Tehničko Tehnološke Značajke Naftnog Terminala i Luke Omišalj
-
Upload
helena-volaric -
Category
Documents
-
view
41 -
download
5
description
Transcript of Tehničko Tehnološke Značajke Naftnog Terminala i Luke Omišalj
1. UVOD
Prvi prijevoz nafte zabilježen je 1861. godine kad je za London, brodom Elizabeth
Watts iz Philadelphije, obavljen prijevoz od 900 barela naftnih prerađevina. Zoroaster je bio
prvi brod za prijevoz nafte te od tada počinje gradnja brodova velike nosivosti. Sueski kanal
odigrao je bitnu ulogu u samim počecima tankera. Nakon njegovog zatvaranja uočava se
značajan porast isporuke tankera. Prijevoz nafte i naftnih derivata morem, posebno od sredine
prošlog stoljeća do kraja devedesetih godina doživljava veliki porast. Nafta se pretežito
prevozi morem radi prednosti pomorskog prometa u odnosu na ostale prijevozne grane.
Snažan razvoj industrije, te gospodarska kretanja omogućili su izgradnju velikih tankera
veličine i do 500.000 dwt te ubrzanu gradnju terminala za prekrcaj nafte i naftnih derivata.
Rafinerije su u dosta slučajeva smještene u blizini naseljenih područja, gdje uzrokuju
povećanje zdravstveno rizične populacije i mogućnosti od ekoloških incidenata. Uzrok tome
je priroda rada rafinerije koja u svom procesu ispušta velik broj različitih kemikalija i
kemijskih spojeva u atmosferu što dovodi do zagađenja zraka, osim toga dovodi u pitanje i
zdravstvenu ispravnost vode. Tu su još opasnosti od mogućih eksplozija i požara te velikih
buka. U Hrvatskoj se nalaze dvije rafinerije - Sisak i Rijeka. Rafinerija Rijeka (Urinj)
povezana je podmorskim naftovodom - dugim 7,2 km, promjera 20" - s lukom i naftnim
terminalom u Omišlju na otoku Krku (JANAF). Jadranski naftovod predstavlja međunarodni
sustav transporta nafte od Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u srednjoj i
istočnoj Europi. Njegova je uloga osigurati siguran i kvalitetan sustav za transport sirove
nafte, te skladištenje sirove nafte i naftnih derivata primjenom najviših svjetskih tehnoloških
standarda uz brigu za očuvanje i zaštitu okoliša, zdravlje, sigurnost i razvoj zaposlenika.
Danas je u svijetu jako poznat LNG (ukapljeni prirodni plin) čija je upotreba u zadnje vrijeme
porasla. Razlozi njegova korištenja su prednosti nad ostalim energentima (naftom najviše),
znatno manje onečišćenje okoliša, gorivo sa visokom ogrijevnom moći, te moguće velike
rezerve nalazišta ispod 1000 m. LNG terminal u Omišlju jedan je od važnijih i grandioznih
planova čija bi gradnja trebala započeti 2019. Godine, te bi time Hrvatska postala zemlja
ekološke održivosti.
1
2. BRODOVI ZA PRIJEVOZ NAFTE I NAFTNIH DERIVATA
Tankeri (brodovi za prijevoz nafte i naftnih derivata) doživjeli su veliki napredak u
veličini i konstrukciji s izraženom težnjom za posjedovanjem vlastitih prekrcajnih uređaja.
Konstrukcijsko su obilježje tih brodova uzdužne i poprečne okomite pregrade koje dijele
sekcije za prijevoz tereta u više tankova. Srednji i veliki tankeri imaju dvije uzdužne pregrade
koje nisu propusne dok mali tankeri imaju samo jednu.
S obzirom na primjenu što veće sigurnosti primjenje se:1
ugradnja dvostrukog dna po cijeloj duljini broda (double bottom - DB)
ugradnja dvostruke oplate broda (double skin - DS, dobule hull - DH)
ugradnja tankova za balast koji su odvojeni od tankova tereta (segregater ballast
tanks - SBT ) ili tankova za čisti balast
Slika 1. Presjek tankera za prijevoz tekućih tereta
Izvor: Dundović, Č.: Lučki terminali, Rijeka, 2002., str. 248.
Tankeri imaju koncepcije dvostruke oplate broda kod koje su tankovi tereta odvojeni
od vanjske oplate broda prostorom koji štiti tankove tereta od oštećenja i izlijevanja tereta u
more. Takva konstrukcija oblikuje prostor oko tereta tako da brod može opstati prilikom
slabijih udaraca.
1 Dundović, Č.: Lučki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002., str. 248.
2
Prilikom prijevoza, na tankeru možemo zamjetiti sustav za protupožarnu zaštitu,
sustav inertnog plina i sustav pranja tankova sirovom naftom. Prekrcajni uređaji na brodu
sastoje se od crpne stanice i odgovarajućih cjevovoda, a razlikujemo glavni i pomoćni.
Pomoćni služi za konačno isušivanje tankova kad glavne crpke izgube usis. Tankovi su
podijeljeni u grupe s različitim crpkama te se svaka sastoji od jednog ili većeg broja bočnih
tankova.
Prema vrsti tekućeg tereta možemo ih podijeliti na:2
tankere za prijevoz sirove nafte
tankere za prijevoz naftnih derivata
tankere za prijevoz ukapljenog prirodnog plina
tankere za prijevoz raznih kemikalija
tankere za prijevoz pitke vode
tankere za prijevoz posebnih tereta
Postoje i tankeri za druge vrste tekućih tereta, koji ponekad iziskuju posebnu
konstrukciju i opremu. Međutim, tipičnim tankerom smatra se onaj što prevozi sirovu naftu,
koji i po tonaži i po broju brodova nadmašuje sve ostale vrste tankera.
2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Tanker, 22.12.2014.
3
3. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE ZNAČAJKE TERMINALA ZA PREKRCAJ
NAFTE I NAFTNIH DERIVATA
Terminali za prekrcaj tekućih tereta (nafte i naftnih derivata) i ukapljenih plinova
razlikuje se od terminala za prekrcaj ostalih tereta po zahtjevima o udaljenosti od naseljenih
područja, potrebnoj dubini mora, prekrcajnim uređajima, tehničko-tehnološkom procesu
prekrcaja, konstrukciji skladišnog prostora itd.
Prekrcaj nafte i naftnih derivata redovito se obavlja na posebnim pristanima, uvijek
izvan lučkih postrojenja, pa se za tu svrhu najčešće izgrađuju posebni lučki bazeni gdje se
poduzimaju sve potrebne mjere sigurnosti od požara, eksplozije i zaštite mora i okoliša.
Odlučujući čimbenici o kojima ovisi prihvat tankera jesu dužina pristana i dubina
mora uz pristan. Proces povećanja tankera stavio je većinom sve luke u vrlo nepovoljan
položaj pa se moralo pristupiti brzinskoj izgradnji potrebne infrastrukture te produbljivanju
luka.
Budući da tankeri imaju nosivost od 40.000 do 500.000 dwt i zahtjeve vezane uz
potrebnu duljinu pristana i dubinu mora, visok stupanj specijalizacije luka, odnosno terminala
rezultirao je izgradnjom dva osnovna tipa terminala:3
1) konvencionalni terminali (terminali na morskoj obali)
2) off shore-terminali (terminali na otvorenome moru).
Osnovni čimbenici koji determiniraju izgradnju terminala za prekrcaj nafte, naftnih
derivata i ukapljenih plinova jesu4:
lokacija na kojoj prirodni uvjeti dopuštaju prihvat najvećih tankera,
rafinerijski kapaciteti koji se nalaze u neposrednoj blizini,
smještaj na najpogodnijem dijelu obale, posebno s obzirom na postaju
magistralnog cjevovoda kojim se najkraće i najekonomičnije povezuje više
rafinerija smještenih na obali i na unutrašnjost,
smještaj izvan urbanih područja, gdje u potpunosti mogu biti provedene mjere
sigurnosti i zaštite okoliša.
Kod konvencionalnih terminala za prekrcaj nafte i naftnih derivata, izgrađuju se tri
različite izvedbe pristana. Za prihvat manjih tankera može biti izgrađen pristan s dva naslona
3 Dundović, Č.: op.cit., str. 250.4 Ibid., str. 251.
4
za duboku kamenitu obalu. Kod pjeskovitih i plitkih obala, često se moraju izgraditi dugački
mostovi do glavnog pristana.
Izgradnja off shore-terminala treba zadovoljiti uvjete5:
lokacija s dovoljnom dubinom mora i dobrim klimatskim i hidrografskim uvjetima
dovoljna morska površina – prostori za manevriranje, prilaženje i napuštanje
pristana
prisutnost manjih luka u blizini sa lakšim prilazom i mogućnošću privremenog
skloništa.
Specijalni tipovi off shore-terminala su : Konvencionalna usidrena plutača za privez i
privez na „ jednu točku“. Konvencionalna usidrena plutača najstariji je tip off shore-terminala
kod kojega se brod veže u čvrst položaj s pomoću višestrukih sidrenih lanaca koji ga
održavaju u stabilnom položaju. U trenutku kada tanker nije na privezu, gibljive cijevi leže na
dnu mora i zakačene su za plutaču na površini mora, koja služi kao oznaka. Veće tankere
uključujući VLCC u Sredozemlju i u Perzijskom zaljevu, primaju konvencionalni vezovi sa
sedam plutača dok su u Velikoj Britaniji razvijene specijalne plutače koje zadržavaju
uspravan položaj za vrijeme loših atmosferskih uvjeta.
3.1. „PRIVEZI NA JEDNU TOČKU“
Razlikujemo tri vrste „priveza na jednu točku“ pod nazivima:6
1) Catenary anchor leg mooring (CALM)
2) Single anchor leg mooring (SALM)
3) Tower moorings
CALM-terminal sastoji se od plutače koja pliva na površini te obuhvaća pet do osam
sidrenih postolja. Privezna cijev je s vrtuljom povezana polugom čija je namjena rotiranje
vrtulje i privezne cijevi. CALM privez je najčešći od sve tri vrste priveza iako zahtjeva velike
troškova radi održavanja na malim dubinama.
5 Dundović, Č.: Pomorski sustav i pomorska politika, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2003., str. 190.6 Dundović, Č.: Lučki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002., str. 254.
5
Slika 2. Prikaz CALM-terminala
Izvor : Dundović, Č.: Lučki terminali, Rijeka 2002., str.254
Kod SALM terminala teret se vodi od uronjene vrtulje do višepriključne cijevi na
sredini broda gibljivim cijevima koje plutaju na površini. Vrtulja vrši svoju kretnju pomoću
gibljivih cijevi, a ne sa užetom koji ima ulogu da zadržava brod na privezu. Na naftnim
nalazištima gdje se nafta crpi iz morskog podmorja, SALM sustav ima značajnu primjenu.
Neke od prednosti SALM sustava su:
mogućnost korištenja pri većim dubinama nego CALM- sustava
osnovni elementi sustava mogu biti ponovno upotrebljeni u drugim izvedbama
lociranje terminala ne ovisi o obilježjima morskog podneblja zbog gravitacije te
osnove izgrađene od cijevi
Pri planiranju terminala osim fizičkih elementa smještaja, treba voditi računa i o
tehničkim, tehnološkim, ekonomskim i ekološkim uvjetima. Tehnička oprema terminala za
prekrcaj tereta sastoji se od usisne cijevi, crpke, tlačne cijevi prema spremnicima i skladišnih
postrojenja. Svi dijelovi opreme pogodni su za izvođenje operacija u opasnoj atmosferi.
Tehnički elementi primarno se odnose na mogućnost širenja terminala, postojeću lokaciju,
dubinu mora, mogućnost pristupa terminalu te na infrastrukturu u uvjetima modernizacije.
Terminali za tekući teret te ukapljeni plin razlikuju se od ostalih terminala jer nisu obavezni
6
imati priključke na željezničku te cestovnu mrežu. Terminal treba imati brz i siguran prilaz,
što znači da treba isključiti mogućnost plovidbe uz druge brodove ili između brodova na
sidrištu. Također treba biti smješten tako da tanker može uploviti i vezati se za terminal i pri
nepovoljnim uvjetima.
Tehnološki elementi obuhvaćaju procese priveza, uskladištenja, iskrcaja, pružanje
usluga, ukrcaj te odvez broda. Stručni i obučeni kadrovi te organizacija rada jako su bitni u
odvijanju svih tih procesa. Skladišni prostori omogućuju akumulaciju cijelog brodskog tereta.
Skladišni rezervoari imaju posebno ograđene zidove kako bi se mogući požar lokalizirao i
spriječio ulaz u druga postrojenja. Na tipičnom terminalu nalazi se niz čeličnih,sferičnih ili
cilindričnih podzemnih ili nadzemnih spremnika. Prema namjeni spremnici mogu biti
univerzalni i namjenski tankovi. Razlika između ta dva spremnika je što kod univerzalnih
spremnika se može istodobno uskladištiti veći broj različitih tereta dok su namjenski
dizajnirani za određenu vrstu tereta.
Kod terminala za naftu i naftne derivate posebna je pozornost usmjerena na zaštitne i
sigurnosne mjere radi opasnosti od zagađenja mora i okoline. Vrlo su stroge mjere opreza,
zabrane otvorene vatre, statičkog elektriciteta, pojave iskrenja i dr. Terminal ima vlastite
protupožarne uređaje i vatrogasnu postrojbu. U akvatoriju pristana obavezne su zaštitne
zavjese te mreže pomoću kojih se sprječava otjecanje te širenje nafte iz broda. Prilikom
izgradnje naftnih terminala posebna je uloga izvedena na samu zaštitu pomoću nezapaljivog
materijala, a čitavo postrojenje se nadzire pomoću dojavnih automatskih uređaja.
7
3.2. LUKA OMIŠALJ
Omišalj je općina u Hrvatskoj te se nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, na otoku
Krku. Smješten je na sjeverozapadnom dijelu otoka Krka, na dijelu na kojem se otok najviše
približava kopnu. Izdižući se na strmoj stijeni, Omišalj dominira okolnim prostorom
Kvarnera. Područje današnje općine Omišalj bilo je 49. godine prije Krista poprište važne
pomorske bitke koja se odigrala na širem području uvale Voz, odnosno rta Bejavec i Tihog
kanala, mjestu na kojem se otok Krk najviše približava kopnu. Lučko područje sastoji se iz
dva dijela: luke Omišalj i operativne obale "Hotel Jadran". Lučka područja se sastoji iz
obalnog kopnenog dijela i pripadajućeg akvatorija. Luka se sastoji iz operativnog gata i obale
i gata za privez brodica. Operativni gat je dužine 45 metara, širine 14 metara, dubine uz
obalne zidove od 1,5 do 4 metra te kapaciteta priveza 4 manja broda.
Obale i gat za privez brodica su različitih karakteristika, masivne su gradnje od betona;
gat i raspone su lagane konstrukcije na stupovima. Dužina ovih obala je nazivno 500 metara i
kapaciteta priveza 170 metara. Operativna obala "Hotel Jadran" je dužine 70 metara, dubine
3,5 metara i kapaciteta priveza 2 manja broda.7
Slika 3. Luka Omišalj
Izvor: http://www.zluk.hr
7 http://www.janaf.hr, 23.12.2014.
8
3.3. JADRANSKI TERMINAL U OMIŠLJU
Jedan od najvećih terminala za naftu i nafte derivate u Sredozemlju je Jadranski
terminal u Omišlju. Taj je terminal izgrađen i namjenjen za prihvat brodova veličine do
350.000 dwt. Tankeri koji pristaju redovito imaju vlastite crpne stanice kapaciteta 1000-3000
t/h, ali se prekrcaj može izvoditi i crpnim stanicama terminala. Proces iskrcaja tankera se brzo
provodi , tako za iskrcaj tankera od 100.000 t i uz učinak crpki 4 * 2000 = 8000 t/h , iskrcaj se
obavi za 12.5 sati. Sustav JANAF-a izgrađen je kao međunarodni sustav transporta nafte od
Luke i Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi.
Projektirani kapacitet cjevovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje (MTG), a instalirani
20 MTG.
Sustav JANAF-a sastoji se od:8
1) prihvatno-otpremnog Terminala Omišalj na otoku Krku sa skladišnim prostorom
od 1.000.000 m3 za naftu i 60.000 za naftne derivate te pripadajućim pumpnim i
mjernim stanicama i Luke Omišalj;
2) cjevovoda dugačkog oko 622 km s dionicama Omišalj – Sisak, Sisak – Virje –
Gola, Virje – Lendava, Sisak – Slavonski Brod, Slavonski Brod – Sotin;
3) prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, Virju i Slavonskim Brodu sa skladišnim
prostorom (u Sisku od 500.000 m3 i Virju od 40.000 m3) te pripadajućim pumpnim
i mjernim stanicama;
4) podmorskog naftovoda Omišalj-Urinj koji povezuje Terminal Omišalj i INA-
Rafineriju nafte Rijeka;
5) terminal naftnih derivata JANAF-Žitnjak u Zagrebu (142.000 m3).
JANAF ima ukupno kapaciteta za skladištenje nafte 1,54 milijuna m3 i 202.000 m3 za
skladištenje naftnih derivata.
Slika 4. Sustav JANAF
8 http://www.janaf.hr, 23.12.2014.
9
Izvor : www.janaf.hr, 22.12.2014.
Za skladištenje nafte na Terminalu Omišalj koriste se:
četiri spremnika nominalnog kapaciteta 40.000 m3
pet spremnika nominalnog kapaciteta 72.000 m3
šest spremnika nominalnog kapaciteta 80.000 m3
Na Terminalu Omišalj također se nalaze i spremnici za derivate, a neposredno uz
spremnike nalazi se i autopunilište za naftne derivate. Za skladištenje naftnih derivata na
Terminalu Omišalj koriste se:9
četiri spremnika nominalnog kapaciteta 10.000 m3
jedan spremnik nominalnog kapaciteta 15.000 m3
jedan spremnik nominalnog kapaciteta 5.000 m3
4. LNG TERMINAL
9 Poletan Jugović, T.; Nahtigal, D.: Integracija Republike Hrvatske u svjetske tokove energenata, Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 574.
10
LNG (Liquefied Natural Gas) označuje prirodni ukapljeni plin, koji je pripremljen za
transport brodovima na veće udaljenosti od mjesta izvorišta. Zemni ili prirodni plin
predstavlja fosilno gorivo koje se, najvećim dijelom (85% do 95%) sastoji od metana (CH4)
koji je najjednostavniji ugljikovodik bezbez okusa i mirisa. Nezapaljiv je, ali eksplozivan.
Udio (5% do 15%) čine složeniji ugljikovodici, dušik i ugljični dioksid. Najveći udio u toj
smjesi ugljikovodika ima metan s manjim udjelima etana, butana i propana. Svojstva metana
su sljedeća: - temperatura samozapaljenja 585 °C, - kritični tlak 46 bara, - vrelište – 161,5 °C,
- gustoća ukapljenog metana 425 kg/m3.10
Nalazišta prirodnog plina rasprostranjena su diljem svijeta dok su najveće pričuve na
području Srednjeg istoka i bivšeg Sovjetskog Saveza, u SAD-u, Kanadi i Alžiru. U SAD-u
prirodni plin počeo se koristiti u većem opsegu potkraj 19. Stoljeća. Prema istraživanjima
američkih geoloških instituta, golema količina prirodnog plina nalazi se na morskom dnu u
obliku metan-hidrata. Idealan kao gorivo velike kalorične moći, otporan javnosti korištenja
nuklearne energije, slabo onečišćenje okoliša samo su neki od razloga sve većeg korištenja
prirodnog plina.
LNG terminal u Omišlju jedan je od važnih i grandioznih planova za Hrvatsku.
Njegova gradnja trebala je započeti 2014. godine, međutim plan izgradnje planiran je za 2019.
godinu. U istraživanju moguće lokacije za LNG terminal obrađeno je pet makrolokacija:
Bakarski zaljev, sjeverozapadni dio otoka Krka, Raški zaljev, Koromačno i uvala Plomin, te
12 mikrolokacija. Zaključak analize daje prednost otoku Krku. Protiv ideje lokacije LNG
terminala u Omišlju javlja se udruga „Eko Kvarner“. Otežavanje gradnje ovog LNG terminala
jesu nesuglasnost između Udruge Ekokvarner te investitora. Udruga Ekokvarner predlagala je
da se terminal gradi na otvorenom moru najmanje 30 km od obale, u području u kojem se već
nalaze plinske platforme na Jadranu. Također pojašnjavaju da se veliki broj postojećih LNG
postrojenja u Europi nalazi na pučini. Do efekta hlađenja mora dolazi zbog toga jer se more
koristi za uplinjavanje odnosno ponovno pretvaranje ukapljenog plina u plinovito stanje.
Naime, kad se plin stavi pod veliki pritisak i rashladi na minus 161ºC on postaje bistra
tekućina pogodna za transport u specijalnim tankerima. Procjenjuje se da bi se oko 2 milijuna
kubika vode koristilo svaki dan za uplinjavanje, što bi obalno more ohladilo za 5 stupnjeva .
Neki smatraju da će to čak pogodovati biljnom i životinjskom svijetu, dok drugi prognoziraju
10 Dujmović, N. et all:: LNG terminal Omišalj u funkciji energetske i gospodarske neovisnostiRepublike Hrvatske, Suvremeni promet, Vol. No. 29 (2009), str. 114.
11
opći pomor. Ovaj je projekt također enormno skup oko milijardu eura, no Hrvatska bi ovim
projektom dugoročno riješila svoj problem opskrbe plinom i značajno smanjila energetsku
ovisnost o Rusiji.
Sporna su tri pitanja:11
1) Koliko je razumno graditi potencijalno opasno postrojenje u Omišlju, na lokaciji
gdje već postoji kemijska industrija?
2) Kako će se riješiti problem hlađenja mora?
3) Kako će terminal utjecati na turizam Otoka Krka?
U suštini je korektno da misle lokalno i za svoju dobrobit međutim Vlada mora
razmišljati globalno, sustavno i „on time“. Prilikom odabira lokacije LNG terminala bili su
potrebni određeni kriteriji, koji zakonski nisu definirani, te su pri tom korišteni slični kriteriji:
Eliminacijski kriteriji:
1) Prostor za siguran pristup i manevar broda
2) Konflikt s drugim postojećim i planiranim sadržajima u prostoru
3) Zaštićeni dijelovi prostora
4) Opasni geološki rasjedi
5) Raspoloživ prostor za smještaj terminala (barem 20 ha)
6) Udaljenost od broda do spremnika UPP-a (najviše 2 km)
7) Prosječna nadmorska visina lokacije veća od 40 m.n.m.
8) Odmak od naseljenih područja-više od 100 osoba u radijusu od 1 km
Usporedni kriteriji:
1) Seizmološki i seizmotektonski pokazatelji
2) Lokalni geološki uvjeti
3) Uvjeti za pristajanje i manevar brodova
4) Procjena rizika u okolici
5) Blizina i opasnost od utjecaja drugih industrijskih i ostalih rizičnih objekata
6) Potencijal konflikta u prostoru s drugim korisnicima prostora
7) Odnos lokacije prema zaštićenim dijelovima prostora na lokaciji ili u njenoj blizini
8) Vizualni utjecaj i utjecaj na krajobraz
9) Biološko-ekološka osjetljivost lokacije terminala i njene neposredne okolice
10) Topografski uvjeti
11 http://www.zavod.pgz.hr/Home.aspx?PageID=70, 26.12.2014.
12
11) Priključenje na magistralnu plinsku mrežu
12) Raspoloživost infrastrukture na lokaciji (cesta, građevinski materijal, voda,
električna energija
Slika 5. Strateški terminalski kompleks na Omišlju
Izvor: časopis „Suvremeni promet“ Br. 1-2, 2009., str. 114.
U prvoj fazi planiran je kapacitet od 8 milijardi m3 godišnje, što je oko triput više od
trenutnih potreba RH, pa je osiguran i tranzit određenim destinacijama. Izgradnja i puštanje u
rad tog terminala je oko 4-5 godina. Neke od koristi (učinaka) izgradnje terminala su:
korištenje toplinske energije koju producira „Dina Petrokemija“ za zagrijavanje plina LNG u
procesu uplinjavanja dok bi „Dina“ dobivenu energiju koristila za hlađenje svojih procesa;
hrvatska brodogradilišta bi mogla graditi LNG tankere čija je prodajna cijena oko 3-4 puta
veća u odnosu na klasične tankere; izgradnja frigokontejnerskog terminala; korištenje te
izgradnja terminala pitke vode; gradnja plinske termoelektrane od po 500 MW u Obrovcu
(Glinica).
Dosadašnja istraživanja pokazuju da postoje zainteresirani inozemni investitori koji su
spremni ući u veći dio tih investicijskih programa. Vlada RH je također utvrdila Omišalj kao
13
glavnu lokaciju za LNG terminal, što bi moglo značiti da bi se uskoro moglo započeti s
aktivnostima. Hrvatska država treba samo dopustiti domaćem intelektualnom kapitalu da uz
njenu volju upravlja istaknutim resursima i da postane zemljom blagostanja jer to zasigurno
može.
5. ZAKLJUČAK
14
Nafta je složena smjesa različitih spojeva, pretežito ugljikovodika alkanskog,
cikloalkanskog i aromatskog reda čiji se sastav mijenja od nalazišta do nalazišta. Među
najznačajnijima izvoznicima nafte ističu se Sjedinjene Američke Dr-žave, Kanada, Meksiko,
Južna i Centralna Amerika, Europa, zemlje bivšegn SSSR-a, zemlje Bliskog istoka, Sjeverne i
Zapadne Afrike, dok su najveći uvoznici nafte na svijetu, kao i slučaju plina, SAD i Japan.
Današnji JANAF je projektiran i građen u razdoblju od 1974. do 1979. godine kao
suvremen, efikasan i ekonomičan sustav transporta nafte za domaće i inozemne korisnike.
Transport nafte obavlja se od luke i terminala Omišalj na otoku Krku, prema Sisku i dalje
sjevernim krakom do hrvatskomađarske granice, a istočnim krakom do rafinerija u Republici
Bosni i Hercegovini te Srbiji. Nafta je i dalje dominantan svjetski energent s udjelom oko
35% u potrošnji primarnih izvora energije i potrošnjom oko 3,9 milijardi t, iako se u zadnje
vrijeme sve više počinje upotrebljavati prirodni plin. Radi svoje izvanredne čistoće, niskog
ekološkog rizika potrošnje, visoke kalorične vrijednosti, korištenja u izvornom prirodnom
obliku te povećanja potencijala industrijske potrošnje,prirodni plin sve više postaje
energentom 21. stoljeća. Za njega možemo reći da je dar kojim se zadovoljava današnja te
buduća potreba čovječanstva. Danas postoje zalihe prirodnog plina koje znatno premašuju
zalihe nafte. Transportira se u prirodnom obliku, plinovodima na dulje te kraće
transkontinentalne udaljenosti. Hrvatska bi izgradnjom LNG terminala u Omišlju na otoku
Krku, iskoristila povoljan zemljopisni položaj te bi se na taj način uključila u energetske
tokove koje radi diverzifikacije dobave propagira Europska unija. Lokacija LNG terminala u
Omišlju omogućuje razvojni niz kompatibilnih i sinergijski energetskih programa koji prema
prometnom, gospodarskom te energetskom sustavu, znatno prelaze strateške učinke samog
LNG terminala.
LITERATURA
15
KNJIGE
1) Dundović, Č.: Lučki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002.
2) Dundović, Č.: Pomorski sustav i pomorska politika, Pomorski fakultet u Rijeci,
Rijeka, 2003.
ČASOPISI
1) Dujmović, N. et all:: LNG terminal Omišalj u funkciji energetske i gospodarske
neovisnosti Republike Hrvatske, Suvremeni promet, Vol. No. 29 (2009)
2) Poletan Jugović, T.; Nahtigal, D.: Integracija Republike Hrvatske u svjetske tokove
energenata, Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009)
INTERNET
1) http://hr.wikipedia.org/wiki/Tanker, 22.12.2014.
2) http://www.janaf.hr, 23.12.2014.
3) http://www.zavod.pgz.hr/Home.aspx?PageID=70, 26.12.2014.
POPIS SLIKA
16
Slika 1. Presjek tankera za prijevoz tekućih tereta…………………………………… 1
Slika 2. Prikaz CALM-terminala……………………………………………………… 2
Slika 3. Luka Omišalj…………………………………………………………………. 3
Slika 4. Sustav JANAF……………………………………………………………….. 4
Slika 5. Strateški terminalski kompleks na Omišlju…………………………………… 5
17