Tehnologija kristalizacije za izradu dugotrajnih betonskih ...
TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA
Transcript of TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA
TEHNOLOGIJA BETONSKIH RADOVA
• Tehnološki proces obuhvaća:
– proizvodnju– transport– ugradnju– obradu i njegu betona
• Prema “Pravilniku o tehničkim normativima za beton i armirani beton”, betoni su svrstani u dvije klase:
– B I i B II
• Betoni I klase mogu se pripremati bez prethodnih ispitivanja, ali je uvjetovana najmanja količina cementa (npr. za MB 20 najmanje 300 kg cementa na m3 betona).
• Betoni ove klase smiju biti MB 10, 15, 20 i 25 i mogu se ugrađivati samo na gradilištu na kojem se pripremaju.
• Betoni II klase su betoni od MB 10 do MB 60 koji se moraju pripremati uz prethodna ispitivanja, te sve marke transportiranog betona.
• Kontrolu proizvodnje betona obavlja proizvođač betona do isporuke izvođaču betonskih radova. Nakon isporuke za kontrolu je zadužen izvođač.
• Za armirani beton ne smije se upotrijebiti
niža čvrstoća od MB 15
Na mjestu proizvodnje uzima se uzorak pod slijedećim uvjetima:
- min. jedno pokusno tijelo svaki dan
- min. jedno pokusno tijelo na svakih 50 m³
iste vrste ( za količinu veću od 2000 m³ na
svakih 100 )
- ukupan broj uzoraka za razdoblje od tri
mjeseca ne smije biti manji od 30
• Stare oznake MB “marka betona”
• Nove oznake “klasa” C
C 25/30
25 označava tlačnu čvrstoću na pokusnom
uzorku u obliku cilindra (N/mm² = MPa )
30 označava tlačnu čvrstoću na kocki
Beton je višekomponentni kameni materijal
Sastav : - agregat ( ispuna )
- cement ( vezivo )
- voda
Kvaliteta ovisi o: - svojstvima komponenata
- omjeru unutar mješavine
- načinu miješanja
- transportu
- zbijanju
- njezi betona
AGREGAT
- prirodni kameni materijal iz nalazišta ili dobiven
drobljenjem (šljunak,drobljenac )
- umjetni (zgura, drobljena opeka)
Agregat se prije upotrebe ispituje i mora odgovarati
uvjetima iz normi HRN EN
Frakcija: skup zrna određene veličine
0/4 ,4/8, 8/16, 16/32, ( 32/63 )
Granulometrijski sastav: odnos između zrna
raznih veličina
CEMENT
-hidrauličko vezivo koje u smjesi s vodom razvija
kemijsku reakciju hidratacije koja završava
stvaranjem cementnog kamena
Vrijeme vezanja- od momenta miješanja do stupnja hidratacije pri kojem masa dobije krutost
Neka od ispitivanja cementa:
- početak i kraj vezanja (Vicatov aparat)
- stabilnost obujma ( Le-Chatelierovi prstenovi)
- čvrstoća
- finoća mliva
VODA
- kemijski čista
- voda iz slavine bez ispitivanja
- štetne tvari ( šećer, humus,kiselina,organske
masnoće,otpaci kemijskih tvornica) sprečavaju
vezanje i očvršćivanje
- vode iz rijeka i bunara obavezno se moraju
ispitati prema važećim normama
DODACI BETONU
Aeranti - u svježoj betonskoj masi stvaraju mjehuriće
i tako povećavaju otpornost na mraz
Plastifikatori - poboljšavaju ugradivost bet. mase
Ubrzivači početka vezivanja - kod mlaznog betona
Ubrzivači učvršćivanja - dobivanje ranih početnih
čvrstoća (skidanje oplata )
Usporivači početka vezivanja - veće udaljenosti
Najčešće su u tekućem stanju,a ako su u prahu
najprije se pomiješaju s vodom
Vodocementni faktor -v/c
Utječe na mnoga svojstva betona
Niži vodocementni faktor daje kvalitetniji beton
Cilj laboratorijskih ispitivanja naći najniži v/c
a da se postigne dobra homogenizacija smjese,
ugradba i zbijanje
U praksi najčešće v/c = 0,45-0,65
Svojstva svježeg betona
Obradivost- količina rada potrebna da se beton
zbije i ugradi u konstrukciju(veći v/c
lakše se ugrađuje )
Konzistencija - mjera obradivosti prema kojoj
Razlikujemo: - kruti zemljovlažni beton
- slabo plastični beton
- plastični beton
- tekući beton
Kruti - za masivne nearmirane konstrukcije
visoke rane čvrstoće , malo stezanje
Slabo plastični - za konstrukcije s rjeđom armaturom
Tekući - za gusto armirane konstrukcije i pumpani
beton
Svojstva očvrslog betona
Čvrstoća - Marka betona MB - normirana čvrstoća nakon 28 dana utvrđena na uzorcima pripravljenim normiranim postupcimaGustoća - omjer mase i volumena koji se utvrđuju prema normama (obični,laki i teški betoni)
Vanjski nepovoljni utjecaji na beton
- kemijski
- fizički
- biološki
Trajnost betonske konstrukcije je određena moguć-
nošću penetracije agresivnih tvari u beton
Korozija- kemijski procesi kao posljedica prodora
agresivnih tvari
Erozija – mehaničko djelovanje ,habanje (bolji eruptivni agregat,manje cementnog kamena)
Volumne promjene – nejednako zagrijavanje unutar presjeka,prsline na površini,ljuskanje
Visoke temperature – uzrokuje gubitak vode ,
skupljanje cem. kamena, pad čvrstoće
Niske temperature – mraz ,odmrzavanje,voda u
kapilarama,razaranje(aeranti )
PRIPRAVA BETONA
Veliki broj vrsta betona ( po čvrstoći,svojstvima,
po vrstama agregata,vrstama cementa ) zahtjeva
složena, tehnički zahtjevna postrojenja za
proizvodnju betona
Najvećim dijelom beton se spravlja u tvornicama
betona( u Evropi posebna poduzeća)
Proizvođač jamči kvalitetu,dokaz potvrda o
sukladnosti normama
1. Mobilna postrojenja – veliki sustavi kao željez-
nice,održavanje prometnica ( za brze interven-
cije,mali kapaciteti 2-3 m³/ sat )
2. Prenosiva postrojenja – na udaljenim gradilištima za velike količine betona( 10-25 m³/sat ),veliki
troškovi preseljenja
3. Stabilna postrojenje –kvaliteta,sigurnost,zaštita
okoline, u predgrađima,sa filterima za prašinu,sa prihvatom i pročišćavanjem otpadnih voda
( 80 -300 m³/sat )
• Osnovni sklopovi postrojenja
1. Skladišta ( agregat,cement,voda dodaci)
2. Uređaji za doziranje
3. Uređaji za miješanje
4. Prihvat i pročišćavanje otpadne vode
5. Uređaji za upravljanje
Skladište agregata:
- otvorena ( zvijezda i sa pregradama )
- zatvorena (silosi,mogućnost grijanja)
- zalihe za dva do tri dana
Skladište cementa:
- silosi 60 -900 tona
- ne dopunjavati (miješanje cementa )
- zaliha za tjedan
Betonare sa zvijezda skladištima za agregat
Uređaji za doziranje
Doziranje sastojaka se vrši prema Tehničkim
propisima težinski,prema određenim recepturama
Agregat: svaka frakcija se posebno dozira
uređajima koji mogu biti mehanički,poluautomatski
i automatski( protočne vage )
Cement: Od silosa transporterima do dozatora
koji su danas uglavnom rješene kao automatski
protočni
Voda : problem se javlja kod ustanovljivanja
vlažnosti agregata (senzori za vlažnost
agregata),doziranje preko vodomjera,
tako da se zatvara protok kad prođe zada-
na količina
Dodaci: - vežu se najčešće na količinu cementa
0,5 – 3 % kol. cementa
- uređaji su smješteni između dozatora
za vodu i miješelice
BETONARE(prema prostornom rasporedu)
• Raščlanjene ili prizemne sa zvijezda skladištem agregata. U prizemnim tvornicama betona unutarnji tok transporta kamene sitneži je vodoravan, deponiran u pregrade po kojima se povlači skrejper bager do dozatora iz kojih izravno dospijeva u mješalicu.
• Cement se iz silosa otprema u mješalicu pomoću Arhimedovog puža, pomoću kojeg se i dozira.
KOMPAKTNE (ZBIJENE) BETONARE (sa zatvorenim cilindričnim ili bunker-silosima i
toranjske betonare)
Uređaji za miješanje:
Prema načinu miješanja razlikujemo tipove
mješalica :
1. GRAVITACIJSKE
2. PRINUDNE
3. DVOSTUPANJSKE
4. KONTINUIRANE
GRAVITACIJSKE:
-bubanj sa lopaticama koje su pričvršćene
na unutarnjem plaštu - mješavina se diže i slobodnim padom se miješa - sa vodoravnim bubnjem i sa prevrtnim - 15 – 30 o/min- 0,10; 0,33; 0,5; 1m³- u pogledu homogenizacije ne zadovoljavaju
suvremene zahtjeve (ljepljenje za unutarnju
površinu )
Mješalice s prevrtnim bubnjem
• Mala gradilišna mješalica• Jedan otvor za punjenje i pražnjenje• Ručno prevrtanje (kotač ili poluga)• Elektromotorni pogon
Samohodna gravitacijska mješalica s utovarnom lopatom
GRAVITACIJSKE MJEŠALICE ZA BETON S VODORAVNIM BUBNJEM – vodoravna os
miješanja
• Ima dva otvora – za punjenje i pražnjenje
• Punjenje i miješanje okretanjem u jednom smjeru, pražnjenje okretanjem u drugom smjeru, pomoću preklopnog lijevka koji se umeće u otvor za pražnjenje.
• 15 o/min
SREDNJE VELIKA MJEŠALICA S VODORAVNIM BUBNJEM
PRINUDNE:- s horizontalnom i vertikalnom osovinom- na osovini više krakova s lopaticama- tanjuraste- male 5-10 m³/h- srednje 15 -30 m³/h- velike 50-100 m³/h- 20 – 40 o/ min DVOSTUPANJSKE:- u jednoj mješalici voda i cement- u drugoj agregat sa malo vode- zajedno
PRISILNE MJEŠALICE ZA BETON- TANJURASTE
S VERTIKALNOM OSOVINOM – za uobičajene betone do 32 mm, vrijeme miješanja 1-2 min, za
sitnozrnate betone 2-4 min)
Osovina s lopaticama veće prisilne mješalice u betonarama (horizontalna osovina, djelomično
rade gravitacijski)
PRISILNE VALNE MJEŠALICE - za uobičajene betone do 32 mm i za krupnozrnate do 64 mm)
Miješanje:
- suhe komponente agregata i cementa
miješaju se 1/2 do 2/3 vremena
- dodavanje vode i miješanje
- vrijeme miješanja u prinudnim 1,5 – 3 min
- u zimskim uvjetima vrela voda sa agregatom
2-3 min, zatim cement 1- 2 min
Pročišćavanje:
- taložni bazeni (čišćenje bagerima)