Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu · prvobitnih 56 ozbiljnih slučajeva ( sto čini...
Transcript of Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu · prvobitnih 56 ozbiljnih slučajeva ( sto čini...
March 2008 Volume 20, No. 2(D)
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
Sažeti pregled.................................................................................................................... 1
Pregled napretka................................................................................................................ 4
Ključne u toku i nove preporuke ......................................................................................... 5
Uvod ..................................................................................................................................6
Policija...............................................................................................................................8 Formiranje odeljenja pravosudne policije i unapređena saradnja policije i tužioca......... 8 Bolja koordinacija između Kosovske policijske službe i UNMIK policije.......................... 9 Unapređene istrage o tvrdnjama o lošem upravljanju KPS-a ..........................................10
Tužioci ..............................................................................................................................13 Tužioci da preduzmu vođstvo u istraživanju i vođenju slučajeva ................................... 13 Unapređena saradnja između domaćih i međunarodnih tužioca ...................................14
Sudovi.............................................................................................................................. 16 Unapređena praksa izricanja kazni od strane domaćih i međunarodnih sudija..............16 Bolja koordinacija između domaćih i međunarodnih sudija ..........................................18 Operativni elektronski sistem vođenja predmeta.......................................................... 20
Zaštita i relokacija svedoka .............................................................................................. 21 Bolja zaštita svedoka ....................................................................................................21 Aranžmani relokacije svedoka sa državama izvan regiona............................................ 22
Uloga međunarodnih i domaćih organa vlasti ................................................................... 24 Pristup pogođenim zajednicama .................................................................................. 24 Veća transparentnost ....................................................................................................25
Detaljne u toku i nove preporuke ...................................................................................... 27
Zahvalnost .............................................................................................................. 31
Rečnik pojmova
DOJ UNMIK Odeljenje za pravosuđe
EAR Evropska agencija za rekonstrukciju
ESDP Evropska bezbednosna i odbranbena politika
EU Evropska Unija
EULEX EU Misija vladavine prava na Kosovu
KJC Savet za pravosuđe Kosova
KJI Institut za pravosuđe Kosova
KPS Kosovska policijska služba
KSPO Kancelarija specijalnog tužilastva na Kosovu
LSMS OEBS Sektor za nadgledanje pravosudnog sistema
OEBS Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju
OVK Oslobodilačka vojska Kosova
PIK Policijska inspekcija Kosova
PISK Privremena instituicja samouprave Kosova
SRSG Specijalni predstavnik generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija
UNMIK Misija Ujedinjenih Nacija na Kosovu
Napomena o imenima mesta
Radi jasnoće, u ovom izveštaju Human Rights Watch nudi srpsko I albansko ime u
prvom pominjanju lokacije. Sledeće primedbe se odnose na trenutnu upotrebu
standardnog engleskog jezika (kao na primer, radije Priština nego Prishtine).
Human Rights atch March 2008 1
Sažeti pregled
Trenutno, pravosudni sistem, među glavnim kosovskim institucijama, u velikoj meri
važi za jednu od najslabijih. Ova realnost se ogleda u odluci Evropske Unije da
usredsredi napore svoje Evropske bezbednosne i odbranbene političke misije na
Kosovu na probleme pravosuđa i policije.
Neadekvatan pravosudni sistem Kosova ima dalekosežne posledice. Naime, mnogi
trenutni problemi ljudskih prava na Kosovu, naročito etničko i političko motivisano
nasilje, čije se poreklo može ustanoviti od neuspeha vlasti da počinioce dovedu
pred licem pravde.
Istraživanje Human Rights Watch-a indicira da slabost pravosudnog sistema Kosova
ima mnoge uzroke. Značajna promena u sistemu, predstavljena u 2004. godini,
pomoću koje tužioci, radije nego sudije, preuzimaju vođstvo u istraživanju slučajeva,
još uvek treba u potpunosti da bude primenjena. Čini se da tužioci imaju aktivnu
ulogu u vođenju istraga nego što je to bio slučaj u vreme našeg predhodnog
izveštaja u maju 2006. godine,”Nije na dnevnom redu: Kontinuirani neuspeh u
rešavanju problema ustanovljavanja odgovornosti na Kosovu posle martovskih
događanja 2004. godine”. Ali saradnja tužioca sa policijom ostaje problematična.
Tužioci, u njihovoj novoj istražnoj ulozi, bi trebali da dobiju pomoć od odeljenja
pravosudne policije, i njenih predanih službenika. Ali odeljenje bi tek trebalo da
bude osnovano, u velikoj meri zbog opozicije kako međunarodne tako i domaće
policije, koje strahuju da bi zasebno odeljenje kreiralo razdor u policiji. Nikakvo
formalno alternativno rešenje nije doneseno.
Zabrinutost postoji oko prakse izricanja blagih kazni i nedostatka razumevanja
sudija zakona u primeni, iako je obuka za domaće sudije poboljšana.
Pravosudni sistem ostaje duboko podeljen između domaćih i međunardnih
elemenata. Bilo je nekog progresa u unapređenju koordinacije između domaćih
tužioca i sudija i njihovih međunarodnih dvojnika. Ali neprestani nedostatak
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
2
poverenja između međunarodnih institucija o sposobnosti domaćih predstavnika da
nepristrasno vode istragu, sude i donesu presudu u osetljivim slučajevima, znači da
su domaća policija, tužioci i sudije često izostavljeni iz slučajeva. Nedostatak
integrisanosti sistema narušava njegovu efikasnost i sprečava napore u izgradnji
kapaciteta među domaćim tužiocima i sudijama.
Neadekvatna zaštita svedoka ostaje glavna prepreka pravdi, naročito za
organizovani kriminal, ratne zločine i napade na manjine. Pošto su slučajevi
zastrašivanja i uznemiravanja svedoka naširoko rasprostranjeni, mnogi svedoci su
nevoljni da istupe plašeci se za svoje živote. Kosovo oskudeva u zakonu o zaštiti
svedoka, i sudije i tužioci često propuste da primene postojeće zaštitne mere
dostupne u sudnicama. Za svedoke u najosetljivijim slučajevima, relokacija izvan
Kosova je jedino efektivno sredstvo zaštite. Ali, do sada, strane vlade su bile
nevoljne da prime svedoke pod rizikom.
Uprkos milionima eura finansiranja, elektronski sistem vođenja predmeta još uvek
nije u upotrebi sto pogoršava stanje u nezavrsenim slučajevima, i čineći
nadgledanje i raspodelu sredstava skoro nemogućom. Pristup pogođenim
zajednicama nije adekvatan, ostavljajući žrtve i svedoke u mraku o ishodu slučajeva,
što još više narušava poverenje u sistem.
Nezavisan nadzor nad radom sudija, tužioca i policije nije dovoljan. Inspekcijskom
telu, uspostavljeno da ispita žalbe uložene protiv Kosovske policijske službe,
nedostaje iskustvo i autoritet. I pravosudnom sistemu uglavnom nedostaje
transparentnost, sto pridaje teškoći javnosti da utvrdi da li je pravda donesena, i da
smatra domaće i međunarodne institucije odgovorne za pravdu.
EU misija vladavine prava (poznata kao “EULEX”), sa međunarodnim sudijama,
tužiocima i policajcima, glavni je element nove EU misije na Kosovu, reflektujući na
međunarodno prepoznavanje razmere problema. Ali kraj nekažnjavanju i izgradnja
vladavine prava zavisiće od sposobnosti da se uči iz prošlih grešaka, i spremnosti
Kosovske vlade i nove međunarodne misije da nadgleda, progoni i kazni kriminalna
dela, gde god i ko god bio njihov počinitelj.
Human Rights atch March 2008 3
***
Naš izveštaj “Nije na dnevnom redu”, koji je ispitao Kosovo krivični pravosudni
sistem gledajući kroz slučajeve etnički motivisanih nereda u martu 2004. godine, i
njihove presude, sačinio je seriju preporuka domaćim i međunarodnim vlastima na
Kosovu, sa ciljem da se ponovo osnaži istraga i suđenje nerešenih slučajeva i
unapredi krivični pravosudni sistem uopšte. Human Rights Watch je bio na Kosovu u
julu i decembru 2007. godine da oceni stanje krivičnog pravosudnog sistema na
Kosovu, koristeći kao merilo preporuke identifikovane u našem majskom izveštaju iz
2006. godine, kao i da ispita nove probleme od značaja. Intervjuisali smo vise od 30
domaćih i međunarodnih predstavnika zaposlenih u krivičnom pravosudnom
sistemu, kao i predstavnika civilnog drštva i medija.
Ishod je tablea rezultata krivičnog pravosuđa sažeta ispod i razrađena u ovom
izveštaju. Određujemo da li su preporuke, koje su bile sadržane u našem majskom
2006. godine izveštaju, “potpuno usvojene”, “delimično usvojene” ili “nisu
usvojene”. Dajemo dodatne, konkretne preporuke da bi pomogli u prepoznavanju
identifikovanih mana i gradili na već napravljenom napretku.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
4
Pregled napretka PREPORUKA: Formiranje odeljenja pravosudne policije i unapređena saradnja između policije
i tužioca
STATUS: NIJE USVOJENA
PREPORUKA: Bolja koordinacija između Kosovske policijske službe i UNMIK
STATUS: DELIMIČNO USVOJENA
PREPORUKA: Unapređenje u istragama o tvrdnjama o lošem upravljanju KPS-a
STATUS: DELIMIČNO USVOJENA
PREPORUKA: Tužioci da preuzmu vođstvo u istrazivanju i vođenju slučajeva
STATUS: DELIMIČNO USVOJENA
PREPORUKA: Unapređena saradnja između domaćih i međunarodnih tužioca
STATUS: DELIMIČNO USVOJENA
PREPORUKA: Praksa donošenja presuda od strane lokalnih i međunarodnih sudija koja
reflektuje na ozbiljnost prekršaja za koje su optuženi osuđeni
STATUS: DELIMIČNO USVOJENA
PREPORUKA: Elektronski sistem vođenja predmeta u rad
STATUS: NIJE USVOJENA
PREPORUKA: Bolja zaštita svedoka
STATUS: DELIMIČNO SPROVEDENA
PREPORUKA: Aranžmani relokacije svedoka sa državama izvan regiona
STATUS: NIJE USVOJENA
PREPORUKA: Pristup pogođenim zajednicama
STATUS: NIJE SPROVEDENA
PREPORUKA: Veća transparentnost u administraciji pravosuđa
STATUS: NIJE USVOJENA
Human Rights atch March 2008 5
Ključne u toku i nove preporuke
EU Policijskoj I pravosudnoj misiju
• Osigurati da je krivični pravosudni sistem u potpunosti integrisan, sa
efikasnom koordinacijom između međunarodnih i domaćih sudija, tužioca i
policije.
• Dati prioritet otklanjanju teškoća za efikasnu zaštitu svedoka, uključujući
relokaciju svedoka.
• Osigurati efikasan nadzor nad međunarodnom policijom, tužiocima i
sudijama, uključujući od strane Institucije Ombudsmana.
Vladi Kosova:
• Odlučiti o aranžmanima za Kosovsku policijsku službu da pruži istražnu
pomoć domaćim i međunarodnim tužiocima.
• Adresirati teškoce za efikasnu protekciju svedoka, uključujući brzo usvajanje
zakona o zaštiti svedoka.
• Osigurati da svi zaposleni u sudu koriste elektronski sistem vođenja
predmeta.
Evropskoj Uniji, Sjedinjenim Državavama i drugim članovima Kontakt grupe
• Javno se založiti da se svedoci pod rizikom sa Kosova relociraju i pružiti
finansijsku pomoć za relokaciju.
(Detaljnije preporuke date su na kraju ovog izveštaja.)
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
6
Uvod
U maju 2006. godine, Human Rights Watch je objavio izveštaj “Nije na dnevnom
redu:Kontiunirani neuspeh u rešavanju problema ustanovljavanja odgovornosti na
Kosovu posle martovskih događanja 2004. godine”, izveštaj koji ispituje krivični
pravosudni sistem Kosova u okviru martovskih nereda iz 2004. godine i njihove
presude.
Izveštaj je analizirao neuspeh da se dovedu pred licem pravde mnogi odgovorni za
nasilje u martu 2004. godine. Ključni faktori uzeti u obzir: neuspeh operacije
specijalne međunarodne policije, odvojene od ostalog pravosudnog sistema, i
neuspešan nadzor uopšte; nedovoljan odziv na tvrdenje o lošem vladanju Kosovske
policijske službe tokom nereda; pasivnost od strane tužioca, loše vođenje predmeta
i praksa izricanja blagih kaznih u sudovima; neadekvatan nadzor.
Pravosudni sistem se u velikoj meri smatra za jednu od “najslabijih kosovskih
institucija.”1 Ta realnost se ogleda u odluci Evropske Unije da napore svoje ESDP
misije na Kosovu (EULEX) usredsredi na policijske i pravosudne probleme. Priznaje
se da je reakcija na slučajeve iz marta 2004. godine bila naročito neadekvatan. UN
Generalni sekretar Kofi Annan priznao je u septembarskom izveštaju iz 2006. godine
Savetu bezbednosti na Kosovu da “nije postignut dovoljan napredak u istraživanju i
suđenju za slučajeve martovskih nasilja iz 2004. godine.”2
U vreme objavljivanja Human Rights Watch izveštaja iz 2006. godine, međunarodni
tužioci i sudije su imale nadležnost nad preko 56 od najozbiljnijih martovskih
sučajeva (razlike između OEBS i UNMIK-ove metode brojanja učinilo je nemogućim,
u to vreme, da se ustanovi tačan broj okrivljenih). Marta 2006. godine, prema
statistici UNMIK-a, 13 slučajeva je rezultiralo u presudama, 12 je raspušteno,
1 Ovo je bio zaključak UN Specijalnog izaslanika generalnog sekretara, Kai Eide, koji je poslat na Kosovo posle martovskog nasilja 2004. godine. Kai Eide, “Situacija na Kosovu–Izveštaj za generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija, kratak pregled i preporuke,” Avgust 2004. 2 Izveštaj Generalnog sekretara Ujedinjenih Nacija privremene Administrativne misije na Kosovu, 1.septembar 2006. S/2006/707, para. 25 http://www.un.org/Docs/sc/sgrep06.htm (posećen 28. januara 2008.).
Human Rights atch March 2008 7
završeno ili zatvoreno, i 2 su bila nerešena. Preostala 29 slučaja trebaju tek da dođu
do pre sudske investigacijske faze. Sedam od tih 29 slučajeva predate su domaćim
tužiocima rane 2006. godine da bi se videlo da li mogu da ih razviju.3
Krajem januara 2008. godine, izgleda da se slika poboljšala. Trideset i pet
okrivljenih je osuđeno po optužbama za paljenje kuća, pljačkanje, podsticanje
rasne, religijske i etničke mržnje i uvrede, u slučajevima koje su uglavnom vodili
međunarodni tuzioci.4 Prema rečima UNIMK-a, 33 od 35 je bilo okrivljeno u
prvobitnih 56 ozbiljnih slučajeva ( sto čini ukupno 63 okrivljenih). Od osuđenih
četrnaest je primilo zatvorske kazne koje se protežu od šest meseci do 18 godina;
ostali su dobili suspendirane presude ili novčane kazne. Jedan okrivljeni je bio
oslobođen. Odluke protiv 19 od optuženih su konačne (dalja žalba nije moguća).
Upoređivanja su teška (zbog varijacija u načinu po kojem su slučajvi brojani), ali
jasno je da je u većini ozbiljnih martovskih zločina bilo nekog napretka u sudskim
postupcima od objavljivanja Human Rights Watch izveštaja iz 2006. godine. Ali isto
je značajno da posle skoro četiri godine od dodađaja, presude tek trebaju da se
donesu u polovini od okrivljenih slučajeva od prvobitnih 56 slučajeva.
Povrh toga, mnogi sistematski problemi, koji su potpomogli problematičnom
tretiranju martovskih slučajeva, ostaju isti, ili su videli malo napretka. Budući da EU
policijska i pravosudna misija počinje sa radom, prikladan je trenutak da se razmotri
napredak nekih ključnih problema prepoznatim u Nije na dnevnom redu, da bi se
pomoglo domaćim i međunarodnim vlastima na Kosovu da korektno odrede
prioritete i efikasno reše sistematske slabosti u pravosudnom sistemu.
3 Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu: Kontinuirani neuspeh u rešavanju problema ustanovljavanja odgovornosti na
Kosovu posle martovskih događanja 2004. godine, Knjiga 18, Br. 4 (D), maj 2006, http ://hrw.org/backgrounder/eca/kosovo0607/, str.26-27.
4 Human Rights Watch dopisivanje putem e–pošte sa predstavnikom UNMIK Odeljenja za parvosuđe, 31. januar 2008.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
8
Policija
Formiranje odeljenja pravosudne policije i unapređena saradnja policije
i tužioca
NIJE USVOJENA
Formiranje odeljenja “pravosudne policije” unutar Kosovske policijske službe dat je
mandate da pomoću Koda krivične procedure iz 2004. omogući policiji da značajno
pomogne tužiocima, imajući u vidu poslednju novu ulogu vođenja istrage i
prikupljanja neophodnih dokaza za suđnje.
Do danas, nije formirano odeljenje pravosudne policije. U februaru 2006. godine,
unutrašnji memorandum KPS-a imenovao je sve službenike u svakoj policijskog
stanici pojedinačno “pravosudna policija” i naveo da komandir svake stanice bi
trebao da se smatra starešinom pravosudne policije u svakoj stanici.5 Od tada nisu
preuzete dalje akcije. Nijedan pojedinačan službenik nije imenovan kao
“pravosudna policija”, niti je obuka koja bi omogućila uspostavljanje takve
specijalne snage obezbedjena.
Domaći tužioci izrazili su zabrinutost Human Rights Watch-u 2006. godine o
nedostatku pružanja istražne pomoći od strane KPS-a.6 Domaći tužilac je nagovestio
ovu zabrinutost u 2008. godini, diskutujući da su “ kapaciteti [policije] ograničeni,
njihova stručnost još nije na odgovarajućem nivou, i unapređenje je neophodno.”7
Službenik na visokom položaju u KPS-u intervjuisan od strane Human Rights Watch-
a u januaru 2008. potvrdio je da se obuke, koje bi pomogle u razvitku kapaciteta
pravosudne policije unutar službe , ne održavaju.8
5 Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu, str.31
6 Ibid., str.33.
7 Human Rights Watch telefonski intervju sa domaćim tužiocem, 22. januar 2008.
8 Human Rights Watch telefonski intervju sa KPS visokim predstavnikom, 31 januar 2008.
Human Rights atch March 2008 9
Objašnjenje o nedostatku napretka leži u suprostavljanju policije. Domaći i
međunarodni predstavnici policije intervjuisani, od strane Human Rights Watch-a u
2006 i 2007. godine, čvrsto su bili protiv ideje odeljenja pravosudne policije, plašeci
se da njeno formiranje, kao posebnog tela, bi kreiralo neopotrebne podele unutar
policije.9 Naglasili su da bi obuka glavnog tela policije, koja bi radila na saradnji sa
tuziocima, bila bolja alternative. I pored toga, propustili su da artikuliraju konkretne
planove da bi postigli taj cilj.
Međunarodni tužilac intervjuisan od strane Human Rights Watch-a izrazio je hitnu
potrebu da pravosudna policija krene sa radom da bi se povećao kvalitet saradnje
između tih dva sektora.10 Predstavnici UNMIK - ovog Odeljenja za pravosuđe (DoJ)
sugerirali su da se kompromis može naći u obuci određenih policajaca od strane
tužioca da bi se ispunila ta uloga, radije nego insistirati da budu formalno
konstituirani kao zasebna struktura.11 Službenik KPS-a na visokom položaju sa kim
je Human Rights Watch govorio u januaru 2008. godine sugeriarao je da je KPS više
naklonjen ideji o odabranoj grupi policajaca koja bi dobila pravosudnu policijsku
obuku, nego stvaranje zasebnog odeljenja pravosudne policije. 12
Trenutno, novi zakon policije u nacrtu nema odredbu o stvaranju odeljenja
pravosudne policije uprkos zahtevima koda krivične procedure.
Bolja koordinacija između Kosovske policijske službe i UNMIK policije
STATUS: DELIMIČNO USVOJENA
Nedostatak efikasne koordinacije između KPS i UNMIK policije bio je prigovor žrtava
i očevidaca martovskih nereda 2004. godine intervjuisanih od strane Human Rights
Watch-a . Jedan očevidac opisao je da je bio intervjuisan o istoj stvari od obe strane,
9 Human Rights Watch intervjui sa predstavnicima Kosovske policijske službe, Priština/Prishtine, 16. juli 2007 i
predstavnicima UNMIK policije, Priština, 13 juli 2007. Nije na dnevnom redu, str.33.
10 Human Rights Watch intervju sa međunarodnim tužiocem, Prižtina, 18.juli 2007.
11 Human Rights Watch intervju sa predstavnicima UNMIK Odeljenja za pravosuđe, Priština, 17-18 juli 2007.
12 Human Rights Watch telefonski intervju sa KPS visokim predstavnikom, 31 januar 2008.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
10
ali koja onda nikada nije uzeta u obzir.13 Ovo bi delimično moglo da se objasni
činjenicomUNMIK-ovog osnovanja specijalne međunarodne policijske operacije koja
je jedina preuzela odgovornost za istraživanje martovskih slučajeva do januara 2005.
godine, kada je zbog neefikasnosti rasformirana.14
Prema tvrdnjama predstavnika KPS i UNMIK policije, intervjusiani od strane Human
Rights Watch-a, dobra sardnja postoji između dveju snaga.15 Međutim, ogromna
većina “senzitivnih” istraga (koje se tiču organizovanog kriminala, ratnih zločina,
ozbiljnog političkog nasilja, itd.) i dalje su isključivo vođene od strane
međunarodnih istražitelja koji navode potrebu za zaštitom svedoka i podataka.16
Ovo je veoma u skladu sa ranijim praksama.
Tenzija, između potrebe da se zaštite svedoci i podaci nasuprot obuci i osnaživanju
KPS-a, ostaje ključna prepreka za bližu saradnju KPS-a i UNMIK policije (problemi
zaštite svedoka su razmatrani u više detalja dole).
Unutar UNMIK-a i KPS-a prepoznato je da KPS mora postepeno da preuzme
“međunarodni” obim posla u dugoročnom periodu. Da bi do toga došlo, KPS mora
da pokaže da je sposobna da radi sa senzitivnim slučajevima. Tako nešto zahteva
volju od strane međunarodne policije da radi zajedno na takvim slučajevima sa KPS-
om da razvije svoje kapacitete.
Unapređene istrage o tvrdnjama o lošem upravljanju KPS-a
STATUS: DELIMIČNO USVOJENA
Postojale su t vrdnje o lošem upravljanju KPS-ovih službenika od martovskih nereda.
Navedeno je da su neki od KPS službenika bili pasivni ili da su u nekim slučajevima
učestvovali u nasilju. Od 67 krivičnih istraga otvorenih protiv KPS službenika, ni
13 Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu, str.42.
14 Ibid., str. 33-36.
15 Human Rights Watch intervju sa KPS predstavnicima, Priština, 16 juli 2007; Human Rights Watch intervju sa predstavnikom
UNMIK policije, Priština, 13 juli 2007.
16 Human Rights Watch telefonski intervju sa domaćim tužiocem, 22 januar 2008.
Human Rights atch March 2008 11
jedna nije rezultirala u podnošenju tužbi.17 Jedinica za profesionalne standarde
unutar UNMIK-a (do oktobra 2005. godine bila je zadužena za nadgledanje rada KPS-
a) u početku, suspendovala je 12 službenika za vreme trajanja istrage. Svih 12 je
potom bilo vraćeno na svoje položaje. Nijedan dodatni sudski postupak nije
preduzet protiv bilo kog pojedinog službenika u vezi martovskih tužbi, od kada je
KPS preuzela odgovornost preko jedinice za profesionalne standarde u oktobru 2005.
godine.18
Formiranje Policijske inspekcije Kosova (PIK) u junu 2006. je korak napred. PIK-ova
namena je da pruži spoljašni nadzor nad KPS-om. Satavljena je od oko 40 državnih
službenika specijalno obučenih od strane OEBS-a. PIK-ov način rada sa tužbama
protiv KPS zasniva se na inspekcijskim posetama tokom kojih inspektori PIK-a imaju
pristup službenicima KPS-a i elekronskim i papirnim dokumentima.19
Sposobnost inspekcije da sprovede efikasne istrage dovedena je u pitanje zbog
činjenice da je prilično sačinjena od novog i mladog osoblja od kojeg se zahteva da
vode slučajeve veoma visokog profila i komuniciraju sa predstavnicima visokog
ranga. Prema rečima međunarodnog predstavnika intervjuisanog od strane Human
Rights Watch-a, inspekciji treba dodatna obuka osoblja i veći broj višeg osoblja koje
bi joj dopustile da radi sa većom autoritativnošću i pouzdanjem.20
U septembru 2006. godine, Skupština Kosova formirala je parlametarni Komitet za
bezbednost da bi izvršila demokratski nadzor nad KPS-om, državnim ministarstvima
i ostalim domaćim organima odgovornim za bezbednost na Kosovu.21 Pored toga,
pozivanjem svedoka, istraživanja se mogu usmeriti ka relevantnim kosovskim
institucijama, podstaknu akcije i odgovori.22
17 Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu, str.43.
18 Human Rights Watch telefonski intevju sa KPS visokim predstavnikom, 31. januar 2008.
19 Human Rights Watch dopisivanje putem e-pošte sa međunarodnim predstavnikom, 3 . februar 2008.
20 Human Rights Watch intervju sa međunarodnim predstavnikom, Priština, 16. juli 2007.
21 Human Rights Watch dopisivanje putem e-pošte sa OEBS predstavnikom, 5. februar 2008.
22 Human Rights Watch dopisivanje putem e-pošte sa međunarodnim predstavnikom, 5. februar 2008.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
12
Komitet je naročito bio aktivan nakon protesta Vetevendosje, u februaru 2007.
godine, u kojem su dva protestanta ubijena gumenim mecima od strane UNMIK
policije. Komitet je pozvao i ispitao veliki broj visokih predstavnika KPS-a i
predstavnika vlasti Kosova.23 Istraživanja komiteta su odredila logičnost događaja,
ali bila je nemoćna da utvrdi odgovornost.24
U pogledu untrašnih nadzornih mehanizama, nacrt policijskog zakona u razmatranju
navodno štiti postojeće aranžmane odgovornosti, koje zavise od unutrašnjih
procedura kao što su PIK i disciplinska jedinica unutar KPS-a. Navodno, uloga
Ombudsmana kao ključno telo spoljašnjeg nadzora isto je zaštićena.25
23 Human Rights Watch dopisivanje putem e-poste sa OEBS predstavnikom, 8. avgust 2007.
24 UNMIK- ova unutrašnja istraga, nadgledana od strane PIK, zaključila je da je rumunska specijalna policijska jedinica bila
odgovorna za smrti, i smrti utvrdila nezakonitim. Ali unutrašnja istraga je bila nemoćna da utvrdi pojedinačnu krivičnu
odgovornost i optužbe nisu donesene.
25 Human Rights Watch telefonski intervju sa međunarodnim predstavnikom, 1. januar 2008.
Human Rights atch March 2008 13
Tužioci
Tužioci da preduzmu vođstvo u istraživanju i vođenju slučajeva
STATUS: DELIMIČNO USVOJENA
Jedna od ključnih kritika usmerena prema domaćim i međunarodnim tužiocima,
posle martovskog perioda 2004. godine, je da nisu uspeli da se uhvate u koštac sa
novim obavezama, pod kodom krivične procedure, preuzmu vodeću ulogu u
istragama, i usmeravju rad policije u okviru tih istraga.26 Iako bi ovaj neuspeh mogao
delimično da se objasni nedovoljnom pripremom i obukom, sudije i službenici koje
smo intervjuisali okrivili su tužioce– domaće naročito– za pasivnost, i po rečima
jednog službenika, “prenose šta im policija da, [bez rada] na bilo koja
istraživanja.”27
Skorašnje istraživanje Human Rights Watch-a indicira da domaći i međunarodni
tužioci pokazuju da sada imaju aktivniju ulogu u istragama i vođenju slučajeva, i u
sarađivanju sa policijom.28 Ovo je uveliko zbog obuke koju je Institut za pravosuđe
Kosova (KJI) dao domaćim i međunarodnim tužiocima da bi razumeli svoju ulogu
pod novim proceduralnim kodom, naglašvajuci važnost u preuzimanju vođstva i
razvijanja efikasne saradnje sa KPS-om.29 Visoki predstavnik KJI-a rekao je Human
Rights Watch-u, da dok bi uticaj obuke tek trebao da se zvanično oceni, preliminarna
opažanja indiciraju da je obuka za tužioce unapredila njihov profesionalizam i
razumevanje njihove sopstvene uloge.30
26 Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu, str.45.
27 Ibid.,str.46
28 Human Rights Watch intervju sa UNMIK predstavnikom Odeljenja za pravosuđe, Priština, 18. juli 2007. i Human Rights
Watch telefonski intervju sa domaćim tuziocem, 22. januar 2008.
29 Human Rights Watch intervju sa međunarodnim tužiocem, Priština, 18. juli 2007.
30 Human Rights Watch dopisivanje putem e –pošte sa visokim predstavnikom Instituta za pravosuđje Kosova, 5. februar
2008.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
14
Unapređena saradnja između domaćih i međunarodnih tužioca
DELIMIČNO USVOJENA
Domaći i međunarodni tužioci su kritikovani za neuspeh da sarađuju jedni sa
drugima, gde se svaka pojedina grupa bavi odvojenim predmetima. Kao što
martovski slučajevi iz 2004. godine pokazuju, može doći do ometanja efikasnih
istraga. Nedostatak zajedničkih napora otežava domaćim tužiocima da steknu
neophodne veštine za vođenje složenih slučajeva, uključujući organizovani kriminal
ili političko nasilje.
Sardnja je sputana odlukom UNMIK-a, u 2003. godini, da locira sve međunarodne
tužioce (i sudije) u Prištini, navodno da bi smanjili troškove i da bi komunikacija
bolje tekla unutar UNMIK-a.31
Postojali su neformalni napori da se poveća nivo konsultacije između domaćih i
međunarodnih tužioca, kao i policije. Prema rečima lokalnog tužioca intervjuisanog
od strane Human Rights Watch-a, neformalna saradnja između međunarodnih i
lokalnih tužioca je sada uobičanost, ali međunarodni tužioci “još uvek imaju
poslednju reč u odlučivanju koje telo bi trebalo da se bavi slučajem i u stvari nisu
obavezni da prate preporuke [lokalnog tužioca].32”
Međunarodni tužioci mogu preuzeti slučaj od lokalnog tužioca na sopstvenu
inicijativu, isto kao i u odgovoru na zahtev lokalnom tužiocu.33
Prema rečima lokalnog tužioca, intervjuisanog od strane Human Rights Watch-a, nije
neobično da se lokalni tužilac ne slaže sa odlukama međunarodnih tužioca da
preuzmu slučaj.34
U vreme pisanja ovog izveštaja, probni program obuke je u toku, usmeren na
ukazivanje razlike između domaćih i međunarodnih tužioca. US finansirana
31 Human Rights Watch intervju sa UNMIK predstavnikom odeljenja za pravosuđe, Priština, 17. juli 2007.
32 Human Rights Watch telefonski intervju sa lokalnim tužiocem, 22. januar 2008.
33 Ibid.
34 Ibid.
Human Rights atch March 2008 15
savetodavna shema u Kancelariji specijalnog tužilastva na Kosovu (KSPO) otpočela
je u proleće 2007. godine, u kojoj domaći tužioci rade predvođeni međunarodnim
tužiocem. Naglasak je na savetodavne i kolegijske sheme sa odabranim domaćim
tužiocima u Prištini, mada plan je da se shema za buduće vreme duplicira izvan
Prištine.35 Iako su ovakave probne sheme dobrodošle, doprinoseći da se uspostavi
bolja sardnja između međunarodnih i domaćih tužilaca, da bi se situacija značajno
poboljšala, takva sardnja mora biti uobičajena.
Kao što je slučaj sa policijom, fundamentalna tenzija između poverenja lokalnim
tužiocima sa osetljivim predmetima na jednoj strani, i zaštita podatka i svedoka na
drugoj, ostaje nerešena. Nevoljnost međunarodnih sudija da uključe domaće
tužioce u osetljivim istragama otežava njihov razvoj kapaciteta da preuzmu takve
istrage.
35 Human Rights Watch intervju sa međunarodnim tužiocem, Priština, 18. juli 2007.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
16
Sudovi
Unapređena praksa izricanja kazni od strane domaćih i međunarodnih
sudija
DELIMIČNO USVOJENA
Drugi veoma kritikovan aspekt je način ophođenja sa martovskim slučajevima 2004.
godine, gde je postojala tendencija ka izricanju blagih kazni od strane domaćih i
međunarodnih sudija.36 Prema rečima OEBS-a, većina kazni koje se odnose na
presude martovskih nereda, kao i kasne 2005. godine okvirno su bile minimalno
primenjive kazne.37
Međunarodni i lokalni predstavnici intervjuisani od strane Human Rights Watch-a
sugerirali su da je izricanje blagih kazni za ozbiljne zločine često rezultat slabih
dokaza predstavljenih na suđenju, što dovodi sudije da donesu presude za manje
optužbe nego za one koje su tražene od strane tužilaštva, i na taj način ograničava
njihovu mogućnost da uvedu duže kazne.38 Ovo naglašava potrebu za boljom
obukom i saradnjom između policije i tužioca da bi se osiguralo da su svi relevantni
dokazi predstavljeni na suđenju.
Drugi najčešće navedeni razlog je zastrašivanje lokalnih sudija, kojima se, kako je
Human Rights Watch-u rečeno, preti i koji su uznemiravani, isto tako i njihovim
porodicama i pristalicama, od strane optuženih da izriču blaže kazne nego što je to
slučaj suštine prekršaja.39 Trenutno, strategije koje bi adresirale zastrašivanja sudija
ograničene su kratkoročnim pristupom, imajući međunarodne sudije da saslušaju
36 Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu, str.49.
37 OEBS misija na Kosovu Odeljenje za praćenje pravnog sistema, “Reakcija pravosudnog sistema na nemire iz marta 2004.”
decembar 2005.
38 Human Rights Watch intervju sa predstavnikom UNMIK Odeljenja za pravosuđe, Priština, 17. juli 2007.
39 Ibid.; i Human Rights Watch telefonski intervju sa lokalnim tužiocem, 22. januara 2008. godine, i sa lokalnim sudijom, 19.
decembar 2007.
Human Rights atch March 2008 17
osetljive slučajeve. Pravni stručnjaci isto, kao razlog izricanja blagih kazni, navode
nedostatak iskustva, naročito lokalnih sudija.40
Prema rečima ombudsmana na Kosovu, jedna od ključnih prepreka primene zakona
na dosledan način na Kosovu je nedostatak poznavanja i detaljnog razumevanja
lokalnih i međunarodnih sudija komplikovanog pravnog okvira u primeni. Ovo je
naročito tačno za UNMIK-ove regulacije, od kojih su mnoge predstavile nepoznate
pojmove i strukture, naročio za sudije obučenim u jugoslovenskoj eri.41 Pošto je
pravna akademska zajednica Kosova još uvek u procesu nastajanja, malo je
stručnjaka u mogućnosti da pruže komentare i pomognu sudijama da protumače
najkomplikovanije zakone. Pored toga, nepostojanje ustavnog suda stvara pravne
nesigurnosti u vezi sa odgovarajućem tumačenjem zakona.42
Institucija za pravosuđe Kosova, godinama pod tutorstvom OEBS-a, je trenutno
nezavisna institucija zadužena za obuku domaćih sudija. Navodno, obuke su
namenjene za jačanje kapaciteta sudija, i da ih učine svesnijim zakona u primeni.
Da bi se unapredila praksa izricanja kazni među domaćim sudijama, različiti entiteti
(ukljčujuci OEBS, US Agencija za međunarodni razvoj i Evropska agencija za
rekonstrukciju) su finansirali različite ad hoc obuke i projekte, kako što je
osiguravajući da sudije imaju konsloidovane pravne dokumente sa komentarima, da
bi im se pomoglo da razumeju kako bi zakon u primeni trebao da bude
protumačen.43 Prema rečima predstavnika iz instituta, dok je teško da se utvrdi
uticaj obuke o praksi izricanja kazni, KJI je jedna od nekoliko institucija koja aktivno
zahteva da se problem adresira. 44 Do ovog trenutka, taj predstavnik je naveo, slični
sistematski napori za obuku međunarodnih sudija i tuzioca nisu preuzeti. 45
40 Human Rights Watch intevju sa lokalnim advokatom koji radi za NVO, 16.juli 2007. Human Rights Watch telefonski intervju
sa lokalnim sudijom, 19 decembar 2007.
41 Institucija ombudsmana na Kosovu, “Sedmi godišnji izveštaj 2006-2007,” 11 juli 2007.,
http://www.ombudspersonkosovo.org/?cid=2,74 (posećen 21. novembra 2007.), str. 13.
42 Evropska komisija, “Izveštaj o napretku Kosova za 2007. godinu,” 6. novembar 2007.,
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2007/nov/kosovo_progress_reports_en.pdf (posećen 20. novembra
2007.) str. 12.
43 Human Rights Watch intervju sa predstavnikom Institucije za pravosuđe Kosova, Priština, 13. juli 2007.
44 Human Rights Watch telefonski intervju sa visokim predstavnikom iz Institucije za pravosuđe Kosova, 4. februar 2008.
45 Ibid.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
18
Savet za pravosuđe Kosova, koji je otpočeo sa radom početkom 2007. godine,
zadužen je za nadgledanje nastupa domaćih sudija i tužioca. Savet ima pomešano
domaće-međunarodn0 članstvo. Suočava se sa disciplinskim akcijama, i u celini
kontroliše kvalitet obuke. Očekuje se da postane ključna institucija odgovorna za
kvalitet lokalnih sudija, sposobna da oceni potrebe zaposlenih pojedinaca tokom
obuke i preuzme, gde potrebno, disciplinske postupke.46 Zabrinutost o efikasnosti
Saveta za pravosuđe ostaje, od 2006. godine kada je njena strategija razvijena
(sumirajući svoje targetne ciljeve), i koja još uvek treba da bude podržana
konkretnim akcijskim planom ili budžetskim odredbama.47 Uticaj njenih napora na
stručnost sudija i tužioca ostaje nejasan.
Pravni centar Kosova je nevladina organizacija koja pruža domaćim pravnicima
obuku, literaturu, i sredstva za obuku. Centar je osnovan u junu 2000. godine sa
finansijskom pomoću i podrškom OEBS-a. Njegov glavni cilj je da neguje
profesionalne veštine domaćih pravnika da bi uspostavio dobro obučenu grupu
pravnika, sudija, i tužioca koji razumeju kompleksnost pravnog okvira u primeni na
Kosvu i pridržavaju se visokih profesionalnih standarda.48 Pravni centar Kosova nije
sprovodio obuke u vezi prakse izricanja kazni.49
Bolja koordinacija između domaćih i međunarodnih sudija
NIJE USVOJENA
Unapređena koordinacija između domaćih i međunarodnih sudija je važan element
za dugoročan razvoj pravosudnog sistema na Kosovu. Od 2007. godine UNMIK
Odeljenje za pravosuđe je tražio da pomogne u konsultacijama između domaćih i
međunarodnih sudija, u nameri da postigne zajednički sporazum o tome koji
46 Human Rights Watch intervju sa visokim predstavnikom Saveta za pravosuđje Kosova, Priština, 13 juli 2007. Predviđjeno je
da odvojeno telo za nadgledanje tužioca, Tužilacki savet Kosova, bude kasnije uspostavljeno.
47 Evropska komisija, “Izveštaj o napretku Kosova za 2007. godinu,” str.12.
48 Human Rights Watch dospisivanje putem e-pošte sa direktorom Pravnog centra Kosova, 27. juli 2007.
49 Human Rights Watch dopisivanje putem e-pošte sa visokim predstavnikom Pravnog centra Kosova, 1. februar 2008.
Human Rights atch March 2008 19
slučajevi i kome bi trebali da se dodele.50 S obzirom na domaće sudije i domaće
tužioce, poslednja reč uvek pripada UNMIK (međunarodnim) sudijama.51
Naime, međunarodne sudije preuzimaju slučajeve na zahtev načelnika
međunarodnog javnog tužioca, ili na zahtev strane u slučaju, prema UNMIK regulaciji
2000/64.52 U svakom slučaju, odluka mora da bude potvrđena od DoJ-a, koji će dati
slučaj međunarodnom sudiji. Pre nego što je slučaj predat, DoJ se obično konsultuje
sa dotičnim domaćim sudijom. I pored toga, u slučajevima neslaganja, odluka
počiva na DoJ-u. Za nezavisnost pravosuđa ova procedura deluje problematična (kao
i šire pitanje o strukturi DoJ-a, u kojoj broj zaposlenih kombinuje izvršne i
pravosudne funkcije), i dokazivo krši UN Osnovne principe o nezavosnosti
pravosuđa.53
Prema rečima visokog predstavnika Pravnog centra Kosova, izgleda da je većina
slučajeva koji uključuju pomešane etničke strane, organizovani kriminal, ili
slučajevi, u kojima su počinioci zločina bivši članovi Oslobodilačke vojske Kosova,
dati su međunarodnim sudijama.54
Kao što je slučaj sa tužiocima, saradnja između domaćih i međunarodnih sudija je
sputana odlukom UNMIK-a u 2003. godini da locira sve međunarodne sudije (i
tužioce) u Prištini.55
50 Human Rights Watch intervju sa predstavnikom UNMIK Odeljenja za pravosuđe, Priština, 17. juli 2007.
51 Human Rights Watch telefonski intervju sa lokalnim sudijom, 19. decembar 2007., i sa lokalnim tužiocem, 22. januara 2008.
52 Human Rights Watch dopisivanje putem e-pošte sa visokim predstavnikom Pravnog centra Kosova, 1. februar 2008.
53 Osnovni principi o nezavisnosti pravosuđa usvojeni od strane Sedmog kongesa UN-a o prevencji zločina i postupanje sa
prekršiocima, Milan, od 26. avgust do 6. septembra 1985. godine, U.N. Doc.A/CONF.121/22/Rev.1 na 59 (1985). Princip 14
navodi “dodela slučajeva sudijama unutar suda kojem pripadaju je unutrašnja stvar sudske administracije.”
54 Human Rights Watch dopisivanje putem e-pošte sa visokim predstavnikom Pravnog centra Kosova, 1. februar 2008.
55 Human Rights Watch intervju sa predstavnikom UNMIK Odeljenja za pravosuđe, Priština, 17. juli 2007.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
20
Operativni elektronski sistem vođenja predmeta
NIJE USVOJENA
Funkcionisanje krivičnog pravosudnog sistema na Kosovu, uključujući vođenje
martovskih slučajeva iz 2004. godine, je ozbiljno sputana lošim vođenjem predmeta.
Tužioci i sudije intervjuisani od strane Human Rights Watch-a identifikovali su
vođenje slučajeva i raspoređivanje problema kao značajno ograničenje za
pravovremeno donošenje presuda.56 Nedostatak funkcionalnog elektronskog
sistema vođenja predmeta takođe čini nemogućim efikasan nadzor ili raspodelu
sredstava kroz sistem.
Kao neminovan rezultat toga je sve veći broj nezavršenih slučajeva, sa više od
50,000 civilnih slučajeva i preko 36,000 nerešenih krivičnih slučajeva.57 Postoji
nekoliko stotina nerešenih slučajeva za ratne zlocine.58 Trenutno, ne postoji pravni
regres za predugačke sudske postupke.59
Uprkos ekstenzivnim obukama, finansiranim od strane Evropske agencije za
rekonstrukciju (EAR) i sprovodene u svim regionima na Kosovu tokom druge polovine
2007. godine, elektronski sistem vođenja predmeta još uvek nije u upotrebi u
kosovskim sudovima.60 Sudnice su opremljene kompijuterima i softver funkcioniše,
ali rečeno je da su zaposleni u sudu nevoljni da ga koriste, dajući prednost
papirnom načinu vođenja evidencije.61 Ovaj neuspeh je pripisan sveukupnom
niskom nivou znanja i razumevanju informacijske tehnologije na Kosovu.62
56 Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu, str. 48-49.
57 Evropska komisija, “Izveštaj o napretku Kosova za 2007. godinu,” str.12.
58 Ibid.
59 Institucija ombudsmana na Kosovu, “Sedmi godišnji izveštaj 2006-2007,” str. 19.
60 Human Rights Watch telefonski intervju sa predstavnikom Evropske agencije za rekonstrukciju, 27. juli 2007.
61 Human Rights Watch telefonski intervju sa domaćim sudijom, 19. decembar 2007.
62 Human Rights Watch telefonski intervju sa predstavnikom Evropske agencije za rekonstrukciju, 19. juli 2007.
Human Rights atch March 2008 21
Zaštita i relokacija svedoka
Bolja zaštita svedoka
DELIMIČNO USVOJENA
Nespremnost mnogih ljudi na Kosovu da sarađuju sa policijom u krivičnim istragama
ostaje kritična prepreka utvrđivanju odgovornosti za zločine, uključujući, ali nije
ograničena na, organizovani kriminal i međuetničko i političko nasilje. Najvažniji
faktor je sistematska nemogućnost da se zaštite svedoci koji su spremni da
svedoče.63
Imajući u vidu veličinu i socijalnu strukturu Kosova, relokacija svedoka izvan Kosova
je možda jedini efikasan način da se svedoci zštitete u najosetljivijim slučajevima.
Ali mnogo veća korist mera zaštita svedoka koje oskudevaju u relokaciji je da bi
mogle doneti stvarnu korist u drugim slučajevima.
Jasno je, iz diskusija sa predstavnicima iz UNMIK DoJ-a, Evropske unije i donorskih
država, da je unapređena zaštita svedoka postala prioritet za donore. Finansiranje
od strane različitih donora značilo je da su sredstva za zaštitu svedoka (“klupa za
svedoke,” video linkovi, uređaj za promenu glasa, itd.) sada dostupna u svim većim
sudovima u svakom regionu.64 Ali bez obzira na veliki izbor mera trenutno dostupnih
da se sakrije identitet svedoka, zajednički izveštaj OEBS-a i US kancelarije u Prištini,
u novembru 2007. godine, zaključio je da tužioci često ne zahtevaju i sudije ne
koriste takve mere.65 Ovaj fenomen može se objasniti neadekvatnom informisanošću
63 Human Rights Watch telefonski intervju sa domaćim sudijom, 19. decembar 2007. godine, i sa domaćim tuziocem, 22.
januara 2008. Vidite, Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu, str. 37.
64 Human Rights Watch intervju sa predstavnicima svih većih međunarodnih institucija i državnim kancelarijama otkriva da
je veliki izbor inicijativa preuzet da bi se adresirala nezadovoljavajuća zaštita svedoka, i ovaj problem je prioritizovan od
međunarodnih donora.
65 Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju i US kancelarija, “Bezbednost i zaštita svedoka na Kosovu: ocena i
predlozi,” Novembar 2007. godine, http://www.osce.org/item/27753.html (posećen 21. novembra, 2007.).
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
22
policije, tužioca, i sudija o uticaju, o uticaju zaštita svedoka na ishod u
postupcima.66
Zaštita svedoka i dalje trpi zbog nedostatka jedinstvenog pravnog okvira.
Sveobuhvatni zakon o zaštiti svedoka je trenutno u razvoju, da bi dao jasna uputstva,
proceduralna pravila, i da odredi odgovornosti za sve strane uključene u zaštiti
svedoka. U vreme pisanja ovog dokumenta, ne postoji usklađen budžet za troškove
koji se odnosi na zaštitu svedka, sa finansiranjem kanalisanim kroz različite budžete
institucija (uključujući KPS i UNMIK), koji umanjuju efikasnost i uzrokuju nepoželjna
odlaganja.
Sagovornici Human Rights Watch-a su istakli da trajnu važnost pridaju
odgovarajućem rukovanju osetljivim podacima. Međutim, jedan međunarodni
predstavnik je primetio da povremeno otkrivanje indentiteta svedoka pod zaštitom u
lokalnoj štampi (koja je često neodgovorna i objavi identitet svedoka) rezultat je
nepažljivog rukovanja predmetima od strane sudova i drugih administrativnih
struktura.67 Prema rečima lokalnog tužioca sa kojim je Human Rights Watch
razgovarao, postojeće procedure su dovoljno “porozne” da dopuste da se veći broj
ljudi bavi predmetima, što samim tim povećava rizik od nesmotren0g otkrivanja
identiteta svedoka ili drugiih poverljivih informacija.68
Aranžmani relokacije svedoka sa državama izvan regiona
NIJE USVOJENA
Za neke svedoke, relokacija izvan Kosova može biti jedina održiva opcija. I pored
toga, slučajevi uspešne relokacije svedoka su retki. Relokacije koje su do sada
organizovane zavisile su od ad hoc pregovora između UNMIK Jedinice za zaštitu
svedoka i dotičnih vlada.69
66 Human Rights Watch telefonski intervju sa OEBS predstavnikom, 19. januar 2007.
67 Human Rights Watch intervju sa OEBS predstavnikom, Pristina, 11. juli 2007.
68 Human Rights Watch telefonski intervju sa domaćim tužiocem, 22. januar 2008.
69 Human Rights Watch intervju sa predstavnikom UNMIK Odeljenja za pravosuđe, Priština 18. juli 2007.
Human Rights atch March 2008 23
Strane vlade su nevoljne da prihvate svedoke sa Kosova, jednim delom zbog većih
problema migracije i politike azila. Neobičan legalni status Kosova je isto
komplikovao napore da se postigne sporazum sa ostalim vladama da prihvate
svedoke.70
Drugi problem je nedostatak adekvatnih finansijskih sredstava da se transportuju i
onda pomogne relociranim svedocima, što dovodi do toga da države koje prihvate
svedoke preuzimaju finansijsku odgovornost.71
Veća jasnoća o statusu Kosova mogla bi da omogući bolju koordinaciju u vezi ovog
problema. Ali u osnovi , zahteva političku volju od strane US, EU, i drugih vlada da
prihvate svedoke na njihovoj teritoriji, i da obezbede adekvatnu finansijsku pomoć
za program relokacije svedoka.
70 Ibid.
71 Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, “Pregled sistema krivičnog pravosuđa na Kosovu,” Decembar 2006.
godine, http://www.osce.org/documents/mik/2006/12/22703_en.pdf (posećen 19. novembra 2007), str. 11.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
24
Uloga međunarodnih i domaćih organa vlasti
Pristup pogođenim zajednicama
NIJE USVOJENA
Princip otvorenog pravosuđa podrazumeva da pravda mora biti ne samo sprovedena,
već i sprovedena na vidljiv način. To zahteva efikasan program nastupa kako bi se
informisala javnost o dešavanju u sistemu krivičnog pravosuđa, uključujući
upoznavanje žrtava sa stanjem istraga o njihovim tužbama.
Istraživanje Human Rights Watch-a, o statusu martovskih istraga 2004. godine,
otkrilo je nedostatak znanja o pokrenutim istragama i suđenjima među pogođenim
manjinskim zajednicama u velikoj meri rasprostranjen. Skoro sve raseljene osobe i
predstavnici opština koje smo intervjuisali za naš majski 2006. godine izveštaj rekli
su da su imali malo ili nisu uopšte imali znanja o bilo kakvim akcijama pokrenutim
da bi se odgovorni za martovsko nasilje doveli pred licem pravde.72 Ovakav
nedostatak informisanja je unutar manjinskih zajednica produbio nivo nepoverenja,
kako prema međunarodnim, tako i kosovskim institucijama.
Od tada, učinjeni su neki pokušaji od strane UNMIK-a, UNMIK policije, KPS-a, i KFOR-
a da dođu do zajednica, naročito manjinskih, koje su najviše podložne nasilju.
Nadziranje zajednica je ojačano, postavljanjem više policajaca koji nadgledaju i
imaju funkcije odgovornosti. Lokalni saveti sigurnosti postoji u većini opština, ali
učestalost njihovih sastanaka i nivo aktivnosti varira u velikoj meri.73
Saveti su uspostavljeni od strane UNMIK-a da bi obezbedili platformu gde bi policija,
KFOR, seoski lideri, predstavnici opština mogli da se sastanu i diskutuju o svim
brigama vezanih za sigurnost.74 Saveti se sastoje od međunarodnih (UNMIK, KFOR,
72 Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu, str. 56.
73 Human Rights Watch dopisivanje putem e-pošte sa međunarodnim predstavnikom, 3. februar 2007.
74 UNMIK regulacija 2006/54.
Human Rights atch March 2008 25
ponekad i UNMIK policija) i lokalnih predstavnika (KPS, opštinskih vlasti, lidera
manjinskih zajednica), nadgledani od strane OEBS-a.75
U praksi, izgleda da ni lokalni saveti sigurnosti ni nadziranje zajednica nisu u veliko
meri doprineli rešenju problema bezbednosti na lokalnom nivou.76 Prema rečima
lidera srpske zajednice, mnogi unutar manjinske zajednice vide strukture malo više
nego što je to ukrašavnje izloga, doteranog da bi se stvorio utisak da “stvari idu
dobro i da napreduju.”77
Veća transparentnost
NIJE USVOJENA
Otvoreno pravosuđe isto zahteva transparentnost u funkcionisanju sistema krivičnog
pravosuđa. Pribavljanje tačnih i najnovijih informacija o istrazi i suđenju za ratne
zločine u međuetničkom nasilju je težak zadatak na Kosovu, naročito za osobu koja
ne govori engleski i koja živi izvan Prištine.78 Uopšte rečeno, sistemu krivičnog
pravosuđa nedostaje transparentnost.
U tom pogled, nije došlo do značajnih promena od objavljivanja majskog izveštaja iz
2006. godine.79 Kao što je gore primećeno, nepostojanje funkcionalnog elektronskog
sistema vođenja predmeta, sprečava pristup informacijama o slučaju, uključujući
statistike. Povrh toga, javnost nije dobro informisana o odlukama krivičnog suda,
pristup žrtvama i tužbe su često neuspešne.
75 Human Rights Watch intervju sa liderom srpske zajednice, Gračanica/Gracanice, 14. juli 2007.
76 Human Rights Watch dopisivanje putem e-poste sa međunarodnim predstavnikom, 3. februar 2008.
77 Human Rights Watch intervju sa liderom srpske zajednice, Gračanica, 14. juli 2007.
78 Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu, str.58.
79 Human Rights Watch intervju sa liderom srpske zajednice, Gračanica, 14. juli 2007. Human Rights Watch intervju sa
lokalnim NVO predstavnikom, 13. decembar 2007.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
26
Javnost, uključujući pogođene zajednice, oslanjaju se na kosovske medije za
informacije o krivičnom pravosudnom sistemu.80 Mediji su skloni da svoju pažnju
usredsrede na samo veoma poznata suđenja.
80 Human Rights Watch, Nije na dnevnom redu, str.57.
Human Rights atch March 2008 27
Detaljne u toku i nove preporuke
EU Misiji vladavine prava na Kosovu (EULEX)
• Osigurati da je krivični pravosudni sistem u potpunosti integrisan, između
svojih međunarodnih i domaćih elemenata, sa efikasnom koordinacijom
između međunarodnih i domaćih sudija, tužioca i policije.
• Odrediti aranžmane za EU policijsku istražnu pomoć domaćim i
međunarodnim tužiocima, bilo kroz odeljenje pravosudne policije ili na drugi
način i podržati kapacitet KPS-a da urade isto.
• Podstaći bližu koordinaciju između EU policije i Kosovske policijske službe,
uključujući zajednički rad na slučajevima.
• Nastaviti sa međunarodnim savetodavnim programima i obukama za domaće
tužioce, da bi se postupno predala odgovrnost domaćim tužiocima za
osetljive slučajeve.
• Unaprediti davanje saveta i saradnje između domaćih i međunarodnih sudija,
da bi se postupno predala odgovornost domaćim sudijama za osetljive
slučajeve
• Osigurati da ne postoji učesće izvršnog tela (bilo domaćeg ili međunarodnog)
u dodeljivanju slučajeva domaćim sudijama i tužiocima, i dati veću važnost
proceni domaćih sudija i tužioca u određivanju kako da raspodele slučajeve.
• Osigurati efikasan nadzor nad nastupom međunarodne policije, tužioca, i
sudija pomću uspostavljanja efikasnih unutrašnjih nadzornih mehanizama i
prihvatajući nadležnost Institucije ombudsmana Kosova da istraže prigovore
koji nastaju zbog izvršavanja mandata EULEX-a.
• Prioritizovati programe zaštite svedoka i relokacije, uključujući rad sa vladom
Kosova na neodloživom usvajanju zakona zaštite svedoka; obuka policije,
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
28
tužioca, i sudija na potpuno korišćenje mera zaštita svedoka u sudu; i
otklanjanje bilo kojih administrativnih ili pravnih poteškoća u vezi relokacije
svedoka izvan Kosova.
Vladi Kosova
• Pokazati javnu obavezu da se podrže napori policije i tužioca da dovedu pred
licem pravde počinioce ozbiljnih zločina, uključujući organizovan kriminal, i
ratne zločine.
• Odlučiti o aranžmanima za Kosovsku policijsku službu da pruže istražnu
pomoć domaćim i međunarodnim tužiocima, bilo kroz odeljenje pravosudne
policije ili na drugi način.
• Ako postoji saglasnost o neformlanom aranžmanu da se obuče odabrani
službenici predstavlja prihvatljiv i efikasan kompromis, shodno tome izmeniti
i dopuniti kod krivične procedure.
• Osigurati da su svi zaposleni u sudu osposobljeni za i da mogu da koriste
elektronski sistem vođenja predmeta, uključujući obezbeđenje redovnih
obuka i rotaciju zaposlenih prema potrebi.
• Obezbediti adekvatan budžet pomoći Savetu za pravosuđe Kosova.
• Puna saradnja sa Institucijom ombudsmana.
• Policijsku inspekciju Kosova učiniti nezavisnom od Ministarstva unutrašnjih
poslova sa posebnim budžetom.
• Razviti program nastupa pravosudnog sistema, uključujući: kampanje za
informisanje javnosti o ishodima važnih slučajeva i redovno objavljivanje
statistike o stopi presuda: dati posebnu važnost pristupu manjinskim
zajednica.
Human Rights atch March 2008 29
• Navesti prepreke efikasnim programima zaštite svedoka i relokacije,
uključujući usvajanje zakona o zaštiti svedoka, i zaključke o sporazumima sa
US, EU, i drugim vladama da zajednički dele odgovornost za relokaciju i
finansijsku pomoć svedocima pod rizikom.
Savetu za pravosuđe Kosova
• Razviti akcioni plan o primeni KJC strategije koja se tiče nadzora nad
domaćim sudijama i tužiocima.
• Dati mandate za učesće svih sudija u stalnom obrazovanju o temama
krivičnog prava, uključujući izricanje presuda, i zakona i procedura o
zaštiti i relokaciji svedoka.
• Olakšati i rigorozno primeniti procedure istraživanja i disciplinskih
postupaka nad sudijama i tužiocima, da bi se osigurao i primenio visoki
profesionalan i etički kriterijum.
Kancelariji Javnog tužioca na Kosovu
• Dati mandate za učesće svih tužioca u stalnom obrazovanju o temama
krivičnog prava, uključujući koordinaciju sa policijom, i o zakonima i
procedurama o zaštiti i relokaciji svedoka.
• Ohrabriti saradnju između domaćih i međunarodnih tužioca, uključujući
programe savetovanja i obuke.
Kosovskoj policijskoj službi (KPS)
• Rešiti aranžmane za pomoć u istragama Kosovske policijske službe domaćim
i međunarodnim tužiocima, uključujući obuke, bilo kroz odeljenje
pravosudne policije ili na drugi način.
• Ohrabriti saradnju između domaće i međunarodne policije za izgradnju
kapaciteta, razmeni informacija, i izbegavanju dupliciranja napora.
Tabela rezultata krivičnog pravosuđa na Kosovu
30
• Osigurati da svi službenici sarađuju u potpunosti sa istragama Policijske
inspekcije Kosova, i sa Institucijom ombudsmana, i da službenici na visokim
polozajima primene sve dobijene preporuke.
Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Misiji na Kosovu
• Nastaviti sa nadgledanjem i prijavljivanjem o krivičnim suđenjima i
sveobuhvatnom radu krivičnog pravosudnog sistema; sve nalaze učiniti
javnim.
• Pomoći Vladi Kosova i EULEX-u u identifikovanju propusta u obukama da bi
se poboljšali profesionalni kapaciteti domaće i međunarodne policije, sudija,
i tužioca.
Evropskoj Uniji, Sjedinjenim Državama, i članovima Kontakt grupe
• Pružiti političku pomoć da bi se ponovo ojačali napori u rešavnju ozbiljnih
zločina na Kosovu, uključujući organizovani kriminal, ratne zločine, i
međuetničke zločine.
• Javno se obavezati na relokaciju svedoka sa Kosova, i obezbediti finasijsku
pomoć za relokacije.
• Nastaviti sa finansijskom pomoći krivičnom pravosudnom sistemu, pažljivo
nadgledanje progresa i pregleda potrošnje.
Human Rights atch March 2008 31
Zahvalnost
Ovaj izveštaj je pripremila i napisala Wanda Troszczynska-van Genderen,
istražiteljka u Odeljenju za Evropu i centralnu Aziju Human Rights Watch-a. Izveštaj
je uredio Ben Ward, pomoćni direktor u Odeljenju za Evropu i centralnu Aziju. Clive
Baldwin, viši pravni savetnik, pružio je pravni pregled, i Ian Gorvin, viši službenik
programa, pruzio je programski pregled. Veronika Szente Goldston, direktorka
advokature u Odeljenju za Evropu i centralnu Aziju pregledala je i pružila komentare
o sažetom pregledu i preporukama. Kreshnik Zhega, intern u Odeljenju za Evrope i
centralnu Aziju pomogao je sa vođenjem provera intervjuisanih osoba na Kosovu.
Produkcijska asistenciju je pružila je Iwona Zielinska, pomoćnica u Odeljenju za
Evropu i centralnu Aziju. Anna Lopriore je koordinirala fotografijsku pripremu, Grace
Choi i Fitzroy Hepkins su pripremili izveštaj za objavljivanje.
Human Rights Watch se zahvaljuje zaposlenima u Misiji Ujedinjenih Nacija na
Kosovu (UNMIK), uključujući Odeljenje za pravosuđe i UN policiju, OEBS Misiji na
Kosovu, Timu Evropske unije za planiranje na Kosovu, i Pripremnom timu
međunarodne civilne kancelarije, i Savetu sekretarijata EU, i mnogobrojnim
zaposlenim u drugim međunarodnim organizacijama na Kosovu koji su pristali da
budu intervjuisani za ovaj izveštaj ili koji su sarađivali na njegovoj pripremi. Human
Rights Watch se isto zahvaljuje domaćim sudijama i tužiocima, policajcima,
predstavnicima iz vlade, predstvavnicima lokalnih NVO-a koji su razgovarali sa nama
tokom našeg istraživnja. Posebna zahvalnost Julie Chadbourne, iz Norveškog
helsinškog odbora, na njenom savetu tokom istraživanja ovog izveštaja.
Human Rights Watch se isto zahvaljuje na darežljivoj podršci Phyllida i Glenn Earl
Fondaciji.