SYLLABUS - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/17_18/silabusi/ljeto/orijentalna_filologija.pdf · turskom...
Transcript of SYLLABUS - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/17_18/silabusi/ljeto/orijentalna_filologija.pdf · turskom...
-
Staviti logo UNIVERZITET U SARAJEVU
Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek Orijentalna filologija
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta Osnove morfologije turskog jezika
Šifra/kod FIL TUR 112 Status
(obavezni ili izborni) obavezni ECTS 18
Ciklus studija Prvi Semestar II Ak. godina 2017/18.
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Nema
Jezik izvođenja
nastave Bosanski i turski
Nastavnik
Ime i prezime Prof.dr. Sabina Bakšić
Kontakt podaci Kabinet: 145
E-mail:[email protected] Telefon: + 387 33 253 150
Termin
konsultacija
Utorak 11-12
Srijeda 11-14
Četvrtak 13-14
Saradnik
Ime i prezime Mr. Mirsad Turanović
Kontakt podaci Kabinet: 114
E-mail: [email protected]
Telefon: 061649776
Termin
konsultacija
Ponedjeljak 14-16
Srijeda 10-13
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 2 ; seminar ___ ; vježbe 12
Kratak opis kolegija/
nastavnog predmeta
U prvom dijelu semestra studenti se upoznaju s vrstama riječi u turskom jeziku,
prije svega sa imenicama kao vrstom riječi, njihovim leksičkim, strukturnim i
gramatičkim svojstvima. Tu spadaju kategorija broja, roda, posvojnosti,
određenosti, padeža. Potom se izučavaju pridjevi i komparacija pridjeva, te
jednostavna vremena: prezent na – yor i futur. U drugom dijelu semestra prelazi
se na glagolse vremena: prezent na -r i perfekt na -miş, a potom se radi glagolski
način imperativ. Studenti se nakon toga upoznaju s ostalim vrstama riječi u
turskom jeziku kao što su: postpozicije, kvazipostpozicije, zamjenice, prilozi i
brojevi. Predavanja se izvode usmeno, dok se na asistentskim i lektorskim
vježbama primjenjuju teorijska znanja usvojena na predavanjima (kroz čitanje i
analizu lakših tekstova, dvosmjerno prevođenje i vježbe elementarne
konverzacije).
Cilj kolegija/
nastavnog predmeta
Osnovni cilj ovog kolegija jeste da se studenti uvedu u osnove morfologije
turskog jezika kao i da ovladaju gradivom iz opisa sadržaja predmeta. Što se tiče
predavanja ona su usmjerena na vrste riječi u turskom jeziku i njihova
morfološka i morfosintaktička obilježja, dok je cilj vježbi osposobiti studenta za
snalaženje u svakodnevnim govornim situacijama (postizanje temeljne jezične
kompetencije).
Ishodi učenja
Nakon odslušanog kolegija student treba da ima sljedeće sposobnosti,
klasificirano prema Bloomovoj taksonomiji obrazovnih ciljeva:
I razina (ČINJENIČNO STANJE, DOSJEĆANJE): definirati vrste riječi u
mailto:[email protected]
-
turskom jeziku, kategorije koje karakterišu imenice, te druge vrste riječi:
postpozicije, kvazipostpozicije, zamjenice, prilozi i brojevi.
II razina (RAZUMIJEVANJE): objasniti specifičnosti imeničkih kategorija i
kategorije binarnosti i modalnosti u turskom jeziku
III razina (PRIMJENA): primijeniti teoretsko znanje na rješavanje nepoznatih
zadataka iz oblasti morfologije, primijeniti stečeno znanje kroz rad na tekstovima
IV razina (ANALIZA): analizirati osnovne modele imenske i glagolske rečenice i
prve i druge genitivne veze.
V razina (SINTEZA): generalizirati i objasniti temeljna morfosintaksička pravila,
generalizirati i objasniti genitivne veze u turskom jeziku i osnovna glagolska
vremena.
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. Jezici prema morfološkom ustrojstvu; turski jezik kao aglutinativan jezik; vrste riječi
(u turskom i bosanskom jeziku)
1.3.2018.
2. Imenice i njihove gramatičke kategorije
8.3.2018.
3. Kategorija padeža; primarni i sekundarni padeži; lokativ.
15.3.2018.
4. Kategorija padeža: dativ i ablativ
22.3.2018.
5. Kategorija padeža: apsolutni padež; akuzativ
29.3.2018.
6. Turski glagol: infinitiv; prezent na -yor; futur
5.4.2018.
7. Imenička fraza; apozicija; pridjevi, komparacija pridjeva
12.4.2018.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata
19.4.2018.
Binarni sistem glagolskih vremena, prezent na –r
9.
26.4.2018. Perfekt na -miş
10. Glagolski način: imperativ. Postpozicije
3.5.2018.
-
Kvazipostpozicije 11.
10.5.2018. Prilozi
12. Zamjenice: lične, pokazne, upitne, neodređene i posvojno-povratna zamjenica kendi
17.5.2018.
Brojevi: glavni, redni, razlomački i decimalni, dijelni (distributivni), multiplikativni i
neodređenokoličinski brojevi. Izražavanje doba starosti; izražavanje vremena na satu;
izražavanje datuma
13.
24.5.2018. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18.
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
Frontalni oblik rada. Individualni oblik rada. Rad u parovima. Predavanja se
izvode usmeno, dok se na asistentskim i lektorskim vježbama primjenjuju
teorijska znanja usvojena na predavanjima (kroz čitanje i analizu lakših tekstova,
dvosmjerno prevođenje i vježbe elementarne konverzacije).
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R. br.
Elementi praćenja Broj bodova Učešće u
ocjeni (%)
1. Polusemestralni ispit 50 50% 2. Završni pismeni ispit 50 50% 3. 4. 5.
Ukupno: 100 bodova 100% Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
•
-
Napomena:
Skala ocjenjivanja
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje
se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
Literatura
Obavezna
1. Čaušević, E., Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb, 1996.
2. Lewis, G.J., Turkish Grammar, Oxford, 1976.
3. Bakšić, S., A. Ćatović, E. Ertanir, Vrijeme je za turski, Fono, Istanbul, 2011.
Dodatna
1. Kononov, A. N. Grammatika sovremennogo tureckogo literaturnogo jazyka,
Moskva, 1956
2. Kissling, H.J., Osmanisch-Turkische Grammatik, Wiesbaden, 1960.
3. Jansky, H., Lehrbusch der turkischen Sprache, Wiesbaden, 1986.
Napomene
-
Staviti logo UNIVERZITET U SARAJEVU
Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek Orijentalna filologija
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta Pragmatika turskog jezika 2
Šifra/kod FIL TUR 356
Status
(obavezni ili izborni) obavezni ECTS 4
Ciklus studija Prvi Semestar VI Ak. godina 2017/18.
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Nema
Jezik izvođenja
nastave Bosanski i turski
Nastavnik
Ime i prezime Prof.dr. Sabina Bakšić
Kontakt podaci Kabinet: 145
E-mail:[email protected] Telefon: + 387 33 253 150
Termin
konsultacija
Utorak 11-12
Srijeda 11-14
Četvrtak 13-14
Saradnik
Ime i prezime
Kontakt podaci Termin
konsultacija
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 2 ; seminar ___ ; vježbe ___;
Kratak opis kolegija/
nastavnog predmeta
U prvom dijelu semestra studenti se upoznaju s pojmovima diskursa i kulture,
kao i sa pojmom okvira (engl. frame). Potom se obrađuju kulturni i društveni
činioci koji utječu na turski jezik (prema Deniz Zeyrek). Strategije učtivosti u
turskom jeziku proučavaju se prema modelu Penelope Brown i Stephena C.
Levinsona. Naglasak je na jezičkim sredstvima kojima se realiziraju.
Nemodificirana direktnost analizirat će se kao strategija u kojoj nema
ublažavanja i koja se može koristiti u vrlo različitim kontekstima. Strategije
pozitivne učtivosti kao strategije koje služe za zbližavanje sa sagovornikom
predstavljat će najobimniji dio jer se u turskom jeziku najviše koriste. Tu spadaju,
između ostalog, komplimenti, dobre želje, termini za oslovljavanje, upotreba
sadašnjeg vremena i sl. U drugom dijelu semestra studenti će se upoznati sa
strategijama negativne učtivosti kao strategijama kojima se uspostavlja distanca
sa sagovornikom. Obradit će se honorofici, manipulacije tačkom gledišta, isprike
i sl. Posljednju skupinu strategija predstavljaju strategije nekonvencionalizirane
indirektnosti koje omogućavaju govorniku da bude nejasan i dvosmislen.
Predavanja se izvode usmeno uz konkretnu primjenu obrađene teorije na
primjerima iz pisanog i govornog diskursa.
Cilj kolegija/
nastavnog predmeta
Osnovni cilj ovog kolegija jeste da se studenti uvedu o osnove pragmatike kao i
da se kod njih probudi svijest o njenom značaju prilikom učenja turskog jezika.
Jezična sposobnost tako bi nužno uključivala paralelno poznavanje gramatike i
pragmatike (kao izučavanja jezika u upotrebi). Vodilo bi se računa ne samo o
tome da li je određeni iskaz gramatičan već i da li je određeni govorni čin
mailto:[email protected]
-
ispravno realiziran. U ovom semestru izučavat će se strategije učtivosti u turskom
jeziku (prema modelu Penelope Brown i Stephena C. Levinsona)
Ishodi učenja
1. steći dublji uvid u definiranje osnovnih pojmova kao što su diksurs, okviri i
strategije učtivosti
2. usvojiti vještine razlikovanja strategija učtivosti, prije svega nemodificirane
direktnosti i nekonvencionalizirane indirektnosti
3. razviti sposobnosti za samostalan rad u nastavi kroz primjenu stečenih znanja o
strategijama učtivosti i generalizirati upotrebu nemodificirane direktnosti i
nekonvencionalizirane indirektnosti
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. Diskurs i kultura (analiza diskursa, okviri). Sociokulturni činioci koji se odražavaju u
turskom jeziku.
27.2.2018.
2.
Strategije učtivosti: Nemodificirana direktnost 6.3.2018.
3. Strategije pozitivne učtivosti: interes i pažnja usmjereni na sugovornika (komplimenti)
13.3.2018.
4. Strategije pozitivne učtivosti: uvećanje interesa kod sugovornika, korištenje markera
koji pokazuju pripadnost grupi.
20.3.2018.
5. Strategije pozitivne učtivosti: izražavanje dobrih želja
27.3.2018.
6. Strategije pozitivne učtivosti: slaganje, izbjegavanje neslaganja
3.4.2018.
7. Strategije pozitivne učtivosti: pretpostavljanje zajedničke pozadine, šale. 10.4.2018.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata 17.4.2018.
9. Strategije pozitivne učtivosti: ponude i obećanja, optimizam, uključivanje govornika i
sugovornika u istu aktivnost
24.4.2018.
10. Strategije negativne učtivosti: konvencionalizirana indirektnost
1.5.2018.
11. Strategije negativne učtivosti: ograde, pesimizam 8.5.2018.
-
12. Strategije negativne učtivosti: umanjivanje nametanja; ukazivanje poštovanja
15.5.2018.
13. Strategije negativne učtivosti: isprike, obezličavanje, predstavljanje ugrožavanja
obraza kao općeg pravila 22.5.2018.
14.
Strategije negativne učtivosti: nominalizacija, otvoreno priznavanje duga.
29.5.2018.
15. Strategije nekonvencionalizirane indirektnosti
5.6.2018.
16. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
12.6.2018.
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18.
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
Predavanja
Seminari i radionice
Vježbe
Samostalni zadaci
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R. br.
Elementi praćenja Broj bodova Učešće u
ocjeni (%)
1. Prisustvo i aktivno učesvovanje 20 20% 2. Provjera znanja studenata u 8. sedmici 30 30%
3. Završni semestralni ispit u 16 sedmici: pismeni
30 30%
4. Završni semestralni ispit u 16 sedmici: usmeni
20 20%
5.
Ukupno: 100 bodova 100% Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
•
-
Napomena:
Skala ocjenjivanja
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje
se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100
bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
Literatura
Obavezna
1. Brown, P., S.C. Levinson, Politeness: Some Universals in Language Usage,
Cambridge, 1987.
2. Yule, G., Pragmatics, Oxford, 1996.
3. Bakšić, S. , Strategije učtivosti u turskom jeziku, e-izdavaštvo Filozofski
fakulteta, 2012.
Dodatna
1. Bayraktaroglu, A., M. Sifianou, Linguistic Politeness Across Boundaries: The
Case of Greek and Turkish, Amsterdam/Philadelphia, 2001.
2. Kramsch, C., Language and Culture, Oxford, 1998.
Napomene
-
Staviti logo UNIVERZITET U SARAJEVU
Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek Orijentalna filologija
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta Pragmatika turskog jezika
Šifra/kod FIL TUR 356
Status
(obavezni ili izborni) obavezni ECTS 12
Ciklus studija Drugi Semestar II Ak. godina 2017/18.
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Nema
Jezik izvođenja
nastave Bosanski i turski
Nastavnik
Ime i prezime Prof.dr. Sabina Bakšić
Kontakt podaci Kabinet: 145
E-mail:[email protected] Telefon: + 387 33 253 150
Termin
konsultacija
Utorak 11-12
Srijeda 11-14
Četvrtak 13-14
Saradnik
Ime i prezime Mr. Mirsad Turanović
Kontakt podaci Kabinet: 114
E-mail: [email protected]
Telefon: 061649776
Termin
konsultacija
Ponedjeljak 14-16
Srijeda 10-13
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 2 ; seminar ___ ; vježbe 6 ;
Kratak opis kolegija/
nastavnog predmeta
U prvom dijelu semestra obrađuju se pojmovi učtivosti i učtive upotreba jezika.
Strategije učtivosti Penelope Brown i Stephena C. Levinsona, u ovom se
semestru opširno razrađuju imajući u vidu kritike koje su upućene tom modelu.
Studenti se potiču da nalaze nedosljednosti, odnosno primjere iz turskog jezika
koji se ne uklapaju u spomenuti model. U fokusu su kritike koje su modelu
uputili sljedeći autori: Wierzbicka, Gu, Matsumoto, Haugh. Potom se studenti
upoznaju s principima učtivosti G. Leecha, kao i sa Geisovom teorijom
komunikacijske sposobnosti, koja je proširila shvatanje govornog čina kao
društvenog čina. Wattsova teorija učtivosti razmatra se kao teorija koja izvršila
kritiku modela P. Brown i S. C. Levinsona. U drugom dijelu semestra studenti se
upoznaju sa radovima i itraživanjima turskih pragmalingvista kao što su Deniz
Zeyrek, Arin Bayraktaroğlu, Yasemin Bayyurt, Şükriye Ruhi, Gürkan Doğan.
Spomenuti radovi predstavljaju izvor za pročavanje određenih govornih činova u
turskom jeziku kao i načina njihove realizacije.
Cilj kolegija/
nastavnog predmeta
Upoznati studente s postojećim teorijama učtivosti kroz provjeru određenih
modela na jezičkom materijalu (turski jezik). Na ovaj način bi se unaprijedila
njihova komunikacijska sposobnost i podigla svijest o važnosti pragmatike u
učenju stranog jezika
mailto:[email protected]
-
Ishodi učenja
1. steći dublji uvid u definiranje osnovnih pojmova kao što su strategije učtivosti,
obraz, maksima takta i maksima učtivosti
2. usvojiti vještine razlikovanja strategija učtivosti, prije svega nemodificirane
direktnosti i nekonvencionalizirane indirektnosti
3. razviti sposobnosti za samostalan rad u nastavi kroz primjenu stečenih znanja o
strategijama učtivosti i generalizirati upotrebu nemodificirane direktnosti i
nekonvencionalizirane indirektnosti
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. Pojam učtivosti
27.2.2018.
2. Strategije učtivosti P. Brown i Stephena C. Levinsona: nemodificirana direktnost 6.3.2018.
3. Strategije učtivosti P. Brown i Stephena C. Levinsona: strategije pozitivne učtivosti
13.3.2018.
4. Strategije učtivosti P. Brown i Stephena C. Levinsona: strategije negativne učtivosti 20.3.2018.
5. Strategije učtivosti P. Brown i Stephena C. Levinsona: nekonvnecionalizirana
indirektnost
27.3.2018.
6. Kritike modela P. Brown i S.C. Levinsona: kritika pojma obraza, pojma moći,
učtivosti kao ublažavanja ugrožavanja obraza
3.4.2018.
7. Kritike modela P. Brown i S.C. Levinsona: kritika pojma obraza, pojma moći,
učtivosti kao ublažavanja ugrožavanja obraza
10.4.2018.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata 17.4.2018.
9. Princip učtivosti G. Leecha: maksima takta 24.4.2018.
10. Princip učtivosti G. Leecha: maksime učtivosti
1.5.2018.
11. Geisova teorija: priroda govornih činova i učtivost sama po sebi 8.5.2018.
12. Wattsova teorija učtivosti
15.5.2018.
13. Turski pragmalingvisti: Deniz Zeyrek – učtivost u turskom jeziku;
-
22.5.2018.
14. Turski pragmalingvisti: Seran Doğançay-Aktuna i Sibel Kamışlı
29.5.2018.
15. Turski pragmalingvisti: Yasemin Bayyurt i Arın Bayraktaroğlu; Turski
pragmalingvisti: Şükriye Ruhi i Gürkan Doğan
5.6.2018.
16. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
12.6.2018.
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18.
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
Predavanja
Seminari i radionice
Vježbe
Samostalni zadaci
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R. br.
Elementi praćenja Broj bodova Učešće u
ocjeni (%)
1. Prisustvo i aktivno učesvovanje 20 20% 2. Provjera znanja studenata u 8. sedmici 30 30%
3. Završni semestralni ispit u 16 sedmici: pismeni
30 30%
4. Završni semestralni ispit u 16 sedmici: usmeni
20 20%
5.
Ukupno: 100 bodova 100% Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
•
Napomena:
Skala ocjenjivanja Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje
-
se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100
bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
Literatura
Obavezna
1. Brown, P., Levinson, S.C., Politeness: Some Universals in Language Usage,
Cambridge, 1987.
2. Leech, G., The Principles of Pragmatics, London and New York, 1983.
3. Geis, M.L., Speech Acts and Conversational Interaction, Cambridge, 1995.
4. Watts, R. J., Politeness. Cambridge, 2003.
5. Bayraktaroğlu, A., Sifianou,M., Linguistic Politeness Across Boundaries. The
case of Greek and Turkish, Amsterdam/Philadelphia, 2001.
Dodatna
1. Wierzbicka, A., Different cultures, different languages, different speech acts,
Journal of Pragmatics 9. North-Holand, 1985.
2. Gu, Y., Politeness phenomena in modren Chinese, Journal of Pragmatics 14.
NorthHoland, 1990.
3. Matsumotu, Y., Reexamination of the Universality of Face, Journal of
Pragmatics 12, 1988.
Napomene
-
Staviti logo UNIVERZITET U SARAJEVU
Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek Orijentalna filologija
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta Uvod u sintaksu turskog jezika
Šifra/kod FIL TUR 214
Status
(obavezni ili izborni) obavezni ECTS 16
Ciklus studija Prvi Semestar IV Ak. godina 2017/18.
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Nema
Jezik izvođenja
nastave Bosanski i turski
Nastavnik
Ime i prezime Prof.dr. Sabina Bakšić
Kontakt podaci Kabinet: 145
E-mail:[email protected] Telefon: + 387 33 253 150
Termin
konsultacija
Utorak 11-12
Srijeda 11-14
Četvrtak 13-14
Saradnik
Ime i prezime Mr. Mirsad Turanović
Kontakt podaci Kabinet: 114
E-mail: [email protected]
Telefon: 061649776
Termin
konsultacija
Ponedjeljak 14-16
Srijeda 10-13
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 2 ; seminar ___ ; vježbe 8
Kratak opis kolegija/
nastavnog predmeta
U prvom dijelu semestra obrađuju se gerundi odnosno glagolski prilozi, njihova
funkcija i značenje. Nakon toga studenti se upoznaju sa strukturom i
specifičnostima imenskih i pridjevskih sintagmi u turskom jeziku. Potom se
obrađuju s glagolski pridjevi, odnosno participi na –(y)an/-(y)en, na –r, na –miš i
-miš olan, na –(y)acak i –(y)acak olan. Analizira se njihova funkcija u sintagmi,
kao i njihova značenja. U drugom dijelu semestra u fokusu su glagolske imenice
na –me/-ma, -na mek/-mak, na – (y)iš i –meklik/maklik. Proparticipi na –dik i –
(y)acak, kao glagolske imenice analiziraju se u okviru sintagme. Predavanja se
izvode usmeno, dok se na asistentskim i lektorskim vježbama primjenjuju
teorijska znanja usvojena na predavanjima (kroz čitanje i analizu lakših tekstova i
vježbe elementarne konverzacije).
Cilj kolegija/
nastavnog predmeta
Osnovni cilj ovog kolegija jeste uvesti studente u sintaksu turskog jezika kroz
sintaksu sintagme, što podrazumijeva ovladavanje gradivom iz opisa sadržaja
predmeta. Vježbe prate predavanja i na njima se primjenjuje stečeno teorijsko
znanje. Student treba da se osposobi za snalaženje u svakodnevnim govornim
situacijama kao i za pismeno izražavanje kroz pisanje kraćih eseja na turskom
jeziku.
Ishodi učenja
Nakon odslušanog kolegija student treba da ima sljedeće sposobnosti,
klasificirano prema Bloomovoj taksonomiji obrazovnih ciljeva:
I razina (ČINJENIČNO STANJE, DOSJEĆANJE): definirati vrste imenskih i
pridjevskih sintagmi, glagolskih pridjeva, odnosno participa te glagolskih
mailto:[email protected]
-
imenica
II razina (RAZUMIJEVANJE): objasniti kako funkcionira odnos valencije u
sintagmama
III razina (PRIMJENA): primijeniti teoretsko znanje kroz vježbu na primjerima
rečenica na turskom jeziku i samostalnu primjenu na novim primjerima
IV razina (ANALIZA): analizirati na sastavne dijelove imenske i pridjevske
sintagmi i odnos zavisnosti među članovima sintagmi
V razina (SINTEZA): generalizirati i objasniti frazu u turskom jeziku,
generalizirati i objasniti upotrebu glagolskih pridjeva i glagolskih imenica.
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. Imenska fraza
28.2.2018.
2. Pridjevska fraza 7.3.2018.
3. Participi u atributnoj funkciji: participi na –(y)an/-(y)en, participi na -r
14.3.2018.
4. Particip na – miş i –miş olan; participi na -(y)acak i –(y)acak olan 21.3.2018.
5. Upotreba participa pomoćnog glagola olmak; Dopune i dodaci participskih
konstrukcija
28.3.2018.
6. Glagolske imenice na –mek/-mak, -me/-ma i njihove sintaktičke funkcije
4.4.2018.
7. Glagolska imenica na-(y)iş; glagolska imenica na –maklik/-meklik 11.4.2018.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata 18.4.2018.
9. Glagolske imenice – proparticipi na –dik
25.4.2018.
10. Glagolske imenice – proparticipi na –(y)acak
2.5.2018.
11. Subjekt proparticipskih konstrukcija
9.5.2018.
12. Proparticipi u funkciji atributa 16.5.2018.
-
13. Proparticipi na –dik + nulti morfem u funkciji atributa 23.5.2018.
14. Tročlane konstrukcije s participima u funkciji atributa
30.5.2018.
15. Turska atributna sintagma
6.6.2018.
16. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
13.6.2018.
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18.
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
Frontalni oblik rada. Individualni oblik rada. Rad u parovima. Predavanja se
izvode usmeno, dok se na asistentskim i lektorskim vježbama primjenjuju
teorijska znanja usvojena na predavanjima (kroz čitanje i analizu lakših tekstova,
dvosmjerno prevođenje i vježbe elementarne konverzacije).
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R. br.
Elementi praćenja Broj bodova Učešće u
ocjeni (%)
1. Polusemestralni ispit 50 50% 2. Završni pismeni ispit 50 50% 3. 4. 5.
Ukupno: 100 bodova 100% Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
•
-
Napomena:
Skala ocjenjivanja
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje
se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
Literatura
Obavezna
1. Čaušević, E., Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb, 1996.
2. Lewis, G.J., Turkish Grammar, Oxford, 1976.
3. Bakšić, S., A. Ćatović, E. Ertanir, Vrijeme je za turski, Istanbul, 2011
Dodatna
1. Čaušević, E., Determinatori u ustroju turske atributne sintagme (kontrastivni
osvrt), U: Prilozi za orijentalnu filologiju, vol. 56. Sarajevo, 2007.
2. Erguvanli, E., The Function of Word Order in Turkish Grammar, Los Angeles,
1984.
3. Atabay, N. & Kutluk, I. & Ozel, S., Türkiye Türkçesinin Sözdizimi, Ankara,
1981.
Napomene
-
Staviti logo UNIVERZITET U SARAJEVU
Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek Orijentalna filologija
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta Uvod u metodiku nastave turskog jezika 2
Šifra/kod FIL TUR 366 Status
(obavezni ili izborni) obavezni ECTS 4
Ciklus studija Prvi Semestar VI Ak. godina 2017/18.
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Nema
Jezik izvođenja
nastave Bosanski i turski
Nastavnik
Ime i prezime Prof.dr. Sabina Bakšić
Kontakt podaci Kabinet: 145
E-mail:[email protected] Telefon: + 387 33 253 150
Termin
konsultacija
Utorak 11-12
Srijeda 11-14
Četvrtak 13-14
Saradnik
Ime i prezime Mr. Mirsad Turanović
Kontakt podaci Kabinet: 114
E-mail: [email protected]
Telefon: 061649776
Termin
konsultacija
Ponedjeljak 14-16
Srijeda 10-13
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 2 ; seminar 2 ; vježbe_______
Kratak opis kolegija/
nastavnog predmeta
Na predavanjima se govori o savladavanju i objedinjavanju četiri jezičke vještine:
slušanje, govor, čitanje i pisanje. Zatim se govori o nastavi gramatike i jezika, te
nastavi književnosti, vokabularu, ulozi maternjeg jezika u nastavi stranoga jezika.
Nakon toga, studenti se upoznaju sa planiranjem u nastavi stranoga jezika, a
posebna pažnja se posvećuje artikulaciji i tipovima časova turskog jezika. Pored
predavanja previđen je rad na tekstovima koji ilustriraju temu o kojoj se
prethodno govorilo, te se diskutira o esejima koje studenti pripreme vezano za
spomenute teme.
Cilj kolegija/
nastavnog predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje sa teorijom nastave stranih jezika, osnovnim
jezičkim vještinama u nastavi stranog jezika te sa planiranjem u toj nastavi:
godišnji plan, mjesečni plan i, s posebnim naglaskom, dnevno planiranje časova
Ishodi učenja
1. steći dublji uvid u definiranje osnovnih jezičkih vještina
2. usvojiti vještine razlikovanja modaliteta rada u nastavi stranog jezika
3. razviti sposobnosti za samostalan rad u nastavi kroz primjenu stečenih znanja o
jezičkim vještinama i artikulaciji časa
mailto:[email protected]
-
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. Objedinjavanje 4 jezičke vještine: razumijevanje slušanjem; čitanje i razumijevanje pisanog teksta 28.2.2018.
2. Objedinjavanje 4 jezičke vještine: govorna komunikacija; razvijanje vještine pisanja 7.3.2018.
3. Učenje gramatike u nastavi stranog jezika 14.3.2018.
4. Vokabular u nastavi stranog jezika 21.3.2018.
5. Provjeravanje i vrednovanje znanja u nastavi stranog jezika 28.3.2018.
6. Greške učenika i mogućnost njihovog ispravljanja 4.4.2018.
7. Maternji jezik u nastavi stranog jezika 11.4.2018.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata 18.4.2018.
9. Ličnost nastavnika. Učenik u nastavnom procesu: nastava za različite uzraste, različite nivoe znanja i sl. 25.4.2018.
10. Motivacija učenika u nastavi. Motivacija nastavnika 2.5.2018.
11. Planiranje u nastavi stranih jezika: godišnji plan, mjesečni plan, dnevno pripremanje 9.5.2018.
12. Planiranje časa kao osnovne jedinice nastavnog procesa: artikulacija i tipovi časa turskog jezika 16.5.2018.
13. Nastavni plan i program za osnovnu i srednju školu 23.5.2018.
14. Školska dokumentacija; Pregled nove literature i udžbenika
30.5.2018.
15. Upoznavanje sa stranom kulturom i civilizacijom i njegov značaj u učenju stranog jezika 6.6.2018.
16. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
13.6.2018.
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu 18.
-
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
Predavanja
Seminari i radionice
Vježbe
Samostalni zadaci
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R. br.
Elementi praćenja Broj bodova Učešće u
ocjeni (%)
1. Praćenje prisustva i zalaganja na nastavi
20 20%
2. Seminarski rad 30 30% 3. Završni pismeni ispit 50 50% 4. 5.
Ukupno: 100 bodova 100% Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
• Bodove za zalaganje na nastavi studenti dobivaju tako što se vrednuju pripreme, diskusije, rješavanje zadataka na nastavi.
• Bodove za seminarski rad studenti dobivaju tako što se vrednuje nivo uloženog truda u pripremi za pisanje rada i način prezentacije rezultata.
Napomena:
Skala ocjenjivanja
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje
se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100
bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
-
Literatura
Obavezna
1. Muminović, Hašim, Osnovi didaktike, Sarajevo, 2013.
2. Petrović, Elvira, Teorija nastave stranih jezika, Zagreb, 1988
Dodatna
1. Kremzer, N., Osnove metodike nastave nemačkog jezika, Beograd, 1984.
Napomene
-
UNIVERZITET U SARAJEVU
FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek ORIJENTALNA FILOLOGIJA
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta Orijentalno-islamska civilizacija 2
Šifra/kod FIL ORI 408 Status
(obavezni ili izborni) obavezni ECTS 4
Ciklus studija II Semestar VIII Ak. godina 2017/2018
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
-
Jezik izvođenja
nastave bosanski
Nastavnik
Ime i
prezime doc. dr. Ahmed Zildžić
Kontakt
podaci
Kabinet: Kabinet:115
E:mail:[email protected]
Telefon:033/253-107
Termin
konsultacija
Utorak 9-10
Utorak 14-16
Četvrtak 14-16
Saradnik
Ime i
prezime Mr. Velida Mataradžija
Kontakt
podaci
Kabinet:115
Email:[email protected]
Telefon: 033/253-107
Termin
konsultacija
Utorak: 8-10
Četvrtak: 18-19
Petak: 12-14
Sedmični broj
kontakt sati Predavanja 2; seminar 2; vježbe_______
Kratak opis
kolegija/
nastavnog predmeta
-Društveno-historijske pretpostavke širenja i prihvatanja islama.
- Muhammed (a.s.), život i djelovanje; poslanik i državnik; mekanski period,
hidžra i medinski period; prva muslimanska zajednica; Medinska povelja (ustav).
- Kur’an - forma i sadržaj. Dogmatika.
- Islam (a. kao nova monoteistička religija; b. oblik arapske samorealizacije; c.
temelj političkog zajedništva i d. kao nova svjetska civilizacija).
- Arapska (islamska) država – halifat (kratak historijski pregled; stanovništvo;
organizacija vlasti i uređenje države; međunarodni položaj; privreda, svojinski
odnosi i poreski sistemi dr.);
- Obrazovanje; razvoj znanosti i filozofije; vjerovanje i sekte u islamu; šiizam kao
osnov političkog, teološkog i filozofskog učenja i materijalna i duhovna kultura
uopće. Posebno se markiraju pojedinačni doprinosi Arapa, Iranaca i Turaka
(Seldžuka) orijentalno-islamskoj civilizaciji u ovom periodu.
Cilj kolegija/
nastavnog predmeta
Upoznati studente Odsjeka za orijentalnu filologiju (arapskog jezika i
književnosti; turskog jezika i književnosti i perzijskog jezika i književnosti) sa
osnovnim elementima opće i kulturne historije Arapa, Turaka i Iranaca od 610.
godine i početka Objave, do 1258. godine (pada Bagdada).
-
Ishodi učenja
Studenti će biti upoznati sa osnovnim elementima opće i kulturne historije Arapa,
Turaka i Iranaca islamskog perioda. Studenti će moći komparirati kulturna
dostignuća pomenutih naroda. Također, stečeno znanje će im koristiti za analizu
tekovina Arapa, Turaka i Iranaca za vrijeme vrijeme nakon propasti Abasidskog
halifata (1258), period koji se obrađuje unutar Orijentalno-islamske civilizacije
3.
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. - Arapi i islamska civilizacija; periodizacija opće i kulturne historije Arapa
islamskog perioda
- Društveno-historijske pretpostavke prihvatanja i širenja islama.
08. 03.
2. - Muhammed (a.s.), život i djelovanje; poslanik i državnik; mekanski period, hidžra i
medinski period; prva muslimanska zajednica; Medinska povelja (ustav). 15. 03.
3. - Kur’an: mekanske i medinske sure; podjela, karakteristike.
- Sadržaj Kur’ana i osnovne dogme islamskog vjerovanja.
- Islam: nova monoteistička religija; oblik arapske samorealizacije; temelj političkog
zajedništva; nova svjetska civilizacija.
22. 03.
4. - Arapska ekspanzija i Omejadska država (632 - 750).
- Period "četvorice pravednih halifa": institucija halife (halifat); organizacija države i
vlasti..
- Omejadska država: kratak historijski pregled; stanovništvo; organizacija vlasti i
uređenje države; privreda, svojinski odnosi i poreski sistem; vjerovanje i prve sekte
u islamu (haridžiti, ši’iti, počeci asketizama i sufizama); materijalna i duhovna
kultura.
- Počeci i razvoj znanosti. Klasifikacija znanosti kod Arapa i u islamskom svijetu
uopće.
29. 03.
5. - Abasidska država (750 - 1258). Kratak historijski pregled: stanovništvo;
organizacija vlasti i uređenje države, regije; privreda, svojinski odnosi i poreski
sistem; međunarodni položaj i odnosi; obrazovanje; vjerovanje i širenje sekti. Šiizam
kao osnov političkog, teološkog i filozofskog učenja.
05. 04.
6. - "Zlatni vijek" Abasida. Razvoj znanosti (teološke znanosti - tefsir, hadis, aka'id,
'ilm al-kelam, šer’iat, tesavvuf - filozofija; filologija, medicina, matematika,
astronomija, astrologija, hemija, historiografija i dr.); likovna umjetnost i
arhitektura; književnost. Najznačajnije ličnosti i djela (osnovni biografski i
bibliografski podaci).
12. 04.
7. -Omejadski halifat u Španiji i Fatimidski halifat u Egiptu: kratak historijski pregled i
doprinosi na kulturnom planu..
- Vojni i kulturni dodiri između istoka i Zapada. Krstaški pohodi i ratovi.
- Provale Mongola.
19. 04.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata
-
9. -Položaj Iranaca u periodu vladavine Omejadske i Abasidske dinastije dinastije.
- Male dinastije na Istoku: Barmekidi, Tahiridi, Safaridi, Samanidi, Zijaridi, Bujidi i
buđenje iranskog duha.
03. 05.
10. - Renesansa perzijskog jezika i književnost.
- Doprinosi Iranaca (Perzijanaca) razvoju znanosti, filozofije, književnosti,
arhitekture i likovne umjetnosti. Najznačajnije ličnosti i djela.
10. 05.
11. - Š’izam: razvoj doktrinarnog učenja (do sredina 13. stoljeća); najznačajniji
predstavnici i posljedice šiitskog učenja na socijalnom i političkom planu. 17. 05.
12. -Položaj turkijskih naroda u doba Abasida (750. - 1258.)
- Mameluci - posljednja dinastija arapskog svijeta i kraj mamelučke vladavine. 24. 05.
13. - Seldžuci (podjela). "Veliki Seldžuci": kratak historijski pregled; razvoj znanosti,
književnosti, građevinarstva i arhitekture;
- Nizam al-mulk i razvoj obrazovanja.
31. 05.
14. - Nizam al-mulk i razvoj obrazovanja. 07. 06.
15. Turci i „bejluci“ pred najezdom Mongola.
16. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18.
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
Frontalni, individualni, grupni, rad u parovima.
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R. br.
Elementi praćenja Broj bodova Učešće u
ocjeni (%)
1. Polusemestralna provjera znanja 35 35 % 2. Završni ispit 35 35 % 3. Seminarski rad 10 10 % 4. Prisustvo na nastavi 10 10% 5. Usmeni ispit 10 10 %
Ukupno: 100 bodova 100% Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
-
•
Napomena:
Skala ocjenjivanja
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje
se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
Literatura
Obavezna
Filip Hiti, Istorija Arapa, I.P. “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1967. (ili druga
izdanja), str. 114 – 438.
- Kur’an s prijevodom na bosanski jezik. Preveo s arapskog jezika Esad
Duraković. Svjetlost, Sarajevo, 2004. (Ili neko drugo izdanja sa arapskim tekstom
i prijevodom.)
- Svijet islama. Vjera – Narodi – Kultura. Priredio: Bernard Lewis,
“Jugoslovenska revija” i “Vuk Karadžić”, Beograd, 1979.
- Nerkez Smailagić, Klasična kultura islama, sv. I i II, Zagreb, 1976-77.
- Esad Duraković, Orijentologija - Univerzum sakralnog teksta, Sarajevo, 2007.
Obavezna i šira literatura se inovira svake godine, o čemu se studenti informiraju
na početku semestra.
Dodatna
-
Napomene
-
Staviti logo UNIVERZITET U SARAJEVU
Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek za orijentalnu filologiju
Naziv kolegija/
nastavnog
predmeta
Osmanski jezik
Šifra/kod FIL TUR
478
Status
(obavezni ili
izborni)
obavezni ECTS 4
Ciklus studija drugi Semestar drugi Ak. godina 2017-2018.
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Jezik izvođenja
nastave bosanski
Nastavnik
Ime i
prezime Prof. dr. Kerima Filan
Kontakt
podaci
Kabinet: 110
E-mail:
Telefon: 033-253-471
Termin
konsultacija http://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/odsjeci/odsjek-
za-orijentalnu-filologiju
Saradnik
Ime i
prezime Vježbe izvodi nastavnik
Kontakt
podaci
Kabinet:
E-mail:
Telefon:
Termin
konsultacija
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 1 vježbe 1
Kratak opis
kolegija/
nastavnog
predmeta
Gramatička pravila osmanskog jezika.
Čitanje štampanih tekstova na osmansko-turskom jeziku iz 19. stoljeća.
Transliteracija tih tekstova na latinično pismo.
Uporedno čitanje rukopisa i njegove latinične transliteracije (18. stoljeće).
Uporedno čitanje rukopisa i njegove latinične transliteracije (17. stoljeće).
Cilj kolegija/
nastavnog
predmeta
Ovladavanje čitanjem i razumijevanjem štampanih tekstova na osmansko-turskom
jeziku iz 19. stoljeća. Ovladavanje transliteracijom takvih tekstova iz arapskog na
latinično pismo. Ovladavanje gramatičkim pravilima osmansko-turskog
jezika. Stjecanje uvida u rukopise iz 18. i 17. stoljeća.
Ishodi učenja
Čitanje štampanih tekstova na osmansko-turskom jeziku iz 19. stoljeća.
Transliteracija tih tekstova na latinično pismo i njihovo prevođenje na
bosanski/hrvatski/srpski jezik.
Stjecanje uvida u rukopise iz 18. i 17. stoljeća.
http://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/odsjeci/odsjek-za-orijentalnu-filologijuhttp://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/odsjeci/odsjek-za-orijentalnu-filologiju
-
Ovlada se korištenjem rječnika osmansko-turskog jezika.
Ovlada se općim pravilima osmansko-turskog jezika.
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. Struktura arapske riječi. Korijen riječi i izvođenje novih riječi. Čitanje i
transliteriranje riječi. 26. februar
2. Struktura arapske riječi. Korijen riječi i izvođenje novih riječi. Čitanje i
transliteriranje riječi. 5. mart
3. Arapski prijedlozi. Najčešće arapske konstrukcije s prijedlozima u osmansko-
turskom jeziku. Čitanje i transliteriranje tekstova. 12. mart
4. Perzijski prefiksi i sufiksi u osmansko-turskom jeziku. Čitanje i transliteriranje
tekstova 19. mart
5. Perzijski prijedlozi. Najčešće perzijske konstrukcije s prijedlozima u osmansko-
turskom jeziku. Čitanje i transliteriranje tekstova. 26. mart
6. Neka pravila arapske gramatike. Arapske riječi s turskim pomoćnim glagolom.
Čitanje i transliteriranje tekstova. 2. april
7. Perzijska izafetska konstrukcija s više od dva člana. Čitanje i transliteriranje
tekstova. 9. april
8. Polusemestralna provjera znanja studenata 16. april
9. Sintaksa rečenice u osmansko-turskom jeziku. Čitanje i transliteriranje tekstova. 23. april
10. Sintaksa rečenice u osmansko-turskom jeziku. Čitanje i transliteriranje tekstova. 30. april
11. Sintaksa rečenice u osmansko-turskom jeziku. Čitanje i transliteriranje tekstova. 7. maj
12. Čitanje i transliteriranje tekstova iz 19. stoljeća. 14. maj
13. Čitanje i transliteriranje tekstova iz 19. stoljeća. 21. maj
14. Čitanje i transliteriranje tekstova iz 18. stoljeća. 28. maj
15. Pogled na tekstove iz 17. stoljeća. 4. juni
16. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
-
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18.
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
Frontalni, grupni i individualni rad.
Predavanje.
Vježbe. Čitanje, transliteriranj, prevođenje teksta; razgovor, diskusija. Pismeni
radovi.
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R.
br. Elementi praćenja Broj bodova
Učešće u
ocjeni (%)
1. Prisustvo na nastavi 10 10%
2. Provjera znanja - Test 20 20%
3. Aktivno sudjelovanje u nastavi 20 20%
4. Pismeni ispit 30 30%
5. Usmeni ispit 20 20%
Ukupno: 100 bodova 100%
Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
1. Student dobiva po 1 bod za prisutvo na nastavi. Pripreme za ispitne
aktivnosti i sami ispiti ne ulaze u ovo bodovanje; max:10, min: 6 bodova
2. Test je provjera znanja savladanoga na tekstovima koji se obrade na
nastavi.
3. Čitanje i prevođenje tekstova na nastavi vježbi; izvršavanje pismenih
zadataka koji su prevashodno transliteriranje i prevođenje tekstova
obrađenih na nastavi.
4. Transliteriranje i prevod na b/h/s jezik nepoznatog teksta uz korištenje
rječnika; max: 30, min:17 bodova.
5. Čitanje i prevod tekstova koji su obrađeni na nastavi. Ocjenjuje se
dosljedno interpretiranje odgovora (6 bodova), korektnost prevoda (6
bodova), sintaksička analiza rečenice na osmansko-turskom jeziku (8
bodova); max 20, min 10 bodova.
Napomena: minimum 55 bodova, maximum 100 bodova.
Skala ocjenjivanja Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se
i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
-
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
Literatura
Obavezna
Bajraktarević, Fehim (1962). Osnove turske gramatike. Naučna knjiga. Beograd.
Devellioğlu Ferit (1993. itd.) Osmanlica - türkçe ansiklopedik lûgat : eski ve yeni
harflerle. Ankara.
Tekstovi ponuđeni na stranici umich.edu/~turkish/langres_ott.html
Dodatna
Develi, Hayati (2003). Osmanlı Türkçesi Kılavuzu. Istanbul.
Şemsettin Sâmî (1317). Kâmûs-i Türkî. Istanbul.
Napomene
Usmeni dio ispita imaju pravo polagati studenti koji su položili pismeni dio
ispita. Ocjena se izvodi zbrajanjem svih bodova osvojenih tokom semestra. Svaki
elemenat ima propisani minimum bodova koji moraju biti osvojeni (min. 55%)
kako bi se ti bodovi uzeli u obzir.
-
UNIVERZITET U SARAJEVU
FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek ODSJEK ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta ARAPSKA STILISTIKA I METRIKA
Šifra/kod FIL ARA 540 Status
(obavezni ili izborni) obavezni ECTS 2
Ciklus studija II Semestar IV Ak. godina 2017/18
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Nema preduvjeta.
Jezik izvođenja
nastave bosanski i arapski
Nastavnik
Ime i prezime prof.dr. Munir Mujić
Kontakt podaci
Kabinet: 164
E-mail:
Telefon: 033 253 121
Termin
konsultacija
utorak: 12-14
četvrtak: 9-11
Saradnik
Ime i prezime
Kontakt podaci Kabinet:
E-mail:
Telefon:
Termin
konsultacija
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 1; seminar_______; vježbe 1
Kratak opis kolegija/
nastavnog predmeta
Proučava se nastanka klasične arapske stilistike i različiti metodološki pristupi u
razvoju ove znanosti. Daje se kratki pregled autora i djela, te se valorizira
njihovo mjesto u okviru kulturne baštine. Teme kojima se bavi klasična arapska
stilistika, obrađuju se na osnovu klasičnih djela, pri čemu se vrše kompariranja sa
savremenim pristupima.
Naročita pažnja posvećuje se proučavanju semantike sintakse, odnosno dijela
arapske stilistike koji se naziva znanost o značenjima, u okviru kojega se
obrađuju semantički i pragmatički aspekti određenih sintaksičkih formi, zatim
teorija iskaza i pitanje podudarnosti iskaza i govorne situacije koje se proteže
kroz cijelu ovu oblast. Metaforička upotreba jezika i raeliziranje tropa uključuje
obradu metafore, metonimije i alegorije, pri čemu se naglasak stavlja na
metaforu. Stilske figure se proučavaju u okviru klasifikacije koja poznaje
semantičke i formalne figure. Prilikom obrade tropa i figura vrši se kompariranje
sa tretiranjem ovih tema u helensko-latinskoj retoričkoj i savremenoj stilističkoj
tradiciji. Iz oblasti arapske metrike obrađuje se historijat ove znanosti, te osnovna
pitanja iz oblasti
Cilj kolegija/ Osnovni cilj kolegija jeste da se studenti upoznaju sa nastankom i razvojem
-
nastavnog predmeta arapske stilistike, osnovnim pravcima u arapskoj stilistici i materijom kojom se
bavi ovaznanost. Naglasak u ovom kolegiju jeste na arapskoj stilistici, dok se
metrika izučava u suženijem obliku, zbog njenog naglašeno klasičnog karaktera.
Budući da postoji određeni broj autora sa područja Bosne i Hercegovine koji su
se bavili arapskom stilistikom, odnosno pisali djela iz ove oblasti, studenti će biti
upoznati sa sadržajem nekih od ovih djela i bit će upućeni u čitanje originalnih
rukopisa tih djela.
Ishodi učenja
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. al-Ğāḥiẓ i Ibn al-Mu‘taz, kao utemeljitelji arapske stilistike. Pregled metodoloških pristupa u razvoju arapske stlistike. 26.2.-2.3.
2. Analiziranje pozitivnih i negativnih utjecaja koje su na razvoj arapske stilistike imale srodne discipline. Pogledi al-Ğāḥiẓa, Ṭāha Ḥusayna, Šawqī Ḍayfa, al-Basyūnija i drugih vezani za utjecaj
Aristotelove Retorike na nastanak i razvoj arapske stilistike.
5.3.-9.3.
3. Semantički i pragmatički aspekti različite upotrebe obavijesne predikacije i obavijesnog iskaza (oslanjanje na tekstove al-Qazwīnīja i al-Taftāzānīja). 12.3.-16.3.
4. Analiziranje stilogenosti različitih modaliteta upotrebe subjekta i predikata i elemenata ovisnih o glagolu (na osnovu tekstova al-Qazwīnīja i al-Taftāzānīja).
19.3.-23.3.
5. al-’Inšā’-iskazi i govorni činovi (savremeni pogled): sličnosti i razlike.
26.3.-30.3.
6. Kompariranje viđenja metafore: Aristotel, Kvintilijan i al-Ğurğānī, al-Sakkākī i savremeni autori 2.4.-6.4.
7. Teorija o označavanju u klasičnoj arapskoj stilistici i logici i de Saussureova teorija o označavanju. 9.4.-13.4.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata
16.4.-20.4.
9. Poređenje i metafora u univerzumu Teksta (na osnovu djela: Duraković, Esad, Orijentologija…).
23.4.-27.4.
-
10. Metonimija i alegorija: analiza na osnovu čitanja rukopisa Hasana Kafije Pruščaka. 30.4.-4.5.
11. Uočavanje semantičkih, sintaksičkih osobitosti i stilskih potencijala vezanih za realiziranja određenih semantičkih figura: antiteza, kumulacija, zeugma, sinatroizam. 7.5.-11.5.
12. Uočavanje načina realiziranja paronomazije i stilogenih vrijednosti ove figure. 14.5.-18.5.
13. Pitanje pjesničkih krađa i teorija intertekstualnosti: paralele. 21.5.-25.5.
14. Vrste stopa, metrova, rima...
28.5.-1.6.
15. Poetske slobode i klasična “metrička kružnca”. 4.6.-8.6.
16. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
11.6.-15.6.
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18.6.-21.6.
18.
21.6.-27.6.
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R. br.
Elementi praćenja Broj bodova Učešće u
ocjeni (%)
1. Prisustvo i zalaganje na nastavi 10 10%
2. Polusemestralni ispit 20 20%
3. Seminarski rad 10 10%
4. Završni pismeni ispit 30 30%
5. Završni usmeni ispit 20 20%
Ukupno: 100 bodova 100%
Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
•
-
Napomena: Student iz svakog od naznačenih elemenata strukture praćenja i
vrednovanja njegovog rada mora ostvariti najmanje 55% bodova da bi dobio
prolaznu ocjenu.
Skala ocjenjivanja
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje
se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
Literatura
Obavezna
1. Behlilović, H. M., Arapska metrika, Sarajevo, 1915.
2. Duraković, Esad, Prolegomena za historiju književnosti orijentalno-islamskoga
kruga,
Sarajevo, 2005.
3. Katnić-Bakaršić, Marina, Stilistika, Sarajevo, 2001.
4. Muftić, Teufik: Klasična arapska stilistika, Sarajevo, 1995.
5. Mujić, Munir, Tropi i figure u arapskoj stilistici, Sarajevo, 2011.
Dodatna
1. Abdul-Raof, Hussein, Arabic Stylistics: A Coursebook, Wiesbaden
2. Aristotel, O pesničkoj umetnosti, Beograd, 2000.
3. Aristotel, Retorika, Beograd, 2000.
4. Duraković, Esad, Arapska stilistika u Bosni – Ahmed Sin Hasanov Bošnjak o
metafori,Sarajevo, 2000.
6. Duraković, Esad, Orijentologija: univerzum sakralnoga teksta, Sarajevo, 2007.
8. Mujić, Munir, Arapska stilistika u djelu Hasana Kafije Pruščaka, Sarajevo,
2007.
9. al-Taftāzānī, Sa‘ad al-Dīn, Muhtaṣar al-Sa‘ad, Bayrūt, 2003.
Napomene
-
UNIVERZITET U SARAJEVU
FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek ODSJEK ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta KLASIČNA ARAPSKA KNJIŽEVNOST
Šifra/kod FIL ORI FIL ARA 234
Status (obavezni ili izborni)
obavezni/izborni ECTS J10/D4
Ciklus studija I Semestar IV Ak. godina 2017/18
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Nema preduvjeta.
Jezik izvođenja
nastave bosanski i arapski
Nastavnik
Ime i prezime akademik, prof.dr. Esad Duraković
Kontakt
podaci
Kabinet: 112
E-mail: [email protected]
Telefon: 33 253 149
Termin
konsultacija
ponedjeljak: 10-13
utorak: 12-14
Saradnik
Ime i prezime prof.dr. Munir Mujić
Kontakt
podaci
Kabinet: 164
E-mail: [email protected]
Telefon: 033 253 121
Termin
konsultacija
utorak: 12-14
četvrtak: 9-11
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 2 ; seminar 2; vježbe 2
Kratak opis kolegija/
nastavnog predmeta
U okviru ovog predmeta studenti stiču znanje o književnosti „zlatnog doba“
arapsko-islamske kulture. To je najznačajniji period u povijesti ove kulture,
književnosti posebno, te se imenuje kao klasični u vremenskom i vrijednosnom
značenju. Pošto je period veoma razuđen u vremenskom i u prostornom značenju,
cilj je da se studentima pruži znanje o najvažnijim književnim žanrovima i
autorima.
Cilj kolegija/
nastavnog predmeta
Na početku kolegija obrađuju se društveno-historijske okolnosti u kojima je
nastala i razvijala se klasična arapska književnost. Obrađuje se „pokret obnove“,
šu‘ubitske tendencije u arapskoj poeziji, odnosno glasovi nearapa, potom veliki
pjesnici koji se vraćaju starim arapskim poetskim obrascima: al-Mutanabbi, Abu
Tammam, al-Buhturi. Pored toga, obrađuju se i drugi značajni klasični arapski
pjesnici, kao što je al-Ma‘arri te poezija u al-Andalusu, posebno al-muwaššaḥ
i al-zağal kao „hibridne“ književne forme, te njihovi predstavnici. Studenti se
upoznaju sa nastankom, razvojem i glavnim karakteristikama klasične arapske
proze, naglasak se stavlja na sljedeće autore: Ibn al-Muqaffa, al-Ma‘arri, al-
Ğāhiz, Ibn Tufayl i Ibn Hazm. Posebna pažnja poklanja se djelu Hiljadu i jedna
-
noć. Obrađuje se i žanr maqame i njegovi najznačajniji predstavnici: al-Hariri i
al-Hamadani.
Ishodi učenja
Ishodi studija ovog kolegija ipoljavaju se i evidentiraju u ocjenjivanju studenata
na parcijalnim i završnim ispitima. To je sadržano u odjeljku
Obaveze studenata i elementi praćenja rada studenata u toku semestra
(struktura izvođenja konačne ocjene i bodovanje)
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. Društveno-historijski okviri abbasidskog halifata. Preliminarne radnje koje
objašnjavaju opći kulturno-civilizacijski ambijent u kome arapska književnost
doživljava svoje „zlatno doba“. Kontakti sa drugim razvijenim kulturama,
prvenstveno perzijskom i antičkom grčkom kulturom, velika prevodilačka aktivnost
itd.
26.2.-2.3.
2. „Pokret obnove“ značajna je književna pojava u abbasidskom carstvu, koja govori o
snazi tradicionalizma i poetičkoj pobuni protiv njega.
5.3.-9.3.
3. Dometi „pokreta obnove“. Obrađuju se predstavnici „pokreta obnove“, koji se
smatraju i najboljim pjesnicima abbasidske epohe (Baššar Ibn Burd, Abu Nuwas,
Abu al-`Atahiya).
12.3.-16.3.
4.
al-Mutanabbi, al-M‘arri 19.3.-23.3.
5. Abu Tammam, al-Buhturi
26.3.-30.3.
6. Tradicija kao rezervoar motiva. Podražavanje antičkih arapskih uzora.
Razvoj filologije i filološke kritike. Filologija i njen utjecaj na vrednovanje
književne produkcije i na usmjeravanje književnog stvaralaštva.
2.4.-6.4.
7.
Umjetnička proza. Nastanak, razvoj, odlike.`Abdullah Ibn al-Muqaffa 9.4.-13-4.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata
16.4.-20.4
9. Al-Ğahizova prozna djela: književnost, politika, ideologija; al-Ğahizov
enciklopedizam.
23.4.-27.4.
-
10. Al-Ma‘arri, Poslanica o oproštenju: književnost, sveto i profano. 30.4.-4.5.
11. Hiljadu i jedna noć. Porijeklo Hiljadu i jedne noći. Struktura i sadžaj djela.
7.5.-11.5.
12. Glavni prijevodi Hiljadu i jedne noći u svijetu. Vrednovanje djela u arapskoj
tradiciji i u svjetskoj književnoj baštini. 14.5.-18.5.
13. Žanr maqama i njihovi predstavnici al-Hariri i al-Hamadani
21.5.-25.5.
14. Arapska književnost u Andalusu. Arapsko-islamska kultura u novom ambijentu i
civilizacijskom okruženju. Nove, jedinstvene pjesničke vrste nastale u Španiji na
arapskom jeziku: muwaššah i zağal. Predstavnici ovih pjesničkih vrsta.
28.5.-1.6.
15. Proza u al-Andalusu: Ibn Tufayl, Živi Sin Budnoga i Ibn Hazm, Golubičina ogrlica.
4.6.-8.6.
16. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
11.6.-15.6.
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18.6.-21.6
18.
21.6.-27.6
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
Već je evidetiran u odjeljku Sedmični broj kontakt sati i u odjeljku
Obaveze studenata i elementi praćenja rada studenata u toku semestra
(struktura izvođenja konačne ocjene i bodovanje)
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R. br.
Elementi praćenja Broj bodova Učešće u
ocjeni (%)
1. Prisustvo i zalaganje na nastavi 10 10% 2. Polusemestralni ispit 20 20% 3. Seminarski rad 10 10% 4. Završni pismeni ispit 30 30% 5. Završni usmeni ispit 20 20%
-
Ukupno: 100 bodova 100% Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
•
Napomena: Student iz svakog od naznačenih elemenata strukture praćenja i
vrednovanja njegovog rada mora ostvariti najmanje 55% bodova da bi dobio
prolaznu ocjenu.
Skala ocjenjivanja
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje
se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
Literatura
Obavezna literatura
1. Abbasid Belles-Lettres, ed. By Julia Ashtiany /et al./, Cambridge, 2008.
2. Duraković, Esad, Orijentologija. Univerzum sakralnoga teksta, Sarajevo,
2007.
3. Gabrijeli, Frančesko, Arapska književnost, prev. Milana Piletić i Srđan Musić,
Sarajevo, 1985.
Dodatna literatura 1. Ḍayf, Šawqī, al-ʻAṣr al-ʻabbāsī al-´awwal, al-Qāhira, s.a.
2. Ḍayf, Šawqī, al-ʻAṣr al-ʻabbāsī al-tānī, al-Qāhira, s.a.
3. Ḍayf, Šawqī, ʻAṣr al-duwal wa al-᾽imārāt (al-Ğazīra al-ʻarabiyya,al-ʻIrāq, Ī̓rān), al-
Qāhira, s.a.
4. Đulizarević-Simić, Aiša, “Društveno-istorijska uslovljenost Džahizovog djela…“,
POF,
22-23/1972-73.
5. Hiljadu i jedna noć, prev. Esad Duraković, Sarajevo, 1999.
6. Ibn al-Muqaffa, Kelila i Dimna. Stare indijske pripovijetke, prev. Besim Korkut,
Sarajevo, 1997.
7. Ibn Hazm, Golubičina ogrlica, prev. Teufik Muftić, Zagreb, 1987.
8. Ibn Kaldun, Muqaddima, izbor, prijevod i pogovor Hasan Sušić, Sarajevo, 1982.
9. Ibn Tufajl, Živi Sin Budnoga, prev. Tarik Haverić, Sarajevo, 1985.
10. Klasična arapska poezija (VI-XVII vek), izbor i prevod Vojislav Simić, Kruševac,
1979.
11. al-Maʻarrī, Obvezivanje neobveznim, prev. Daniel Bučan, Banja Luka 1984.
12. al-Maʻarrī, Poslanica o oproštenju, prev. Sulejman Grozdanić, Sarajevo, 1979.
13. Nuṣūṣ wa muḥāḍrāt fī al-´adab al-´arabī, priredili al-Farṭūsī i dr., Sarajevo, 2000.
14. Sarajkić, Mirza, Gazeli Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na arapskom jeziku, Sarajevo,
2011.
15. The Literature of Al-Andalus, ed. By Maria Rosa Menocal /et al./, Cambridge, 2006.
-
16. Mujić, Munir „Gnomički i ironijski diskurs u poeziji Abū al Tayyiba al-
Mutanabbīja“, Prilozi za orijentalnu filologiju, Vol. 62 (2012), str. 75-9717.
17. Mujić, Munir, „Prikazivanje neprikazivog: poimanje smrti i tuge u al-Ma‘arrīevim
elegijama“, Pismo, God. 11 (2013), str. 100-18.
Napomene
http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=1508141478556256&rec=-16399874&sid=1&fmt=11
-
UNIVERZITET U SARAJEVU
FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek ODSJEK ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta POETIKA KLASIČNE ARAPSKE KNJIŽEVNOSTI
Šifra/kod FIL ARA 438 Status
(obavezni ili izborni) obavezni/izborni ECTS J 8/D4
Ciklus studija II Semestar 2 Ak. godina 2017/18
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Nema preduvjeta.
Jezik izvođenja
nastave Bosanski jezik.
Nastavnik
Ime i prezime akademik, prof.dr. Esad Duraković
Kontakt
podaci
Kabinet: 112
E-mail:
Telefon: 033 253 149
Termin
konsultacija
ponedjeljak: 10-13
utorak: 12-14
Saradnik
Ime i prezime prof.dr. Munir Mujić
Kontakt
podaci
Kabinet: 164
E-mail:
Telefon: 033 253 121
Termin
konsultacija
utorak: 12-14
četvrtak: 9-11
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 2; seminar 2; vježbe
Kratak opis kolegija/
nastavnog predmeta
Obrađuju se poetička načela „zlatnog doba“ arapske književnosti, koje je trajalo
više stoljeća. Kontekstualizira se utjecaj filologije na književno stvaralaštvo i
obrazlaže se filologijska dilema: izvornost teksta ili autorska originalnost.
Obrazlaže se kako se poetska tradicija shvaćala kao rezervoar
motiva“, te kakav je bio odnos književnika i filologa prema antičkim uzorima.
“Književne krađe“ i njihova poetička legalizacija; tumačenje tradicije kao
inspiracije i pojam originalnosti. Posebna pažnja posvećuje se razlozima zbog
kojih je izostao utjecaj Aristotelove Poetike.
Cilj kolegija/
nastavnog predmeta
Predmet ima za cilj upoznati studente sa poetičkim načelima „zlatnog doba“
arapske književnosti, koje je trajalo više stoljeća. Pri tome se književno
umjetničko stvaralaštvo kontrastira sa kur'anskim tekstom kao stožernim tekstom
te kulture. Tradicionalizam je u klasičnoj arapskoj književnosti bio naglašen pa je
nužno upoznati studente sa ishodištima tradicionalizma i njegovim dometima u
književnom stvaralaštvu. Toposi su također dominanta te književnosti i njihovo
tumačenje omogućava shvaćanje toposa u književnostima orijentalno-islamskoga
-
kruga općenito, što predstavlja osnovu za izradu historije književnosti toga kruga
a koje su se stvarale na arapskom, perzijskom i turskom jeziku. Tumačenjem
poetike klasične arapske književnosti utvrđuju se elementi kojima se arapska
književna umjetnička produkcija određuje kao osobena, drukčija od književnosti
stvarane u drugom kulturnom krugu.
Ishodi učenja
Ishodi studija ovog kolegija ipoljavaju se i evidentiraju u ocjenjivanju studenata
na parcijalnim i završnim ispitima. To je sadržano u odjeljku
Obaveze studenata i elementi praćenja rada studenata u toku semestra
(struktura izvođenja konačne ocjene i bodovanje)
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. Odustajanje od ideologijske i medijalne pozicije antičkog pjesnika. Priznavanje Kur'anu „prava na Istinu“. 26.2.-2.3.
2. Pojam konteksta i njegov značaj za identificiranje formi; kontekstualizacija je imanentna kulturi; mehanizmi kojima se osigurava kontekstualnost spadaju u sferu intertekstualnosti; kontekstualizacija kaside i kontekstualiziranje Kur'ana; njegova transtekstualnost.
5.3.-9.3.
3. Intertekstualnost i citatnost u poetici klasične književnosti. Citatnost ili autocitanost Kur'ana? Citatnost u invokacijama adaba; Selimovićevo „citiranje“ Kur'ana. 12.3.-16.3.
4. Filologija kao podsticaj njegovanju pjesništva, ali i kao limitirajući faktor: konzervacijska narav filologije. Filologijska dilema: tekstna izvornost ili autorska originalnost. Usmjeravanje ka
tradicionalizmu.
19.3.-23.3.
5. Filologija kao podsticaj njegovanju pjesništva, ali i kao limitirajući faktor: konzervacijska narav filologije. (nastavak) Filologijska dilema: tekstna izvornost ili autorska originalnost. Usmjeravanje ka tradicionalizmu.
(nastavak)
26.3.-30.3.
6. Tradicija kao „rezervoar motiva“ i odnos prema antičkim uzorima. 2.4.-6.4.
7. Motivi kao toposi. Pjesnička tehnika kao faktor individualizacije djela. Filotehnička poezija. Transpozicije u sufijskoj poeziji 9.4.-13-4.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata
16.4.-20.4
9. Pojam i autoritet filološke kritike.
-
23.4.-27.4.
10. Najutjecajniji filolozi i njihovi poetički postulati. Univerzalizam filološke kritike i poetike. 30.4.-4.5.
11. „Književne krađe“ i njihova poetička legalizacija. 7.5.-11.5.
12. Tradicija kao inspiracija i shvaćanje originalnosti. 14.5.-18.5.
13. Krajnji dometi filološke kritike i poetike: književnost kao nadnacionalni sistem. 21.5.-25.5.
14. Odsustvo utjecaja Aristotelove Poetike.
28.5.-1.6.
15. Inkompatibilnost Aristotelove Poetike i poetike klasične arapske književnosti. 4.6.-8.6.
16. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
11.6.-15.6.
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18.6.-21.6
18.
21.6.-27.6
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
To je već sadržano u odjeljku Sedmični broj kontakt sati
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R. br.
Elementi praćenja Broj bodova Učešće u
ocjeni (%)
1. Prisustvo i zalaganje na nastavi 10 10% 2. Polusemestralni ispit 20 20% 3. Seminarski rad 10 10% 4. Završni pismeni ispit 30 30% 5. Završni usmeni ispit 20 20%
Ukupno: 100 bodova 100% Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
•
-
Napomena: Student iz svakog od naznačenih elemenata strukture praćenja i
vrednovanja njegovog rada mora ostvariti najmanje 55% bodova da bi dobio
prolaznu ocjenu.
Skala ocjenjivanja
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje
se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
Literatura
Obavezna literatura
1. Duraković, Esad, Orijentologija. Univerzum sakralnoga teksta, Sarajevo,2007.
2. Adūnīs, al-Ši‘riyya al-‘arabiyya, Bayrūt, Dār al-ādāb, 1989.
2. Gabrijeli, Frančesko, Arapska književnost, preveli Milana Piletić i Srđan
Musić, Sarajevo, 1985.
3. Grozdanić, Sulejman, Na horizontima arapske književnosti, Sarajevo, 1975.
Dodatna literatura
1. Duraković, Esad, Prolegomena za historiju književnosti orijentalno-islamskoga kruga, Sarajevo, 2005.
2. Beker, Miroslav, „Tekst/intertekst“, u: Intertekstualnost&intermedijalnost, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988.
3. de Vitrej Mejerovič, Eva, „Poetika islama“, u: Julija Kristeva, Prelaženje znakova, Svjetlost, Sarajevo, 1979.
4. Rizvić, Muhsin, „Poetika bošnjačke književnosti“, u: Panorama bošnjačke književnosti, Ljiljan, Sarajevo, 1994.
5. Rizvić, Muhsin, „Komparativno istraživanje muslimanske orijentalske književnosti“, Prilozi za orijentalnu filologiju, br. 39, Orijentalni institut, Sarajevo 1990, str. 37-47.
6. Sarajkić, Mirza, „Odlazak sebi. Ka poetici tesavvufske lirike na primjeru al-Šuštarijeve poezije“, Radovi Filozofskog fakulteta, XIV-XV, Sarajevo, 2010, str. 55-
68. 7. Dubravka Oraić-Tolić, Teorija citatnosti, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990.
-
8. ŠawqiDayf, al-`Asr al-`abbasi al-awwal, al-Qahira, 1972.
9. ŠawqiDayf, al-`Asr al-`abbasi al-tānī, al-Qahira, 1972.
Napomene
-
UNIVERZITET U SARAJEVU
FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek ODSJEK ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta TEORIJA I METODOLOGIJA PROUČAVANJA KNJIŽEVNOSTI
Šifra/kod FIL ORI 102 Status
(obavezni ili izborni) obavezni ECTS 2
Ciklus studija I Semestar 2 Ak. godina 2017/18
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Nema preduvjeta.
Jezik izvođenja
nastave bosanski
Nastavnik
Ime i prezime prof. dr. Munir Mujić
Kontakt podaci
Kabinet: 164
E-mail:
Telefon: 033 253 121
Termin
konsultacija
utorak: 12-14
četvrtak: 9-11
Saradnik
Ime i prezime
Kontakt podaci Kabinet:
E-mail:
Telefon:
Termin
konsultacija
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 2; seminar_______; vježbe_______
Kratak opis kolegija/
nastavnog predmeta
U okviru ovog predmeta studenti se upoznaju sa osnovnim zadacima znanosti o
književnosti, osnovnim pristupima i problemima povijesti književnosti, književne
kritike i teorije književnosti. Obrađuju se osnovne teme iz područja stilistike,
versifikacije, klasifikacije književnosti u pogledu vrsta i rodova i osnovne odlike
pojedinih vrsta i rodova. Pored ovoga studenti se upoznaju i sa osnovnim
metodološkim smjerovima u proučavanju književnosti i nekim od književnih
teorija.
Cilj kolegija/
nastavnog predmeta
Predmet Teorija i metodologija proučavanja književnosti namijenjen je
studentima prve godine studija i ima za cilj upoznavanje sa osnovnim
problemima, područjima, terminologijom i razvojem znanosti o književnosti od
antike do danas.
Ishodi učenja
-
Sadržaj kolegija/nastavnog predmeta
Sedmica Nastavna jedinica
Datum
1. Osnovna polazišta, svrha i zadaci u proučavanju književnosti. 26.2.-2.3.
2. Analiza književnog djela: filološka analiza teksta; struktura književnog djela; tema motiv i fabula;
kompozicija i motivacija. 5.3.-9.3.
3. Poetika-retorika-stilistika: osnove 12.3.-16.3.
4. Stilske figure: pojam figure; klasifikacije figura; figure i diskurs. 19.3.-23.3.
5. Tropi: pojam tropa; različiti pristupi tumačenju metafore.
26.3.-30.3.
6. Versifikacija: priroda stiha; silabička i akcenatska versifikacija, rima, ritam i vrste stihova i strofa. 2.4.-6.4.
7. Klasifikacija književnosti: načela klasifikacije; Književne vrste i književni rodovi; poezija, proza i drama.
9.4.-13.4.
8. Polusemestralna provjera znanja studenata
16.4.-20.4.
9. Poezija: poetske vrste i njihove odlike.
23.4.-27.4.
10. Proza: prozne vrste i njihove odlike. 30.4.-4.5.
11. Drama: drama i pozorište; struktura dramskog teksta; kompozicija drame i dramske vrste. 7.5.-11.5.
12. Metodologija proučavanja književnosti (1. dio) : pozitivizam i kritika pozitivizma; ruski formalisti; nova kritika i učenje o interpretaciji.
14.5.-18.5.
13. Metodologija proučavanja književnosti (2. dio) : psihoalalitička kritika; arhetipska kritika; fenomenološka kritika, strukturalizam. 21.5.-25.5.
14. Metodologija proučavanja književnosti (3. dio): poststrukturalizam; dekonstrukcija.
28.5.-1.6.
15. Metodologija proučavanja književnosti (4. dio): postkolonijalna kritika i feministička kritika.
-
4.6.-8.6.
16. Priprema za ispit (u ovoj sedmici nema nastave)
11.6.-15.6.
17.
Završni ispit za studente I. i II. ciklusa po Bolonjskom procesu
18.6.-21.6.
18.
21.6.-27.6.
Način izvođenja
nastave
(oblici i metode)
Obaveze studenata
i elementi praćenja
rada studenata u
toku semestra
(struktura izvođenja
konačne ocjene i
bodovanje)
Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere
znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema
sljedećim elementima praćenja:
R. br.
Elementi praćenja Broj bodova Učešće u
ocjeni (%)
1. Prisustvo i zalaganje na nastavi 10 10% 2. Polusemestralni ispit 30 30% 3. Završni pismeni ispit 40 40% 4. Završni usmeni ispit 20 20%
Ukupno: 100 bodova 100% Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:
•
Napomena: Student iz svakog od naznačenih elemenata strukture praćenja i
vrednovanja njegovog rada mora ostvariti najmanje 55% bodova da bi dobio
prolaznu ocjenu.
Skala ocjenjivanja
Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje
se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:
a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;
b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;
c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;
d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;
e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;
f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.
-
Literatura
Obavezna
1.
Milivoj Solar, Teorija književnosti, Zagreb, 1984.
Dodatna
1. Aristotel, O pesničkoj umetnosti, Beograd, 2000.
2. Aristotel, Retorika, Beograd, 2000.
3. Katnić – Bakaršić, Marina, Stilisika, Sarajevo, 2001.
4. Lešić, Zdenko, Teorija književnosti, Sarajevo, 2005.
5. Škreb, Zdenko / Stamać, Ante, Uvod u književnost, Zagreb, 1997.
Napomene
-
UNIVERZITET U SARAJEVU
FILOZOFSKI FAKULTET
SYLLABUS
Odsjek Orijentalna filologija
Naziv kolegija/
nastavnog predmeta MODERNA ARAPSKA KNJIŽEVNOST 2
Šifra/kod FIL ARA 336 Status
(obavezni ili izborni) O ECTS 6
Ciklus studija I Semestar VI Ak. godina 2017./18
Preduvjet za upis
kolegija/nastavnog
predmeta
Nema
Jezik izvođenja
nastave Bosanski
Nastavnik
Ime i prezime Doc. dr. Mirza Sarajkić
Kontakt podaci
Kabinet: 164
E-
mail:[email protected]
Telefon: 033253121
Termin
konsultacija
Pon: 10-12
Uto. 10-14
Saradnik
Ime i prezime Nema
Kontakt podaci Kabinet:
E-mail:
Telefon:
Termin
konsultacija
Sedmični broj
kontakt sati predavanja 2; seminar2; vježbe1
Kratak opis kolegija/
nastavnog predmeta
Na uvodnim časovima obrađuje se poslijeratno stanje u arapskom društvu i
refleksije na književnike. Raskid s romantizmom je na poetski jedinstven način
najavio jedan od najvećih pjesnika moderne arapske književnosti al-Bayyati,
koji se zalagao za angažiranu književnost. U tome je najveću potporu imao od
svojih sunarodnjaka pjesnikinje Nazik al-Mala'ika i Badra Šakira al-Sayyaba, a
svi oni su ujedno pioniri slobodnog stiha, što je bilo epohalno za moderne
pjesnike. Nadalje se obrađuju najznačajniji pjesnički pokreti, poput poezije
otpora i koncepta nove poezije koju je promovirala avangardna grupa al-
Tammuz. Na polju proze, proučavaju se blistavi dometi u kratkoj priči Yusufa
Idrisa, drami Tawfiqa al- Hakima, i romanima Na\iba Mahfuza, u prvom
redu, a potom i Ibrahima |abre, Gassana Qanafanija, Hanan al-Šayk, Tayyiba
Saliha i drugih.
Cilj kolegija/
nastavnog predmeta
Po