TEDŽVID 1.docx

7/17/2019 TEDŽVID 1.docx

http://slidepdf.com/reader/full/tedzvid-1docx 1/95

TEDŽVID ZA HALKE KUR'AN-I KERIMA

Autor: Dr. Muhammed bin Abdullah bin Ajid El-Gabban

Uvod: Neka je hvala Allahu Koji poučava Kur'anu i njegovom načenju. !vjedočim da nema drugog boga o"im Allaha# Njega $edinoga# Koji "udruga nema. % "vjedočim da je Muhammed Njegov rob i&o"lanik# neka je "alavat i "pa" njemu# njegovoj porodii i ča"nim a"habima.

Allah# subhanehu ve teala# nam je podario veliku blagodat Kur'an-i Kerimom. ( njemu nam je dao uputu#rado"nu vije"t# "re)u i "pokoj.

الذي نمؤ ! ! 23"4ي /01ل .! & ! ()* +, +ي % $ # ! " ال 5, 26ذا ال " 7 %8ا ي ? 2(. ! ال <>ل =>; * 2ل! " 7 9* :1ا

Ovaj Kur’an vodi jedinom ispravnom putu, i vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu vijest da ihčeka nagrada velika. (El-Isra, !

Dakle# ovaj ummet nikako ne mo*e do)i do ča"ti# do"tojan"tva i "re)e o"im " Kur'anom# kojegAllah# subhanehu ve teala# čuva od i"krivljenja# tako da niko ne mo*e u njemu ni+ta imijeniti nitii"kriviti.

Kur'an-i Kerim je Allahov# subhanehu ve teala# Govor kojeg je objavio !vome &o"laniku# sallallahu alejhi ve sellem# na či"tom arap"kom jeiku. ,baveao ga je da ga uči i do"tavi "vijetu.&o"lanik# sallallahu alejhi ve sellem# je i"punio ono +to mu je njegov Go"podar "tavio u obaveu# ba+onako kako je i trebalo. Njegov put "u "lijedili i a"habi# radijellahu anhum. ,ni "u ga "ačuvali pamte)i gai api"uju)i ga. ako "u ravili mnoge naučne di"ipline veane a njega. $edna od tih di"iplina o kojoj"u pridavali puno pa*nje je"te i ted*vid"ka di"iplina. ,na pred"tavlja kodek" pravila i normi po kojima "e

i"pravno vr+i igovor kur'an"kih iraa. (čenjai "u u toj obla"ti napi"ali mnoga du*a ili kra)a djela# anapi"ali "u i mnogo poet"kih djela u kojima "u u "tihovima obja"nili "va ted*vi"ka pravila i na taj "unačin# +to je mogu)e vi+e# olak+ali pam)enje pravila i njihovih načenja. &o"ebno "u brinuli o tome da "eova pravila praktično primjenjuju i u"vajaju u"menim putem od vr"nih ponavatelja i ek"perata u ovojobla"ti. (čenjai "matraju ted*vid"ku obla"t jednom od najvrjednijih naučnih di"iplina jer je nera"kidivoveana a Kur'an-i Kerim Allahov# subhanehu ve teala# Govor/. &reporučivali "u "vojim učeniima da gaiučavaju# napamet uče njegova pravila i da "e ne adovoljavaju "amo u"menom primopredajom.

Allah# subhanehu ve teala# je podario veliku blagodat na+em ummetu. %učavanje i memori"anjeKur'ana dana" je umnogome lak+e nego +to je to bilo prije. ,vo "e po"ebno odno"i na !audij"ku Arabijuu kojoj "u# kao nikada i nigdje do "ada# ra"pro"tranjene halke Kur'an-i Kerima# kako u gradovima tako i po "elima pa čak i pu"tinji. ,vo "e organiira kro ranorana udru*enja i +kole gdje "e Kur'an učinapamet. Neke od tih +kola čak ni"u u "tanju ni prihvatiti "ve one koji "e *ele njima priključiti. 0valaAllahu da je "ituaija takva.

Dakle# Kur'an-i Kerim nije mogu)e učiti na pravi način o"im kro ponavanje ted*vida kaonaučne di"ipline. 1bog toga "u ova udru*enja toliku pa*nju po"vetila iučavanju ted*vida.

! obirom na to da praktično u"vajanje ted*vid"kih pravila u"menim putem# koje pred"tavljatipično "lijepo "lije2enje učitelja# nije bilo dovoljno# a podlo*no je i aboravljanju# javila "e potreba da

@



učenii i kandidati pri"u"tvuju "peijalnim halkama na kojima "e uče ova pravila na tačno programirannačin koji odgovara njihovim umnim "po"obno"tima i "taro"noj dobi. 3iječ je o "peijalno olak+anojmetodi koja podraumijeva detaljna obja+njenja i adekvatne ud*benike koji "adr*e primjere i ivo2enjeaključaka. Nakon toga "lijedi di"ku"ija i vje*ba. ,vo je# po mom mi+ljenju# metoda koju "u učenii u"avremenim kla"ičnim +kolama prihvatili i prilagodili joj "e. ,na je# u Allahovu pomo)# dovoljna ie4ika"na a adekvatno i bro obuhvatanje i u"vajanje ove materije. ,vim ud*benikom ni"am obuhvatio pitanja oko kojih "e učenjai railae u mi+ljenjima# a ni"am ni previ+e alaio ni obja+njavao pojedino"tinekih rijetkih "ituaija. o bi bila tema nekih mnogo op+irnijih i detaljnijih djela.

!vakako da ne mi"lim da "am ovim napi"ao neko inimno djelo. ,vo je "amo jedan poku+ajkojim na"tojim biti od kori"ti ovom iuetno vrijednom dijelu na+ega dru+tva i ajednie# a koji )e# ako5og da# "vojim rukama doprinijeti jednoj op)oj rene"an"i i bu2enju ovoga ummeta. Ako u ovome budemu"pio to je i"ključivo bog Allahove dobrote prema meni jer me je ,n uputio i nadahnuo# a ako budem pogrije+io# a to "am kriv ja i +ejtan prokleti. Allaha# subhanehu ve teala# molim da mi opro"ti "vakugre+ku.

% neka "u mir# "pa" i blago"lov na+em po"laniku Muhammedu# njegovoj porodii i a"habima.

Autor:

Dr. Muhammed ibn Abdullah ibn Ajid el-Gabban

Email:

[email protected]

1. LekcijaPropisi i norme lijepog ponašanja prilikom učenja Kur’ani Kerima –

أحكم وآداب توة القرآن

Kur6an-i Kerim je Allahov# subhanehu ve teala# Govor# kojeg je D*ibril# alejhisselam# do"tavio&o"laniku# sallallahu alejhi ve sellem. Mje"to koje Kur'an auima kod na" ii"kuje njegovo po+tivanje i

mailto:[email protected]







veličanje od "trane i malog i velikog. rebamo "e lijepo pona+ati prilikom učenja Kur'ana. Allah# subhanehu ve teala# veli:

B(. ! 4 ! C(4ال $ "<?J :ال . <1FG م !ي ? ل & م Eto toliko" #a ko po$tiva %llahove propise & 'nak je čestita srca. (El-ad)d), *+!

Među propise i pravila lijepog ponašanja i ophođenja prema njemu ubrajamo sljedeće:

@ biti i"kren prema Allahu# subhanehu ve teala# prilikom njegovog učenja i pam)enja# na"toje)i"te)i Njegovo adovolj"tvo#

7. ponino"t# "kru+eno"t i rami+ljanje prilikom njegovog učenja# te praktiiranje onih propi"a inormi lijepog pona+anja koje "e u njemu "pominju#

8. da ga uči melodično# "hodno ted*vid"kim propi"ima#9. onaj koji planira dodirivati Mu"ha4 neophodno je da bude pod abde"tom#O nije dovoljeno dodirivati Mu"ha4 onome ko je d)unub ili onoj koja ima men"truaiju#. Mu"ha4 treba no"iti na adekvatan i odgovoaraju)i način i o"tavljati ga na njemu do"tojno mje"to#

;. nije "e lijepo igrati " njim# +to podraumijeva npr. rtanje "lika po njemu# pi"anje po njemu iabave ili be"po"lie#<. Mu"ha4 uvijek treba biti na vrhu i ne "tavljati ni+ta inad njega#P sunnet je onome koji uči Kur'an kao i onome koji ga "lu+a da učine sed)du# koja "e ove

sed)detu-ttilve# kada "e god prouči ajet u kojem "e "pominje sed)da#=>. ibjegavanje bilo kakve igre# abave i prepirke u pri"u"tvu učenja Kur'ana.

Diskusija i vježa:

=/ Dopuni "ljede)e rečenie:a/ Mu"ha4 treba uvijek treba biti na vrhu#i .......................................................................... ...............................................................................

....Q unnet je onome koji .................................................................................. da učine sed)du

..........................................................................................................................................................S % abdest "e ubraja me2u propi"e lijepog pona+anja prilikom učenja a onoga kojinamjerava .................................................................................................................

?itiraj kur'an"ki ajet koji dokauje da je nare2eno veličanje Mu"ha4a.8/ Neki učenii# Allah neka ih uputi# pi+u ili rtaju po Mu"ha4u. @ta ti mi"li+ o takvom po"tupku

!. Lekcija

"edžvid kao naučna disciplina # يجلا !

3iječ tedžvid # u jeičkom "mi"lu# nači: dotjerivanje# dotjerano"t# uljep+avanje... A uterminolo+kom "mi"lu# riječ tedžvid nači: igovaranje "vakog "lova gla"a/ i njegovog tačnog i"hodi+ta#u tom "mi"lu da "e i"taknu njegove prave o"obine i prava koja mu pripadaju.

&od o"obinama podraumijevamo kakvo)u njegovog pravilnog o"novnog igovora i to koliko )emo gaigovoriti gla"no# krupno ili tanko...



&od pravima koja mu pripadaju podraumijevamo i"tianje o"obina tog gla"a koje on privremeno poprimabog "pei4ično"ti "tanja i "ituaije u kojoj "e nalai# +to je po"ljedia vee "a drugim gla"ovima tj."lovima har4ovima/ odre2enog ajeta. Na to "e odno"e ted)vidska pravila kao +to "u: i' hr i"tianjedotičnog gla"a# kao i njegovo idvajanje i iolaija od drugih gla"ova/# id gmᶜ "livanje i utapanje prethodnoga gla"a u onaj koji mu "lijedi/# i "l.

Propis učenja $edžvida:Allah# subhanehu ve teala# je naredio učenje Kur'ana# i da ga treba učiti melodično# pa je rekao:

7 " 23"4 ! & $ Wالi i'govaraj Kur’an pa)ljivo. (El-/u''emmil, 0!

3iječ je o jednom od praktičnih propi"a koje "u učači# jedni od drugih# prenijeli u"menim putem#a atim "u u djelima# koja "u napi"ana u obla"ti kiraeta i ted)vida# api"ali njegova pravila i propi"e.

Diskusija i vježa:

=/ Dopuni "ljede)e rečenie:X 3iječ ted)vid # u jeičkom "mi"lu#nači ............................................................................. ................. a u terminolo+kom "mi"lu#nači ................................................................................... .............................................................................................................................................................

b/ ,"novne o"obine gla"a "u: ............................# .......................# .......................... ?itiraj kur'an"ki ajet koji govori kakav je propi" ted)vida.

%. Lekcija

&epravilan i'govor prilikom učenja Kur’ani Kerima #

ال # $% &'رآ"ة القرآن الكري

Allah# subhanehu ve teala# je objavio Kur'an-i Kerim na či"tom arap"kom jeiku. 3iječ je onedo"ti*nom i vrhun"kom "tilu po pitanju knji*evno"ti kao i ja"no)e i "nage iraa. &rema tome# učenjeKur'an-i Kerima mora biti be"prijekorno i"pravno i to "hodno propi"ima i pravilima koja "u poja"niliučenjai i ek"perti u ovoj obla"ti. Arapi "u bili narod koji je iuetno po+tovao riječ i lijep govor i govorili"u i"ključivo či"tim knji*evnim arap"kim jeikom. Arapi "u "e# u me2uvremenu# počeli mije+ati "a drugimnarodima. $eik kod nekih Arapa vi+e nije mogao o"tati 'či"t'. ( jeiku# knji*evno"ti# gramatii# pojavi)e"e gre+ke# a "ve )e to utiati na govorni i pi"ani jeik pa i na "amo učenje Kur'ana.

3iječ lahnun Y = ل / nači od"tupanje od i"pravnog načina prilikom učenja Kur'an-i Kerima. ,ve

gre+ke mogu biti uočljive pa ih kao takve "vako mo*e primijetiti# a nekada mogu biti "krivene i te+ko primjetne. ,ve druge mogu uočiti "amo najvje+tiji učači Kur'ana.



$a"na i lahko uočljiva gre+ka Ellahnu-l- dželijju + [ .\ لا ! =. لا / je"te ona gre+ka kada do2e do

amjene jednog har4a drugim# na primjer da "e umje"to hara4 ;/ igovori har4 ]/. Nekada to bude

amjena jednog hareketa vokala/ drugim pa "e umje"to kesre igovori 1etha ili "e umje"to sukunaigovori neko hareke# ili tome "lično.

,vakve gre+ke je haram tj. "trogo abranjeno činiti prilikom učenja Kura'ana# po kon"enu"u "vihučenjaka čije je mi+ljenje relevantno i mjerodavno.

!krivena gre+ka Ellahnu-l-h ḥafijju + [ ^_ لا ال .= ! / je igovor har4ova koje od"tupa od

uobičajenog načina njihovog igovora "hodno ted*vid"kim pravilima i propi"ima prilikom učenja Kura'n-iKerima# pa makar to i ne utjealo na promjenu načenja. ( to "e ubraja# reimo# neprimjenjivanjeid gmaᶜ me2u"obnog uklapanja har4ova/ ime2u dva har4a koja treba me2u"obno uklopiti jedan u drugi#

kratko igovaranje dugog vokala "kra)ivanje du*ina/# ponavljanje har4a W/ vi+e nego +to je potrebno

kada je ovaj udvo"tručen# dva har4a na kojima treba primijeniti me2u"obno uklapanje# tj. idgamun mea-l-

gunnetinᶜ ili id gmun bi- gunnetinᶜ ᶜ

` a b ! c Yن <de6 / ive"ti taj id gmᶜ kra)e nego +to treba ili du*e

nego +to treba# i td. ,ve druge gre+ke "u nedolične i poku2eno je mekruh/ da ih čine oni koji "u u "tanjuučiti i"pravno. Mada po"toje mi+ljenja nekih učenjaka da "u haram čak i ovakve gre+ke prilikom učenjaKur'ana.

Diskusija i vježa:

@ Neki ljudi prave ja"ne gre+ke# tj. Ellahnu-l- dželijju + [ .\ لا ال .= ! /. Navedi neki

primjer takvih gre+aka. ( primjere ja"ne gre+ke ubrajamo amjenu jednog har4a drugim# kao i amjenu jednog hareketa

drugim hareketom. Navedi po dva primjera a "vaku "ituaiju.

(. Lekcija

)*")+,- # ا+*( ) ة

Me2u pravilima i normama lijepog pona+anja prilikom učenja Kur'ana ubrajamo i igovaranje isti ᶜ 'e tj.riječi E 2ᶜ 'u bi-llahi mine-$$ejt ni-rrad)3m i to nepo"redno prije učenja.

Isti ᶜ 'a pred"tavlja tra*enje utočita i a+tite kod Allaha# subhanehu ve teala# od prokletog +ejtana#najve)eg i najotvorenijeg čovjekovog neprijatelja. o "e čini povode)i "e a onim +to je Allah# subhanehu

ve teala# rekao u Kur'an-i Kerimu:

: 9" لا 2<f # لا <cل . gم ! ?h<G 23"4ذ ("*; ال FGا Kada ho4e$ da uči$ Kur’an, 'atra)i od %llaha 'a$titu od $ejtana prokletog, (El-5ahl, 6!

O



Isti 'aᶜ "e# po mi+ljenju najve)eg dijela učenjaka# igovara riječima: / !<c ! (iل . gم 55 *: 9" لا 2<f # لا E 2'u bi-llahi mine-$$ejt ni-rrad)3m.ᶜ Dakle# po*eljno je da "vako ko *eli

učiti Kur'an to apočne isti ᶜ 'om. Kod Allaha# subhanehu ve teala# je velika nagrada a to.

Diskusija i vježa:

@ @ta nači isti ᶜ 'a Isti ᶜ 'a "e igovara ............................................................................................................. Kakav je propi" igovaranja isti ᶜ 'e prije učenja Kur'ana ?itiraj kur'an"ki ajet u kojem "e nare2uje igovaranje isti7aa'e prije učenja Kur'ana.

/. Lekcija

0*2L # ,-./ لا

unnet je da učač prije učenja bilo koje kur'an"ke sure prouči besmelu# povode)i "e a prak"om Allahovog&o"lanika# sallallahu alejhi ve sellem.

Borma besmele je: : j" لا j" لا . لا :kc / 8ismi-llahi-rrahmni-rrah3m i ona je dio

ajeta u suri

En-5eml9

: j" لا j" لا . لا :kc ! 6& 2< .h! ! 6مOd ulejmana i glasi: ’; ime %llaha, /ilostivog, amilosnog" (En-5eml, *<!

(čenje besmele pred"tavlja *elju i na"tojanje da "e po"tigne blago"lov "pominjanjem Allahovog imena na početku sura. (čenje bi"mile je sunnetu-l- mu7ekkede pritvr2eni sunnet / u dvjema "ituaijama:

X kada "e počinje učiti od početka sure#Q kada "e "pajaju sure# tj. kada "e uče jedna a drugom.

Kada učač avr+i " učenjem jedne sure i ho)e da na"tavi učiti "ljede)u# propi" je da treba proučiti besmelui na početku te "ljede)e sure. ako )e činiti i kod tre)e# četvrte# .... i td.

%nimka je sura Et-=e>ba jer besmela nije propi"ana na početku ove sure. % "vejedno je da li je učenjeapočeto od početka ove sure ili "e na"tavlja na učenje od prethodne#besmela "e ne)e učiti.

Kada Kur'ana *elimo učiti od nekog drugog mje"ta koje nije početak sure# onda je pu+teno na ibor# da li)e "e proučiti besmela ili ne)e# makar "e radilo i o suri Et-=e>ba.

rebamo imati na umu da kada avr+imo "a učenjem jedne sure i *elimo na"taviti "a učenjem "ljede)e# utom "lučaju nije i"pravno "pojiti učenje besmele "a prethodnom surom pa "tati na njoj.

l



Kada je u pitanju sura Et-=e>ba poja"nili "mo da nije propi"ano učenje besmele na njenom početku#

"vejedno da li "e počinje učenje od njenog početka ili "e na"tavlja na učenje od surem<^nا # El-

En1l / koja joj prethodi.

-aključak:

- (čenje besmele je pritvr2eni sunnet u "ljede)im "ituaijama:X kada počinjemo "a učenjem Kur'ana od početka neke sure#Q kada "pajamo dvije ili vi+e sura.

- (čaču je o"tavljen ibor da li )e proučiti besmelu ili ne ukoliko ne počinje "a učenjem Kur'ana od početka sure.

- Nije propi"ano učenje besmele na početku sure Et-=e>ba.

Diskusija i vježa:@ ,bja"ni propi" učenja besmele na početku sure Et-=e>ba . (čaču je o"tavljen ibor da li )e ................. besmelu ili ne)e kada ............................................ Kakva je kori"t od učenja besmele na početku učenja Kur'ana

1a+to nema besmela na početku sure Et-=e>baO %jet u kojem "e "pominje besmela je .................................................................................................

3. Lekcija

*$epeni učenja Kur4ana # 1رات 0القرآ"ة

Allah# subhanehu ve teala# je objavio Kur'an-i Kerim da njime uputi i u"mjeri ljude ka &ravom putu. Njegovo učenje je jedno od najveličan"tvenijih djela koja čovjeka pribli*avaju Allahu. A jedan od

najvrjednijih plodova toga učenja je"te rami+ljanje o Kur'anu i načenjima toga +to "e uči# +to a po"ljediu ima "kru+eno"t.

Allah# subhanehu ve teala# veli:

B<% ل nا ا ( ل! &*! "8ذ ل & < ي 3 !م %>$ oY Wل &" ! c0 ا ل6 p! q* BYلن > <8 Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima nje'inim ra'mislili i da bi oni koji su

ra'umom obdareni pouku primili. (ad, +!

akvo rami+ljanje je mogu)e po"ti)i jedino kada "e Kur'an uči dovoljno "poro i lagano# a nikako bro.&rema tome# učenje Kur'ana# " apekta njegove "poro"ti ili brine# dijelimo na tri "tepena ili načina:

1) t-!ahk " #k "u $ % &'( * + , /) l-0adru %2 * 3 * 4) t-!ed5#ru 6 % 78 ( 2 *+ ,=ahkik je učenje Kur'ana lagano i"poro# na"toje)i da "e "vakomhar4u da njegovo pravoigovaraju)i ga mak"imalnoi"pravno. ,vo je najvrijednijinačin učenja.

adr je bro učenje# prilikomkojega "e ipak vodi računa oted)vidskim pravilima i propi"ima.

=edvir je učenje Kur'anaumjerenom brinom# ime2utahkika i hadra# prilikom kojeg "e pai na propi"e i pravila ted)vida.

r



Diskusija i vježa:

@ Allah# subhanehu ve teala# je objavio Kur'an da bi "e o njemu rami+ljalo. ,bja"ni to.7/ Nabroj "tepene ili načine učenja Kur'ana. Kakav je to način učenja Kur'ana koji naivamo hadrom

5. Lekcija

)s6odiš$a 6ar7ova # 34 51ال 'رو 2

,vo poglavlje "e ubraja u najbitnija poglavlja ted)vidske obla"ti ili di"ipline. $er# "vaki har4 u arap"kom jeiku# kojih ima dvade"et i o"am# ima "voje po"ebno i"hodi+te. 1ato ako učač nije dovoljno i"pravno#kvalitetno i vje+to uvje*bao igovor odre2enog har4a dogodit )e mu "e gre+ke o kojima "mo prethodnove) govorili.

De4iniija ishodi$ta El-/eh rid)u/: o je mno*ina od riječi ishodi$te El-/ah rad)u/# a pred"tavljamje"to ila"ka odre2enog har4a na kojem pre"taje pu+tanje gla"a prilikom njegovog igovora i time "eralikuje od drugih.

Način preponavanja i"hodi+ta har4a: %"hodi+te bilo kojega har4a mogu)e je preponati na "ljede)i način:

- Napi"ati bilo koji har4 "a hareketom prije odre2enog har4a#- na odre2eni har4 "taviti sukun#- i taj har4 igovoriti.

amo gdje pre"tane gla"# tu mu je i"hodi+te.

&rimjer: Ako *elimo "anati i"hodi+te har4a s / prije njega )emo napi"ati hem'e ili bilo koji drugi har4#a na har4 s / "tavimo sukun. o )e igledati ovako s* / ili t)! /. ada )e nam biti ja"no da je

i"hodi+te har4a s / na "redini grla. ako bi"mo po"tupili i "a o"talim har4ovima.

Diskusija i vježa:

=/ Nabroj har4ove arap"kog al4abeta.7/ ,bja"ni +ta je i"hodi+te.8/ Dopuni "ljede)e rečenie:- %"hodi+te "vakog har4a mo*emo "anati kada# i"pred tog har4a#

napi+emo .................................# ..............................# i tamo gdje pre"tane gla" to mu

je ........................- Npr: ako *elimom "anati i"hodi+te har4a u /# uradit )emo "ljede)e:=. ................................................# 7. ...............................................# 8. ..................................................

8. Lekcija

v



9rs$e is6odiš$a # 3

4 5- لا م.# أ

,p+ta i"hodi+ta &o"ebna i"hodi+ta

,p+ta i"hodi+ta "u ona i"hodi+ta od kojih jedno mo*e obuhvatati jedno ili vi+e i"hodi+ta. &o"toji pet takvihi"hodi+ta# a to "u: 1. usna duplja i cijela šupljina grla# /. grlo# 4. je9ik # . usne# i ;. nosna šupljina.

--- <lika ---&o"ebna i"hodi+ta "u ona i"hodi+ta od kojih jedno mo*e obuhvatati "amo jedno i"hodi+te. % njega moguilaiti jedan# dva ili tri har4a. % ono potpada pod op+ta i"hodi+ta. &rema najodabranijem mi+ljenju po"toji"edamnae"t ovakvih i"hodi+ta.

( na"tavku ove knjige )emo "e detaljno po"vetiti ovim op+tim i po"ebnim i"hodi+tima.

Prvo is6odiš$e: Usna duplja i cijela šupljina grla # =% 6 3> * ? 3 * % A * B 3 * : C %8 ,D*3

Primjeri: m<) wm<fG w (c! "xw (. ! y ! G w ) wz 6ي 01/

Komen$ar: ,bratimo pa*nju na tri grupe primjera. ( prvom i drugom primjeru pojavljuje "e har4 ا

/ "a sukunom# a u oba "lučaja je 1etha na prethodnom har4u# prije eli4a i i"ključivo mo*e biti "amo 1etha. (

petom i +e"tom primjeru vidimo ha4r C / sakin "ukun po"toji iako "e ne pi+e# op.prev./# a prethodni

har4 i"pod "ebe ima kesru. &rilikom igovora ova tri har4a mo*ete uočiti da ne po"toji tačno odre2enomje"to njihovog ila"ka kao +to to po"toji kod o"talih har4ova. A ako poku+ate du*e igovariti ove har4ovevidjet )ete da oni prihvataju du*inu "ve dok vam ne ne"tane vaduha. o nam govori da je njihovoi"hodi+te ami+ljeno. o je upravo ijela +upljina grla i u"ta.

--- <lika ---!lika +upljine u"ta i grla

-aključak:

X 3iječ El-?)eu1u {! / odno"i "e na ijelu +upljinu koja obuhvata u"nu duplju iال \)

ijelo grlo do dna.- ?)eu1 ima "amo jedno i"hodi+te i kojeg ilae tri har4a# a to "u:

P



@- . / sakin# dok je na prethodnom har4u 1etha# i "mije biti "amo 1ethaا

- & / sakin# dok je na prethodnom har4u damma# i

- C / sakin# dok je pod prethodnim har4om kesra.

Diskusija i vježa:=/

a/ &o"toji ...................... op+tih i"hodi+ta# i to "u: ...........................................# .............................#............................# ..............................# ...............................

b/ Nabroj po"ebna i"hodi+ta. @ta je d)eu1 Dopuni "ljede)e: % d)eu1a u"ta# grlo i pr"a/ ilae tri har4a# i to: ....................................................

............................................... oni "e ovu .........................................................................................

. LekcijaDrugo is6odiš$e: ;<L= # $ % E * 3 * : FG(HI , =% 6 3> * ? 3 *

Primjeri:

Q w |,* w }G w }@

St~ w tc w •G w €* ‚8 w ƒ6 w „c! w „

--- <lika ---%"hodi+te grla

Komen$ar:

,vo je drugo i"hodi+te u niu i"hodi+ta op+tih har4ova i ako obratite pa*nju na prethodne primjere primijetit )ete da "e oni dijele na tri kategorije:

Jrupa a) ( ovu grupu "e ubrajaju dva har4a: * i p. Kod igovora w |,* w }G w }#

primijetit )ete da imaju jedno i"to i"hodi+te# a to je dno grla.

Jrupa b) ,vu grupu čine dva har4a: € i s. Kod igovora ova dva har4a €* #•G #tc#

t~# primijetit )ete da je njihovo i"hodi+te vi+e od prethodnog i"hodi+ta# tj. "redina grla.

@…†‡ ˆ‰‡Š‹Œ‰‡ ŒŠX‹ ‡X† ‘X’Œ‹Œ …† ‹Œ “XŠ ‰X‡ ”‰Œ‡X ‡ †‹Œ–QX†X‹X—‹Œˆ˜Œ ‡ ˆ‰X†‡—‡‹Œ ‡‘†‰X

@™



Jrupa c) % ovu grupu čine dva har4a: š i ƒ. Kod njihovog igovora mo*ete „ #„c! #ƒ6#

‚8# primijetit )ete da im je i"hodi+te vi+e od prethodnih i"hodi+ta# tj. vrh grla.

-aključak:

- Drugo i"hodi+te u niu op+tih i"hodi+ta je grlo. ,no "adr*i tri podi"hodi+ta# a to "u:

X Dno grla# tj. "a"vim bliu pr"a. % njega ilae: * i p.

Q !redina grla# i kojega ilae € i s.

S Crh grla# tj. onaj dio grla koji je najbli*i u"tima# a i njega ilae: š i ƒ.- % ova tri podi"hodi+ta "u har4ovi koji pripadaju grupi i'har # o čemu )emo govoriti ka"nije# ako

5og da.

Diskusija i vježa:

=/ Dopuni "ljede)e rečenie:

- Grlo ima tri i"hodi+ta# to "u: =. ..................................# 7. ...................................#8. .......................................

- 0ar4 * ilai i ...................................# har4 € ilai i .......................................# dok har4 ƒ ilai

............................................

1>. Lekcija

"re?e is6odiš$e: @-)K # K % HL 3 E : N % (HI , =% 6 3> * ? 3 *

Primjeri:

@ ›*! w ›6 w ›*

œ! w i w ,

@@



)! w c w , w + w /& w /* w ž8! w žG w žœ

Ÿ! w Ÿ) w ¡*--- <lika ---

%"hodi+te jeika

Komen$ar: $eik je mje"to gdje "e nalai najve)i broj podi"hodi+ta i on "e dijeli na de"et podi"hodi+ta i kojih ilai o"amnae"t har4ova# a to je oko dvije tre)ine arap"kog al4abeta.

,bratimo pa*nju na tri grupe ovih har4ova i poku+ajmo uvje*bati njihov igovor.

Jrupa 1) i /) "a"toje "e od dva har4a: ›i o. &rvi har4 › ilai "a kraja jeika tj. njegovog najdubljeg

dijela# a u njegovom igovoru "udjeluje i nepe# odno"no re"ia.

--- <lika --- --- <lika ---

%"hodi+te har4a › i"hodi+te har4a o0ar4 o ima pribli*no i"hodi+te kao har4 " tim da je njegovo i"hodi+te malo bli*e "redini jeika.

Jrupa 4) "adr*i tri har4a: u/žœ#/ obično a ne dugo/*/ # i har4 ,/ ¢. &rimijetit )emo da

im je i"hodi+te na "redini jeika# a u njihovom igovoru "udjeluje i nepe.

--- <lika ---%"hodi+te "redine jeika

Jrupa ) ima "amo jedan har4# a to je har4 ¡/¡* .

&oku+ajmo +to vi+e ponavljati igovor ovog har4a kro ove i druge primjere. (očit )emo da mu jei"hodi+te prilično +iroko i naginje na lijevu "tranu jeika# tv. rub ili iviu jeika# dok jeik dodiruje gornjekutnjake. ,vaj har4 mo*e ilaiti i "a de"ne "trane jeika# a mo*e i "a obje "trane i"tovremeno# mada je tote+ko ivodljivo.

--- <lika ---

%"hodi+te har4a ¡-aključak:

- $eik je mje"to koje obuhvata najve)i broj op+tih i"hodi+ta gla"ova. ,n "adr*i de"et podi"hodi+tai kojih ilai o"amnae"t har4ova.

- 0ar4 › ilai "a kraja jeika tj. njegovog dijela na koji "e na"tavlja grlo# prilikom čijeg igovora

uče"tvuje mehko nepe i re"ia.

- 0ar4 o ilai "a adnjeg dijela jeika# malo bli*e njegovoj "redini nego +to je to "lučaj "a har4om

›# prilikom čijeg igovora tako2er uče"tvuje i nepe.

@



- 0ar4ovi u#/ i ¢# ilae "a "redine jeika# pri čijem igovoru "udjeluje i nepe.

- 0ar4 ¡ ilai "a jedne od dvije ivie jeika# " tim da dodiruje gornje kutnjake. ak+e ga je

igovarati "a lijeve "trane jeika nego " de"ne# +to je u prak"i če+)e.

Diskusija i vježa:

=/ Koliko ima podi"hodi+ta jeika % koliko har4ova ilai i njih7/ (potpuni "ljede)e:- !a "redine jeika ilae tri har4a# prilikom čega "udjeluje i nepe. i har4ovi

"u: ................# ...............# .................

- 0ar4 › ilai "a ............................................................................

- 0ar4 ¡ ilai "a ............................................................................

- 0ar4 o ilai "a ............................................................................

11. Lekcija

)s6odiš$e /A

Primjeri: )! w c w c)s6odiš$e 3A

Primjeri: ~! w c w 2*)s6odiš$e 5A

Primjeri: ")! w "h w W&

Komen$ar: % ova tri i"hodi+ta "u me2u i"hodi+tima jeika. ,na "u pribli*na i a "ve njih je ajedničko

to da "e veuju a vrh jeika# " malim ralikama. 0ar4 m/c ilai ia i"hodi+ta har4a ¡ "a jedne

"trane jeika pa "ve do "amog vrha jeika# ajedno "a prednjim nepem kod "jekuti)a.

%"hodi+te har4a 2/2* je ime2u vrha jeika i prednjeg nepa kod "jekuti)a# ne+to malo i"pred

i"hodi+ta har4a m.

0ar4 W tako2er ima i"hodi+te ime2u vrha jeika i prednjeg nepa kod "jekuti)a. ! obirom na to da "va

ova tri har4a imaju i"hodi+te na vrhu jeika# " malim ralikama kako "mo i poja"nili# učenjai ove obla"ti

@



naivaju ih El-uru1u-''elek ijjetu ` ! 4 لذلا {! &" ! = ! / - har4ovi jeičnog vrha# a tako "u ihال

navali prema vrhu jeika £ Y ل / na kojem je njihovo i"hodi+te.

!lika "lika "lika

%"hodi+te har4a m i"hodi+te har4a 2 i"hodi+te har4a W-aključak:

=/ Na vrhu jeika "u tri i"hodi+ta trima har4ovima# a to "u:

X %"hodi+te har4a m je na jednoj od dvije "trane vrha jeika# od i"hodi+ta har4a ¡ pa "ve do

"amog vrha jeika koji dodiruje prednje nepe kod "jekuti)a.

Q %"hodi+te har4a 2 je na vrhu jeika koji dodiruje prednje nepe kod "jekuti)a# ne+to malo

i"pred i"hodi+ta har4a m.

S %"hodi+te har4a W je tako2er na vrhu jeika koji dodiruje prednje nepe kod "jekuti)a# maloia i"hodi+ta har4a 2.

,vi har4ovi "e naivaju El-uru1u-''elek ijjeti ` ! 4 لذلا {! &" ! = ! / - har4ovi jeičnogال

vrha ato +to ilae "a vrha jeika koji "e na arap"kom jeiku ove £ Y ل .

Diskusija i vježa:

=/ Koji "u to har4ovi koji ilae "a vrha jeika

Kakva je ralika ime2u i"hodi+ta har4a 2 i har4a W

Nartaj vrh jeika obja+njavaju)i i"hodi+ta har4ova: m#2 i W .

1!. Lekcija

)s6odiš$e 8A

Primjeri: ¤œ! w ¤h w ¤) / w 0h! w 0 w e& / w w ¥) w ¥G¥c! /

)s6odiš$e APrimjeri: ¦J! w ¦, w ¦c / w q,! w qœ w §* / w w ¨J w ©&

!م ¨ /

)s6odiš$e 1>A

@



Primjeri: ª&! w ª* w «c / w )! wذ J w Wذ / w w ¬9 w *¬j! /

Komen$ar:

,ve tri grupe "a"toje "e od devet har4ova koji "u podijeljeni u tri i"hodi+ta i "va "e ona nalae na vrhu jeika.

Jrupu O) čine tri har4a: ]/¤)#e/0h! i ;/¥c! . ,vi har4ovi ilae na jednom mje"tu# a

to je na vrhu jeika i korjenu gornjih "jekuti)a.

--- <PQRS --- --- <PQRS ---

%"hodi+te har4a ] i"hodi+te har4ova ; i eJrupu T) čine tako2er tri har4a: ®/¦c# §/ q i ! . % njihovo i"hodi+te je na vrhuم ¨/©

jeika. Me2utim# ralika ime2u njih i har4ova i grupe </ je u tome +to har4ovi i grupe F/ ilae na pro"toru ime2u gornjih i donjih "jekuti)a. ada je jeik je u donje "jekut)ei dok je o"tavljen iuetnomali pro"tor ime2u gornjih i donjih "jekuti)a radi "trujanja raka i gla"a.

--- <PQRS --- --- <PQRS --- --- <PQRS ---

%"hodi+te har4a § i"hodi+te har4a ® i"hodi+te har4a © Jrupu 1U) čine tri har4a čije je i"hodi+te po"ljednje i"hodi+te jeika# a to "u har4ovi: ª/ª&!#/

J iذ /¬j! . %govaraju)i ove har4ove o"jetit )ete da i oni imaju jedno ajedničko i"hodi+te# a

to je vrh jeika i vrhovi gornjih "jekuti)a.

--- <PQRS --- --- <PQRS ---

%"hodi+te har4a ª i"hodi+te har4ova i -aključak:

- 0ar4ovi: ]#e i ; ilae "a vrha jeika i korjena "jekuti)a.

- 0ar4ovi: ®# § i © ilae "a vrha jeika i pro"tora ime2u gornjih i donjih "jekuti)a dok je

jeik bliu donjih# a a to vrijeme je o"tavljen mali pro"tor ime2u gornjih i donjih "jekuti)a.

- 0ar4ovi: ª# i ilae "a vrha jeika i vrhova gornjih "jekuti)a

Diskusija i vježa:

@ !poji har4ove i grupe a) "a odgovaraju)im redom i grupe b):

a/ b/- Crh jeika i vrhovi gornjih "jekuti)a# §¯ ®¯ ª¯ ]¯ e¯ ©

@O



- vrh jeika i pro"tor ime2u gornjih i donjih "jekuti)a#- vrh jeika i korjen "jekuti)a

;¯ ¯

Napi+i "ljede)e har4ove: ]#ª i © /# a onda i"pred njih napi+i po jedan har4 "a 1ethom# po

jedan "a kesrom i po jedan "a dammom. Na tim primjerima na"toj da vje*ba+ njihov igovor.

1%. Lekcija

Be$vr$o is6odiš$e: U*& # K ( H+ 3V 3W , : X % Y (6 , =% 6 3> * ? 3 *

Primjeri:

X °±! w °) w °h /

Q ²,! w B w ² / w :,! w :, w :h / w (~ w &6 w (J /

Komen$ar:

,vo je četvrto me2u op+tim i"hodi+tima. Kao +to primje)ujete# ono "adr*i dva podi"hodi+ta:

Zrvo ishodište je i"hodi+te har4a {/°h # vidite u grupi a/. Njegovo i"hodi+te je ime2u

unutra+nje "trane donje u"ne i vrha gornjih "jekuti)a.

[rugo ishodište je i"hodi+te tri har4a: B/² #/:h # i &/ (~ . ,vo i"hodi+te je ime2u

gornje i donje u"ne. Kod igovora har4ova i B treba potpuno "pojiti u"ne# dok "e kod igovora har4a

& one malo o"tavljaju radvojene.

--- <PQRS --- --- <PQRS ---

%"hodi+te har4a B i"hodi+te har4a {--- <PQRS --- --- <PQRS ---

%"hodi+te har4a & i"hodi+te har4a -aključak:

- Na u"nama po"toje dva i"hodi+ta:

@ (nutra+nja "trana donje u"ne i vrhovi gornjih "jekuti)a i kojih ilai har4 {.

&ro"tor ime2u dvije u"ne i kojeg ilae har4ovi: B## & obično# a ne dugo# " tim da "e

u"ne potpuno "pajaju kod igovora B i # a malo "e o"tavlja pro"tora me2u njima kod

igovora har4a &.

@l



Diskusija i vježa:

=/ Nabroj i"hodi+ta u"ana.7/ Kod igovora kojih har4ova u"ne "e potpuno "pajaju# a kod kojih "e o"tavljaju malo ramaknute Na"tojte uje*bati igovor u"nenih har4ova na način koji "te naučili. !ve to api"ati u "ve"ku.

1(. Lekcija

Pe$o is6odiš$e: &=*& CUPL@)& # \ %AW % & *> 3 * : ] % ( H> 3 * =% 6 3> * ? 3 *

Primjeri: 2* w 26 / w *م > 6 wم > /

Komen$ar:

%govorite ova dva har4a "a te+didom 2 i kao +to je gore napi"ano. Kod njihovog igovora o"jetit

)ete ujanje u dubini no"ne +upljine ! (# ! _ لا / El- aj$2mu. Ek"perti u ted)vidu to naivaju El-

@unnetu ili gunne ` ! ! bن . - hunjkanje# naaliaija/# a pod tim podraumijevaju gla" koji "e tada javljaال

%"hodi+te gunneta je upravo ta no"na +upljina.

--- <PQRS ---

-aključak:

- No"na +upljina ima "amo jedno i"hodi+te i to je gunne.

- No"na +upljina ! (# ! _ لا / je ijela +upljina no"a koja "e na"tavlja na +upljinu u"ta.

Diskusija i vježa:

=/ ,bja"ni +ta je to no"na +upljina.7/ Nabroj i"hodi+ta no"ne +upljine.

1/. Lekcija!voj"tva har4ova - 7 89ال 'رو 2

0ar4ovi imaju odre2ena i"hodi+ta koja "mo detaljno poja"nili u prethodnim lekijama. ( ovom poglavlju)ete "e uponati "a pravilima pomo)u kojih )ete ralikovati har4ove jedne od drugih. &o"ebno one kojiimaju jedin"tveno ili pribli*no i"hodi+te.

@r



Na primjer# i"hodi+te har4a ] i ; je jedno# a ono čime ih ralikujemo je"u njihove o"obine. &a kada

har4 ] ne bi imao "voj"tva velariaije em4atično"t gla"a# tj. da "e igovara krupno i pra"kavo/ i vi"ine#

on bi bio obični har4 ;.

Kori"t od ponavanja "voj"tava har4ova ogleda "e u "ljede)em:

@ ralikovanje har4ova koji imaju ajedničko i"hodi+te#7/ ralikovanje jakih od "labih har4ova# potpuniji igovor har4ova koji imaju raličita i"hodi+ta.

Denicija svojs$ava: Es - i1tu

o je mno*ina od riječi "voj"tvo Es - i1atu. A "voj"tvo ili o"obina mu je "tanje u kojem "e odre2eni har4 nalai prilikom njegovog igovora# i to "a a"pekta jako"ti ili "labo"ti# tanko)e ili krupno)e.

%"hodi+te govori o "u+tini odre2enog har4a# a o"obina ili "voj"tvo govore o njegovom "tanju.

Podjela svojs$ava:!voj"tva har4ova "e dijele u dvije grupe:

@ ,"novna "voj"tva: njih ima "edamnae"t# po mi+ljenju najve)eg broja uleme d)umhuur /.7/ !poredna "voj"tva.

=snovna svojs$va "u ona "voj"tva koja "u "talna i nera"kidivo veana a odre2eni har4. akva

"voj"tva "u: El-d)ehru #/ - gla"no)aال \1 ! " E$-Aiddetu ³! 055# $ال - jačina/# El-isti luᶜ

!?µhzا - vi"ina/ i El-k alk aletu ./ - puavo"t ili pra"kavo"tال 4.4. ! `

*poredna svojs$va "u ona "voj"tva koja "u veana a odre2eni har4 "amo u po"ebnim"ituaijama# dok ga u drugim "ituaijama napu+taju i nekog raloga. ( "poredna "voj"tva ubrajaju "e: Et-

te1h 3mu i Et-terk 3k u £ ! )" لا & : ! _^ لا - krupno)a i tanko)a/# El-i' hru i El-id gmuᶜ

! <de¶ا & W!<1·¶ا - i"tianje ili "livanje/# El-ik lbu i El-ih 17u !<^¶ا & B! )¶ا -

prevrtanje ili "krivanje/# i druga "voj"tva koja )emo detaljno poja"niti u po"ebnim poglavljima. ,vdjene)emo govoriti o njima.

Podjela osnovni6 svojs$ava:

Kada malo obratite pa*nju na o"novna "voj"tva koja "mo prethodno poja"nili# primijetit )ete da "e onadijele na dvije grupe:

@ _eparna svojstva: o "u "voj"tva koja nemaju "ebi "uprotna "voj"tva niti me2u"obno imajuikakve vee.

Zarna svojstva: o nači da na"uprot "vakog "voj"tva po"toji njemu "uprotno "voj"tvo. &o"tojide"et takvih "uprotnih "voj"tava. ( na"tavku "lijede "va ta "voj"tva:

@ d)ehr " ! 1\ لا - prekidanje vaduha prilikom igovora/# na"uprot hemsa ¨ ! 1 لا -

propu+tanja vaduha prilikom igovora/#

@v



$iddet ³! 0# $ال - "u"teanje od i"pu+tanja gla"a prilikom igovora har4a/# na"uprot

rehaveta ³! &<" لا - i"pu+tanja gla"a prilikom igovora har4a/# a me2u njima ima i

"redina ¤ ! h[ ( لا - umjereno i"pu+tanje gla"a prilikom igovora har4a/#

isti lᶜ

!?hzا - podianje jeika vi"oko ka nepu prilikom igovora har4a/# na"uprotisti1la m! <^hzا - "pu+tanja jeika ni"ko prilikom igovora har4a/#

it bk ›! ا¶±%> - dodirivanje nepa jednom "tranom jeika čime "e gla" "tje+njava

ime2u njih/# na"uprot in1itha s! <^zا - otvaranja pro"tora ime2u jeika i nepa tako

da gla" nije "tije+njen ime2u njih/#

O i'lk ›! z¶ا

- o"lanjanje har4a na vrh jeika i nepa prilikom igovora/# na"uprot is mta

;! <~¶ا - nemogu)no"t 4ormiranja riječi koja je u o"novi "a"tavljena od četiri ili pet

har4ova a da u njoj ne bude makar jedan od har4ova i grupe ›! z¶ا/.

( narednim lekijama# ako 5og da# poja"nit )emo načenja ovih "voj"tava. rebate "e konentri"ati i pomno pratiti ilaganje kako bi"te u"pjeli i"pravno "hvatiti i upamtiti.

13. Lekcija

Prvo i drugo svojs$vo # 6 %` * B 3 8 3 ] % ? * ` 3

Primjeri:

Jrupa a) : ;& w c w ¨J w ¦c w ‚G w )! w h w & w tc w {*!/ Jrupa b) : w «G! w ¤c w ¡* w §& w W&! w !, c w e& w žذ w ²! w }G

/& w ( w 26 w :! w h w £,! w „c! w •h / 7

Komen$ar:

Jrupa a) "a"toji "e od de"et primjera u kojima "mo iljanim har4ovima dodali po jedan har4 i"pred "anekim hareketom vokalom/# dok "mo iljane har4ove napi"ali "a sukunom# kako bi"mo na taj načinuponali njihova "voj"tva.

,vu grupu čini de"et har4ova: / { s p ¢ ƒ ® © o ;/# "vi ovi har4ovi

"abrani "u u rečenii: ¥yh ¦ Y _J ! ¸=G//.

…†‡ ˆ‰‡Š‹Œ‰‡ ŒŠX‹ ‡X† ‘X’Œ‹X¯ †Œ¹ “ X†ŒŒ‡ “XŠ ‰X‡ †‹Œ–QŒ¯ X ˜”“Š ” ‡ ‰X‡‹Œ X—X“‡—‡

@P



Kao +to vidite# igovaraju)i ove har4ove dah teče i ne prekida "e. &oku+ajte ih uponati igovaraju)i ihnekoliko puta# kao +to "u navedeni u primjerima.

Jrupa b) "a"toji "e od o"amnae"t har4ova i ona je upravo "uprotna grupi a)# jer igovaraju)i har4ove i

ove grupe dah "e prekida# a ne teče kao u prvoj grupi. ,bratimo pa*nju kod igovora: }G w ²! ... /

,vu grupu čine har4ovi: ´ B u e W § ¡ ] ª € š › m 2 & C/

-aključak:

- !voj"tvo koje naivamo El-hemsu ¨ ! 1 لا / pred"tavlja propu+tanje male količine vaduha

kro ube ili u"ne/ tokom igovora odre2enog har4a# bog nedovoljnog poudanja u "amonjegovo i"hodi+te.

- ,vu grupu čini de"et har4ova koji "u "abrani u jednoj rečenii: ¥yh ¦ Y _J ! ¸=G /

- !uprotno od njega "toji "voj"tvo koje naivamo d)ehr " ! 1\ لا /# i ono pred"tavlja na"tojanje da

"e ne propu+ta vaduh# kro ube ili u"ne# tokom igovaranja odre2enog har4a# bog poudanogo"lanjanja na njegovo i"hodi+te.- ,vu grupu čini o"tatak har4ova arap"kog al4abeta koji ne pripadaju prvoj# prethodno "pomenutoj#

grupi. Njih je dakle o"amnae"t har4ova: W § ¡ ] ª € š › m 2 & C´ B u e /.

Diskusija i vježa:

=/ Na koliko grupa "e dijele o"novna "voj"tva7/ Navedi "uprotna "voj"tva "ljede)im "voj"tvima:

-

m! <^hzا : ..........................................................

- ;! <~¶ا : ........................................................

- ›! ا¶±%> : ............................................................

@ta nači "voj"tvo hems ¨ ! 1 لا/ Nabroj har4ove koji pripadaju njegovoj grupi.

,ve har4ove: { u © › p ; / napi+i u "ve"ku i obja"ni koji od njih ima "voj"tvo

hems ¨ ! 1 لا / a koji ima "voj"tvo d)ehr " ! 1\ لا/

15. Lekcija"re?e i če$vr$o svojs$vo # %8 3 H 3 6 , 8 %2 ,W

Primjeri:

Jrupa a) : ¥G! w o& w ², w ¤h! w £G w 0)! w žc w }h /

™



Jrupa b) : w Ÿ w ®& w ) w ¨c w q,! w "c w & w s&! w s* w ¬c/* w &* w c w {*! w „c! w «)! /

Jrupa c) : "G w :,! w •G w 2& w h /

Komen$ar:

,ve tri grupe har4ova pred"tavljaju dva "uprotna "voj"tva# ime2u kojih "e nalai "voj"tvo "redine. Jrupa

a) ima o"am har4ova: žc w }h ... ,vi har4ovi "e ovu ur21u-l- $iddeti ³0# $ال {! &" ! j! - jaki

har4ovi/ jer "e prilikom njihovog igovora prekida gla" bog jačine o"lanjanja na njega u i"hodi+tu. o "u

har4ovi: / ; o B ] › e u ´ / i "abrani "u u rečenii: ¥yc ¤ a ) 09* /

Kod grupe b) gla" teče dok "e njeni har4ovi igovaraju# ato +to "e nedovoljno o"lanja na i"hodi+te har4a.

,va grupa ima petnae"t har4ova. o "u har4ovi koji ne pripadaju dvjema drugim grupama ³0# $ال

¤5555h[ ( لا & / : C & p { š ª ¡ ® ¢ © § ƒ s /Jrupa c) "a"toji "e od pet har4ova: W € 2 m / koji "u "adr*ani u rečenii "i! ل

/. Kod

igovora ovih har4ova gla" je umjeren# tako da niti "e poptpuno au"tavlja i prekida niti u potpuno"ti teče.0ar4ovi i ove grupe "e jo+ ovu i huru1 bejnijjeh tj. har4ovi koji "e nalae ime2u.

<a'lika i'meEu svojs$ava F G H I J M i N G O I H M i i'meEu G Q R S T M#

G VW F

R M i X G Y

Z [ \ R M

Kro uponavanje "a ovim "voj"tvima vidjeli "mo da "e "voj"tva d)ehr " ! 1\ لا / i hems ¨ ! 1 لا /tiču daha# odno"no vaduha koji i"pu+tamo i plu)a na u"ta prilikom govora# a da "e "voj"tva $iddet #

rehavet i tevessut ³! 0# $ال

#³! &<" لا i ¤ ! h[ ( لا / tiču gla"a koji i"pu+tamo prilikom govora.

3adi "e o "nai gla"a jak# "rednji ili "lab/# a ne o njegovoj potpunoj neutraliaiji# jer to ne bi bilomogu)e. o je ato +to ako u potpuno"ti ukinemo gla" time )e u potpuno"ti ne"tati i "am har4.

Crijedi primijetiti da "vi har4ovi i grupe hems ¨ ! 1 لا / pripadaju i grupi rehavet ³! &<" لا /#o"im o i ; # koji pripadaju grupi $iddet ³! 0# $

ال /.

-aključak:

- !voj"tvo vano $iddet ³! 0# $ال / je nei"pu+tanje gla"a prilikom igovora nekog har4a# bog

jakog o"lanjanja na i"hodi+te.

- ,"am je har4ova koji pripadaju grupi $iddet ³! 0# $ال /# i "abrani "u u rečenii: ¤ a ) 09*

¥yc /. o "u har4ovi: ; o B ] › e u ´ /.

@



- !voj"tvo rehavet ³! &<" لا / je pu+tanje gla"a prilikom igovora nekog har4a# u"ljed

nedovoljnog o"lanjanja na njega u i"hodi+tu.

- &etnae"t je har4ova koji pripadaju grupi rehavet ³! &<" لا /# a to "u: § ƒ s / & p { š ª ¡ ® ¢ © /.

- !voj"tvo tevessut ¤ ! h[ ( لا / je pu+tanje umjerenog gla"a prilikom igovora har4a# pa niti

potpuno teče# a niti "e u potpuno"ti prekida.

- ,voj grupi pripada pet har4ova# a to "u: W € 2 m /# "abrani "u u rečenii: ل

"i! /.

- 3alika ime2u "voj"tava d)ehr / iال \1 ! " hems ¨ ! 1 لا / i ime2u "voj"tva $iddet #

rehavet i tevessut ³! 0# $ال "#³! &<ال i ¤ ! h[ ( لا / je u tome +to "e d)ehr / iال \1 ! "

hems ¨ ! 1 لا / tiču daha# odno"no vaduha koji i"pu+tamo i plu)a na u"ta prilikom govora#

a "voj"tva $iddet # rehavet i tevessut ³! ال "#³! &<ال $ 0# i ¤ ! h[ ( لا / tiču "e gla"avuka/ koji prilikom govora i"pu+tamo i u"ta di+u)i.

Diskusija i vježa:

@ ,bja"ni kakvo je to "voj"tvo rehavet ³! &<" لا /# i nabroj har4ove koji imaju to "voj"tvo.7/ Na"tavi "ljede)e rečenie:

- ,"am je har4ova koji imaju "voj"tvo $iddet ³! 055# $ال /# i "abrani "u u

rečenii: ................................................................................

- &et je har4ova koji imaju "voj"tvo tevessut ¤ ! 55h[ ( لا /# a "abrani "u u

rečenii: ................................................................................ Kakva je ralika ime2u "voj"tva d)ehr / i "voj"tva $iddetال \1 ! " ³! 0# $

ال /

18. Lekcija

Pe$o i šes$o svojs$vo # C % HV 3+( * ( 8 % f 3 * +( * (

Primjeri:

Jrupa a) : «J w £c! w ]* w „G w Ÿ)! w ¦G w ‚c / Jrupa b) : w qc w W& w ! ) w 0hذ tc w žG w ¬c! w ¥G! w ²J w *&/& w &* w p* w 2&! w :, w G! w c w {*! w €* w )! w ¨, /

Komen$ar:



,va dva "uprotna "voj"tva "u jako bitna i moramo dobro obratiti pa*nju na njih prilikom učenja Kur'ana.

Jrupa a) "a"toji "e od "edam har4ova: ª › ] š ¡ ® ƒ /# a "abrani "u u riječima:

«) ¤ a bx ¦! /. !vi o"tali har4ovi# o"im ovih "edam# pripadaju "uprotnom "voj"tvu.

&a*ljivije pogledajte ovih "edam har4ova: «J w £c! w ]* w „G w Ÿ)! w ¦G w ‚c/ i primijetit )ete da "e jeik podi*e vi"oko prilikom njihovog igovora. o "voj"tvo "e ove isti laᶜ

!?hzا - podianje/. !uprotno njemu je "voj"tvo isti1l m! <^hzا - "pu+tanje/ koje imaju

har4ovi i grupe b)# a kojih ima dvade"et i jedan har4. ako je odrediti koji "u to har4ovi kada od ukupnog

broja har4ova odumemo ovih "edam koji imaju "voj"tvo isti laᶜ !?hzا - podianje/. Kada

igovaramo har4ove i grupe b) primje)ujemo da "e jeik "pu+ta ni"ko.

0ar4ovi i grupe isti laᶜ !?hzا - podianje/ "u krupni har4ovi# jer "e podianjem jeika pove)ava

gla"no"t har4a i i toga proiilai njegova krupno)a.

A har4ovi i grupe isti1l m! <^hzا - "pu+tanje/ "u "vi tanki jer "e prilikom njihovog igovora jeik "pu+ta ni"ko.

-aključak:

- !voj"tvo isti laᶜ !?hzا - podianje/ je podianje jeika ka nepu prilikom igovora har4a

tako da dolai do podianja gla"a "a njim ajedno.

- ,voj grupi pripada "edam har4ova: ª › ] š ¡ ® ƒ / a "abrani "u u riječima:

«) ¤ a bx ¦! /.- !vi har4ovi i ove grupe "u krupni.

- !voj"tvo isti1l m! <^hzا - "pu+tanje/ je "uprotno "voj"tvu isti laᶜ !?hzا

-

podianje/ i ono nači "pu+tanje jeika ni"ko u odno"u na nepe prilikom igovora har4a# tako da"a "pu+tanjem jeika dolai do "manjenja i gla"a.

- 5roj har4ova ista1la je dvade"et i jedan# a to "u: © § W e s u ; B ´/ & p 2 m o { € ¢/.

- !vi har4ovi i grupe isti1l "pu+tanje/ "u tanki.

Diskusija i vježa:


- !voj"tvo isti laᶜ !?555555555hzا - podianje/

je: .......................................................................................- 5roj har4ova koji imaju ovo "voj"tvo je ......................... a "abrani "u u riječima: .............................

- 5roj har4ova koji imaju "voj"tvo isti1l m! <^5555hzا "pu+tanje/

je: .................................................. a to"u: ................................................................................................................................................



1a+to "u har4ovi koji pripadaju "voj"tvu isti laᶜ !?hzا - podianje/ krupni# a oni koji

pripadaju "voj"tvu isti1l m! <^hzا - "pu+tanje/ "u tanki

1. Lekcija*edmo i osmo svojs$vo: # % H+ 3V(G *( 8 % H 3 * (

Primjeri:

Jrupa a) : «c! w ¤G w ¡& w ¦)! /

Jrupa b) : +ºG w J! w ;6 w B* / Komen$ar:

,va dva "voj"tva "u pribli*na prethodnim "voj"tvima i pro+le lekije. Jrupa a) "a"toji "e od četiri har4a:

ª ] ¡ ® / i "vi oni pripadaju i grupi isti laᶜ o"im +to "e kod ovih# prilikom njihovog

igovora# jeik priljubljuje u nepe i dolai do poklapanja# tako da "e gla" provlači ime2u jeika i nepa

i bog toga po"taje jak. o poklapanje biva najjače u "ličaju har4a ]# naj"labije u "lučaju har4a ª i

o"rednje u "lučaju har4ova ® i ¡.

1bog toga "u har4ovi koji pripadaju grupi it bk ›! - poklapanje/ krupniji nego o"tatak har4ovaا¶±%>

i grupe isti laᶜ

!?hzا

- podianje/.

0ar4ovi koji pripadaju grupi b) "u "vi o"tali har4ovi o"im ova četiri koja "mo ve) "pomenuli u grupi it bk poklapanje/. Njih# dakle# ima dvade"et i četiri. Kod njihovog igovora lahko mo*ete o"jetiti da "e jeik ne lijepi a nepe i "amim tim ne "u*ava otvor i kojeg na"taju ovi gla"ovi# kao +to je to "lučaj "ahar4ovima grupe it bk . 1bog toga "e ovo "voj"tvo# koje po"jeduju ovih dvade"et i četiri har4a# ove

in1ith s! <^zا otvaranje/.

Me2utim# me2u har4ovima i ove grupe in1ith s! <^zا - otvaranje/# po"toje i tri krupna har4a: ›ƒ š / jer pripadaju grupi har4ova isti laᶜ podianje/. ,"tali har4ovi "u "vi tanki jer imaju "voj"tvo

isti1l "pu+tanje/.Dakle# "vi har4ovi i grupe in1ith otvaranje/ pripadaju grupi isti1l podianje/# o"im tri "pomenutahar4a.

-aključak:

- !voj"tvo it bk ›! " - poklapanje/ je priljubljivanje dijela jeika a nepe# tako da glaا¶±%>

bude "tije+njen u otvoru ime2u njih.



- Grupu har4ova it bk poklapanje/ čine četiri har4a: ª ] ¡ ® /.

- Najjači har4 u ovoj grupi je har4 ]# naj"labiji ª dok "u ® i ¡ "rednji.- 0ar4ovi i grupe it bk poklapanje/ ujedno pripadaju i grupi isti laᶜ podianje/# " tim +to "e ovi

po"ebno i"tiču "vojom krupno)om.

- !voj"tvo in1ith s! <^zا

- otvaranje/ pred"tavlja otvaranje pro"tora ime2u jeika i nepa prilikom igovora har4a tako da gla" nije "tije+njen ime2u njih.

- Grupu har4ova in1ith otvaranje/ čine dvade"et i četiri har4a: e ƒ s u ; B ´/ & p 2 m o › { š € ¢ © § W /.

- !vi har4ovi ove grupe ujedno pripadaju i grupi isti1l "pu+tanje/# o"im tri har4a: ƒ š ›.- !vi har4ovi i grupe in1ith otvaranje/ "u tanki# o"im ova tri "pomenuta har4a.

Diskusija i vježa:

@ !tavi nak / i"pred tačne rečenie# a nak / i"pred netačne:

- !vi har4ovi grupe it bk poklapanje/ "u i"tovremeno i i grupe isti laᶜ

podianje/# dok "vihar4ovi i grupe isti laᶜ ni"u u grupi it bk . /

- !vi har4ovi grupe in1ith otvaranje/ pripadaju grupi isti1l "pu+tanje/# tj. ni"ki "u# o"im trihar4a. /

- Grupa it bk poklapanje/ ima pet har4ova. /- 0ar4ovi grupe in1ith otvaranje/ "u "vi har4ovi arap"kog al4abeta. / Napi+i u "ve"ku "ve har4ove koji pripadaju grupi in1ith otvaranje/.

@ta nači riječ it bk ›! /ا¶±%>

!>. LekcijaDeve$o i dese$o svojs$vo: # % H? 3 * ( 8 % 3 *(

Primjeri:

Grupa a/ : ²G w w ,! w *! w "h w °8 / Grupa b/ : £c! w €*! w ®* w } /

Komen$ar:

,va dva "uprotna "voj"tva nemaju nikakve vee "a ted*vidom jer ne o"tavljaju nikakav utjeaj na kvalitet

ili tačno"t učenja Kur'ana.

Jrupu a) čini +e"t har4ova: B m 2 W { / a "abrani "u u rečenii: ² ل! "Gم /.

Jrupu b) čini dvade"et i dva har4a# odno"no o"tatak har4ova arap"kog al4abeta.

,va dva "voj"tva "u "pomenuta me2u "uprotnim "voj"tvima ato +to "e u arap"kom jeiku "vaka riječ"a"toji od četiri ili pet korjenitih ili temeljnih har4ova i neophodno je da makar jedan od tih har4ova bude

O



i grupe a) koju naivamo ur21u-l-i'lk i ›z¶

!} ا &" ! j! / tj. har4ovima koji "e igovaraju

vrhom jeika i nepa. $er# har4ovi i grupe b) "u te*i a igovor# pa "e ta te*ina u riječima "a po četiri ili pet korjenitih har4ova ubla*ava i olak+ava time +to "e ubauje makar po jedan har4 i grupe i'lk

›! z¶

ا / tj. i grupe a).

0ar4ovi i grupe b) ovu "e ur21u-l- is mti ;<~¶ !} ا &" ! j! / tj. har4ovi koji ne "miju4ormirati riječ "a četiri ili pet korjenitih har4ova# a da ma2u njima ne bude makar jedan har4 i grupe i'lk

›! z¶

ا / odno"no grupe a).

Neki učenjai obja+njavaju ova dva "voj"tva i"tiču)i da je riječi i'lk na"tala od riječi 'elak atun

` Y )z / +to nači rječitost, lahko4u i okretnost je'ika pri i'govoru har1a# a da riječ El-is mti

;<~¶ا / nači te$ko4u koja ote)ava je'iku i'govor har1a. Allah najbolje na.

-aključak:

- I'lk ›! z¶ ا

/ je igovaranje har4a vr+iom jeika i nepa.- @e"t je har4ova koji pripadaju grupi i'lk i to "u: B m 2 W { /# a "abrani "u u

rečenii: ² ل! "Gم /.

- Is mt ;<~¶ا / je "priječavanje da "e 4ormira riječ "a četiri ili pet korjenitih har4ova# a da

ma2u njima ne bude makar jedan har4 i grupe i'lk .

- Grupu is mt čine dvade"et i dva har4a: ® ¢ © § e ƒ s u ; ´/ & p o › š € ª ] ¡ /.

- ,va dva "voj"tva nemaju nikakve vee "a ted)vidom# ato +to ona ničim ne utječu na kvalitet

učenja niti na njegovu tačno"t.- Neki učenjai ted*vida obja+njavaju ova dva "voj"tva i"tiču)i da riječ i'lk na"tala od riječi

'elak atun ` Y )z / +to nači rječitost, lahko4u i okretnost je'ika pri i'govoru har1a # a da riječ

El-is mti ;<~¶ا / nači te$ko4u koja ote)ava je'iku i'govor har1a.

Diskusija i vježa:

@ @ta nači riječ ›z¶ا

Nabroj har4ove i grupe ;<~¶ا . ,bja"ni kakvu veu "a ted)vidom imaju ova dva "voj"tva.

!1. Lekcija Neparna "voj"tva - : ل ; + $ لا 7 8< = لا

( prethodnim lekijama "mo "e uponali "a "voj"tvima koja "u me2u"obno "uprotna# a u narednimlekijama )emo "e uponati "a "voj"tvima koja "u pojedinačna i nemaju "ebi "uprotna "voj"tva. o "u

l



"voj"tva koja "u "talna u har4ove koji ih po"jeduju. (koliko bi "e de"ilo da "e nekom har4u ne da takvo"voj"tvo# prilikom učenja Kur'ana# to bi bila gre+ka. Neophodno je biti oprean i na"tojati pravilno učiti.&o"toji "edam takvih "voj"tava:

@ " ! ^> لا 7` ! .4.4 لا 8! . $لا 9{! ا "=zا H W!ا "y $لا

+# $ ^ لا ;` ! ا<fhzل

Detaljno )emo obja"niti "vako od ovih "voj"tava na "ljede)i način:

@ Eṣ ḥ-Ṣ ḥafīru F G ]^ _ ` M - 9viqdanje) /) El-ḳ ḥalḳ ḥaletu G b b I M - praskanje) 4) El-

līn G ]b T M - mehkoća)

Primjeri:

Jrupa a ) : wm}hال ^) !§ wا~%" 6

Jrupa b) : ! %4 ي! wfc w»! ل : ي . w0ال =!wžي 0% 6

Jrupa c) : {! ال % w¥ ! ال _) 6 6Komen$ar:

5itno je napomenuti da ova tri "voj"tva nemaju me2u"obno nikakve vee o"im +to "u neparna.

( prvoj grupi a) vidimo tri primjera a tri har4a# a to "u: © § ® . &rilikom njihovog igovora

dolai do "trujanja vaduha koji liči na vi*duk. ,bratimo pa*nju prilikom igovora: wا~%" wm}hال ^) !§ 6 . ,vo vi*danje najjače je pri igovoru har4a ®# atim pri igovoru har4a §#

a naj"labije je pri igovoru har4a ©.

( grupi b) imamo pet primjera a pet har4ova: e u B ] › koji "u "abrani u riječima:

09 ²f ! )! . Kada malo bolje obratite pa*nju na date primjere i ove grupe# primijetit )ete da "u ovi

har4ovi ili "a "ukunom ili "u "a te+didom prilikom "tajanja. %govaraju)i ove har4ove# bilo da "u "a"ukunom ili "a te+didom pa da "e na njima "taje# o"jetit )ete kako pra"kaju na "vom i"hodi+tu prilikomigovora i to pra"kanje "e jako čuje. 3alog tome je +to "e ovi har4ovi odlikuju "voj"tvima $iddet

³! ال $ 0# i d)ehr " ! 1\ لا . !voj"tvo $iddet "prječava vuk da "e pu+ta prilikom njihovog igovora#a "voj"tvo d)ehr "prječava di"anje dok "e oni igovaraju. o ahtijeva od učača da "e mnogo trudiigovaraju)i ih i"pravno kao i har4ove koji na "ebi imaju harekete. ,vo "voj"tvo naivamo k alk ala pra"kanje/.

( grupi c) imamo dva primjera: {! ال % w¥ ! ال _) 6 a dva har4a: / & . Kao +to "e vidi#

oni "u sakini dok "u prethodni har4ovi "a 1ethama. 1bog toga +to je njihov igovor jedno"tavan i lahak njihovo "voj"tvo naivamo l3n mehko)a# nje*no"t/.

r



-aključak:

- !voj"tvo s a13r vi*danje/ je prate)i vuk koji liči na vi*danje# a ilai "a mje"ta oko "redine jeika.

- ri "u har4a koji imaju ovo "voj"tvo: © § ®/# i to vi*danje je najjače pri igovoru har4a

®# atim pri igovoru har4a § a naj"labije je pri igovoru har4a ©.- !voj"tvo k alk ala pra"kanje/ je od"kakanje gla"a na i"hodi+tu har4a prilikom njegovog igovora

kada je na njemu sukun tako da "e čuje o"jetno povi+enje tona.

- &et je har4ova koji imaju "voj"tvo k alk ala pra"kanje/# a to "u: e u B ] › /# i "abrani

"u u riječima: 09 ²f ! )! /.- (vjeti a "voj"tvo k alk ala pra"kanje/ "u da dotični har4 bude sakin ili mu$edded pod uvjetom da

"e na njemu "taje.- !voj"tvo l3n mehko)a# nje*no"t/ nači da har4ovi vrlo lahko ilae i "vog ihodi+ta i da a to nije

potreban nikakav po"eban trud.

- &o"toje "amo dva har4a koji imaju ovo "voj"tvo# a to "u:

& sakin# kada je prije njega har4 "a

1ethom# kao i / sakin# kada je prije njega har4 "a 1ethom.

Diskusija i vježa:

@ Nabroj neparna "voj"tva.7/ Dopuni "ljede)e rečenie:- Ako har4u ne damo njegovo "voj"tvo to "e tretira .......................... u Kur'an-i Kerimu.

- a13r " ! ^5555555555> لا vi*danje/ je prate)i

vuk ........................................................................................

&rona2i "va tri har4a i grupe s a3ir vi*danje/ tako da a "vaki napi+e+ po pet riječi i d)u'7a

:i ,bja"ni "voj"tvo k alk ale ./ - pra"kanjeال 4.4. ! `O Nabroj har4ove koji imaju "voj"tvo k alk ale pra"kanje/./ Na"tavi "ljede)e rečenie:

- B3n ! . $لا - mehko)a# nje*no"t/je

ilaak .........................................................................................- Dva har4a koji imaju "voj"tvo l3n mehko)a# nje*no"t/ "u: ...................................................

!!. Lekcija) El-Inhirāfu G MF f _ Ih_ M - skretanje) ;) Et-tiḳrāru GMF I \ T M - treperenje) ) Et-

tefeššī S T ^ \ R M - šuštanje) ) El-iṣtit ḥāletu G V \ _ YI h_ M - produqenje)

Primjeri:

v



Jrupa a) : , w ( ل!<) w<W* w2ا W 6

Jrupa b) : hW* w "% لا w )"k ي z& 6 6

Jrupa c) :

¨# لا & w2(8! "# ! * w0 [ Jال 6

Jrupa d) : & w 7 ½G wxال ] ½=¼ 6 Komen$ar:

Jrupa a) "a"toji "e od dva har4a: m i W . ( prethodnim lekijama poja"nili "mo njihova i"hodi+ta# te da

je i"hodi+te har4a m na jednoj "trani jeika# počev od "redine pa do vrha jeika i prednjeg nepa kod

"jekuti)a.

0ar4 2 ilai na vrhu jeika# a ha4r m bog +irine "voga i"hodi+ta naginje ka i"hodi+tu har4a 2.

%"hodi+te har4a W je na vrhu jeika malo i"pod i"hodi+ta har4a m i prednjeg nepa kod "jekuti)a. $eik "e

malo u"pinje i "vojom pole2inom i naginje ka i"hodi+tu har4a m.

!voj"tvo inhir1( - "kretanje / uvijek je veano a ova dva har4a. Me2utim# morate paitiا "=zا !}

da ne pretjerate kada je u pitanju "kretanje od njihovih pravih i"hodi+ta# pa da tako od har4a m ne

po"tane 2# ili od har4a W har4 m# kao +to igovara malo dijete.

&eto neparno "voj"tvo je"te "voj"tvo tikrr W!ا "y $لا treperenje/ . A grupa b) "u primjeri a njega.o je "voj"tvo har4a W. ,bratimo pa*nju na igovor har4a W:hW* w "% لا 6 # primijetimo da

jeik treperi prilikom njegovog igovora. o treperenje vibriranje/ je po"ebno primjetno kada je har4 Wmu$edded . Kada ka*emo da "e har4 W odlikuje "voj"tvom tikrr treperenje/ # to nači da je on podlo*an

tome. ,vo "voj"tvo ne nači da ga treba i"poljiti. Naprotiv# trebamo "e potruditi da "priječimo treperenje.&o"ebno treba biti obariv kada je ovaj har4 mu$edded kad na "ebi ima te$d3d /. Ako učač ne bude

dovoljno poveo računa o igovoru ovog har4a# od har4a W )e na"tati mnogo takvih har4ova# a ako je W#

sakin onda )e# u najmanju ruku# po"tati dva har4a W.

E4ika"an način da ibjegnete "uvi+no ponavljanje ovog har4a je"te da blago pri"lonite vrh jeika u korijengornjih "jekuti)a# kako bi"te# na taj način# ibjegli treperenje jeika koje urokuje ponavljanje ovog har4a.Me2utim# morate paiti da ne pretjerate "a lijepljenjem jeika u korjen "jekuti)a kako gla" ne bi u

potpuno"ti bio priklije+ten i "putan i kako har4 W ne bi po"tao jednim od har4ova grupe $iddeh. A u

prethodnim lekijama "mo rekli da je on har4 i grupe tevessut ¤ ! h[ ( لا - "rednji# umjereni/.

P



!ada obratimo pa*nju na grupu c)# u kojoj je "amo jedan har4 i to ¢ ¨# لا & . Kada malo

bolje pogledamo ovaj har4 primijetit )emo da "e on odlikuje nečim "pei4ičnim u odno"u na "ve druge

har4ove arap"kog al4abeta ato +to "e vaduh pro"tire po u"tima prilikom njegovog igovora. 0ar4 ¢ je

jedan od har4ova grupe hems ¨ !

1 لا /. %govaraju)i ga vaduh "e pro"tire po u"tima tako da "koro

do"ti*e i"hodi+te har4a ª. ,vo "voj"tvo naivamo te1e$$i & $u$tanje.

&o"ljednje u niu ovih "voj"tava je ovo koje je navedeno u grupi d/ a ovo "voj"tvo po"jeduje "amo jedan

har4# a to je har4 & ال ] ½=¼¡ . %"hodi+te har4a ¡ je dugo i prote*e "e "ve do i"hodi+ta har4a

m. ,no "e prote*e od početka jedne "trane ivie jeika pa "ve do kraja. ,vo "voj"tvo naivamo istit le /

` ! . - produ*enje i ono je "voj"tvo "amo ovog har4aا<fhzل

3alika ime2u njega i du*ine# iako "u i jedno i drugo produ*enja# je u tome +to je produ*enje istit le unjegovom pravom "tvarnom# realnom/ i"hodi+tu# dok je produ*enje du*ine u njenom pretpo"tavljenom

i"hodi+tu i prekida "e jedino prekidanjem vaduha. 0ar4ovi koji "e kori"te a tvorbu du*ina imaju pretpo"tavljeno ami+ljeno/ i"hodi+te pa njihovo i"hodi+te nije odre2eno nekim po"ebnim organom# kao+to je "lučaj "a o"talim har4ovima.

Neki učenjai projenjuju da je ovo produ*enje u "lučaju har4a ¡ u trajanju pola jednog hareketa.

Diskusija i vježa:


- Inhir1 / - ا "555=zا !} "kretanje od har4a m nači da on naginje

ka .................................................

- ,d"tupanje od har4a W nači da on ........................ ka .................................................................

- =ikrr / W!ا "y $لا treperenje je treperenje ili drhtanje ............................................. i njegovih

har4ova .........................

,bja"ni način ibjegavanja "uvi+nog ponavljanja har4a W @ta nači te1e$$3 Koji har4ovi imaju to "voj"tvo

Kakva je ralika ime2u "voj"tva istit le / ` ! - produ*enje i du*ineا<fhzلO Koji har4ovi imaju "voj"tvo istit leh

!%. Lekcija&odjela "voj"tava po jačini - أ #.م ال = > &1 7 8ح @Aالقة وال ?(<

Nakon +to "mo pred"tavili "vih "edamnae"t "voj"tava i detaljno ih poja"nili "ada )emo poja"niti i to da "eona dijele na tri "kupine:

™



= 7 8aka svojstva <laba svojstva mjerena svojstva

Njih ima de"et: w " ! 551\ لاw !?55hzا w ³! 055# $

ال

w " ! ^55> لا w ›! ال w ` ! .4.4ا "55=zا !} wا¶55%±>w +55 # $ ^ لا w W!ا "55y $لا` ! ا<fhzل

Njih ima pet: w ¨ ! 551 لاw m! <^hzا w ³! &<" لا

! . $لا w s! <^zا

Njih je troje: w ›z¶ا

` ! 555 ن % لا w ;<555~¶ا

!voj"tvo ` ! 55 ن % لا "e nalai

ime2u "voj"tva ³! 055# $ال i

³! &<" لا

Dakle# har4ovi arap"kog al4abeta dijele "e na tri grupe:

=/ $aki har4ovi# a to "u oni har4ovi čija "u "va "voj"tva jaka ili imaju "amo jedno "labo "voj"tvo.7/ !labi har4ovi# a to "u oni har4ovi čija "u "va "voj"tva "laba ili imaju "amo jedno jako "voj"tvo.

(mjereni "rednji/ har4ovi# gdje "u jedni jači od drugih i oni imaju i jakih i "labih "voj"tava.Kako sa'na$i svojs$va svakog 6ar7a:

( pro+lim lekijama uponali "mo "e "a "voj"tvima i njihovim vr"tama. !ada )emo vidjeti kako "anati"voj"tva "vakog har4a. 5ilo koji od dvade"et i o"am har4ova ne mo*e imati manje od pet "voj"tava nitivi+e od "edam. !vaki har4 mora imati po jedno "voj"tvo koje ima "voju "uprotno"t i ona je uvijek veanaa njega. 3ekli "mo da po"toji pet takvih "voj"tava kojima je "uprotno drugih pet. &rema tome# ako *elitenati "voj"tvo bilo kojeg har4a neophodno je da uradite "ljede)e:

Prvi korak:

Napi+ete "va "voj"tva har4ova koja imaju "voju "uprotno"t i koja nemaju. Npr: "voj"tvo hems ima +e"t

har4ova koji "u "abrani u rečenii: ¥yh ¦ Y _J ! ¸=G /# tako da "vi o"tali har4ovi pripadaju

grupi d)ehr ,vako po"tupite "a "vim o"talim "voj"tvima.

Drugi korak:

(poredite jedan po jedan har4 "a "vakim "voj"tvom. &a ako vidite da pripada# reimo# "voj"tvu hems# vimu upi+ite to "voj"tvo. ako po"tupite "a "vim har4ovima.

"re?i korak:

Kla"i4iirajte har4ove po njihovoj "nai# na jake# "labe i "rednje# kao +to "mo prethodno poja"nili.

Nave"t )emo praktičan primjer a ovo "a har4om :

(poredite har4 "a onih de"et har4ova i grupe hems i vidjet )ete da pripada toj grupi: ! ¸=G¥yh ¦ Y _J /. o bi# dakle# bilo prvo "voj"tvo har4a .

@



Nakon toga# pogledajte da li ovog har4a ima me2u har4ovima grupe $iddeh ¥yc ¤ a ) 09* / ili

har4ovima grupe tevessut "i! /. &rimijetit )ete da ga nema me2u njima# +to nači da pripadaل

grupi reh ave . o bi bilo drugo "voj"tvo har4a .

&re2ite na har4ove grupe isti laᶜ «) ¤ a bx ¦! /. Cidjet )ete da har4 ne)ete na)i me2u

ovim har4ovima# a to nači da ima "voj"tvo isti1l koje je "uprotno "voj"tvu isti laᶜ .o bi bilo tre)e

"voj"tvo har4a .

&oredimo har4 "a har4ovima grupe it bk ª ] ¡ ® / i vidjet )emo da on pripada

"uprotnoj grupi har4ova koja "e odlikuje "voj"tvom in1ith. o bi mu bilo četvrto "voj"tvo.

&rimijetit )emo da har4 ne pripada ni grupi har4ova "a "voj"tvom i'lak ² ل! "Gم /# a to

nači da "e odlikuje "uprotnim "voj"tvom koje naivamo is mt . o bi mu bilo peto "voj"tvo.

Nakon toga# pogledajmo "voj"tva koja nemaju "voju "uprotno"t# a to "u:

!voj"tvo s a13r kojem pripadaju har4ovi: § © ® /#

!voj"tvo k alk ale kojem pripadaju har4ovi: 09 ²f) /#

!voj"tvo l3n kojem pripadaju har4ovi: / & /# "tim da moraju biti sakini dok je har4 prije njih "a 1ethom#

!voj"tvo inhir1 kojem pripadaju har4ovi: W m /#

!voj"tvo tikrr kojem pripadaju har4ovi: W/#

!voj"tvo te1e$$3 kojem pripada: ¢ /#

i "voj"tvo istit leh kojem pripada: ¡ /.

Cidimo da har4a / nema me2u har4ovima koji imaju ova "voj"tva. ime "mo "anali da "u "voj"tva

har4a / "ljede)ih pet "voj"tava: w s! <^zا w m! <^hzا w ³! &<" لا w ¨ ! 1 لا;<~¶ا,vako )ete po"tupiti "a "vakim har4om kojem *elite "anati "voj"tva.

Diskusija i vježa:

=/ Na"tavi "ljede)e rečenie:- !voj"tva "e# po pitanju jačine# dijele na tri grupe# i to "u: ....................# .....................# ....................- ( jaka "voj"tva ubrajaju "e: ........................# ................................# .................................- !labih "voj"tava ima pet# to "u: ........................................................................................................- $aki har4ovi "u oni har4ovi koji: .........................................................................................................



!tavi nak / i"pred tačne rečenie# a nak / i"pred netačne i i"pravi gre+ku:- !vaki har4 mo*e imati najmanje +e"t "voj"tava /#- ............................................................................................................................................................- Neki har4ovi imaju i po "edam "voj"tava /#- .............................................................................................................................................................- &rvi korak do "ponaje "voj"tava odre2enog har4a je"te uponavanje njegovog i"hodi+ta. /#

- ............................................................................................................................................................. !anaj "voj"tva "ljede)ih har4ova: { W ® /# napi+i ih u "ve"ku i odredi njihov "tatu" po

pitanju jačine.

!(. LekcijaKrupno i tanko igovaranje har4ova - BA# رلاو A58 لا

Primjeri:

Jrupa a) :! <I "%~IB"xI•%fل 0ي GI• ! %f يI£ ! Iي _ ! .

! )ذ !I ¾ d ! I: a .م %G

Jrupa b) : 01JI (. ! iاI Y& ي

Jrupa c) : m<)Im<fGI` ! )¿= لاI´¿9I. ل &I:kc. لاI

01J ! . لاIm! (h! W. لاI< ن cWI<)7 §W

Komen$ar:

&itanja krupno)e i tanko"ti har4ova "u jako bitna na polju ted)vida jer "adr*e "ve har4ove Kur'an-i Kerima.!vaki har4 mora biti ili krupan ili tanakJ i"ti har4 mo*e nekada biti krupan# a nekada tanak. 1bog toga "mo prethodne primjere podijelili u tri grupe:

Jrupa a) "adr*i "edam har4ova: ª › ] š ¡ ® ƒ /# koji "u "abrani u riječima: ¦!«) ¤ a bx /. ,vi har4ovi "e odlikuju "voj"tvom isti laᶜ koje "mo uponali kada "mo govorili o

neparnim "voj"tvima. !vi har4ovi ove grupe "u krupni jer "e jeik prilikom njihovog igovora podi*evi"oko prema nepu# čime "e pove)ava praan pro"tor u u"tima# a "u*ava "e otvor u"ana# +to a po"ljediu

ima jačinu i krupno)u har4a koji tom prilikom igovaramo. ,vo naivamo Et-te1h 3m : ! _^ لا/ -

krupno igovaranje har4a.

%majte na umu da je te1h 3m : ! _^ لا/ najjači u "lučaju četiri har4a koji imaju "voj"tvo it bk : ®ª ] ¡ /.

&rimjeri i grupe b) "u "uprotni primjerima grupe a) i tu "e ubrajaju "vi o"tali har4ovi# kada "e od njihodume ovih "edam krupnih har4ova i prethodne grupe kao i tri har4a i grupe c). Jrupa b) ima



devetnae"t har4ova# i to "u: & p 2 o { € ¢ © § e s u ; B ´/ /.

!vi nabrojani har4ovi "e igovaraju tanko jer "e jeik tom prilikom "pu+ta ni"ko na dno# "u*ava "eunutra+nji otvor u"ta# a u"ne "e otvaraju u +irinu i har4 ne odvanja krupno. ,vaj čin naivamo Et-terk 3k

£ ! )" لا# /- tanko igovaranje har4a.

!ada obratimo pa*nju na primjere i grupe c) i vidjet )emo da ju čine tri har4a: m<)I. ل &I

cWن > . i har4ovi "u: # u prva četiri primjeraا m u riječi ! . لا u "ljede)a četiri primjera i W u po"ljednja

dva primjera. ,va tri har4a# niti "u uvijek krupna# a niti uvijek tanka. ,ni "u# ovi"no o "ituaiji nekadakrupni# a nekada tanki.

0ar4ا

"e igovara krupno kada nepo"redno prije njega do2e jedan od "edam krupnih har4ova koje "mo

maloprije "pomenuli. o vidimo na primjerima: m<)Im<fG . 0ar4 › u prvom i ] u

drugom primjeru "u krupni har4ovi.

%"ti ovaj har4 igovorit )e "e tanko kada nepo"redno prije njega do2e jedan od tankih har4ova koje "moا

prije "pomenuli. o "e vidi u primjerima: I´¿9ال =¿( ! ` . 0ar4 s u prvom i har4 u u drugom

primjeru "u tanki har4ovi. %"ta "ituaija je "a "vim o"talim tankim har4ovima.

0ar4 m u riječi ! . لا # u primjerima:

. ل &I:kc. لاI01J ! . لاIm! (h! W. لا #

tanak je u prva dva primjera jer "e nepo"redno prije riječi ! . لا nalai kesra. o je ralog da "e har4 m

igovara tanko. Me2utim# u druga dva primjera:

01J ! . لاIm! (h! W. لا #

riječ ! . لا igovara "e krupno ato +to "e nepo"redno prije nje nalai 1etha:

01J ! . لا ili damma: m! (h! W. لا .

0ar4 W igovara "e krupno u primjeru: cWن > # a tanko u primjeru: 6<)7 §W # jer u prvom primjeru

no"i 1ethu# a u drugom kesru. &o"toji jo+ pravila veanih a igovor har4a W o čemu )e# ako 5og da# biti

riječi ka"nije.8

-aključak:

N‹ŒŠ ¹ŒŠ¯ X À X¯ ˆ“†Œ”‡”‡ ‹Œ S‡‹Œ— —ŒS‡‹



- =e1h 3m : ! _^ لا/ je krupno igovaranje gla"a tako da on odvanja ijelom u"nom +upljinom.- 0ar4ovi koji pripadaju ovoj grupi "u har4ovi koji "u ujedno i u grupi isti laᶜ . o "u "ljede)i har4ovi:

ª › ] š ¡ ® ƒ/# a "abrani "u u riječima: «) ¤ a bx ¦! /.

- !voj"tvo te1h 3m je najira*enije u "lučaju četiri har4a: ª ] ¡ ®/ koji "e odlikuju

"voj"tvom it bk .

- =erk 3k £ ! )" لا/ je tanko igovaranje gla"a# da ne odvanja u u"tima.

- !voj"tvo terk 3k ima devetnae"t har4ova: € ¢ © § e s u ; B ´/ & p 2 o { /.

- &o"toje tri har4a koja "e nekada igovaraju krupno# a nekada tanko. o "u: #mا u riječi ! . لا i W.

- 0ar4 "e igovara krupno kada nepo"redno prije njega do2e neki krupni har4# a tanko "e igovaraا

ako nepo"redno prije njega do2e neki tanki har4.

- 0ar4 m u riječi ! . لا# igovara "e tanko kada nepo"redno prije njega bude kesra# dok "e krupno

igovara ako nepo"redno prije njega bude 1etha ili damma.

- 0ar4 W igovara "e tanko kada je i"pod njega kesra# a krupno kada je na njemu 1etha ili damma.

%ma jo+ "ituaija veanih a har4 W# koje )emo obja"niti u po"ebnoj lekiji.

Diskusija i vježa:


- =e1h 3m : ! 555555555555555555555 _^ لا / je ..........................................................................................................................

- =erk 3k £ ! 555555555555555555555 )" لا / je .............................................................................................................................

- Krupni har4ovi "u: .................................................# a "abrani "u u riječima: .....................................

- 0ar4ovikoji "e najkrupnije igovaraju i grupe it bk / ›! ..................... : "uا¶±%>...........................................................................................

7/ Koji "u to har4ovi koji "e nekada igovaraju krupno# a nekada tanko

Kada "e har4 m# u riječi ! . لا# igovara krupno# a kada tanko Navedi primjere a to.9/ Nabroj tanke har4ove.

!/. Lekcija&ravila veana a har4 L / "a "ukunom i tenvinom - أحكم الC Eن ال . ,CD والC ي &

Primjeri:

O



Jrupa a) : ´ام ! £ wم !ين ^ w m! (4 ! 26 w<?nا &م w:,0?c 6 Jrupa b) : : Y ل* BY اذ iw 2 ( ن!مؤي! a (4 ل w 2&" ! y ! # < م 7

.) w " Y >c • Y h " 7 ~"~ <= 7 W wي 6

Komen$ar:

0ar4 2 / sakin je jedan od har4ova arap"kog al4abeta. A "vaki har4# be obira u kojoj "ituaiji "e na+ao#

mora imati jedno od dva "tanja:

@ da je sakin Y 8<h /# tj. da na "ebi ima sukun#

da je muteharrik oY " $ = م! /# tj. da no"i jedno hareke vokal/.

Kao +to vidimo na primjerima i grupe a)# har4 2 je sakin i igleda ovako 2 /. ,"im sukuna po"toje

hareketa vokali/ kojih ima nekoliko vr"ta: 1etha 2 /# damma 2! /# kesra 2 / i te$d3d 26 /. Kada

"e malo bolje pogledamo primjere vidimo da "e 2 / sakin u prvom primjeru ´ام م nalai

na har4u م u tre)em primjeru na gladolu 6£ ! ! 6 dok "e u po"ljednjem primjeru nalai u imeniiين ^

<?nا & . ,vo je "talni sukun# "vejedno da li "tali na toj riječi ili na"tavili i "pojili je "a "ljede)om.

Ako bi"mo u prvom primjeru "tali na har4u 2 / igovorili bi"mo ga "a sukunom# a i ako bi"mo na"tavili

dalje# on bi# i u tom "lučaju# bio "a sukunom.

Jrupu b) čini pet primjera. ( prvom primjeru imamo udvojenu dammu tenvin/# u drugom primjeruudvojenu 1ethu# a u tre)em udvojenu kesru: Y7a. e nakove naivamo tenvinom. ( "vim "ituaijama kada

"e u igovoru tenvin na"tavlja na "ljede)u riječ# igovaramo ga kao 2 / sakin. A ako na njemu "tajemo#

onda odre2eni har4 igovaramo kao da je na njemu sukun. Ako bi"mo# u prvom primjeru: BY اذ i: Y ل* "tali na har4u B/# to bi"mo učinili kao da je na njemu "ukun . Me2utim# kada "tajemo na

tenvinu en 7/ onda "tajemo kao da je na kraju # a du*inu tj. igovaramo dugoا # pa tako u drugom

primjeru: 62&" ! y ! # < م 7 .) 6 # "tali bi"mo na har4u m kao da je umje"to tenvina har4 ا / a

du*inu : .).

Cratimo "e jo+ jednom na primjere ove dvije grupe da bi"mo "e uponali "a pravilima har4a 2 / sakina i

tenvina. ( prvom primjeru grupe a) ´ام م odmah po"lije har4a 2 / sakina nalai "e hem'e#

u drugom primjeru 6m! (4 ! 26 6 nalai "e i"ti taj har4 2 /# u tre)em primjeru 6:,0?c 6مnalai "e har4 6B /# a u četvrtom primjeru 6£ ! ! 6ين ^ har4 { /.

l



( narednim lekijama )emo detaljno poja"nit ova pravila. ,vdje nam je bitno "amo to da vidite da har4

2 / sakin i tenvin imaju raličite "ituaije i pravila koja dijelimo u četiri grupe:

@ El-i' hru W!<1·¶ا - i"tianje# tj. ja"no igovaranje har4a/#

El-id gmuᶜ

! <de¶ا - uklapanje jednog har4a u drugi/# El-ik lbu B! )¶ا - prevrtanje# tj. har4 igovaramo drugačije/#

El-ih 1a7u !<^¶ا - "krivanje/.

-aključak:

- 0ar4 2 / sakin je har4 2 / koji na "ebi nema hareketa.

- areke ` Y 8"j - vokal/ podraumijeva: dammu ÁÁ /# 1ethu ÁÁ / i kesru ÁÁ /.

- 0ar4 2 / sakin mo*e "e na)i u glagolima# imeniama i drugim riječima.

- =envin je nak koji pred"tavlja udvo"tručenu dammu ÁÁ /# 1ethu ÁÁ / ili kesru ÁÁ /. ,n

je u o"novi 2 / sakin koji "e nalai na kraju imenia "amo u igovoru. Me2utim# nema ga u

pi"anju i "tajanju na kraju imenia. 1bog toga "e na kraju imenia ne pi+e 2 /# a u "lučaju

tenvina ÁÁ / i ÁÁ / "taje "e kao da je na kraju sukun# dok "e u "lučaju tenvina ÁÁ / "taje

kao da je na kraju ا a du*inu tj. dugo /.

- =envin "toji i"ključivo na kraju imenia.

- &o"toje četiri pravila veana a 2 / sakin i tenvin:

@ W!<1·¶ا

#7! <de¶ا

#8B! )¶ا

#9!<^¶ا .

Diskusija i vježa:

=/ Na"tavi "ljede)e rečenie:- =envin je ............................................................................................................................................

- &o"toje četiri pravila koja "u veana a 2 / sakin i tenvin, a to "u:=. ..........................................7. ..........................................8. ..........................................9. ..........................................

!3. LekcijaÂ‰† ˆ‰X†‡—Ã IZHÄR - 4 :FG

ال 'ك اJو H Iا

Primjeri:

r



Jrupa a) : 2(55Å ني &w ! 55. لا :55?* w "551 ن G w "55=ا &w! ن _ ن 4 ! ` ! ½) & w 2ال b ن! kG

6 6 6

6 w (,! 26 w " a 9* م

a ki م ¾ 5d 5م w £5j 5y ل & w

w¥^ م Jrupa b) : !¿k لا * <4 7 .w : Y .i • Y h w ¼, Y h w W7<

` 7 م<j " 7 ³a W w 2a ( ن! م " ! d " Y 9* w 6 Komen$ar:

&rethodno "mo poja"nili +ta je to 2 / sakin i tenvin. I' hr je prvi me2u propi"ima veanim a 2 /

sakin i tenvin i ovdje )emo "e detaljno uponati "a ovim pravilom. ,vdje# kao +to vidite# imamo dvije

grupe primjeraJ grupu a) u kojoj "u "vi primjeri veani a 2 / sakin# i grupu b) u kojoj "u "vi primjeriveani a tenvin.

( grupi a)# a "vaki har4 imamo po dva primjera.

&rvi primjer je a 2 / sakin koji "toji u i"toj riječi i"pred jednog od har4ova grupe i' hr . o "u primjeri:

2(Å ني & "1 ن G w 6 ...

Drugi primjer je a 2 / sakin koji "toji na kraju riječi# a po"lije njega# kao prvi har4 u "ljede)oj riječi#

dolai jedan od har4ova i grupe i' hr .

&re2imo "ada na primjere i grupe b). o je grupa primjera veanih a tenvin. %mamo jedan primjer a"vaki har4. $er tenvin mo*e biti jedino na kraju riječi i nikako "e ne mo*e na)i ajedno u i"toj riječi "anekim od har4ova i grupe i' hr .

,bratimo pa*nju na har4ove i grupe a) i b) i vidjet )ete da "vaku od tih grupa čini po +e"t har4ova# a to

"u: / ƒ š s € p ´ . itaju)i ove primjere# poku+aj da 2 / sakin ja"no i"takne+ i da har4ove

po"lije njega igovori+ ja"no i či"to# a da ne adr*ava+ 2 / sakin niti tenvin u no"u# kao ni da a"taje+

ime2u njih i "ljede)ih har4ova.

1nak da "te ih dobro igovorili je da o"jetite da vam je vrh jeika dodirnuo prednje nepe kod "jekuti)a.

,vo pravilo "e ove El-i' hru-l- halk ijju / ال =.4 ] + W!<1·¶ا

tj. grleni ihar# odno"no grleno

i"tianje har4a ato +to "u har4ovi koji "u bili urok i"tianja har4a 2 / sakina i tenvina "vih +e"t grlenih

har4ova kojima je i"hodi+te grlo. A har4 2 / ilai na vrhu jeika. Kao +to vidite# i"hodi+ta "u im

udaljena# a po"ljedia toga je i"tianje har4a 2 / sakina i tenvina.

-aključak:

v



- I' hr je i"tianje 2 / sakina i tenvina i njihovog i"hodi+ta be adr*avanja u no"u.

- I' hr ima +e"t har4ova: ƒ š s € p ´ /.

- 2 / sakin "e nalai "a har4ovima grupe i' hr nekada u i"toj riječi# a nekada u dvije riječi.- =envin "e nikada ne mo*e na)i "a har4ovima grupe i' hr u i"toj riječi. Neophodno je da on bude

na kraju jedne riječi# a neki od har4ova grupe i' hr na početku "ljede)e riječi.- ,vo i"tianje "e naiva i' hru-l-halk ijj / - grleno i"tianje/# ato +to jeا¶· W!<1ال =.4 ] +

i"hodi+te har4ova grupe i' hr upravo grlo.

- (rok i"tianja 2 / sakina i tenvina prije ovih har4ova je"te me2u"obna udaljeno"t njihovih

i"hodi+ta.

Diskusija i vježa:

@ &rouči "uru ` J<b لاi na2i u njoj "ve har4ove grupe i' hr. Nabroj har4ove grupe i' hr.

!tavi nak / i"pred tačne rečenie# a nak / i"pred netačne# a atim i"pravi gre+ku:- I' hr je i"tianje 2 / sakina i tenvina i njihovog i"hodi+ta# adr*avaju)i ih pri tome u no"u.

/.............................................................................................................................................................

- (rok pravila i' hr je udaljeno"t i"hodi+ta 2 / sakina i tenvina od i"hodi+ta har4ova i grupe

i' hr . /.............................................................................................................................................................

- =envin "e nikada ne mo*e na)i u i"toj riječi "a har4ovima i grupe i' hr . /.............................................................................................................................................................

- 2 / sakin "e mo*e na)i u i"toj riječi "a har4ovima i grupe i' hr . /

............................................................................................................................................................. Navedi po tri primjera a "vaki od "ljede)ih har4ova i grupe i' hr : ƒ € p /# tako da

bude po jedan primjer a 2 / sakin u i"toj riječi# po jedan primjer kada "e na2e u dvije riječi i

po jedan primjer "a tenvinom.

!5. LekcijaD‰ ˆ‰X†‡—Ã IDÆÇÄM - ال 'ك ال H $L MاGدKم

Primjeri:Jrupa a) :

0ar4 2 / sakin: ? ي Gw a¿ م م w ` a ^f[ م wم

:13W&

P



=envin: w` Y i<ي ) م a Åذ ي ذ8 ! " w ³Yي ) م a Åذ !مؤ~0 WY< w " Y ¼4c*& Jrupa b) :

0ar4 2 / sakin: ma (h! W 2* wل : ي " !pم 6 =envin: : Y jW WY (^ !d $ y !

ل

$ Y & wي 6

Komen$ar:

,bje grupe primjera a) i b) "a"toje "e od +e"t har4ova: m W & 2 C /# koji "u# radi lak+eg

pam)enja# "abrani u jednoj riječi: /. ,vo "u har4ovi grupeي " !م! .)2 id gmᶜ ! <de¶ا - "livanje

har4ova jednih u druge/.

&ogledajte primjere grupe a)# kojih ima četiri a po četiri har4a# i to: & 2 C/# koji "u "abrani u

riječi: ( ! /. !vaki od ovih har4ova ima dva primjeraJ jedan a ين 2 / sakin# a jedan a tenvin. &roe"

"livanja 2 / sakina i tenvina u neki od ova četiri har4a odvija "u u dvije 4ae:

@ &retvaranje 2 / sakina i tenvina u har4 u koji )e "e utopiti. &otom dolao do potpune

integraije i "livanja "a har4om koji im "lijedi i tako na"taje jedan udvo"tručeni har4 har4 "a

te+ddom/. ( prvom primjeru: ? ي G/ #2 "e pretvorio u / a onda "e "lio u

"ljede)i har4 /# tako da "e igovara: ? G /. ( primjeru "a tenvinom: ذ

a Å م ( ي

ي ذ8 ! " # tenvin "e pretvara u /# atim "e "liva u "ljede)i har4 /# tako da "e ovo drugo /igovara udvo"tručeno: " ! 8ذ ي ذ Å م ( ي / .

,d ova četiri har4a iuetak je har4 2 / u njegovom "lučaju de+ava "e "amo jedna 4aa# a to je

direktan id gmᶜ "livanje/ be potrebe da "e on prethodno pretvara.

Id gmᶜ ovih har4ova prati gunne ` ن b ! ال adr*avanje u no"u/ pa "e ovo ove El-id gmu-n-ᶜ

nk is u ¦ ! !الن >( <de¶ا nepotpuno "livanje/ upravo bog tog adr*avanja koje

"prječava da te$d3d udvo"tručenje/ bude potpun.

("lov da bi "e 2 / sakin "lio u "ljede)i har4 je"te da taj 2 / sakin bude na kraju riječi# a dahar4 u koji )e "e "liti bude na početku "ljede)e riječi# kao +to "e to ja"no vidi i prethodnih

primjera. Me2utim# ukoliko bi "e oni ona+li u i"toj riječi# u tom "lučaju bi "e 2 / "akin i"tiao i

to pravilo "e ove El-i' hru-l-mut lak u W!<1·¶ا£ ! .f ! ال - op+ti ihar ili opt+te

i"tianje har4a/.

™



( Kur'an-i Kerimu "e nalae četiri riječi "a ovakvim "voj"tvom# a to "u: 6w <

0 [ ال

2Y ا ( ن ~ w 2Y ا ( ن ) w 2Y < ن c! #

!ada obratimo pa*nju na primjere i grupe b) i vidjet )emo da "u to primjeri a dva har4a: W i

m. Način "livanja 2 / sakina i tenvina u ova dva har4a je kao +to je obja+njeno u primjerima

grupe a) " tim da je kod ova dva har4a# a raliku od prethodna četiri# to "livanje potpuno i

jelovito# be adr*avanja u no"u ` ! ! bن /. 1bog toga jeال te$d3d ja"an i potpun na har4u u koji

"e "livaju.

-aključak:

- Id gmᶜ ! <de¶ا - "livanje/ je uklapanje har4a sakina u har4 koji je muteharrik, tako da

po"tanu jedan udvo"tručeni har4 har4 "a te+ddom/.

- &o"toji +e"t har4ova koji "e "livaju# a to "u: m W & 2 C /# i "abrani "u u riječi:

./ ي " !م! .)2- Id gmᶜ "e dijeli na dvije grupe:

X idcgm bi gunneᶜ ` a b ! c Yن <de6 - "livanje "a adr*avanjem u no"u/# koji "e ove i id gmᶜ

nk 3s ¦ Y )< Y <de6 - nepotpuno "livanje/# i

Q id gm bi gajri gunneᶜ ᶜ ᶜ ` a ! dن " bc Y <de6 - "livanje be adr*avanja u no"u/# koji "e

jo+ ove i id gm tammᶜ È < Y <de6 - potpuno "livanje/.

- Id gm bi gunneᶜ ᶜ ` a b ! c Yن <de6 / ima četiri har4a: & 2 C/# koji "u "abrani u riječi: ( ! ./ ين

- Id gm bi gajri gunneᶜ ᶜ ᶜ ` a ! dن " bc Y <de6 / ima "amo dva har4a: W i m.

- ("lov da bi "e 2 / sakin "lio u "ljede)i har4 je"te da taj 2 / sakin bude na kraju riječi# a da

har4 u koji )e "e "liti bude na početku "ljede)e riječi.

- =envin "e mo*e "liti u "ljede)i har4 "amo u "ituaiji kada je na kraju jedne riječi# a taj har4 na početku "ljede)e# +to je to prethodno poja+njeno.

- Ako "e 2 / sakin na2e u i"toj riječi "a jednim od har4ova i grupe id gmᶜ #u tom "lučaju# a

2 / sakin va*i drugačije pravilo koji naivamo i' hr koji "e ove jo+ i i' hr mut lak

W!<1·¶ا£ ! .f ! ال op)i ihar/. ( Kur'anu imaju "amo četiri takve riječi# a to "u: 62Y ا (

ن

~ w 2Y ا ( ن

) w 2Y < ن

c! w < 0 [ ال

.

Diskusija i vježa:

@



@ @ta je to id gmᶜ ! <de¶ا /

Nabroj har4ove grupe ` a b ! c Yن <de6 i ` a ! dن " bc Y <de6 . 1a+to "e id gmᶜ ! <de¶ا / ove id gm nk 3s ᶜ ¦ Y )< Y <de6 - nepotpuni id gmᶜ tj.#

"livanje/

&rona2i dva primjera a "ljede)e har4ove: W m / /# tako da jednom bude 2 / sakina

jednom tenvin"

O Koje "u to riječi u Kur'an-i Kerimu koje naivamo i' hr mut lak W!<1·¶ا£ ! .f ! ال /

!8. Lekcija T‰Œ¹Œ ˆ‰X†‡—Ã IÉLÄÀ - ال 'ك ال Mل @ Hا#Gب

Primjeri: c : Yذا;ل!ن % ذ2 .i w 0?c م w 6 Komen$ar:

,vo je tre)e pravilo veano a 2 / sakin i tenvin. ,bratimo pa*nju na ova tri primjera. ( "vakom

primjeru nalai "e har4 B /. Me2utim# u prvom primjeru ovaj har4 "e nalai ajedno "a 2 / sakinom

u i"toj riječi# u drugom primjeru# 2 / sakin je u jednoj riječi# a har4 B / na početku "ljede)e# dok "e u

tre)em primjeru na kraju prve riječi nalai tenvin, a har4 B / je na početku "ljede)e riječi.

% ovoga aključujemo da "e 2 / sakin mo*e na)i pored har4a O "a "voj"tvom ik lb B! )¶ا -

prevrtanje/ u i"toj ili dvjema raličitim riječima# dok tenvin jedino mo*e biti na kraju jedne riječi# a har4 O "a "voj"tvom ik lb #na početku "ljede)e.

&roe" pravila ik lb de+ava "e u tri 4ae:

X 0ar4 2 / ili tenvin "e pretvaraju u har4 / u igovoru#

Q har4 / "e "kriva kod har4a B /#/ to "krivanje "e adr*ava u no"u.

,vo pravilo naivamo ik lb prevrtanje ili tran"4ormaija/# jer "e u igovoru har4 2 / pretvara u či"to

/ kako bi "e nakon toga lak+e "akrio u har4 B /# jer ova dva har4a me2u"obno dijele i"to i"hodi+te#

a har4 2 / i har4 / ajedno dijele cgunne ` ! ! bن ./ naaliaiju tj.# adr*avanje u no"uال



!u+tina pravila ik lb je da "e gla" /# koji jepretvoren i har4a 2 / ili tenvina# "kriva kod har4a B/ adr*avaju)i ga# pri tome# u no"noj +upljini. ,no ne "mije potpuno ne"tati u"ljed poklapanja u"ana

prilikom njegovog igovora. Mora "e primijeniti "voj"tvo cgunne ` ! ! bن ال /# a ibje)i te$3dd # tj.

udvo"tručenje har4a

B /.

-aključak:

- Ik lb B! )¶ا - prevrtanje/ je pretvaranje 2 / sakina ili tenvina u har4 / koje "e "kriva

"a adr*avanjem u no"u# kada nakon njih do2e har4 B /.

- !voj"tvo B! )¶ا / ima "amo jedan har4# a to je B /.

- &roe" pravilla B! )¶ا / de+ava "e u tri koraka:

X har4 2 / sakin ili tenvin tran"4ormi+u "e u har4 /# "amo u igovoru# a ne i u pi"anju.

Q ovaj gla" / "kriva "e u gla" B /#

S to "krivanje mora pratiti "voj"tvo cgunne ` ! ! bن . /# tj. adr*avanje u no"uال- (čač# prilikom učenja Kur'ana# treba paiti da u"ne previ+e me2u"obno ne "tije"ni niti ih potpuno

poklopi prilikom igovora na"talog har4a /# tako da "e primijeni "voj"tvo cgunne ` ! ! bن #/ الa ibjegne te$d3d # tj. udvo"tručenje har4a B /.

Diskusija i vježa:

=/ Na"tavi "ljede)e rečenie:

- &ravilo ik lb B! )¶ا

- prevrtanje/ je ..............................................................................................

- 0ar4ovi koji imaju ovo "voj"tvo "u: ...................................................................................................

Kod igovora 2 / sakina ili tenvina koji "toje u har4 B /# učač treba paiti na dvije "tvar.

Koje "u to "tvari

&rona2i +e"t primjera u Kur'an-i Kerimu a pravilo B! )¶ا / u jednoj i u dvije riječi

!. Lekcija

ÊŒ”†‰” ˆ‰X†‡—Ã IËÌÄ - "8NGا H OP ارلا ك' لا

Primjeri:



Jrupa a) : ²><Gw ¼¸n! !منذ & w WYا wz7 <y* w 7 %\§ w

w p! "#*² ! 55.4 نيw 2! <5k¶

ا wp! 055iw (4 !.f<5G wاw p! من ! ½) !w eaمن ^ $ q* yلن > w : ! * w2&" ! ني!

Jrupa b) : :1~ iw ¼¸. ! œ! م w /ذلا ا م w2<8 2* w " ¾ J م w p! ´¿9 2* w ! %) ! w 2! (yم h 2* wم

2&e!w <55,<8§ م w ¼b± م w:y ! <55G 26& ¿55c( ! 26 ww • aي "x م w:.·! م

Jrupa c) : " a ~"~ <= 7ا !م Ww :55œ €a<fي w C ¾ · w<55 م7 "8ا %<8w 0 7ا 1J z7 (h! W w < Í 9 <% Í j! w` Y 55 $ ) ² Y 55 ! 8!uY (55G w

w :1 !ل}h <8Í e <8Í ew <55)7 W§! ذa Å م ( ي w "J w<55 7ا W7 (1 ! ± <c7ا ي C&¿G³Y "^k م! w Cq\! ` a ? w ÎÁÁ w ` Y yj<x 7 .· Í ·

Komen$ar:

,vo je četvrto i po"ljednje pravilo veano a 2 / sakin i tenvin. ,bratimo pa*nju na navedene primjere.

&odijeljeni "u u tri grupe. Jrupa a) i b) "u primjeri a 2 / sakin# a grupu c) čine primjeri "a tenvinom.

Jrupu a) čine primjeri u kojima je 2 / sakin i"pred har4ova i grupe ih 1 !<^¶ا - "krivanje/ ui"toj riječi# dok grupu b) čine primjeri u kojima je 2 / sakin na kraju prve riječi# a har4ovi i grupe ih 1

"u na početku "ljede)e riječi. re)u grupu# grupu c)# čine primjeri u kojima tenvin "toji i"pred har4ovagrupe ih 1# a to mora obaveno biti u dvije raličite riječi# +to "mo napomenuli ve) nekoliko puta.

,bratimo pa*nju# jo+ jednom# na "ve primjere. &oku+ajmo ih obuhvatiti i "hvatiti u čemu je poenta.&rimje)ujete da "e "vaka grupa "a"toji od petnae"t primjera# a to nači da je broj har4ova koji "e odlikuju"voj"tvom ih 1 "krivanje/ upravo petnae"t.

Kako bi lak+e upamtili koji "u to har4ovi a koje "e veuje pravilo ih 1# mo*ete od ukupnog broja har4ovaijelog al4abeta dvade"et o"am har4ova/ idvojiti +e"t har4ova grupe i' hr i"tianje/# +e"t har4ova grupeid gmᶜ "livanje/ i jedan har4 ik lb prevrtanje/# kojih je ukupno trinae"t. !vi o"tali har4ovi pripadaju

grupi ih 1 "krivanje/.

Autor knjige m<^±nا ` ! ^=! napi"ao je "ve ove har4ove u "tihovima:

~° ا œ< ن 8: 9e< J¦ Y _ )0 h< e! ±<% 7$ §e 5G+ !<4 x• ·< 7 >ل



&ogledajte prve har4ove u "vakoj od riječi i ovih "tihova. Dakle ovih har4ova je petnae"t i prema

redo"ljedu u ovim "tihovima# to "u: ¡ ; { § ] e © › ¢ u o ®ª /.

!ada )emo vidjeti kako "e primjenjuje pravilo ih 1. !u+tina ovog pravila je da igovorite 2 / sakin ilitenvin kada do2e nepo"redno prije jednoga od ovih har4ova na način koji je "redina ime2u pravila i' hr i

pravila id gmᶜ # a da tom prilikom primijenite "voj"tvo cgunne ` ! ! bن /# tj. da ال 2 / sakin ili tenvin

adra*avate u no"u.

Da bi "e to e4ika"no po"tiglo# neophodno je da učač po"tavi jeik malo dalje od i"hodi+ta har4a 2 /# pa

)e "e na taj način i"pravno primijeniti ovo pravilo. $er# ako bi"mo prilijepili jeik a nepe kod "jekuti)ato bi u potpuno"ti bio i' hr i"tianje/. ako2er# ono +to treba ibjegavati prilikom primjene pravila ih 1

"krivanje/ je"te da 2 / sakin ili tenvin "a har4om koji im "lijedi ne igovaramo udvo"tručeno "a

te$didom/# kakav je "lučaj kod pravila id gmᶜ "livanje/. ,vo )e vam potpuno biti ja"no tek nakon +tovam učitelj to u"meno poja"ni i praktično poka*e. ,vo je nanje koje "e preuima direktno od učitelja i praktično.

&ravilo ih 1 naivamo jo+ i El-ih 1’u-l-hak 3k ijju + [ 4 4= لا !<^¶ا "tvarno ili pravo "krivanje/.

-aključak:

- &ravilo ih 1 "krivanje/ je da igovorite 2 / sakin ili tenvin na način koji je "redina ime2u

pravila i' hr i"tianje/ i pravila id gmᶜ "livanje/# a da tom prilikom primijenite "voj"tvo cgunne

` ! ! bن /# tj. da ال 2 / sakin ili tenvin adra*avate u no"u i da ne do2e do udvo"tručenja har4a

tj. te$d3da.- ( grupu ovog pravila ubraja "e petnae"t har4ova# to "u: © › ¢ u o ®

ª ¡ ; { § ] e /.

- ,vi har4ovi nalae "e na početku riječi "ljede)ih "tihova: ~° ا œ< ن 8: 9e< J¦ Y _ )0 h<

e! ±<% 7$ §e 5G+ !<4 x• ·< 7 >ل- 2 / sakin mo*e imati "voj"tvo ih 1 "krivanje/ kada "e na2e u i"toj riječi "a jednim od ovih

har4ova i kada "e na2e u prethodnoj riječi# dok tenvin obaveno biva uvijek u predhodnoj riječi uodno"u na jedan od ovih har4ova koji dolae u "ljede)oj.

Diskusija i vježa:

- &rona2i "ve primjere u suri g \ لا gdje je primijenjeno pravilo ih 1 hak 3k ijj !<^¶ا+ [ 4 4= لا pravo "krivanje/ .

O



@ Navedi primjere a ih 1 hak 3k ijj + [ 4 4= لا !<^¶ا / u i"toj riječi i u raličitim riječima

a "ljede)e har4ove: 6¢ © o /P7/ Na"tavi "ljede)e rečenie:

- &ravilo ih 1 je da igovorite 2 / sakin .........................................................................

.............................................................................................................................................................

- 5roj har4ova na kojima "e primjenjuje pravilo ih 1 hak 3k ijj + [ 4 4= لا !<^¶ا /

je ...........................- !vi ovi har4ovi "abrani "u kao početni har4ovi u riječima "ljede)ih "tihova:

~° ا œ< ن 6 Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q

%>. LekcijaÂ‰X†‡—X †Œ‘XX ‘X ÏX‰Ð Î - “X “Šم ,CD . لا

A- لا مكحأ

Primjeri:

Jrupa a) : . ل<c :>? ي³&0? ! <c : ! * w " a ,<c * wل 6

Jrupa b) : 4.ن ¿ ]مؤمن * م : !ن 8! 26 w ³Y "^b م :1 !ل w 6

Jrupa c) : : !نم* * w :œ! :y ! ) م! w " : ل* w;a wل! 9 :1ن >

w `55"% لا " ! 55 :,! w t ! ي & /´¿55ie! :55,! eq ي` Y 55 :551 ! 4 !," ww:1 ! c[ W :,! <4h&w 2( ! § :51%. ! )! +55 G wي <5h :5,! & w „ Y 5ل

ua<55# م* w & w 2&" ! d<55~ :55,! & w " 7 55± :551 .iwام ! ½ (55اw i 26 wذا ¼.i :,! &:,!0 8 w " ! d :1c$ W Bم > &*[ · :1 ! ن ) اw a .55½ ¼G • a 55%! ! (55) * w ! 55. ! j& w <558 :,! <55(.c w WY< :1 .iw 2&0 ! 1 ي wل

!,: !ي " z& :1 .i2&!3ال ½¿ $ w 6

Komen$ar:

0ar4 / sakin je har4 koji na "ebi nema nikakvog hareketa# a sukun ima ovakav nak: ÁÁ 6/. areketa ;! - vokali/ "u: 1etha ال ="8> ÁÁ /# damma ÁÁ / i kesra ÁÁ /# ili nekada budu

udvo"tručene: po dvije 1ethe ÁÁ /# dvije damme ÁÁ 6 / i dvije kesre ÁÁ /. Na" ovdje prven"tveno

animaju propi"i veani a har4 / sakin.

l



,bratimo pa*nju na ove tri grupe primjera. ( "vim primjerima ponavlja "e / sakin. ,vaj har4 )e "e

igovarati u avi"no"ti od "ituaije koja mu "lijedi.

( primjerima grupe a)# nakon / sakina# "toji har4 B /. &ravilo veano a / sakin u ovakvoj

"ituaiji naivamo ih 1 "krivanje/ koje "mo prethodno obja"nili kada "mo govorili o pravilima 2 / sakina i tenvina. Dakle# potrebno je da igovorite / sakin na način koji je "redina ime2u pravila

i' hr i"tianje/ i pravila id gmᶜ "livanje/# a da tom prilikom primijenite "voj"tvo cgunne# tj. da /

sakin adra*avate u no"u i da ne do2e do udvo"tručenja har4a tj. te$d3da.

,vo pravilo naivamo El-ih 1’u-$-$e1evijju u"neno "krivanje/. $er# i"hodi+teا¶ !<^ال #^) ]/

har4ova / i B / "u u"ne# +to "mo rekli u lekiji o i"hodi+tu gla"ova. Neophodno je da ibjegavate

potpuno atvaranje i poklapanje u"ana kako bi pravilo ih 1 "krivanje/ bilo i"pravno primijenjeno. ,n ne"mije biti ni i' hr i"tianje/ niti id gmᶜ "livanje/. Kao +to vidite# "vi primjeri u ovoj grupi "u u dvije

riječi i nikada ne mogu biti u jednoj riječi.

&re2imo "ada na primjere i grupe b) u kojima mo*ete primijetiti da po"lije har4a / sakina "toji

tako2er har4 / . ako "u "e "a"tala dva i"ta har4a od kojih je prvi sakin, a drugi muteharrik

vokaliiran /. ( ovom "lučaju ova dva har4a )e "e "pojiti i igovorit )e "e kao jedan har4 "a te$d3dom# pri

čemu )e "e adr*avati u no"u. ,vo pravilo naivamo Id gmu-l-mutemᶜ silejni es -s a g3ruᶜ ! <de6 " ! b> لا .œ< ! ال

- malo "livanje dva i"ta har4a/.

&rimjeri grupe c) pripadaju tre)em pravilu veanom a / sakin koje naivamo El-i' hru-$-$e1evijju

ا¶· W!<1ال #^) ]/

u"neno i"tianje/# a primjenjuje "e tako +to "e har4 / sakin igovara ja"no

"a "vog i"hodi+ta# be bilo kakvog adr*avanja u no"u. Nakon +to "e iumu har4ovi koji pripadaju pravilu

ih 1 $e1evij /[ (^# لا !<^¶ا / i pravilu id gm mutemᶜ silejn s a g3r ᶜ 6 .œ< ! ! ال <de6 " ! b> لا 6/# a to "u "amo dva har4a: B / i /# "vi o"tali pripadaju pravilu i'har $e1evij W!<1·¶ا

´ ; u"neno i"tianje/# a to "u: 6¡ ® ¢ © § W e ƒ s u ال #^) ]/C & 5, 2 m o › { š € ª ] 6/.

0ar4 / sakin )e "e uvijek i"tiati i"pred ovih har4ova# be obira da li to bilo u i"toj riječi# ili dvjema

raličitim riječima# mada "e neki od ovih har4ova nikada ne nalae ajedno "a har4om / sakinom u

i"toj riječi.

(čenjai nagla+avaju da je i"tianje tj. ja"no igovaranje har4a / "akina# kada "e na2e i"pred har4ova

{ / i & /# ne+to nagla+enije# i bojani da ne bi ličilo na ih 1 "krivanje/. $er# har4 / ima jako

bli"ko i"hodi+te "a har4om { / i dijeli i"hodi+te "a har4om & /.

r



-aključak:

- 0ar4 / sakin je har4 koji nema nikakvog hareketa.

- 0ar4 / sakin ima tri pravila:

@ Ih 1 $e1evij u"neno "krivanje/ je pravilo pri kojem igovorite / sakin na način koji je"redina ime2u pravila i' hr i"tianje/ i pravila id gmᶜ "livanje/# a da tom prilikom

primijenite "voj"tvo cgunne# t j. da / sakin adra*avate u no"u i da ne do2e do

udvo"tručenja har4a - te$d3da.

- ,vo pravilo ima "amo jedan har4# a to je har4 B / muteharrik .

- &ravilo je dobilo naiv ih 1 $e1evij u"neno "krivanje/ jer "u i"hodi+ta i har4u / i har4u

B / na u"nama. Id gm mutemᶜ silejn s a g3r ᶜ malo "livanje dva i"ta har4a/ je pravilo pri kojem dolai do

potpunog "jedinjenja dva i"ta har4a

/# pri kojem je prvi sakin, a drugi muteharrik # tako da

"e igovaraju kao jedan har4 "a te$d3dom# pri čemu "e i"ti adr*ava u no"u.

- ,vo pravilo ima "amo jedan har4# a to je /. Dobilo je naiv id gmu miᶜ slejn "livanje

dva i"ta har4a/ jer "u ova dva har4a i"tog i"hodi+ta i i"tih o"obina# a ove "e malo bog toga+to je prvi har4 sakin a drugi muteharrik vokaliirano /.

I' hr $e1evij u"neno i"tianje/ je pravilo pri kojem "e har4 / sakin igovara ja"no "a "vog

i"hodi+ta# be bilo kakvog adr*avanja u no"u.

- ,vo pravilo ima dvade"et i +e"t har4ova: 6¢ © § W e ƒ s u ; ´C & 5, 2 m o › { š € ª ] ¡ ® 6/.

- Naiv je dobilo i' hr $e1evij bog toga +to "u u"ne i"hodi+te har4a /.

- %"tianje har4a / sakina kada "e na2e i"pred har4ova { / i & / ne+to je nagla+enije

jer# har4 / ima jako bli"ko i"hodi+te "a har4om { / i dijeli i"hodi+te "a har4om & /.

Diskusija i vježa:

@ @ta je to har4 / sakin

&ravila har4a / sakina "u: =. .............................# 7. ................................#

8. ................................. Ih 1 $e1evij / ا¶ !<5555555555^ال 5555555555#^) ]/

je: .................................................................................................................................................................................................................................................................,vo pravilo ima "amo jedan har4# a to je: ..............................

1a+to "e "livanje har4a / sakina u har4 / muteharrik # naiva " ! b> لا .¸ لا 6/

v



O ,bja"ni pravila har4a / sakina u "ljede)im primjerima: 2( ! <h :,! &wلw 2(4 ! ي :1 ! .? ل w :,! < kc :1 ! G! "?

<k 7 , 55 م$ :558 ww :1 !ن c :y ! j<G w ` a 55ÅG ¥?* w : ل < م :y ! ! . $ ? ي! & w

<551 G :55,! &w <55" ! f م! w :,!0 [ 55 ! ي & :551c »! q155kي w2! ¿ لا2&§! W<c :,! ( ي w : ! . $ i! & w 6 l Nabroj har4ove koji pripadaju pravilu i' hr $e1evij. Kod kojih har4ova je ovo i"tianje najja"nije

r &rouči suru uW<? لا i u njoj prona2i "ve primjere pravila har4a / sakina.

%1. LekcijaÂ‰X†‡—X NAZALIZAÑIÒE Î ÇUNNETA - ال ,CRأحكم

Primjeri:

Jrupa a) : 26w m! (4 ! 26 w ¥, w` Y i< مي ) م a Åذ ww ³Y ]مؤ~055 WY< w . لا m< م ` a 55ÅG 55 م$ ا ²558Wم ?55> 558: w

W( ن[لا Jrupa b) : :13W& ي ?w م G w ¼4c*& " Y wa Å م ( ي ي ذ8 ! "

Jrupa c) : ¿c( ! 26w c :1 !ل < م w " 7 ~"~ <= 7ا W w0?cي م

c : Yذا; .i w 6 Komen$ar:

&ravilo cgunne ` ! ! bن - hunjkanje# naaliaija# adr*avanje no"nih gla"ova u no"u/ je pravilo koje "eال

mnogo i če"to "pominje u mnogim poglavljima i ono je lahko a primjenu. Kao i o"tala pravila i ovo trebadobro uvje*bati i preino ga ivoditi kako ne bi bilo pogre+no ivedeno i primijenjeno.

,vo pravilo je ivo2enje "pei4ičnog gla"a koji "e tvori od har4a 2 / i tenvina# kao i od har4a /# a

ilai i no"ne +upljine# +to "mo to detaljno poja"nili u poglavlju o i"hodi+tima har4ova.

Gla" cgunne ote*e "e u trajanju od dva hareketa pokreta/# ni du*e ni kra)e od toga. A jedan pokret trajekoliko vam je potrebno da "kupite pr"t ili da ga "kupljenog i"pravite. Morate obratit pa*nju da neodugovlačite i ne ote*ete ovaj gla" previ+e. Na"tojte ga i"pravno čuti od "voga učitelja.

&rimjere a ovo pravilo podijelili "mo u tri grupe. Jrupu a) čine primjeri a har4ove 2 / i / "a

te$d3dom.

P



&rvi i drugi primjer i ove grupe "u primjeri a 2 / i / "a te$didom u "vim "ituaijama. ,"tali

primjeri "u a ova dva har4a "a te$d3dom u dvjema raličitim riječima. Neki "u "a har4om 2 / sakinom i

tenvinom# nakon kojih# u drugoj riječi# dolae 2 / i /# kao +to "e vidi u tre)em# četvrtom# petom i

+e"tom primjeru. !edmi primjer ` a ÅG $م :8 je primjer a id gmᶜ har4a / sakina u /.

,"mi primjer 6< ن ? م ²8Wا 6 je primjer a "livanje har4a B / u /. % po"ljednji primjer

W( ن[لا je primjer a "livanje har4a m /# koji pripada !unčevim har4ovima# u har4 2 /. ,vo je prvi

"tepen pravila cgunne ` ! ! bن /# i odno"i "e na har4ove "aال te$d3dom.

&rimjeri grupe b) "u a har4 2 / sakin i tenvin kada nepo"redno po"lije njih# u "ljede)oj riječi# do2u &/ i / /. ,vo pravilo "e ove El-id gmu-n-nk is uᶜ ¦ ! ! الن >( <de¶ا 6 / i to je drugi "tepen pravila

cgunne.

&o"ljednja grupa je grupa c) i nju čine primjeri a cgunne kada je "a "voj"tvom ih 1 "krivanje/# aobuhvata:

@- !krivanje har4a 2 / sakina i tenvina kod jednog od petnae"t har4ova i grupe ih 1 hak 3k ij# +to "e

vidi u prvom i drugom primjeru: ¿c( ! 26 " 7 ~"~ <= 7 W wي 6 - !krivanje har4a / sakina kod har4a B / i to "e ove ih 1 $e1evij +to "e vidi u tre)em

primjeru: 6c :1 !ل < م 6 - !krivanje har4a 2 / sakina i tenvina kod har4a B /# nakon +to "e pretvore u /# kao +to "e

vidi u četvrtom i petom primjeru: 0?c c : Yذا;م .i w 6 ,vo "u tri "tepena koja imaju i"tu primjenu i na i"ti način.

Me2utim# har4ovi 2 / i /# kada "u sakini ili "a hareketima# a njih "e ve*e "amo o"nova pravila

cgunne. Neophodno je da cgunne bude krupno kada nakon har4ova 2 / i / do2e jedan od krupnih

har4ova# a to "u: › ª ] ¡ ® /. Kod "vih o"talih har4ova# ` ! ! bن . / je tankoال

-aključak:

- &ravilo cgunne je ivo2enje "pei4ičnog gla"a hunjkanje/ koji "e tvori od har4ova 2 / i /# a

tu "e ubraja i 2 / koji "e igovara na kraju tenvina.

- %"hodi+te "voj"tva cgunne ` ! ! bن . / je no"na +upljina koja "e prote*e "ve do dubine u"ne dupljeال- @unneᶜ vremen"ki traje koliko dva hareketa pokreta/. &od tim pokretom podraumijeva "e

vrijeme potrebno da "e "kupi pr"t ili da "e i"pru*i.- @unneᶜ ima tri "tepena:

O™



@- 0ar4ovi 2 / i /# kad god "u "a tenvinom# kao i kada "e "livaju# a har4u 2 / "e

pridru*uje i tenvin u ovom pravilu.

- 0ar4 2 / i tenvin koji "e nepotpuno "livaju u har4ove & / i / /.- !voj"tvo cgunne "a "voj"tvom ih 1# a to obuhvata:

X Ih 1 hak 3k ij pravo "krivanje har4a/#Q "krivanje har4a / nepo"redno prije har4a B /#

S "krivanje har4a / koje je na"talo od har4a 2 / ili tenvina# nepo"redno prije har4a

B /.

- 0ar4 / i 2 / sakini ili "a hareketima# a njih "e veuje "amo o"nova pravila cgunne.

- @unneᶜ )e biti krupno kada nakon njega do2e jedan od krupnih har4ova# a to "u: ¡ ®› ª ] /. ( "vim o"talim "ituaijama cgunne )e "e ivoditi tanko.

Diskusija i vježa:@ ( surama ال ^.£ i # prona2i "ve primjere u kojima "e nalai praviloالن >© cgunne

` ! ! bن ./ ال Koji "u "tepeni pravila cgunne Navedi primjere a "ve .

( }% الن

# prona2i "veaki primjer gdje "e nalai cgunne "a te$d3dom . ,bja"ni +ta je to cgunne. Koliko ono traje O Nabroj "tepene pravila cgunne./ Na"tavi "ljede)e rečenie:

- @unneᶜ ! bن 5555 ! ` / ال )e biti krupno kada po"lije njegado2e ................................................................. #

- a tanko )e biti ....................................................................................................................................

%!. LekcijaÂ‰X†‡—X ÏX‰ÐX Î I “X “Š - ,CD . لا 7 1 لا مكحأ

Â‰†Ã …‰ŒÓŒ‡ ’—X Î I ا sakin - ,CD . لا > ير) لا م+ H A SL T -

Prvo: =dreEeni član U 6mا

6 VPrimjeri:

O@



Jrupa a) : 2< ي¶

ال w W! (^ !bا w B<% لا w: ! .= لا W<\ لا & ww B! <y لا we! &e! ( لاw " ! 55 %_ لا ws! <55 ال ?. w : ! 55 ال w

w "4 لا ! 4 لاC(1 لا w ! . ! ال w 6

Jrupa b) : !w ³ال ¿fم 55 ! ` 55> لا w B! ا (55 لا w2! <55j" لاw w ل

ال]ن w W! (55ال $ 55ذ " ! 8ال (55ا ! z& w Bال ½55¿ $ w< 0 [ 55 لاww $ لا w • ! k لا 2( !ي q لا & لا & w ¨# لا w 6

Komen$ar:

Cr"te har4a m / koje na" u ovom "lučaju animaju i koje )emo učiti je"u oni har4ovi m / koji nemaju

nikakvog hareketa vokala/# tj. koji "u sakini. 1nak sukuna je ponat.

$edna od tih vr"ta har4a m / je i odre2eni član mا

/ koji "toji na početku odre2enih imenia uarap"kom jeiku.

,bratimo pa*nju na imenie i grupe a) i b). Ako bi"mo u "vakom primjeru i ove dvije grupe ibri"ali

odre2eni član mا / "ve ove imenie bile bi neodre2ene. Dakle# ova vr"ta har4a m / ima a ilj da

odre2uje imeniu.

!vaka od ovih imenia i be ovog mا / ima "voje puno načenje. Dakle# mا / je dodatak o"novi

riječi# tj. imenii. &rimijetit )ete da "e u "vim primjerima grupe a) mا / igovara ja"no i i"taknuto.

,vdje imamo četrnae"t primjera.

!ada pre2imo na primjere i grupe b). Cidimo da "u oni drugačiji od prethodnih primjera. ( njima "e ne

igovara mا / tako ja"no kao u prethodnim primjerima# dok je har4 koji mu nepo"redno "lijedi "a

te$didom. 3alog tome je +to "e u ovim primjerima# har4 mا

/ utopio u har4 koji mu "lijedi. % u ovoj

grupi imamo# i"to tako# četrnae"t primjera kao i u grupi a). (kupan broj prijemjera# u objema grupama# je

dvade"et i o"am# a "vaki har4 koji "e nalai po"lije mا / u adanim riječima je raličit.

Dakle# odre2eni član El mا / koji "e nalai u primjerima grupe a) i"tiče "e u igovoru# i naiva "e mا

/ ` ! ال "4ي - /jesečevo ( m !# ato +to je i riječ "4 لا - Mje"e/ jedan od ovakvih primjera# pa

"u "vi o"tali primjeri analogni njemu.

!vi har4ovi i ove grupe "abrani "u u riječima: „cا\j°& ! 4i / . o je grupa od

četrnae"t har4ova koju "mo poredali i"to kao +to "u "lo*eni i u ovoj rečenii.

,dre2eni član mا / koji "e nalai u grupi b) uklapa "e u har4 koji mu "lijedi# pa "e ovaj igovara

udvo"ručeno mu$edded /. % u ovoj grupi imamo četrnae"t har4ova# a to "u oni koji "u preo"tali nakon prvegrupe. !abrani "u kao prva "lova u riječima ovih "tihova:

O



±² 5œ: ~ W< 7 j q^ x° ا :? e€ h´(! · § W J<^ 7 . " "yي

,dre2eni član mا

/ u primjerima grupe b) naiva "e mا

/ ` ! k# لا jer je i imenia

¨# لا - !une/# jedan od ovakvih primjera# pa "u "vi o"tali primjeri analogni njemu.

-aključak:

- ,dre2eni član mا / je har4 m / sakin# pred"tavlja dodatak o"novi imenie# i"pred njega "toji

hem'etu vas lin / - eli4 koji "e pi+e ali ne igovara/# a koje ima na "ebiا 1ethu kada "e govor

počinje od njega. ,dre2eni član mا / dolai i"pred neodre2enih imenia i čini ih odre2enim.

- &ravila veana a odre2eni član mا /:&o"toje dva pravila veana a njega: &rvo je i' hr ja"no igovaranje/ kada nepo"redno nakon

njega do2e jedan od har4ova i ovih riječi: „cا\j°& ! 4i /. o "u četrnae"t

"ljede)ih har4ova: p / › € { ƒ & o u s š B ./ ا

Drugi propi" je id gmᶜ "livanje/# a to je kada nakon mا / do2e jedan od o"talih četrnae"t

har4ova# koji "e nalae u riječima:

±² 5œ: ~ W< 7 j q^ x° ا :? e€ h´(! · § W J<^ 7 . " "yي

- ,dre2eni član mا

/ koji "e i"tiče u igovoru i naiva "e mا

` ! ال "4ي / /jesečevo ( m

!, ato +to je i riječ "4 لا - Mje"e/ jedan od ovakvih primjera. A odre2eni član mا

/ koji

"e u igovoru "liva u "ljede)i har4# naiva "e / mا ` ! k# لا unčevo ( m !# jer je i

imenia ¨# لا - !une/# jedan od ovakvih primjera.

Diskusija i vježa:

@ Nabroj har4ove koji pripadaju Mje"ečevom mا / P

Navedi pet primjera "a Mje"ečevim mا / i drugih pet "a !unčevim mا / P

Kakav je propi" Mje"ečevog mا /# a kakav !unčevog mا / 1a+to "u dobili takve naive

%%. LekcijaD‰Ã HX‰Ð Î I X “X“”X†‡ ‡ ‡ŠŒ‡SŒ -

+ Hم ا+* A SL T

Primjeri:

O



:y ! ن k ل* w 7 %55h w <55G7<^ ل* w2a <f.55 h!:551^. 55 م w

<Å 7 \. م w 6 Komen$ar:

,vo "u primjeri a har4 m / sakin koji "e nalai u "redini imenie# bilo da prije njega do2e em'etu-l-

k at iᶜ •f4 لا ³! q, - heme koje "e pi+e i uvijek igovara/# kao +to je "lučaj "a prvim i drugim

primjerom ili da do2e neki drugi har4# kao +to je "lučaj "a o"talim primjerima.

Dobro obratimo pa*nju na "ljede)e primjere i poku+ajmo idvojiti har4 m / od o"talih har4ova bilo koje

od ovih riječi. Cidimo da je u ovim riječima har4 m / jedan od o"novnih har4ova riječi i da ga je

nemogu)e odvojiti od o"talih har4ova.

&ravilo har4a m / je i' hr tj. da ga je obaveno uvijek igovarati u "vim "ituaijama kao i "vaki drugi

har4.

-aključak:

- 0ar4 m / kao "a"tavni dio imenie je m / sakin i jedan je od o"novnih har4ova te imenie be

kojega ona ne mo*e biti.

- 0ar4 m / kao "a"tavni dio imenie jedan je od njenih "rednjih har4ova.- &ravilo je da ga je uvijek obaveno igovarati i i"tiati kao i "vaki drugi har4.

Diskusija i vježa:

@ ( "ljede)im riječima prona2i har4 m / kao "a"tavni dio imenie: / I ال! 1)2 ^ ل* / I

/ I ا nي >; .4 !G / ن > £ ! . / I . / § ل qال 1>

@ta je to m / kao "a"tavni dio imenie

Kakvo je pravilo kada je u pitanju har4 m / kao "a"tavnog dijela imenie

%(. Lekcija T‰Œ¹ŒÃ HX‰Ð Î I X “X“”X†‡ ‡ —X—X - W)8 لا م+ H M SلT

Primjeri:

Jrupa a) : :y ! . ! Åh* Ô )!B$ W )! & w :y !ل ?\ ي & w 6

Jrupa b) : ¼4 ل<Gw ! f4. ي w p! * wل : *!( q* w6 لن > &*ل £ ¼.i 8(& wال = $ ¼ 6

O



Komen$ar:

&rimjeri u ovoj lekiji "a"toje "e od dvije grupe:

Jrupu a) čine primjeri u kojima po"lije har4a m / kao "a"tavnog dijela glagola "toji drugi har4 m /#

kako "e vidi u prvom i drugom primjeru ili "toji har4 W /# kako "e vidi u tre)em primjeru.

,vaj har4 m / utapa "e u ta dva har4a.

Jrupu b) čine primjeri u kojima po"lije har4a m / kao "a"tavnog dijela glagola "toji bilo koji drugi har4

o"im har4a m / i har4a W /. ( ovom "lučaju har4 m / "e obaveno i"tiče.

Navedeni primjeri u ovoj lekiji "u primjeri "amo nekih har4ova. Kao +to vidite# prvi i drugi primjer grupe b) "u primjeri a per4ekat glagola# tre)i i četvrti primjer "u a preent glagola i peti i +e"ti primjer "u a imperativ glagola.

-aključak:- 0ar4 m / kao "a"tavni dio glagola je har4 sakin# "a"tavni je dio o"nove glagola i nalai "e u

glagolu u njegovom pro+lom# "ada+njem i apovjednom obliku.- ,vaj har4 ima dva pravila:

@- Id gmᶜ tj. kada po"lije njega u glagolu "toji har4 m / ili W / on "e "liva u njih.

- I' hr # tj. kada po"lije njega u glagolu "toji bilo koji drugi har4 o"im har4a m / i har4a W /#

tada "e on ja"no i"tiče i igovara.

Diskusija i vježa:

@ ,bja"ni pravilo har4a m / kao "a"tavnog dijela glagola# u "ljede)im primjerima: 6w < ن .½G55)! w B$ W "55)! & w :1 !ن ? لا & w :y !

ل )! w ¬1. ي w ¥^. ي w < ن .hW*:? 6/.

7/ Na"tavi "ljede)e rečenie:

X 0ar4 m / kao "a"tavni dio glagola "liva "e u "ljede)i har4 kada po"lije njega

do2e ......................................................................................................................................................a i"tiče "e i ja"no "e igovara kada po"lije njega do2e ................................................................

......................................................................................................................................................Q 0ar4 m / kao "a"tavni dio glagola dolai u trima glagol"kim

obliima: ..................................#...........................................# ...................................................

%/. Lekcija

OO



ÊŒ”†‰”Ã HX‰Ð Î I ‹‡ “Œ ‰‡“”‡ ‘X ”†‰Q ‡ŠˆŒ‰X”‡†X -+ Hم ا1Jر ) S P ا4

Primjeri:

:,! W&ذ! ! ا (G! ( !ل &•f4 ل :œ! w ² a %kc e0 ! .G w 6

Komen$ar:

,vo "u primjeri a glagole u "ada+njem vremenu i"pred kojih je do+ao har4 m / koji "e kori"ti a tvorbu

imperativa. &rije nego +to je har4 m / #koji "e kori"ti a tvorbu imperativa# do+ao i"pred ovih glagola oni

"u igledali ovako: ي I•f4ي Ie0ي ) (Gا / . Kada je i"pred njih do+ao har4 m / koji "e kori"ti

a tvorbu imperativa# on im je promijenio načenje# pa je od preenta napravio imperativ# tj. apovjedni

način glagola. ,vaj har4 m / je dodatak o"novi riječi. &ropi" mu je da "e uvijek mora ja"no igovarati i

i"tiati.

("lov je da prije ovog har4a m / do2e jedan od tri vena har4a: 6:œ! { & 6/. ,ni "u u prethodnim primjerima i poredani po toj o"novi.

-aključak:

- 0ar4 m / koji "e kori"ti a tvorbu imperativa je takav da do2e i"pred glagola u preentu oblik

glagola u "ada+njem vremenu/ i promijeni mu načenje u imperativ apovjedni način/.

- ("lov je da prije har4a m / do2e jedan od tri vena har4a: 6:œ! { & 6/.- &ravilo har4a m /# koji "e kori"ti a tvorbu imperativa# u "vim "ituaijama je i' hr - da "e mora

ja"no igovoriti i i"ta)i.

Diskusija i vježa:

@ Navedi po jedan primjer har4a m / koji "e kori"ti a tvorbu imperativa prije kojega je do+ao

"vaki od tri vena har4a.

,bja"ni propi" har4a m / koji "e kori"ti a tvorbu imperativa.

("lov je da prije ovog har4a m /

do2e .............................................................................................

%3. LekcijaÂŒ”Ã HX‰Ð Î I X “X“”X†‡ ‡ ’Œ“”‡SŒ ÎˆX‰”‡—Œ - + Hم ال 'ر 2 . S 1 N

Primjeri:

Jrupa a) : ل , ! . لا ! ?GW c w 2(G!<_ ي z c w 6

Ol



Jrupa b) : :y ! Å ! % $ *! ,w :y ! Å ! % $ن ! , w : ! .? , w ! .?G cweY<%i c w ´¿9 c 6 Komen$ar:

&ogledajte primjere grupe a) i b). &rimijetit )ete da je ilj ovih primjera ita)i har4 m / sakin koji "toji u

če"tiama har1ovima/: ,c w /.

,vo je nak da ne po"toje druge če"tie u kojima "e nalai ovakav har4 m /. 1bog toga neki ovaj har4

naivaju har4 m / čestica , / i c / upravo bog toga +to "e on nalai "amo u njima.

,bratimo pa*nju na primjere i grupe a). &rimje)ujete da je# u prvom i drugom primjeru# po"lije , /

i c /# do+ao har4 m /# a u tre)em primjeru# po"lije c /# "toji har4 W /# koji nikako ne dolai

nakon , /.

&ravilo je da "e har4 m /# koji pripada če"tiama , / i c /# uklapa u har4ove m / i W / koji

dolae po"lije njega.9

&rimjeri grupe b) "u primjeri a "ituaije kada po"lije har4a m /# koji pripada če"tiama , / i c/# do2e bilo koji drugi har4 o"im m / i W /. ( "vi takvim "ituaijama har4 m /# koji pripada

če"tiama , / i c /# igovarat )e "e ja"no.

-aključak:- 0ar4 m /# koji pripada če"tiama# je har4 koji "e nalai u če"tiama , / i c / i nema

drugih primjera u Kur'anu.- &ravilo je da ovaj har4 ima dvije "ituaije:

@- Id gmᶜ tj. kada po"lije njega do2u har4ovi: m / i W /# uklapa "e u ova dva har4a# dok

po"lije če"tie c / dolai i"ključivo W /.

- I' hr mut lak tj. ja"no "e igovara har4 m / kada po"lije njega do2e bilo koji drugi har4 o"im

m / i W /.

Diskusija i vježa:

@ @ta je to har4 m / koji pripada če"tiama

I‘‘Œ”X ‡‘ † ˆ‰X†‡—X ‹Œ “‡”XS‡‹X ‹X “Œ X—X‘‡ K‰'XÃ Î 4 WPان ¯ ‹Œ‰ ” Œ¹Œ¹‡ IDÇAMA Î”XˆX‹X ‘Q ˆ‰X†‡—X ‹Œ X‘‡†XŠ , Xك*

Or



Da li u Kur'an-i Kerimu po"toji "ituaija u kojoj har4 W / dolai po"lije če"tie , /8/ Na"tavi "ljede)e rečenie:

- 0ar4 m /# koji pripada če"tiama# "liva "e u har4ove koji po"lije njega do2u# ako "u ti

har4ovi: ....................................................................

- 0ar4 m /# koji pripada če"tiama# igovara "e ja"no kada po"lije njegado2e ...................................................................

Navedi primjer a har4 m / u če"tii , / po"lije kojega dolai har4 / i jedan primjer a

har4 m / u če"tii c / po"lije kojega dolai har4 o /.

%5. LekcijaIDÆÇÄMU-L-MUTEMÄÕILEÒN Î U—XˆX‹Œ †X‹ ‡“”‡Ï —X“†X ¯ IDÆÇÄMU-L-

MUTEÉÄRIÀEÒN Î U—XˆX‹Œ †X‹ Q—‡“‡Ï —X“†X ¯ I MUTEDŽÄNIÕEÒN Î U—XˆX‹Œ†X‹ “‰‡Ï —X“†X - &A.L ج- لاو &AP4 ق- لاو &AT - - لا مKدY

Primjeri:

Jrupa a) : :1 ! ! W<\$ ¥=cWw ` a ?$ م w o<>?c$ B"xا w¡Y :1%. ! )! ¼Gم "

Jrupa b) : B$ W )!:y [ 4. ! _ : ل* w 6

Jrupa c) : !*w 2<^¿± ¥, w <y ! ! (ie ¥% 9ا ²8Wم ? ن > w ل ¬1. يw ( ! .· 6 wا % 0)& w¥fkc

Komen$ar:

&rethodno "mo ve) obja"nili +ta je to id gmᶜ "livanje gla"ova / i "pominjali "mo ga u nekoliko poglavlja.,n je me2u bitnim pravilima koje učač Kur'ana mora ponavati .

Način uklapanja gla"ova u "lučaju id gm mutek ribejnᶜ cW<4 ! ال ! <de6 - uklapanje dva

bli"ka gla"a / i id gm mute)nisejnᶜ k<\ ! ! ال <de6 6 uklapanje dva "rodna gla"a /# )e biti

kada dva "rodna har4a na2u jedan do drugog# prvi "akin )e "e uklopiti u drugi koji je vokaliiran i

dobi)emo te+did na njemu.

Me2utim# u "lučaju id gm mutemᶜ silejn .œ< ! ! ال <de6 - uklapanje dvaju i"tih gla"ova /

po"toji "amo jedan korak# a to je potpuno uklapanje ta dva har4a.

Da bi do+lo do id gma,ᶜ po"toje dva u"pova:

Ov



@ Da prvi har4 bude sakin Y 8<h be ikakvog vokala# odno"no "a "ukunom /# a drugi

muteharrik oY " $ = م! "a kratkim vokalom /#

da prvi har4 ne bude har1u medd {! "j0 ¾ م dugi "amogla"nik /# kao na primjer: ¼G

( ي # jer u tom "lučaju ne bi bilo id gmaᶜ

.

Id gmᶜ je jako +iroko poglavlje i ono ima mnogo ogranaka. &oku+at )emo ovdje inijeti "amo ono +to jeneophodno nati o njemu.

Na početku# treba imati na umu da kada god "e har4ovi na2u jedni u druge oni mogu imati "amo jedan odčetiri "tanja:

@ =emsul Y œ!< da "u i"ti /#

=ek rub BY W!<4 da "u bli"ki /#

=ed)nus ¨ Y

!<\ da "u "rodni /# ili

=eb ud ᶜ 0 Y i! <% da "u udaljeni /.

Dakle# oni moraju biti ili i"ti ili bli"ki ili "rodni ili moraju biti me2u"obno daleki. ( ovoj lekiji na"anima propi" id gmaᶜ u ova četiri "tanja.

&ogledajmo primjere grupe a/. o "u primjeri a dva i"ta har4a koji "toje jedan pored drugoga. 0ar4 ;/ pored har4a ; /# har4 B / pored har4a B /# har4 2 / pored har4a 2 / i har4 / pored

har4a /. !vi ovi parovi har4ova imaju jedin"tveno i"hodi+te i "voj"tva me2u kojima nema ralike.

Kada malo bolje obratimo pa*nju na ove primjere primijetit )emo da je u "vim "ituaijama prvi har4 sakin, a drugi muteharrik . (pravo ovo je jedan od uvjeta id gmaᶜ . (čenjai ovaj idgam naivaju maliid gmu miᶜ slejni malo uklapnje dva i"ta gla"a /# bog toga +to "u "e dva i"ta har4a "jedinila i po"tali jedanudvo"tručeni har4 "a te+didom. ( dva po"ljednja primjera# je neophodno gla" propu+tati kro no"# kod

primjera dva har4a 2 / i dva har4a /.

%nimku i ovog pravila čine dva har4a p / u ajetima : ل< مv., Î # kada "e "poji

prethodni "a "ljede)im ajetom. ( ovom "lučaju# dovoljena "u dva načina:

@ Id gmᶜ #

I' hr "a sektom ¥ ! yk لا prekidanje gla"a u adr*avanje daha /H i ovo je i"pravnije.

( primjerima grupe b) do+lo je do uklapanja har4a m / sakina u har4 W / muteharrik # a har4 › /

sakina u har4 o / muteharrik . ,vi har4ovi "u pribli*ni po "vojim i"hodi+tima i "voj"tvima.

5itno je napomenuti da id gmᶜ har4a › / u har4 o / ima dva načina:

OV‰— ‰X” “”X‹X‹Œ X ˆ‰†Š ÏX‰Ð Î Z[ ‰Œ‡X‹¹‡ ‡“X‹Œ

OP



@ Da "e har4 › / igovara krupno pa "e kao takav uklopi u har4 o /. ,vo "e ove id gmᶜ nk is

¦ Y )< Y <de6 nepotpuno uklapanje /.

Da "e har4 › / potpuno "jedini "a har4om o /# tako da ovaj po"tane udvo"tručen. ada "e

har4 › / ne bi učio krupno. ,vo "e ove id gmᶜ

tamm È < Y <de6 potpuno "livanje /.%ako "u oba načina dovoljena# drugi način je preči po mi+ljenju d)umhura ve)ine učenjaka/.

&rimjeri grupe c) "u a idgam muted*ani"ejn. o "u dva har4a koji imaju i"to i"hodi+te ali raličita"voj"tva.

Dakle# har4ovi koji "e me2u"obno uklapaju# kod kojih dolai do id gmaᶜ # "u:

- 0ar4 B / u har4 /#

- har4 ; / u har4 e /#

- har4 ; / u har4 ] /#

- har4 / u har4 /#

- har4 e / u har4 ; /#

- har4 / u har4 ª /#

- har4 ] / u har4 ; /

(klapanje ovih har4ova jednih u druge dijeli "e na dvije vr"te:

@ Id gāmᶜ nāḳ ḥiṣ ḥ ¦ Y )< Y <de6 nepotpuno uklapanje / har4a B / u har4 / bog toga

+to ova dva har4a# nakon njihovog "jedinjenja# po"taju kao jedan udvo"tručeni har4 "a te+didom/ i

to onaj drugi# tj. har4 /. A ve) "mo rekli da har4 / kada je "a te+didom dolai do

naaliaije cgunne/.

ako2er u nepotpuni id gmᶜ ubraja "e i uklapanje har4a ] / u har4 ; /# +to "e vidi u

po"ljednjem primjeru: ¥fkc . 0ar4 ] / pripada grupi har4ova it bk pri"lanjanje

jeika u nepe / i on je jak har4# dok har4 ; / pripada grupi in1ith otvaranje u"ta u +irinu

prilikom igovora har4a/. Kada do2e do uklapanja ova dva har4a# har4 ] / )e adr*ati "voju

krupno)u# pa tom prilikom ne)e do)i do potpunog udvo"tručenja tj. pravog te$d3da.

Id gāmᶜ tāmm

È < Y <de6 potpuno "livanje / i ono je a"tupljeno kod "vih o"talih har4ova.

-aključak:

- 0ar4ovi arap"kog al4abeta me2u"obno mogu biti ili i"ti ili pribli*ni# ili "rodni ili udaljeni.- %"ti har4ovi "u oni har4ovi koja imaju i"ta imena# i"to "e pi+u i imaju i"ta "voj"tva.

l…†‹Œ ‡“Š X†Œ—‡ “†Œ ˆ‰‡Š‹Œ‰Œ ‘X idᶜgām muteḳāribejn IŠX ˆ‰‡Š‹Œ‰X †idᶜgāma ‘X Î ن sakin ‡ tenvin¯ X ‡ ‘X ‘X ÏX‰Ð Î I sakin

l™



- &ribli*ni har4ovi "u oni har4ovi koji imaju pribli*na i"hodi+ta i "voj"tva.- !rodni har4ovi "u oni har4ovi koji imaju ajedničko i"hodi+te ali raličita "voj"tva.- (daljeni daleki/ har4ovi "u oni har4ovi koji imaju me2u"obno udaljena i"hodi+ta i raličita

"voj"tva.- Me2u"obno uklapanje har4ova id gmᶜ / de+ava "e "amo ime2u istih# bliskih i srodnih har4ova#

dok kod udaljenih har4ova nema id gmaᶜ .

- De4iniija id gmaᶜ : o je kontakt dva har4a od kojih je prvi sakin a drugi muteharrik "a kratkimvokalom/# prilikom čega dolai do njihovog me2u"obnog uklapanja# tako da od njih na"taje jedanudvo"tručeni har4.

- Da bi do+lo do idgama# neophodni "u "ljede)i uvjeti:@ Da prvi har4 bude sakin# a drugi muteharrik .

Da prvi har4 ne bude har1u medd 0 ¾ !} م "j 6 dugi "amogla"nik /.- Kako na"taju id gm mutek ribejnᶜ i id gm muted)nisejnᶜ : ,vi id gmiᶜ na"taju tako +to prvi har4#

koji "e uklapa biva "rodnim drugome har4u u koji "e uklapa# pa "e oni "jedine i od njih na"tane jedan udvo"tručeni har4 "a te+didom/.

- Kada# jedan pored drugoga# do2u dva i"ta har4a# tada dolai "amo do jedne operaije# a to jeidgam me2u"obno uklapanje ta dva har4a u jedan/.

- %nimku i ovog pravila čine dva har4a p / u ajetima : ل< مv., Î # kada "e

"poji prethodni "a "ljede)im ajetom. ( ovom "lučaju# dovoljena "u dva načina:

1) Id gmᶜ #

2) I' hr "a sektom ¥ ! yk لا prekidanje gla"a u adr*avanje daha / i ovo je i"pravnije.

- Id gm mutek ribejn,ᶜ de+ava "e ime2u nekoliko har4ova: o w › w W w m /.

- Kada je u pitanju uklapanje har4a › / u har4 o /# dovoljena "u dva načina:

@ Id gm kmil ᶜ potpuno "livanje/ i to je bolje#

i id gm nk is ᶜ nepotpuno "livanje/# a to je da "e har4 › / igovara krupno.

- !rodni har4ovi kod kojih dolai do id gmaᶜ id gm muted)nisejniᶜ / "u:

0ar4 B / u har4 /#

har4 ; / u har4 e /#

har4 ; / u har4 ] /#

har4 / u har4 /#

har4 e / u har4 ; /#har4 / u har4 ª /#

har4 ] / u har4 ; /

- Kada "e har4 B / uklapa u har4 / dolai do naaliaije cgunne/# pa "e bog toga naiva

nepoptuni id gmᶜ . %"to tako# kada "e uklapa har4 ] / u har4 ; /# prvi )e adr*ati "voj"tvo

it bk jeik )e "e lijepiti a nepe prilikom njegovog igovora/.

l@



- ( "lučaju o"tatka "pomenutih har4ova# id gmᶜ )e biti potpun.

Diskusija i vježa:

@ ,bja"ni vr"tu id gmaᶜ u "ljede)im primjerima:

¥ ! fj* w (ie ¥.4œ* wا ا (. ! e 0)& w ! ?GW cw¼c<yc$ ²,ا w : ! y [ 8W0 ي! 6 P7/ Na"tavi "ljede)e rečenie:

!rodni har4ovi muted)nisani/ "u .....................................................................................................&ribli*ni har4ovi mutek ribani/ "u ....................................................................................................%"ti har4ovi mutemsilejni/"u ............................................................................................................ Id gmᶜ je "u"ret ........................................... od kojih je prvi sakin ....................................................

1a+to "e u "ljede)im primjerima dva i"ta har4a ja"no igovaraju i' hr /# a ne "livaju id gmᶜ /:

:,! & !© ¼G wي )(>!ل ) ا (h( ي! Cذلا w 6 Koji "u uvjeti da bi do+lo do id gmaᶜ O &o"tupak id gm mutek ribejnᶜ i id gma muted)nisejnᶜ odvija "e u dva koraka. ,bja"ni ih.

l ,bja"ni dva načina učenja u primjeru: 6:y [ 4. ! _ : ل* 6 ;/ Navedi po dva primjera a "vaki od dva "ljede)a "rodna har4a:

- 0ar4 B / i /#

- har4 ] / i ; / i

- har4 e / i ; /.

v ,bja"ni kako )e "e po"tupati "a har4om p / u primjeru: ل< مv., Î .

%8. LekcijaÉALÉALA - , ق قلا

Primjeri:

Jrupa a) : £ $ ال = $ <cw žل = w ²& w0 [ J*

Jrupa b) :

›W<f لا &w ²3" لا & w ¤ Y = م! wu&" ! % !لا:5 ل w0. ي 6

Jrupa c) :!« wل &W!04 :5ا !ي 0% w fc wCq\! (i! ي 0 w 6

Komen$ar:

l



Kada pogledamo ove primjere vidimo da "e k alk ala odvija kod pet har4ova# a to "u: e u B ] ›/# koji "u "abrani u riječima: 0 ¾ 9 ² ! f ! )! /.

,vi har4ovi "u sakini nemaju na "ebi nikakvog vokala/ ili "u mu$eddedi tj. udvo"tručeni "a te+didom/.!unkun biva ili na kraju riječi ili u "redini.

&rimijetit )ete da "u u primjerima grupe a) "a te+didom "vi har4ovi koji od"kaču ili pra"kaju u igovoru.

o "u har4ovi: e u B › / dok a har4 ] / ne po"toji niti jedan primjer u Kur'anu da je "a

te+didom prilikom "tajanja na njemu.

Jrupu b) čine primjeri har4ova koji pra"kaju prilikom igovora# a "vi "u sakini nemaju na "ebi vokala/.

!vejedno je da li je taj "ukun o"novni# kao u primjeru: 60. ي :5 ل 6 # ili "ukun koji je bog "tajanja# kao u

o"talim primjerima ove grupe.

Jrupu c) čine primjeri sakin har4ova na kojima "e ne "taje# a koji "e nalae u "redini riječi.

K alk ala nači pra"kanje gla"a kod igovora odre2enog har4a tako da mu "e čuje jako od"kakanje. K alk alaima "voje "tepene:

Zrvi stepen: kada je har4 koji od"kače prilikom igovora na kraju riječi "akin "a te+didom# kao u

primjerima grupe a/. o "e ove El-k alk aletu-l-kubr C"%y !ال velika kalkala# tj. velikoال 4.4. ! `

pra"kanje /.

[rugi stepen: kada je har4 koji od"kače prilikom igovora na kraju riječi sakin# kao u primjerima grupe

b/. o "e ove El-k alk aletu-l->ust ¼fh( ! ./ "rednja kalkalaال ` ! .4.4ال

!reći stepen: kada je har4 koji od"kače prilikom igovora u "redini riječi sakin# kao u primjerima grupe

/. o "e ove El-k alk aletu-s -s u grᶜ C"b> [ لا ;./ mala kalkalaال 4.4. ! `

K alk ala "e# dakle# po "nai dijeli kao +to "mo upravo poja"nili. o je jedno od "talnih "voj"tava har4a. Nijedan drugi har4 ne "mije od"kakati pri igovoru o"im ovih pet navedenih. ,vo je bitno napomenuti jer je mnogo onih koji pra"kavo igovaraju i druge sakin har4ove koji nemaju ovo "voj"tvo.

K alk ala "e ivodi na takv način da kod od"kakanja har4 naginje ka 1ethi u "vim "ituaijama. ,vo jenajjače mi+ljenje i"lma"kih učenjaka. Me2utim# po"toji mi+ljenje da har4 koji od"kače pri igovorunaginje ka hareketu vokalu/ koji "e nalai nepo"redno prije njegaJ tako da ako je prije njega har4 "a 1ethom i on )e naginjati ka 1ethi# ako je prije njega har4 "a kesrom i on )e naginjati ka kesri# a ako je prijenjega har4 "a dammom i on )e naginjati ka dammi.

%"to tako# har4ovi k alk ale "e me2u"obno ralikuju po "nai i jačini od"kakanja jer "u i njihova "voj"tvaraličita. K alk ala je najjača u "lučaju har4a ] /# ato +to je to jedan od har4ova it bk a pri"lanjanje

jeika u nepe prilikom igovora har4a/# pa onda u "lučaju har4a › /# ato +to je to jedan od har4ova

rKXX ‹ŒX ÏX‰Ð†X ḳalḳale X “ŒQ‡ ‡ŠX Œ‡ †X— Îhareke¯ ”Š “—’X‹ Œ¹Œ“XX”‡ ˆ‰‡—‡Š ‡‘†‰X ‡X ˆ‰‡ˆXX †‹ ‰ˆ‡ ÏX‰Ð†X

l



isti leᶜ krupno igovaranje har4ova na kojima "e 4etha čita kao kratko a# dok "e dugo Q uči krupno/# i

naj"labije je u "lučaju har4ova: 6e u B /# ato +to "u to har4ovi isti1la tanko igovaranje har4ova/.

K alk ala "e# dakle# praktiira "amo na ovim har4ovima i to po "tepenima koje "mo maloprije obja"nili.

-aključak:

- De4iniija k alk ale: o je od"kakanje gla"a prilikom igovora har4a tako da mu "e čuje jak pra"ak.

- &et je har4ova koji "e igovaraju pra"kavo: e u B ] › /# koji "u "abrani u riječima:

0 ¾ 9 ² ! f ! )! /.- &o"toje tri "tepena k alk ale :

Zrvi stepen: kada je har4 koji od"kače na kraju riječi "akin "a te+didom i to je k alk ala kubrvelika kalkala# tj. veliko pra"kanje /.[rugi stepen: kada je har4 koji od"kače na kraju riječi sakin i to je k alk ala vust "rednjakalkala /.!reći stepen: kada je har4 koji od"kače u "redini riječi sakin i to je k alk ala s u grᶜ mala k alk ala/.

- Najjači har4 po pra"kavo"ti je har4 ] /# pa onda › /# pa o"tala tri har4a.- K alk ala "e ivodi na takav način da kod od"kakanja har4 naginje ka 1ethi u "vim "ituaijama. ,vo

je najjače mi+ljenje i"lma"kih učenjaka. Me2utim# po"toji mi+ljenje da har4 koji od"kače priigovoru naginje ka hareketu vokalu/ koji "e nalai nepo"redno prije njegaJ tako da ako je prijenjega har4 "a 1ethom i on )e naginjati ka 1ethi# ako je prije njega har4 "a kesrom i on )e naginjatika kesri# a ako je prije njega har4 "a dammom i on )e naginjati ka dammi.

Diskusija i vježa:

@ !tavi nak / i"pred tačne rečenie# a nak / i"pred netačne# i i"pravi ono +to je potrebno:X K alkala ima "edam har4ova /

.......................................................................................................

Q 0ar4ovi k alk ale "u "abrani u riječima: 0 ¾ 9 ² ! f ! )! /. /........................................................................................................

S &rvi "tepen k alk ale je kada je har4 na kraju riječi "akin /........................................................................................................

@ta je k alk alaC &oredaj har4ove k alk ale od najjačeg ka naj"labijem. Navedi po dva primjera a "vaki "tepen k alk ale.

O ( "urama ›W<f لا i u&" ! % !لا na2i "ve primjere k alk ale i obja"ni kojem "tepenu pripadaju.

%. LekcijaIZÇ…V…R ÇLAÕA 'RA' Î 4 Ö أحكم الرا"

Â‰†Ã KXX “Œ —X“ Î 4 ‡‘†X‰X ‰ˆ Ö الرا"

A58 ت 7+ح H +S وأ

Primjeri:

l



1A c[ W /:,! " ! # $ % ي! 4 ¿ ن jWا & ">% ل<c w2<)"^ ! ال " a ? ! h! & w;+?9Wا¼½Wا م w©a <±")

ال & W!<14ال ?<" w " a k! w 6

Komen$ar:

0ar4 W / je jedan od har4ova koji "e nekada igovaraju krupno# nekada tanko# a nekada je dovoljeno

igovarati ga i krupno i tanko.

0ar4 W / "e u o"novi krupno igovara kada "e inad njega na2u 1etha ili damma# dok "e tanko igovara

kada "e i"pod njega na2e kesra# be obira na "ve o"talo. Me2utim# kada je har4 W / sakin# onda je pod

utjeajem hareketa vokala/ i har1ova kon"onanata/ koji dolai prije ili po"lije njega.

,va lekija tiče "e "amo prvog "lučaja har4a W /# tj. kada "e ovaj har4 igovara krupno. Kada "mo

govorili o te1h3mu krupnom igovaranju/ i terk 3k u tankom igovaranju har4a/# rekli "mo da je te1h3mkrupno igovaranje har4a tako da njegova gla"no)a i krupno)a odvanjaju u u"noj duplji.

&o"toji "edam "lučajeva kada "e har4 W / igovara krupno i oni "u dati po rednim brojevima kao i

primjeri koji "u navedeni na početku lekije:

@ &rimjer: c[ W je primjer kada je na har4u W / 1etha# be obira da li je to na početku# u

"redini ili na kraju riječi.

Drugi primjer: 6:,! " ! # $ % ي! 6 je primjer krupnog igovaranja har4a W /# a to je kada je na

njemu damma.

,va dva primjera: <c wل %<" & ا jWن ¿ 6 "u primjeri kada je har4 W / sakin# a prije

njega je 1etha. !a"vim je "vejedno da li je taj "ukun "talni# kao u prvom primjeru: & ا jWن ¿

# ili ne"talni koji "e pojavljuje "amo kod "tajanja/# kao u primjeru: 6 ">% ل<c 6 . Cidimo da je

vokal i"pod har4a W / kesra# ali bog "tajanja na toj riječi# har4 W / po"taje sakin. 1bog toga#

ako bi"mo na"tavili "a učenjem# har4 W / bi "e igovarao tanko bog "vog vokala.

,va dva primjera: 2<)"^ ! " a ? ! h! & wال 6 "u primjeri a "ituaije u kojima je har4 W/ sakin a prije njega "toji vokal damma. &rvi primjer: 2<)"^ ! ال je a "ituaiju kada je na

har4u W / "talni "ukun# dok je drugi primjer: 6 " a ? ! h! & 6 a "ituaiju u kojoj je har4 W / sakin

"amo prilikom "tajanja na toj riječi. 1ato bi "e har4 W /# u drugom primjeru# igovarao tanko

bog "vog vokala# ukoliko bi"mo na"tavili "a učenjem.

O &rimje)ujete da je u ova dva primjera: +?9Wا¼½Wا م w 6 # har4 W / sakin#

dok prije njega "toji hem'etu vas lin heme koje "e pi+e# ali ne igovara/ i koje u prvom primjeru

+?9Wا ima kesru kao vokal kako bi "e ibjegao "u"ret dva "ukuna +to je nedopu"tivo u

lO



arap"kom jeiku# op.prev./# dok u drugom primjeru 6¼½Wا 6 # i i"tog raloga# har4 م

2 / tako2er dobiva kesru kao vokal.

l ( primjeru: 6©a <±") 6 #vidimo da je har4 W / sakin a prije njega je kesra. &ravilo nala*e da

"e u ovom "lučaju har4 W / igovara tanko. Me2utim# u ovom "lučaju# har4 W / "e igovarakrupno# jer je po"lije njega do+ao krupni har4# a to je har4 ] /. 1bog toga je har4 W / preueo

jačinu od har4a ] /. ,vo je "lučaj "a pet riječi u Kur'anu# a to "u: ©a <±")ww ` a )"G w e7<55~W6& e7 ل %>ل e<~"µم "~5> w 6 .

r ,bratimo pa*nju na "ljede)e primjere: ال & W!<14ال ?<" w " a k! w 6 . Ako

"tajemo na ovim riječima# "ta)emo kao da je na kraju "ukun. ako2er# primje)ujete da je har4 koji

"toji prije har4a W /# i"to tako# sakin u "vim primjerima# a taj har4 nije har4 C /. A prije tog

har4a u prvom primjeru "toji 1etha kao vokal# u drugom primjeru damma# a u tre)em primjeru na

har4u "toji 1etha "a te$d3dom. Me2utim# ako bi"mo na"tavili "a učenjem i poveali ove riječi "aonima koje "lijede# har4 W / bi"mo tada igovarali "hodno vokalu koji ima na "ebi. ( tom

"lučaju# u prvom i drugom primjeru# har4 W / bi "e igovarao tanko bog kesre kao "vog vokala#

dok bi "e u tre)em primjeru igovarao krupno bog damme koju ima.

-aključak:

- 1a igovor har4a W / po"toje tri "lučaja: =/ kada "e igovara krupno# 7/ kada "e igovara tanko i

8/ kada je dovoljeno igovarati ga i krupno i tanko.

- ,"novni ralog krupnog igovaranja har4a W / je"te činjenia da na "ebi ima kao vokal 1ethu ili

dammu.

- &o"toji "edam "lučajeva u kojima "e har4 W / igovara krupno:@ kada je na njemu 1etha# kada je na njemu damma# kada je on sakin# bilo da je "ukun "talni ili ne"talni bog "tajanja/# a prije njega "toji 1etha# kada je on sakin# bilo da je "ukun "talni ili ne"talni bog "tajanja/# a prije njega "toji damma#O kada je on sakin# a prije njega hem'etu vaslin#l kada je on sakin# prije njega kesra, ali po"lije njega "toji krupni har4 na kojem je 1etha u i"toj

riječi. akvih je pet "lučajeva u Kur'anu: ©a <±")w e7<55~W6& w

w ` a )"G e7<5~" مe<~"µ ل<% ل w 6 .r Kada je on sakin# a prije njega i"to tako har4 sakin# ukoliko to nije har4 C# a prije ovoga "toji

har4 na kojem je 1etha ili damma.

Diskusija i vježa:

ll



@ ,bja"ni a+to "e har4 W / uču krupno u "ljede)im riječima: Cذلا w W! ( م! n! ا

ا w "\ ! ,<G w ¼½Wال " اe7<~W6& w 2&0 ! Jا .

Koji je glavni urok da "e har4 W / uči krupno

&rona2i u "uri "\^ لا "ve primjere u kojima "e har4 W / uči krupno.

(>. LekcijaD‰Ã KXX “Œ ÏX‰Ð Î 4 ‡‘†X‰X ”X - Hح 7+تر # BAالرا" A SL T

Primjeri:

1A B"½ ! G:hا "8! ا & w/2! (i"G&+ ل "^dا w4

"4! " a \j; " Yي0)<1"\ م 6 Komen$ar:

,"novni ralog da "e har4 W / uči tanko je činjenia da je pod njim ke"ra. 3iječ terk 3k £ ! )" لا /nači tanjenje gla"a prilikom igovora har4a o čemu je prethodno bilo riječi u lekiji o te1h3mu krupnomigovaranju/ i terk 3k u tankom igovaranju har4ova/.

&rimjeri koji "u ovdje navedeni je"u a tanko igovaranje har4a W / i kao +to vidite po"toji +e"t takvih

"lučajeva:

@ ( ova dva primjera: B"½ ! G:hا "8! ا & w 6 # har4 W / je "a kesrom. ( prvom

primjeru: B"½ ! G # kesra je "talna# dok "e u drugom primjeru: 6:hا "8! ا & 6 kesra

pojavljuje da bi "e ibjegao "u"ret dva "ukuna. ,vako )e biti kada "e prva riječ 6 "8! ا & 6 poveuje "a "ljede)om.

( ovim primjerima: 2! (i"G&+ ل "^dا w 6 # har4 W / je sakin i taj "ukun je

"talni# a prije njega je "talna kesra# dok nakon njega ne "toji neki od krupnih har4ova.

( primjeru: 6 "4! 6 # har4 W / je sakin "amo prilikom "tajanja na njemu# a tanko )e "e igovarati

bog činjenie da prije njega "toji "talna kesra.

% u primjeru: 6 " a \j 6 # har4 W / je sakin "amo prilikom "tajanja na njemu# a prije njega je i"to

tako har4 sakin i to nije har4 C /# nego har4 u /# dok prije ovog har4a "toji kesra. 1bog toga

)e "e# u ovom "lučaju# har4 W / učiti tanko.

O % u primjeru: 6 " Yي0) 6 # har4 W / je sakin "amo prilikom "tajanja na njemu# a prije njega je har4

C / sakin. 1bog toga )e "e har4 W / igovarati tanko.

lr



l 3iječ: 6<1"\ م 6 je jedini primjer a imlu ` Y 6 - igovaranje gla"a ime2u dugogم >ل i

dugog w/< gla"a W / u Kur'anu# po 0a4"ovom rivajetu predanju/. % u ovom "lučaju# har4 W / )e

"e igovarati tanko.

-aključak:- ,"novni ralog da "e har4 W / uči tanko je činjenia da je i"pod njega ke"ra.

- 0ar4 W / uči "e tanko u "ljede)im "lučajevima:@ kada je "a kesrom# bilo "talnom ili ne"talnom# kada je "a "talnim "ukunom# prije njega "toji "talna kesra# a nakon njega ne "toji neki od

krupnih harova u i"toj riječi# kada je na njemu ne"talni "ukun# a prije njega "talna kesra# kada je na njemu ne"talni "ukun tj. kada "e "taje na njemu/# prije njega sakin bilo koji har4

o"im har4a C /# a prije tog har4a "toji kesra#

O kada je on sakin bog "tajanja# a prije njega do2e har4 C / sakin.l Kada "e on igovara "a imlom ime2u dugog a idugog e/# a +ta# u Kur'anu po 0a4"ovom

rivajetu# po"toji "amo ovaj jedan primjer.

Diskusija i vježa:

@ ,bja"ni a+to "e har4 W / u "ljede)im primjerima uči tanko: 6w " Y >c w ` Yم"# لo0 "? $ >! z& w " Y J* w " ! _ لا w ©&e"^ لا w /"\ 6/ .

Navedi tri "lučaja gdje "e har4 W / uči tanko i a "vaki napi+i po tri primjera.

Kako "e uči har4 W / "a imlom Na koliko mje"ta "e ovaj "lučaj nalai u Kur'anu

(1. Lekcija T‰Œ¹ŒÃ KXX “Œ ÏX‰Ð Î 4 Š–Œ ‡‘†X‰X”‡ ‡ ‰ˆ ‡ ”X - A58 ت :A% \ جي $ لا 7+' لا H M SلT

: قA# رتو "ارلا

Primjeri:

1A 6 ›a "G / "> م$ w "55f4 لا 4w "55k ي "55h}Gw

Wذ! ! & 6 Komen$ar:

,vo "u primjeri har4a W / kada "e mo*e igovarati i krupno i tanko# a to "u +e"t riječi koje "e nalae u

Kur'an-i Kerimu.

vÂ‰X”‡’ Q‹X“‡”‡ ’Œ‡S‡ŠX X “Œ ‡‘†‡ imāla

lv



Zrvi prmjer: 6›a "G 6 # mo*e "e učiti i tanko i krupno# bilo da "e "taje ili na"tavlja učenje. 0ar4 W / je

sakin# a prije njega je kesra# pa "e ato# "hodno pravilu# uči tanko. Me2utim# po"lije njega je do+ao krupnihar4# pa "e ato igovara i krupno.

[rugi primjeri: م <" $

w "f4 لا 6 # "u tako2er primjeri kada je har4 W / dovoljeno

igovarati i krupno i tanko ako "e "taje na njima. Krupno "e igovara ato +to je# kod oba "lučaja# har4 W/ sakin kada "tanemo na njemu# a prije njega je do+ao krupni har4# tako da on utječe na igovor "u"jednih

har4ova. A tanko "e igovara "hodno pravilu da kada je har4 W / sakin# i prije njega har4 sakin# a prije tog

har4a kesra# u tom "lučaju har4 W / igovara "e tanko# kao +to "mo poja"nili u prethodnoj lekiji. Neki

učenjai "matraju da je har4 W / preče igovarati krupno u "lučaju: $م <" # ato +to "e kod

na"tavljanja učenja on igovara krupno bog 1ethe na "ebi# a da je preče igovarati ga tanko u "lučaju: 6 "f4 لا 6 # ato +to "e kod na"tavljanja učenja on igovara tanko# bog kesre. ,vaj drugi "lučaj "e nalai

na "amo jednom mje"tu u Kur'anu.

!reću situaciju pred"tavljaju primjeri: 6 w "k ي "h}G Wذ! ! & w 6 . ,ve riječi "u u

o"novi bile: U 6/"k ي 6 V Á U /"h}G V Á U 6/Wذ! ! & 6 V# tako da je na kraju bio har4 / /. ,vaj har4 je#

radi olak+anja# ibri"an u "lučajevima: U 6/"k ي 6 V Á U 6/Wذ! ! & 6 V# a u "lučaju: U /"h}G V# ibri"an je

bog gra2e riječi# jer "e radi o imperativu. Dakle# ako bi"mo "tali na ovim riječima# har4 W / bi "e mogao

igovarati i krupno i tanko.

Krupno "e igovara "hodno "amom pravilu koje gla"i da kada "tanemo na har4u W / i"pred kojega je har4

sakin, a i"pred ovoga har4 "a 1ethom# tada har4 W / igovaramo krupno# kao u "lučajevima: U 6/"k ي 6 V 6 U/"h}G V . ( primjeru: U 6/Wذ! ! & 6 V# har4 W / je sakin prilikom "tajanja# a prije njega "e nalai damma#

tako da "e igovara krupno.

anko "e igovara i kod "tajanja ato +to "e tanko inače igovara prilikom na"tavljanja učenja# jer je "akesrom. anko igovaranje je preče i a"lu*uje predno"t rad)ih/.

-aključak:

- 0ar4 W / je dovoljeno igovarati i krupno i tanko u "ljede)im "ituaijama:

@ kada je har4 W / sakin# prije njega do2e "talna kesra# a po"lije njega krupni har4 "a kesrom ui"toj riječi#

kada je har4 W / sakin "amo kod "tajanja# prije njega krupni har4 sakin# a prije tog har4a "toji

kesra#

kada je har4 W / sakin "amo bog "tajanja# a prilikom na"tavljanja vokal mu je kesra# a

po"lije njega "toji ibri"ani har4 / /.

lP



Diskusija i vježa:

@ ,bja"ni a+to "e u primjeru: 6 "f4 لا 6 # har4 W / mo*e igovarati i krupno i tanko# kada "e

"taje na toj riječi. Koje mi+ljenje je preče i a"lu*uje predno"t

Kakva je ralika ime2u riječi 6` a )"G 6 i 6›a "G 6 " a"pekta krupno)e ili tanko)e igovora

har4a W /

Kako )e "e igovoriti har4 W / u riječi $م <" # kada "e na"tavlja# a kako kada "e "taje

1a+to

(!. LekcijaDUŽINE U KUR'ANU -

أحكم ال -ود

Â‰†XÃ …ÀIÊNA DUŽINA Ö $ ] )A/^ لا E- لا H +S أو

Primjeri:

1A m<) ) w m! (4 ! ي w 6 !A <G7<^ ل* 73(h w C0 7 ,! w 6 %A 6 ²f= لا ` ل<j ! !*" ما &Ÿ a ?c ¼.i :y ! ½?c c w 6

Komen$ar:

Du*ine u Kur'anu imaju "voje odrednie i uvjete. Neophodno je da "e detaljno uponate "a njima kako bi

va+e učenje Kur'ana bilo i"pravno i preino.&rimjeri koji "u navedeni na početku lekije# pod rednim brojevima# primjeri "u a običnu du*inu El-

meddu-t -t abi ijjuᶜ 0 [ 5 ال

+ [ ?%f ال

/# koja "e jo+ naiva i o"novna du*ina El-meddu-l-as lijju

+ [ .~nا 0 [ 5 لا /.,bratimo pa*nju na prvu grupu# gdje imamo tri primjera:

&rvi primjer je a har4 : / prije kojega "toji 1ethaا m<) #

Drugi primjer je a har4 & / prije kojega "toji damma: 6m! (4 ! # 6ي

% tre)i primjer je a har4 C / prije kojega "toji kesra: 6 ) 6 .

&rilikom igovora ove tri riječi# primijetit )ete da "e gla" ote*e nakratko# koliko dva hareketa.&retpo"tavlja "e da jedno hareke vremen"ki traje koliko je potrebno da "e pr"t "avije ili i"pru*i. ako2er

primijetit )ete da je har4 / sakin# a da je prije njega 1etha. ,n jedino mo*e biti sakin i prije njega mo*eا

biti "amo 1etha.

r™



0a4r & / je sakin# a prije njega je damma.

0ar4 C / je sakin# a prije njega je kesra.

o "u uvjeti dugih "amogla"nika

0 $ لا {! &" ! j!/ :/

& i

C /.

&re2imo "ada na primjere i druge grupe. % ovdje imamo tri primjera: <G7<^ ل* C0 7 ,! w73(h w 6 # koji "e ubrajaju u obične du*ine. ("lovi ovih primjera "u da budu u akuativu

mensub/# kao +to "toji u riječima# da "e na njima "taje# i da na kraju riječi ne bude okruglo t ³ /. &od

ovim uvjetima# kada "tajemo na ovakvoj riječi# tenvin "e tran"4ormira u eli4 a du*inu /. ,va du*ina "eا

ove meddu-l- ivediᶜ ¡(? ال

0 [ م

naknadna du*ina/.

!lijede primjeri i treće grupe: 6 ²f= لا ` ل<j ! !*" ما &¼.i :y ! ½?c c wŸ a ?c 6 . ,vo "u primjeri har4a p /# lične amjenie tre)eg lia jednine mu+kog roda# čiji je vokal

damma# kao u prvom primjeru# odno"no kesra# kao u drugom primjeru.

Kada igovaramo ovu ličnu amjeniu# ako je njen vokal damma# tokom igovora na"taje har4 & / a

du*inu# kao u prvom primjeru# odno"no har4 C / a du*inu# ako je lična amjenia "a kesrom kao u

drugom primjeru.

Ako obratite pa*nju na ove primjere vidjet )ete da i i"pred i ia ove lične amjenie "toje har4ovi koji na"ebi imaju vokale hareketa/. o nači da nema "ukuna ni i"pred ni ia nje# kao +to ia nje nema ni

hem'eta. ,vo i je"u uvjeti ove du*ine koja "e ove meddu-s -s ileti-s -s u grᶜ ال $ <.` 0 [ م

C"b> [ لا kratka vena du*ina / koja "e ubraja u obične du*ine.

% ovoga "e iuima primjer: 6:y !ل ! x" ي 6 # gdje ne po"toji ova du*ina. %nimka je tako2er i primjer:

6<7<1 م! G 6 # na kojem ravija 0a4" uči "a ovom du*inom# iako je prije lične amjenie har4 sakin.

-aključak:

- ,bična du*ina je ona du*ina gla"a be koje "e dugi vokal ne bi mogao igovoriti# a čiji uročnik nije hem'e niti sukun.

- Dugi "amogla"nii vokali/ "u:

@ har4 # / koji mora biti sakin# a na har4u prije njega mora biti 1ethaا

har4 & / sakin# a na har4u prije njega mora biti damma#

har4 C / sakin# a na har4u prije njega mora biti kesra.- ,bična du*ina mora trajati koliko dva hareketa. &retpo"tavlja "e da jedno hareke traje koliko je

potrebno "aviti pr"t ili ga i"pru*iti.

r@



- ,bičnoj du*ini "e pridru*uju i meddu-l- ived ᶜ i meddu-s -s ileti-s -s u grᶜ .- /eddu-l- ived ᶜ je eli4 koji "e pojavljuje umje"to tenvina "a 1ethom# kada "e na njemu "taje# pod

u"lovom da na kraju riječi ne bude okruglo t ³ /.- /eddu-s -s ileti-s -s u grᶜ je lična amjenia tre)eg lia jednine mu+kog roda# pod u"lovom da "e

na2e ime2u dva hareketa vokala/. % ovoga "e iuima primjer: 6:y ! ل ! x" ي 6 # gdje ne po"toji ova du*ina.

- %nimka je tako2er i primjer 6<7<1 م! G 6 na kojem ravija 0a4" uči "a ovom du*inom# iako je

prije lične amjenie har4 sakin.

Diskusija i vježa:

@ ,bja"ni +ta je to meddu-t -t abi ijᶜ + [ ?%f لا 0 [ 5 لا - obična du*ina/. Koja "u to tri har4a koji tvore običnu du*inu i koji "u njihovi uvjeti Koji je uvjet a meddu-s -s ileti-s -s u grᶜ Navedi po tri primjera a "vaki od har4ova koji tvore običnu du*inu# kao i du*ine koje "e njoj

pridru*uju.

(%. LekcijaD‰XÃ IZVEDENA DUŽINA - $ ] Hال - Eال 8ر! A SL T

Î @ EL-MEDDU-L-×ÄDŽIÀU-L-MUTTEØILU Ö Î @ W< - لا 0_ الا E- لا

Primjeri:

`y555 لاw <55Å 7ن , w ل (! (55k ! ا w´¿559w a&" ! 55)! w!¼½ ي! 6 Komen$ar:

El-meddu-l-1er ijjiᶜ + g i"^ لا 0 [ لا ivedena du*ina/# kako mu "amo ime ka*e# je ogranak o"nove#

+to nači da je ivedena i obične du*ine o kojoj "mo govorili u prethodnoj lekiji. Du*ina )e bitiivedena kada "e na običnu du*inu doda jo+ neki urok du*ine. i uroi mogu biti: heme prije ili po"lijedugog vokala# ili "ukun po"lije dugog vokala.

%vedene du*ine dijelimo na pet vr"ta:

Du*ine čiji je urok produ*avanja heme "u:

@ El-meddu-l->d)ibu-l-muttes ilu ! > ! ال 0 [ ال ) ا ² ! 9ال / - ivedena # obavena

du*ina vokala# ia kojeg dolai heme u i"toj riječi /#

El-meddu-l-d)’i'u-l-mun1es ilu ! >^ ن

! ال

q ! <º\ ال

0 [ ال

/ - ivedena dovoljena

du*ina vokala ia kojeg dolai heme u "ljede)oj riječi#

r



/eddu-l-bedeli m0% ال

0 [ م

/ - ivedena du*ina u kojoj je dugi vokal na"tao kao amjena

a heme "a "ukunom na "ebi #

Dok je u o"alim dvjema urok pove)anja du*ine "ukun# a to "u:

@ El-meddu-ll'im ! § لا 0 [ 5 لا / ivedena# obavena du*ina gla"a koja na"taje bog"talnog sakina ia dugog vokala .

El-meddu-l- rid u li-ssuk2niᶜ 2(y ! k [ . ل ¡! W<? لا 0 [ 5 لا / ivedena du*ina

gla"a koja na"taje a"tajanjem na riječi# a bog ne"talnog sakina ia dugog vokala.

!vaku od ovih du*ina )emo obja"niti# ako 5og da# u po"ebnim lekijama.

Du*ina "a kojom )emo početi je medd muttes il . ,bratimo pa*nju na raličite primjere navedene na vrhu"tranie. u imamo +e"t primjera. ( prva tri primjera# dugi vokal "e nalai u "redini riječi# dok je u druga

tri# pri kraju riječi. ( ovim primjerima "mo obuhvatili "va tri har4a koji tvore du*ine: C & /. Akoا

malo pa*ljivije pogledate primjere vidjet )ete da je u "vakom od njih# nakon dugog vokala# do+lo heme ui"toj riječi# tako da ih ni+ta ne radvaja. ,va du*ina obaveno traje od četiri do pet hareketa kratkihvokala/. A prethodno "mo rekli da "e jedno hareke projenjuje na vrijeme potrebno da "e "avije pr"t ili da"e i"pru*i. ,va du*ina ne "mije trajati kra)e od četiri du*ine. 1bog toga učenjai# ovu du*inu# naivaju

El-meddu-l->d)ibu-l-muttes ilu ! > ! ال

ا9 ! ²

( ال

0 [ ال

/ obave9na ivedena du*ina u

kojoj# nakon dugog vokala# heme dolai u i"toj riječi. Dakle# obavena je ato +to ne "mije trajati kra)e# amuttes il je ato +to je heme do+lo u i"toj riječi nakon dugog vokala.

%"to tako# ova du*ina mo*e trajati i +e"t hareketa# ako "e dugi vokal nalai pri kraju riječi i tom prilikom"e na njemu "taje# +to "e vidi u po"ljednja tri primjera.

-aključak:- %vedena du*ina je oteanje gla"a kod igovora dugog vokala kada nakon njega do2e heme ili

"ukun.- Navana je tako bog toga +to je ogranak obične du*ine.- %vedena du*ina ima dva uroka na"tajanja: heme prije ili po"lije dugog vokala i "ukun po"lije

dugog vokala.- %vedena du*ina dijeli "e na dvije vr"te:- &rvu vr"tu čine one du*ine koje urokuje heme i njih ima tri vr"te:

@ El-meddu-l->d)ibu-l-muttes ilu ! 55> ! / - obavenaال 0 [ ال ) ا ² ! 9ال

ivedena du*ina gla"a ia kojeg dolai heme# u i"toj riječi#

El-meddu-l-d)’i'u-l-mun1es ilu ! 55>^ ن ! / - dovoljenaال 0 [ ال \ q ! <ºالivedena du*ina gla"a ia kojeg dolai hem'e# ali u "ljede)oj riječi#

/eddu-l-bedeli m0% لا 0 [ م / - ivedena du*ina u kojoj je dugi vokal na"tao kao

amjena a hem'e "a sukunom na "ebi#- Drugu vr"tu čine one du*ine koje urokuje sukun# a njih ima dvije vr"te:

r



@ El-meddu-ll'im ! § ال

0 [ 5 ال

/ "talna obavena ivedena du*ina gla"a# koja

na"taje bog "talnog sakina# ia dugog vokala# u i"toj riječi#

El-meddu-l- rid u li-ssuk2niᶜ 2(y ! k [ . ل

¡! W<? ال

0 [ 5 ال

/ ne"talna ivedena

du*ina gla"a# koja na"taje "tajanjem na riječi koja dobija ne"talni "ukun.

- De4iniija medd muttes ila: o je obavena ivedena du*ina gla"a# ia kojeg dolai hem'e u i"tojriječi.

- Crijeme trajanja ove du*ine: ,na mora trajati od četiri do pet hareketa kratkih vokala/. Mo*etrajati i +e"t hareketa ukoliko je dugi vokal pri kraju riječi na kojoj "e "taje.

- Naiva "e obavenom jer ne "mije trajati kra)e od četiri hareketa# a naiva "e muttes il jer jehem'e# nakon dugog vokala# do+lo u i"toj riječi# tako da ih ni+ta ne dijeli.

Diskusija i vježa:

@ @ta je to ivedena du*ina Koji "u njeni uroi7/ Na"tavi "ljede)e rečenie:- /edd muttes il obaveno traje ........................................................................................................

- ,na mo*e trajati i do .................................................. kada ..............................................................- Navana je obavenom ....................................................................................... a muttes il je ato+to .......................................................................................................................................................

- /edd muttes il je ............................................................................................................................ Navedi tri primjera medd mettes ila u kojima je dugi vokal u "redini riječi i tri primjera u kojima

je dugi vokal pri kraju riječi.

&rona2i "ve primejre medd muttes ila u "uri ¨%i.

((. Lekcija

Î EL-MEDDU-L-DŽÄÙIZU-L-MUNÌEØILU Ö Î W<8C- لا `a جلا E- لا

Primjeri:

Jrupa a) : 2! <k¶

* w:y ! k^ !ي > *]ي <1ا ! ^ ()! w:y ! kا * +G& 6

Jrupa b) : 0 Y j* ! cاذ i Wذ * 2* م () w 6 Komen$ar:

,vo je druga ivedena du*ina čiji je urok heme.

&a*ljivo pogledajmo ova tri primjera i grupe a). u "u "va tri duga "amogla"nika {! &" ! j! 0 $ لا /: C w & w ./ ا

,bratimo pa*nju na to da je dugi vokal do+ao na kraju riječi# a hem'e ia njega# na početku "ljede)e riječi.ako je u "va tri primjera.

Crijeme trajanja ove du*ine je četiri do pet hareketa# mada je bolje četiri.

r



Naiva "e medd d)’i' dovoljena du*ina/# ato +to neki učenjai "matraju da je dovoljeno "kratiti je nadva hareketa# a mun1esil odvojena/ je ato +to je dugi "amogla"nik do+ao na kraju jedne# a hem'e na

početku druge riječi. 1bog toga# ako bi"mo# na drugom primjeru: 6:y ! k^ !* ()! 6 # "tali na prvojا

riječi: 6ا ()! proučit )emo je u trajanju dva hareketa# ato +to je to obična du*ina. ako )e biti ako "e ta

riječ pi+e odvojeno. Me2utim# ako "e riječ ne pi+e odvojeno# nije dovoljeno "tati na njoj# kao +to je "lučaju prvom primjeru.

&re2imo na grupu b) koju čine dva primjera a amjeniu tre)eg lia jednine mu+koga roda# koja "enaiva hu-l-kinje metonimij"ko h/. ( lekiji u kojoj "mo govorili o običnoj du*ini# rekli "mo da ovaamjenia tako2er pripada običnoj du*ini# " tim da "e moraju i"po+tovati dva uvjeta:

=/ da prije i po"lije nje budu kon"onanti "a vokalima# da po"lije nje ne do2e hem'e kao "ljede)i kon"onant.

(koliko bi# kao "ljede)i kon"onant# do+lo hem'e# to vi+e ne bi bila obična# nego ivedena# du*ina# medd mun1es il . o je# dakle# du*ina koja traje četiri do pet hareketa. 5olje je da traje četiri hareketa i to "e ove

meddu s iletin kubr C"%8! ` a .~ 0 [ م

/.

-aključak:

- De4iniija medd mun1es ila: o je dovoljena ivedena du*ina gla"a koja na"taje kada dugi"amogla"nik do2e na kraju jedne# a hem'e na početku "ljede)e# riječi.

- Du*ina trajanja:- &rodu*ava "e četiri do pet hareketa# mada je bolje i i"pravnije četiri.- ,va du*ina "e ove d)’i' dovoljena du*ina/ ato +to je# po mi+ljenju nekih učenjaka#

dovoljeno "kratiti je na dva hareketa.- ,na "e ove medd mun1es il # ato +to je dugi "amogla"nik do+ao na kraju jedne# a heme'e na

početku "ljede)e# riječi.

- ( ovu du*inu "e ubraja i ha7u-d d am3ri " ½ لا !<, / amjenia tre)ega lia jedninemu+koga roda# ukoliko po"lije nje do2e hem'e u "ljede)oj riječi. ( tom "lučaju# ova du*ina )etrajati koliko i medd mun1es il .

- ,va du*ina "e ove i meddu s iletin kubr C"%8! ` a .~ 0 [ ./ م

Diskusija i vježa:

=/ ( "uri ›<4#zا prona2i "ve primjere a medd mun1es il 7/ Koliko traje medd mun1es il 1a+to "e ove mun1es il 8/ Dopuni "ljede)e rečenie:( medd mun1es il ubraja "e i ....................................................................................... kada po"lijenje do2e ........................... i to "e ove .................................... raje ...............................................#a i"pravnije mi+ljenje je da traje ....................................................................

(/. LekcijaÎ MEDDU-L-ÀEDELI ÖÎ I / لا E1

rO



Primjeri:

eاw <7<5 ي6 w !*& ! (ا w2! ا ´"4 ! م z7 (Å ! kال w 6 Komen$ar:

,vo je tre)a u niu ivedenih du*ina kojoj je urok hem'e. Me2utim# a raliku od prethodne dvijeivedene du*ine# kod ove# hem'e dolai i"pred dugog vokala. ( prethodnim dvjema du*inama# dugi vokal

dilai i"pred hem'eta. &ogledajmo tri prva primjera. Cidimo da "u to primjeri a tri duga vokala: & w ا

C w /.

,va du*ina traje koliko dva hareketa# kao i obična du*ina.

Dobila je naiv meddu bedel ato +to je dugi vokal na"tao kao amjena a hem'e "a sukunom. ,ve tri

riječi "u# u o"novi# igledale ovako: U e** ÁÁÁÁ V 6 6 U 6 (! Ú*!ÁÁÁÁ 6 V 6ا 6 U 6 <7<6 6 V. ,vo drugo

hem'e je amijenjeno "rodnim har4om prethodnom hareketu vokalu/. ( prvoj riječi: U e** V# drugohem'e je sakin# a prethodno hem'e je "a 1ethom# tako da drugo hem'e mijenja eli1 # jer on odgovara 1ethi. (

drugoj riječi: U 6 (! Ú*! 6 V# drugoا hem'e je amijenjeno har4om & /# jer hem'e prije njega "a dammom# a ona

odgovara har4u & /. ( tre)oj riječi: U 6<7<6 6 V# drugo hem'e je amijenjeno har4om C /# ato +to je

hem'e prije njega "a kesrom# a ona odgovara har4u C /.

%majmo na umu da "e hem'e# kada do2e i"pred dugog vokala# čita dugo kao i meddu bedel # iako nije

amijenjeno# kao +to vidimo u po"ljednja dva primjera: ا !2 ´"4 ! م z7 (Å ! kال w 6 .

-aključak:- /eddu bedel na"tat )e kada hem'e do2e i"pred dugog vokala u i"toj riječi# a ia dugog vokala ne

do2e drugo hem'e niti sukun.- /eddu bedel traje koliko dva hareketa.

Diskusija i vježa:

@ @ta je to meddu bedel Koliko traje meddu bedel Navedi +e"t primjera a meddu bedel # na"toje)i da u njima budu "vi dugi vokali.

(3. LekcijaÎ EL-MEDDU-LLÄZIMU Ö Î ال - Eا+\م

Â‰†XÃ MEDD LÄZIM ‰‡‹Œ’‡ “X ”Œ˜‡Š ÖW قM- لا $ E - كلا م\+ا E- لا H +S وأ

Primjeri:

rl



لال =¿( ! `

ال ½¿ $ w ;<G¿> لا & w 6 Komen$ar:

/edd l'im "talna obavena ivedena du*ina gla"a/ jedna je od ivedenih du*ina koja na"taje kada "talni sukun do2e po"lije dugog vokala. ,va du*ina dijeli "e na četiri vr"te:

@ El-meddu-llāzimu-l-ḳelimijju-l-muṣeḳ ḥḳ ḥalu ! 554¸ ! - / ال 0 [ 5ال ! §ال + [ .yال

"talna obavena ivedena du*ina gla"a koja "e nalai u riječi "a te+didom#

El-meddu-llāzimu-l-ḳelimijju-l-muh ḥaffefu ° ! ^_ ! ال + [ .y لا ! § لا 0 [ 5 لا 6 / -

"talna obavena ivedena du*ina gla"a koja "e nalai u riječi "a "ukunom#

El-meddu-llāzimu-l-harfijju-l-muṣeḳ ḥḳ ḥalu ! 554¸ ! - / 6ال 0 [ 5ال ! §ال =" + [ 555Gال

"talna obavena ivedena du*ina gla"a koja "e nalai u nekom od grupe har4ova na početku pojedinih "ura# "a te+didom#

El-meddu-llāzimu-l-harfijju-l-muh ḥaffefu ° ! ^_ ! ال + [ 5G"= لا ! § لا 0 [ 5 لا 6 / -

"talna obavena ivedena du*ina gla"a koja "e nalai u nekom od grupe har4ova na početku pojedinih "ura# be te+dida.

3iječ lāzim obavena / nači da je "vi imami u kiraetima uče punom du*inom.

Kelimijj nači da "e ova du*ina nalai u riječi# a ne u nekoj od grupe har4ova na početku pojedinih "ura.

Harfijj nači da "e nalai u grupama nekih har1ova kon"onanata/ kojima počinju pojedine sure.

( ovoj lekiji obradit )emo "amo medd lāzim ḳelimijj muṣeḳ ḥḳ ḥal .

,bratimo pa*nju na prethodne primjere. Cidimo da je ia dugog vokala# koji je u ovim primjerima har4 ا

/# do+ao har4 "a te$d3dom i to: u prvom primjeru har4 › /# u drugom har4 { / i u tre)em primjeru

har4 m /. ,vi udvo"tručeni har4ovi do+li "u ia dugih vokala# čime "u urokovali jo+ du*e igovaranje

dugih vokala.

1a har4 mu$edded na kojem "toji te+did / ka*e "e da je sakin da je na njemu "ukun /# bog toga +to jeon u o"novi "intea dva har4a kon"onanta ili "ugla"nika/# od kojih je prvi sakin a drugi muteharrik "ahareketom /. a dva har4a "u "e me2u"obno uklopila i na"tao je jedan har4 mu$edded "a te+didom/. 1bogtoga "e naiva musekkal tj. mu$edded .

,vaj sukun je "talni i ne mijenja "e# be obira da li "tali na toj riječi ili je "pojili "a "ljede)om.

,va du*ina traje +e"t hareketa.

-aključak:

- /edd l'im ! § لا 0 [ 5 لا - "talna ivedena du*ina gla"a/ jedna je od ivedenih du*ina koja

na"taje kada "talni sukun do2e po"lije dugog vokala# bilo da "tajemo na toj riječi ili na"tavljamo i bilo da je to u riječ# ili na jednom od grupe har4ova na početku pojedinih "ura.

- ,va du*ina "e ove l'im obavena / bog toga +to je "vi imami u kiraetima uče toliko ili ato+to je sukun u njoj "talni# "vejedno da li "e "tajalo na toj riječi ili "e na"tavljalo "a učenjem.

rr



- /edd l'im "e dijeli na četiri vr"te:1. Medd lāzim ḳelimijj muṣeḳ ḥḳ ḥal - "talna obavena ivedena du*ina gla"a koja "e nalai u riječi

"a te+didom#2. Medd lāzim ḳelimijj muh ḥaffef - "talna obavena ivedena du*ina gla"a koja "e nalai u riječi

"a "ukunom#3. Medd lāzim harfijj muṣeḳ ḥḳ ḥal - "talna obavena ivedena du*ina gla"a koja "e nalai u

nekom od grupe har4ova na početku pojedinih "ura# "a te+didom# 4. Medd lāzim harfijj muh ḥaffef - "talna obavena ivedena du*ina gla"a koja "e nalai u nekom

od grupe har4ova na početku pojedinih "ura# be te+dida.

- /edd l'im kelimijj musek k al je"te kada nakon dugog vokala#* do2e neki har4 mu$edded udvo"tručeni har4/# u i"toj riječi.

- ,va du*ina "e ove medd l'im kelimijj +to nači da "e# po"lije dugog vokala# sukun nalai uriječi# a ne u nekoj od grupe har4ova kojima počinju pojedine sure.

- Navana je musek k al # bog toga +to je har4 sakin koji dolai ia dugog vokala# mu$edded "ate+didom/.

- Njena du*ina traje obaveno +e"t hareketa# bilo da "e "taje ili na"tavlja "a učenjem.

Diskusija i vježa:

=/ Dopuni "ljede)u rečeniu:- (rok medd l'ima je .......................................... koji do2e po"lije..............................................- /edd l'im "e dijeli na četiri vr"te# a to "u:

=. ..............................................................................#7. ..............................................................................#8. ..............................................................................#9. ..............................................................................

@ta je medd l'im kelimijj musek k al

,bja"ni +ta nači naiv medd l'im kelimijj musek k al. Navedi tri primjera a medd l'im kelimijj musek k al i obja"ni "vaki od njih.

(5. LekcijaD‰XÃ MEDD LÄZIM ‰‡‹Œ’‡ “X “Š Ö>85- لا $ E - كلا م\+ا E- لا H A SCT

Primjeri:

62<Å ل 3 6 Komen$ar:

% kod ove du*ine# kao i kod prethodne# ralog njenog na"tanka je sakin koji dolai ia dugog vokala.Me2utim# sukun u ovoj du*ini nije "kriven u te$d3du. &ogledajmo gore navedeni primjer. %a dugog

rv



vokala# koji je u ovom "lučaju har4 /# "toji har4ا m / sakin. ,vo je jedini ovakav primjer u Kur'an-i

Kerimu# a nalai "e na dva mje"ta u suri ¨! ( ي!.

( prethodnoj lekiji obja"nili "mo +ta nače termini: l'im i kelimijj.

-aključak:- /edd l'im kelimijj muh a11e1 je"te kada# nakon dugog vokala# do2e neki har4 sakin u i"toj riječi.- ,va du*ina traje +e"t hareketa.- Navana je muh a11e1 lahak / ato +to har4 sakin, koji "lijedi ia dugog vokala# nije mu$edded

udvo"tručen# tj. "a te+didom/.

Diskusija i vježa:

@ @ta je medd l'im kelimijj muh a11e1 7/ Na koliko mje"ta u Kur'an-i Kerimu "e nalai ova du*ina 1a+to je ovu kelimijj muh a11e1 Koliko ona traje

(8. Lekcija T‰Œ¹XÃ MEDD LÄZIM X ÏX‰Ð “X ”Œ˜‡Š ÖW قM- لا $ E Hال - Eا+\م ال 'ر % M SلT

Primjeri:

ال w "5ال 5: w ¦5 لا w:k± Komen$ar:

,vo je tre)a vr"ta medd l'ima i ove "e medd la'im har1ijj musek k al .

Ako pa*ljivije pogledamo primjere nevedene na početku lekije uvidjet )emo da "u to grupe har4ovakon"onanta/ koji "e nalae na početku pojedinih sura. ,ni "e igovaraju tako +to "e igovara "vaki har4

pojedinačno: : م w z 6 Q Q Q Q/# ... itd.

!vaki od ovih har4ova "a"toje "e od tri har4a# du*ina je u "redini riječi# a na kraju "toji har4 sakin# bilo da"e na njemu "taje ili na"tavlja učenje.

,bratimo pa*nju na prva tri primjera u kojima "e har4 m / uklapa u har4 / koji "lijedi odmah ia

njega. %"to "e de+ava i "a har4om © / u po"ljednjem primjeru i on "e uklapa u har4 / koji dolaiia njega. Dakle# ova dva primjera )e "e igovarati ovako: : م$z ° ل* / I : $ h <± /# tj.

har4 / )e biti mu$edded udvo"tručen/. 3iječ musek k al ! 4¸ ! / nači i"to +to iال mu$edded

e!0# ! ال /. /edd l'im har1ijj musek k al nalai "e "amo u ova dva har4a: har4u m / kada po"lije

njega do2e har4 / i har4u © / kada po"lije njega do2e har4 /.

,va du*ina traje +e"t hareketa.

rP



-aključak:

- /edd l'im har1ijj musek k al na"taje u grupi kon"onanata# na početku neke sure u kojoj "e na2eime har4a koji "e "a"toji od tri har4a# u kojem dugi "amogla"nik do2e u "redini# a na kraju har4 sakin koji "e uklapa u "ljede)i har4.

- ,va du*ina "e ove har1ijj bog toga +to "e nalai u grupi har4ova koji "e i"prekidano igovaraju#

na početku pojedinih sura.- 1ove "e musek k al bog toga +to tokom njenog igovora dolai do uklapanja dva har4a gla"a/ u

jedan/# koji po"taje mu$edded .- ,va du*ina na"taje "amo u dva har4a i grupe har4ova koji "e i"prekidano igovaraju na početku

pojedinih "ura# a to "u har4 m / koji "e "liva u har4 / i har4 © / koji "e# tako2er# "liva u

har4 /.- ,va du*ina traje obaveno +e"t hareketa.

Diskusija i vježa:

@ &oku+aj da nabroji+ "ve primjere a medd l'im har1ijj musek k al # navode)i ime sure u kojoj "enalai ova du*ina.

1a+to "e ova du*ina ove medd l'im har1ijj 1a+to "e ove musek k al 9/ Koji "u uvjeti a ovu du*inuH/ Koliko traje ova du*ina

(. LekcijaÊŒ”†‰”XÃ MEDD LÄZIM X ÏX‰Ð QŒ‘ ”Œ˜‡X Ö>85- لا $ E Hال - Eا+\م ال 'ر % ) S P ا4

Primjeri: :jw ¨ ي w " لا w£ki® w 6 Komen$ar:

3alika ime2u ove i prethodne du*ine je"te u tome +to kod ove du*ine ne dolai do uklapanja dugog"amogla"nika u "ljede)i har4. 1bog toga "e ove muh a11e1 be te+dida/.

,va du*ina# kao i prethodna# ima i"to vrijeme trajanja i uvjete. ,bratimo pa*nju na navedene primjere.

&oenta je u "ljede)im har4ovima: e<~ w {<) w h w i w h w z w : م/# i"tim redo"lijedom kako "u navedeni u primjerima. !vaki od njih "a"toji "e tri har4a# u "redini "vakog od

njih je dugi "amogla"nik# a na kraju "vakog od njih je har4 sakin# bilo da "e na njemu "taje ili na"tavlja ion "e ne uklapa u "ljede)i har4. ,vo "u "amo neki od primjera.

Kao +to "mo rekli i ova du*ina traje +e"t hareketa. %uetak je: i /# i primjera: ¦? 18w£ki 6 # koje je dovoljeno učiti četiri hareketa# bog toga +to je har4 prije dugog "amogla"nika // "a 1ethom. %pak# preče je da i ovo bude +e"t hareketa.

v™



-aključak:

- /edd la'im har1ijj muh a11e1 na"taje u grupi kon"onanata# na početku neke sure u kojoj "e na2ehar4 koji "e "a"toji od tri har4a# u kojem dugi "amogla"nik do2e u "redini# a na kraju har4 sakinkoji "e ne uklapa u "ljede)i har4.

- ,va du*ina "e ove har1ijj bog toga +to "e nalai u grupi har4ova koji "e i"prekidano igovaraju#

na početku pojedinih sura.- 1ove "e muh a11e1 bog toga +to tokom njenog igovora ne dolai do uklapanja har4a koji je sakin

u "ljede)i koji dolai ia njega.- ,va du*ina traje obaveno +e"t hareketa.

- %uetak i ovoga je har4 i / i sura : ي " م i CW(# [ال # koje je dovoljeno učiti na

dva načina: medd tj. oteanje do +e"t hareketa i teveṣṣut tj. učenje u trajanju od četiri hareketa#

ato +to je prije dugog "amogla"nika / / do+la 1etha. Mada je preče da "e uči od +e"t hareketa.

Diskusija i vježa:

=/ Dopuni "ljede)e rečenie:- /edd l'im har1ijj muh a11e1 je ...............................................................................................- ,va du*ina obaveno traje ......................................# inimku čini .................. "a početka

"ura ........................... i ....................... koje "e mo*e učiti na dva načina# ato+to ............................. ........................................................................................................................................................... .

- % "ljede)ih primjera: ¦? 18 / I " لا / I / I ال 5: 2 / I :k± / I ¦5 لا /# prona2i medd l'im har1ijj musek k al i medd l'im har1ijj muh a11e1

/>. LekcijaDˆXÃ Ç‰ˆŒ ““XX”X ‹‡ “”‹Œ X ˆ’Œ” Œ‡Ï “‰X¯ “ X“ˆŒ”X ‹‡Ï†‡Ï–‡X

Primjeri:

w :j w ± w¦? 18ال 5: Komen$ar:

&o"toji četrnae"t i"prekidanih har4ova kon"onanata/ koji "toje na početku nekih sura, koje je jedan

učenjak "abrao u rečenii : 6?f) " ا م7 =h!

! .~ /# a to "ljede)i har4ovi: 6 5, m ®

o € ] › 2 ./ W C s © 6ا,vi har4ovi# " a"pekta du*ine njihovog igovora# dijele "e na tri grupe:

@ 0ar4 ا

/# kao +to je u prvom primjeru# on "e uop+te ne ote*e u igovoru# jer tu uop+te ne po"toji

dugi "amogla"nik.

v@



0ar4ovi koji "e ote*u koliko jedna obična du*ina. ,vu vr"tu čini pet har4ova koji "u "abrani u

riječima: 6 "1 ! ± + È j /# a to "u: 6 W w p w ] w C w s /. ako "e har4ovi ] / i p/ igovaraju u primjeru 6± 6 # har4 s / u primjeru 6:j 6 # i p / i C / u primjeru

¦? 18 .

0ar4ovi koji "e ote*u ijelu du*inu medd l'ima# a to je o"am har4ova# kao +to "mo obja"nili u

prethodne dvije lekije. ,ni "u "abrani u rečenii: ¦4 Y ki :8 / i to "u "ljede)i

har4ovi: 6® w › w 2 w m w © w € w w o /.

-aključak:

- %"prekidanih har4ova kon"onanata/ koji "e nalae na početku pojedinih sura ima četrnae"t.

!abrani "u u riječima: 6?f) ! " 7 =hا م ! .~ /.- ,vi har4ovi "e dijele na tri vr"te:

@ oni koji "e uop+te ne ote*u pri igovoru# kao +to je har4 ا

/# oni koji "e ote*u koliko i medd tabi ijjᶜ obična du*ina/ u trajanju od dva hareketa# a to "u

har4ovi: 6 "1 ! ± + È j /# i oni koji "e ote*u koliko i medd l'im musek k al ili muh a11e1 "talna obavena du*ina/ u

trajanju od +e"t hareketa# a to "u har4ovi koji "u "abrani u rečenii: ¦4 Y ki :8/.

Diskusija i vježa:

@ Nabroj "ve i"prekidane har4ove grupe kon"onanata/ koji "e nalae na početku pojedinih sura. Koji "u to har4ovi koji "e# pri učenju# ote*u koliko i medd tabi ijjᶜ obična du*ina/8/ Koji je to har4 koji "e pri igovoru uop+te ne ote*e 1a+to

/1. LekcijaÂŒ”XÃ MEDD ÛÄRIÜ ‡ MEDDU LÝN ÖÎ O &A =لا E1 و & ك. E ل b4 ) لا E- لا

Primjeri:

Jrupa a) : ال e w 2&" ! G<yيالن >© w 6

Jrupa b) : {(¥ % لا w 6 Komen$ar:

v



Jrupu a) čine primjeri koji "adr*e "va tri duga "amogla"nika: 6C w & w 6/ i i"punjeni "u im "vi uvjetiا

a du*ine# kada "e ume u obir hareke vokal/ koje im prethodiJ har4u 6ا 6/ 1etha# har4u 6 & 6/ damma i har4u

6C 6/ kesra.

,bratimo pa*nju na hareketa vokale/ koji "toje na har4ovima ia dugih "amogla"nika. ( prvom primjeru:

الن >© # pod har4om 6© 6/ "toji kesra# u drugom primjeru: 62&" ! G<y لا 6 # na har4u 62 6/ je 1etha# a u tre)em primjeru: 6 ي e 6 # pod har4om 62 6/ je kesra. ako )e "e igovoriti kada na"tavimo učiti

i ne "tanemo na ovim riječima. Me2utim# ukoliko "tanemo na ovim riječima# tada )e "e ova hareketa pretvoriti u sukune. $er# pravilo u arap"kom jeiku nala*e da "e na "vakoj riječi "taje kao da je sakin. aj sukun je u ovakvoj "ituaiji ne"talan i nije uvijek vean a dotičnu riječ. 1bog toga "e ova du*ina naivamedd rid li-ssuk2nᶜ ne"talna du*ina koja na"taje "amo u"ljed "tajanja na odre2enoj riječi.

,va du*ina "e mo*e ivoditi na tri načina: +e"t# četri i dva hareketa.

&re2imo "ada na grupu b) u kojoj imamo dva primjera: {(¥ % لا w 6 . ,bratimo pa*nju

na vokale koji "toje na har4ovima i"pred 6 & 6/ i 6C 6/. Cidimo da je to 1etha# a raliku od dugih vokala#

i"pred kojih dolai "rodni vokal# +to "mo obja"nili u nekoliko navrata. &rema tome# kada "e i"pred har4ova

6 & 6/ i 6C 6/ na kojima je sukun# na2e 1etha# tada njih naivamo huru1u-ll3nin . $لا {! &" ! j!

mehki# blagi# nje*ni gla"ovi/# umje"to huru1u meddin 0 $ لا {! &" ! j! dugi "amogla"nii /.

Na ovim har4ovima nema du*ine# o"im ukoliko bi"mo "tali na har4u koji dolai ia njih. ( ovim

primjerima: {(¥ % لا w 6 # har4ovi koji dolae ia njih "u "a kesrama# ali ako na njima

"tajemo igovorit )emo ih kao da "u sakini# kao +to "mo prethodno obja"nili to pravilo. ( takvoj "ituaiji#har4ove l3n )emo otegnuti u trajanju od dva# četiri ili +e"t hareketa. ,va du*ina "e ove meddu l3n i ona

traje koliko i medd rid ᶜ .

-aključak:

- /edd rid ᶜ )e biti kada ia dugog "amogla"nika do2e neki har4 muteharrik "a vokalom/ na krajuriječi# pa "e# bog "tajanja na njemu# igovori kao sakin.

- Mo*e "e igovarati dugo na tri načina:@ medd9 da "e otegne u trajanju od +e"t hareketa# tevessut9 da "e otegne u trajanju od četiri hareketa# i kasr9 da "e otegne u trajanju od dva hareketa.

- ( medd rid ᶜ ubraja "e i meddu l3n# a to je du*ina koja na"taje kada ia jednog od har4ova l3ndo2e neki har4 muteharrik "a vokalom/ na kraju riječi# pa "e# bog "tajanja na njemu# igovori

kao sakin.- % ova du*ina "e mo*e igovarati na tri# prethodno "pomenuta# načina.

- 0ar4ovi l3n "u: 6 & 6/ i 6C 6/# kada je na njima sukun# na har4ovima prije njih je 1etha, a na har4u koji

dolai po"lije njih ne"talni "ukun pri "tajanju.

Diskusija i vježa:

=/ ( suri 2<j" لا prona2i "ve primjere a medd rid .ᶜ

v



7/ Na koje načine "e mo*e igovoriti medd rid ᶜ 8/ ,bja"ni koja je to du*ina koja "e računa u medd rid .ᶜ

9/ ( primjerima: a ي ")!w : ? لا w 2( ل!´¿k ي w´(k [ لا w e! <1 لا w ° x w Y \ $ hw a¼J wB! <y لاw

6 # obja"ni koji "u primjeri aال ^) !§ medd rid ᶜ # a koji a meddu l3n

H/ Koja dva har4a "e ovu har4ovi l3n

/!. LekcijaÕ”X‹X‹Œ ˆ‰‡—‡Š ’Œ‹X ‡ ˆ’‡‹X‹Œ Ö"اP+او ># لا

Primjeri:

Jrupa 1) : 0 Y j* ! . لا (,! )! w . $ > ! . ل$ Y ي (G w ">? لا & 6 Jrupa /) : !€ ال 0ا€ Gي = ! ! () qل! i m(G w: ! .? <6 :1ن! :1ي ) ي 0 6م > !ي & 2&" [ kم > !ي ?. !ن ) 2

Jrupa 4) :$ 0ي ! w2(= ! .^م <5ل ي ) ال !, ! : ال Å5 ل &*! & w (55&

p! " ي<? م ¼4 ل* w<G7 " ! §! &

Jrupa ) : 6 &* z6 w (x! ")م > ´<Jال . ! ! 6 ي ?. ! : ال \ & "1م > ي _^¼

:y ! k^ !n 7 kj <x7ن > & م > !!0 $ 4م ) ا ") . لا 6 Jrupa ;) : . ل 0 ! = لا w;Y ! : ! 8ال 9 ( ن > ي > *]ي <1الن % ] + "#c! w<6اo< ن .hW* 6 Jrupa ): ³> لا ا (c! "4 z w ل<5 م w<551.G ³7 0jا & ¥<8 26& ي (cn& ° ! 6ال$ن < Komen$ar:

&od "tajanjem "e podraumijeva privremeno prekidanje učenja na odre2enoj riječi bog uimanja daha "namjerom da "e na"tavi učenje. !tajanje na odre2enim mje"tima koje upotpunjuje načenje proučenihajeta poma*e lak+em raumijevanju Kur'ana# rami+ljanju o njemu i ivlačenju propi"a koji "e u njemu"pominju. Na+i dobri prethodnii sele1un salih/ "u bili obarivi po tom pitanju.

Majka pravovjernih# (mmu !elema# radijellahu anha# pričala je o načinu kako je Allahov &o"lanik# sallallahu alejhi ve sellem# učio Kur'an# pa veli: !llah"v #"ṣlaniḳ$ ṣallallahu alejhi ve ṣellem$ %i

v



&reṣije'a" u(enje Kur)ana* +(i" %i, 6 ل<? لا B$ W . ل 0 ! = لا 6 $ &a %i ṣta"$ 62<j" لا: j" لا 6 $ &a %i ṣta"* .

,vo je doka da je "tajanje na kraju "vakog ajeta sunnet i treba ga "lijediti# makar bio vean a "ljede)iajet načenjem ili iraom. akvu "ituaiju imamo u primjerima grupe 1). o "u avr+eti ajeta koji "eve*u a ajete koji dolae ia njih. Ali# i pored toga# "tajanje na njima je sunnet prak"a/ Allahovog&o"lanika# sallallahu alejhi ve sellem.

El-/aḳ ḥ fu-l-ih ḥtijārijju /[ W< zا ° ! emo ovdje obja"niti# je( / dobrovoljno "tajanje# kojeال )(

ono "tajanje koje napravi učač "amo "vojom voljom i iborom.

,no "e ralikuje od "tajanja koje "e ove el-/aḳ ḥ fu-l-ih ḥti%ārijju /[ W<%zا ° ! / koje "eال )(

napravi " iljem da "e provjere učenii ili da bi ih "e naučilo ili el-/aḳ ḥ fu-l-id ḥt ḥirārijju ° ! ال )( /[ Wا "fxzا

/ koje "e napravi da bi "e ueo dah ili i aborava. Dva po"ljednja "lučaja nemaju

nikakve vee "a prethodnim i dovoljeno ih je napraviti u nu*di makar i ne bilo upotpunjeno načenje.Jrupa /) i o"tale "adr*e primjere koji )e "lu*iti detaljnom obja+njenju dobrovoljnog "tajanja prilikom

učenja. Jrupu /) čine primjeri a "tajanje koje naivamo el-/aḳ ḥ fu-llāzimu ! § لا ° ! ال )( /

obaveno "tajanje ili el-/aḳ ḥ fu-ttāmmu [ < لا ° ! ال )( / - potpuno "tajanje# ato +to je načenje

upotpunjeno i nije veano a na"tavak ajeta, ni govorom ni načenjem. &rema tome# ako u prvom

primjeru: !€ ال 0ا€ ي ) ي 0 i m(Gن! 1: # ne bi"mo "tali na riječi iن! 1: # nego

bi"mo je "pojili "a !€ ال 0ا€ ي ) ي 0 # i"palo bi načenje ajeta drukčije od onoga koje "e# njime#

apravo# ho)e re)i. Allah# subhanehu ve teala# je &o"laniku# sallallahu alejhi ve sellem# naredio da "e

okrene od mu$rika mnogobo*aa/# a nakon toga je "pomenuo neke "ituaije !udnjega dana# pa je rekao: !€ ال 0ا€ ي ) ي 0 . 1nak a ovakvu vr"tu "tajanja u Kur'anu je mali har4 / koji u Mu"ha4u

"toji ovako 555 م /.&rimjeri grupe 4) "u tako2er primjeri a >ak 1 tmm potpuno "tajanje/. Me2utim# ako ne bi"mo "tali natom mje"tu# nego bi"mo "pojili "a na"tavkom ajeta# ne bi "e remetilo načenje# niti bi aludiralo na ne+todrugo. ,vakvo "tajanje mo*e biti na krajevima ajeta ili negdje po "redini. (vijek je na krajevima sura# nakrajevima pripovijedanja# na kraju govora o nečemu... i td. ,no nema vee "a onim +to dalje "lijedi.

&rimjeri grupe ) "u primjeri a "tajanje koje naivamo el-/aḳ ḥ fu-l-ḳāfī +G<y لا ° ! ال )( /

dovoljno "tajanje# tj. "tajanje na mje"tu gdje je upotpunjen govor o nečemu# ali je# "amo načenjem# u vei"a onim +to ia njega "lijedi. ( primjeru: 6 ! . لا ´<J < م z6 # rečenia je potpuna " a"pekta

deklinaije i komponenata koje je čine rečeniom# iako "e# načenjem# ve*e a ono +to dalje "lijedi.

PÂ‰ŒX‹Œ Q‡—‹Œ–‡ EQ DX† Î@Þ@¯ T‡‰Š‡‘‡ Î@™Þ@r¯ NŒ“X‡ ÎÞ@v¯ AÏŠŒ ÎOr@¯X E—QX‡ X–Œ X ‹Œ †‹Œ‰“”‹

vO



Na"tavak ajeta: ي _^¼6 ال \ & "1م > ي ?. ! : ! 6 6 # je poja+njenje raloga onome +to je

prethodno "pomenuto# tako da je poveano "a kontek"tom.

,vo je vr"ta "tajanja koju je dovoljeno kori"titi# ali "e i ne mora kori"titi. Mo*e "e "tati na takvimmje"tima ili na"taviti "a učenjem be "tajanja. ,na "e najče+)e nalai ime2u ajeta.

&rimjeri grupe ;) "u primjeri a jednu drugu vr"tu "tajanja. Ako bi"mo# u prvom primjeru: 0 ! = لا. ل # uče)i# "tali na riječi . ل # načenje bi bilo i"pravno i jelovito i i"pravno bi bilo "hva)eno.

1načenje bi tada bilo da Allah# subhanehu ve teala# a"lu*uje ijelu ahvalu. Na"tavak ajeta je: B$ W ل<? لا # u kojem prva rije B$ W pred"tavlja "voj"tvo imenii . ل . (koliko bi"mo

htjeli na"taviti "a učenjem ne bi bilo i"pravno početi od "voj"tva a da "e ne "pomene ,naj ije je to"voj"tvo. Dakle# u tom "lučaju# i"pravno bi bilo jedino da "e vratimo od početka ajeta# pa "ve to "pojimo i proučimo kao jelinu# da ne do2e do radvajanja dvije jako poveane komponente. ako je "a "vimo"talim primjerima.

&rimjeri grupe ) "u primjeri a jednu vr"tu "tajanja koju učenjai naivaju el-/aḳ ḥ fu-l-ḳ ḥa%īhu

t ! %4 لا ° ! : / ru*no "tajanje. Ako bi"mo u prvom primjeruال )( ³> لا ا (c! "4 z #

"tali na riječi: ³> لا # to bi načilo da je abranjeno obavljati nama. Ako bi"mo# u primjeru: 6 ل<5 م 6 # "tali na riječi: 6 ل<5 م 6 # načenje ne bi bilo upotpunjeno. Ako bi"mo u primjeru: 626& ي (cn& ° ! <1.G ³7ال$ن < 0jا & ¥<8 6 # "tali na riječi: 6 ي (cn& 6 # to bi načilo da i ou

pripada polovia ao"tav+tine kao +to pripada i k)erki# a to "e ne *eli re)i ovim ajetom.

@to "e tiče počinjanja učenja be povratka na prethodnu riječ ili vi+e# opr.prev/# dovoljeno je početinakon potpunog "tajanja >ak 1 tamm/ kao i nakon dovoljnog "tajanja >ak 1 k13 /.

3u*no je početi ia riječi na kojoj je "amo dovoljeno "tati# kao +to je ru*no početi i nakon riječi na kojoj je ru*no "tati. A "ve te "ituaije "u po "redinama ajeta# a ne na krajevima. &očinjanje "a početka ajeta je sunnet # kao +to "mo obja"nili# makar bilo veano a ono +to mu prethodi.

-aključak:

- !tajanje je prekidanje učenja na odre2enoj riječi " iljem da "e ponovo udahne i " namjerom da "ena"tavi "a učenjem.

- !unnet je uvijek "tajati na krajevima ajeta# makar to bilo veano govorom ili načenjem a početak "ljede)eg ajeta.

- 0aḳf ih ḥti%ārijj i vaḳ ḥ f id ḥt ḥirārijj "u dovoljeni radi poučavanja ili i nu*de.- 0aḳ ḥ f ih ḥtijārijj dijeli "e na pet vr"ta:

@ 0aḳf lāzim - obaveno "tajanje# a to je "tajanje nakon avr+enog govora# koji kada bi "ena"tavio "a onim +to "lijedi# upu)ivao bi na drukčije načenje ili na načenje koje "e ne *elikaati njime.

- 1nak a obaveno "tajanje u Mu"ha4u je mali har4 555 م /. 0aḳ ḥ f tāmm - potpuno "tajanje# je "tajanje nakon upotpunjenog načenja i nije veano a

na"tavak ajeta, ni govorom ni načenjem.

vl



0aḳ ḥ f ḳāfī +G<y لا ° ! / - dovoljno "tajanje# tj. "tajanje nakon upotpunjenogال )(

govora o nečemu# ali ne i načenja.

0aḳ ḥ f haṣen ! k= لا ° ! / - lijepo "tajanje# je "tajanje na dijelu čije načenje jeال )(

upotpunjeno# ali je# i govorom i načenjem# veano a ono +to "lijedi# tako da nije lijepo

na"taviti odmah nakon toga# a da "e prethodno ne vrati do mje"ta "a kojega je i"pravno početi.- !va ova "tajanja "u dovoljena.

O 0aḳ ḥ f ḳ ḥa%īh t ! %4 لا ° ! / ru*no "tajanje je "tajanje na mje"tima na kojima kadaال )(

"tanemo# načenje po"tane drugačije od onoga koje "e ho)e tim ajetom ili ne budeupotpunjeno načenje bog njegove jake vee# govorom i načenjem# "a onim +to "lijedi.

- ,vo "tajanje nije dovoljeno.- &očinjanje na"tavljanje be povratka na prethodne riječi/ je dovoljeno nakon >ak 1 tmma i >ak 1

k13na.- 3u*no počinjanje ibtidun kab3hun/ je kada "e na"tavi "a učenjem po"lije lijepog "tajanja >ak 1

hasen/ ili ru*nog "tajanja >ak 1 k ab3h/.- !tajanje na kraju ajeta je sunnet .

Diskusija i vježa:@ @ta je to >ak 1 "tajanje/ Koje "tajanje je sunnet 8/ Dopuni "ljede)e rečenie:

0aḳ ḥ f ih ḥtijārijj dobrovoljno "tajanje# dijeli "e na ........................................ a to"u: .........................................# ..............................................# ....................................................# .................................................#

( Kur'anu prona2i po tri primjera a "vako od "ljede)ih "tajanja:X Dak 1 tmm l'im#Q Dak 1 tmm#S Dak 1 k13 #

Dak 1 hasen#Œ Dak 1 k ab3h.

O Kada )e >ak 1 "tajanje/ biti tmm l'iml Kada )e ibtid počinjanje/ biti d)’i' dovoljeno/# a kada k ab3h ru*no/

/%. LekcijaÂ‰Œ“‡‹ŒSX‹Œ —X“X ‘ ‘X‰–X†X‹Œ XÏX Öc ك. لا

Primjeri:

<9(i ! &@< 7ل : ي \? ل $ ) Î wذ , <0)" م &( م wم›a ا Ww2ا W c 8 w ل< مv+ ن$ i ., Î 6

Komen$ar:

Kao "a"tavni dio učenja Kur'ana# prak"a Allahovog &o"lanika# sallallahu alejhi ve sellem# bila je i to da jena odre2enim mje"tima u Kur'anu pravio "pei4ična a"tajanja# koja naivamo sekt ili sekta. ( navedenim

vr



primjerima# u Mu"ha4ima po"toji mali har4 R koji "toji inad riječi kao doka da treba napraviti sekt # +to pred"tavlja pre"ijeanje gla"a u adr*avanje daha di"anje/# da bi "e po"lije toga opet na"tavilo učitidalje. ( 0a4"ovom rivajetu načinu učenja kojeg je prenio od imama A"ima# op.prev./ ne po"toji drugomje"to na kojem "e pravi sekt o"im ovih pet navedenih primjera.

reba napomenuti da "e har4 5, /# u riječi: 6 ل< م # uči na dva načina:

Zrvi naxin je id gmᶜ uklapanje/# kada "e "paja "a riječju: 6., # koja dolai kao prva riječ "ljede)eg

ajeta. o je# dakle# id gmu mutemᶜ silejn ili mislejn i tada nema sekte.

[rugi naxin je sekt "a i' hrom i"tianjem/.

-aključak:

- ekt ¥ ! yk لا "tanka# momenat +utnje/ je pre"ijeanje gla"a# koje obično traje kra)e nego

a"tajanje >ak 1 /# u pre"tanak di"anja " namjerom da "e na"tavi učenje.- ekt "e po 0a4"ovom rivajetu predanju/ nalai na četiri mje"ta u Kur'anu# po mi+ljenju "a kojim

"u "vi imami i učači "agla"ni mutte1ekun alejhi/# a to "u "ljede)a mje"ta:@ ime2u riječi <9(i i riječi < 7 $ ) # u suri °1y لا# ime2u riječi <0)" م i riječi , ذا # u suri ¨ ي# ime2u riječi

م i riječi ›a ا W # u suri ` م< 4 لا# ime2u riječi c i riječi Wا2 # u suri ^^ $f5 ! #ال% mi+ljenje=> u kojem "e railae:

O ime2u riječi ل< م i riječi ., # u suri ` ! )¿= لا.

,vaj har4 5, / mo*e "e učiti na dva načina:

@ id gmᶜ uklapanje/ be sekta# i' hr i"tianje/ "a sektom.

Diskusija i vježa:

@ @ta je sekt Na koliko "e mje"ta u Kur'an-i Kerimu "e nalai sekt

Na koje načine "e mo*e učiti har4 5, / u ajetu: 6 ل< مv+ ن$ i ., Î 6

/(. LekcijaHEMZETU-L-VAØLIN I HEMZETU-L-ÉATÆI Ö O

]-`ة ال W9 و]-`ة الق ^

@™HXÐ“¯ ”XÓŒ‰¯ ‰X†‡ sekt ‡‘ŠŒÓ ‰X‹X sure I 8LJا ‡ ˆ’Œ”X sure ة

X"آرP ‹ŒŠ“†Š X’‡ ’Œ‹X

vv



Â‰†Ã HEMZETU VAØLIN Ö W9 لا ة`-[ H +S وأ

Primjeri:

Jrupa a) : ¼^f55~اw ¼455khا w€! eاw ا (554 !.fا w

ا &" ! ^bhا

6 Jrupa b) : 73"Gاw W7<%yhاw : ي " م cا w¥ ن cا ÚY " !ما w

w;! ا œن w 2<555ام "* wc$ W : ! hا Jrupa c) : Cذلاw 55Å ل 3´ w .55k ! ا 26 w ¡Wnال w¨# لا 6 Komen$ar:

$edno od pravila u arap"kom jeiku je"te da "e ne počinje "a har4om koji je sakin# niti "e "taje na har4uigovaraju)i njegov vokal hareke/. 1bog toga Arapi# i"pred har4a koji kao sakin dolai na početku riječi#

"tavljaju hem'etu vas lin# koje nije jedan od korjenitih har4ova te riječi# kako bi to hem'e mogli igovarati"a hareketom vokalom/# a time igovarati i har4 sakin koji dolai odmah ia tog hem'eta# kao prvikorjeniti/ har4 te riječi.

,bratimo pa*nju na primjere i grupe a) koja "e "a"toji od pet primjera a hem'etu vas lin:

Zrvi primjer: ¼^f~ا je riječi u kojoj imamo pet har4ova i to je per4ekat pro+li oblik/ glagola.

[rugi primjer: 6¼4khا 6 je riječi u kojoj imamo +e"t har4ova i to je per4ekat glagola.

!reći primjer: €! eا je riječi u kojoj imamo tri har4a i to je imperativ apovjedni način/ glagola.

yetvrti primjer:

6 6ا (4 !.fا

je riječi u kojoj imamo pet har4ova# o"im har4a

& / koji je nak a

mno*inu i to je imperativ glagola.

Zeti primjer: 6 6ا &" ! ^bhا je riječi u kojoj imamo +e"t har4ova# o"im har4a & / koji je nak a

mno*inu i to je imperativ glagola.

&re2imo "ada na primjere grupe b) gdje mo*emo primijetiti da "u "vi primjeri a in4initive i imenie:

Zrvi primjer: 73"Gا je in4initiv glagola C"Gا / koji "e "a"toji od pet har4ova.

[rugi primjer: ا W7<%yhا je in4initiv glagola "%yhا / koji "e "a"toji od +e"t har4ova.

!reći primjer: 6: ي " م cا 6 # kao i o"tali primjeri ove grupe# "u primjeri imenia u kojima jehem'etu vas lin na početku riječi. o je "edam imenia koje "e nalae u Kur'an-i Kerimu.

&rimjeri grupe c) "u primjeri a mا

/ koje "vojom 4ormom pred"tavlja har4# ali načenjem pred"tavlja

imeniu. &ogledajmo prvi primjer: Cذلا u kojem je ovo mا

/ do+lo i"pred odno"ne amjenie i

vP



ne mo*e "e odvojiti od nje. ako je i"to i u "lučaju ¼ لا i to u "va tri njihova oblika: jednini#

dvojini i mno*ini.

%"ti je "lučaj i "a imeniama od kojih "e mا / ne mo*e odvojiti# kao +to "u: 6 w Å ل 3´

•k لا & 6 .

&rimjeri: 6¨# لا w ¡Wnا 6 # "u primjeri gdje je mا

/ do+lo i"pred neodre2enih

imenia nekire/ i učinilo ih odre2enim imeniama ma ri1eᶜ /. 1bog toga "e ovo mا

/ ove lmu

ta ri1ijjeᶜ koje dolai i"pred neodre2enih imenia i čini ih odre2enima/. ,no "e ove i k amerijje( Mje"ečevo/ i $emsijje !unčevo/.

( četvrtom primjeru: 6 .k ! 6 # har4 ال mا / dolai u načenju vene imenie #/ kojiالذي

tj. ا ( ! .h* ./ oni koji "u prihvatili i"lamالذي

,vo bi bilo "ve o vr"tama hem'eta vanog hem'etu vas lin. Me2utim# kada je u pitanju hareke vokal/ "kojim "e igovara# kada je na početku govora# treba imati na umu da hem'etu vas lin mo*e imati kao vokal"amo dammu ili kesru.

!a dammom )e biti kada je tre)i har4 u glagola "a "talnom dammom# kao +to je: €! eا . Cidimo da je

har4 € / tre)i har4 u ovom glagolu i na "ebi ima dammu. % ovog pravila iuima "e pet riječi koje "e

nalae u Kur'anu# a to "u:

! ½) ا :œ!wا( & wام ! ½) ا ! #) اام 2* w:1 .i !:55œا! cن ) ا w

(ا! ا 6 # u "vim ovim primjerima hem'etu vas lin igovara "e "a kesrom# jer je kesra u ovim "ituaijama

ne"talna. ,ve riječi "e# u o"novi# igovaraju ovako: ! ½) ا /ÁÁ 6ا( 6 6 6/ÁÁ 6ام ! (55#ا 6

6/ÁÁ 6ام ! ½) ا 6 /ÁÁ 6ا! cن ) ا 6 6 ./ 6ا ( ! ا

!a kesrom )e biti kada tre)i har4 u glagolu bude "a 1ethom# kao: 6²,ا 6/# ili "a kesrom# kao:

B"xا 6/.o bi bilo pravilo vokaliiranja ovog hem'eta kada "e na2e na početku glagola.

Me2utim# kada "e# hem'etu vas lin# na2e na početku imenia i in4initiva# kao +to je u primjerima grupe b)#

tada )e biti "a ke"rom.

em'etu vas lin )e biti vokaliirano "a 1ethom kada "e na2e unutar har4a mا

/# kao u primjerima grupec). !vi ovi "lučajevi "u kada je hem'etu vas lin prvi har4 kojim "e apočinje 4raa. Ali# ako "e "paja prethodna 4raa "a njim# tada "e ono uop+te ne)e igovarati.

-aključak:

P™



- em'etu vas lin je ono hem'e koje "e igovara "amo ako "e od njega počinje 4raa# a gubi "e kada"e "paja "a njim prethodna 4raa. ,no "e mo*e na)i jedino na početku riječi.

- em'etu vas lin "e pi+e "amo kao eli1 / beا hem'eta# a inad njega pi+e "e sukun koji liči na

mali har4 5~ / i to "amo u Mu"ha4u# kao nak da "e ono ne igovara kada "e# prethodni govor#

na"tavlja na njega.- em'etu vas lin mo*e do)i u "ljede)im "ituaijama:@ u per4ektu glagola koji "e "a"toji od pet ili +e"t har4ova ili kao prvi har4 imperativa glagola

koji "e "a"toji od tri# pet ili +e"t har4ova#7/ u in4initivu glagola koji "e "a"toji od pet ili +e"t har4ova# kao i u "edam neodre2enih imenia

koje "e nalae u Kur'ani Kerimu# a to "u:

Y cا / I ` Y / I ام! " / I ÚYا cن ³Y / I ام "* / I ا œن >2 2< ن œا / I : Y hا

/# bilo da

"u u jednini# dvojini ili da "u veane a neku drugu riječ#

kada je dio har4a mا / koje je neodvojivo od venih imenia# kada je u imeniima od kojih

je neodvojivo# kada je dio odre2enog člana mا /# ili dio har4a mا / koji ima načenje

vene imenie.- Kada je na početku govora# hem'etu vas lin mo*e imati "ljede)e vokale: dammu# kesru# ili 1ethu.

Zrvo: em'e )e biti vokaliirano dammom kada tre)i har4 glagola bude imao "talnu dammu. %toga "e iuima pet glagola kod kojih je tre)i har4 "a dammom# pa i pored toga hem'etu vas lin )e biti "a kesrom. o "u "ljede)e riječi:

! ½) ا ا( /ÁÁ 6 6 6 ! #) ا 6/ÁÁ 6ام 6 6 6/ÁÁ 6ام ! ½) ا 6 ا! cن ) ا /ÁÁ 6 6 6 6/# bogا ( ! ا

toga +to je damma u tre)eg har4a ovih glagola ne"talna.[rugo: em'e )e biti vokaliirano kesrom kada tre)i har4 glagola bude imao kesru. ako )e bitivokaliirano i kada "e na2e u in4initivima glagola koji "e "a"toje od pet ili +e"t har4ova# kao i uimeniama.

!reće: em'e )e biti vokaliirano 1ethom kada bude "a"tavni dio har4a

mا

/.

Diskusija i vježa:

@ @ta je hem'etu vas lin @ta "e de+ava "a ovim hem'etom kada "e prethodna riječ "poji "a njom u igovoru

,bja"ni vr"te u kojima "e nalai hem'etu vas lin u "ljede)im primjerima: : ! 4.fاw waا b55hن ¼ <554اw55. لا ! 55cا " Y 55qi!2<555555*" ما & w

w ;<55<4 لا & w¼55½Wاw ;"55f^ا w24¸ لاww ;§}Jا w +Å لا <0,ا ( ن! ?hا w *")ا w 6

Kada )e "e početi "a ovim hem'etom kao da je na njemu damma Navedi primjere.

O ,bja"ni kako )e "e početi "a ovim hem'etom u "ljede)im primjerima: " ! ا< ن œا ww ´¿k لا w ¥¸ ! 9اw ³0ÅGnا w ¿%,اw ¼5 لا w

w W< نلا <0,ا # u obralo*enje a+to "e tako počinje

P@



l ,bja"ni a+to "e# u "ljede)im glagolima: ! ½) & wام ! ½) ا ! #) wا( ام

w ( ن! cا ( ! ا w 6 počinje "a ovim hem'etom kao da je pod njim kesra# imaju)i u vidu

da je tre)i har4 po redu madmum "a dammom/.

//. LekcijaD‰Ã HEMZETU ÉATÆIN Ö O

`-[ Hة الق ^ A SL T

Primjeri:

: ! y ! 55 ن 15 ل* w •h* w! kj*&w 7 8* 2* w 6 Komen$ar:

( pro+loj lekiji "mo detaljno obja"nili "ve +to je veano a hem'etu vas lin. ( ovoj lekiji )emo poja"niti

+ta je hem'etu k at inᶜ # be ala*enja u detalje# ato +to "e ono u Mu"ha4u uvijek pi+e ovako ´ /. Dakle#

ovo hem'e mo*ete uvijek preponati# na "vim mje"tima# po ovom naku. Mo*ete ga ralikovati i tako +toapamtite gdje "e "ve mo*e na)i hem'etu vas lin# tako da "vako drugo hem'e koje nije hem'etu vas lin je"tehem'etu k at inᶜ .

,vi primjeri na početku lekije ni"u primjeri a "ve "lučajeve gdje "e mo*e na)i hem'etu k at inᶜ .

-aključak:

- em'etu k at inᶜ "e mo*e na)i u imeniama# glagolima# in4initivima i har4ovima partikulama/.- em'etu k at inᶜ "e uvijek igovara# bilo da "e od njega počinje ili "e preko njega na"tavlja# i uvijek

"e pi+e.

Diskusija i vježa:

@ &rona2i u "uri s"# :5 ل* "ve primjere a hem'etu vas lin i hem'etu k at inᶜ .

/3. LekcijaRAÕTAVLÒEN… I ÕAÕTAVLÒEN… ÖI 9 - لاو d^ ق- لا

Primjeri:

!* 2* w ل 5: cا wؤ! w :55i w Ô6 wz ¼558wي % نw 2( ! .? z < م ¼G w z ¼y ل :y ! 5555 ن y م 26 ¿ G

Komen$ar:

,vo poglavlje je "peijalno"t pi"ma kojim je api"ana ,bjava a vrijeme ,"mana# radijallahu anhu# akoje ima "voja po"ebna pravila. a pravila "e ne "miju kr+iti. ,"man# radijallahu anhu# je naredio da "e

P



napi+e nekoliko primjeraka Mu"ha4a kojega je "akupio Ebu 5ekr# radijellahu anhu# i po"lao ih je uraličite krajeve i"lam"kog "vijeta# da ne bi do+lo do raila*enja me2u mu"limanima po pitanju učenjaKur'ana.

$edno od pitanja kod kojeg moramo biti obarivi prilikom učenja Kur'ana je"te i pitanje ra"tavljenog i"a"tavljenog# tj. riječi koje "e pi+u ra"tavljeno od riječi koje "lijede ia njih ili "e pi+u "pojeno.

(koliko je riječ napi"ana odvojeno# dovoljeno je "tati na dijelu koji je odvojen. A ako je napi"ana"pojeno# u tom "lučaju# nije dovoljeno "tati# o"im na "ljede)oj riječi# koja je "a tom riječi "pojenonapi"ana.

,vakvo "tajanje "e praktiira u nu*di# tj. ukoliko nam prilikom učenja ne"tane daha# ili bog prehlade#kihavie i tome "lično# kao i prilikom podučavanja drugih ili i"pitivanja i provjere nanja.

Zrvi primjer: * 2ل 5: # "a"toji "e i dva dijela: 2* i ل 5: # tako da je# u nu*di ili radi

provjere nanja# dovoljeno "tati na riječi 2* .

3iječ: 6*! cا 6 # na nekim mje"tima "e nalai odvojeno napi"ana# a na nekim "a"tavljeno. &rema tome#

dovoljeno je# na mje"tima gdje je odvojeno napi"ana# "tati na prvom dijelu# i nu*de# radi podučavanja iliradi provjere nanja# kako "mo prethodno poja"nili. Me2utim# kada je napi"ana "a"tavljeno# nije

dovoljeno "tati o"im na drugom dijelu# kao +to je u "lučaju: ؤ

! ي % ن .

Ako *elimo uponati "a"tavljene i ra"tavljene riječi u Kur'anu# neophodno je da pogledamo malo op+irnijuliteraturu i obla"ti ted*vida i po"ebna djela napi"ana na temu odre2enog "tila pi"anja Mu"ha4a.

-aključak:

- &od pojmom rastavljeno podraumijevamo "vaku riječ koja je odvojena od onoga +to "lijedi ianje# "tilu api"ivanja ,bjave a vrijeme ,"mana# radijallahu anhu.

- &od pojmom sastavljeno podraumijevamo "vaku riječ koja je "pojena "a onim +to "lijedi# u timMu"ha4ima.

- 3a"tavljenim ili "a"tavljenim "e podraumijeva "hodno tome kako je napi"ano u "tilu api"ivanjaMu"ha4a karakteri"tičnom a doba ,"mana# radijallahu anhu.

- &o"toje četiri vr"te ra"tavljenog i "a"tavljenog:=/ ono +to je ra"tavljeno po "agla"no"ti "vih učača imam u kiraetima/#7/ ono +to je "a"tavljeno po "agla"no"ti "vih učača#8/ ono +to je "a"tavljeno na nekim mje"tima# a ra"tavljeno na drugim#9/ ono u čemu po"toji ralika u nekim Mu"ha4ima.

- Dovoljeno je "tati na prvom dijelu onoga +to "e pi+e ra"tavljeno# u nu*di# bog provjere ili podučavanja drugih.

- Na ono +to "e pi+e "pojeno# nije dovoljno "tati# o"im na kraju riječi.

Diskusija i vježa:

@ta podraumijevamo pod pojmovima mak t 2 uᶜ €! (f ! 4 لا / ra"tavljeno i me>s 2l m! (~! ( لا/ "a"tavljeno

@ Navedi vr"te ra"tavljenog i "a"tavljenog.7/ Kada je dovoljeno "tati na ra"tavljeno

P



Crati "e na knjige koje op+irno govore o ted*vidu# prona2i u njima neke ra"tavljene i "a"tavljeneriječi i api+i ih u "ve"ku.

/5. LekcijaŽENÕK… 'TA' Î ت "ال Ö@ALe ة

Primjeri:

Jrupa a) : ;e&w ¥ ل<)& w;"f^ا;a ا 0c<i w ;a <%¿ ww;a <.k م!

Jrupa b) : . لا ¥?w c$ W `? ن c w. لا ¥jW` a jW ww 2(i"G ;*" ما w . لا $م

` 7 !مؤمن ³7 & ام "* Komen$ar:

,va lekija je veana "a prethodnom lekijom# koja "e tiče "tila api"avanja ,bjave karakteri"tičnog a period ,"mana# radijallahu anhu.

Jrupu a) čine primjeri u kojima "toji *en"ko t t7u te7n3s/ u glagolima. o "u prva tri primjera. ( po"ljednja tri primjera imamo "lučaje kada *en"ko t t7u te7n3s/ "toji u imeniama pravilne mno*ine

*en"koga roda. ( "vim ovim primjerima# har4 t pi+e "e ovako: ; /# po kon"enu"u "vih. Kada "tajemo

na ovom har4u# "tajemo kao na har4u t. ,vaj har4 "e ove t7u te7n3s ¬ } لا !< *en"ko t/.

Jrupu b) čine primjeri imenia u kojima "e nalai *en"ko t. ( o"novi# ovo t "e pi+e kao kru*nia# ovako:

³ /. Me2utim# u "tilu pi"anja karakteri"tičnom a period ,"mana# radijallahu anhu# ono "e na nekim

mje"tima pi+e otvoreno# ovako: ; /. ako vidimo u prvom i drugom primjeru ove grupe: ¥?. لاc$ W `? ن c 6 # da je riječ: 6 ? 6 # napi"ana na nekim mje"tima "a otvorenim t

¥? # a na drugim "a okruglim t 6`? ن c 6 6. %"ti "lučaj je i "a primjerima o"talih navedenh riječi u

ovoj grupi. ,vo "u# dakle# "amo nekim primjeri. %nače# ovakvih primjera ima mnogo u Kur'anu.

-aključak:

- =7u te7n3s *en"ko t/ koje "e nalai u glagolima i imeniama pravilne mno*ine *en"koga roda na

kraju imenia# op.prev./# pi+e "e uvijek otvoreno# po kon"enu"u "vih učača# a na njemu "e "tajekao da je har4 t sakin.

- =7u te7n3s ¬ } لا !< *en"ko t/ koje "e nalai u imeniama# naiva "e h7u te7n3s

*en"ko h/.

- 7u te7n3s ¬ } لا !<, *en"ko h/# koje "e nalai u imeniama na kraju imenia#

op.prev./# u o"novi pi+e "e kao okruglo t# kako u "tandardnom pi"mu# tako i Mu"ha4u koji je"ačinjen a vrijeme ,"mana# radijallahu anhu. Me2utim# po"toje neke riječi koje o"tupaju od

P



u"taljenog pravila# pa "e pi+u "a otvorenim t: ; / i tako )e "e i "tajati na njima kao da je

otvoreno t har4 sakin.- &ravilo u 0a4"vom rivajetu učenju koje je preueo od imama A"ima/# je da "e na "vakoj riječi

koja "e avr+ava "a okruglim t `5 /# "taje kao da je na kraju okruglo h 5 /# a na "vakoj riječi

koja "e avr+ava "a otvorenim t ; /# "taje "e kao da je na kraju har4 t sakin ; /.- &od "tajanjem a"tajanjem/ podraumijevamo "tajanje u nu*di ili radi provjere nanja i

podučavanja.

Diskusija i vježa:

@ Kako "e "taje na har4u ; / koji "e nalai na kraju glagola ili na kraju imenia pravilne

mno*ine *en"koga roda

Navedi tri primjera a har4 ; / koji "e nalai na kraju glagola i tri primjera u kojima "e har4

; / nalai na kraju imenia mno*ine *en"koga roda.

0ar4 ha7u te73is ¬ } لا !<, / *en"ko h# koje "e nalai na kraju imenia# na nekim

mje"tima pi+e "e "a okruglim t: ³ /# a na nekim "a otvorenim t ; /. Kako "e igovara u oba

"lučaja

TEDŽVID 1.docx

Documents

Transcript of TEDŽVID 1.docx