Tai Chi Chuan-Boks sjenke Chi Chuan.pdf · Tai Chi Chuan-Boks sjenke - 6 - vještina s Istoka na...

Tai Chi Chuan-Boks sjenke

- 2 -

Namik Dizdarević


Izdavač: Karate Klub “Delta”,Rijeka

Za izdavača:

Namik Dizdarević

Urednik i recezent: dr.sc Jadran Zalokar

Fotografije:

Josip Čekada

Tisak: Express digitalni tisak d.o.o. Rijeka

ISBN 953-97636-0-6

Katalogizacija u publikaciji-CIP Sveučilišna knjižnica Rijeka UDK 796.855 (035) DIZDAREVIĆ, Namik Tai Chi Chuan-Boks sjenke: Metod uravnoteženja psihičke i fizičke energije tijela / Namik Dizdarević. -Rijeka : Karate klub Delta, 1999. -123 str.: ilustr. ; 21 cm Str. 4-10: Predgovor /Jadran Zalokar. -Bilješka o piscu. – Bibliografija: str. 122-123. ISBN 953-97636-0-6 990719043


- 3 -

SADRŽAJ:

1. OPĆA PRAVILA 14 1.1. Mjesto vježbanja 14 1.2. Vrijeme vježbanja 15 1.3. Higijena 16 1.4. Koncentracija 16 2. ŠTO JE TAI CHI CHUAN? 18 2.1. Utjecaj na zdravlje 22 3. ZAŠTO TAI CHI CHUAN? 24 4. DO ZDRAVLJA KROZ POKRET 28 4.1. Članak o Tai Chiu objavljen u Novom Listu 28 4.2. Tai Chi Chuan i moderni svijet 35 5. PORJEKLO TAI CHIA 43 5.1. Borilački Tai Chi Chuan ili Boks sjenke 49 5.2. Vježba guranja dlanova 51 5.3. Chen Fake 55 6. SAVJETI ZA VJEŽBANJE TAI CHIA 59 7. STAVOVI 62 8. KORAČANJE 66 9. KOMPLETNA FORMA 70 10.KRONOLOGIJA 118 11.O AUTORU 121


- 4 -

PREDGOVOR

Multikompleksni procesi duhovne univerzalizacije i planetarizacije signum su, pokazatelj in statu nascendi, raðanja duhovnog novog doba (new age je samo jedan konkrement, jedan modus toga), spiritualnog teramorfiranja Zemlje po zakonomjernosti kozmičke duhovnosti i duhovne evolucije čovjeka i čovječanstva. O tome smo dosta pisali i od 1990. kada smo u Rijeci inaugurirali mišljenje planetarnog poliloga, održali desetak ciklusa predavanja. U kontekstu artikuliranja bogate fenomenologije duhovnosti i onog što iz nje izrasta ili se temelji u duhovnoj dimenziji poliloškog, sa zadovoljstvom smo prihvatili recenzirati novu knjigu gospodina Dizdarevića, izuzetnog promicatelja i praktičara borilačkih vještina koje potječu iz kineske


- 5 -

duhovne tradicije. U prvoj knjizi “Čudesna Energija Chi Kung” autor je vrlo koncizno dao osnove taoističke koncepcije energetskog razumijevanja kosmosa i ljudskog bivstvovanja (onog korporalnog) s neposrednim aplikacijama u tehnici disanja, vježbama itd. U novoj knjizi, još više in concreto, daje praktične osnove primjene Tai Chi Chuana (“boksa sjene”). “Sve što živi jest sveto” (Wiliam Blake) “U duhovnom životu treba proći kroz i preko iskustva” (John Dunne) Duhovno bivstvovanje in nuce je put sakralizacije života kao najdublje iskustvo ljubavi i štovanja svakog bića i njegove duše. Planetarna polilogizacija, u kojoj se kršćanska duhovna tradicija susreće i zbratimljuje s ne-evropskim duhovnim tradicijama, most je koji vodi u duhovno novo doba s osvitom supramentalizacije Zemlje i čovjeka. Na tom Putu k Bogu, kao znak najviše Milosti, Bog “dolazi” k nama. Spiritualna evolucija jest i involucija. Put divinizacije jest Put Ljubavi. To se manifestira na svim razinama, u svim dimenzijama i modusima ljudskog bivstvovanja, jer to implicira i spiritualizaciju materije i našeg materijalnog (korporalnog) egzistiranja. Ništa što postoji ne ostaje “nedodirnuto”. Svaka metamorfoza ima svoj krajnji telos metanoi, u ozbiljavanju temeljnih pretpostavki božanskog života na Zemlji. U kontekstu toga treba misliti i na aspekte onog što predstavlja planetarizaciju borilačkih


- 6 -

vještina s Istoka na Zapadu i što nadilazi modus “športske alternative”. “Istočni i zapadni duh dopunjuju jedan drugog. Ljudska kultura može da se dovede do savršenstva samo komplementiranjem ove dvije dimenzije” (H. Dumoulin). Kultura je samo jedna dimenzija a šport samo jedan segment kulture. U new ageovskom konstituiranju nove paradigme, u prvi plan dolazi koncepcija holizma i energetizma svekolikog bivstvovanja dakle i čovjeka, što korespondira s temeljnim duhovnim uvidima u indijskim i kineskim duhovnim tradicijama iz čijih matrixa duhovnosti dolazi movens univerzalizacije i planetarizacije duhovnih vrednota i iskustava. Ponavljamo, nijedan vid ljudskog bivstvovanja ne ostaje izvan tih suptilnih spiritualnih utjecaja, tako i razumijevanja našeg tijela i vještina povezanih s tim novim razumijevanjima. “Naše su kulture na prekretnici...U njima se traži novo značenje najstarijih tradicija...” (Claudio Naranjo) “Ljudska se svijest kreće k novim stupnjevima svjesnosti.” (F. C.Happold) “Religija postaje preobražavajući horizont ljudskog postojanja.” (R. R. Ruether)


- 7 -

Taoistička duhovna tradicija kao i budističke tradicije onaj su ocean duhovnosti iz kojeg ex origine vodi podrijetlo svih modusa onog što danas nazivamo “istočnjaèkim borilačkim vještinama” kao što su i indijske duhovne tradicije izvor svih osuvremenjenih oblika yoge (u kontekstu bliskosti s našom temom mislimo na popularizaciju drevne hatha yoge). Suvremeno zapadnjačko bivstvovanje na najrazličitije je načine uključeno u prožimanje s tim duhovnim utjecajima koji pripremaju auroru consuegens duhovnog novog doba. Ali, s obzirom na mentalitet čovjeka Zapada koji gotovo narcisoidno skrbi o svom tijelu i kroz sve intencije primarizira skrb o zdravlju, utjecaj je najočitiji u novom poimanju korporalnosti, u novim iskustvima prirukovanja s tijelom (u što ulaze i borilačke vještine), kao i primjena drevnih medicinskih i drugih znanj (ayur-vedska itd.), što fragmentarizirano u postojećoj svijesti, izgleda kao nešto epifenomenalno ali ima, već toliko puta spominjano, dublje značenje. Kroz sva ta iskustva koja dolaze iz različitih modusa življenja, zbiva se unutarnji rast svijesti i pripremanje mentalne spremnosti za viša duhovna iskustva. Tijelo je hram duše, organon božanskog duha i sredstvo spiritualnog rasta. Eksplicitno je to iskazano u matriksu indijske a implicitno kineske i japanske duhovne tradicije. Tijelo je energetski integrirano u energetski kozmički red i kao takvog ga treba razumijevati i instrumentalizirati, koristiti i spiritualizirati. Pranička i Chi ili Ki koncepcija univerzuma eksplicitno je


- 8 -

detaljizirana u corpusu ljudske korporalnosti na čemu počiva svekolika praksa vježbanja i disanja i ostalog što ulazi u kontekst raspolaganja s tijelom u njegovim grubljim i finijim manifestacijama. “Zaista, bozi su od istog daha s ljudima”-kaže se već u Rg-vedi. “Čovjek se raða u svijetu kojeg je sam stvorio”-misao je koja potjeće iz budizma. Čovjekov dah je dah kozmosa. Mi dišemo s njim i svim bićima. Naši “energetski kanali” vezuju se u kozmička energetska strujanja a time i naše “tijelo” komunicira energetski s kozmosom u cjelini. Suptilizirajući našu korporalnost i kroz sve ono što “vježbamo” ili jogički spiritualiziramo, mi se više “vezujemo”, bližimo kozmičkim zakonomjernostima. Postajemo “čistiji” za cirkuliranje praničkih snaga u svom zemaljskom habitusu. Mi stvaramo svijet koji je još nevidljiv čulima na ovom stupnju rasta, ali koji pridonosi geičkoj cjelini i višim razinama bivstvovanja. Mi smo na Putu Ljubavi i smanjujemo patnju u svijetu jer, nemojmo zaboraviti, istinsko “vježbanje” mijenja cjelinu našeg bića i naš odnos prema životu i drugim bićima. Ne postajemo samo tjelesno vještiji i zdraviji, već do promjena dolazi na suptilnijim razinama, od naše mentalnosti na više. I Chi “koncept” i čakrički i mnogi drugi koje tek treba aktualizirati na zapadu, vrata su kroz koja ulazimo u mogućnosti spiritualizacije našeg tijela, uma, cjeline bivstvovanja, put k Bogu in ultima linea, a ne samo “dodavanje superlativa našoj ljudskoj


- 9 -

predodžbi o Bogu što smatramo veæ i spoznajom Boga”. Moramo biti atmički a ne ahamkarički orjentirani u svakom dijelu svoga bića, dok dišemo, dok “guramo dlanovima”, dok činimo “mudru” ili “asanu” pozdrava Suryi itd. Vanjska promjena ukazuje i na postepenu unutarnju promjenu. Vježbe Tai Chi Chuana “obnavljaju životnu energiju” ali i više od toga. Nazvati ju “meditacijom kroz pokret” implicira taj dublji kontekst postepene preobrazbe na fizičkoj ravni. Slijediti Tao znači više od “rekreacije” ili “vještine borilaštva” (prisjetimo se Lao-tzuovog “principa mirovanja i mekoće” ili zen-budističkog hajijinstva), ili samo “terapeutike” kojom jednostrano apsolutiziramo našu korporalnost. Meðutim, zbog ustrojstva zapadnjačkog mentaliteta efikasno je koncentrirati pozornost na te momente koji indirektno potiču mentalnu promjenu, ali ne dovode do “blokade” za nagle i dublje prodore duhovnih utjecaja. Smatramo izuzetno vrijednim što u ovoj, kao i u predhodnoj knjizi, upute dolaze iz osobnog iskustva, aspekta neposredne prakse i provjere prenešenog znanja i vještina, stoga posebno važni za prve korake u unutarnji svijet. Nažalost, netko će se zadovoljiti i samo prvim korakom. Srećom, vjerujem da ima više onih koji će dalje kretati duhovnim Putem shvačajući sve bolje “Misao Praznine” i sve idejne “putokaze” ukorijenjavanja osobnog života u kozmičku zakonomjernost kroz rast svijesti, predanost atmičkoj pripadnosti Božanskom


- 10 -

Životu kao skrbi o svom duhovnom biću i spiritualizaciji bivstvovanja. Stoga ovo nije samo priručnik jednoj borilačkoj vještini od mnogih koje su u modi. Posebno preporučujemo mladima da na ove načine učine prve korake k jednom boljem i višem životu, životu u ljubavi, nenasilju i toleranciji. Mnoge zamke i prijetnje iz nižeg, materijalističkog, ahamkaričkog života time će biti neutralizirane, pa i izvori potencijalnog zla i barbarizacije iskorijenjeni veæ u doba mladosti. To je još jedna pohvala ovakvoj knjizi kojom su odškrinuta vrata u duhovni svijet bez opterećenja mentalnim ili kvazireligioznim predrasudama-mali most k velikoj svrsi. dr. sc. Jadran Zalokar U Rijeci,03. listopada 1998. za vrijeme boravka Johannesa Paulusa II. u Hrvatskoj.


- 11 -

Knjigu “Tai Chi Chuan-Boks sjenke” posvećujem svima onima koji su pokazali razumijevanje tijekom svih ovih godina.


- 12 -

NA POČETKU

Vrijeme u kojem živimo često puta je u životnoj utrci ispred nas. Provodimo život u potrazi za raznim stvarima koje bi nas trebale usrećiti ili osigurati životnu egzistenciju a u toj igri uglavnom smo mi ti koji gubimo. Mladenački dani prolaze nam bezbrižno ne brinući se za probleme. Oni kao da su namijenjeni za nekoga drugoga.

U srednjoj životnoj dobi izloženi smo visokim naporima oko obitelji, poslovnih zadataka, društvenih obveza itd. Vremenom osjećamo porast napetosti i sve češće prisustvo neurotičnih stanja. Počinjemo pribjegavati lijekovima, no i oni vremenom više ne djeluju, i onda se bacamo u očaj. Tražimo spas, ali kucamo na krivu adresu vjerujući da će drugi popraviti naše stanje.

Zašto se ne okrenemo sebi i pokušamo analizirati stvari koje su nas dovele do ovakvog stanja? Pokušajmo shvatiti da harmonija duha i tijela ovisi o tome koliku ćemo si


- 13 -

pažnju posvetiti. U utrci za novcem zaboravljamo na sebe. Siguran sam da mnogi imaju više nego što im treba. Više sam puta u životu čuo od ljudi koji su oboljeli da bi sve dali samo da ozdrave. Zar im sada bogatstvo za koje su se tako puno mučili više nije važno, ili su postali svjesni da sreća ne dolazi u materijalnom nego u duhovnom stanju?

Energija se u tijelu troši ali i stvara. Ako smo previše

potrošili energije moramo je obnoviti. Hranom obnavljamo energiju za održavanje vegetativnih funkcija, dok vježbom Tai Chia obnavljamo životnu energiju koja nas održava u dobroj tjelesnoj i duhovnoj kondiciji.

Tai Chi Chuan je dakle kineska vježba za održavanje snažnog tijela i duha. Princip vježbanja je da polagani pokreti koje izvodimo u svim pravcima dopuste mislima da se smire i opuste tijelo. Vremenom će ovakav vid vježbanja dovesti do poboljšanja cirkulacije i uravnoteženja energije.

Autor


- 14 -

1. OPĆA PRAVILA

1.1. MJESTO VJEŽBANJA

Da bi vježbanje izvodili neometano izaberite pogodno mjesto na kojem ćete se osječati opušteno. Ono vas ničim ne bi smjelo uznemiravati. Neka to mjesto bude dalje od radoznalih ljudskih pogleda koji vam mogu remetiti koncentraciju. Jednako je bitno da za vrijeme dok vježbate niste izloženi propuhu, kao ni pretjeranoj vručini ili hladnoći. Ako niste na svom uobičajenom mjestu tj. ako se zateknete bilo gdje drugdje a imate želju za vježbanjem, opet odaberite mjesto koje će odgovarati svim gore navedenim uvjetima. Vidjet ćete, često puta kada se zateknete na mjestu koje vas impresionira svojom ljepotom, da ćete poželjeti vježbati Tai Chi. To ćete i uraditi, a da niste toga niti svjesni.

Ako ste kojim slučajem ograničeni prostorom npr., na radnom mjestu ili u sobi tako da niste u mogućnosti izvesti cijelu formu, moj je savjet da vježbate u mjestu svaki pokret odvojeno, ponavljajući ga nekoliko puta, a onda pređite uvježbavanju drugog itd., sve dok ne prođete sve elemente iz forme.


- 15 -

1.2. VRIJEME VJEŽBANJA

Uglavnom, svako je vrijeme koje provedete u vje`banju

pogodno. Ovdje svakako vrijedi pravilo {to ~e{}e to bolje. Ali, ~esto puta niste u prilici posvetiti se vje`banju u bilo koje doba dana. U tom slu~aju odredite si to~no vrijeme za vje`banje. Prema nekim iskustvima da bi odràli dobru kondiciju i zdravlje najbolje je ako moète vje`bati tri puta na dan i to u jutro jedan sat nakon bu|enja, u poslijepodnevnim satima minimalno dva sata nakon ru~ka i nave~er jedan sat prije spavanja. Jutarnje vje`banje }e vam dobro do}i kao gimnastika jer }ete se rije{iti uko~enosti nastale tijekom spavanja. Popodnevna vje`ba }e odstraniti zamorne misli nakupljene tijekom dana, dok }e ve~ernja vje`ba biti ugodna priprema za odlazak na spavanje. Kako samo izvo|enje Tai Chia ne traje duè od 6 minuta to vam ne}e uzeti puno od vremena, nego ~ak {to vi{e, osjetit }ete veliku promjenu na bolje u vama samima. U drugom slu~aju ako Tai Chi izu~avate kao energetsku vje`bu i kao sistem borenja onda morate posvetiti vi{e vremena vje`banju. Prvo, to~no morate odrediti vrijeme glavnog treninga. Taj trening uklju~uje zagrijavanje, kompletnu formu, vje`bu guranja ruku i dodatne Chi Kung vje`be. Druga dva treninga su vremenski kra}a jer je primarno izvo|enje kompletne forme dok ostali dio treninga izvodite prema èlji.


- 16 -

1.3. HIGIJENA Prije vje`banja Tai Chia dobro je umiti se jer umivanje pospje{uje koncentraciju koja je neophodna. Ako ste prije vje`banja naporno radili poèljno je oprati cijelo tijelo. Kada je koà znojna i zama{}ena, energetski otvori na va{em tijelu su za~epljeni i te{ko se uspijeva razmijeniti energija s okolinom ~ime vje`ba gubi na u~inkovitosti, pa i sam neugodan miris ometa koncentraciju i stvara osjećaj nelagode. S druge strane pomo}i }e otklanjanju “stranih” misli i o~istiti energetsku auru. Simboli~no, umivanje odklanja sve negativne energije i razgrani~ava aktivno od neaktivnog djelovanja. Nije slu~ajno da se u mnogih naroda pranje vodom uobi~ava prilikom raznih vjerskih obreda. Voda simbolizira ~isto}u, a pranje vodom prihvaćanje ~isto}e i spremnost da se prihvati i na~in ìvota koji odràva tijelo ~istim izvana i duh iznutra.

1.4. KONCENTRACIJA Ukoliko èlite posti}i ve}e rezultate vje`baju}i Tai Chi tijekom rada duh mora biti smiren, a tijelo opu{teno. Zato izvo|enju Tai Chia predhode vje`be disanja iz Nei Dan Chi Kunga koje pospje{uju ve}u koncentraciju, a kako je Tai Chi kreču}i Nei Dan, njegov nastavak na predhodne vje`be slijedi prirodni tok studiranja Chi Kunga.


- 17 -

Pravilna koncentracija se postiè usmjeravanjem misli na procese koji se odvijaju unutar tijela.

Budno se prati i umom, kontrolira kretanje energije energetskim kanalima. Pokrenuti ciklus vje`bi disanja pra}en usmjerenom koncentracijom pokrenut }e energiju iznutra prema van i obrnuto i time omogu}iti da energija Chi pote~e svim energetskim kanalima, dopu{taju}i tako da ~itavo tijelo “di{e” energijom.

Dalje, morate upamtiti da bez dovoljno nazo~ne koncentracije uzaludno je poku{avati da se pokrene Chi energija, a obja{njenje je dato u predhodnom tekstu. Ako se desi, da vam misli lutaju dok vje`bate Tai Chi preispitajte koji je razlog tome. Poku{ajte ga otkloniti pa nastavite s vje`banjem. Naj~e{}e nedostatak koncentracije moè biti uvjetovan brigama, bole{}u, lutaju}im mislima, fizi~kim umorom, umorom nastalim od prekomjernog umnog rada, vje`banja na prometnom i bu~nom mjestu ili od mu~nine u trbuhu od uzimanja hrane neposredno prije vje`banja.

Princip vra}anja koncentracije doista je jednostavan. Kada primijetite da vam je koncentracija opala, odmorite se nekoliko minuta, a onda ponovo vratite pa`nju na unutarnja zbivanja i procese koji se odnose na vje`bu i po~nite ispo~etka. Ako i pored toga ne uspijete posti}i èljenu koncentraciju, prestanite s vje`banjem za taj dan.


- 18 -

2. [TO JE TAI CHI CHUAN ?

Tai Chi doslovno preveden zna~i vrhovno znanje, dok dodatak Chuan ozna~uje {aku i time dokazuje da se radi o borila~koj vje{tini. Dakle, moèmo re}i da je Tai Chi Chuan “Vrhunska vje{tina borenja”. Ina~e, majstori ~esto me|u sobom svoju vje{tinu nazivaju i Boks sjena. Tai Chi Chuan je vje{tina koja poprima sve ve}e razmjere popularnosti {irom svijeta prvenstveno glede dobre fizi~ke kondicije, zdravlja i dugovje~nosti. U svojim poemama majstor borila~kih vje{tina Yang Jizhi (1886-1965) pi{e: “ ...Tko je ~uo za Boks sjena u pro{losti? On je postao popularan tek nakon izlije~enja gospodina Tanga od njegove lak{e bolesti.” Tai Chi je svakako vje`ba prikladna ljudima svih uzrasta. Te{ke fizi~ke aktivnosti nepogodne su za ve}inu ljudi, a za one starije, ~esto su i opasne. S druge strane mnogi ljudi ne nalaze smirenost meditacijom u stanju potpunog mirovanja i radije prilaze vje`banju poput Tai Chia. Laiku je Tai Chi najlak{e objasniti kao svojevrsnu meditaciju u pokretu upravo zato {to se dubokom koncentracijom kroz pokret obavlja meditacija. Takav na~in vje`banja ~ini ovu vje{tinu ljudima bliskom. Drugi razlog popularnosti Tai Chia je taj {to se moè izvoditi u svako doba i na bilo kojem mjestu. Svatko moè vje`bati Tai Chi kao {to sam ve} napisao, bez obzira na godine i fizi~ke sposobnosti. Poznato je, da veliki broj kineza redovito vje`ba Tai Chi u parkovima i na ulicama.


- 19 -

Tai Chi je naro~itu popularnost postigao u zadnjih 50 godina, to~nije od 1949. godine do danas. Po~etkom 60-tih pojavile su se knjige o raznim stilovima Tai Chia koje su kori{tene u medicinskim i psihofizi~kim tretmanima. Novine i magazini pisali su o ovoj dotad nepoznatoj vje{tini. Veliki broj profesionalnih i amaterskih u~itelja pripremao se prihvatiti nove u~enike. Oni su podu~avali svoju vje{tinu u bolnicama, {kolama, poduze}ima, parkovima, ljudima na selu i u gradu. Godine 1956. od strane kineske dràvne komisije za sport i psihofizi~ku kulturu izdana je knjiga “Pojednostavljeni Tai Chi Chuan” o kojem je rije~ u ovoj knjizi. Pojednostavljeni ili Nau~ni Tai Chi kao i Kratka forma samo su nazivi koji su dati novoj skraæenoj verziji Yang {kole Tai Chi Chuana. Ova pojednostavljena forma uzela je 24 pokreta od ukupno 81 koliko ima Duga forma Yang stila izostavljaju}i te{ke elemente. Dok je za Dugu formu potrebno 20 minuta izvo|enja, za Kratku formu je dovoljno svega 5 minuta. Danas je Kratka forma najpopularniji oblik Tai Chia jer je relativno jednostavan za u~enje, a u isto vrijeme jednako djelotvoran kao i ostali stilovi Tai Chia. U kineskoj kulturi Tai Chi je zauzeo bitno mjesto postaju}i vremenom najpopularniji metod masovne rekreacije, vje`be koju svi rado prihva}aju od najmla|ih do najstarijih. Danas ljudi i na Zapadu druk~ije gledaju na stare nauke koje potje~u iz Kine, pa kineski u~itelji odlaze {irom svijeta podu~avati ovu vje{tinu. Tai Chi ljudi vole jer otkriva onu lijepu stranu ìvota. Uz opu{ten pokret i duboko disanje vraćamo se prirodnim principima ìvljenja. Vje`baju}i osje}amo


- 20 -

energiju. Svaki udisaj stvara osje}aj lagode kao kad prinesemo cvijet želeći ga pomirisati. To je iskonsko opho|enje s prirodom gdje se ne odvajamo, ve} naprotiv postajemo dio nje. Pulsiramo istom frekvencijom i stapamo se jedno u drugo. To je uistinu slije|enje Tao puta. Vje`baju}i Tai Chi upoznajete sebe {to proizlazi iz svakog pokreta koji izvodite. Mnogi }e od vas na po~etku biti neugodno iznena|eni glede prekomjerne tjelesne uko~enosti i nemogu}nosti izvr{enja zadanih radnji. To se vidi kroz svaki pokret ve} na samom po~etku vje`banja. Po~etnik vje`bu izvodi nekoordinirano i isprekidano s pretjeranom uko~eno{}u. Ravnoteà je ugroèna, udisaj i izdisaj ne prate kretnje tijela {to dovodi do preuranjenog zamora dok nazo~no odsustvo koncentracije prilikom izvo|enja uveliko smanjuje efekat same vje`be. To su samo neke od ustaljenih gre{aka koje radi svaki po~etnik. Upravo zato je i osmi{ljen Tai Chi da vrati naru{enu harmoniju. Naredba koju {alje um putem ìv~anog sustava dolazi u onaj dio tijela koji }e zadanu zapovijed prenijeti u pokret. Uz to sam izgled u~injene vje`be bit }e bolji ako neposredno prije samog izvo|enja vizualizirate pokret. To zna~i da prvo stvorite sliku u glavi kako bi {to ispravnije prenijeli zapovijed u bilo koji dio tijela. Kada nau~ite pravilno izvoditi sve pokrete, moète po~eti sa izvo|enjem forme uz kontrolu dubokog disanja {to }e daljnim radom dovesti do poja~anog toka energije i akumulacije u podru~ju Dan Tiena. Kasnije }ete tu akumuliranu energiju svjesno voditi energetskim kanalima {to }e uspostaviti pravilan odnos Yina i Yanga u tijelu. Isto tako jednako dobro }ete uspjeti izmjenjivati


- 21 -

pozitivnu energiju Yang koju uzimate udisajem i negativnu ili istro{enu energiju Yin koju izbacujete izdisajem. Koli~ina unesenog Yanga ovisi o duìni udisaja. S druge strane da bi se odrào pravilan odnos Yina i Yanga u tijelu izdisaj mora imati istu duìnu kao i udisaj. Sljede}a bitna karakteristika Tai Chia je ovladavanje vje{tinom borenja. Svaki pokret u Tai Chiu sadrì neku od tehnika obrane ili napada pa dok izvodite formu moète zami{ljati da se borite, vode}i ra~una o obrani ili napadu. Cilj vje`banja Tai Chia kao borila~kog sistema je bu|enje i kontrola unutarnje energije da se osjeti njeno kretanje od Dan Tiena do dlanova. Tai Chi se moè vje`bati i u paru primijenjuju}i neku od tehnika iz forme u cilju uvje`bavanja borenja. Tai Chi je zaista sveobuhvatan. On je Vrhunsko znanje i mo} koja dopire do neslu}enih granica. Smi{ljen tako, da u~i mnogim znanjima, postao je popularan. Pored sticanja pravilne koordinacije pokreta, ravnoteè i umije}a dubokog disanja, Tai Chi nas u~i da mudrost izvire iz smirenosti. Iako su pokreti meki i spori, a tijelo opu{teno oni bude u vje`ba~u veliku ìvotnu energiju. Tek kada se tjelesno smirimo, moèmo ~uti unutarnje vibracije na{eg tijela i tada kaèmo da se duhovno budimo.


- 22 -

2.1. UTJECAJ NA ZDRAVLJE Tek je pred nama vrijeme u kojem }e Tai Chi pod lupom nauke otkriti sva svoja korisna djelovanja na ljudski organizam. Ipak, kroz stolje}a uo~ena je sposobnost unutarnjih {kola kineskog boksa da djeluju kao preventivne mjere za pobolj{anje zdravlja kao i spoznaja da je najbolji na~in za unapre|enje zdravlja uspje{na regulacija nervnog sistema {to upravo nalazimo u vje`bama Tai Chi Chuana. Stanje uma u kojem se nalazi praktikant dok izvodi vje`bu pomo}i }e izlije~enju mnogih bolesti. Jedinstvena metoda treninga glavni je faktor koji je doveo do popularizacije Tai Chia kao sredstva za izlje~enje bolesti i odràvanja dobre fizi~ke kondicije. Mirno srce i koncentrirana misao princip je vje`banja koji nervnom centru dozvoljava odmaranje pobolj{avaju}i u isto vrijeme sposobnost koordinacije funkcija razli~itih organa. Relaksacija cijelog tijela, prirodno i duboko disanje, gipki pokreti savijanja u obliku luka sa centrom oko struka, te vje`be koje dovode unutarnju snagu u same vrhove udova pomo}u umne kontrole, dovodi do harmonije kompletnog tijela. Drugim rije~ima znatno se pobolj{avaju funkcije rada svih organa. Psihi~ka napetost posljedica je ìvljenja ubrzanim i modernim ìvotom. Upravo ta napetost dovodi vremenom do smanjenja ili prekida protoka energije u energetskim kanalima, a bolest koja slijedi iza toga samo je produkt nastale situacije koja se odraàva


- 23 -

direktno na organu s najmanjim energetskim potencijalom. Mirnim i mekanim pokretima Tai Chia dozvoljavamo da se misli smire, a tijelo opusti. Svaki pokret motiviran je umom a ne samo fizi~kim naporom. Um i tijelo moraju povezano djelovati posredstvom koncentracije koja }e rukovoditi svim radnjama kao {to su pravilan ritam disanja, uskla|enost pokreta ruku i nogu, gornjeg i donjeg dijela tijela, struka, ki~me i o~iju. Na taj }e na~in doprinijeti smirivanju ~itavog nervnog sistema i ja~anju funkcija mozga. Na kraju, ipak moram naglasiti da je Tai Chi u prvom redu preventivna mjera za o~uvanje zdravlja {to zna~i da oni koji ga redovito vje`baju duè vrijeme postaju otporniji na bolesti, bolje su tjelesne kondicije, a ìvotni vijek se produùje. U Tai Chiu se ne de{avaju ~uda. Potrebna je samo upornost i svakim narednim danom }ete osjetiti pobolj{anja. To }e se prvo odraziti kroz dobro raspoloènje, zatim poja~anom dnevnom aktivno{}u, ve}om izdr`ljivo{}u, prestankom lak{ih tjelesnih smetnji kao {to su npr., mu~nina, vrtoglavica, nepotpun dah, preuranjeni zamor, nesanica, nervoza itd. Glede svih gore navedenih razloga Tai Chi je u Kini prerastao u oblik masovne rekreacije koja se u sklopu tradicionalne kineske medicine primijenjuje u terapeutske svrhe, a takav na~in vje`banja danas se ra{irio po cijelom svijetu.


- 24 -

3. ZAŠTO TAI CHI CHUAN ?

Cilj vježbanja Tai Chi Chuana je dvostran. Jedna strana Tai Chia nam otkriva njegovu primjenjivost u terapeutske svrhe. Radi ovakvog tumačenja vježba ga većina ljudi. Druga strana vježbanja nam otkriva njegovu borilačku primjenjivost. Osnova za dobro usvajanje ove vještine je ispravno podučavanje, prirodna nadarenost i istrajnost. Ni jedna od ova tri načela ne uzdiže se iznad drugih nego se međusobno nadopunjavaju. To znači da bez obzira na ispravno podučavanje i prirodnu nadarenost vježbač neće napredovati ukoliko nije dovoljno ustrajan, i obrnuto. Važno je znati da uporno vježbanje Tai Chia održava dobro zdravlje i liječi bolesti, a prekomjerno uzimanje hrane i nekretanje dovode do oboljenja. I dok propuštanje obroka ne predstavlja nikakav gubitak, propuštanje dnevne vježbe krajnje je nepoželjno. Ovo shvaćanje pomoći će razvijanju upornosti. Svi ljudi nisu jednako mogućni usvojiti Tai Chi. Kako sam naveo bitan faktor za savladavanje vještine je prirodna nadarenost. Međutim, ako netko nema prirodnu nadarenost za vježbanje Tai Chia, to ga ne bi trebalo odvesti od daljnjeg vježbanja. Ako drugi ljudi usvajaju određeni pokret sa deset ponavljanja, takav vježbač treba uraditi sto. Ako nastavi sa ovakvim načinom vježbanja i ne odustane, sigurno će naučiti Tai Chi. Iako je možda bio manje prirodno nadaren za ovakvu vrstu vježbanja, postaće majstor vještine.


- 25 -

Uvriježeno je mišljenje da su borilačke vještine povezane sa snagom. U Tai Chiu su spojena znanja kineske narodne medicine i Tao filozofije pa se zahtjev za razvoj mišićne mase zamjenio potrebom za mekim pokretom. Svima je jasno da jaki pobjeđuju slabe, ali je teško prihvatiti ideju da meko i popustljivo može savladati čvrsto i nepopustljivo. Najbolji primjer za objašnjenje ovoga je stablo koje se savija pod naletom vjetra. Vjetar je sačinjen iz zraka. Zrak je mekan i popustljiv. Međutim, kada se njegova masa sjedini u pokret, ruši sve pred sobom. Glavnu riječ kada govorimo o snazi Tai Chi Chuana ima Chi. Da bi se shvatilo i usvojilo znanje o pokretanju i cirkulaciji chia, neophodan je umni napor. To znači da se umnom kontrolom chi u tijelu stvara, skladišti i vodi. Chi se nakuplja u predjelu trbuha, ali se na najvišem nivou stvaranja chia postiže i velika opuštenost i mekoća. Chi pokreće tijelo i taloži se u kostima. Snaga koja se stièe na ovaj način je ogromna jer posjeduje sjedinjenje mase. Mada veliku snagu možete postići vježbanjem Tai Chia, morate shvatiti da je najvažnije od svega tjelesno zdravlje i smirenost. Međutim, ukoliko vježbate Tai Chi kao borilačko umjeće, morate se voditi uzrečicom da “silu od tisuću kilograma svladamo snagom od nekoliko grama”. Ova izreka prije naglašava djelovanje svijesti nego tjelesnu snagu. Kako sam naveo snaga i mišićna masa u Tai Chiu moraju biti potpuno odbačene. Tijelo u svom djelovanju mora biti što više opušteno i pokretljivo. Pored toga morate se kretati za protivnikom. Kada vas on napadne,


- 26 -

izmičete se u stranu i koristite silu napada za tehniku odbijanja ili privlačenja koja ne nailazi na otpor da oborite napadača. Upravo na taj način sila od nekoliko grama može savladati silu od tisuću kilograma. Kada se nekorištenje snage mišića i opuštenim tijelom postiže sloboda pokreta, to oduzima napadaču mogućnost da zada odlučujući udarac jer u stvari za to ne postoji trenutak jer ne postoji težište na osnovu kojeg bi udarac bio izveden. Vještina Tai Chia ukorijenjena je u stopalima, raste u određenom smjeru prema kukovima, grana se i djeluje preko dlanova i prstiju. Ovo ukorjenjenje u stopalima znači da buja iz tabana, iza jastučića, prolazi penjuæi se nogama, preko kukova koji usmjeravaju snagu u gornji dio tijela do dlanova. S druge strane snaga proizlazi iz kostiju dok iz mišića proizlazi žilavost. Jak udarac uz upotrebu snage zahtijeva uključivanje svih kostiju i napinjanje svih mišića tako da udarac padne kao čekić. Početnicima je često puta teško razlikovati žilavost od snage. Zato bi trebalo vježbati vježbu guranja ruku. U ovoj vježbi ruke se neprestano blago dodiruju dok par izvodi različite pokrete. Svatko se isključivo rukovodi čulom dodira da preduhitri slijedeći pokret drugog prije nego se uopće dogodi. Vježbu je potrebno ponavljati sve dok se ne stekne potpuna kontrola svakog pokreta partnera. Kada se ovlada vježbom guranja ruku, kaže se da ste ušli na velika vrata za vježbanje Tai Chia. Na najvišem nivou vježbe guranja ruku čulo dodira se pooštrava. Tko dosegne takvu usavršenost, postići će da mu mišići, tetive i koža postanu tako osjetljivi pa će biti


- 27 -

spreman izbjeći udarac refleksno, čak i ako je napadnut s leđa bez upozorenja. Uz ispravno podučavanje i redovito vježbanje ovo će svatko moći iskusiti.

Shaolin redovnik u karakterističnoj Tai Chi pozi


- 28 -

4. DO ZDRAVLJA KROZ POKRET

4.1. Članak o Tai Chi Chuanu objavljen u

Novom Listu, 12. travnja 1997. godine.

Kineski car Yua naredio je svojim podanicima vježbanje “velikih plesova” kako bi spriječili bolesti. Bilo je to 2205. godine prije nove ere. Radilo se o Tai Chi Chuanu. Koliko je car Yua bio u pravu, vidi se i po tome što je 4 000 godina poslije Tai Chi osvojio Zapad potvrđujući da praktički nema bolesti na koju ne djeluje povoljno. Polazeći od tih postavki, od kojih polaze akupunktura i cjelokupna kineska medicina, a to je da tijelom kroz dvanaest merdijana cirkuliraju dvije vrste energije, pozitivna i negativna, jang i jin, Tai Chi zapravo pridonosi njihovom uravnoteživanju. Kada su te dvije energije u ravnoteži, tijelo ostaje zdravo, um bistar, a čovjek je sretan i tada je nemoguće razboljeti se. Poznat je sluèaj učitelja Cheng Mana koji je početkom stoljeća donio Tai Chi na Zapad. Teško bolesnom od tuberkoloze liječnici su mu davali najviše nekoliko mjeseci života. Nemajući što izgubiti počeo je redovito vježbati i bolest je za godinu dana potpuno nestala. Shvativši da mu se bolest javila kao šansa da se razvija, a ne kao nesreća na kraju je zaključio: “Istina je da sam u životu bio lijenčina”. Bilo je to u vrijeme kada su ljudi masovno umirali od tuberkoloze jer lijeka nije bilo. No, za onoga


- 29 -

tko je znao, lijek je bio Tai Chi Chuan. Sustav laganih vježbi nalik na usporeni balet što pokretima asocira na istočnjačke borilačke vještine. “Ja bih ga opisao ka splet vježbi i pokreta koji se rade usporeno bez ikakvih zahtjeva za brzinom i snagom. Tijelo se ne zamara, a uz taj pokret su vrlo bitni pravilno disanje i pravilna koncentracija. Za one koji nikada nisu čuli za Tai Chi Chuan imam običaj reći da je to nešto između yoge i aerobica, između statičnog i dinamičnog”, kaže Namik Dizdarević prvi koji je u Rijeci počeo s javnim prezentacijama te drevne kineske discipline. Riječani su se s Tai Chiem upoznali 1988. u Društvu “Zdrav život” u koji je samo jedan plakat, izvješen na Korzu tada doveo više od 200 ljudi. Rijeka je bila zrela za Tai Chi Chuan. Istina, u našim parkovima još nije kao u Kini gdje grupe ljudi na svježem zraku vježbaju Tai Chi u svrhu rekreacije i u terapeutske svrhe, ali budući da je Namikove poduke pohađalo već više od 400 vježbača koji su vježbali najmanje godinu dana, a on nije jedini koji poučava Tai Chi Chuanu i u riječkim parkovima uskoro možemo očekivati idilične slike.

Svatko je tvorac svoje bioenergije Tai Chi se u Kini počeo masovnije vježbati tek početkom ovog stoljeća. Prije toga ga je vježbala samo obitelj Chen i to stoljećima, a vježbe su krili kao veliku tajnu jer su spoznali njihovu moć. Korijeni Tai Chia su duboki, ali se ne zna tko ga je izmislio. Tvrdi se čak da ga je Chang San Feng naučio u snu. Naziv u prijevodu znači nešto vrhunsko i nedostižno poput vrhunske vještine


- 30 -

očuvanja zdravlja, a dodatak Chuan znaži da se nekada vježbao kao borilačka vještina. Oni koji su ga duže godina vježbali uvidjeli su da njime puno više dobivaju, i poboljšavao im se kompletan zdravstveni status. “Tako je danas to više pokret za rekreaciju i zdravlje kao što je i kod nas u Rijeci”, kaže Namik Dizdarević koji sada vodi skupinu od pedesetak vježbača u Tai Chi Klubi “Rijeka” na Mlaki. Tai Chi Chuan nije samo sustav vježbi. On je i filozofija života, utemeljena na taoizmu. U Kini je danas pojednostavljen do maksimuma. Pokreti jednostavni i laki za pamćenje, a može ih raditi svatko bez obzira na godine i zdravstveno stanje. Podijeljeni su u 24 pozicije koje izvođeni vrlo polako ostavljaju dojam poezije kroz pokret. Čak su i imena pojedinih stavova slikovita i poetična: Gurni planinu, Zlatni pijetao stoji na jednoj nozi, Ruke kao oblaci, Uhvati pticu na dlanu... Postoji puno formi Tai Chia. Svi su nastali iz jedne osnovne forme koju je vježbala obitelj Chen. Danas su četiri najjače škole u svijetu: Yang, Wu, Sun i Chen. Ovo što mi radimo je Kratka Yang verzija ili popularnije rečeno znanstveni Tai Chi. Zašto znanstveni? Zato što se 1956. godine u Kini oformila jedna stručna komisija koja je na temelju postojećih vježbi Tai Chia napravila najbolju kombinaciju koju će moći napraviti svi ljudi. Originalni Tai Chi je imao nekih složenih pokreta, skokova, udaraca u zemlju, trešenja tijelom, a koji su kasnije izbačeni jer su služili više za borbu, a razvijani su oni zdravstveni aspekti i to na taj način da ih može što više ljudi raditi. Duga forma traje dvadesetak minuta i izostala su samo ponavljanja pokreta.


- 31 -

Totalno zdravlje Tai Chi Chuan zapravo djeluje na tri razine: fiziološku, energetsku i meditativnu. Prema tome u sebi sadržava sva tri stupnja razvoja čovjeka i mogućnost da praktikantima ostvari totalno zdravlje. Stručnjaci preporučuju da se Tai Chi vježba tri put dnevno. Najbolje je odvojiti po 15 minuta ujutro, u podne i navečer. To je sasvim dovoljno da bi se čovjek stvarno osjećao dobro. No, kineska poslovica kaže da će već i onaj tko dva put vježba Tai Chi postati savitljiv poput drvosječe i miran poput mudraca. Kako se i zašto to događa objašnjava Namik. Kinezi smatraju da je svaki čovjek bioenergetičar, ali takav koji razvija tu svoju bioenergiju prvenstveno za sebe, a ne da bi nekog liječio. Oni ne razmišljaju o mogućnosti da neki čovjek treba pomagati drugom čovjeku bioenergijom, nego ga treba privući da i sam vježba i na takav način to osjeti na samom sebi. Drugim rječima, ne treba mu darovati ribu, nego ga treba naučiti da je sam ulovi. U ovom slučaju da vježba Tai Chi.

Energija ima oblik kugle Kinezi govore o energiji koju posjeduje svako ljudsko biće, Grci su je nazvali pneuma, Stari Egipćani sekhem, Indijci prana, Kinezi chi, a Japanci ki dok bi je mi nazvali bioenergija. No sve je to jedno isto-životna energija. Čovjek udisajem ne unosi samo kisik nego i


- 32 -

energiju iz svemira koja mu isto tako kao i kisik održava život. On to u dobrom zdravlju zna usklađivati s tijelom, ali kad se ravnoteža poremeti, dolazi do bolesti. Ubodom igala ili akupresurom stimulira se protok blokirane energije, a mi u Tai Chiu pokretom postižemo to isto. Vježba je naš prekidač. Ukoliko napravimo vježbu dobro taj prekidač je uključen i energija kola kako treba. Meni su neki učenici znali reći da im je nakon kratkog vremena vježbanja Tai Chia gore nego prije, ali to je samo zato jer je poèelo njegovo iscjeljujuće djelovanje. Kad se stopite sa svojim lošim navikama, vi i ne primjećujete da vam one stvaraju vaš loš životni status. No kad upadnete u probleme ili krize onda se trgnete i počnete nešto mijenjati u životu, počnete vježbati, mijenjati ishranu i to je ta vaša šansa da se izlječite. Svi moji učenici počinju sa Tai Chiem da bi nešto učinili za sebe. Ljudi koji vježbaju Tai Chi zaklinju se da točno osjećaju energiju kao nešto živo i još navode da ona ima oblik kugle. Trebalo je proći jedno pet godina od prvog kontakta sa Tai Chiem da bih počeo osjećati prave efekte. Mogao bih to opisati kao neko podrhtavanje, vibracije u zoni trbuha, trnce koji dolaze do ruku, a to je zapravo ta bioenergija koja dolazi do krajnjih ekstremiteta. Tako sam na kraju mogao vježbati po velikoj hladnoći, a da su mi i ruke i noge bile tople. To dolazi samo od sebe. Pri vježbanju ne smijete razmišljati nasilno voditi vaše misli k uspjehu. Trebate biti vođeni samo idejom da vam se ono što radite sviđa i tražiti zadovoljstvo u tome. Jednoga dana stvarno počnete


- 33 -

osjećati tu bioenergiju čak u obliku kugle. To nije preuveličavanje. Namik objašnjava kako Tai Chi Chuan djeluje kroz kontrolu udahnutog zraka, čime se uz dobru koncentrciju pobuđuje nervne centre, stimulira cirkulacija krvi i vitalna bioenergija tijela. Zato svim početnicima kaže da se kad počnu vježbati Tai Chi trebaju potpuno opustiti kako bi chi nesmetano putovao tijelom. Kad se to postigne, grudni koš se i dalje opušta, a chi je umnom kontrolom primoran spustiti se do Dan Tiena zone trbuha. Poslije izvjesnog vremena osjeća se kako se chi skuplja u masovnu integraciju nekoliko centimetara ispod pupka odakle poèinje kružiti cijelim tijelom. Nakon dužeg vježbanja tom energijom se može upravljati trenutačno posredovanjem uma i do bilo kojeg dijela tijela. Pozitivan utjecaj na krvotok Tu se koristimo i vizualizacijom što pomaže da se poput akumulatora punimo zdravom i svježom energijom, a izbacujemo istrošenu. Na kraju vježbanja vi zapravo osjećate kako vam cijelo tijelo diše. Vi ste kao cvijet koji sve svoje latice širi. Korist vježbanja Tai Chi Chuana za zdravlje je velika. Poznato je da do mnogih kroničnih oboljenja dolazi zbog poremećaja živčanog sustava. Ako postoji metoda za reguliranje nervnog sustava, to bi bio najbolji način da se unaprijedi zdravlje. Efekt se može naći kroz vježbanje Tai Chi Chuana navode zagovornici. Pritom ritam disanja sinhroniziran s laganim pokretima, harmonija kretanja nogu, ruku, gornjeg i donjeg dijela


- 34 -

tijela, struka, kičme i očiju pridonosi smirivanju čitavog nervnog sustava i jačanja funkcija mozga. Tai Chi dobro utječe i na krvotok. Pospješuje cirkulaciju krvi jačajući srčani mišić i djelujući kao preventiva protiv bolesti srca i arterioskleroze. Vježbanjem čovjek počinje uočavati promjene unutar svog tijela i često može sam sebi pomoći prije no što se novonastala neravnoteža u tjelesnom sustavu razvije u bolest koju je poslije teško izlječiti. Imao sam slučajeva da su mi ljudi dolazili zbog problema s kralježnicom, aritmijom srca i drugim problemima i svima je pomoglo. U vježbama nekad sudjeluju po dvoje partnera. Takva je primjerice vježba gurajućih dlanova. U njoj možemo osjetiti snagu čovjeka s kojim vježbamo. S malim pokretom možete odgurnuti partnera po tri metra od sebe. Energija se može koncentrirati u jednoj točki tijela, primjerice na dlanu, i odbaciti protivnika. Možete misliti koliko je ta energija djelotvorna kada se upotrijebi za vlastito izliječenje, kaže majstor ove drevne kineske vještine Namik Dizdarević. Jelena Sedlak


- 35 -

4.2. Tai Chi Chuan i moderni svijet (Referat sa predavanja u Tai Chi Klubu “Rijeka”

1999.godina)

Suvremeni razvoj tehnologije i urbanizacije uvjetovao je unapređenje standarda odnosno poboljšanje života čovjeka današnjice. Mnoge naprave koje smo izmislili učinile su nam život ugodnijim. Više ne moramo danima putovati da bi došli na određeno mjesto. Hrana koju pripremamo već je polupripremljena i treba nam nekoliko minuta da bude servirana na stolu. Mnoge tehničke naprave zamijenile su nas u radu. Međutim, iako nam je život lakši nego našim djedovima i bakama osjećamo nešto što je duboko u nama i što nas podsjeća na našu iskonsku potrebu, a to je zaštita i unapređenje zdravlja. Važno je znati, u svemu što činimo, ili zadovoljavamo ili ne zadovoljavamo svoje potrebe. Primjećivali mi to ili ne, u svakom trenu odlučujemo o svom životu. Naučiti odlučivati tako da izbor uspješno zadovoljava naše potrebe ključ je u potrazi za srećom. Drugim riječima i kad nismo odlučili, odlučili smo. U našem se životu ništa neće promijeniti ako ne učinimo nešto drukčije od onoga što smo dosad radili. Kadkad ne donosimo odluke i ništa ne poduzimamo zato jer nismo sigurni u sebe. Nismo sigurni što bismo trebali učiniti ili čemu valja težiti. Nismo čak sigurni ni u to kako u svoj život početi unositi ravnotežu i raznolikost.


- 36 -

A imamo vlastiti sustav opstanka. Tvore ga brojni različiti tipovi unutarnjih alarma. Razumijevanje tih signala može nam život učiniti sretnijim. Ti su unutarnji alarmi izravno povezani s našim osnovnim potrebama. Signali koji čine naš sistem opstanka mogu biti pozitivni ili negativni. Oni nam istog časa i posve pouzdano kazuju dobivamo li ono što trebamo i što želimo. Signali su unutarnji znakovi blisko povezani s našim osnovnim potrebama i predođbama. Oni nas upozoravaju o narušenom stanju zdravlja i sve ono što trebamo učiniti je to da ih znamo protumačiti i djelovati na pravi način. Time dolazimo do saznanja doc. dr. Stjepana Hajmera da tjelesna aktivnost određenog intenziteta i obima ima nezamjenjivo djelovanje kako u fazi rasta tako i u sprečavanju, odnosno odlaganju biološkog narušavanja funkcionalnog i zdravstvenog stanja. Ljudski organizam se tijekom evolucije ljudske vrste nesumnjivo prilagođavao svim svojim podsistemima za pokretačku funkciju te je već odavno zamijećeno da se kod tjelesno neaktivnih ljudi razvijaju različite poremetnje zdravlja, od smanjenja funkcionalnih sposobnosti pa do pravih patoloških stanja. Među prvim pisanim materijalima o povezanosti tjelesne aktivnosti i zdravlja su zapisi iz drevne Kine iz vremena Žutog Cara o posebnoj vrsti gimnastike za disanje koja je bila zapisana pred skoro 5000 godina. Grčki liječnik Hipokrat (460-370-te godine pr.n.e.), utemeljitelj znanstvene medicine, navodi: “Dosada i ljenčarenje vuku za sobom poroke i bolesti, dok aktivnost donosi sa sobom bodrinu, koja je uvijek


- 37 -

usmjerena ka jačanju života”. Arapski liječnik Avicena (XI st.) piše u svom poznatom djelu “Kanon medicinske znanosti” slijedeće: “Utvrdio sam, medicina je nauka o poznavanju stanja ljudskog tijela, ukoliko je zdravo ili izgubilo zdravlje, da mu se zdravlje očuva ili vrati. Poznavanje svake stvari koja može biti uzrok zdravlja ili bolesti također je predmet proučavanja medicine. Uzroci mogu biti očigledni ili skriveni pa je neophodno u medicini proučavati i pojave pri zdravlju i u bolesti..” U daljnjem tekstu Avicena također daje do znanja da je tjelesna aktivnost uzrok zdravlju, a neaktivnost uzrok bolestima. Njemački liječnik Schmit objavljuje dvije knjige (1893. i 1905.) u kojima tretira tjelesno vježbanje prema vrijednosti utjecaja na tijelo. U našim krajevima Radovan Marković u svojoj knjizi “Nauka o zdravlju” , izdanoj 1909. godine u Zagrebu, izlaže i za današnje pojmove vrlo moderne stavove povezujući između ostalog aktivnost, sposobnost i zdravlje slijedećim riječima: “Kretati se tijelom isto je tako od prijeke potrebe, kao što je jesti i piti. Svaki organizam ne radeći gine, radeći razvija se i jača. Radom i vježbom bivaju mišice snažne i ustrajne, kretanje sigurnije, brže, slobodnije i spretnije, a čitavo tijelo čilo i krepko. Dok se krečeš, radi gotovo čitav organizam, zato je življa opća tvarna izmjena i snažnija djelatnost pluća i srca, a po tome se podražava zdravlje, jača životna snaga i otpornost.”

Ipak velika fizička naprezanja primjerena su više mlađim osobama. Utvrđeno je da umjerena fizička aktivnost najbolje fiziološki djeluje na organizam. Upravo u tu svrhu osmišljen je Tai Chi Chuan drevna kineska vještina za zdravlje i psihofizičku ravnotežu. Tko


- 38 -

god je posjetio Kinu morao je zapaziti čudnovatu, polaganu i dostojanstvenu vježbu što je u parkovima, na ulicama ili u dvorištima tvornica ili ustanova izvode milijuni ljudi. Vježba slična polaganom plesu oduvijek je izazivala zanimanje stranaca. Nazivali su je “kineska gimnastika” ili “boksanje sa sjenom “.

Često uz pominjanje Tai Chia stoji riječ Chi. Što je zapravo Chi? Za Kineze je pojam Chi vrlo širok. On označava opću osnovu svega što postoji. Riječ Chi koja nije istovjetna onoj u Tai Chi-u znači dah ili duh. Chi postoji u svakom živom biću, a postoji Chi svakog sastojka, svake smjese, svakog stanja, svake grupe ljudi. Ono na što se se ukazuje ovim izrazom je životni činilac koji pokreće sve pojave. Kada se govori o Tai Chi Chuanu, naglašava se Chi tijela koji potkrepljuje njegove životne funkcije. Chi u tijelo uvlačimo sa zrakom koji dišemo, a bolest se smatra pokazateljem prekida slobodnog toka chija kroz tijelo. Dakle cilj vježbanja Tai Chi Chuana je da uspostavi prirodni tok Chi-a oslobađanjem od napetosti koja inače ometa ovaj tok.

U daljnjem tekstu iznijeti ću viđenje Freda Lehrmana o važnostima Tai Chi Chuana kao i njegovo shvaćanje u modernom svijetu.

“Znam ljude koje zanima Tai Chi Chuan iz različitih razloga. Spolja gledano liči na neku vrstu vještine kretanja. Postoje legende o Tai Chi Chuanu. Priča se da su redovnici, poznavatelji ove vještine mogli da se obrane od napadača ne prekidajući meditaciju. Mada ovo uvjerenje sadrži apstraktne detalje, ono još uvijek otkriva pravu prirodu Tai Chia kao umijeća samoobrane. To je manje vještina, a više stanje tjelesne budnosti. Tijelo uči da odgovara bez predumišljaja ili


- 39 -

plana, mada vrlo točno i svrsishodno-slično pogledu…Siguran sam da ćemo u bliskoj budućnosti imati naučni uvid u pojave koje su povezane sa Tai Chiem. Međutim mislim da je vrlo važno zapamtiti da je sredstvo koje najviše odgovara ovome naše tijelo. Mikroskop je u stvari svojevrstan produžetak oka. Ako postanete osjetljivi na sopstvene energetske promjene tada možete upotrijebiti svoje tijelo da proučavate Chi neposredno.”

Ovim je saznanjima Fred Lehrmannas na vrlo slikovit način uputio ka shvaćanju Tai Chia kao i na njegovo značenje za čovjeka. Ukazuje na međusobne direktne utjecaje i odnose kao i mogućnosti koje se otvaraju svakom vježbaću.

U svojoj knjizi “Tai Chi Chuan-Jednostavni put” učitelj Cheng Man Ching potvrđuje važnost gore navedene izjave: “ Uzmite moj slučaj za primjer. U mladosti mi je neizlječivo nedostajala upornost. Kad god bi mi zdravlje popustilo vježbao sam Tai Chi. I samo što bih osjetio poboljšanje prestajao bih sa vježbanjem. Tako se ponavljalo. Mogu se zahvaliti samo Nebu što mi je slalo bolest za bolešću da bi me nagnalo da istrajem usprkos sklonosti ka odustajanju…u mladosti, dok sam pohađao Yu wen univerzitet i Fakultet likovnih umjetnosti u Pekingu zdravlje mi je bilo izuzetno slabo. Prisiljavao sam se da tamo ostanem pet godina. U ljeto 1925. godine vratio sam se u Šangaj i nerado prihvatio učiteljsko namještenje na šangajskom Fakultetu likovnih umjetnosti. U to vrijeme bolovao sam od tuberkoloze koja se toliko pogoršala da sam skoro podlegao. Rođaci i prijatelji nisu nalazili način da mi pomognu. Međutim, ubrzo me je gospodin Pu odveo kod


- 40 -

učitelja Yanga da izučavam Tai Chi Chuan. Kroz nekoliko mjeseci unutarnje krvarenje je prestalo, a moja se temperatura vratila na normalnu. Za manje od godinu dana kašalj je nestao. Za šest ili sedam godina drugi simptomi kao što su glavobolja, ispadanje zuba, zamagljeni vid i gubljenje pažnje, nestali su. Čovjekov život je ograničen, ali zahtjevi nisu. Ako čovjek ne pronađe način da postane snažan, malo nade ima da će moći u punoj mjeri da žanje dobrobit zdravlja.”

Tako je učitelj Cheng Man Ching dao svoj primjer glede važnosti vježbanja Tai Chia. Vjerojatno je mnogim kasnijim vježbaćima upravo ovaj primjer poslužio da počnu vježbati Tai Chi Chuan.

Moje objašnjenja Tai Chia vezano je uz moja vlastita iskustva i mnoga iskustva dosadašnjih vježbača. Moram reći da kod nas na žalost još uvijek ne postoje institucije kao drugdje u svijetu koje se bave proučavanjem veze između moderne medicine, zdravstvene rekreacije i Tai Chi Chuana pa su sva saznanja vezana uglavnom kroz moja osobna iskustva ili iskustva vježbača koji su dolazili vježbati kod nas u klubu. Mislim da bi znanstveno mišljenje dalo konačni odgovor na mnoga otvorena pitanja vezana za ljudsko zdravlje i način očuvanja zdravlja kao i mogućnosti ozdravljenja. Dovoljan je slučaj vezan za akupunkturu koja je još prije trideset godina smatrana nečim što graniči sa znanošću da bi je danas prihvatili mnogi zdravstveni centri kao jedan od ustaljenih zdravstvenih metoda za izlječenje pacijenata. Kako se Tai Chi bazira uglavnom na relaciji um-tijelo i kao regulacijski medij koristi Chi, možemo zamisliti kako je teško današnjoj nauci dati konačno mišljenje bez opipljivih dokaza.


- 41 -

Međutim, samo će pravi vježbač Tai Chia razumjeti ova objašnjenja jer je i sam imao priliku osjetiti korisnost vježbanja. Vidim priliku u tome što će isti ti vježbači biti dokaz uspješnosti vježbanja Tai Chia i na taj način privući pažnju moderne znanosti da se pozabavi pitanjem Tai Chia. Moram priznati da je današnjoj znanosti vrlo teško doći do saznanja, jer kako izmjeriti Chi energiju? Kako “uloviti” njeno kretanje tijelom da bi se točno znalo što se dešava sa vježbačem prilikom vježbanja Tai Chia. Kineski naučnici ustanovili su da je tijelo vježbača prilikom izvođenja Tai Chia u nekoj vrsti meditacije i da se pažnja uma usredotočuje uglavnom na zbivanja unutar tijela. Instrumenti su pokazali pojačano elektromagnetsko polje oko praktikanta. Dalji su dokazi mogućnost koncentracije enormne snage u samo jednoj točki tijela a prikazi ovakvih sposobnosti uglavnom su od najboljih majstora Chi Kunga i Tai Chi Chuana.

Da bi se Tai Chi Chuan u potpunosti svladao uz samu formu mora se poznavati medicina, odnosno anatomija ljudskog tijela, akupunktura, meditacija, masaža, ljekoviti biljni preparati, zdrava prehrana i Taoizam kao nauka na kojoj se bazira cjelokupan sistem vježbanja Nei Chi Kunga.

Zato je moja definicija Tai Chi Chuana sljedeća; „Tai Chi Chuan je kineska taoistička vještina kojoj je za cilj povećanje duhovne i fizičke energije tijela u cilju održavanja snage i vitalnosti, a na taj način da se opuštenim pokretom i kontroliranim disanjem balansiraju energije Yin i Yang“. Ljudsko tijelo je medij kroz koji prolaze razne vibracije sa zemlje i svemira. Ponekad te vibracije mogu narušiti zdravlje ako se ne znamo obraniti na taj način što ćemo prepoznati kada


- 42 -

dođe do neuravnoteženog stanja. Vježbanje Tai Chi Chuana će nam pomoći da ponovo uspostavimo ravnotežu organizma jer slijedimo li principe svemira zaključujemo da u njemu vlada harmonija uravnoteženog stanja. Treba imati na umu i misao koja kaže: “Svemir je vječan jer je spokojan.”

Cheng Man Chin


- 43 -

5. PORIJEKLO TAI CHI CHUANA Tai Chi Chuan ili Boks Sjenke danas je jedna od najpopularnijih kineskih borilačkih vje{tina u svijetu. Prvo pojavljivanje ove vje{tine u javnosti datira u vrijeme dinastije Qing. No, ne zna se to~no kada je nastao, ali je njegova ogromna popularnost porasla nakon 1911. godine. Ilustrirani priru~nik “Jang {kola Boksa Sjenke”, izdan 1921. godine daje nekoliko mogu}ih pretpostavki o njegovom postanku od kojih prva ovu zaslugu pripisuje Zhang Shanfengu putuju}em taoisti~kom sve}eniku sa Wudang planine u 15-om stolje}u. Druga teorija kazuje da je to bio Zhang Shanfeng alkemi~ar sa Wudang planine u 12-om stolje}u i tre}a da je tvorac Tai Chia Xu Xuanping car tajanstvene mo}i kako su ga zvali, a ìvio je u vrijeme dinastije Tang sredinom 8-og stolje}a. Mnoge knjige napisane na ovu temu smatrale su bez podrobnijeg ispitivanja taoisti~kog sve}enika Zhang Shanfenga koji je ìvio u 15-om stolje}u kao za~etnika Tai Chi Chuana. Me|utim, u novije vrijeme je majstor borila~kih vje{tina Tang Hao (1897-1959), zajedno s jo{ nekim drugim majstorima nakon duèg istraìvanja kona~no 1930. godine zaklju~io da je Tai Chi Chuan ili me|u bokserima zvan Boks Sjenke potekao od majstora Chen Wangtinga iz Wen pokrajine i oblasti Henan polovinom 17-og stolje}a u vrijeme kad je dinastija Qing trebala smijeniti dinastiju Ming.


- 44 -

U knjizi “Rodoslovlje porodice Chen” dato je obja{njenje koje ka`e da je Wangting ili Zhouting bio vitez pri kraju dinastije Ming i u~enik borila~kih vje{tina prvih godina dinastije Qing poznat u provinciji Shandong kao majstor borila~kih vje{tina poraziv{i vi{e od 1000 protivnika. Bio je za~etnik borbi golim rukama i borenja s oru`jem u Chen {koli kineskog boksa. Kao ratnik u borbama je koristio ma~. U svojoj knjizi “Pjesma Kanonskog Boksa” ~iji je naslov inspiriran naslovom knjige Qi Jiguanga “Kanonski Boks”, Chen Wangting je ustvrdio: “...Promjene pokreta kao {to su pru`anje i savijanje neo~ekivane su kao i nepredvidive. Zato se ja oslanjam na sve oblike nje`nog i lukavog pokreta tijela kao {to su plesanje (okretanje) i vrtnja”. Ova re~enica karakteristi~no opisuje tehniku “guranja ruku”, u Tai Chi Chuanu, koja nije bila prisutna u knjigama o ratnim vje{tinama kod drugih autora iz ranijeg perioda. Porodica Chen iz Chenjiagou sela u~ila je Chen Wangtingove tehnike borenja i “guranja ruku” iz generacije u generaciju. Nakon pet generacija, Tai Chi Chuan je iz Chen {kole prenesen na Chen Changxinga (1771-1853) koji je opet svoje znanje prenio na Yang Luchana (1799-1872), starosjedioca iz pokrajine Hebei. Kasnije je Yang Luchan iz Chen stila razvio svoju {kolu koja je dobila ime Yang {kola Tai Chi Chuana. Wu Yuxiang (1812-1880) iz pokrajine Yonging nau~io je izvorni Chenov stil od Yang Luchana i Zhaobao stil iz {kole Chen od Chen Qingpinga i spajaju}i ove dvije forme stvorio je Wu {kolu iz koje je kasnije nastala {kola pod imenom Sun.


- 45 -

Ovo su ujedno i pet najpoznatijih tradicionalnih {kola Tai Chia ~iji su odnosi i razvoj vrlo jasni. Ono {to je ostalo zapisano u knizi Qi Jiguanga nakon njegove smrti ne otkriva postanak Tai Chia ali daje njegov nagovje{taj. U knjizi “Kanoni Boksa” Qi Jiguang opisuje neke tehnike i principe po kojima je Tai Chi najvjerojatnije kasnije nastao i bio inspiriran, ali tada je to jo{ uvijek bila samo jedna od postoje}ih {kola kineskog boksa koje su se u to vrijeme trenirale. 32 postoje}e forme koje su sadràne u Qi-ovoj knjizi bile su baza po kojima je Chen Wangting kasnije kreirao novi stil. Mada je bilo puno polemika i razdvojenih mi{ljenja oko nastanka Tai Chia ~iji su po~eci obavijeni velom tajni zaklju~ak donesen 1930-tih godina bio je da je Tai Chi Chuan nastao u vrijeme zamjene dinastije Qing, a njegov tvorac je Chen Wangting iz pokrajine Wen, (provincija Henan), koji je za vrijeme dinastije Ming bio ratnik. [ezdesetih godina ovog stolje}a prate}i otkri}a vi{e povijesnih podataka o Tai Chiu, to~no vrijeme i porjeklo Boksa Sjenke odre|eno je kao 1660 godina, tj. oko 20 godina nakon prestanka vladavine dinastije Ming. Prema zapisanim ~injenicama u “Analima Huaiging Prefekture”, “Analima Pokrajine Wen” i “Analima Pokrajine Anping”, Chen Wangting bio je vo|a civilnih trupa koje su branile pokrajinu Wen tri godine prije pada dinastije Ming (1644). On je slijede}i Wu Chenghua pokrajinskog suca, vodio svoje trupe protiv neprijatelja. Nakon pada dinastije Ming Chen Wangting, vo|en Taoizmom, povukao se iz dru{tvenog ìvota i ìvio


- 46 -

osamljeno. Ovo se moè uo~iti iz poeme koju je napisao neposredno prije smrti: “...Pozivaju}i se na minule godine, kako sam se hrabro borio da porazim neprijateljske trupe i kroz kakav sam rizik pro{ao. Sve blagonaklonosti koje su mi darivane sada su ni{tavne! Sada star i malaksao druìm se samo sa knjigom Huang Ting...@ivot se sastoji od kreiranih akcija boksa kada osjetimo depresiju, odre|uju}i polje djelovanja prema sezoni, i tro{e}i dokono vrijeme u~e}i u~enike i djecu tako da mogu biti vrijedni ~lanovi dru{tva.” Uvo|enjem vatrenog oru`ja sve je vi{e opadala uloga boksa kao ratni~ke vje{tine navode}i one koji su bili nosioci ove metode da razmotre daljni cilj i pravac razvoja borila~kih vje{tina. Slo`ni u istom htijenju vje`ba~i Tai Chia lansirali su slogan: “[to je krajnji cilj Tai Chia? To je odràti formu i produìti ìvotni vijek.” Ovo je o~igledno bio po~etak procesa u kome se Boks Sjenke postepeno pretvarao iz ratni~ke vje{tine u vje{tinu o~uvanja zdravlja. Tako je kasnije i samo prvobitno ime Boks Sjenke koje je nosilo borila~ki karakter zamijenjeno novim nazivom Tai Chi Chuan pod kojim se imenom ova vje{tina popularizirala u svijetu. Kako je borila~ki sadràj zamijenjen vje`bom unapre|enja vitalne energije, tako je i samo ime Tai Chi Chuan postalo prikladnije jer je smisao uzet iz Tao filozofije. Usprkos {to je borila~ka primjena zamijenjena zdravstvenom oblik forme je ostao nepromijenjen pa i danas ima ljudi u svijetu koji vje`baju ovu vje{tinu kao samoobranu. Tai Chi je kroz svoju dugu povijest prelazio s u~itelja na u~enika kroz generacije transformiraju}i se s vremenom u vi{e oblika. Najstariji od svih stilova je


- 47 -

Chen stil Tai Chia i od njega su potekli svi drugi kasnije nastali stilovi. Tai Chi Chuan koji se vje`bao u Chen porodici razvio se u dva pravca. Tako su razdvojeni na stari i novi stil, a zatim je iz novog stila nastao Zhaobao stil. Yang Luchan, koji je u~io Tai Chi Chuan od Chen Changxinga postepeno je mijenjao stari stil kojeg je nau~io od svog u~itelja nakon dolaska u Peking. Yangova verzija Tai Chia ponovno je do`ivjela promjene od njegovog tre}eg sina Yang Jianhoua (1839-1917). Kona~ni oblik kakav danas ima Yang {kola dao je Yang Chengfu (1883-1936), sin Yang Jianhoua. Ovaj veliki stil pro{iren i graciozan, postao je najpopularnija {kola Tai Chia u Kini i svijetu. Yang Luchan i njegov drugi sin Yang Banhou (1837-1892), nau~ili su Quan Youa prvobitnu kra}u verziju Yang stila, a njegov sin Wu Jianquan {irio je ovo znanje i glede toga je ovaj stil dobio ime Wu Tai Chi Chuan. Wu stil je sli~an Yangovom po meko}i i brzini, ali je li{en preskakanja i skokova kojih ima u duga~koj Yang formi. Ovaj stil je ogranak Yang {kole i jako je popularan. Wu Yuxiang (1812-1880) formirao je svoju Wu {kolu i to na osnovi starog stila iz Chen familije kojeg je nau~io od Yang Luchana oko 1851. godine i novog stila iz Chen familije kojeg je nau~io od Chen Qingpinga 1852. godine. Ova Wu {kola Tai Chia cjelovita je i kompaktna sa naglaskom na radu tijela i primjeni unutarnje snage. Wu stil je prenijet na Sun Lutanga (1861-1932) preko Li Yiyua (1832-1892) i Hao Weizhenga (1849-1920). Sun je bio majstor u Xingyi boksu i Ba Kua Chang (Osam dijagrama).


- 48 -

Zapo~inju}i sa vje`banjem u 51 godini ìvota, Sun je kreirao novi oblik kombinacijom najja~ih to~aka iz sve tri {kole. Karakteristika Sun {kole je da po obliku sli~i na Yangovu {kolu, a po teoriji Xinyi boksu. Stari stil Boksa Sjenke iz Chen familije donijet je u Peking iz Chenjiagou sela u listopadu 1928. godine, od Chen Changxingovog unuka Chen Fakea (1887-1957), i bio prihva}en od starijih ljudi koji su imali prija{nje prakse u vje{tinama borenja kao i mladih osoba. Ovaj stari stil ra{irio se po svim velikim gradovima {irom Kine. Razli~ite {kole Tai Chia usprkos razli~itim karakteristikama, imaju iste principe vje`banja kao {to su izvo|enje pokreta, relaksacija za postitanja meko}e koja kad se akumulira dovede do ~vrsto}e nadomje{taju}i se tako jedan na drugi. Op}e priznavanje novih {kola Tai Chia rezultat je mnogih verzija, studija i dugotrajnog rada mnogih predhodnika. Radi toga Tai Chi je lako prilagoditi raznim ciljevima kao {to je odràvanje kondicije, borbenih vje{tina i dobrog zdravlja. Moè se re}i da su prilikom stvaranja Tai Chia na{i predhodnici uzeli u obzir popularizaciju i podizanje standarda vje`banja {to se o~ituje u sadràju i metodi u~enja vje{tine. Jedna izvanredna osobina Tai Chia je velika prilagodljivost. Novi stil Chen familije, Zhaobao stil, Yang stil, Wu stil i Sun stil su nastali doradom prvog kompleta starog stila Tai Chia iz Chen familije. Iako razli~iti po na~inu izvo|enja isti su po strukturi i zakonima koji daju definiciju Tai Chia pokazuju}i time zna~ajke razvojnog procesa. Energi~ni i


- 49 -

sna`ni pokreti po kojim se razaznaje stari stil zamijenjeni su ili pretvoreni u nove oblike. Me|utim, drugi komplet Chen stila koji jo{ uvijek sadrì energi~ne i brze pokrete kao npr. poskakivanje, presavijanje i skakanje u stranu bitno je razli~it u odnosu na druge stilove Tai Chia. Me|u oru`jem koja su se koristila u raznim oblicima Tai Chia ma~ i koplje zadràli su se do dana{njih dana. Na~in borenja ovim oru`jima uzet je iz drugih borila~kih vje{tina koje su gajile polagane i opu{tene pokrete. Jedinstveno dostignu}e Tai Chia u borila~kim vje{tinama je borenje kopljem dvojice vje`ba~a i guranje ruku.

5.1. BORILAČKI TAI CHI CHUAN Mnogo je dokaza koji nam govore da je Tai Chi Chuan ili Boks Sjenke nastao na osnovama 32 forme sadràne u knjizi “ Kanoni Boksa “. Za~etnik novog stila Chen Wangting preuzeo je mnoge jake to~ke borenja iz ostalih borila~kih stilova koji su postojali u to vrijeme, mada se danas ne moè sa sigurno{}u re}i koje su to to~ke. Ono {to je poznato je to da je on prvi koji je napravio spoj borila~kih vje{tina sa tehnikama Daoyin (razvoj unutarnje snage) i Tuna (vje`be dubokog disanja). Tehnikom Daoyin se aktiviraju tijelo i udovi kroz svjesno upravljanje unutarnje energije spojene istovremeno sa pokretima tijela.


- 50 -

Tehnike Tuna su vje`be dubokog disanja koje su se kombinirale sa pokretima opona{anja razli~itih ìvotinja. Ove dvije tehnike su se kasnije razvile u Qigong (vje`be dubokog disanja) i Neigong (vje`be razvijanja unutarnje snage). Chen Wangting kombinirao je koordinirane akcije ruku, tijela, o~iju i nogu iz borila~kih vje{tina sa tehnikama Daoyin i Tuna doprinose}i tako da Boks Sjenke postane kompletan sistem vje`bi okarakteriziran jedinstvom unutarnje i vanjske snage prakticiraju}i udisaj prema unutra, a mi{i}e, kosti i koù prema van. Glede toga u Boksu Sjenke svjest borca, disanje i pokreti su tijesno povezani. Spiralno uvrtanje tijela i pokreti u obliku luka koji su me|usobno povezani mekano i graciozno u mnogo ~emu se podudaraju sa teorijom o energetskim kanalima. To zna~i ako vitalna energija nesmetano cirkulira tijelom putem energetskih kanala i ako ista energija odràva balans u razli~itim kanalima osoba je zdrava pa }e uìvati u dugom ìvotu ili obratno. Spajaju}i teoriju o energetskim kanalima sa borila~kim vje{tinama kao sredstvom ja~anja vanjske snage i tehnikama Daoyin i Tuna za ja~anje unutarnje snage, Boks Sjenke ima ogroman utjecaj na ~uvanje zdravlja. Bokser se mora rukovoditi i oslanjati na Chi (unutarnja vitalna energija) pomo}u umne kontrole i time dozvoliti Chiu koji mora biti sakupljen u Dan Tienu da bi se dalje {irio po cijelom tijelu postepeno ga uvr~u}i sa strukom kao osovinom. Uvijanjem struka i ki~me dva bubrega se naizmjeni~no steù i opu{taju omogućuju}i tako da Chi prolazi kroz Ren kanal, Du kanal, Dai kanal i Chong


- 51 -

kanal. Chi se potiskuje na gore prema vrhovima prstiju okretanjem ruku i zglobova i nadole prema no`nim prstima savijanjem koljena i gle`njeva. Kad je dohvatio ekstreme, Chi se vra}a u Dan Tien. Takva praksa rezultira ja~anjem ofenzivne i defanzivne snage tijela i udova kao i pove~anjem eksplozivnosti. Ovom prakti~nom primjenom Chen Wangting je ne samo potvrdio ve} i unaprijedio teoriju o energetskim kanalima.

5.2. VJEŽBA GURANJA DLANOVA

Od davnih vremena postojale su odvojene vje`be udaranja nogom, napada, padova, ru{enja i zahvata. Metoda vje`banja padova izvodila se odvojeno od vje`bi napada i time se razvila na neovisan na~in. Ostale ~etiri metode, mada prakticirane kombinirano, imale su svaka posebne karakteristike. Udaranje nogom, napadi, ru{enja i zahvati dovodili su do ozbiljnih povreda kada su se izvodili stvarno pa je njihovo kasnije izvo|enje bilo imaginarno i simboli~no diù}i tako ma{tu, ali i besciljnost metode borbe. Glede toga, borila~ke vje{tine, pomno razvijene od majstora starijih generacija nisu mogle biti podignute na vi{i nivo. To je bio razlog {to je izvijestan broj izvornih grana vje{tina borenja u drevnoj Kini nakon prolaska kroz nekoliko generacija izgubilo svoju originalnu vitalnost i zadràlo samo ime, ali bez pravog u~itelja. Zato se me|u u~iteljima ~vrstih {kola kineskog boksa uvrijeìlo mi{ljenje da su unutarnje {kole (Nei Chi) kineskog boksa neefikasne i bez prave realne primjene.


- 52 -

Chen Wangting unaprijedio je sistem ovih {kola uvo|enjem vje`bi “guranja ruku” koja uklju~uje dva boksera. Vje`ba se izvodi sa spojenim rukama prakticiraju}i pokrete usukivanja i zabijanja da bi se izo{trili osjeæaji dodira koè i osje~aj unutar tijela. Guranje ruku sadrì u sebi vje`be hvatanja, ru{enja, guranja tj. izbacivanja protivnika iz ravnoteè, a osnovni princip je osjetiti protivnikov momenat napada i preusmjeriti ga u pravom momentu u njegovom pravcu izbacivanjem iz ravnoteè i odgurivanjem. O veli~ini ove vje{tine imamo brojne pisane dokaze iz ìvota velikih majstora Boksa Sjenke. Postoji zabiljeèn opis majstora Yang Cheng-fua, : ...” U vje`bi guranja ruku kada dodirnete protivnika, va{e ruke su meke i lake, kada napadate, one su kao metak, prodiru bez ulaganja snage brzo i sna`no. Kada je napada~ gurnut, on osjeæa mali pokret, ali ne i snagu guranja. Ako poku{a da vas pomo}u snage kontrolira ili gurne, to }e biti kao da je poku{ao da uhvati vjetar ili sjenku.” Vje`banje metode “guranja ruku” oslobo|eno je zahtijeva za posebnim prostorom, za{titnom opremom i specijalnom odje}om. Ove odlike su učinile Chengovu metodu borbe u vrstu sporta koji se moè izvoditi sa dvije osobe na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. Na taj na~in, uobi~ajene metode u tradicionalnim borila~kim vje{tinama Kine kao {to su udaranje nogom, napadi, padovi, ru{enja i zahvati, dobile su novi sadràj-guranje. Trenutno vje`ba “guranja ruku” u Boksu Sjenke ima tendenciju da postane dio borbenih sportova. Sva Chen Wangtingova filozofija borenja sadràna u njegovom djelu “Pjesma


- 53 -

Kanonskog Boksa”, ve} u prva dva reda najbolje ilustrira ovu vje{tinu slijede}im rje~ima : “...Pokreti variraju i izvr{avaju se na takav na~in da su potpuno nepredvidivi za protivnika, pa se ja zato oslanjam na pokrete uvijanja kao i na mno{tvo pokreta rukama.” Pokreti rukama odnose se na uzajamno guranje dvojice vje`ba~a u cilju otkrivanja sposobnosti brzine reakcije i primjene tehnike. “Mene nitko ne poznaje, dok ja poznam svakoga.” Jo{ jedan bitan doprinos Chen Wangtinga vje{tini borenja je pove}anje realizacije fizi~ke snage boksera na taj na~in {to se temelj borenja zasniva na teoriji da prava snaga dolazi iznutra, tj. da unutarnja energija postaje vanjska snaga. Po~etak ove prakse kasnije }e imati veliko zna~enje za razvoj borila~kih vje{tina Kine i ~initi osnove za budu}e majstore.

Pozicija guranja s dvije ruke


- 54 -

Slika 1. Slika 2.

Slika 3. Slika 4.

Tehnika guranja dlanova (Tui So) s jednom rukom


- 55 -

5.3. CHEN FAKE

Chen Fake (1887-1957) veliki majstor Tai Chi Chuana ro|en je u selu Chenjiagou u provinciji Henan. Bio je 17-ta generacija nasljednika Tai Chi Chuana iz Chen familije. Njegov djed bio je glasoviti Chen Changxing. Fake je bio vatreni pobornik Tai Chi Chuana.

Njeguju}i porodi~nu tradiciju bio je poznat po upornom vje`banju koje se sastojalo iz izvo|enja forme ujutro, podne i nave~er svaki dan po deset puta. Nagla{avaju}i vje`banje ljeti po suncu tako {to je pratio svoju sjenu i time kontrolirao ispravnost pokreta. Ponekad je uradio vi{e od 100 ponavljanja dnevno. Pored toga vje`bao je sa drvenom motkom dugom 4 m i debelom 15 centimetara. Dizanje te{kih predmeta i do 300 puta dnevno omogučilo mu je da oja~a ru~ne zglobove do enormnih granica. Njegov dobar glas pro~uo se ve} u njegovoj 17-toj godini `ivota. U to vrijeme u istom kraju `ivio je jedan izrazito jak ~ovjek ~iji je nadimak bio “Bik” i doslovce je karakterizirao ovog ~ovjeka. Jednog dana do{lo je do nesuglasice izme|u njega i Fakea. “Bik” je ~vrsto stegao Fakeove ru~ne zglobove.


- 56 -

Poznavaju}i tehniku “drmanja” ruku iz Tai Chi Chuana Fake ne samo da se oslobodio ve} je i bacio “Bika” na zemlju. Kada je ovaj ponovo poku{ao napasti Chen je pratio protivnikove pokrete sa Tai Chi pokretom poznatim kao “crni zmaj izranja iz vode” i poslao svog protivnika vi{e od tri metra natrag na le|a. Kada je Chenu bilo oko 20 godina, u gradskom okrugu bilo je organizirano takmi~enje u tradicionalnom kineskom boksu (Wushu). Chen je sudjelovao na takmi~enju na kojem mu nije bilo ravnoga. Time je njegova slava jo{ vi{e porasla u okrugu. Kada je za sposobnosti Chena Fakea ~uo Han Fuju, pozvao je Chena i ponudio mu poloàj {efa trenera kineskog boksa. Chen je odbio ovu ponudu {to je razbjesnilo Han Fujua te je naredio da ga ubiju. Jedan bokser ga je napao kopljem s ciljem prema vratu. Chen je stajao mirno dok se koplje nije pribliìlo, a onda je brzo sagnuo tijelo i sa snagom okretljivosti Tai Chia, opisan kao “krug rukama u zraku”, zgrabio tijelo koplja, okrenuo ga i bacio nazad {to je odbacilo protivnika ~etiri metra. Tijekom 1928 godine, Chen Fake je oti{ao u Peking na poziv svog ne}eka Chen Zhaopia podu~avati Tai Chi Chuan. U to vrijeme ìvjela su tri brata Li koji su bili poznati treneri kineskog boksa u Pekingu. Bra}a Li su bila vrlo arogantna i nisu smatrala Tai Chi iz Chen familije za ozbiljnu vje{tinu. Me|utim, ~uv{i o njegovu dolasku pozvali su Chena da u~estvuje na takmi~enju. Chen ih je potraìo kod ku}e. Tijekom vo|enog razgovora najstariji brat visok i skladno gra|en bio je ne samo ohol, ve} je i vrije|ao u pona{anju i razgovoru, nakon ~ega je ~ak i fizi~ki napao Chena. Uz povik “Ha”,


- 57 -

Chen je napravio samo lagani pokret i zavitlao najstarijeg Lia prema vratima. Druga dva brata vidjev{i ovo nisu u~inili niti jedan pokret. Nakon ovog doga|aja, Chen Fake je stekao slavu u drevnom glavnom gradu. Mnogi ljudi su htjeli u~iti Tai Chi Chuan od Fakea. Me|u njima je bilo poznatih ljudi kao {to su Xu Yushen, tada {ef Kineskog Wushu Centra kao i poznati majstori Li Jianhua i Shen Jiazhen. Oni su bili povu~eni Chenovom slavom ~iji se dobar glas brzo {irio. Poznati peking{ki operni glumac Yang Xiaolou koji je bio poznat po majstorijama Kung fua koje je izvodio u ulogama heroja na pozornici, tako|er je postao Chenov u~enik. Svi njegovi u~enici bili su istog mi{ljenja u ocjeni njegove majstorske “~isto}e”. Kao izraz po{tovanja zajedno su mu poklonili pehar sa posvetom “Najve}em u Tai Chiu”. Nakon tih doga|aja Chen Fake je osnovao Centar za trening Wushua u Pekingu. Na taj se na~in Chenova {kola kineskog boksa postepeno {irila. Jednom je Xu Yusheng organizirao takmi~enje Wushua u Pekingu i Chen je pozvan za savjetnika. Prilikom razgovora o pravilima takmi~enja netko je predloìo da borbe traju petnaest minuta. Chen Fake je rekao da brojanje od jedan do tri moè biti dovoljno da odlu~i pobjednika. Bio je tu nazo~an i Li Jianhua koji je sa sumnjom gledao na Chenov prijedlog. Chen se nasmijao i rekao, ; “Ako ne vjeruje{ moèmo probati.” Li je bio visok oko dva metra i teàk 100 kg. Ranije je bio trener Wushua na sveu~ili{tu u sjevernoj Kini, a vje`bao je stil Ba Kua Chang. Krenuo je da napadne udarcem ruke. Chen je samo malo okrenuo tijelo i brzim


- 58 -

odbijanjem udarca Li je bio podignut nekih tridesetak centimetara od zemlje i udario u zid. Stakleni pano koji je visio na zidu razbio se u komadi}e. Li od tog udarca nije bio povre|en ali je njegov kaput bio zamazan pra{inom sa zida koja se uvukla duboko u odje}u. Na tom takmi~enju u Wushua bio je nazo~an i Shen San poznati dràvni hrva~. Nakon razmjene uobi~ajenih ljubaznih primjedbi Shen je zapitao Chena: “Što bi majstor Tai Chia u~inio u duelu sa hrva~em?” Chen je na to odgovorio smje{e}i se: “Kako moète birati sebi neprijatelja?” Tako su se dogovorili da se odrì susret izme|u hrva~a i Tai Chi majstora. Chen je podigao obje ruke i rekao Shenu da ga uhvati. Kada je Shen uhvatio Chenove ruke i kad su gledatelji o~ekivali da vide uzbudljiv duel, sve je trajalo ne vi{e od tri sekunde. Takmi~enje je zavr{eno. Dva dana kasnije, dok je Chen radio sa svojim u~enicima u trening centru, Shen je do{ao u posjetu i donio Chenu vrijedan poklon. Vidjev{i Chenove u~enike zbunjene Shen San je objasnio: “Majstor Chen nije dobar samo u Wushu-u, mnogo je bolji u moralu.” Te ve~eri majstor Chen mi je dozvolio da drìm njegove ruke. Namjeravao sam iskoristiti moment sile majstora Chena ali nisam mogao. Kad sam poku{ao podići noge, nisam mogao. Trenutno sam bio upla{en ~injenicom da je majstor Chen mnogo bolji od mene. Ali majstor Chen niti me je sru{io s nogu, niti je to rekao bilo kome. To je veli~anstveno! Danas sam do{ao da mu izrazim moju zahvalnost”. To je jedna od mnogih osobina koja pokazuje Chenov uzvi{eni karakter. Chen Fake je posvetio cijeli svoj ìvot popularizaciji i {irenju Tai Chia. Umro je u Pekingu u 70-toj godini ìvota.


- 59 -

6. SAVJETI ZA VJEŽBANJE TAI CHIA 1.Princip izvo|enja Tai Chia je taj da je cijelo tijelo relaksirano sa nagla{enom koncentracijom na disanje (Chi), umjesto na mi{i}e. 2.Svi pokreti se izvode polako i kru`no. Izme|u dva pokreta ne smije postojati stanka, ve} se jedan nadopunjuje na drugi bez prekida. 3.Od po~etka pa do kraja vje`be ritam izvo|enja pokreta mora biti ujedna~en. To zna~i da nema brìh niti sporijih kretnji. Cijela vje`ba ima samo jedan ritam. 4.Stanje opu{tenosti u kojem se nalazite dok izvodite Tai Chi, dozvoliti }e energiji da neometano cirkulira tijelom. 5.Udisaj po~inje iz Dan Tiena od kuda kru`nom putanjom nastavlja po cijelom tijelu. 6.Svaki pokret u Tai Chiu bazira se na teoriji Jina i Janga. Pokreti rukama koji opisuju kru`nicu kao i preno{enje teì{ta tijela s jedne noge na drugu potkrepljuje tu ~injenicu. 7.Dok radite pokrete rukama, uvijek gledajte u dlan ruke koja po~inje akciju. 8.Svako podizanje i privla~enje ruku popra~eno je udisajem dok je spu{tanje i ispruànje popra}eno izdisajem. 9.Prilikom iskoraka prema naprijed noga se prvo oslanja na petu, a zatim na ~itavo stopalo, dok kod iskoraka unazad tlo prvo dodiruju prsti. 10.Skoro u nijednom trenutku teìna tijela nije raspore|ena podjednako na obje noge {to zna~i da noga


- 60 -

na koju se oslanjate trpi oko 80% teìne tijela. To smijenjivanje optere}enja daje glavni ritam izvo|enja Tai Chia. 11.Struk je osovina tijela i svi pokreti vo|eni su iz tog podru~ja dok ostali djelovi samo prate kretanje struka. 12.Dok u~ite formu, ne trebate se zamarati obra~aju}i pa`nju na disanje jer time moète remetiti potrebnu koncentraciju. 13.Pokreti, koji se u~e, trebaju se {to vjernije opona{ati i ne treba se ùriti u u~enju nego pustiti da spontano ulaze u podsvijest. 14.Svaki od ovih pokreta ima svoju realnu primjenu u samoobrani ~ije }e razumijevanje zna~enja pomo}i realnijem izvo|enju pokreta. 15.Va`no je naglasiti da se kroz svaki pokret ili princip Tai Chi Chuana proìma koncept Jina i Janga, pa tako poznavaju}i sr` ove teorije, uveliko pomaè njenom brèm ovladavanju. Tai Chi kao sastavni dio tradicionalnog Chi Kunga slijedi sve njegove principe koje sam ve} ranije naveo. Po na~inu na koji se izvodi spada u red Chi Kung vje`bi u pokretu. Od velike je va`nosti znati to~no na koji se na~in izvodi jer u protivnom ne bi bio korisniji od uobi~ajene {etnje parkom. Tai Chi Chuan dakle kao {to znamo, osim borila~kog karaktera, ima karakteristike energetske vje`be, pa se upornim vje`banjem pobolj{ava protok Chia kao i svjesno upravljanje njime. Vje`banjem Tai Chia sti~e se otpornost na razne bolesti, pa se u velikom broju slu~ajeva pripisuje kao terapija za ozdravljenje. Praksa je pokazala da s najve}im uspjehom djeluje na psiho-somatska oboljenja.


- 61 -

Onaj tko vje`bom postigne sposobnost projiciranja energije izvan tijela u stanju je da lije~i druge oboljele osobe. Iz svih datih razloga kao vi{egodi{nji poznavatelj ove prakse predlo`io bi svim bolnicama koje obavljaju terapijske vje`be s pacijentima da u program uvedu Tai Chi {to bi svakako smanjilo broj neizlje~enih osoba. Tai Chi vo|en jedinstvenim principima omogu}uje oboljelom da sam do|e do zdravlja. Kako je zasnovan na prirodnim kretnjama tijela i laganom pokretu koji osloba|a zgr~enosti, njegov je cilj povratiti ravnote`no stanje unutar tijela, a time i povratak zdravlja. Danas je ovakav vid vje`banja Tai chia stekao veliku popularnost u svijetu.


- 62 -

7. STAVOVI

Počinjući sa učenjem Tai Chia prvo s čim se susrećemo su stavovi. Tek kada njih dobro naučimo možemo početi sa učenjem kretanja i položaja.

Postoji nekoliko glavnih stavova koje koristimo vježbajući Tai Chi. Svi ostali stavovi su njihove varijacije. Prvi u nizu glavnih stavova je “uspravni stav” iz kojeg počinjemo i završavamo vježbu. Drugi i najčešće uporaban je “stav prema naprijed” a može biti lijevi ili desni. Treći je “stav jahača” jer podsjeća na čovjeka koji jaše konja. Ovaj stav se često spominje i kao “jahači stav”. Četvrti i posljednji je tkzv.“mačji stav” .

Zauzeti pravilan stav u Tai Chiu je preduvjet za pravilno izvođenje vježbe. Ako ste zauzeli uzak stav ravnoteža cijelog tijela biti će poremećena. S druge strane ako ste stali u previše širok stav biti će otežano kretanje pa će vježba izgledati nespretno. 1. Uspravni stav Uspravni stav zauzimamo tako da stanemo u položaj stopala razmaknutih za širinu ramena i ruku priljubljenih uz noge. Koljena su neznatno savijena a kičma ravna. Cijelo je tijelo opušteno s osjećajem kao da smo naslonjeni na zid. Slika 1.


- 63 -

2. Stav prema naprijed Ovaj stav treba dobro naučiti jer se većina položaja

bazira na ovom stavu. Kako i samo ime kaže okrenuti smo prema naprijed iskoračivši lijevom ili desnom nogom sa stopalom koje je zakrenuto blago prema unutra. Koljeno prednje noge je u ravnini sa stopalom. Zadnja noga je blago savijena. Stopalo zadnje noge gleda prema van. Ako povučemo crtu između stopala vidjeti ćemo da su prsti prednje noge i peta zadnje noge u ravnini. Oba stopala su oslonjena na tlo cijelom površinom. Stav je širine kukova. 70% težine tijela je na prednjoj nozi (slika 2.). Slika 2.

Slika 3. Stav prema naprijed gledano sprijeda s pozicijom koljena u odnosu na nožne prste.


- 64 -

3. Stav jahača Stav jahača zauzimamo tako da bočno iskoračimo nogom za dvije širine ramena. Stopala su paralelna a koljena su savijena u ravnini nožnih prstiju.

Težina tijela je ravnomjerno raspoređena na obje noge (slika 4.). Slika 4. 4. Mačji stav

Mačji stav je dobio naziv po tome što je visok i lagan s većinom oslonca na zadnjoj nozi. Zauzmemo stav tako da 90% težine tijela oslonimo na zadnu nogu čije je stopalo cijelom dužinom oslonjeno na tlo. Prsti stopala gledaju prema van dok je koljeno savijeno u ravnini prstiju. Prednja noga može biti oslonjena na prste ili petu tik ispred zadnje noge. Ako smo zauzeli mačji stav s prednjom nogom oslonjenom na prstima u tom je slučaju koljeno iste noge blago savijeno. Prsti prednje noge su u ravnini sa petom zadnje noge (slika 5. i 6.). U poziciji mačjeg stava kada prednju nogu oslonimo na petu koljeno iste noge je potpuno ispruženo a peta je u ravnini sa petom zadnje noge (slika 7. i 8.) .


- 65 -

Slika 5. Mačji stav na prstima gledan sprijeda Slika 6. Mačji stav na prstima gledan sa strane Slika 7. Mačji stav na peti gledan sprijeda Slika 8. Mačji stav na peti gledan sa strane Slika 6. Slika 5. Slika 8. Slika 7.


- 66 -

8. KORAČANJE

Koračanja u Tai Chiu su specifična i moraju se pomno učiti. Kada se krećemo izvodeći formu Tai Chia moglo bi se usporediti sa usporenim filmom. Dužina koraka mora biti uvijek ista, a ritam izvođenja ujednačen. Postoje tri vrste koračanja u Tai Chiu i to koračanje prema naprijed, unatrag i bočno koračanje. 1. Korak naprijed Stanemo u stav prema naprijed. Polako prebacujemo težinu na zadnju nogu dok stopalo prednje noge okrenemo prema van. Nakon čega počinjemo prebacivati težinu na prednju nogu a zadnjom polukružno zakoračimo u korak prolazeći tik uz prednju nogu oslanjajući se prvo na petu a zatim na cijelo stopalo.


- 67 -

Slika 1. Slika 2. 2. Korak unatrag

Slika 3 Slika 4.

Slika 1.-4. koračanje naprijed


- 68 -

Ovaj korak počinjemo iz mačjeg stava. Prednjom

nogom zakoračimo unatrag podižući stopalo do visine koljena i nastavljajući unatrag. Zatim počinjemo sa spuštanjem stopala oslanjajući se prvo na prste a zatim na cijelo stopalo. Dok završavamo korak stopalo prednje noge ispravljamo da bi zatim ponovo zakoračili.

Slika 5.-7. Koračanje unatrag

Slika 5. Slika 6. Slika 7.


- 69 -

3. Korak bočno Stanemo u jahači stav. Ako se krećemo u lijevu stranu prebacimo težinu na lijevu nogu. Podignemo desnu nogu i privlačimo je lijevoj na udaljenost od dvije šake a zatim je spuštamo prebacujući svu težinu na nju da bi ponovo mogli zakoračiti lijevom nogom u jahači stav.

Slika 8.-9. Bočno koračanje

Slika 8. Slika 9.


- 70 -

9. KOMPLETNA FORMA Položaj 1. PRIPREMA

Vje`bu po~nite licem okrenutim prema sjeveru, pa je zapad s lijeve strane, istok s desne, a jug iza le|a. Prije po~etka vje`be ostanite u po~etnom stavu, od jedne do tri minute. Za to vrijeme poku{ajte iz svijesti odstraniti sve uznemiravaju}e misli. Kad ste to postigli, zapo~nite prve pokrete. Polako kao na usporenom filmu podi`ite ispru`ene ruke do visine ramena. Šake su prirodno opu{tene, a laktovi neznatno savijeni, slika 1. Pri podizanju ruku u prstima morate posti}i osje}aj kao da ste ih

Tai Chi Chuan-Boks sjenke Chi Chuan.pdf · Tai Chi Chuan-Boks sjenke - 6 - vještina s Istoka na...

Documents

Transcript of Tai Chi Chuan-Boks sjenke Chi Chuan.pdf · Tai Chi Chuan-Boks sjenke - 6 - vještina s Istoka na...