TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU OPĆENITI …barkovic/templates/dokument/Godezija_TVZ/VI... ·...

1

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBUGRADITELJSKI ODJEL

GEODEZIJA

GEOINFORMATIKA IGEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV

OPĆENITI POJMOVI I DEFINICIJE

• GEOINFORMATIKA je znanost ili nauka koja se bavi spoznajom prostornih i prostorno vremenskih komponenti stvarnosti koja nas okružje, s ciljem razvijanja osobne (pojedinačne) sposobnosti određivanja, raspoznavanja i ocjenjivanja jasnih prostornih i prostorno-vremenskih komponenti na ontološkoj (stvarnoj) razini.

• STVARNOST je prošli sadašnji i budući svijet u kojem živimo, a nastojimo ju razumjeti, objasniti i modelirati.


• STVARNOST– nije deterministička– slična je skupu realnih brojeva– ona je beskonačna

• MODEL– deterministički– sličan je omeđenom skupu realnih brojeva– konačan


• ČOVJEK je ? (beskonačan, konačan)– fenomen sposobnosti brojenja– odjeljivanje pojedinih stvarnih događaja

• PITANJEKako konačan i prebrojiv model može predstavljati beskonačnu i neprebrojivu stvarnost?

• ODGOVOR Uvođenjem tri osnovna pojma.


1. OPAŽANA STVARNOST2. KONCEPCIJSKI MODEL PODATAKA3. SPECIFIKACIJE


2

OPAŽANA STVARNOST• slika svijeta dobivena modeliranjem,

pojednostavljenjem (generalizacijom)• specifikacije su uvedene u stvarni svijet, a

opisuju opažanu stvarnost• percepcija (načini opažanja svijeta) ne

uključuje samo ljudska osjetila već se nadopunjava svakim novim tehnološkim senzorom

MODELIRANJE STVARNOSTI

PRIMJER MODELIRANJA ZAKLJUČAK

• KAKVA JE STVARNOST?• KAKAV JE MODEL?

PODJELA STVARNOSTI (SVIJETA) NA ELEMENTE

OD STVARNOSTI DO MODELA

stvarnost

opažana stvarnost

apstraktni univerzum

model

3

APSTRAKTNI UNIVERZUM• Podskup je stvarnosti. To su digitalni

podaci koji u bazi podataka predstavljaju taj podskup.

• Treba biti dobro definiran kako bi se mogla odrediti potpunost pojedinog skupa podataka.

• Potpunost podataka se određuje usporedbom stvarnih objekata i onih definiranih u apstraktnom univerzumu.

MODELI PODATAKA• Stvarnost (stvarni svijet) se sastoji od

kontinuiranih i diskretnih objekata

Model kontinuiranog objekta Model diskretnih objekata

zgrade (entitet)- kategorije stambene, gospodarske- situacija svojstva, broj- način prikaza simbolom- geometrijska točnost ± 10 m

± 20 m- geometrijska točnostpoligon- način prikazahektar- površinalivade, šume, pašnjaci, parkovi- kategorije

vegetacija (entitet)

MODEL PODATAKA

PRIMJER MODELIRANJA DISKRETNIH OBJEKATA

ID TIP svojstva, broj X Y1 44 13

45 0645 11

2575350

375 600345 6503

točnoststambene ± 10 mgospodarske ± 10 mindustrijske ± 10 m

BAZA PODATAKA

ID TIP površina koordinate10 10015 park 50 360,450 280,456 455,290 ± 20 m

190

250,420 250,455 370,475

560,550 590,600 690,78020

točnostlivada ± 20 m

šuma ± 20 m

GRAFIČKI PRIKAZ

STVARNOST OPAŽANA STVARNOST

MODEL PODATAKA

BAZA PODATAKA

GRAFIČKI PRIKAZ

MODELA

Određena pojava Entiteti: Objekti: Objekti: Graf. elementi

- svojstvo - tipovi - tipovi - tipovi - simboli

- veze - atributi - atributi - atributi - linije

- odnosi - odnosi - odnosi - tekst

- geometrija - geometrija- kvaliteta - kvaliteta

OD STVARNOSTI DO MODELA ENTITET• ENTITET je nešto što u stvarnom svijetu

postoji i može se identificirati.• ENTITET je stvaran ili apstraktan predmet

ili događaj o kojemu se u informacijskom sustavu prikupljaju podaci.

• ENTITET je konkretna ili apstraktna posebnost, koncept ili objekt od interesa.

• ENTITET se po svojim obilježjima razlučuje i razlikuje od svoje okoline.

4


OSNOVNI ENTITETI (OBJEKTI) PRIKAZA• RELJEF• VODE• VEGETACIJA• NASELJA• GRANICE• PROMETNICE


OSNOVNI GRAFIČKI ELEMENTI PRIKAZA• TOČKA (bez dimenzije)• LINIJA (jedna dimenzija)• POVRŠINA (dvije dimenzije)------------------• SIGNATURA (SIMBOLI)• TEKST (PISMO)

OSNOVNI GRAFIČKI ELEMENTI PRIKAZA

- TOČKA (bez dimenzije) - definirana koordinatama

- LINIJA (jedna dimenzija) – definirana s dvije točke- LINIJSKI SEGMENT (jedna dimenzija) –definirana s više točaka

POVRŠINA (dvije dimenzije) – definirana linijskim segmentima

POVRŠINA (dvije dimenzije) – definirana rasterom

HIJERARHIJSKI MODEL PODATAKA

ENTITETTIP

ATRIBUTIRELACIJE

OBJEKTTIP

ATRIBUTIRELACIJE

GEOMETRIJATOČNOST

OBJEKTTIP

ATRIBUTIRELACIJE

GEOMETRIJATOČNOST

OBJEKTTIP

ATRIBUTIRELACIJE

GEOMETRIJATOČNOST

TIPOVI ENTITETA

• Jednoznačno definiraju određeni događaj ili pojavu u klasificiranju, definiranju i opisivanju pojedinog entiteta

• Svakom entitetu pripada barem jedan tip

ATRIBUTI ENTITETA

• Atributi opisuju svojstva entiteta• Vrijednosti atributa entiteta najbolje se

prikazuje u unaprijed zadanoj tablici

5

RELACIJE MEĐU ENTITETIMA

• Pripadnost (vlasnik, posjednik, granica, kultura, vjera, …)

• U grafičkom smislu presijecanje ili preklapanje pojedinih entiteta ili njihovih dijelova

• Povezanost među entitetima preko istih atributa

OBJEKTI• OBJEKTI bolje definiraju i opisuju pojedine

entitete (klasificiranje entiteta)• Svaki objekt je u modelu podataka opisan

pomoću:– Tipa– Atributa– Relacije – Geometrije– Točnosti (kvalitete)

TIPOVI OBJEKTA

• Jednoznačno definiraju određeni događaj ili pojavu u klasificiranju, definiranju i opisivanju pojedinog objekta

• Svakom objektu pripada barem jedan tip

ATRIBUTI OBJEKTA

• Atributi opisuju činjenice i svojstva objekta• Vrijednosti atributa objekta najbolje se

prikazuje u unaprijed zadanoj tablici

PRIMJER TABLICE ATRIBUTA ZA OBJEKT JEZERA

Jezero Ime Nadmorska visina

pH Najveća dubina

Srednja temperatura

1 Trout 581 4.5 20 18

2 French 982 5.4 45 17

3 Narrow 334 5.5 6 20

4 Canoe 576 5.3 5 23

5 Happysle 1091 6.0 17 19

6 Golden 357 5.8 27 21

7 Brent 801 3.9 80 18

8 Catfish 754 5.2 14 20

9 Lily 749 4.8 3 24

RELACIJE IZMEĐU OBJEKATA

• Iste su kao i relacije između entiteta

6

OSNOVNI GRAFIČKI ELEMENTI PRIKAZA OBJEKATA (GEOMETRIJA)

• TOČKA • LINIJA• POVRŠINA

KVALITETA PODATAKA

• Grafička točnost• Održavanje i nadopunjavanje• Rezolucija/detalji• Logička povezanost između geometrije i

atributa• Način prikaza (kao kontinuirani ili kao

diskretni objekti)• Potpunost

PROSTOR I VRIJEME

• PROSTOR je trodimenzionalni kontinuum


PRIKAZIVANJE DIMENZIJA

• TOČKA • Savršena matematička točka je nula-

dimenzionalna• Nema visine, širine (debljine) ni duljine


LINIJA• LINIJA je jednodimenzionalna crta• Nema visine ni debljine, ima duljinu

7


PLOHA

• Dvodimenzionalni lik• Ima visinu i duljinu


KOCKA

• Kocka je trodimenzionalni lik• ima visinu, širinu i duljinu

TRODIMENZIONALNI PROSTOR

X

Y

Z

. T(x,y,z) • STVARNOST je prošli sadašnji i budući svijet u kojem živimo, a nastojimo ju razumjeti, objasniti i modelirati.


• STVARNOST je četverodimenzionalni prostorno-vremenski kontinuum

• VREMENSKA DIMENZIJA


prostor

vrije

me

VREMENSKA DIMENZIJA (PRIMJERI)

8

ZA RAZMIŠLJANJE

“Od sada je prostoru po sebi kao i vremenu po sebi, suđeno da iščeznu i postanu pukim sjenama, i tek će svojevrsno jedinstvo tog dvoga sačuvati neovisnu zbilju.”

Herman Minkowski (1864-1909)

VREMENSKA DIMENZIJA

VRIJEME• Sv. Augustin VRIJEME

• Aristotel prvi definira vrijeme prema prostornoj orijentaciji kao: “Broj (mjeru) kretanja prema onome što je bilo ranije i što će biti kasnije.”

• Galileo• Newton• Einstein• Minkowski

PROSTOR-VRIJEME

Sličnost (povezanost) prostora i vremena

• Iskustveno se zna za njihovu povezanost od najranijih dana ljudske povijesti

• 20 stoljeće nam rasvjetljava tu povezanost• Einstein – teorija relativnosti (1905.)

PROSTOR-VRIJEMESličnost (povezanost) prostora i vremena

• Rastojanje između dva događaja prostorno je rastojanje između njih i ovisi o stajalištu s kojeg ih promatramo, a posebice o našem stanju kretanja

• Za prelaženje određenog rastojanja potrebno je vrijeme

• Vrijeme je povezano s brzinom kretanja• Primjer - vlak

9

PROSTOR-VRIJEME


• Ljudskom je duhu svojstveno stvarati (kopirati)

• Promatrajući stvarnost koja ga okružuje on pokušava stvoriti red

• U tom pokušaju da nered (kaos) organizira u red on stvara (kreira) vlastito vrijeme

PROSTOR-VRIJEME


• Vlastito vrijeme stvara univerzalno vrijeme? • Nastanak univerzalnog vremena?• Definicija sekunde?• Univerzalno vrijeme je povezano s

apstraktnim univerzumom

MJERNE JEDINICE VREMENA• Sekunda• Minuta 60 s• Sat 3600 s• Dan 86400 s• Tjedan 604800 s• Mjesec 2592000 s (30 dana)• Godina 31536000 s (365 dana)• ...

Sličnost (povezanost) prostora i vremenaDEFINICIJA SEKUNDE I METRA

• Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda onoga zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnoga stanja cezija 133.

• Metar je duljina puta koju svijetlost prijeđe u vakuumu za trajanja intervala 1/299 792 458 sekundi

• c = 299 792 458 m/s

PROSTOR-VRIJEME

• VREMENSKA DIMENZIJA U PROSTORU

STVARNOST (MODEL)

prostor

vrije

me

prostor

SVOJSTVA VREMENA

• Smjer vremena je jednoznačan (prema naprijed). Putovanje kroz vrijeme?

• Vrijeme je povezano sa svjetlošću• Vrijeme i pojave (događaji) u prostoru čine

jednu cjelinu tzv. PROSTOR-VRIJEME

10

PROSTOR-VREMENSKI DIJAGRAM PROSTOR-VREMENSKI SVJETLOSNI STOŽAC

• Budućnosni svjetlosni stožac događaja – skup svih događaja na koje bi moglo djelovati ono što se dogodi u P

• Prošlosni svjetlosni stožac – predstavlja niz događaja iz kojih svjetlost može stići do danog događaja P

• BSS i PSS – dijele prostor-vrijeme u tri područja

PROSTOR-VREMENSKI SVJETLOSNI STOŽAC

PROSTOR-VREMENSKI SVJETLOSNI STOŽAC

1. Apsolutna budućnost događaja P

2. Apsolutna prošlost događaja P

3. Preostalo područje“drugdje”

PROSTOR-VREMENSKI DIJAGRAM (primjer)

PROSTOR-VREMENSKI DIJAGRAM

11

SVJETLOSNI STOŠCI SVIH DOGAĐAJA PROSTOR-VRIJEME


• Prostorni događaji imaju vremensku komponentu

• Za prijelaz s jednog događaja na drugi pored prostornog rastojanja, postoji i vrijeme potrebno da se to rastojanje prijeđe

• Vrijeme je povezano s brzinom kretanja

PROSTOR-VRIJEMERazlike prostora i vremena

• Prostorni događaji imaju fizikalnu komponentu

• Za prijelaz s jednog događaja na drugi pored prostornog rastojanja, postoji i vrijeme potrebno da se to rastojanje prijeđe, ali ovisno je o točki promatranja

• Vrijeme je povezano s brzinom kretanja koja je različita za različite točke promatranja

PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)

• APSOLUTNI (GLOBALNI) PROSTOR –obuhvaća sve pojave na globalnoj (svemirskoj, kozmološkoj) razini

• RELATIVNI (LOKALNI) PROSTOR –pojave koje se odnose na ograničeni dio apsolutnog prostora

• GEOPROSTOR – prostor ograničen na promatranje pojava na Zemlji

12


• APSOLUTNO (GLOBALNO) VRIJEME – vrijeme kojim bi mogli opisati i obuhvatiti sve pojave na globalnoj (svemirskoj, kozmološkoj) razini - NE POSTOJI

• RELATIVNO (LOKALNO) VRIJEME – vrijeme kojim bi mogli opisati i obuhvatiti sve pojave u relativno prostoru

• CIKLIČKO VRIJEME – vrijeme kojim se opisusju pojave u prostoru koje se ponavljaju u određenim vremenskim razmacima

• LINEARNO VRIJEME – vrijeme kojim se opisuju pjave u prostoru koje imaju svoj početak ali nemaju kraja


• GEOPROSTOR prema prirodnoj podjeli dijelimo na:– LITOSFERU– HIDROSFERU– BIOSFERU– ATMOSFERU– POVRŠINU ZEMLJE


• POVRŠINA ZEMLJE– KOPNO– VODENE POVRŠINE

• MORA• RIJEKE• JEZERA• POTOCI• …


– ATMOSFERSKE ZONE (astronomski položaj Zemlje)• TOPLA ILI TROPSKA ZONA (φ=0° 00' do ±23° 27')• DVIJE UMJERENE ZONE (φ= ±23° 27' do ±66° 33')• DVIJE HLADNE ILI POLARNE ZONE (φ= ±66° 33' do ±90°)

– KLIMATSKE ZONE– HIDROLOŠKE ZONE

• ARIDNA PODRUČJA• SEMIARIDNA PODRUČJA• SEMIHUMIDNA PODRUČJA• HUMIDNA PODRUČJA

– VEGETACIJSKE ZONE– ZONE TALA


• Prema drugim podjelama GEOPROSTOR možemo podijeliti na gospodarski, politički, turistički, …

• U svakidašnjoj upotrebi za GEOPROSTOR se koriste i sljedeći nazivi:– područje (industrijsko, poljoprivredno, …)– zona (uvjetovane klimom Zemlje)– regija (region, rajon) (gospodarska)– teritorij (državni, županijski, općinski, …)– areal (rasprostranjenost biljaka ili životinja)– površina (katastarska, šumska, poljoprivredna, …)– …

• ENTITETI– RELJEF– VODE– VEGETACIJA (RASLINSTVO)– NASELJA– PROMETNICE– GRANICE


13

• RELJEF – čvrsta površina Zemlje (litosfera) odlikuje se velikim bogatstvom najrazličitijih oblika (geomorfološki oblici)



• FIZIČKA POVRŠINA ZEMLJE– KOPNO– VODENE POVRŠINE


OBLICI RELJEFA


OBLICI RELJEFA


PRIKAZ OBLIKA RELJEFA ZEMLJE

1. IZOHIPSAMA2. KOTAMA3. SIGNATURAMA4. CRTEŽOM


PRIKAZ OBLIKA RELJEFA ZEMLJEIZOHIPSAMA

14


PRIKAZ OBLIKA RELJEFA ZEMLJESIGNATURAMA


PRIKAZ OBLIKA RELJEFA ZEMLJECRTEŽOM



• VODE – (hidrosfera) površine na Zemlji koje su trajno i povremeno pokrivene vodom (71 % fizičke površine Zemlje)– oceani– mora– jezera– izvori– rijeke– potoci – kanali



PRIKAZ OBLIKA VODA

1. TLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA2. TLOCRTNIM OBJEKTNIM TOČKAMA3. SIGNATUROM


PRIKAZ OBLIKA VODATLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA

15


PRIKAZ OBLIKA VODATLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA, TOČKAMA I

SIGNATURAMA


PRIKAZ OBLIKA VODATLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA, TOČKAMA I SIGNATURAMA



SIGNATURAMA



SIGNATURAMA



• VEGETACIJA – biljni pokrov (biosfera), oko 500000 biljnih vrsta– areal (područje rasprostranjenosti neke

vrste)– nalazište (mjesto na kojemu biljke žive)– stanište (uvjeti života biljki)


16

• VEGETACIJA– prirodni i trajniji biljni pokrov

• šume (crnogorične i bjelogorične)• travnjaci (livade i pašnjaci)

– kultivirani trajniji biljni pokrov• vinogradi • voćnjaci

– kultivirani promjenjivi biljni pokrov• ratarske kulture (žitarice, povrtne kulture,

industrijsko i krmno bilje)



PRIKAZ OBLIKA RASLINSTVATLOCRTNIM LINIJAMA, POVRŠINOM I SIGNATURAMA







• NASELJA – naselje je antropogeografska teritorijalna jedinica s posebnim imenom

• Objekti naselja (zgrade)– Stambeni– Javni – Industrijski– Sportski– Gospodarski– Komunikacijski


17

• Ostali objekti naselja– Parkovi – Vrtovi – Voćnjaci– Vode i vodotoci– Groblja– Kulturni i povijesni spomenici– Spomenici prirode


• Podjela naselja prema sljedećim grupacijama– Prema funkciji– Prema fizionomiji (tlocrt, nacrt) – Prema broju stanovnika


• Funkcije naselja– Selo (primarne djelatnosti)– Grad (sekundarne, tercijarne i kvartalne

djelatnosti)– (Mješovito naselje)– (Centralno naselje (5 redova))


• Tipovi naselja – uvjetovani su nacionalnom posebnošću (osebujnošću), stanju privrednog razvoja i prirodnim bogatstvima područja

• Tipovi gradova– Europski ili srednje europski– Anglo-američki– Istočno-europski– Južno-europski– Latinsko-američki– Orijentalni– Indijski– Istočno-azijski– afrički


• Grupiranje naselja prema broju stanovnika– Klase od 1 do 21 … (0-99, 100-199, 200-299,

300-399, …)



PRIKAZ OBLIKA NASELJA• TLOCRTNIM PRIKAZIMA (MJERILO PRIKAZA)• PERSPEKTIVNIM PRIKAZIMA (TERESTRIČKI, AVIO

FOTGRAMETRIJSKI SNIMCI)• SATELITSKI PRIKAZ (SATELITSKA

FOTOGRAMETRIJA I DALJINSKA ISTRAŽIVANJA • TLOCRTNIM OBJEKTNIM TOČKAMA• SIGNATUROM

18


PRIKAZ OBLIKA NASELJA


PRIKAZ OBLIKA NASELJA (ZGRADE)


PRIKAZ OBLIKA NASELJA (ZGRADE)



• PROMETNICE – objekti ili uređaji koji služe prometu, tj. promjeni mjesta (lokacije) osoba, dobara, vijesti (informacije) i energije

• Promet se može odvijati– Kopnom (kopneni putovi)– Vodom (vodeni i morski putovi)– Zrakom (zračni putovi ili koridori)


19

• Kopneni putovi– Ceste – Auto ceste– Željezničke ili tramvajske pruge– Uspinjače – Žičare


• Prometni kopneni objekti – olakšavaju svladavanje prirodnih prepreka– Tuneli – Nasipi – Usjeci – Potporni zidovi– Mostovi


• Prometni objekti za vodeni promet– Luke – Gatovi – Znakovi za sigurnost plovidbe


• Prometni objekti za zračni promet– Zračne luke ili aerodromi– Sletne (uzletne) staze – Uređaji za navođenje aviona (letjelica)


• Objekti i uređaji za prijenos vijesti (informacija) – Žičani ili bežični vodovi– Odašiljači– Repetitori– Releji– prijamnici


• Objekti i uređaji za prijenos energije– Dalekovodi– Plinovodi– Naftovodi – Pomične trake


20


PRIKAZ OBLIKA PROMETNICA

• TLOCRTNIM PRIKAZIMA (MJERILO PRIKAZA)• NACRTNIM PRIKAZIMA• UZDUŽNIM I POPREČNIM PRESJEKOM• SIGNATUROM


PRIKAZ OBLIKA PROMETNICA (CESTA)

PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)PRIKAZ OBLIKA PROMETNICA (ENERGIJA)



• GRANICE – zamišljna ili stvarna linija koja dijeli dva objekta (prirodna, gospodarska, politička i dr.) – Prirodne (prirodne linije koje razdvajaju

različite objekte)– Umjetne (definirane od strane čovjeka)



PRIKAZ OBLIKA GRANICA

• TLOCRTNIM LINIJSKIM PRIKAZIMA–Tanje ili deblje linije–Pune ili isprekidane linije–Točkaste linije–Kombinirane linije

21


PRIKAZ OBLIKA GRANICA

MJERILO GEOPROSTORA

• MODEL (geoprostora) – umanjen, generaliziran (pojednostavljen), uvjetno deformiran i objašnjen prikaz opažane stvarnosti

• PROSTORNA ODREĐENOST – jednoznačna određenost položaja, oblika i veličine pro-stornih objekata, te uzajamnih odnosa među njima određuje MJERILO GEOPROSTORA


TO JE ODNOS ELEMENATA PRIKAZA I ISTIH ELEMENATA STVARNOSTI

MJERILO GEOPROSTORA

MJERILO GEOPROSTORA

• PRIMJER ZA DULJINEduljina na prikazu : Duljina u stvarnosti = 1 : uu – faktor umanjenosti

d : D = 1 : uD = d . ud = D : u

MJERILO GEOPROSTORA

• PRIMJER ZA POVRŠINEpovršina na prikazu : Površina u stvarnosti = 1 : u2

u – faktor umanjenostip : P = 1 : u2

P = p . u2

p = P : u2

22

RZLIČITI OBLICI PRIKAZA MJERILA GEOPROSTORA

• Numerički, grafički, tekstom

Mjerilo = 1 : 1000

MJERILO GEOPROSTORA

10001Mjerilo =

RZLIČITI OBLICI PRIKAZA MJERILA GEOPROSTORA

MJERILO GEOPROSTORA

VAŽNOST MJERILA• mjerilo omogućuje mjerljivost prikaza• jednoznačno određuje položaj objekata• jednoznačno određuje oblik i veličinu pro-

stornih objekata • jednoznačno određuje uzajamne odnose

među objektima

MJERILO GEOPROSTORA

POLOŽAJ OBJEKTA OPISAN ATRIBUTOM

• POLOŽAJ OBJEKTA možemo opisati (definirati) sljedećim sustavima:– Trodimenzionalni koordinatni sustav– Dvodimenzionalni kutni koordinatni sustav

(geografska širina i duljina, (visina))– Dvodimenzionalni pravokutni koordinatni

sustav (X, Y, (Z))

POLOŽAJ OBJEKTA• ATRIBUT je svojstvo pojave (objekta)

stvarnog svijeta u bazi podataka. • ATRIBUT je činjenica o nekom mjestu,

skupu mjesta ili objektu na površini Zemlje. To su mjerenja, zapažanja i činjenice koji tu pojavu (objekt) bitno i jednoznačno definiraju i određuju.

ATRIBUTI OBJEKTA

23

• ATRIBUTI OBJEKTA trebaju:– Jednoznačno definirati (identificirati)

objekt– Svrstati svaki objekt unutar pogodnog

klasifikacijskog sustava– Odrediti položaj svakog objekta

upotrebljavajući odgovarajući koordinatni sustav

ATRIBUTI OBJEKTA• ATRIBUTI OBJEKTA trebaju:

– Osigurati metapodatke koji se odnose na:• Metode prikupljanja i pohranjivanja podataka• Potpunost s kojom je određeni skup objekata

prikazan u bazi podataka• Razinu podudarnosti određenog skupa

objekata s određenim topološkim svojstvima• Kvalitetu klasifikacijskih podataka o objektu• Kvalitetu položajnih podataka o objektu

ATRIBUTI OBJEKTA

• ATRIBUTI OBJEKTA se najčešće prikazuju u obliku tablice atributa za određene vrste objekata

ATRIBUTI OBJEKTA PRIMJER TABLICE ATRIBUTA ZA OBJEKT JEZERA

Jezero Ime Nadmorska visina

pH Najveća dubina

Srednja temperatura

1 Trout 581 4.5 20 18

2 French 982 5.4 45 17

3 Narrow 334 5.5 6 20

4 Canoe 576 5.3 5 23

5 Happysle 1091 6.0 17 19

6 Golden 357 5.8 27 21

7 Brent 801 3.9 80 18

8 Catfish 754 5.2 14 20

9 Lily 749 4.8 3 24

PRIMJER TABLICE ATRIBUTA ZA OBJEKT NASELJA

Broj12345678

Br. st.

2966500149834130322940863979

3786Položaj

x, yx, yx, yx, yx, yx, yx, yx, y

Oblik • TOČKA

• LINIJA

• POVRŠINA

OSNOVNI GRAFIČKI ELEMENTI PRIKAZA OBJEKATA (GEOMETRIJA)

24

• ATRIBUTI OBJEKTA su u prostornoj bazi podataka po definiciji povezani uz neku točku, liniju ili površinu.

• Postupak određivanja odnosa atributa (povezanosti) s geometrijom točke, linije ili površine može biti jednostavan, složen ili u određenim slučajevima nepoznat (Toblerov zakon).

ATRIBUTI OBJEKTATOBLEROV ZAKON “Sve pojave u stvarnosti međusobno su povezane, ali one pojave koje su bliže, povezane su više od onih koje su udaljenije”

OPREZ!!! Nisu sve pojave i objekti glede atributa geometrije logično povezani

ATRIBUTI OBJEKTA

PRIMJER (NE)POVEZANOSTI ATRIBUTA

GRADOVI –(br. stan.)

METEOROLOŠKESTANICE (temp. [F]) –

PRIMJER (NE)POVEZANOSTI ATRIBUTA

GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI

• RAČUNALNI SUSTAV• DIGITALNI MODEL RELJEFA• ZEMLJIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAVI• GEOPODACI• TOPOLOGIJA• ANALIZA PROSTORNIH PODATAKA• PRIMJENA GISA

RAČUNALNI SUSTAV• Sposobnost prihvata, spremanja,

prijenosa, obrade i upravljanja podacima prikupljenim na terenu manualno (analogno) ili digitalno uz pomoćautomatske registracije

• Modularnost hardvera i softvera radi lakšeg pristupa

• Interaktivno i intuitivno grafičko korisničko sučelje

25

RAČUNALNI SUSTAV

• Kontinuirani tijek podataka od terenskih mjerenja do gotovog modela

• Odgovarajući sustav upravljanja bazom podataka

• Veliki kapacitet za spremanje podataka• Suvremeni ploteri za ispis velikih formata

DIGITALNI MODELI TERENA (RELJEFA) – DMR, DTM

• DMR je matematičko definirani trodimenzionalni prikaz oblika Zemljine površine, pohranjen u računalu u odgovarajućem digitalnom obliku

• Nastaje prikupljanjem podataka o pojedinačnim točkama fizičke površine Zemlje

• Služi kao podloga projektiranju objekata u prostoru

• ZIS - Informacije o zemljištu• Analogni ZIS

– Nepraktičan– Nepregledan– Težak za održavanje

• Digitalni ZIS– Prednosti u odnosu na analogni– Nije savršen

ZEMLJIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAVI - ZIS

GEOPODACI• Podaci koji se odnose na prostor zajedno s

njihovim atributima predstavljaju temelj GIS-a• Vektorski podaci

– Daju točniju sliku prostornih odnosa među objektima modela

– Koriste ekonomičniji format zapisa podataka u računalu

• Rasterski– Koristi slikovne elemente – piksele (picture elements)– Nije točan kao vektorski prikaz

GEOPODACIvektorski, rasterski

26

GEOPODACI• Podaci u GIS-u su podijeljeni u slojeve (layer)

TOPOLOGIJA

• Topologija je grana matematike koja izučava relativne odnose među pojedinim objektima

• Koncepti topologije su:– Susjedstvo– Povezanost– Orijentacija– pripadnost

ANALIZA PROSTORNIH PODATAKA

• Zoniranje• preklapanje• Mrežna analiza• Terenska analiza• Konture• Račun površina i duljina

PRIMJENE GIS-a

• Upravljanje instalacijama – katastar vodova

• Održavanje prometnica – katastar prometnica

• Stambena izgradnja i iznajmljivanje –katastar zgrada

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU OPĆENITI …barkovic/templates/dokument/Godezija_TVZ/VI... ·...

Documents

Transcript of TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU OPĆENITI …barkovic/templates/dokument/Godezija_TVZ/VI... ·...