Teorija i politika razvoja poduzetništva

2013./2014.

Sveučilište J.J. Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku

Prof.dr.sc. Vladimir CiniProf.dr.sc. Ivana Barković Bojanić

Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar

4. Poduzetništvo u suvremenim uvjetima

• suvremeno poduzetništvo sve više poprima obilježja generatora ekonomske i tehnološke transformacije, a poduzetnici i mala poduzeća postaju značajnim činiteljima (posrednici i izvršitelji) brojnih promjena (Kružić, 2008.);

• bitni elementi novoga poduzetništva su: razvijenost tržišta, pristup rizičnom kapitalu, platežno sposobna potražnja, konkurencija poslovnih subjekata, sloboda poduzeća da zaključuju poslove i snose rizike svojih prosudba i poduzetničkih aktivnosti, aktivne vladine politike poticanja poduzetništva i slično

Tom Peters: “Thriving on Chaos” (1987.)• Neizvjesnost koja prati tehnološke promjene na

području cijena, proizvodnje, dizajna, distribucije, organizacije i sl. zahtijeva dinamičnost, visoku razinu inovativnosti, fleksibilnost i kontinuirano prilagođavanje.

• Vrijeme postaje ključni element konkurentske borbe na lokalnim i svjetskim tržištima, a u kombinaciji s neizvjesnošću zahtijeva od poslovnih subjekata brzinu i fleksibilnost, adaptabilnost i proakciju na osnovi informacijskih i tehnoloških promjena (tzv. just-in-time, zero response time company, stock management).

• Dominaciju masovnog tržišta u kojemu skupina potrošača pokazuje približno ista ponašanja pa je predvidljivost prodaje velika zamjenjuju fragmentirana tržišta s kolebljivim ponašanjem potrošača. Ekonomiku proizvodnje zamjenjuje ekonomika proizvoda jer se proizvodi za poznate kupce različitih ukusa. Tom Peters – business’s best

friend and worst nightmare (Business Week)

• Dizajn, kvaliteta i servis postaju važniji od cijene i funkcionalnosti, a kroz to nestaju uobičajene tržišne niše na kojima je strategiju poslovanja gradio tradicionalni manager.

• Zbog razvijanja proizvoda za svaki tržišni segment, velike organizacije su prisiljene na restrukturiranje u domeni konkurencije kvalitete, novih proizvoda, dizajna i usluga, organizacijsko-tehnološke fleksibilnosti i tržišne prilagodljivosti. Od njih se zahtijeva takvo organiziranje koje će osigurati fleksibilnost u reakciji na nove zahtjeve potrošača, a transformacija se ogleda u osamostaljivanju dijelova organizacije kao zasebnih cjelina, tzv. mrežna organizacija proizvodnje i kreiranjem novih linija autonomnih poduzeća.

• Nova organizacijska struktura poduzeća negira klasične organizacijske forme hijerarhijsko-organizacijske prirode koje su bile sposobne za radikalne tehnološke promjene, ali trome u prilagođavanju novim uvjetima koji rezultiraju iz pojačane konkurencije s vremenom, kvalitetom, dizajnom i uslugama. Organizacije su prisiljene decentralizirati se, raščlaniti se na mrežu vanjskih i unutarnjih autonomnih jedinica dok u samom poduzeću tradicionalnu hijerarhiju zamjenjuje tzv. poduzetnička anarhija.

• Ekonomija velikih razmjera, kao glavna prednost moćnih korporacija, mijenja se pod utjecajem tržišne strukture i koncentracije, a jača trend malih i srednjih poduzeća koja su fleksibilnija za potrebe stalnih promjena.

• Pojedinačne organizacije postaju dijelovi kooperativnih mreža poduzeća gdje se tržišni partneri sve više smatraju kao poslovni suradnici. Novi odnosi povezanosti, suradnje i tržišne koalicije razvijaju nove oblike partnerstva kao npr. partnerstvo dodane vrijednosti (tzv. value added partnerships).

• Internacionalizacija zahvaća sve ekonomske procese dovodeći poslovne subjekte u međusobnu ovisnost na svjetskom tržištu. Strategija lokalnih poduzeća u sebi mora nužno uključivati informacijske tijekove i dobro usmjerenu konkurenciju kako bi se održala u uvjetima rastuće globalizacije.

• Nastaju značajne promjene u procesu rada i u položaju radnika unutar poduzeća. Strojevi postaju višenamjenski uz mogućnost jednostavne adaptacije, a od radnika se ne insistira na rutinskom ponavljajućem obavljanju zadatka, već ga se potiče na inovativni i sofisticirani rad uz zahtjev kontinuiranog stjecanja novih znanja i vještina, generiranja novih ideja a sve u funkciji povećanja proizvodnosti i ekonomičnosti.

„Poduzetnička ekonomija”

• Na poduzetništvu bazirana ekonomija „vapi“ za razvijenom "poduzetnički prijateljskom klimom" - u kojoj poduzetnik djeluje pod utjecajem manjih rizika, poduzetničke aktivnosti bujaju a privatne investicije rastu;

• Maja Vehovec (2002., u: Kružić, 2008.) naglašava da se poduzetnik ni u jednomu poslovnom okružju ne oslobađa rizika (jer bi to značilo da ne postoji konkurencija i/ili da je neizvjesnost budućih događanja poznata).

• Pozitivna poduzetnička klima poduzetnicima pruža jasno definirane uvjete funkcioniranja tržišta ili pravila igre koja on prihvaća ulazeći u poduzetnički rizik, ili ih odbacuje i ne prihvaća rizik investicije.

• Uz pozitivnu poduzetničku klimu, kao bitnu odrednicu poduzetničkih društava entrepreneurial society), mogu se spomenuti još i: kulturno prihvaćanje poduzetnika, umreženost poduzetničke infrastrukture, uspostavljanje financijskih tržišta, povećana ulaganja u istraživanje i razvoj, zaštita intelektualnog vlasništva, privrženost edukaciji i obrazovanju, otvorenost društva za nove poduzetničke inicijative i slično.

• George Bernard Shaw jednom je primijetio da cjelokupan poslovni i društveni progres ovisi o ljudima čiji se postupci protive razumu (unreasonable man) (Handy, 1998., u: Kružić, 2008.).

Novi profil organizacije: birokracija vs. inteligento poduzeće

• Birokracija:– “...sitničava, uskogrudna, kruta i neliberalna...”

(Haralambos, 1989)

• Inteligento poduzeće:– “...nedostajuća veza između “premalo,

prekasno” i “predaleko, prebrzo”...” (McGill, M.E., Slocum, J.W., 1996)

Inteligentna poduzeća

Prepoznaju zahtjeve novog gospodarskog doba:

– Strategijska vizija i globalni pristup prioritetnim problemima;– Sposobnost za inovacije i prilagodbe promjenama;– Prihvaćanje etičkih načela;– Efektivnost u donošenju odluka, konzultacije i ocjenjivanje rezultata;– Sposobnost za kontinuiranim učenjem; – Hrabrost poduzimanja radikalnih promjena;– Sposobnost biti informiranima i informirati;– Sposobnost promjena strategija i taktika na promjene u mikro/makro

okolini;– Spremnost na prihvaćanje mišljenja na svim strukturnim razinama.

“Inteligencija, tvrde inteligentni, jest sposobnost prilagođavanja situacijama. Ako si neku knjigu uzeo naopako u ruke, nauči čitati naopako.”

Wieslaw Brudzinski

Ekonomski uvjeti

• Ekonomska uvjetovanost podrazumijeva institucionalnu vezu između poduzetništva i osnovnih institucija tržišnog gospodarstva poput privatnog vlasništva i vlasničkih odgovornosti (npr. nosivost rizika), kapitala, tržišne konkurencije i sl.

• Poduzetništvo u sklopu poduzeća predstavlja svrsishodan način povezivanja tržišnih, pravnih i inih institucija svojstvenih za tržišno gospodarstvo, koji stvara što je moguće povoljnije uvjete za maksimaliziranje profita i razvitka poduzeća.

• Na poduzeća, kao fizička utjelovljenja poduzetništva, može se gledati s dvojakog aspekta: – kao na određenu političko-socijalnu asocijaciju u kojoj se stvara svojevrsna

koalicija vlasnika imovine, radnika, rukovoditelja, partnera čiji interesi ne moraju nužno biti jednaki, te

– kao na robu jer u razvijenim tržišnim gospodarstvima sama poduzeća imaju svoju vrijednost i uporabnu vrijednost, a koja se očituje u njegovim mogućnostima da stvara novu dodanu vrijednost, ili drugim riječima, profit.

Sociološki uvjeti

• Kako srž poduzetništva čine promjene, sa sociološkog aspekta najvažniji kriteriji razvitka poduzetništva su socijalna mobilnost ljudi (intrageneracijska i intergeneracijska) i njihovo obrazovanje. Poduzetništvo uvijek i iznova zahtijeva dinamično restrukturiranje društva na osnovi uvijek novih kriterija socijalne strukturiranosti.

• Sustav vrijednosti, ili “ekonomska kultura” kao njegov širi pojam, važan je moment u “izgradnji” poduzetništva. Weberova analiza zapadne kulture je najpoznatiji elaborat o utjecaju sociokulturnih čimbenika i parametara ponašanja na razvitak poduzetničke civilizacije Zapada.

• Postići društvenu stabilnost znači postići ravnotežu između ekonomsko-političke individualnosti, socijalne kohezivnosti i društvene solidarnosti između profitne orijentiranosti i socijalne pravde, što se ostvaruje u različitim regionalnim sustavima, obiteljskim vrijednostima i tradicijama ili sekularizacijom države i pravnih vrijednosti, slobode i demokracije.

Politički uvjeti

• Razvoj poduzetništva podrazumijeva postojanje vrijednosti poput demokracije, liberalizma, pluralizma, slobode i sl. kao vanjskog okvira razvitka poduzetništva.

• Politička sloboda uvjet je ekonomske slobode pa je stoga očito da se logika tržišnih institucija mora ogledati i na političkom planu.

• Za razvitak poduzetništva potrebna je “neutralna država” koja svojom socijalnom politikom, ekonomskim i političkim intervencionizmom ne nameće svojim građanima zajedničko shvaćanje općeg dobra, već osigurava takav pravni, neutralni, okvir koji dopušta konkurentske poduzetničke pothvate po dogovorenim pravilima igre.

• Država i njezina regulativna uloga: – Slobodno tržište, a kroz njega i slobodno poduzetništvo, trebaju takvu državu koja

će svojom pravnom regulacijom i razvojnom politikom poticati pozitivna ponašanja, a sprječavati i kažnjavati negativna poput monopola, autarkičnosti, pravne nesigurnosti i sl.

Modeli poduzetništva

I. Američki model Slobodno poduzetništvo– Ekonomska sloboda:

• Sposobnost stvaranja, zaključivanja i izvršavanja ugovora bez prethodnog vladinog odobrenja ili uključivanja; sposobnost stvaranja i samostalnog korištenja profita; sposobnost ulaženja u ekonomske aktivnosti s minimumom vladine kontrole.

• Uloga vlade: npr. registracija poduzeća, inspekcija pridržavanja zakona o zapošljavanju i sl.

– Socijalna sloboda:• Autonomija pojedinaca i poduzeća u pogledu

posjedovanja i raspolaganja vlasništvom;• Sloboda izbora;• Sloboda govora i tiska;

II. Europski model – Postavlja socijalne slobode ispred ekonomskih

sloboda.– Ljudi imaju bitna prava u odnosu na poduzetnike.

U slučaju spora izmeđz vlade i poduzetnika, društveni ciljevi (ciljevi ljudi) dobivaju prednost.

– Uloga vlade: • kreirati okvirna pravila igre za poduzetništvo te

pomoću zakonodavstva osigurati ostvarenje socijalnih ciljeva ravnopravnosti i kvalitete života;

• osigurava detaljne instrukcije poduzećima o tome kako organizirati i tretirati zaposlenike, kako proizvoditi te kako i gdje moraju prodavati;

• privatno vlasništvo egzistira, ali legalna moć pojedinaca (kao potrošača ili zaposlenika) veća je od one koju imaju poduzeća.

III. Azijski model– Postavlja ekonomske slobode ispred

socijalnih, te povezuje trgovce i vlade kako bi se izjednačili u društvenoj moći.

– Poduzeće ima pravo baviti se poslom bez miješanja vlade, ali može imati direktnu potporu vlade.

– Uloga vlade:• Zakonodavstvo (gdje postoji) služi

za zaštitu lokalne industrije od uvoza.

• Pojedinici imaju manje prava nego po američkom i europskom modelu; veći dio pravne i socijalne potpore pojedincima dolazi od samih poduzeća

Pitanja za ponavljanje i diskusiju1. Kakvi su to bitni elementi “novog poduzetništva”?2. Objasnite tzv. poduzetničku anarhiju.3. Objasnite osnovne faktore koji determiniraju suvremeno poduzetništvo.4. Na koji način internacionalizacija utječe na poduzetništvo u novije doba?5. Na što se odnosi “partnerstvo dodane vrijednosti”?6. Na koji način srednje razvijene zemlje mogu pomoću FDI “preskočiti” određene

faze razvoja i dostići razvijene zemlje? Objasnite na primjeru.7. Objasnite kakva je to “poduzetnička ekonomija”.8. Objasnite razliku između inteligentnog poduzeća i birokracije.9. Objasnite ekonomske uvjete suvremenog poduzetništva.10. Objasnite sociološke uvjete suvremenog poduzetništva.11. Objasnite političke uvjete suvremenog poduzetništva.12. Objasnite američki model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo doba?13. Objasnite europski model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo doba?14. Objasnite azijski model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo doba?

Dodatna literatura:• Kružić, D. (2007), Poduzetništvo i ekonomski rast: Reaktualiziranje

uloge poduzetništva u globalnoj ekonomiji: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33524

• Sharma, S., Koncul, N. (2013), Jesu li nas ekonomija i ekonomisti iznevjerili?: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=162483

• Stojanov, D., Jakovac, P. (2013), Ekonomska znanost u zamci globalizacije: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=162485

• Phills, J. (2009), Rediscovering Social Innovation – prezentacija, Center for Social Innovation: http://www.sdgrantmakers.org/members/downloads/PhillsSan%20Diego-Social%20Innovation.pdf

• Škrtić, M., Mikić, M. (2007), O socijalnom poduzetništvu u svijetu i u RH: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41323