerice: tunelske bušilice , finišeri , pokretne drobilane , pokretna oprema za asfalterske radove,

– suvremene tehni čke koncepcije i konstrukcije pretvaraju danas ovu vrstu gra ñevne mehanizacije rañene po narudžbi u standardne gra ñevne strojevemaloserijske proizvodnje,

2. cjeline (sustavi) slo žene tehnološke opreme od ureñaja i strojeva malo/izvanserijske proizvodnje:

� nastav ak:

50

51

a. ostala slo žena strojno-tehnološka oprema– primjerice: TBM, tunelski štitovi, betonski vlakovi,

razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema z a prijenos i monta žu velikih betonskih elemenata, rešetke za navla čenje betonskih nosa ča mostova itd.

b. postrojenja ili pogoni za proizvodnju tipi čnih gradiva 1. slo ženi, jedinstveni, razmjerno manji i ograni čeno

pokretljivi strojni sustavi ili velika, razvedena i 2. vrlo slo žena industrijska postrojenja za proizvodnju

grañevinskih materijala i posebice betonskih prera ñevina.

– primjerice: betonare/tvornice betona, asfaltna postrojenja, drobilane, armira čnice i sli čno, � to su tako ñer strojevi, postrojenja i tehnološka

oprema koji uglavnom rade neprekidno (kontinuirano) a što proizlazi iz automatizacije i robotizacije njihova rada, pogona i upravljanja.

52

53

54

55

56

Navedena podjela gra ñevinske mehanizacije je uvjetna, jer mnogi gra ñevinske strojevi u okviru pojedinih vrsta radova osim njima svojstvene radne operacije obuhva ćaju i druge operaciju te transport izme ñu pojedinih dijelova opreme.

Podjela se ne odnosi tako ñer posebice na neko podru čje grañenja odnosno navedena gra ñevinska mehanizacije se primjenjuju -

� u visokogradnji � u industrogradnji� u niskogradnji � (cestogradnji,

� grañenju i održavanju željeznica, � vodogradnji,

� tunelogradnji itd. Pri tome se iste vrsta strojeva i opreme, ovisno o užem

podru čju primjene, me ñusobno razlikuju po nekim konstruktivnim obilježjima i pokretljivosti ovisno o tehnološkim posebnostima gra ñevnih zahvata u kojima sudjeluju.

57

OBILJEŽJA SUVREMENE GRAðEVINSKE MEHANIZACIJE

58

Obilježja razvoja suvremene gra ñevinske mehanizacijeveliki izbor modela (tipova unutar pojedinih vrsta) posebice standardnih gra ñevinskih strojevasve niži pogonski troškovi strojnog radapreovladavanje hidrauli čne “transmisje” (prijenos radne energije) i pogona kod strojevaautomatizacija i robotizacija (uz to vezana “kompjuterizacija” ) u radu pojedinih strojeva i složene tehnološke opreme, svestranost (univerzalnost) primjene odnosno mogu ćnost izvo ñenja raznovrsnih radova jednim te istim strojemsve veća vanjska (prostorna) i unutarnja (radna) pokretljivost pojedinih vrsta strojevanove tehni čke i tehnološke mogu ćnosti u radu pojedinih vrsta strojevaučinkovito planiranje (simulacija) i pra ćenje rada (kretanja, radnih u činaka) strojeva pomo ću računala

59

Obilježja razvoja suvremene gra ñevinskemehanizacije

veliki izbor modela (tipova unutar pojedinih vrsta) posebice standardnih gra ñevinskih strojeva

60

634 kW / 850 hp 112763 kg / 248600 lb

IZBOR MODELA

61

Big Wheel Loaders

Enquire

Model Specs Net power kW/HP Operating weight kg Tipping load kg Bucket Capacity m³

Enquire

WA115PT-3 Specs 65 /87 7 500 6 115 - 3 980 1,2 - 2,2

Enquire

WA150PZ-5 Specs 71 / 95 8 700 7 185 1,5 - 1,7

Enqu

ire

WA200-5 Specs 92 / 123 10 750 9 470 1,9 - 3,2

Enquire

WA200PT-5 Specs 92 / 123 10 960 4 200 1,3 - 3,2

Enquire

WA250-5 Specs 101 / 135 max. 13 800 7 850 - 10 010 2,0 - 4,0

Enquire

WA250PT-5 Specs 101 / 135 max. 13 800 7 600 - 10 468 2,0 - 4,0

Enqu

ire

WA320-5 Specs 124 / 166 14 475 10 355 -12 000 2,7 - 4,5

Enquire

WA380-5 Specs 140 / 187 18 000 15 231 (straight) 3,1 - 4,5

Enquire

WA430-6 Specs 173 / 232 20.000 14.985 (straight) 3,3 - 5,5

Enquire


Enqu

ire


Enquire

WA500-3 Specs 235 / 320 30 000 19 420-22 460 5,0

Enquire

WA600-6 Specs 393 / 527 52 930 36 060 6,4 - 7,0

Enquire

WA700-3 Specs 478 / 641 70 800 40 730 -47 130 8,7 - 9,4

Enqu

ire

WA800-3 Specs 603 / 808 98 300 57 400 10 - 14

Enquire

WA900-3 Specs 637 / 853 101 550 58 200 11,5 -13

Enquire

WA1200-3 Not Available 1 165/1 585 210 100 119 800 18,0 -20, 0

62

Bucket 53 yd3 (40.52 m3)

Power 2300 HP (1715 kW) @

63

Operating Weight: 980 t Engine Output: 3280 kW Bucket Payload: 85 t

IZBOR MODELA

64


sve niži pogonski troškovi strojnog rada

65

niži pogonski troškovi strojnog

rada

66


preovladavanje hidrauli čne “transmisje”(prijenos radne energije) i pogona kod strojeva

67

Hidrauli čni pogon je danas preovladavaju ći pogon posebice prijenosa (transmisije) pogonske u radnu energiju k od suvremenih gra ñevinskih strojeva, alata, ure ñaja i ostale tehnološke opreme.

Pogonski medij i prijenosnik energije je ulje pod v isokim pritiskom. Ukupna tehni čka obilježja hidrauli čnog pogona i prijenosa omogu ćavaju automatizaciju i djelomi čnu robotizaciju rada alata i ure ñaja gra ñevinskih strojeva i ostale složene tehnološke opreme.

Sama hidrauli čna oprema obuhva ća hidrauli čne crpke, crijeva, zasune, razvodnike, hidrauli čne preše, reglacijske ure ñaje itd.

Hidrauli čni pogon i prijenos daje temeljna radna obilježja i u svezi toga naziv mnogim gra ñevinskim strojevima ( hidrauli čni bageri , hidrauli čni buša ći čekići, hidrauli čni udarni čekići, hidrauli čne škare itd. ).

68

69


automatizacija i robotizacija (uz to vezana “kompjuterizacija” ) u radu pojedinih strojeva i složene tehnološke opreme,

70

71

72

73

74

75


svestranost (univerzalnost) primjene odnosno mogu ćnost izvo ñenja raznovrsnih radova jednim te istim strojem

76

Univerzalni gra ñevni strojevi su grañevni strojevi koji mogu izvoditi više vrsta radova. Mnogi standardni gra ñevni strojevisu univerzalni gra ñevni strojevi . Univerzalnost u radu postiže se na dva načina.

� Prvi je mogu ćnost izmjene ure ñaja ili radnog alata kod grañevinskog stroja .

Napr. promjenom alata kod hidrauli čnog bagera isti može izvoditi iskop, utovar, čupanje, rušenje, planiranje, razbijanje, zbijanje, bušenje,

rezanje, prijenos, dizanje, polaganje i va ñenje

raznih materijala i li konstrukcija.

� Drugi na čin se temelji na pokretljivosti ure ñaja ili alata na stroju .

Napr. kod grejdera razni položaji daske uz istovremeno nezavisno naginjanje kotača omogućava

planiranje, razastiranje, iskop, struganje, premješ tanje, zatrpav anje, skidanje, ugradnju

tla i raznih rasutih materijala.

77

� mogu ćnost izmjene ure ñaja ili radnog alata kod grañevinskog stroja.

78

79

80

81

82

83

84

85

�pokretljivosti ure ñaja ili alata na stroju .

86

87


sve ve ća vanjska (prostorna) i unutarnja (radna) pokretljivost pojedinih vrsta strojeva

88

Pokretljivost gra ñevnih strojeva podrazumijeva -konstruktivnu pokretljivost pojedinih dijelova i sastavnica posebice radnog dijela ili alata strojapokretljivost stroja u radu kao cjeline.

Grañevni strojevi mogu bit i u radu kao cjelinapokretni samohodni strojevi, vučeni pokretni strojevi, polupokretni strojevi i oprema, prenosni polupokretni strojevi i oprema,nepokretni strojevi i oprema.

Samohodni gra ñevinski strojevi obavljaju radne zadatke kretanjem ili se samostalno premještaju na nov o radno mjesto. Sastav ni dio takvih strojeva je oprema za kretanje bilo koje vrste. Pokretljivost odnosno “ samohodnost ” je temeljno obilježje v e ćine posebice univ erzalnih standardnih gra ñevinskih strojeva.

89

Dio samohodnih gra ñevinskih strojeva prevozi se na ve će razdaljine posebnim transportnim sredstvima obzirom na njihove razmjerno niske brzine kretanja i mogu ćnost uništenja gornjeg stroja prometnica posebice putem gusjenica.

Dio pokretnih gra ñevinskih strojeva se premješta se na novo radno mjesto vučenjem . Takvi strojevi imaju stalno podvozje sa dijelovima za kretanje (najčešće kotači sa zračnicama).

Naknadno dodavanje opreme za kretanje radi potrebe premještanja primjereno je polupokretnim gra ñevinskimstrojevima . Polupokretni strojevi su takoñer oni koji se prenose tako da se ne rastavljaju nego se kao cjelina tovare na neko drugo transportno sredstvo i njime dalje prevoze.

90

Nepokretni strojevi odnosno složena postrojenja obavljaju radne zadatke stajanjem, odnosno boravkom na jednom mjestu. Njihovo premještanje provodi se drugim transportnim sredstvima uz prethodnu rastavljanje odnosno ponovno sastavljanje na novom radnom mjestu.

Suvremena nastojanja u tehni čkoj koncepciji i konstrukciji svih gra ñevinskih strojeva i ostale čak složene tehnološke opreme idu zatim da se

- nepokretni strojevi i oprema pretvaraju u polupokretne ili pokretne grañevinske strojeve

- a polupokretni odnosno vu čeni strojevi i oprema pretvaraju u pokretne ili samohodne gra ñevinske strojevemaloserijske proizvodnje.

91

TRANSPORTNA SREDSTVA PRI GRA ðENJU – SAMOHODNE BRZO- I SAMO- MOTIRAJU ĆE TORANJSKE DIZALICE

92

93

94

OPTIMALIZACIJA LOGISTIKE GRA ðENJA – POKRETA Č (UZROK, POVOD) RAZVOJA NOVIH TEHNIKA I TEHNOLOGIJA GRA ðENJA

primjer. pokretne betonare (betonare na vozilu) i manje pokretne (prenosive) tvornice betona (potreban je samo jedan prijevoz cjeline betonare)

95

<>

96

97


nove tehni čke i tehnološke mogu ćnosti u radu pojedinih vrsta strojeva

98

99

100

101

102

103

104

105


učinkovito planiranje (simulacija) i pra ćenje rada (kretanja, radnih u činaka) strojeva pomo ću računala

106

107

108

GPS Höhenkontrollsystem

pcX 3D

Präzise ausheben und auffüllen

Dreidimensionale Bagger-Tiefenkontrolle pcX3D

109

110

111

112

113

Grañevinski radnik sa lopatom uobi čajeno je sastavni dio radne grupe mnogih složenih strojno-tehnoloških postupaka i zahvata kao u prikazanom slučaju izvedbe asfaltbetonskih zastora.

Pri izvedbi grañevinskih radova, konstrukcija i dijelova grañevina često je ru čni radpripomo ć radu grañevinskih strojeva posebice onih tehnološki složenijih.

TEHNOLOGIJA GRAðENJA NISKOGRADNJA

Documents

Transcript of TEHNOLOGIJA GRAðENJA NISKOGRADNJA