List

uče

nika

Ško

le z

a um

jetn

ost,

diz

ajn,

gra

fiku

i odj

eću

Zab

ok ©

Ruj

an 2

011.

god

ine

® №

000

0000

0000

0002

@ C

ijena

20

kuna

IME JE ZNAK (NOMEN EST OMEN) – ILI KAKO POVIJEST UVIJEK POČINJE IZNOVA

SREDNJA TEHNIČKA TEKSTILNA ŠKOLA 1961.-1963.

TEKSTILNI ŠKOLSKI CENTAR 1964.-1976.

ŠKOLSKI CENTAR 1976.-1978.

CENTAR ZA ODGOJ I USMJERENO OBRAZOVANJE ZABOK 1978.-1985.

CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ”7 SEKRETARA SKOJ-a” ZABOK 1985.-1992.

TEKSTILNA ŠKOLA ZABOK 1992.-2002.

STRUKOVNO I UMJETNIČKO UČILIŠTE ZABOK 2002.-2006.

ŠKOLA ZA UMJETNOST, DIZAJN, GRAFIKU I ODJEĆU ZABOK 2006.

Tema broja:

školskih godina

Nakon ovih zrelih pedeset godina postojanja škole možemo slobodno reći da kreativnost ne određuje mjesto i vrijeme u kojem radimo - kreativnost određuju osobe - njihova sposobnost, maštovitost, originalnost i stručnost u određenoj djelatnosti.

Upravo je kreativnost nit vodilja i poveznica one davne 1960./1961. i ove 2010./2011. školske godine. Osvrnem li se unatrag, čini mi se da smo uspjeli tu osnovnu ideju sačuvati do današnjih dana i postaviti je kao misiju naše sadašnje škole.

Tadašnji učenici, oblikujući rukama niti, prebirući po tkani-nama, osmišljavajući nove modele, tražeći skladnost i ljepotu u bojama i materijalima, bili su kreativni i znali pretvoriti ideju u gotov proizvod; isto tako je i sada - naši današnji učenici, drugačiji i jedinstveni - nadahnuti stvaranjem u likovnom, glazbenom i audiovizualnom izričaju.

Ove godine Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Za-bok obilježila je 50. godišnjicu početka rada Srednje tehničke tekstilne škole kao njezina izravna sljednica.

Prisjetimo se prvih ko-raka stvaranja naše škole.

Podaci iz Spomenice govore da je prosvjetna vlast početkom šezdese-tih godina nezadovoljna

stanjem srednjoškolskog obrazovanja na području Kotara Kra-pine. Osnovne je škole završavalo oko 2000 učenika, Krapinska gimnazija i Ekonomska škola u Zaboku mogle su upisati najvi-še 220 učenika, a tadašnje škole učenika u privredi upisivalo je svega 350 učenika.

Tek četvrtina završenih osnovnoškolaca mogla se upisa-

Sajam poslova / Dani K.Š.Gj. / Znanje je užitak 00029Kratak osvrt na petak! (u Saboru) 00030

Putopis: Maturalac u Pragu 00032Gliptoteka i MSU - od Meštrovića do Kožarića 00034

Učenici ŠUDIGOZ-a u Splitu 00036Hoyka gost / Hoyka ugostio 00038

Uređenje škole / Događanja u prosincu 00040 Priroda u objektivu Božice Breber 00042Održivi produkt dizajn 00044

ČIK (pogodi) 00046

impressumIzdavač Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok Za izdavača Božica Šarić, prof. Glavni i odgovorni urednik Jana Borovčak, 3.d Grafički urednik Lara Futivić, 3.d Redakcija Petra Breber, 3.d, Kristina Mak, 4.mt, Vlatka Bajcer, 4.mt, Nikola Vidović, 2.wd, Leon Konrad Toldy, 2.wd, Dorotea Žerjavić, 4.d Fotografija Božica Breber, 2.d, Ana Hranić, 4.mt, Nikolina Tustić, 4.mt Fotografija na naslovnici Željko Nemec Profesori mentori Nikola Sinković, Darko Milošić, Ruža Leskovar Godina izdanja 2011. Naklada 200 kom. Tisak Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, Prilaz prof. Ivana Vrančića 5, Zabok

www.ss-sudigo-zabok-skole.hr

Uvodna riječravnateljice

00002

ti u srednje škole na području kotara, a ostali su odlazili na školovanje u varaždinske ili zagrebačke srednje škole ili su pak odustajali od daljnjeg školovanja.

Kako je tih godina tekstilna industrija doživljavala svoje-vrsni procvat i predstavljala temelj zagorskoga gospodarstva, pojavila se potreba za školovanijim kadrom i stručnjacima koji bi taj razvoj podigli na višu razinu.

Ovakvo stanje bilo je presudno da Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača Narodnog odbora kotara Krapina na svojoj 26. sjednici održanoj 14. 7. 1960. donesu odluku o osnivanju Srednje tehničke tekstilne škole u Zaboku. Školu su financirali Kotar Krapina i tekstilna industrija zagorskog bazena – tvornice u Krapini, Oroslavju i Zaboku.

Tako je školska godina 1960./1961. prva školska godina novoosnovane škole. Na natječaj su se prijavila 73 kandidata, a uvjetima je udovoljilo njih 35.

Od tada do danas škola se profilira kao umjetničko-stru-kovna škola s jasnom vizijom razvoja kvalitete u sektoru umjetnosti, grafičke tehnologije i audiovizualnog oblikovanja te u području odjeće kao tradicijskih zanimanja. Sada smo na tragu uvođenja i srednjeg glazbenog obrazovanja. Škola je živi organizam, živo biće za koje nikad ne možemo sa sigurnošću predvidjeti u što će izrasti, ne možemo do u tančine isplanirati njezin životni ciklus.

Upravo je takav razvojni put naše škole, neizvjestan kroz vrijeme, ovisan o gospodarstvu, često upitan, rizičan, za neke nepotreban, ali usprkos tome škola je uporno išla naprijed, razvijala se i mijenjala idući u korak s vremenom i potrebama društva.

Danas školujemo više od 350 učenika, zaposleno je 55

Pedeset školskih godina Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok 00004Uređenje dječjeg odjela bolnice Bračak / Trash art 00014

Aktivnosti Školske zadruge Suvenir 00016Tabula prvi put na državnoj smotri Lidrano 00018

Županijska smotra projekata / Akademici u Zaboku 00028

Gradsko natjecanje Crvenog križa 00020Državna natjecanja u područjima grafike i likovnih umjetnosti 00021

Projekt: Gradimo na iskustvu 00022Editorijal: Trenkovi panduri osvajaju priznanja 00024

Sadržaj (okreni)

djelatnika, od toga 44 nastavnog osoblja. Obrazujemo učenike u atraktivnim zanimanjima potrebnim tržištu rada: dizajner odjeće, grafički dizajner, industrijski dizajner, grafički tehničar, medijski tehničar, WEB dizajner, grafičar pripreme, dorade i tiska te šivač odjeće.

Djelotvorni smo u svim oblicima rada s učenicima – demo-kratski odgoj, ekološki odgoj, preventivni programi, volonter-ske inicijative, mobilnost i razmjena iskustva i znanja putem međunarodnih projekata.

Naši učenici postižu izvrsne rezultate u natjecanjima od kojih ću spomenuti ona najvažnija: Državno natjecanje učenika u obrazovnom sektoru grafičke tehnologije i audiovizualnih tehnologija, državno natjecanje Dani odjeće; Izložba natje-cateljskog tipa osnovnih i srednjih škola iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna − LIK − na kojoj naši učenici svake godine osvajaju prva, druga ili treća mjesta u svim kategorijama.

Želimo našim učenicima pružiti obrazovanje za zanimanja budućnosti kojima idemo u korak s tehnološkim razvojem i s jasnim zadatkom očuvanja tradicije i svega onoga iz čega je škola izrasla. To je čvrst korijen, dobar temelj na kojem nastav-ljamo graditi ustrajno i predano.

Objedinjujući tradiciju i umjetnički izričaj u skladu s teh-nološkim razvojem gradimo osebujan identitet na prostoru Županije i čitave Hrvatske ostvarujući na taj način geslo naše škole KREATIVNOST JE NAŠA STVARNOST i ulog budućnosti.

Kao ravnateljica s ponosom mogu reći da će i ova Tabula nova promovirati i isticati izvrsne pojedinačne i kolektivne uspjehe učenike i profesora, a time poticati i naš zajednički ponos. ravnateljica Božica Šarić, prof.

00003

Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok proslavila je 3. lipnja 2011. godine 50. godišnjicu svoga postojanja. Program proslave odvijao se u zabočkom Multimedijalnom centru gdje je održan prigodni svečani program, te u prostorima škole gdje je predstavljena monografija Pedesetica, krasopisna slikovnica Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok i otvorena izložba učeničkih radova.Pozdravni govor učenicima, profesorima i uzvanicima održala je ravnateljica škole Božica Šarić, a prigodnim govorom obratili su se gradonačelnik Zaboka gospodin Ivan Hanžek, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje gospodin Vinko Filipović te dožupanica KZŽ gospođa Sonja Borovčak. U programu su sudjelovali i dragi gosti - Tomislav Goluban i Adam Končić kao i učenici naše škole Matija Ruk koji izveo dvije klasične skladbe na gitari, te Minea Hruševar koja je s plesnim partnerom predstavila klasične plesove. I na kraju posjetitelji su mogli uživati u modno-scenskom nastupu svih nagrađenih modnih kolekcija koje su predstavljene na državnim natjecanjima od 2002. do 2011. godine.Fotomonografiju Pedesetica - krasopisna slikovnica predstavio je njen glavni urednik, prof. Nikola Sinković. Gospođa Sonja Borovčak službeno je otvorila izložbu učeničkih radova, a kratak osvrt na postav izložbe dala je prof. Carmen Bačura-Potočić.

00004

1960./61. 2010./11.

Anđ

elka

i pr

of.

Anu

ška

- pr

ipre

me

za iz

ložb

u

00005

Po završetku Drugog svjet-skog rata u Zaboku rad nastavlja osnovna škola, a prva škola uče-nika u privredi bit će osnovana tijekom 1946. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina tadašnja je prosvjetna vlast ana-lizirala stanje u srednjoškolskom obrazovanju na području kotara Krapine (današnja Županija Kra-pinsko-zagorska) i zaključila da je ono nezadovoljavajuće. Naime, osnovne je škole u kotaru završa-valo oko 2000 učenika. Krapinska gimnazija i Ekonomska škola u Zaboku mogle su upisati najviše 220 učenika, a tadašnjih već 10 škola učenika u privredi upisivalo je svega 350 učenika. Iz toga se vidi da se tek četvrtina završenih osnovnoškolaca mogla upisati u srednje škole na području kotara, a ostali su svoje mjesto morali potražiti u varaždinskim ili zagre-

Zagorje je desetljećima uživalo u uspjesima tekstilne industrije. Zarađenim novcem izgrađene su kuće. Klijeti. Vikendice. Kupljeni su traktori. Automobili. Ljetovalo se. Školovana su djeca. Tekstil je bio život. Sada je 2011. Uronjeni smo u novo vrijeme. Vrijeme inspirativnog dizajna. Sveobuhvatne komunikacije. Želimo izgraditi nove krajobraze blagostanja i osobne sreće. To je naša misija. Budućnost je vrijeme za znalce i sanjare.

Tekst napisala: Sonja KečaFotografije: Željko Nemec

Prof

. M

irja

na s

prem

no p

ozira

kod

post

ava

MIP

O-a

00006

bačkim srednjim školama.Izvještaji iz tog vremena

govore da je stanje bilo to teže što škole učenika u privredi nisu imale ni svojih školskih zgrada, ni nastavne opreme, a ni stal-nog profesorskog kadra. Tome valja pridodati i to da je tekstilna industrija bila u razvojnoj fazi, temelj je zagorskoga gospodar-stva, a nema obrazovane radnike ni stručnjake koji bi taj razvoj poticali. Ove su dvije činjenice bile presudne da Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača Narodnog odbora kotara Krapina na svo-joj 26. sjednici održanoj 14. 7. 1960. donesu odluku o osnivanju SREDNJE TEHNIČKE TEKSTILNE ŠKOLE u Zaboku. Novoosnovanu školu financirali su kotar Krapina i tekstilna industrija zagorskog bazena – tvornice u Krapini, Oro-slavju i Zaboku.

Tako je školska godina 1960./1961. prva školska godi-na nove škole. Upisani su samo učenici prvih razreda, a uvjet je bio završen 8. razred osnovne škole s vrlo dobrim uspjehom. Na natječaj se prijavilo 73 kan-didata, a uvjetima je udovoljilo njih 35. Učenici su se obrazovali za tehničare potrebne “tekstilnoj industriji i javnim službama” u tkalačkim, prelačkim i konfekcij-

skim zanimanjima u četverogo-dišnjem trajanju. Škola je radila u popodnevnoj smjeni u zgradi Ekonomske škole u Zaboku, a praktična se nastava odvijala u pogonima ZIVT-a. 2. 2. 1961. Sekretarijat za prosvjetu Narodne Republike Hrvatske odobrava rad škole. Kako se iz Spomenice razaznaje, osnovne su poteškoće proizlazile iz činjenice da posto-jeća literatura nije usklađena s nastavnim programima.

Nastavničko vijeće je te prve godine rada imalo samo dvoje stalnih članova, a to su bili direk-tor škole Đuro Bažulić, diplomira-ni ekonomist i profesorica Marija Bišćević. Honorarni članovi su bili: BALOG Božidar, prof., BIDI-KOV Radoslav, prof., BLAŠKOVIĆ Milan, stručni učitelj, CEROVAC Marin, prof., ČANDRLIĆ Juraj, strojarski tehničar, ČIPČIĆ Maja,

Drugi svjetski rat je završio. Pučkoškolci su u Zaboku opet krenuli u osnovnu školu. Srednjoškolci još nisu. Prva škola učenika u privredi osniva se 1946.

Mat

ija b

udno

paz

i da

se lj

estv

e ne

pom

aknu

;D

Prof

. Ta

mar

a -

gdje

je

selo

tejp

?

00007

ing., GORUPEC Antun, tekstilni tehničar, HORVAT Zvonko, ing., KADA Juraj, strojarski tehničar, KRULJAC Ljubica, prof., LIHTER Slavko, VKV tkalac, MALATESTI-NIĆ Ante, prof., PRESEČKI Antun, tekstilni tehničar, ŠUNJARA Ivo, prof., VRANČIĆ Đurđa, tekstilni tehničar.

Te 1961. godine otpočela je izgradnja školske zgrade u kojoj se nalazimo i danas. Uporabnu dozvolu dobiva 1965. godine. 1. 1. 1964. škola mijenja naziv u TEKSTILNI ŠKOLSKI CENTAR – Srednjoj tehničkoj tekstilnoj školi pridružuje se Škola učenika u privredi iz Zaboka.

1976. s velikom reformom školstva nastaje ŠKOLSKI CENTAR koji objedinjava sve tri zabočke škole – Ekonomsku školu, Tekstil-ni školski centar i Gimnaziju, jer je politička intencija male škole

NJE “SEDAM SEKRETARA SKOJ-a” ZABOK .

Devedesetih godina uslijedio je proces obrnut od onoga se-damdesetih – prosvjetna politika nalaže razdruživanje velikih škol-skih centara pa će zabočke škole ponovno samostalno djelovati.

1992., nakon razdruživanja, naziv nam je TEKSTILNA ŠKOLA ZABOK.

Zahvaljujući predanom radu svih profesora i djelatnika, direk-tora, odnosno ravnatelja, škola se razvijala i mijenjala idući ukorak s vremenom i potrebama društva. Navodim imena kolega koji su obnašali rukovodeće funkcije : Đuro Bažulić, dipl.oec. i Radoslav Bidikov, prof. od 1960. do 1976. – razdoblje osnivanja i samostal-nog djelovanja tekstilne škole; Ivan Balaško, prof., Ivan Bartol, dipl. ing., mr. sci. Mirjana Kulun-

Škola je osnovana. Udžbenika nema. Postojeća literatura nije usklađena s nastavnim programima. Nastavničko vijeće prve godine rada ima samo dvoje stalnih članova.

udružiti u velike školske centre i svim učenicima ponuditi takvo obrazovanje koje će im omogu-ćiti daljnji nastavak školovanja na višim i visokim školama.

U razdoblju do 1992. škola je dva puta mijenjala ime: 1978. u CENTAR ZA ODGOJ I USMJERENO OBRAZOVANJE ZABOK i 1985. u CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVA-

Prof

. Car

men

je

ured

ila p

ano

s fo

tkam

a iz

pov

ijest

i ško

le

00008

Nastavničko vijeće 1960./1961. godine

Prof

. Ant

onia

- i

posl

jedn

ji iz

loža

k je

spr

eman

Prof

. Va

lent

ina

prov

jera

va s

uče

nici

ma

prez

enta

ciju

00009

džić, prof., Franjo Fort, prof. i Vin-ko Kvesić, prof. od 1976. do 1992. – razdoblje zajedničkog rada triju zabočkih škola u školskom centru; Nada Jakopec, dipl. ing., Biserka Dugandžić, dipl. oec., mr. sci. Tomislav Ogrinšak, prof., Božica Šarić, dipl. pedagoginja od 1992. do 2011. – razdoblje samostalnog obavljanja odgoj-no-obrazovne djelatnosti.

Devedesetih godina postu-pno se mijenjaju uvjeti na tržištu rada. Primjećuju su sve manje mogućnosti zapošljavanja naših učenika u tvornicama tekstil-ne industrije na području KZŽ. Zamjetno se gubi zanimanje učenika i njihovih roditelja za postojeća usmjerenja koja nudi škola (tekstilni tehničar, odjevni tehničar, krojač – obrazovanje za zanimanja prelac i tkalac već je ukinuto). Škola pokušava pratiti potrebe tržišta rada te propituje

za dizajnera tekstila i dizajnera keramike.

Potom 1999. slijede verifi-kacije za zanimanja u području likovne umjetnosti i dizajna - dizajner grafike te trogodišnja zanimanja – grafičar pripreme, grafičar dorade i grafičar tiska i za četverogodišnje zanimanje – grafički tehničar.

Programi industrijskog dizajna i medijskih tehničara verificirani su 2003.

Naziv škole mijenjao se prema promjenama koje je škola doživ-ljavala reprogramiranjem obra-zovnih potreba. Naziv Strukovno i umjetničko učilište Zabok škola dobiva 2002.

Odlukom Županijskog po-glavarstva Krapinsko-zagorske županije 2006. škola je promije-nila naziv u Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok i pod tim nazivom djeluje i sada.

Manjim ili većim reformama školskih vlasti škola se razvijala i mijenjala idući ukorak s vremenom i potrebama društva. Djelovala je pod 8 različitih imena.

interese osnovnoškolaca i prona-lazi načine da se prilagodi novim društvenim kretanjima. Uvodi u sustav svog obrazovanja zanima-nja koja u potpunosti mijenjaju profil škole.

Od 1995. škola se pokušava profilirati kao umjetnička škola te po dobivanju verifikacije upisuje prvi puta jedan razredni odjel za zanimanje dizajner odjeće. Te godine dobili smo verifikaciju

Ada

m K

onči

ć iz

vodi

svo

ju t

očku

Valc

er M

inee

Hru

ševa

r i n

jeno

g pl

esno

g pa

rtne

ra

00010

Nastavničko vijeće 2010./2011. godine

Mat

ija R

uk -

virtu

oz n

a gi

tari

Tom

isla

v G

olub

an o

duše

vio

broj

nu p

ublik

u u

dvor

ani

00011

Od tada do danas škola se profilira kao umjetničko-strukov-na škola. U središte stavljamo područje umjetničkog obrazova-nja te sektor grafičke tehnologije i audiovizualnih tehnologija. U skladu s tim promoviramo se kroz različita natjecanja, izložbe, nastupe, modne revije, medijske istupe, sudjelovanje u različitim projektima i slično.

2008. dobili smo verifikaciju za nova zanimanja – grafički urednik dizajner i WEB dizajner, sve u četverogodišnjem trajanju, te aranžersko-scenografski dizaj-ner i slikarski dizajner u području likovne umjetnosti i dizajna. Od prvotnih zanimanja ostaje samo zanimanje šivača odjeće u dvo-godišnjem trajanju.

Ove školske godine završit će obrazovanje posljednja genera-cija grafičkih tehničara budući da unazad nekoliko godina nije bilo

njoškolskog glazbenog obrazo-vanja.

U likovnom području djeluje-mo već 15 godina. Po prvi puta bili smo suosnivači i organizatori Susreta tekstilnih škola Hrvatske – 1996. skup je održan u našoj školi, a sudjelovale su sve tekstil-ne škole Republike Hrvatske. Iz tih je pak susreta izrasla ideja o organiziranju državnog natjeca-nja Dani odjeće pa je prvi skup tekstilnih škola – natjecateljskog karaktera – održan šk. god. 1997./1998. u Varaždinu.

Naša škola bila je domaćin sljedećih državnih natjecanja:

Državno natjecanje u pozna-•vanju hrvatskog jezika 1998.Dani odjeće 2004.•Državna smotra Projekt građa-•nin 2004.11. državno natjecanje-izložba •učenika srednjih škola koji se obrazuju u području likovnih

Devedesetih godina dvadesetog stoljeća dramatično se mijenja tržište rada. Tekstilna industrija u našoj županiji ne treba nove kadrove. Stari se otpuštaju. Škola procjenjuje i prati nove trendove.

dovoljno zainteresiranih kandida-ta da bi se program zadržao.

Škola njeguje tradicijske vrijednosti našega zavičaja, ali istovremeno prati suvremena društvena i obrazovna kretanja razvijajući se u skladu s postignu-ćima umjetničkog obrazovanja. Ove smo godine pri završetku poslova oko otvaranja novog umjetničkog područja – sred-

Det

alj m

odne

rev

ije

00012

i primijenjenih umjetnosti i dizajna 2010.Naše učenice i učenici dobit-

nici su raznih nagrada s državnih natjecanja iz područja tekstila i odjeće, likovne umjetnosti i diza-jna te grafičkih i audiovizualnih tehnologija.

Škola je unazad desetak godi-na aktivna u novim oblicima rada s učenicima – projektoj nastavi – koji se odnose na nastavne sadr-žaje, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti – školu roditeljstva, demokratski odgoj, prevenciju nasilja, prevenciju ovisnosti, od-nose među spolovima, slobodno vrijeme učenika, volonterske ini-cijative, humanitarne aktivnosti, ekološke teme, kulturu čitanja, mobilnost učenika i nastavnika, povezivanje naše škole sa škola-ma drugih zemalja...

Danas škola broji 320 učenika i 16 razrednih odjela. Zaposle-

dećim područjima djelatnosti: likovna umjetnost i dizajn, gra-fička tehnologija i audiovizualne tehnologije te odjeća.

U ta tri područja djelatnosti trenutno realiziramo programe za sljedeća zanimanja:

dizajner odjeće•grafički dizajner•industrijski dizajner•grafički tehničar•medijski tehničar•WEB dizajner•grafičar pripreme•grafičar tiska•grafičar dorade•šivač odjeće.•Objedinjujući tradiciju i obrt

kroz umjetnički izričaj razvijamo osebujan identitet na prostoru Županije i cijele Hrvatske ostva-rujući na taj način geslo naše škole – svih učenika i profesora – KREATIVNOST JE NAŠA STVAR-NOST.

Naša će se djeca baviti zanimanjima budućnosti. Zato pratimo tržište rada. Prilagođavamo se novim okolnostima. Novim društvenim kretanjima. Promjene dočekujemo spremno. Hrabre prati sreća.

no je 55 djelatnika, od toga 44 nastavnika (2 stručna suradnika) i 11 osoba na administrativno-teh-ničkim poslovima.

Učenike obrazujemo u slje-

Prof

. N

ikol

a -

izja

va z

a m

edije

o m

onog

rafij

i ško

le

Rav

nate

ljica

s g

ostim

a -

grad

onač

elni

kom

Zab

oka

Ivan

om

Han

žeko

m i

dožu

pani

com

KZŽ S

onjo

m B

orov

čak

00013

Učenice 3.d razreda Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću su 18. studenoga 2010. godine nastavu crtanja i slika-nja odradile oslikavajući dječji odjel u Općoj bolnici Zabok. Prema unaprijed zadanim predlošcima profesorice Aleksandre Mašić Tumpa suhim su pastelom oslikale četiri dječje sobe te ih uči-nile ugodnijim za boravak.

Nadamo se da smo veselo oslikanim zidovima i razigranim bojama razve-selili mališane koji trenut-no tamo borave. //////////////Jana Borovčak, 3.d

Uređenje dječjeg odjela Opće bolnice Zabok

Povodom obilježava-nja Dana planeta Zemlje učenici 1.d razreda s profesoricom Carmen Bačura Potočić izradili su skulpture od odbačenih, nepotrebnih i već potroše-nih stvari (smeća) te na taj način upoznali umjetnost trash arta.

Trash Art (Junk Art, Po-ubellisme Art) umjetnost u svom stvaranju koristi "stvari", koje same po sebi nemaju veze s umjetno-šću, kao npr. (neispravni) kompjuteri, odnosno njihovi dijelovi, plastične boce, automobilski lim, čepovi, dijelovi iskorište-nih igračaka, itd. Umjetnici

Trash Arta u svom radu koriste odbačene stvari koje često pronalaze "kopajući po smeću". Trash Art je umjetnički pravac koji podržava i promovira ekološku osviještenost jer se radi o iskorištavanju ot-padaka kako bi se kreiralo nešto novo.

Učenici su svoje trash art skulpture fotografirali na lokacijama grada Zabo-ka u različitim situacijama upozoravajući na konzu-merizam koji za posljedicu ima stvaranje sve više odbačenih stvari odnosno otpada. Fotografska akcija održala se 14. travnja 2011. godine.//////////////CBPTrash artDan planeta Zemlja

00014

Akcije

strip

///Anđelka Anušić, 3.dg...................

00015

Državna smotra školskih zadruga u Podgori

Na svojim izložbe-nim štandovima unu-tar ogromnog šatora na obalama Podgore, predstavili su se i naši predstavnici Krapinsko-zagorske županije: u kategoriji škola sa speci-jalnim programom, po-novno su predstavnici ŠZ Djetlić iz Krapinskih toplica pokazali radove u staklu, keramici i nakit. Zadrugu su prestavljali troje štićenika i dva vo-

Od 4. do 6. listopada,

predivan gradić Podgora na

Makarskoj rivijeri živio je za

veliku 22. državnu smotru

zadruga osnovnih, srednjih

i škola sa specijalnim

programom. Bilo je

predstavljeno 68 zadruga iz

cijele Hrvatske.

Dani kruhau KoprivniciDana 10. listopada 2010. učenice Jana

Borovčak, Amalija Bogojević i Petra Grabušić s profesoricom Mirjanom Smolić predstav-ljale su školu u Koprivnici na državnoj smotri povodom Dana kuha i zahvale za plodove zemlje. Usprkos svim problemima koje su nas snašli, zimi i ograničenom vremenu koje smo imale za organiziranje prezentacije, lijepo smo se provele. Kušale smo razne proizvode koje nam je zemlja dala, raznovr-sne kolače koje su nekada pekle naše bake i tradicionalna pića koja su nas grijala.

Sve u svemu, bolje smo upoznale stare za-nate i tradicionalnu hranu. Na povratku kući svratili smo u Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama gdje smo vidjeli slike naših naiva-ca i najpoznatijeg našeg naivnog umjetnika Ivana Generalića. Kući smo stigli mrtvi umor-ni sa samo jednom željom. A to je odlazak na spavanje u nadi da ćemo i sljedeće godine predstavljati našu školi na državnoj smotri. ///////////////Petra Grabušić, 4.d

Jana, Amalija i Petra predstavljale su našu školu u Koprivnici na državnoj smotri povodom Dana kuha i zahvale za plodove zemlje.

Školska zadruga

00016

ditelja, s pomoćnikom za pomoć učeniku u invalidskim kolicima.

ŠZ Matija Gubec u Gornjoj Stubici predsta-vila se proizvodima od starih sorata i zaborav-ljenih plodova trnaca i voćnjaka, pekmezima od drijenka, bazge, čipsom od jabuke, kom-potima, starim sortama jabuka, i zanimljivim kruhom od kruški tepki. Mentori Natalija Cigle-

nečki, Božena Lacković i Branko Barić s ravna-teljicom škole Sanjom Knezić i troje učenika sedmih razreda po prvi su put nastupili na tradi-cionalnoj državnoj smo-tri i zapaženo predstavili Županiju s voćarskom sekcijom.

U kategoriji srednjih škola i izradi unikatnih predmeta i suvenira, Županiju je predstavila Škola za umjetnost,

dizajn, grafiku i odjeću Zabok sa svojim diza-jnerskim kreacijama u području odjeće, keramike, aranžiranja, ekoloških torbi od žutice s jedinstvenom poveznicom, motivom koke sretnice, otisnitu grafičkim bojama, lino-rez na tekstilu, majica-ma, torbama i keramici. Iako je državna smotra revijalnog karaktera, prikaz proizvoda s te-

mom očuvanja tradicije svog kraja i potrebom prodaje tih proizvoda, za taj unikatni proizvod Školska zadruga Su-venir iz ŠUDIGOZ-a, sa svojim predstavnicama učenicama Ines Horvat i Petrom Grabušić i men-toricom prof. Mirjanom Smolić, osvojila plaketu za najproizvod ovogo-dišnje smotre HUUZa./////////////////MS

00017

Tabula prvi put na državnoj smotriStručni je žiri naš časopis od pedesetak prijavljenih (srednjoškolskih) uvrstio među petnaest najboljih, te istaknuo njegovu vizualnu kvalitetu izraženu kroz likovne i fotografske priloge.

Gđa

. H

orva

t-Vu

kelja

- p

ozdr

avni

gov

or

G.

Filip

ović

- p

ozdr

avni

gov

or

Kar

lo K

ralj

- kr

alj po

zorn

ice

;D

Od 12. do 14. travnja 2011. godine u Šibeniku je održana dvadeseta po redu državna smotra Lidra-no. Prvi puta na njoj je sudjelovala Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok sa svojim časopisom Tabula nova. Stručni je žiri naš časopis od pedesetak prijavlje-nih (srednjoškolskih) uvrstio među petnaest najboljih, te istaknuo njegovu vizualnu kvalitetu izraženu kroz likovne i fotografske priloge.

Za predstavnike školskih časopisa odr-žano je predavanje o pravilnom oblikovanju, te usporedba onih koji su se plasirali na smo-tru. Primjetna je visoka kvaliteta u sadržajnim i oblikovnim kompo-nentama iako se radi o školskim, a ne profesio-nalnim tiskovinama. Ta-kođer su predstavljena dva Internetska izdanja kao moguća alternativa otisnutim izdanjima.

Našu je školu za-stupala učenica Jana Borovčak kao glavna urednica Tabule i men-

tor prof. Nikola Sinko-vić. Kako su u Šibeniku bili i Karlo Kralj koji je nastupao u dramskom izričaju (monodrama) sa svojom mentoricom prof. Sandrom Babnik Lončar iz Gimnazije A. G. Matoš iz Zaboka, popratili smo i dramske predstave koje su se izvodile na ovoj smotri, te se uvjerili u zavidnu razinu pojedinačnih i grupnih glumačkih ostvarenja učenika srednjih škola iz cijele Hrvatske.

Lidrano

00018

Uče

nici

/ure

dnic

i ško

lski

h ča

sopi

sa i

njih

ovi m

ento

riJa

na u

šet

nji Š

iben

ikom

Nas

tup

tam

bura

škog

ork

estr

a

00019

U subotu, 12. ožujka 2011. godine, održano je Gradsko na-tjecanje ekipa mladeži HCK-a, a škola domaćin bila je OŠ Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku. Ove godine natjecanju je pristupilo 10 ekipa iz 8 škola s područja dje-lovanja GDCK Zabok. Podmladak Gradskog društva Crvenog križa Zabok predstavljalo je 6 ekipa iz 5 osnovnih škola, a mladež GDCK Zabok predstavljale su četiri eki-pe iz 3 srednje škole. Prilikom na-tjecanja mladež je demonstrirala znanje o pokretu Crvenog križa

Gradsko natjecanjeCrvenog križa

Šain i Anja Gregurović, a drugu Magdalena Maleković, Lucija Punčec, Ivona Maček, Valentina Buntak, Valentina Merkaš i Jelena Lončar. Obje ekipe pratio je Ivan Klanjčić (naš fotograf iz 4. MT) koji je zabilježio sve bitne trenut-ke ovoga druženja. Prva je ekipa osvojila treće mjesto, a druga ekipa četvrto mjesto. Osim nave-denog, prva je ekipa dobila i na-gradu za izradu najbolje križaljke, a druga za najbolje izmišljenu priču o humanosti.

Čestitamo djevojkama na po-stignutim rezultatima, ali prven-stveno na njihovom uloženom trudu i volji pri pripremanju za natjecanje. Hvala i našem fo-tografu, bez njega to ne bi bilo isto!///////////Sanja Ormuž

Ovo natjecanje prvenstveno

je u službi populariziranja ideje uzajam

nog pomaganja

među m

ladima s osnovnim

ciljem

razvijanja humanosti,

tolerancije i suosjećanja.i vještine pružanja prve pomoći ozlijeđenima.

Našu školu predstavljale su dvije ekipe. Prvu ekipu činile su Magda Brdar, Vlatka Bajcer, He-lena Vargek, Kristina Mak, Ivana

00020

Natjecanja

3. Državno natjecanju učenika koji se obrazuju u području grafičke teh-nologije i audiovizualnih tehnologija održano je u Grafičkoj školi u Zagrebu 28. veljače 2011. godine.

Natjecanje na temu Grafiti odvijalo se u tri područja. U području multimedije naši učenici Ana Jagarinec i Marko Pavetić osvojili su 3. mjesto - mentor Marijan Hrastinski, u grafičkoj tehnologiji natjecali su se Helena Halužan i Matko Pogačić - mentorica Ruža Leskovar, a u području dizajna, Manuela Glogoš-ki - mentorica Aleksandra Mašić Tumpa.

Državno natjecanjeu sektoru GTiAVT :)

Državno natjecanje-izložba učenikaosnovnih i srednjih škola - LIK 2011.

Zbog izvrsnih rezultata na 13. državnom natjecanju-izložbi učenika osnovnih i srednjih škola iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna - LIK 2011. učenice naše škole Karla Hor-vat (2.d) koja je osvojila 2. generacij-sku nagradu i Ivana Grbec (1.d) koja je osvojila 3. generacijsku nagradu (obje pod vodstvom mentorice prof. Carmen Bačura Potočić) stekle su pravo sudjelovanja na likovnoj radi-onici /natjecanju učenika srednjih škola s likovnim programima koje se održalo u Gospiću od 2. do 4. svibnja 2011. godine.

Na izložbu likovnih radova prema zadanoj temi Anatomija grada i čovjeka, uz Karline i Ivanine radove, plasirali su se i radovi Maje Bokun (4.d, mentor prof. Želko Nemec), Jane Borovčak (3.d, mentor prof. Ni-kola Sinković) te Andreje Bednjanec (2.d, mentor prof. Carmen Bačura Potočić).

Uče

nici

i m

ento

ri n

akon

nat

jeca

nja

Ivan

a, p

rof. C

arm

en i

Kar

la is

pred

Tes

line

rodn

e ku

će

00021

Od 18. do 20. listopada 2010. predstavnici naše škole boravili su u Celju u sklopu međunarodnog projekta Gradimo na isku-stvu. Projekt se odnosio na škole s programima tekstila i dizajna odje-će, a obuhvaćao je šest srednjih škola s područja bivše države: Srednja škola grada Skoplja Kočo Racin - Skopje, Tehnička škola

Međunarodni projektGradimo na iskustvu

logistiko Celje. Svaku školu predstavljala je grupa učenika s mentorom i ravnateljem. Iz naše škole sudjelovale su učenice smjera odjevnog dizajna Paola Grgurić (4.d), Dora Srebačić (3.d) i Natalija Pisk (2.d). Učenice je vodila

profesorica Nikolina Ptičar. Tijekom boravka u

Sloveniji razgledali smo Školski centar Celje koji obuhvaća pet srednjih i jednu višu strukovnu ško-lu, grad i njegove zname-nitosti - Muzej za savreme-nu istoriju i Pelikanov foto

atelje. Sudjelovali smo u radionici na temu projekta Gradimo na iskustvu, etno motiv kraja iz kojeg dolazi-mo prilagoditi suvremenoj modi. Izrađene odjevne predmete (torbe i prslu-ke) izložili smo zajedno s učeničkim radovima koje smo donijeli sa sobom, a predstavljaju našu školu i naš kraj. Posljednji dan boravka prisustvovali smo svečanom otvorenju izložbe u dvorani Šole za stvoritvene dejavnosti in logistiko. Tom prilikom sve škole sudionice projekta predstavile su se modnom revijom. Naše učenice nosile su reviju na temu lutkice, koju su osmislile pod vodstvom profesorice Štefice Zajec Stanić.

Vrijeme druženja u Celju iskoristili smo za ostvarivanje vrijednih kontakata za neke buduće međunarodne suradnje. Profesori su razmijenili radna iskustva, a učenici stekli nove prijatelje.

Pirot i Hemijsko - prehram-bena i tekstilna škola "Uroš Predić" Zrenjanin (Srbija), Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo, Škola za umjetnost, dizajn grafiku i odjeću Zabok i domaćin, Srednja šola za stvoritvene dejavnosti in

Zaj

edni

čka

fotk

a su

dion

ika

susr

eta

Paol

a, N

atal

ija,

Dor

a i p

rof. N

ikol

ina

Projekt se odnosio na škole s programima tekstila i dizajna odjeće, a obuhvaćao je šest škola s područja bivše države - Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Hrvatske.

Projekti

00022

strip

///Manuela Gospočić, 3.dg...................

00023

PanduriOsvajaju priznanja

00024

Trinaesto državno natjecanje Dani odjeće održano je u Obrtničkoj školi u Požegi od 24. do 26. ožujka 2011. godine. Škole sudionici, njih 17, natjecale su se u 5 disciplina. Našu školu predstavile su učenice četvrtog razreda dizajna odjeće. Paola Grgurić u disciplini dizajn odjeće osvojila je prvu nagradu stručnog žirija. Kristina Videk u disciplini modna kolekcija osvojila je drugu nagradu stručnog žirija. Mentor u obje discipline je prof. Štefica Zajec Stanić. Modele su nosile učenice Dora Srebačić, Tea Maček i Ivana Bajcer.

00025

Autorice Kristina Videk i Paola Grgurić na fotografskom setu s manekenkama - Ivanom Bajcer, Teom Maček i Dorom Srebačić. Fotografije: Štefica Zajec Stanić.

00026

00027

Članovi Matice hrvatske u povodu obilježavanja 20. go-dišnjice rada odlučili su posjetiti zabočke srednjoškolce te svojim predavanjem o hrvatskoj baštini obogatiti njihovo znanje. Tako su u zabočkoj kino dvo-rani 25. veljače 2011. godine akademici Ante Stamač i Tonko Maroević predstavili nova izdanja bibli-oteke Stoljeća hr-vatske književnosti. Također su govorili i tajnik Matice hrvat-ske Stjepan Sučić i predsjednik zaboč-kog ogranka Stjepan Bučar. Od njih smo saznali da Matičina

izdavačka djelatnost traje već osamnaest godina. Planirano je de se objavi tri stotine djela hrvat-ske književnosti, a do sada su izašla sto i četiri. Ovom su prilikom predstavlje-na posljednja četiri - jezikoslovca Bartola Kašića, pjesnika Slavka Mihalića, dra-maturga Stjepana Miletića, Marijana Derečine i Julija Roraurea te izabrana djela Petra Šegedina. Sve to nam je po-mno objasnio aka-demik Stamačić, dok nam je akademik Maroević objasnio da je Matica osnova-na kako bi proširila

kulturu književnosti.Zabočku kino

dvoranu popunili su učenici sve tri zabočke škole. Mogu reći da su naši učenici bili najbolji te da nikakav nered nisu stvarali. Neki su pomno zapisivali podatke koje su im potrebni za nastavu, a ostali koji su to već sve učili pozorno su slušali s ciljem da upotpune ranije stečeno znanje. Bilo nam je jako lijepo i čast nam je bila upo-znati čuvare naše hrvatske književno-sti. /////////////Petra Grabušić, 4.di

U Osnovnoj školi Brestovec Orehovički 1. travnja 2011. godine odr-žana je Županijska smotra projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obra-zovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Projekt naše škole pod na-zivom Ne budemo li čitali, pročitat će nas uz potporu profesorice Valentine Petric Klaužer predstavile su učenice Josipa Ben-čić, Valerija Bunčić, Petra Grabušić i Jana Borovčak. Cilj projekta je razvijanje odgovornog i pozitivnog

stava prema kulturnom stvaralaštvu, razvijanje lju-bavi prema knjizi i čitanju ta spoznaja da se i uz po-moć knjige stvara odnos prema životu, svijetu i sebi samome.

Prezentaciju projekta pratila su tri suca procjeni-telja koji su učenicama po-stavljali pitanja, vrednovali njihova izlaganja, portfelje i dokumentacijsku mapu. Projekt je ocijenjen kao iz-vrstan i predstavljen je na Državnoj smotri projekata koja se 19. svibnja održala u Zagrebu.

Nakon županijske - državna smotra projekata

Akademici upoznali zabočke srednjoškolce s djelovanjem Matice

00028

Događanja

U našoj školi u sklopu Dana K. Š. Gjalskog odr-žana je Radionica umjetničke grafike - ilustracija u tehnici serigrafije (Tema: portret K. Š. Gjalskog ) na kojoj su sudionici, učenici naše škole pod vodstvom prof. Carmen Bačure Potočić izradili likovne radove u kombiniranoj tehnici sa sitotiskarskim/serigrafskim postupkom otiskivanja. Izložba radova s radionice mo-gla se pogledati u Gradskoj knjižnici u Zaboku od 20. listopada do 3. studenoga 2010. godine.

Na ovogodišnoj "ženskoj" radionici sudjelovalo je 9 djevojaka dizajnerskih odjela (Anđelka Anušić, Ivana Bajcer, Ivana i Andrea Hanžek, Manuela Gospo-čić, Valerija Bunčić, Josipa Benčić, Zrinka Deriš i Dora Srebačić).

Dani K. Š. GjalskogZnanje je užitak

Dana 2. velja-če 2011. u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok održano je predavanje o spolno prenosivim bolestima "Seks, znanje i roken-rol - Znanje je užitak" koje je vodio dr. sci. Dubravko Lepušić, spec. ginekolog u KBC Sestara Milosrd-nica. Ovakva pre-davanja dr. Lepušić održava po srednjim školama jer sma-tra da bi se trebao uvesti redovni sat u nastavnom procesu na temu seksualnog obrazovanja. Naime,

dokazano je da mladi ne znaju mnogo o spolno prenosivim bolestima i sve mlađi ulaze u seksualne odnose. Također ne znaju kako se zašti-ti i često mijenjaju partnere. Djevojke ne posjećuju ginekologe i ne prate svoje zdrav-lje, a kod ginekologa bi se trebalo odlaziti najmanje svakih šest mjeseci. Na kraju je dr. Lepušić odgova-rao na pitanja uče-nika koji su s velikim zanimanjem pratili njegovo izlaganje. ////////////////Lora Leva-nić, 3.d

Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područna služba Krapina, 24. ožujka 2011. g., organizirala je, pod pokrovi-teljstvom Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine, četvrti Sajam poslova u Sportskoj dvorani Srednje škole Krapina kojeg je posjetilo više od 1.000 posjetitelja.

Na otvorenju Sajma prisutnima su se obratili pročel-nica HZZ PS Krapina Mirjana Jurman, gradonačelnik Gra-da Krapine Josip Horvat, te župan Siniša Hajdaš Dončić.

Otvaranje su uveličali svojim nastupom učenici Osnovne glazbene škole Krapina koja djeluje pri Osnov-noj školi Augusta Cesarca Krapina, učenici Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću iz Zaboka.

Dan profesionalnog usmjeravanja u okviru Sajma objedinio je događanja i aktivnosti vezane uz pomoć svi-ma zainteresiranima u odabiru zanimanja i stjecanju no-vih znanja, te razvoju karijere. Srednje škole, Veleučilište, pučka učilišta i ostale obrazovne ustanove na izložbenim prostorima predstavili su svoje programe obrazovanja i organizirali različite prezentacije zanimanja.

Sajam poslovau Krapini

00029

Kratak osvrt na petak!

U petak, 22. listo-pada 2010. godine išli smo na terensku nastavu u Sabor te u Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. U Saboru je sve stvarno jako lijepo uređeno i vidi se da se mnogo računa vodi o ure-đenju i sigurnosnom sustavu. Na ulazu smo morali skidati ja-kne i torbe te sve što smo imali metalno uključujući i mobitele. Na sjednici je jedan političar govorio, ali ga nitko nije slušao. Kasnije smo razgova-rali sa zastupnicima naše županije što je proteklo u redu iako pola izraza i fraza uopće nismo shvati-li. Potom smo imali pola sata pauze, u kojih se Laura uspjela izgubiti i sjesti na krivi tramvaj, a kad smo je pronašli, krenuli smo u Muzej za umjetnost i obrt.

U muzeju je bila "Izložba hrvatskog

dizajna 0910" koja je imala za cilj pružiti uvid u kvalitetnu dizajnersku produk-ciju nastalu u pro-tekle dvije godine, a nagrađivanjem autora istaknuti njihove ponajbolje dosege. Izlagali su i natjecali se dizajneri na području grafič-kog dizajna, produkt dizajna i dizajna za elektroničke medije. U postavu izložbe naglašene su temat-ske odrednice dizajn vizualnih komunika-

cija, industrijski/pro-dukt dizajn, koncept te modni i odjevni dizajn. Na izložbi je bio predstavljen 291 rad, od toga 219 u kategoriji profesio-nalnih radova te 72 studentska rada. Naj-brojnija su rješenja iz područja grafičkog dizajna, svrstana u potkategorije plakata, vizualnog identite-ta, dizajna knjiga, časopisa, kataloga i drugih promidžbenih materijala, dizajna

ambalaže, tipografije i ilustracije.

Uz tu izložbu po-gledali smo i izložbu poznatog nadrea-lističkog umjetnika Renéa Magrittea. Na izložbi je predstav-ljen izbor fotografija Renéa Magrittea, jednog od najintri-gantnijih nadreali-stičkih umjetnika 20. stoljeća. Fotografije prikazuju život i stva-ralaštvo tog čuvenog belgijskog slikara.

U Saboru je sve stvarno jako lijepo uređeno i vidi se da se mnogo računa vodi o uređenju i sigurnosnom sustavu. Na ulazu smo morali skidati jakne i torbe te sve što smo imali metalno uključujući i mobitele. Na sjednici je jedan političar govorio, ali ga nitko nije slušao.

00030

Terenska nastava

Likovnu akademiju upisao je u Bruxellesu 1916. godine, Geor-gette Berger postaje mu supruga 1922. go-dine, a trajno njegova inspiracija i model.

Na prvoj izložbi najviše me očarao dizajn za boce vina te kutijice za tampone jer je istovremeno bilo funkcionalno ali i jedinstveno. Na Magritteovoj izložbi dojmili su me se svi njegovi radovi jer mi je nadrealizam jako zanimljivo razdoblje.

Činjenica što im nije bilo bitno da li će na radu bit točna per-spektiva ili će točno prenijeti na papir ono što vide, što im je bitan bio svijet snova i što sliku razumje samo pojedinac koji ju je osobno naslikao, a mi ostali može-mo samo nagađati. Ta doza misterije u njegovim djelima jako je intrigan-tna.///////////////Dorotea Žerjavić, 4.d

Prof

. San

ja i

Kar

mel

a s

učen

icim

a -

dogo

vor,

što

pita

ti s

abor

nike

Izlo

žba

HR d

izaj

na 0

910

Sje

dnic

a Sab

ora

G.

Han

žek

- za

gors

ki z

astu

pnik

00031

Maturalacu PraguU rukama mi je fotoa-

parat. Listam stotine slika iz Češke, Praga, mojeg maturalnog putovanja.

Prve fotke. Mrak je. Na slikama se naziru sitna svjetla još pospanog Zaboka i njegovih usnulih naselja. Jutarnje nas je sunce probudilo i pratilo do našeg prvog odredi-šta. Beč. Spoj neostilova i moderne arhitekture upo-znali smo panoramskim razgledavanjem grada. Kako je Beč kulturološki bogat, upoznali smo neke od značajnih spomenika kao što su Parlament, Nova gradska vijećnica, Sveučilište, zavjetna crkva, Josephplatz... Najviše nas se dojmila gotička katedrala sv. Stjepana sa svojim prekrasnim interi-jerom ispunjenim bojama svjetlosti koje daju vitraji na prozorima crkve.

Glazba, smijeh i veselje pratilo nas je do našeg ko-načnog odredišta - Praga. Usprkos umoru od puta već smo prvu večer izašli u dobro poznati disko - Karlove Lazni. Disko na pet katova (ili florova, kako mi volimo reći u žargonu) ispunio je više od naših očekivanja. Naše umor-ne noge i pospana lica nastavila su ujutro svoje putovanje ovim gradom. Upoznali smo gotičku katedralu sv. Vita u koju, nažalost, nismo mogli ući zbog održavanja mise. Šetnjom gradskim ulicama došli smo do muzeja Franza Kafke, poznatog pisca u razdoblju avangar-de. Zanimljiva skulptura pred njegovim muzejom izazvala je razne reakcije i

Tekst napisala: Jana Borovčak, 3.diFotografije: Ivona Mlakar i Jana Borovčak, 3.di

bila je jedna od zanimljivih stvari koje smo vidjeli taj dan. Nedaleko od muzeja nalazi se najuža ulica u Pragu kroz koju može proći jedan ili, iznimno, dva mršava čovjeka.

Šetnjom Karlovim mostom uživali smo u prekrasnom pogledu na Vltavu, rijeku koja teče kroz Prag te mu daje notu posebnosti, nježnosti i ljepote. Bolje smo je upo-znali vožnjom brodom, te i sami osjetili njezin život i tok. Svirala nam je pozna-tu Smetaninu kompoziciju. Dolaskom na pristanište kiša nas je pošteno oprala, ali ne i spriječila da odemo do samog centra grada u kojem smo mogli uživati u različitim delicijama, ali mi smo ipak izabrali dućan New Yorker. Otad je on za nas postao centar centra Praga. Idući smo dan posjetili brdo Petrin na koji smo stigli uspinjačom. U muzeju ogledala odzva-njao je smijeh i u zraku se mogla osjetiti zbunjenost zbog labirinta u kojem smo se našli pri samom izlasku iz muzeja. Isti smo dan posjetili Križikove

fontane na kojima je bila večer Jacksona, koja nas baš i nije previše oduše-vila.

Četvrti dan boravka u Češkoj bio je red da posje-timo gradić Karlove Vary koji je poznat po svojim toplicama i izvorima tople vode, a svi imaju priliku probati vodu iz izvora. Posjetili smo i tvornicu stakla Moser koja nas se najviše dojmila, prije svega zbog iznimne težine posla i načina na koji ga obavljaju vrhunski staklari. Oni rade u skupinama po tri čovjeka, vrhunski su majstori koji rade prekra-sne staklene tvorevine. U muzeju stakla pogle-dali smo dokumentarni film o procesu nastanka završnog proizvoda, što je posebno zanimalo učeni-ke industrijskog dizajna. Nakon toga uputili smo se

u muzej Becher, poznatog češkog pića. U njemu smo saznali tko je bio Becher, kako je nastala tvornica te smo upoznali razvoj am-balaže ovog pića. Nakon toga degustirali smo tri vrste njihovih pića, što je bilo posebno zanimljivo jer smo pili iz orginalnih čaša iz kojih je pio i sam Jan Becher.

Peti dan, ujedno i posljednji, doveo nas je na dug i naporan put do dvorca Karlštejn u kojem smo mogli vidjeti razne predmete i vidjeti još jednu gotičku građevinu u Češkoj.

Zadnji dan. Pospana lica uz dozu nostalgije za domom ili - Pragom?

Putopis

00032

Šetnjom Karlovim mostom uživali smo u prekrasnom pogledu na Vltavu, rijeku koja teče kroz Prag, a bolje je upoznali vožnjom brodom, te i sami osjetili njezin život i tok.

00033

Učenici Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok od prvog do četvrtog razreda smjera likovnih umjetnosti i dizajna u srijedu, 1. prosinca 2010. godine imali su terensku nastavu u Zagrebu. Tom su prilikom razgledali stalni postav Gliptoteke HAZU u Zagrebu i uživo vidjeli djela najznačajnijih hrvatskih kipara 19. i 20. stoljeća o kojima su učili na satovima povijesti likovnih umjetnosti poput Meštrovića, Frangeša, Radauša i drugih.Osim Gliptoteke, pogledali su i stalni postav "Zbirka u pokretu" Muzeja suvremenih umjetnosti gdje su se susreli s nešto drugčijim umjetničkim pogledima u odnosu na klasični postav u Medvedgradskoj. Ovdje su mogli zaviriti i u Kožarićev atelijer, biti u interakciji s nekim izlošcima (zaigrati stolni tenis sa sobom), prošetati instalacijom arhitekata Penezića i Rogine, vidjeti preteču socijalnih mreža na internetu kao što je jedno Jermanovo djelo i sl.

Gliptoteka i MSUod Meštrovića do Kožarića

Fotografije: Nikola Sinković

00034

Izložbe

00035

Učenici ŠUDIGOZ-au SplituU petak, 15. travnja 2011. go-

dine, povodom 50-te obljetnice osnutka Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, za učenike i profesore škole organizirana je jednodnevna stručna ekskurzija u Split. Poma-lo pospani, ali svejedno dobrog duha, učenici i profesori "preži-vjeli" su petosatno putovanje. U Splitu je najprije organiziran posjet Galeriji Meštrović koja u svom stalnom postavu izlaže najveći dio kiparovih djela, a i sama je umjetnički spomenik. Njezin autor Ivan Meštrović za-mislio je tu palaču kao izložbeni prostor svojih djela, te kao dom svoje obitelji i atelijer. Osim Ga-lerije Meštrović razgledali smo Graditeljsko obrtničku i grafičku

školu u Splitu. Nažalost, učenici te škole nisu bili prisutni jer su i oni bili na stručnoj ekskurziji u Čakovcu. Nasuprot škole nalazi se učenički dom u koji smo otišli prezalogajiti.

Nakon ručka nije bilo puno vremena za odmaranje. Krenuli smo do Umjetničke akademije i razgledali je, posebno odsjek za dizajn vizualnih komunikacija, odsjek za film i video, odsjek za likovnu kulturu i likovnu umjet-nost. Potom smo se uputili pre-ma centru gdje smo razgledali Dioklecijanovu palaču, prošetali rivom, popili kavu. Ubrzo se kre-nulo natrag prema Zagorju. Uz veselo društvo i pokoju pjesmu ekskurziji je došao kraj./////////Petra Breber, 3.d

Osim Galerije Meštrović razgledali smo Graditeljsko obrtničku i grafičku školu, te Umjetničku akademiju i uže središte grada Splita

Fotografije: Željko Nemec

00036

Ekskurzija

00037

Hoyka gostŠkole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok

Hoyka ugostioučenike ŠUDIGOZ-a na Fotosofiji

U petak, 10. prosinca 2010. godine, učenici Škole za umjet-nost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok imali su jedinstvenu priliku upoznati jednog od najpoznatijih i najboljih hrvatskih fotografa - Damira Hoyku koji je na zanimljiv i pristupačan način predstavio svoj projekt Fotosofia, te posljed-nju seriju fotografija s poznatim osobama iz hrvatskog javnog života koje je snimio u neobičnim situacijama. Iznio je svoja raz-mišljanja o pristupu fotografiji i područjima interesa kojima bi se svaki kreativac i fotograf mogao baviti, a kroz slike sa seta Foto-sofije pokazao koliko ovaj posao može biti zanimljiv i zabavan.

Na inicijativu poznatog foto-grafa Damira Hoyke koji je gosto-vao u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku grupa naših učenika boravila je 28. lipnja 2011. u Tuheljskim Toplicama na jednom danu tradicionalnog seminara o fotografiji "Fotosofia". Učenici su prisustvovali malo-nogometnom turniru na kojem su sudjelovale poznate osobe iz različitih područja kulturnog i estradnog života. Učesnici "Foto-sofije" priredili su demonstraciju sportske fotografije, što je naišlo na velik interes svih prisutnih. Kroz boravak na ovom izuzetnom fotoseminaru mogla su se steći dragocjena iskustva o radu pro-fesionalnih fotografa i vidjeti što se nalazi "iza kulisa" tog lijepog i teškog zanimanja.

00038

Događanja

strip

///Ivana Bajcer, 3.dg...................

00039

U četvrtak, 16. prosinca 2010. godine održani su mala božićna likovna radionica i modni performans učenica škole. Radionica koju su osmislile prof. Antonija Čačić i Maja Toljan bila je namje-njena djeci predškolske i mlađe školske dobi. Modni performans pod nazivom Kuća lutaka osmislile su učenice 3. i 4. razreda diza-jna odjeće Kristina Videk, Paola Gregurić, Ernestina Muniši, Dora Srebačić, Ivana Mlakar, Zrinka Deriš i Katarina Kukavica. Modele su uz Paolu, Ernestinu i Doru nosile još Mirna Završki, Ana-Marija Petriček i Katarina Šimunić uz glazbu Ludi party grupe Lollobrigida, te mentorstvo prof. Štefice Zajec Stanić.

Posljednjeg nastavnog dana u prvom obrazovnom razdoblju, 23. prosinca 2010. godine, u školi je održana pri-redba koju su priredili članovi zbora, manekenske grupe i dramske skupine. Zbor je svo-jim izvedbama božićnih pjesa-ma zarazio i publiku. Manekeni su predstavili nove modne kreacije na temu Kuća lutaka, a oduševili su plesom i odjećom. Dramska skupina izvela je skeč Bijeg od ovisnosti kojim su prikazali čemu vodi negativno društvo, pozivajući sve nas na glasniju reakciju protiv zla ovisnosti. Priredbu je vodila učenica Klaudija Petrinić.

Učenici 1.d razreda uz potporu prof. Carmen Bačura Potočić ukrasili su prostore škole neobičnim i kreativnim ukrasima i božićnim drvcem.

Mala božićna radionica / Božićna priredbaUređenje

00040

Učenici 1.d razreda tijekom ove školske godine bili su vrlo aktivni u ukrašavanju prostora škole ;D.Tako su i povodom Uskrsa izradili velike pisanice od siporeksa koje su nakon izložbe u Krapini završili kao dekorativni element u našim hodnicima.

Učenici 1.d razreda pod mentorstvom prof. Carmen Bačura Potočić na vrlo su atraktivan i kreativan način ukrasili prostore škole pokladnim maskama koje su izradili na predmetu plastično oblikovanje. Time su ujedno obilježili fašničke špelancije.

00041

Priroda u objektivuBožice BreberPosljednjih godina u školi je među učenicima poraslo zanimanje za svijet fotografije. Za ovaj broj odlučili smo predstaviti čudesne fotografije prirode učenice industrijskog dizajna Božice Breber. Osim prirode, pred njenim se objektivom često nađu i ljudi. Fotografije su joj objavljene i u reviji Digital foto.

00042

Predstavljamo

00043

Postupak dizajna uvijek se prilagođava postavljenom zadatku, bez obzira radi li se naprimjer o šalici, biciklu, svjetiljci ili nekom drugom uporab-nom predmetu. Zadatak industrijskog dizajnera nije samo 'dati proizvodu oblik' nego i stvoriti koncepciju različitih načina distri-bucije i komunikacije s proizvodom. Svaki dobar dizajner, kao umjetnik i znanstvenik u isto vrijeme poznaje i poštuje pra-vila oblikovanja. To su sigurnost, jednostavnost, (multi)funkcionalnost, ekonomičnost i tehnolo-gičnost, estetika, pristu-pačnost širim masama, i, u zadnje svrijeme sve više i ponovno popularna eko-logičnost. Pojam dobrog i kvalitetno dizajniranog proizvoda danas je usko povezan s ekologijom i zaštitom okoliša. Cilj takvih dizajnera je pronaći rješenja ekoloških proble-ma suvremenog svijeta s naglaskom na urbanizam i tehnološki razvitak.

Svijet oko sebe doživ-ljavam kao veliku dizaj-nersku izložbu umjetnog okoliša koja iz dana u dan izmiče kontroli. Naime, sve na što nailazimo oko sebe, svaki materijalni objekt koji možemo vidjeti, opi-pati, osjetiti, koristiti, netko je dizajnirao, znači dao mu izgled, oblik, svrhu, namjenu, funkciju, život. Od najbanalnijih svakod-nevnih predmeta kao što su kvake, vrata, namještaj, kućanski aparati, odjeća i nakit, školski pribor i mobiteli, preko građevina i ulica pa sve do raznovr-snih ukrasa, okvira za slike,

kultnih figurica čija se namjena pretvara u pojam iracionalnog i apstraktnog neobjašnjivog (osim emo-cionalnog) obožavanja (već u Bibliji kroz priču o zlatnom teletu nailazimo na opis kiča, predmeta stvorenog s glavnom svrhom vizualnog i u materijalu prihvatljivog što široj publici bez ili s minimalnim osvrtom na kvalitetu i stvarnu potrebu za proizvodom) i novca ko-jim te predmete pretvara-mo u privatno vlasništvo. Estetika je neizbježan faktor u našim životima.

Iako dizajneri kao kreatori svijeta imaju važnu ulogu i snose veliku odgovornost prema potro-šačima i okruženju u koje postavljaju svoje kreacije, sve počinje od prirode. Čo-vjek je prvenstveno prirod-no biće i predodređen je živjeti i djelovati u skladu s prirodom, zadovoljiti njezi-ne potrebe, s minimalnim izmjenama i oštećenjima biljnog i životinjskog svijeta oko nas, jer stvoren je za potrebe čovjeka kao prirodnog bića.

Problem nastaje gdje

povezanost između čovjeka i prirode prestaje. Za razliku od životinja, našu kreativnost vode ego i emocije što ponekad nije dobro za svijet oko nas. Iako su svi materijali koji nas okružuju dobiveni iz prirode, pod time mislim da nisu dovedeni iz dru-gog univerzuma, pa čak i plastika proizlazi iz priro-de, odnosno iz nafte koju smo mi, egoistični krea-tivci pretvorili u plastiku s ciljem prividne funkcio-nalnosti, ne razmišljajući o njezinoj štetnosti za okoliš. Došlo je do toga da svojim potrebama i emocijama uništavamo svijet oko sebe i ubrzo će doći do samouništenja ako nešto ne poduzmemo. Problem nije u pojedincu, problem je u masi. Jedna plastična vrećica sama po sebi ne predstavlja opasnost za našu egzistenciju, no već jedna plastična vrečica po glavi stanovnika dovodi do masovnog gušenja populacije u (ne)prirodnoj, nerazgradivoj masi. Kako tome stati na kraj? Dosa-dašnja saznanja o svijetu i tehnologija koju čovječan-stvo dovodi do vrhunca (ili propasti) pomiješanu s našim emocijama (od kojih umjetnost proizlazi) trebamo svjesno uobličiti u formu što prihvatljiviju prirodi, pa tako i nama, kao prirodnim konzumeri-stima istog.

Održivi produktDIZAJNTekst napisala: Lara Futivić Kodrić, 3.di

Eleg

ant

Embe

llish

men

ts -

filter

i za

gađe

nja

PRO

SO

LVE

370E

Ros

s Lo

vegr

ove

- pa

viljo

n Cra

nbro

ok

00044

O dizajnu

Moralan dizajn stvar je društvenih normi. Ono što je moralnu u Azer-bejdžanu ne mora biti i u Danskoj, naprimjer. Svaki čovjek je individua, pa tako i njegovo poimanje svijeta i morala postaje individualno, unikatno i na neki način apstraktno, poput ovog teksta. Zašto ne krenuti od esencije? Prodrijeti ravno u srž i vratiti se prirodi. Opet, za-hvaljujući znanosti i današ-njoj tehnologiji razvija se spektar mogućnosti inteli-gentnog oblikovanja mase i prostora. Uz najpoznatiju nam reciklažu dosadašnjih pogrešaka, danas postoje različiti prirodi prihvatljivi i kvalitetni materijali kao što je naprimjer bioplastika. To je plastična masa dobive-na iz biljaka koja svojom proizvodnjom izlučuje znatno manju količinu CO2 (ugljikovog dioksida) nego plastika dobivena iz nafte. Dalje, svatko poznaje grafit kao crnu tvar iz olovaka, cilindri stovreni od ugljika zovu se nanocijevi. Ti slojevi ugljika posjeduju zanimljiva svojstva: ''ne samo da su nanocijevi vrlo čvrste, već su i vrlo lagane i savitljive. Ostali oblici ugljika kao ugljikova vlakna već se koriste u najboljoj sportskoj opremi

i dizajnu aviona budući da imaju čvrstoće usporedive sa čelikom ili aluminijem, zadržavajući samo dio njihove mase. Ugljikove nanocijevi su izvanredni predmeti koji će očito revolucionarizirati teh-nološki krajolik u bliskoj budućnosti.'' (citiran Goran Pavlaković, Seminarski rad primjene ugljikovih nanocijevi s fakulteta elek-trotehnike i računalstva) Isto tako i aerogel, oka-rakteriziran i kao smrznuti dim, svojim svojstvima koja predstavljaju izrazitu fleksibilnost i toplinsku otpornost jedan je od ma-terijala budućnosti. Izumi, kao i čovjekova osviješte-nost o prirodnome rastu iz dana u dan i otvaraju mnoge mogućnosti kvali-tetnog svjetskog dizajna i redizajna, isto tako i nadu u bolje i kvalitetnije sutra. Mnogi pojedinci i tvrtke danas oblikuju i konzu-miraju tu osviještenost pretvarajući je u kvalitet-ne i prirodi prihvatljive oblike, a opet stvorene u korist čovjeku. Razvija se potreba za potražnjom novih i obnovljivih oblika i izvora energije (Intelligent Energy). Isto tako, Ecolan je jedna od tvrtki koja je razvila vlastitu ambalažu u skladu s okolišem. Jasper Morrison je, uz mnoge druge, dizajner koji gleda na dizajn kao ostvarenje umjetnog okoliša, na alat za poboljšavanje svijeta, što potvrđuje svojim radovima – pametno

zadovoljstva, kada bismo bili zadovoljni svime oko nas, ne bi postojala potre-ba za novim kreacijama. Unatoč našim individual-nim potrebama, sva živa bića na ovom plaetu spaja jedna stvar, potreba za prirodnošću. Ona spaja i mene i vas i njih. U tome je tajna dizajna.

LOT-

EK -

pre

nam

jena

indu

strijs

kih

kont

ejne

ra u

sta

mbe

ne i

posl

ovne

pro

stor

e

[Eco

sist

ema

Urb

ano]

- b

iokl

imat

ski

pavi

ljon

Air t

ree

u M

adridu

Det

alj s

izlo

žbe

Reu

se u

Zag

rebu

200

9.

Mat

hieu

Leh

anne

ur -

difu

zor

bije

log

šum

a dB

Kon

stan

tin

Grc

ic -

CH

AIR

_ON

E

dizajnirajući svakodnev-ne uporabne predmete koji su “uključivi umjesto isključivi” (“inclusive rather than exclusive” – J. Morri-son), stvoreni s ciljem da stvaraju energiju, svjetlost, prostor..

Sve u svemu, o dizajnu kao spoju umjetnosti (znači emocija) svepo-dručnih esencijalnih i prirodnih saznanja o ovo i izvanzemaljskom, ovisi naša budućnost. Iako biti dizajner znači biti u tom aspektu prvenstveno obrazovana osoba, svaki je čovjek dizajner sebe i svoje okoline. Dok postoji čovječanstvo bit će i diza-jna. Dakle, treba stvarati, umjetnost ne proizlazi iz

Ecol

ean

- am

bala

ža o

d kr

ede

00045

Čitateljski klubUčenici, profesori i svi ostali...Pročitali ste dobru knjigu i želite je podijeliti s ostalima? Imate potrebu preporučiti, pohvaliti, komentirati?Na pravom ste mjestu!Dobro došli u ČITATELJSKI KLUB!

AktivnostiČitanje (učenički prvi pokušaji), razgovor o knjigama, preporuke za čitanje, top lista knjiga, prikazi kazališnih ili filmskih predstava.

Pravila klubaČlanovi kluba mogu biti učenici i profesori.Članovi odabiru knjigu za sljedeći susret.O svakoj pročitanoj knjizi piše se prikaz, prepričava se dio koji se čitatelju posebno svidio, dizajnira se ovitak knjige...

Rad klubaČlanovi kluba druže se svaku srijedu u školskoj knjižnici po jedan školski sat.Rad kluba može se pratiti na školskim web stranicama.

Preporuke za čitanje

Victoria Hislop, Otok, Profil

Mlada arheologinja Alexis odlazi u Grčku sa svojim budućim mužem i željom da istraži sakrivenu prošlost svoje majke, koju joj ona nika-da nije imala snage ispričati. Noseći majčinoj prijateljici Fotini pismo, Alexis konačno dobiva priliku da dozna cijelu priču o svojim korijenima, ali istovremeno se suočava i s vlastitim problemima i shvaća da mora odlučiti u kojem ce smjeru dalje graditi svoj život.

Njena prabaka Elene i njena kći su godine provele u izo-laciji na otoku Spinalongi. Otok koji je naizgled sličan svakom otoku i gradiću, opasan zidinama unutar kojih se nalaze uličice, trgovi, škola, bolnica, crkva i groblje na kojem je tisuće ljudi završilo svoje putovanje.

Otok gdje su se upoznavali, rađali i umirali, zaljubljivali se i ženili ljudi oboljeli od gube.

Daleko od očiju onih "zdravih" nisu skrivali ožiljke, nisu skrivali tugu, ni hrabrost, pokazali su svima kako treba živjeti i kako je ljubav ta koja je vječna i koja je iznad svega!

Velik dio radnje odvija se upravo na tom otoku, pa bih napomenula da se autorica uhvatila istraživanja povijesnih činjenica i slično. Ali nikako nemojte ovo shvatiti kao suhopar-nu pripovijest o smrtonosnoj bolesti, jer knjiga je više od toga, priča o samoći, ljubavi i gubitku. Teška je za pročitati, ima di-jelova malo sporije radnje, ali ne i nezanimljivije. Citat ćete stra-nicu za stranicom nezaslužene patnje nepodnošljive izolacije i nemoći, također i neuzvraćene ljubavi, surovih životnih uvjeta, uništenih života, ali vrijedi jer pročitati. Unatoč svim udarcima sudbine koje doživljavaju likovi priče, autorica je uspjela u priču utkati pozitivan ton koji se provlači kroz cijeli roman i pokazuje da ljudi uvijek mogu pokazati nevjerojatnu hrabrost, upornost i psihičku snagu. Također i da ljubav ima veću moć od svih ružnih stvari koje mogu zadesiti čovjeka.

Koliko mi danas vremena provodimo na svađe, na zanema-rive probleme, a tako je malo potrebno da sve krene nizbrdo. I onda... Što onda? Raspad sistema ili ljubav koja pobjeđuje? Ja se nadam ovo drugo... Koliko god patetično zvučalo, uvijek iznova pokaže se istinitim. Alexis je upoznala prošlost, ali i dobila smjernice za vlastitu budućnost, spoznavši da njena ljubav prema zaručniku nije ni približno jednaka, ni približno jaka ljubavi njene prabake, bake i drugih žena iz prošlosti, sve je krenulo u mirnije vode.//////////Sara Vrgoč, 1.d

00046

Čitateljski klub

Ovo bi mogla biti moja ulica

U petak, 25. ožujka 2011. godine, učenici Škole za umjetnost, dizajn, grafiku odjeću Zabok u Zagre-bačkom su kazalištu mladih gledali predstavu Ovo bi mogla biti moja ulica. Predstava je svojevrsni ho-mmage tragično preminulome Luki Ritzu iako nije rekonstrukcija događaja koji su doveli do njegove smrti. Luka se u predstavi ne pojavljuje kao lik jer se radnja odvija dan prije njegova sprovoda, ali zapra-vo je sveprisutan. Tako se u predstavi čita pjesmica koju je napisao kad je imao sedam godina, čuje se njegova omiljena pjesma i izgovaraju se njegove misli. Predstava je potresna cijelo vrijeme trajanja, a čini se da je tome najviše pridonijela snimka premlaćivanja mladića te njegovo preklinjanje za život. Nakon predstave održana je radionica na temu nasilja, kako bi to mogli promijeniti i kako bi trebali poraditi na sebi da izbjegnemo svaki oblik nasilja, pa nam je zbog toga bila od velike koristi. Zaključak je da predstavu svakako treba pogle-dati, pogotovo učenici srednjih škola jer se ondje i odvija najviše nasilnih situacija.///////////Dorotea Žerjavić, 4.di

Građanin plemić

U četvrtak, 17. veljače 2011. godine, učenici Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok u Hrvat-skom su narodnom kazalištu gledali predstavu ''Gra-đanin plemić''. Ona donosi veselu priču o pučaninu koji se na sve načine htio ugurati u aristokratske kru-gove. Njegovi nespretni pokušaji izazivali su velike navale smijeha među publikom. Kako bi što više za-bavili publiku, redatelj i skladatelj redaju naizmjence ples, pjesmu i smijeh. Nastaje komedija-balet pisana u prozi, s uvodnim dijelom u stihovima. U kazalištu je bilo mnogo smijeha tijekom ceremonije pretvaranja Jourdainea u mamamušija vjerojatno zbog toga što većina populacije gleda turske sapunice pa su sma-trali turske dijelove u predstavi nekako povezanima s njima, te bili zadivljeni. Meni je osobno prvi dio predstave bio pomalo naporan, no, drugi je bio zani-mljiviji, možda zbog Ozrena, a možda i zbog nečeg drugog, to će mi zauvijek ostati misterij./////////////Dorotea Žerjavić, 4.d

Kazališče..e..ee..eStieg Larsson, Kule u zraku, Fraktura, 2010.

Stieg Larsson bio je šved-ski pisac i novinar rođen 1954. a preminuo 2004. godine. Izvještavao je o građanskom ratu u Eritneji, gdje se zarazio malarijom, a nakon povratka počeo je raditi kao grafički dizajner i urednik u jednoj novinarskoj agenciji. Bio je poznat po borbi protiv rasizma i desničarskog ekstremizma.

Prve tri knjige iz serije Millenium - Muškarci koji mrze žene, Djevojka koja se igrala vatrom i Kule u zraku, dovršio je neposredno prije smrti od srčanog udara. Trilogija Millenium postala je svjetski fenomen, a romani jedni od najpopularnijih i najprodavanijih knjiga posljednjeg desetljeća.

Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist, dva glavna lika ovog romana, ujedno i najuspješnijih trilogija današnjice, potpuna su suprotnost no unatoč tome postaju gotovo ovisni jedno o drugome.

Salander planira svoju osvetu protiv čovjeka koji ju je pokušao ubiti, ali i protiv samih vladinih institucija koje su joj uništavale život. Nakon što se nađe u bolnici na intenzivnoj njezi, suočava se s optužbama za tri ubojstva te jedan pokušaj ubojstva. U pomoć joj dolazi Mikael Blomkvist - izvrstan novi-nar kojemu je najveći užitak detektivsko razotkrivanje afera i mafije te započne istraživanje slučaja kako bi dokazao Lisabet-hinu nevinost ali i otkrio identitete korumpiranih državnih služ-benika koji su odgovorni za sve što se događa. Čitanjem ovog romana nipošto nećete biti razočarani jer će vas držati budnim do kasno u noć te vam neće tako lako ispariti iz sjećanja.///////Paola Grgurić, 4.d

Cormac McCarthy, Cesta, Profil

Cesta je roman u kojem autor preispituje takozvanu humanost ljudi. Lako je biti čovjek sa svim tehnološ-kim dostignućima: vodom, strujom, grijanjem. Ali što kad sve to nestane, koliko smo daleko spremni ići samo da preživimo? Koliko dugo nagone možemo držati pod kontrolom prije nego se pretvorimo u zvijeri?

Upravo tim pitanjem bavi se McCarthy koja prati posta-pokaliptičnu odiseju oca i sina koji u uništenom svijetu sivila i dima pokušavaju preživjeti bez da izgube ljudskost. Na svom putu susreću se sa strašnim prizorima kanibalizma i mnogim drugim očajnicima. Da li se uspjeti doći do cilja, pročitajte i saznajte.///////////Marta Fiorencis, 2.mt

00047

strip

///Karla Horvat, 2.dg...................

Anatomija grada