Svjetlost Imana i Tame Nifaka Svjetlost

8/14/2019 Svjetlost Imana i Tame Nifaka Svjetlost

1/124

SVJETLOST IMANA

ITAME NIFAKA

SVJETLOST BOGOBOJAZNOSTI

ITAME GRIJEENJA

Autor: Dr. Seid El Kahtani_______________________________________

Prijevod: prof. Emir Demir

Predgovor:

Haz mr. Muhammed Fadil Pora

Izdava: Mektebetu El Guraba

e-mail: [email protected]

___________________________________________

Sarajevo

Oktobar , 2005 godine


2/124

2

SADRAJ:

- PREDGOVOR

- SVJETLOST IMANA

- POJAM IMANA (ISTINSKOG VJEROVANJA)

- RAZLIKA IZMEU IMANA I ISLAMA- PUTEVI POSTIZANJA I POVEANJA IMANA

- PLODOVI I KORISTI IMANA

- OGRANCI IMANA

- OSOBINE VJERNIKA

- TAME NIFAKA (LICEMJERSTVA)

- POJAM NIFAKA

- POJAM ZINDIKA (HERETIKA), OTPADNIKA OD VJERE- VRSTE NIFAKA

- OSOBINE MUNAFIKA

- POSLJEDICE I TETE NIFAKA

- SVJETLOST BOGOBOJAZNOSTI

- POJAM BOGOBOJAZNOSTI (TAKVALUK)

- VANOST TAKVALUKA

- OSOBINE BOGOBOJAZNIH- PLODOVI TAKVALUKA (BOGOBOJAZNOSTI)

- TAME GRIJEENJA

- POJAM I NAZIV ZA NEPOKORNOSTI

- UZROCI GRIJEENJA

- VRATA NA KOJA DOLAZE GRIJESI

- TEMELJI GRIJEENJA

- PODJELA GRIJEHA

- VRSTE GRIJEHA

- POSLJEDICE GRIJEHA PO VJERU

- POSLJEDICE GRIJEENJA NA TIJELO

- POSLJEDICE GRIJEHA NA POJEDINCE

- POSLJEDICE GRIJEENJA NA DJELO

- POSLJEDICE GRIJEHA NA DRUTVO

- LIJEENJE GRIJEHA


3/124

PREDGOVOR

BISMILLAHIRRAHMANIRRAHIM

Knjiga Svjetlost imana i tame nifaka, je dio ciklusatema koje je obradio glasoviti islamski uenjak savremenogdoba dr. Seid Ali Vehf El-Kahtani, nama vie poznat poiroko rasprostranjenoj zbirci sunnetskih dova HisnulMuslim(Zatita svakog muslimana). Ve je na naem jezikuizala knjiga Svjetlost Sunneta i tame bidata, od ovogistog autora, tako da bi bilo poeljno da se pojave i drugenjegove knjige i teme. Primjetno je da je materija kojojpristupa temeljito obraena i na nain kako e se njom, saAllahovom, Subhanehu ve Teala, pomoi, moi okoristiti svako.Navoenje dokaza iz Kurana i Sunneta uz citiranje stavovaautoritativnih islamskih uenjaka, posebno iz prvih generacijaovog Ummeta (es-selefu es-salih), jedna je od mnogobrojnihlijepih karakteristika ovog alima.

Ovdje je obraena i jo jedna veoma vana tematskacjelina koja nosi naslov Svjetlost takvaluka i tame grijeenja.Nije potrebno posebno naglaavati potrebu za pojanjenjemovih pitanja u svakom mjestu i vremenu, a posebno u ovomnaem. Iman (isto, vrsto i izvorno vjerovanje) i takvaluk(bogobojaznost) su svakom muslimanu neophodni i nuni, anifak (licemjerstvo) i grijeenje su krajnje opasni i zlokobni.

Ova knjiga bi se trebala nai u svakoj muslimanskojkui, a njene poruke pretoene u djela.

Neka nam Uzvieni pomogne u svakom dobru i sauvanas od svakog zla. Amin.

Haz mr. Muhammed Fadil Pora


4/124

SVJETLOST IMANA

POJAM IMANA (ISTINSKOG VJEROVANJA)

Pojam imana u arapskom jeziku i erijatskojterminologiji

Iman u jeziku oznaava potvrdu. Jusufova braa su reklasvome ocu: Ti nama ne vjeruje. (Jusuf, 17) Tj., ne potvrujeono to govorimo.

Sutina imana je sastavljena od govora i djela.Govora srca i jezika, djela srca i jezika, i djela tjelesnih

organa. Ovo su etiri postavke koje obuhvataju itav Islam.

Prva: Govor srca. Tj., njegova potvrda, uvjerenje ivjerovanje.

Druga: Govor jezika. Izgovaranje dva svjedoenja danema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed AllahovPoslanik, i priznavanje svega to ove rijei iziskuju.

Trea: Djelo srca. To je nijjet (odluka, nakana), iskrenost,ljubav, podreenost, predanost Allahu, Azze ve Delle,pouzdanje u Njega te sve to iziskuje i slijedi iz ovoga.

etvrta: Djelo jezika i tjelesnih organa. Djelo jezika se

moe ostvariti samo putem jezika kao to je uenje Kurana,ostalih zikrova, dova, istigfara itd..Djela tjelesnih udova se mogu ostvariti samo putem njih,

poput stajanja u namazu, pregibanja, sedde, hodanje radiAllahovog zadovoljstva, kao to je koraanje ka damijama,na hadd, dihad na Allahovom putu, nareivanje dobrai zabrana zla, i druga djela koja su obuhvaena hadisom oograncima imana.


5/124

5

Uenjak Abdur-Rahman ibn Nasir Es-Sadi, Allah mu sesmilovao, kae: Iman je nedvojbeno potvrivanje, potpunopriznanje svega to su Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, naredili da se vjeruje u njega, podreenost vanjtinom i

nutrinom. To je potvrda srca i njegovo uvjerenje koje obuhvatadjela srca, djela tijela. To podrazumijeva izvravanje itaveVjere. Zato su imami i ispravni prethodnici (selefu salih)govorili: Iman je govor srca i jezika, i djela srca i jezika, i djelatjelesnih udova. Iman je govor, djelo, uvjerenje. Poveava sesa pokornou, a smanjuje sa nepokornou. On obuhvatauvjerenja, ponaanja i djela.

RAZLIKA IZMEU IMANA I ISLAMA

U erijatskoj terminologiji iman ima dvije okolnosti. Prvaje da se pod imanom stavi vie pojedinaca bez povezanosti saspomenom Islama. Tada se podrazumijeva itava vjera, kaoto Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:

Allah je zatitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iztmina na svjetlo, a onima koji ne vjeruju zatitnici su ejtanii oni ih odvode sa svjetla u tmine; oni e biti stanovniciDehennema, oni e u njemu vjeno ostati. (El Bekare, 257)

Na ovo znaenje su mislili ispravni prethodnici (selefusalih) govorei: Iman je uvjerenje, govor i djelo. Sva djela ulaze

pod pojam imana.Druga okolnost je da se spomenom imana povee i

Islam. Tada se iman tumai unutranjim uvjerenjima, kao tosu vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, objavljene Knjige,Njegove poslanike, Sudnji dan, odreenje dobra i zla. Kao toAllah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: A one koji vjerujui ine dobra djela uveemo, sigurno, u dennetske bae, kroz koje


6/124

e rijeke tei; u njima e vjeno i zauvijek ostati, a u njima e isteene imati, i debelu hladovinu emo ih uvesti. (En-Nisa, 57)

Islam se tumai djelima tjelesnih udova kao to su

izgovaranje ehadeta, namaz, zekat, post i hadd, te ostaladjela. Kao to Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenjaajeta: Muslimanima i muslimanka, i vjernicima i vjernicama,i poslunim mukarcima i poslunim enama, i iskrenimmukarcima i iskrenim enam, i strpljivim mukarcima iponiznim enama,... (El-Ahzab, 35)

Kada se iman i Islam zajedno spomenu onda imajui zajedniko znaenje, a kada se spoje onda imaju razliitoznaenje, kao to je primjer siromaha (fekir) i nevoljnika(miskina). Kada se spomene samo jedan od njih onda sepodrazumijeva i drugi, a kada se oba zajedno spomenu svakiod njih ima svoje specino znaenje.

PUTEVI POSTIZANJA I POVEANJA IMANA

Iman je savrenstvo roba i putem njega se podiu njegovistepeni na dunjaluku i Ahiretu. To je razlog i put svakogdobra, ubrzanog i odgoenog. Ne moe se postii, ojaati iusavriti osim spoznajom ta se od njega uzima. Postie se,ojaava i poveava mnogim stvarima, a od njih su:

Prvo: Poznavanje Allahovih Uzvienih lijepih imenakoja se navode u Kuranu i Sunnetu, nastojanje da se shvatenjihova znaenja, da se putem njih ini ibadet Allahu.

Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: Allahima najljepa imena i vi Ga zovite njima, a klonite se onihkoji iskreu Njegova imena kako budu radili onako e bitikanjeni! (El-Araf,180)


7/124


8/124

8

Ko ga uistinu spozna nee posumnjati u njegovuistinoljubivost i istinitost onoga s ime je doao u vidu Kuranai ispravne Vjere.

Peto: Razmiljanje o kosmosu. Tj., razmiljanje ostvaranju nebesa i zemlje i razliitih stvorenja koja se nalazena njima. Gledanje u samoga ovjeka i njegove osobine. To je veoma jak motiv za vjerovanje, jer se u ovim postojeimstvarima pokazuje veliina stvaranja koja ukazuje na moStvoritelja i Njegovu veliinu, te ljepote, ureenost i vrstinukoja zbunjuje razume.

Takoer, treba gledati u ovisnost svih stvorenja injihovu potrebu za Gospodarom u svim domenima njihovogivota. Ta stvorenja ne mogu biti neovisna o njima koliko je treptaj oka. To kod roba iziskuje potpunu poniznost,mnotvo dova, predanost i pokornost Allahu, Azze ve Delle,u pridobijanju onoga za ime je potreban u vidu koristi svojevjere i dunjaluka i odvraanjem tete u pogledu njegovevjere i dunjaluka. To takoer uzrokuje vrsto pouzdanje uGospodara, potpuno povjerenje u Njegovo obeanje i veomaveliku elju za Njegovim dobrima. Na ovaj nain se ostvarujei jaa iman. Takoer, treba da razmilja o mnotvu Allahovihopenitih i posebnih blagodati bez kojih nijedno stvorenje nemoe ni koliko je treptaj oka.

esto: Mnogo spominjanje Allaha,Azze ve Delle, u svakomvremenu i upuivanje dove koja je ibadet. Spominjanje Allaha

zasauje drvo vjerovanja u srcu, napaja ga i jaa.to vie rob spominje Allaha, povea se i njegov iman.Spominjanje Allaha biva u svim okolnostima, jezikom, srcem,djelom, stanjem. ovjek e imati udio u imanu prema veliininjegovog udjela u ovom spomenu.

Sedmo: Poznavanje prenjenosti Islama. Vjera Islam je itava prenjena. Njegovo vjerovanje je najispravnije,


9/124

najistinitije i najkorisnije, sistem ponaanja je najljepi, a djelai propisi su takoer najljepi i najpravedniji. Ovim pogledomAllah uljepava vjerovanje u srcu roba i ini mu ga voljenim.Tako e pronai slast imana, a njegova nutrina se uljepati

temeljima vjerovanja, njegovom sutinom, a njegova vanjtinadjelima imana.

Osmo: Ulaganje truda za lijepo izvravanje ibadetaAllahu, Azze ve Delle, i injenje dobra Njegovim stvorenjima.ovjek e se truditi u ibadetu Allahu kao da Ga gleda. Akoto nije kadar uiniti predoit e sebi da ga Allah gleda. Trudite se da upotpuni i usavri djela, a isto je i sa injenjemdobra prema ljudima, govorom, djelom, imetkom, ugledom,razliitim koristima.

Kada se bude lijepo odnosio prema ibedetu Stvoriteljainit e dobro i prema Njegovim stvorenjima i ustrajat e utome snanim vjerovanjem i uvjerenjem. To ga dovodi nastepen istinskog uvjerenja koji je najvei stepen uvjerenja.Osjetit e slast pokornosti, nai plod lijepog ophoenja a to jepotpuni iman.

Deveto: Da se ovjek okiti osobinama vjernika kao to je skruenost u namazu i prisutnost srca u njemu, davanjezekata, udaljavanje od besposlica, a to je govor u komenema dobra kao i svako djelo u kome nema dobra. Zapravo,musliman e govoriti i initi dobro, a ostavljati zlo i u govorui u djelu. Nema sumnje da sve to poveava iman i ojaava ga.

Takoer, sustezat e se od razvrata, nastojati ispuniti emanetei ugovore. uvanje ovih stvari je jedan od znakova imana.

Deseto: Poziv ka Allahu i Njegovoj vjeri, meusobnosavjetovanje istinom i strpljivou. Poziv u temelje vjerei pridravanje uz njegova pravila, nareivanjem dobrai odvraanjem od zla. Tako e rob upotpuniti sebe iupotpunjavati druge.


10/124

10

Jedanaesto: Udaljavanje od ogranaka nevjerstva ilicemjerstva, oitog grijenitva i nepokornosti. Da bi se imanostvario neophodno je initi sve povode koji ga ojaavaju iuveavaju, ali je i pored toga neophodno odstraniti zapreke i

prepreke, a one su ostavljanje nepokornosti i pokajanje za onekoje su se ve desile.

uvanje svih tjelesnih udova od zabranjenih stvari.Borba protiv smutnji, sumnji koja nastoji opovrgnuti i oslabitiznanje o vjerovanju, kao i borba protiv strasti koje slabehtijenja i vjerovanja.

Dvanaesto: Pribliavanje Allahu dobrovoljnim djelimanakon obaveznih, i davanje prednosti onome to Allah voli,nad svim onim to je mimo Njega prilikom naleta strasti.

Trinaesto: Osamljivanje sa Allahom prilikomNjegovog sputanja radi saaptavanja, itanje Njegovoggovora, prisustvo srcem, ponaanje u skladu sa adabimaispravnoga oboavanja pred Njim, a zatim zavretak togatraenjem oprosta i pokajanjem.

etrnaesto: Druenje sa istinoljubivim i iskrenimuenjacima, te uzimanje najljepih plodova njihovog govora,kao to se uzimaju najljepe voke.

PLODOVI I KORISTI IMANA

Iman ima koristi i plodove koji se ne mogu pobrojati,niti sakupiti na jedno mjesto. Koliko samo tih koristi ima usrcu, tijelu, lijepom ivotu, dunjaluku i Ahiretu. Openitogovorei, dobro dunjaluka i Ahireta i otklanjanje svih zalaspada u plodove imana. Od tih plodova i koristi su sljedee:


11/124

1. Prieljkivanje Allahove, Azze ve Delle, zatite. Uzvienikae, u prijevodu znaenja ajeta: I neka se niega ne boje i ni zaim nek ne tuguju Allahovi tienici, oni koji budu vjerovali ikoji se budu Allaha bojali. (Junus, 62-63)

Allah, Azze ve Delle, takoer kae, u prijevodu znaenja ajeta:Allah je zatitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina nasvjetlo,... (El Bekare, 257)

Tj., izvodi ih iz tame nevjerstva na svjetlo imana, iztame neznanja na svjetlo znanja, iz tame grijeha na svjetlopokornosti, iz tame nemara na svjetlost budnosti i spomena.

2. Zadobijanje Allahovog zadovoljstva. Allah, Azze veDelle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: A vjernici i vjernice suprijatelji jedni drugima, trae da se ine dobra djela, a odnevaljalih odvraaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahui Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima e seAllah sigurno smilovati. (Et-Tevba, 71)

Allah obeava vjernicima i vjernicama dennetske baekroz koje e rijeke tei, u kojima e vjeno boraviti, i divne dvoroveu vrtovima edenskim. A i malo naklonosti Allahove vee je odsvega toga; to e, doista, uspjeh veliki biti! (Et-Tevbe,72)

Postigli su Allahovo zadovoljstvo i Njegovu milosti zadobili ova lijepa stanita svojim vjerovanjem, kojim suupotpunili svoje due i upotpunili su jedni druge izvravajuipokornost Allahu i pokornost Allahovom Poslaniku, sallallahualejhi ve sellem, nareujui dobro i odvraajui od zla. Zadobilisu najvei uspjeh i spas.

3. Potpun iman sprjeava ulazak u Vatru. Slab imansprjeava da se vjeno boravi u Vatri. Onaj ko bude vjerovaoizvravajui sve obaveze i ostavljajui sve zabrane nee ui uVatru, kao to u Vatri nee vjeno boraviti onaj u ijem srcuima neto imana.

4. Allah od onih koji vjeruju otklanja sve neugodnosti,


12/124

12

uva ih od svih potekoa i nedaa. On kae, u prijevodu znaenjaajeta: Allah doista titi vjernike, Allah sigurno ne voli nijednog izdajnika, nezahvalnika. (El-Had, 38)

Tj., od njih otklanja svaku nedau, zlo ljudskih i dinskih

ejtana, titi ih od neprijatelja, titi ih od nedaa prije nego todou. On odie i umanjuje te neugodnosti nakon to dou.Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: Poslije smospasavali poslanike Nae i one koji su vjerovali. Eto tako,dunost je naa da spasimo vjernike. (Junus, 103)

A rije Naa je davno reena o robovima Naim, oposlanicima: Oni e biti, doista, potpomognuti i vojska Naae zacijelo pobijediti! (Es-Saffat, 171-173)

...a onome koji se Allaha boji, On e izlaz nai. (Talak,2)Od svega onoga to ljudima predstavlja potekou. I kae uprijevodu znaenja ajeta: A onome ko se Allaha boji, On esve to mu treba uiniti dostupnim. (Talak, 4)

Bogobojaznom vjerniku Allah olakava i titi ga odpotekoa, olakava mu potekoe, svakoj brizi daje rjeenje,svakoj potekoi izlaz i opskrbljuje ga odakle se i ne nada.Dokazi za ovo su mnogobrojni iz Kurana i Sunneta.

5. Iman daje plod lijepoga ivota i na dunjaluku i naAhiretu. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:Onome ko ini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Miemo dati da proivi lijep ivot, i doista, emo ih nagraditiboljom nagradom nego to su zasluili. (En-Nahl, 97)

Jedna od specinosti vjerovanja jeste da postie smiraj

srca, njegovo raspoloenje i zadovoljstvo onim ime ga je Allahopskrbio. Te da se ne vee za druge. To je ustvari lijep ivot.Temelj lijepoga ivota jeste raspoloenje i smiraj srca i

njegovo nezbunjivanje onim ime je zbunjen onaj koji nemaispravnog imana.

Lijep ivot podrazumijeva lijepu i dozvoljenu opskrbu,zadovoljstvo s malim, sreu, slast ibadeta na dunjaluku,injenje pokornosti i ushienost s njome. Imam Ibn Kesir kae:


13/124

Ispravno je da lijep ivot obuhvata sve spomenuto.Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Spaen je onaj

ko prihvati Islam, ko bude dostatno opskrbljen i kome Allahda zadovoljstvo u onome to mu je podario. (Muslim)

Takoer kae, sallallahu alejhi ve sellem: Allah sigurno neenanijeti nepravdu vjerniku dobrim koje mu dadne na dunjalukui za koje e biti nagraen na Ahiretu. Kar se hrani dobrim, aliga ne ini radi Allaha na dunjaluku, sve dok ne doe na Ahiretkada nee imati dobra kojim e biti nagraen. (Muslim)

6. Sva djela i verbalni izrazi bivaju ispravni i upotpunjeniprema unutranjem osjeaju u srcu onoga ko ih ini u viduimana i iskrenosti. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevoduznaenja ajeta: Ko bude dobra djela inio i uz to vjernik bio,trud mu nee lien nagrade ostati, jer smo mu ga sigurno Mipribiljeili. (El-Enbija, 94)

Tj., nee negirati njegov trud niti zapostaviti njegovodjelovanje, nego e ga uviestruiti shodno jaini njegovogvjerovanja. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:A onaj ko eli onaj svijet i trudi se da ga zaslui, a vjernik je,trud e mu hvale vrijedan biti. (El-Isra, 19)

Trud je za Ahiret, to je djelovanje svim onim djelimakojima se pribliava Ahiretu i koje je Allah propisao jezikomNjegovog Vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

7. Onoga ko nosi iman u svom srcu Allah e uputiti naPravi put. Na Pravom putu e ga uputiti na istinsko znanje

i postupanje po njemu. Za prihvatanje onoga to je Allahuomiljeno i stalnom izraaju zahvalnosti.Prihvatat e neugodnosti i nedae sa zadovoljstvom i

strpljivou. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:One koji vjeruju i ine dobra djela Gospodar njihov e naPravom putu podrati, zato to vjeruju, rijeke e tei isprednjih u dennetima zadovoljstva. (Junus, 9)

Imam Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, kae: Mogue je da


14/124

harf ba ovdje bude uzroan, pa bi glasilo: Prema njihovomvjerovanju na dunjaluku Allah e ih na Sudnjem danu uputitina Pravi put (Sirati uprija) sve dok ga ne preu i zavre uDennetu. Mogue je, da je ovdje harf ba za ispomo, kao

to kae Mudahid (Jehdihim rabbuhum bi imanihim). Bit e imsvjetlo pomou kojeg e ii.

Takoer je reeno da e se ovjeku prikazati njegovodjelo u lijepome liku i prijatnom vjetru, kada ustane iz kaburakoji e blago oko njega puhati i obradovati ga svakim dobrom.Rei e mu: Ko si ti? A on e odgovoriti: Ja sam tvoje dobrodjelo., pa e mu se nainiti svjetlo ispred njega sve dok ga neuvede u Dennet.

8. Istinsko vjerovanje daje plod Allahove ljubavi premarobu i daje da bude voljen u srcima vjernika. Koga Allah zavoli,zavole ga vjernici. Tako postigne sreu i spas. Mnogobrojnesu koristi iz ljubavi prema vjernicima: Lijepa pohvala, dova zavjernika, mrtvog ili ivog. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevoduznaenja ajeta: One koji su vjerovali i dobra djela inili, Milostivie sigurno voljenim uiniti. (Merjem, 96)

9. Zadobijanje vodstva u Vjeri. I ovo je od plodovavjerovanja, tj., da Allah vjernicima koji su upotpunili svojevjerovanje, znanjem i djelom, da jezik koji samo istinu govorii da ih uini predvodnicima koji po Njegovoj naredbi upuujudruge i da budu slijeeni u tome. Allah, Azze ve Delle, kae:Izmeu njih smo Mi voe odreivali i oni su, odazivajui se

zapovijedi Naoj, na Pravi put upuivali, jer su strpljivi bili i udokaze Nae vrsto vjerovali. (Es-Sedda, 24)Sa strpljenjem i uvjerenjem postie se vodstvo u vjeri,

jer je vrhunac i potpunost imana u strpljenju i uvjerenju.

10. Podizanje stepena. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevoduznaenja ajeta: Allah e na visoke stepene uzdignuti one meuvama koji vjeruju i kojima je dato znanje. (Mudadela, 11)


15/124

15

Oni su na najviem stepenu od svih stvorenja kodAllaha, Azze ve Delle, i kod Njegovih robova na dunjaluku iAhiretu. Ovo uzdignue su postigli sa ispravnim vjerovanjem,znanjem i uvjerenjem.

11. Radost poasti od Allaha i potpuna sigurnost usvakom pogledu, kao to Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevoduznaenja ajeta: A ti obraduj vjernike. (Et-Tevbe, 112)

Ovo je spomenuto u openitom smislu kako biobuhvatilo i ubrzano i odgoeno dobro. Ograniio ga je usljedeim rijeima. Npr.: A one koji vjeruju i dobra djela ine,obraduj dennetskim baama (El-Bekare, 25)

Njima pripada apsolutna i ograniena radost, i njimapripada apsolutna bezbjednost na dunjaluku i Ahiretu,kao to se navodi u primjeru Allahovih, Azze ve Delle, rijei,u prijevodu znaenja ajeta: Bie sigurni samo oni koji vjeruju ivjerovanje svoje s mnogobotvom ne mijeaju, oni e biti naPravom putu. (El-Anam, 82)

Njima pripada ograniena bezbjednost kao to se navodiu primjerima Allahovih, Azze ve Delle, rijei, u prijevodu znaenjaajeta: neka se zato oni koji vjeruju i dobra djela ine niegane boje i ni za im nek ne tuguju. (El-Anam, 48)

Otklonio je od njih strah od onoga to ih eka u budunostii tugu od onoga to je prolo, kako im se upotpunjujebezbjednost, a vjerniku pripada potpuna bezbjednost i nadunjaluku i na Ahiretu, pripada mu radosna vijest o svakomdobru.

12. Putem imana se postie viestruka nagrada, tepotpunost svjetla pomou kojeg rob hodi u toku svog ivota ikojim e hoditi na Sudnjem danu.

Na dunjaluku ide pomou svjetla svoga znanja iistinskog vjerovanja, a kada se na Sudnjem danu pogase svasvjetla ii e sa svojim svjetlom preko Sirat uprije sve dok nedoe do Kue poasti i blagodati.


16/124

Tako je Allah uzrono vezao oprost za vjerovanje. Komeoprosti njegova runa djela spasit e se od kazne i postiinajveu nagradu. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: Aone koji vjeruju i dobra djela ine, obraduj dennetskim

baama (El-Bekare, 25)

13. Postizanje spasa i Upute za vjernike povodomnjihovog vjerovanja. Allah, Azze ve Delle, poslije spomenavjerovanja vjernika, onako kako je to objavljeno Muhammedu,sallallahu alejhi ve sellem, i kako je to objavljeno onima prije njega,u vidu vjerovanja u nevidljivo, obavljanje namaza i davanjazekata, kae, u prijevodu znaenja ajeta: O vi koji vjerujete, Allaha sebojte i u Poslanika Njegova vjerujte, On e vam dvostruku milostSvoju darovati, i dae vam svjetlo pomou kog ete ii, i oprostievam, jer Allah prata i samilostan je. (Hadid, 28)

Njima e Gospodar njihov na Pravi put ukazati i oni eono to ele ostvariti. (El-Bekare, 5)

Ovo je potpuna uputa i savreni spas. Nema puta kaUputi i spasu osim putem potpunoga vjerovanja.

14. Okoritavanje poukama jedan je od plodovavjerovanja. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: I nastavisavjetovati, savjet e vjernicima, doista, koristiti. (Darijat, 55)

Ovo je zato, jer vjerovanje podstie onoga ko ga nosi usvome srcu na pridravanje Istine, njeno slijeenje, znanjemi djelom. Sa njim je veliki aparat i priprema za prihvatanjekorisnih savjeta. Kod njega nema zapreke koja ga sprjeava

da prihvati Istinu niti da po njoj postupa.15. Iman podstie onoga ko ga nosi u svome srcu da

zahvaljuje u stanju izobilja i da bude strpljiv u stanju oskudice,te da zarauje dobro u svim vremenima.

Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: Nemanevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego to je damo, zapisana u Knjizi, to je Allahu, uistinu, lako, da


17/124

17

ne biste tugovali za onim to vam je promaklo, a i da se nebiste previe radovali onome to vam On dade. Allah ne volinikakve razmetljivce, hvalisavce. (El-Hadid, 22-23)

Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi, a On

e srce onoga koji u Allaha vjeruje uputiti, Allah sve dobrozna. (Et-Tagabun,11)

Da nema drugog ploda imana, do utjehe onome ko gau srcu nosi prilikom nedaa i neugodnosti kojima je svakoizloen u svakom vremenu, druenje sa imanom i uvjerenjembi bilo najvea utjeha.

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: uditi sevjerniku jer je za njega sve dobro, a to nema niko drugi osimvjernika. Ako se nae u izobilju zahvaljuje i to mu je dobro.Ako ga snae oskudica strpi se, pa je to opet dobro za njega.(Muslim)

Zahvala i strpljenje su sjecite svakoga dobra. Vjernikiskoritava dobra u svakom vremenu, zarauje u svimokolnostima. U blagodatima i izobilju mu se objedinjuju dvijeblagodati: Blagodat postizanja onoga to mu je omiljeno iblagodat upute na zahvalu koja je na viem stepenu od toga.Time mu se upotpunjuje blagodat.

Prilikom nastupanja oskudice objedinjuju mu se triblagodati: Blagodat potiranja loih djela, blagodat zadobijanjastepena strpljivosti koja je vea od toga i blagodat lahkogapretrpljivanja nedae, jer kada zna da e dobiti nagradu i kada

se uvjebao biti strpljiv nedaa mu biva isuvie lahka.16. Ispravno vjerovanje odbacuje sumnje i nedoumice,

bori se i prekida sve sumnje koje se nau pred mnogimljudima i tete im u njihovoj vjeri.

Za bolesti sumnji koje bacaju ljudski i dinski ejtani, tedue koje su sklone zlu, nema drugog lijeka osim ostvarenjaimana.


18/124

18

Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i Poslanika

Njegova vjeruju, i poslije vie ne sumnjaju, i bore se naAllahovom putu imecima svojim i ivotima svojim. Oni su

iskreni. (Hudurat, 15)Lijeenje ovih ejtanskih priaptavanja biva sa:1. Prekidanje ejtanskih priaptavanja2. Traenje utoita od zla onoga koji nabacuje ova

priaptavanja, a to je ejtan3. vrsto dranje za isto vjerovanje uz izgovaranje

Amentu billahi4. Zavravanje sa razmiljanjem o tim vesvesama

17. Vjerovanje u Allaha, Azze ve Delle, je utoite zavjernike u svemu onome to ih snae, bilo da se radi o radosti,alosti, strahu, sigurnosti, pokornosti, nepokornosti i ostalimstvarima koje svako mora doivjeti. Prilikom prijaznosti iradosti nalaze utoite u vjerovanju, zahvaljivat e Allahui iznositi Njegove pohvalne osobine. Koristit e blagodatiu onome to On voli, a prilikom neugodnosti i tuge nai eutoite opet u imanu, i to s nekoliko aspekata. Trait e utjehuu vjerovanju i njegovoj slasti.

Trait e utjehu u posljedicama nedaa, a to je nagrada.Tugu i razoarenje e doekati sa raspoloenjem srca ipovratkom na lijep ivot koji se odupire tugi. Trait e utoiteu istinskom vjerovanju prilikom straha. U njemu e nai

smiraj i to e im jo vie poveati vjerovanje, vrstinu, snagu ihrabrost. Nestat e straha koji ih je snaao kao to Allah, kaeo ashabima: One kojima je, kad su im ljudi rekli: Neprijateljise okupljaju zbog vas, treba da ih se priuvate! to uvrstilovjerovanje, pa su rekli: Dovoljan nam je Allah i divan je OnGospodar! I oni su se povratili obasuti Allahovim blagodatimai obiljem, nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah budenjima zadovoljan, Allah je neizmjerno dobar. (Ali Imran, 173)


19/124

18. Ispravno vjerovanje sprjeava roba da zapadne uunitavajue grijehe. Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosise da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:Bludnik dok ini blud nije vjernik. Dok krade nije vjernik.

Dok pije alkohol nije vjernik. (Muslim)

Kome se ovo desi, deava mu se zbog slabosti njegovogimana, nestanka njegovog svjetla i stida od Allaha. Ovo jepoznato i oevidno. Ispravno i iskreno vjerovanje popraeno je stidom od Allaha, ljubavlju prema Njemu i jakoj nadiu Njegovu nagradu i strah od Njegove kazne. eljom zapostizanjem mora svjetlosti, ove stvari nareuju onomeko ima vjerovanje da ini svako dobro, a odvaraaju ga odsvakoga zla.

19. Najbolja stvorenja su dvije grupe onih koji vjeruju.Od Ebu Musaa , radijAllahu anhu, se prenosi da je AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Primjer vjernika kojiui Kuran je kao primjer utrude. Miris mu je lijep i okusmu je lijep. Primjer vjernika koji ne ui Kuran je kao primjerdatule koja nema mirisa ali je slatkog okusa. Primjer munakakoji ui Kuran je poput rjehana iji je miris lijep, a okus gorak.A primjer munaka koji ne ui Kuran je kao primjer hanzalekoja nema mirisa a okus joj je gorak. (Muslim)

Ljudi se dijele na etiri vrste:Prvi: Oni koji su dobri i ije dobro prelazi na druge. Ovo je

najbolji dio ljudi. Vjernik koji ui Kuran i nauava vjerske naukekoristan je sebi, a i drugima. Blagoslovljen je gdje god bio.Drugi: Dobar u dui, nosi dobro ali je vjernik koji nema

znanja kojeg bi prenio na druge. Ovo su dva dijela kojapredstavljaju najbolja stvorenja. Dobro koje je u njima vraase na njihov krnjavi iman. Njihovo dobro je prelazno na drugeshodno stanju vjernika.


20/124

20

Trei: To je onaj koji nema dobra, ali njegova teta neprelazi na druge.

etvrti: Onaj koji je zao prema sebi, ali i prema drugima.Ovo je najgori dio ljudi.

Svo dobro potjee od imana i popratnih stvari koje suvezane za iman, a zlo se vraa na gubitak imana i osobine kojesu mu suprotne.

20. Iman daje plod zadobivanja namjesnitva na zemlji.Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: Allahobeava da e one meu vama koji budu vjerovali i dobradjela inili sigurno namjesnicima na Zemlji postaviti, kao to je postavio namjesnicima one prije njih, i da e im zacijelovjeru njihovu uvrstiti, onu koju im On eli, i da e im sigurnostrah bezbjednou zamijeniti, oni e samo Meni ibadet initi,i nee druge Meni ravnim smatrati. A oni koji i poslije togabudu nezahvalni oni su pravi grijenici. (En-Nur, 55)

21. Putem imana Allah daje pobjedu robu. Allah, Azze veDelle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: a dunost Nam je bilavjernike pomoi. (Er-Rum, 47)

22. Iman daje plod ponosa robu. Allah, Azze ve Delle,kae, u prijevodu znaenja ajeta: A snaga je u Allaha i PoslanikaNjegova, i u vjernika, ali licemjeri nee da znaju.(Munakun, 8)

23. Iman daje plod da nevjernici ne zavladaju vjernicima.Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: A Allah needati priliku nevjernicima da unite vjernike. (En-Nisa, 141)

24. Potpuna bezbjednost i Uputa. Allah, Azze ve Delle,kae, u prijevodu znaenja ajeta: Bie sigurni samo oni koji vjerujui vjerovanje svoje s mnogobotvom ne mijeaju, oni e biti naPravom putu. (El-Anam, 82)


21/124

21

25. uvanje truda vjernika. Allah, Azze ve Delle, kae, uprijevodu znaenja ajeta: One koji budu vjerovali i dobra djelainili Mi doista neemo dopustiti da propadne nagradaonome koji je dobra djela inio. (El-Kehf, 30)

26. Poveanje imana za vjernike. Allah, Azze ve Delle,kae, u prijevodu znaenja ajeta: A kada bude objavljena neka sura,ima ih koji govore: Kome je od vas ova uvrstila vjerovanje? to se tie vjernika, njima je uvrstila vjerovanje, I oni seraduju. (Et-Tevbe124)

27. Spas vjernika. Allah, Azze ve Delle, u prii o Junusukae, u prijevodu znaenja ajeta: Odazvasmo i tegobe ga spasismo,eto tako Mi spaavamo vjernike. (El-Enbija, 88)

28. Velika je nagrada za one koji nose istinsko vjerovanjeu srcima. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: aAllah e sigurno vjernicima veliku nagradu dati. (En-Nisa, 146)

29. Privrenost onih koji nose iman u svojim srcimaAllahu, Azze ve Delle. To je posebna privrenost. Privrenostupuenosti, nadahnua i ispravnosti. Allah, Azze ve Delle, kae,u prijevodu znaenja ajeta: jer Allah je na strani vjernika. (El-Enfal, 19)

30. Nosioci imana su sigurni od straha i tuge. Allah, Azzeve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: neka se zato oni koji

vjeruju i dobra djela ine niega ne boje i ni za im nek netuguju. (El-Enam,48)31. Velika nagrada. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu

znaenja ajeta: I vjernicima koji ine dobra djela donosiradosnu vijest da ih eka nagrada velika. (El-Isra, 9)

32. Nagrada na koju se nee prigovoriti. Allah, Azze ve


22/124

22

Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: One koji vjeruju i dobradjela ine zbilja eka nagrada neprekidna. (Fussilet, 8)

33. Kuran je Uputa i milost za vjernike. Allah, Azze ve

Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: O ljudi, ve vam je stiglaporuka od Gospodara vaeg i lijek za vaa srca i uputstvo imilost vjernicima. (Junus, 57)

Lijek i milost: Mi objavljujemo u Kuranu ono to jelijek i milost vjernicima, a nevjernicima on samo poveavapropast. (El-Isra, 82)

On je njima Uputa i lijek.

. Nosioci imana imaju sljedee: Oni su zbiljapravi vjernici, njih poasti, i oprost, i obilje plemenito kodGospodara njihova ekaju.(El-Enfal, 4)

OGRANCI IMANA

Iman ima mnogobrojne ogranke, a to nam ukazuje dakada se iman pojedinano spomene podrazumijeva itavuVjeru. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je openito ipojedinano pojasnio ogranke imana.

Openito: Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi seda je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Imanse sastoji od sedamdeset i nekoliko ogranaka, a stid je jedan

ogranak imana.U drugoj predaji stoji: Iman je sedamdeset i nekoliko,odnosno ezdeset i nekoliko ogranaka. Najbolji je izgovaranje,la ilahe illallah, a najmanji uklanjanje onoga to smeta s puta.Stid je jedan dio imana. (Muslim)

Imam Ebu Bekr El-Bejheki spominje sedamdeset sedamogranaka imana. Mi emo navesti u saetijem obliku sve oveogranke.


23/124

23

1. Vjerovanje u Allaha, Azze ve Delle2. Vjerovanje u poslanike3. Vjerovanje u meleke4. Vjerovanje u asni Kuran i sve objavljene Knjige

5. Vjerovanje o odreenje dobra i zla od Allaha, Azze veDelle

6. Vjerovanje u Sudnji dan7. Vjerovanje u proivljenje poslije smrti8. Vjerovanje da e ljudi biti iskupljeni nakon to budu

proivljeni iz svojih kaburova ka Mjestu stajanja9. Vjerovanje da je kua i utoite vjernika Dennet, a

da je kua i utoite nevjernika Dehennem10. Vjerovanje u obaveznost ljubavi prema Allahu, Azze

ve Delle

11. Vjerovanje u obaveznost straha od Allaha, Azze veDelle

12. Vjerovanje u obaveznost nade od Allaha, Azze veDelle

13. Vjerovanje u obaveznost oslanjanja na Allaha, Azzeve Delle

14. Vjerovanje u obaveznost ljubavi premaVjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem

15. Vjerovanje u obaveznost respektiranjaVjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovogpotivanja bez pretjerivanja

16. Ljubav ovjeka prema svojoj Vjeri tako da mubacanje u Vatru bude drae od nevjerstva

17. Traenje znanja, a to je spoznaja Allaha, NjegoveVjere i Njegovog Vjerovjesnika, sallalllahu alejhi vesellem, uz argumente iz Kurana i Sunneta

18. irenje znanja i poduavanje ljudi19. Respektovanje asnoga Kurana njegovim

nauavanjem i poduavanjem drugih, potivanjemnjegovih granica i propisa, znanjem o njegovomhalalu i haramu, uvaavanjem njegovih poznavaoca


24/124

24

i njegovo memorisanje20. istoa i stalno uvanje abdesta21. Redovno obavljanje pet namaza22. Izdvajanje zekata

23. Post, obavezni i dobrovoljni24. Itikaf25. Hadd26. Dihad na Allahovom putu27. Straarenje na Allahovom putu (uvanje granica)28. vrstina pred neprijateljem i izbjegavanje bjeanja

sa bojnog polja29. Izdvajanje petine ratnog plijena voi ili njegovom

zamjeniku, za one koji su ubrali ratni plijen30. Otputanje roba radi pribliavanju Allahu , Azze ve

Delle

31. Obavezni iskupi za prekraje, a oni su u Kuranui Sunnetu etiri: Iskup za ubistvo, iskup za zihar,iskup za zakletvu, iskup za spolni odnos u tokuposta mjeseca ramazana

32. Izvravanje ugovora33. Pobrajanje Allahovih blagodati i obavezna zahvala

na njima34. uvanje jezika od onoga za ime nema potrebe35. uvanje povjernih stvari i obaveza njihovog

isporuivanja vlasnicima36. Zabrana ubijanja i zloina prema drugima37. Zabrana bluda i obaveznost neporonosti

38. uvanje ruke od zabranjenih imetaka, a u to spadazabrana krae, putnog razbojnitva, mita, uzimanjeonoga na to ovjek sa stanovita erijata nema pravo

39. Obaveznost suzdrljivosti u jelu i piu iizbjegavanje onoga to nije dozvoljeno od njih

40. Izbjegavanje zabranjene i pokuene odjee iposua

41. Zabrana igara i razonode suprotnih erijatu


25/124

25

42. Umjerenost u troenju i zabrana nepravednogjedenja imetka

43. Zabrana potkradanja i zlobe44. Zabrana naruavanja asti ljudi i obaveza

izbjegavanja zapadanja u njih45. Iskrenost djela Allahu, Azze ve Delle, i ostavljanje

pretvaranja46. Radost dobru, a alost pred loim47. Lijeenje svakoga grijeha iskrenim pokajanjem48. Prinoenje rtava, a one su openito hedj, kurban i

akika49. Pokornost nadreenima50. Pridravanje onoga na emu je zajednica51. Pravedno suenje meu ljudima52. Nareivanje dobra i zabranjivanje zla53. Saradnja u dobru i bogobojaznosti54. Stid55. Dobroinstvo prema roditeljima56. Odravanje rodbinskih veza57. Lijepo ponaanje58. Lijepo ophoenje sa robljem59. Potivanje prava vlasnika roblja nad robovima60. Izvravanje prava djece i porodice61. Zbliavanje sljedbenika Islama i meusobna ljubav,

irenje selama i rukovanje62. Odgovaranje na selam63. Obilazak bolesnog

64. Denaza namaz umrlim pripadnicima Kible65. Nazdravljanje onome ko kihne66. Udaljavanje od nevjernika onih koji nered ine i

grubost prema njima67. Poaivanje komije68. Poaivanje gosta69. Prekrivanje grijenika70. Strpljivost u nedaama i ono emu nefs (dua) tei


26/124

26

u vidu naslade ili strasti71. Skromnost i kratkotrajno nadanje72. Zdrava ljubomora i ostavljanje rasprave73. Udaljavanje o pretjerivanja

74. Dareljivost75. Samilost prema maloljetnom i potivanje starijeg76. Popravljanje meusobnih odnosa muslimana77. Da ovjek musliman voli svome bratu muslimanu

to voli i sebi, a da mrzi za njega to mrzi i sebi

OSOBINE VJERNIKA

Vjernici imaju prenjene osobine i velika djela. Allah ,Azze ve Delle, ih je opisao i iznio pohvalu o njima. Od ovihosobina koje se mogu navesti za primjer a ne da bi se svepobrojale, su: I pokoravajte se Allahu i Poslaniku, ako stepravi vjernici. Pravi vjernici su samo oni ija se srca strahomispune kad se Allah spomene, a kad im se rijei Njegovekazuju, vjerovanje im uvruju i samo se na Gospodarasvoga oslanjaju.(Enfal, 1-2)

U ovim ajetima su izneene velike osobine vjernika:1. Pokornost Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu

alejhi ve sellem

2. Bojazan i strah od Allaha, Azze ve Delle

3. Poveavanje imana prilikom sluanja Kurana injihovo pomno razmiljanje o njemu4. Pouzdanje i oslanjanje na Allaha , Azze ve Delle, uz

izvravanje potrebnih povoda5. Obavljanje namaza, farzova i nala sa vanjskim i

unutranjim djelima (djela srca i tjelesnih udova)6. Obavezno troenje poput zekata, iskupa, troenje na

one koje je dunost skrbiti, sadaka na putu dobra


27/124

27

Drugo: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima, trae da seine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju, i molitvu obavljajui zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To

su oni kojima e se Allah sigurno smilovati. Allah je doistaSilan i Mudar. (Et-Tevbe, 71)

U ovom ajetu su velike osobine kojima su se vjerniciokitili, a one su:

1. Prijateljstvo, ljubav i pomaganje vjernika2. Nareivanje dobra, a dobro je sveobuhvatan naziv za

sve ono to je poznato kao lijepo i ispravno, u vidu ispravnogvjerovanja, dobrih djela i pohvalnih moralnih osobina

3. Zabrana zla, a ono predstavlja sve to je u suprotnostii oprenosti dobru u vidu neispravnog vjerovanja, prljavihdjela i pokuenih moralnih osobina

4. Obavljanje namaza sa vanjskim i unutranjim djelima,bilo da je rije o farzu i nali

5. Davanje zekata onome kome pripada tj. za osamrazliitih kategorija

6. Pokoravanje Allahu, Azze ve Delle, i NjegovomePoslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i pridravanje toga u svimokolnostima

Tree: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:Allah je od vjernika kupio ivote njihove i imetke njihove uzamjenu za Dennet koji e im dati, oni e se na Allahovom

putu boriti, pa ubijati i ginuti. On im je to zbilja obeaou Tevratu i Indili i Kuranu, a ko od Allaha dosljednijeispunjava obeanje Svoje? Zato se radujte pogodbi svojoj kojuste s njim ugovorili, i to je veliki uspjeh. (Et-Tevbe, 111)

Oni se kaju, i Njemu ibadet ine, i Njega hvale, iposte, i molitvu obavljaju, i trae da se ine dobra djela, aod nevaljalih odvraaju i Allahovih propisa se pridravaju.A vjernike obraduj. (Et-Tevbe, 112)


28/124

28

Iz ova dva ajeta se jasno oituju velike osobine onih, kojiu svojim srcima nose vjerovanje, a to je na sljedei nain:

1. Pokajanje od svih grijeha i pridravanje pokajanja usvim vremenima

2. Oboavanje Allaha, Azze ve Delle, izvravanjemsvih obaveza, pohvalnih djela i udaljavanje od svih zabranai pokuenosti u svakom vremenu. Tako e rob postatipobonjak

3. Zahvala Allahu u izobilju i oskudici i iznoenjenjegovih pohvalnih osobina u pogledu blagodati, priznanjeoitih i skrivenih blagodati

4. Putovanje radi traenja znanja, hadda i umre,dihada, odravanja rodbinskih odnosa i sl., kao i erijatomutemeljeni dobrovoljni post

5. Mnogostruko obavljanje namaza,koji sadri pregibanjei seddu.

6. Nareivanje dobra, a u njega spadaju sva obavezna ipohvlana djela

7. Zabranjivanje zla, a u njega spada sve ono to su Allahi Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranili

8. Nauavanje granica koje je Allah objavio SvomePoslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, te svih naredbi, zabranai propisa koji u to spadaju ili ne. Pridravanje togapodrazumijeva injenje jednih a ostavljanje drugih djela

etvrto: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenjaajeta: Ono to ele vjernici e postii, oni koji molitvu svoju

ponizno obavljaju, i koji ono to ih se ne tie izbjegavaju, ikoji milostinju udjeljuju, i koji stidna mjesta svoja uvaju,osim od ena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, oni,doista, prijekor ne zasluuju. A oni koji i pored toga trae, oniu zlu sasvim pretjeruju, i koji o povjerenim im emanetima iobavezama svojim brigu brinu, i koji molitve svoje na vrijemeobavljaju, oni su dostojni nasljednici, koji e Dennet nasljediti,oni e u njemu vjeno boraviti. (El-Muminun, 1-11)


29/124

29

Ove osobine u ovima ajetima su sljedee:1. Skruenost u namazu, prisutnost srca pred Allahom,

Azze ve Delle, tokom namaza2. Udaljavanje od besmislica u kojima nema dobra. Onaj

ko se udaljava od besmislica, udaljava se i od zabranjenogprema prioritetu

3. Izdvajanje zekata na imetak i proienje due odprljavih moralnih osobina i to njihovim izbjegavanjem

4. uvanje spolnih organa od zinaluka i izbjegavanjepovoda za to, kao to je pogled, osamljivanje i dodir

5. uvanje povjerenih stvari, svejedno odnosilo se naAllahova prava ili prava Njegovih robova. Ajet je generalan.

6. uvanje izvravanja ugovora izmeu roba i Allaha, teizmeu ovjeka i drugih robova

7. Redovno obavljanje namaza uz panju na njegovetemelje, uslove, obaveze i pohvalna djela

Postoje i druge osobine vjernika spomenute u Allahovoj,Azze ve Delle, Knjizi. Molim Allaha da mene i sve ostalemuslimane uputi na ove prenjene osobine.


30/124

30

TAMA NIFAKA (LICEMJERSTVO,DVOLINJATVO)

Pojam nifakaPojam nifaka u arapskom jeziku i erijatskoj

terminologiji

Nifak u arapskom jeziku oznaava tunel u zemlji koji jeiskopan do jednog mjesta, a ima izlaz i na drugo mjesto. Odovih rijei nastala je izvedenica nifak u Vjeri. Nifak je djelomunaka, a oznaava ulazak u Islam na jedan, a izlazak izIslama na drugi nain.

U hadisu koji se prenosi od Ebu Seida el-Hudrija,Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: Sigurno e teslijediti obiaje onih prije vas, pedalj po pedalj, lakat po lakat,pa ak kada bi uli u guterovu rupu vi biste ih slijedili.Rekli smo: Allahov Poslanie, je li se to odnosi na idove ikrane? Odgovorio je: Pa na koga drugog. (Muslim)

Nifak u erijatskoj terminologiji, kao to kae Imam IbnKesir, oznaava pokazivanje dobra a skrivanje zla.

Postoji nekoliko vrsta nifaka: Nifak u uvjerenju, a on eovjeka odvesti u vjenu Vatru. Nifak u djelima je jedan od

najveih grijeha.Ibn Durejd kae: Kod munaka je govor suprotan

njegovom djelu, tajnost njegovoj javnosti, ulazak njegovomizlasku, njegovo prisustvo njegovom odsustvu.

Dvije su vrste nifaka: Veliki koji izvodi iz Vjere, i malikoji ne izvodi iz Vjere.


31/124

Pojam zindika (heretika), otpadnika od Vjere

Zindik (otpadnik od Vjere) je u osnovi onaj koji nevjeruje u Ahiret, Allahovo gospodarstvo, koji krije nevjerstvo,

a pokazuje iman.

ejhul-islam Ibn Tejimijje, Allah mu se smilovao, kae:Zindik kod islamskih pravnika oznaava munaka koji jebio u doba Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, javno iznoseisvoj Islam, a skrivajui nevjerstvo, svejedno da li je sakrio nekuod vjera, poput judaizma, kranstva i dr., ili opovrgavao inegirao Tvorca, Povratak i dobra djela. Ima ljudi koji govoreda je zindik onaj koji porie i opovrgava, a ovaj termin estokoriste apologetiari i obini ljudi, te oni koji prenose frazedrugih ljudi. Meutim, zindik o ijem su propisu govoriliislamski pravnici je onaj prvi, jer im je cilj bio napraviti razlikuizmeu vjernika i nevjernika, otpadnika i onoga ko se zadraou vjeri, ko je to javno obznanio a ko je to sakrio. U ovompropisu uestvuju sve vrste nevjernika i otpadnika bez obzirana njihove razliite stepene u nevjerstvu i otpadnitvu. Allah,Azze ve Delle, obavjetava da se nevjerstvo moe poveati,kao to obavjetava da se i iman moe poveati. samo sepoveava nevjerovanje. (Et-Tevbe, 37)

Onaj koji ostavlja namaz i druge temelje Islama ili kojiini velike grijehe. Takoer obavijestio je o poveanju kazneza neke nevjernike u odnosu na druge, i to na Ahiretu urijeima: One koji nisu vjerovali i koji su od Allahova puta

odvraali Mi emo dvostrukom kaznom kazniti zato to supravili smutnju. (En-Nahl, 88)Ovo je temelj kojeg je potrebno spoznati. On je veoma

vaan za ovu tematiku. Mnogi koji su govorili na temuvjerovanja i nevjerovanja izvodei iz vjere sljedbenike strastinisu se osvrnuli na ovu tematiku i nisu napravili razlikuizmeu propisa sa vanjskim i untranjim znaenjem iako jerazlika izmeu njih potvrena sasvim pouzdanim erijatskim


32/124

32

tekstovima i poznatim konsenzusom uenjaka. To je ak,nuno poznata i naoigled shvatljiva injenica u vjeri Islamu.Ko o ovome razmisli, znat e da su mnogi sljedbenici strastii novotarija, ipak vjernici ali grijenici i zalutale neznalice od

dijela onoga s ime je doao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.Sljedbenik strasti i novotarija moe biti i nevjernik, zindik,koji skriva suprotno onome to iznosi.

Vrste nifaka

Dvije su vrste nifaka: Nifak koji izvodi iz Vjere, i nifakkoji ne izvodi iz Vjere.

Veliki nifakOva vrsta podrazumijeva da ovjek javno ispolji

vjerovanje u Allaha, Azze ve Delle, Njegove meleke, Njegovekitabe, Njegove poslanike, Sudnji dan, te odreenje dobrai zla, a skriva neto to je tome u potpunosti ili dijelomopreno. Ovo je nifak koji je bio u doba Poslanika, sallallahualejhi ve sellem, i Kuran je objavljen o pokudi i proglaavanjumunaka nevjernicima. Obavijestio je da su oni na najniemstepenu Vatre.

ejhul-islam Ibn Tejmijje, spominje neke oblike velikognifaka, pa kae: Jedna vrsta nifaka je veliki nifak i takavmunak e biti na najniem stepenu Vatre, poput nifaka

Abdullaha ibn Ubejja i drugih. Kada ovakav munak iskaeutjerivanje u la Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, negiranjedijela s ime je doao, mrnju prema njemu, neuvjerenost uobaveznost pokoravanja Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem,radost nazadovanjem Vjere, alost napredovanjem Vjere islino, onaj ko ovo zastupa nije nita do otvoreni neprijateljAllaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ovaj obimnifka je bio prisutan u doba Allahovog Poslanika, sallallahu


33/124

alejhi ve sellem, i nije nikada nestao, ve je i postao vei nego unjegovo, sallallahu alejhi ve sellem, doba...

Muhammed ibn Abdulvehhab, Allah mu se smilovao, kae:

est je vrsta nifaka u uvjerenju: Utjerivanje Poslanika,sallallahualejhi ve sellem, u la, negiranje ijednog dijela s ime je doaoPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mrnja prema Poslaniku,sallallahu alejhi ve sellem, mrnja onoga s ime je doao Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem, radost nazadovanju Poslanikove,sallallahu alejhi ve sellem, Vjere, mrnja pobjede Poslanikove,sallallahu alejhi ve sellem, Vjere. Ovo je est vrsta nifaka, a onaj koga zastupa e biti na najniem stepenu Dehennema.

Iz govora ova dva imama mogu se kao rezime iznijetivrste i opisi velikoga nifaka, a one su:

1. Utjerivanje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u la2. Utjerivanje u la ijednog dijela onoga s ime je doao

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem3. Mrnja prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem4. Mrnja pa makar ijednog dijela onoga s ime je

doao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem5. Radost nazadovanju Poslanikove, sallallahu alejhi ve

sellem, Vjere. Mrnja pobjede Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, Vjere7. Neuvjerenost u obaveznost potvrivanja onoga o

emu je Poslanik, alejhi sellem, donio obavijesti8. Neuvjerenost u obaveznost pokoravanja u onome to nareuje

Postoje i druga djela na koja ukazuju asni Kuran iliisti Sunnet, da su od velikog nifaka koji izvodi iz islama.

Mali nifakTo je nifak u djelima, a podrazumijeva da se ovjek

pokae dobrim u javnosti, a skriva ono to je tome suprotno.Temelji ovoga nifaka vraaju se na hadis Abdullaha ibn Omerai Aie, a ima ih pet vrsta:


34/124

1. Da priajui lae onome ko mu vjeruje2. Kada obea, iznevjeri, a dvije su vrste togaa) Da neto obea, a nema namjeru da ispuni to obeanje

i ovo je najgore iznevjeravanje. Kada bi rekao: Uradit u to i

to, inaAllah. A ima namjeru da to ne uradi, smatra se laju iiznevjeravanjem, kao to kae imam El-Evzai

b) Da obea i ima namjeru da ispuni obeanje, a zatimmu se ukae prilika i iznevjeri bez opravdanog razloga

3. Kada se raspravlja, oda se grijenitvu, a podgrijenitvom se misli da namjerno zastrani od istine, pa takoistina postane neistina, a neistina istina. Sve je ovo poziv na la

4. Kada napravi ugovor, prevari i ne izvri ugovoreno.Prevara je zabranjena u svakom ugovoru meu muslimanimaili sa nemuslimanima, pa makar druga strana ugovora bionevjernik

5.Prevara i pronevjera povjernih stvari. Kada se muslimanuneto dadne na povjerenje, dunost mu je to izvriti

Rezime ovoga reenog, je da sav mali nifak potjeeod razliitosti javnog i tajnog djela, razilaenja srca i jezika,ulaska i izlaska.

Zato je dio ispravnih prethodnika (selefu salih) govorio:Nifak u skruenosti je da vidi skrueno tijelo, a srce nijeskrueno.

Ovaj nifak ne izvodi iz vjere Islama i on nije nifak upravom smislu rijei, jer se od Abdullaha ibn Omera , radijAllahu

anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: Ko bude imao etiri osobine, uistinu je pravi munak,a kod koga bude jedna od ovih osobina imat e osobinu nifakasve dok je ne ostavi: Kada pria lae, kada napravi ugovorprevari, kada obea iznevjeri i kada se raspravlja oda segrijeenju. (Buhari,Muslim)

Hadis Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, u kome se kae da jeAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Tri su obiljeja


35/124

35

munaka: Kada govori lae, kada obea iznevjeri i kada muse neto povjeri prevari. (Buhari, Muslim)

Razlika izmeu velikog i malog nifaka:

1. Veliki nifak izvodi iz Vjere, a mali ne izvodi2. Veliki nifak ponitava sva djela3. Veliki nifak predstavlja razliitost unutranjeg i

vanjskog uvjerenja, a mali predstavlja razliitost untranjeg ivanjskog djelovanja bez razliitosti u uvjerenju

4. Veliki nifak vodi u vjenu Vatru, ako ovjek umre nanjemu

5. Veliki nifak ne proizilazi od vjernika, a mali moeproizai od vjernika

6. Za veliki nifak, u veini sluajeva onaj ko ga zastupase ne kaje, a ako se pokaje, prilikom suenja postoji razilaenjeoko njegovoga pokajanja u vanjtini, jer je to nemogue znatipoto se munaci uvijek predstavljaju u svjetlu Islama.

OSOBINE MUNAFIKA

Munaci imaju mnogobrojne osobine. Allah, Azze veDelle, ih je pojasnio u Svojoj asnoj Knjizi, a pojasnio ih je iVjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Nema sumnje da Allahov, Azze ve Delle, spomen osobina munaka ima mnogobrojnekoristi, a od njih su:

1. Allahova, Azze ve Delle, blagodat prema vjernicima,jer ih On obavjetava o stanjima i osobinama munaka kakobi se od njih udaljili

2. Prijetnja vjernicima da ne krenu putevima munaka iupozorenje na preuzimanje njihovih osobina

. Podsticaj vjernika na iskrenost prema Allahu,Azze ve Delle,proienje njihove nutrine i pokornost njihovih lica Allahu


36/124

Osobine munaka su mnogobrojne, a za primjernavodimo neke od njih:

Prva: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:

Ima ljudi koji govore: Vjerujemo u Allaha i u onaj svijet! a oni nisu vjernici. Oni nastoje da prevare Allaha i one kojivjeruju, a oni, i ne znajui, samo sebe varaju. (El-Bekare, 8-9)

Iz ovih ajeta se oituje da su osobine munaka sadraneu sljedeem:

1. Govore: Vjerujemo u Allaha i Sudnji dan, ali nisuvjernici

2. Pokuaju prevariti Allaha i vjernike3. U njihovim srcima je bolest4. Kada im se kae da ne ine nered na zemlji, oni

odgovore: Mi samo red uspostavljamo.5. Kada im se kae: Vjerujte kao to ljudi vjeruju, oni

odgovore: Zar emo vjerovati kao to vjeruju luaci?6. Kada susretnu vjernike, kau: Mi vjerujemo., a kada

se osame sa svojim velikanima i poglavarima, kau: Mi smosa vama, mi se samo izigravamo.

7. Kupuju zabludu za uputu, pa njihova trgovina neeimati zarade i nee biti upueni

Druga: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:Ima ljudi ije te rijei o ivotu na ovom svijetu oduevljavajui koji se pozivaju na Allaha kao svjedoka za ono to je u srcima

njihovim, a najljui su protivnici.

(El-Bekare, 204)A kada mu se rekne: Boj se Allaha! on onda iz inadagrijei. Njemu je dosta Dehennem, a on je, doista, groznoboravite. (El-Bekare, 206)

Iz ovih ajeta se oituju sljedee osobine munaka:1. Lijep i zadivljujui govor koji ostavlja dojma na srca2. Allahovo posredovanje, jer on svjedoi ovome govoru

i biljei ga. Ovo je najvei zloin prema Allahu, Azze ve Delle


37/124

37

3. Vjetost u raspravljanju i velika snaga uvjeravanjakako bi se dotuklo svako protivljenje koje stoji na putunjihovoga cilja

4. Kada se sakriju i odu od ljudi, trude se u injenu

nepokornosti u vidu irenja nereda po zemlji5. Kada im se naredi bogobojaznost, uzohole se i obuzme

ih ponositost grijeenja. Tako zajedno objedinjuju nedjela ioholost

Trea: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenjaajeta: Bolnu patnju navijesti licemjerima, koji prijateljuju snevjernicima, a ne s vjernicima! Zar kod njih trae snagu, asva snaga pripada samo Allahu. (En-Nisa, 138-139)

Osobine munaka koje se navode u ova dva ajeta su:1. Prijateljuju, vole i pomau nevjernike2. Ponose se nevjernicima i od njih pomo trae

etvrta: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:Licemjeri misle da e Allaha prevariti, i On e ih za varanjenjihovo kazniti. Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se diu,i samo zato da bi se pokazali pred svijetom, A Allaha gotovoda i ne spomenu. (En-Nisa, 142)

Neodluni su kome e se privoljeti, da li ovima ilionima. A onoga koga Allah u zabludi ostavi, ti nee nainaina da ga na Pravi put uputi. (En-Nisa, 143)

Iz ova dva ajeta oituju se sljedee osobine munaka:1. Pokuavaju prevariti Allaha, a On e njih prevariti2. Kada ustaju na namaz, ustaju lijeno3. Pretvaraju se pred ljudima svojim djelima4. Allaha spominju samo malo5. Uvijek se dvoume izmeu skupine vjernika i nevjernika


38/124

38

Peta: Allah, Azze ve Delle, o munacima kae, u prijevoduznaenja ajeta: Reci: Troili milom ili silom, od vas se neeprimiti, jer ste vi opak narod. A prilozi njihovi nee bitiprimljeni zato to u Allaha i u Njegova Poslanika ne vjeruju,

to s predanou molitvu ne obavljaju i to samo preko voljeudjeljuju. (Et-Tevbe, 53-54)

Iz ova dva ajeta se oituju runa svojstva munaka, aod njih su:

1. Allah ih je opisao kao oite grijenike, pa kae: Vi steuistinu oiti grijenici.

2. Ne vjeruju u Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahualejhi ve sellem

3. Na namaz dolaze uvijek lijeno4. Udjeljuju iz svoga imetka uvijek sa mrzovoljom

U ovim osobinama je krajnja pokuda munaka i onihkoji postupaju po njihovim djelima. Svaka osoba treba da seudalji od grijeenja, da vjeruje u Allaha i Njegovog Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem, da dolazi na namaz aktivna tijela i srca.Treba da dijeli imetak irokogrudno, postojana srca nadajuise nagradi od Allaha Jedinog. Ne treba da se poistovjeuje samunacima.

esta: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:Licemjeri se plae da se vjernicima ne objavi sura koja bi imotkrila ono to je u srcima licemjera. Reci: Samo se vi rugajte,

Allah e doista na vidjelo iznijeti ono ega se vi plaite. (Et-Tevbe,64) A ako ih zapita, oni e sigurno rei:Mi smo samo

razgovarali i zabavljali se. Reci:Zar se niste Allahu i rijeimaNjegovim i Poslaniku Njegovu rugali? Ne ispriavajte se! Jasno je da ste nevjernici, a tvrdili ste da ste vjernici. Akonekima od vas i oprostimo, druge emo kazniti zato to sukrivci. (Et-Tevbe, 65-66)


39/124

Munaci se ismijavaju sa Allahom i NjegovimPoslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i vjernicima, ali ih jeAllah, Azze ve Delle, obrukao pojanjavajui njihove osobinevjernicima.

Sedma: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:Licemjeri i licemjerke slini su jedni drugima, trae da se inenevaljala djela, a odvraaju od dobrih, i ruke su im stisnute,zaboravljaju Allaha, pa je i On njih zaboravio. Licemjerisu zaista pravi nevjernici. Licemjerima i licemjerkama inevjernicima Allah prijeti dehennemskom vatrom, vjeno eu njoj boraviti, dosta e im ona biti! Allah ih je prokleo, i njiheka patnja neprekidna. (Et-Tevbe, 67-68)

Iz ova dva ajeta oituju se neke osbine munaka:1. Munaci su zatitnici jedni drugih2. Nareuju zlo, a zabranjuju dobro3. Ne udjeljuju sadaku i ne ine dobroinstva. Oni su

najkrtiji ljudi4. Zaboravili su na Allaha, pa Ga samo malo spominju,

pa je i On njih zaboravio liavajui ih Svoje milosti i nenavodei na dobro

5. Munaci su oiti grijenici

Osma: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:One koji vjernike ogovaraju zato to zekat daju, a rugaju sei onima koji ih s mukom daju, Allah e kazniti za izrugivanje

njihovo, i njih eka patnja nesnosna. Molio ti oprosta za njih iline molio, molio ak i sedamdeset puta, Allah im nee oprostiti,zato to u Allaha i Njegova Poslanika ne vjeruju. A Allah neeukazati na Pravi put nevjernicima. (Et-Tevbe, 79-80)

Osobine munaka koje se oituju iz ova dva ajeta su:1. S podozrenjem gledaju one koji dobrovoljno daju

sadaku, kao i onoga koji mnogo udjeljuje, govorei: Sa ovim


40/124

40

udjeljivanjem eli pretvaranje u reputaciju. S podozrenjemgledaju i onoga siromaha koji daje malo, govorei: Allahu nijepotrebna milostinja ovoga

2. Ismijavanje s vjernicima

3. Ne vjeruju u Allaha i Njegovog Poslanika, alejhi sellam

Deveta: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:A kad bude objavljena koja sura, samo se zgledaju:Da livas ko vidi? I onda se udaljuju. Neka Allah srca njihovabez podrke ostavi, zato to su od onih ljudi koji nee darazumiju. (Et-Tevbe, 127)

Kada se objavi sura, munaci pogledaju jedni u drugebivajui sigurnim da e ostaviti djelovanje po njoj ekajuizgodnu priliku da se sakriju od oiju vjernika. Zatim polahkoumaknu i udalje se, pa ih je Allah kaznio kaznom koja jeshodna njihovim djelima. Kao to su se udaljili od djela,

Allah je njihova srca okrenuo i odvratio od Istine. Zato tooni ne shvataju ono to e im koristiti, a da shvataju kada bi seobjavila sura povjerovali bi u nju i potinili se njenoj naredbi.

Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:Ima onih koji dolaze da te sluaju, ali im se od tebe

udalje, pitaju one kojima je dano znanje:ta ono on maloprijeree? To su oni ija je srca Allah zapeatio i koji se za strastimasvojim povode. (Muhammed, 16)

Reci ti Meni ko e uputiti onoga koji je strast svoju zaboga svoga uzeo, onoga koga je Allah, znajui ga, u zabludi

ostavio i sluh njegov i srce njegovo zapeatio, a pred oinjegove koprenu stavio? Ko e mu,ako nee Allah, na Praviput ukazati? Zato se ne urazumite? (El-Dasije, 23)

Deseta: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: To je namaz munaka koji sjedi i eka sve dok sunce ne budeizmeu dva ejtanova roga, a zatim ustane i skljuca etirirekata spominjui Allaha sasvim malo. (Muslim)


41/124

Iz ovog hadisa oituju se dvije osobine munaka, one su:1. Odgaanja namaza iz njegovog propisanog vakta2. Brzinsko obavljanje namaza (poput kljucanja) u kojem

se Allah samo malo spominje

Jednaesta: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae:Najtei namaz munacima jesu jacija i sabah. A da znajukolika je nagrada za njih doli bi na ove namaze, pa makari puzei. (Buhari, Muslim)

Sve ove osobine su navedene kao primjeri, a stvarneosobine munaka su mnogobrojne u Allahovoj, Azze ve Delle,Knjizi i Sunnetu Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.Molimo Allaha za oprost i spas na dunjaluku i Ahiretu.

Iz prethodno reenog moe se rei da su osobinemunaka openito sljedee:

1. Pozivaju se na iman, a lau2. Pokuavaju prevariti Allaha i vjernike, a varaju sami

sebe3. U njihovim srcima je bolest, pa im je Allah poveao

bolest4. Pozivaju se na popravljanje stanja, a oni nered ine5. Optuuju vjernike za suludost6. Ismijavaju se sa vjernicima7. Kupuju zabludu za Uputu

8. Njihov govor je lijep, a najei su protivnici9. Pozivaju Allaha za svjedoka za ono to je u njihovimsrcima, a oni lau

10. Spretni su u raspravljanju s neistinom11. Kada se sakriju od ljudi ulau trud u neistinu12. Kada im se kae: Bojte se Allaha, obuzme ih

ponositost u grijeenju13. Prijateljuju sa nevjernicima, pomau ih i slue


42/124

42

14. Ponose se nevjernicima i od njih pomo trae15. Kada ustaju na namaz ustaju lijeno16. U svojim djelima se pretvaraju pred ljudima17. Allaha malo spominju

18. Dvoume se izmeu nevjernika i vjernika19. Ne vjeruju u Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu

alejhi ve sellem

20. Munaci su oiti grjenici21. Troe svoje imetke sa mrzovoljom22. Munaci su zatitnici jedni drugih23. krtare i ne troe na putevima dobra24. Nareuju zlo, a zabranjuju dobro25. Zaboravili su Allaha, pa je i On njih zaboravio26. S podozrenjem gledaju one vjernike koji

dobrovoljno udjeljuju27. Odgaaju namaz od njegovog propisanog vremena28. Namaz obavljaju poput kljucanja ivotinje i u

njemu spominju Allaha samo malo29. Najtei namazi su im jacija i sabah30. Izostaju za zajednikog namaza31. Njihova srca su tvrda, a pameti manjkave32. Nisu zadovoljni Islamom kao vjerom33. Od Vjere uzimaju samo ono to odgovara njihovim

eljama34. Govore ono to ne rade35. U miru pokazaju hrabrost, a u ratu su kukavice36. Ne trae suda od Allaha i Njegovog Poslanika,

sallallahu alejhi ve sellem37. Osjeaju nelagodu i stijenjenost u duama odpresude Allaha i Njegovog Poslanika, alejhi sellam

38. Odvaraaju vjernike od dihada39. Gube nadu u Allahovu milost i ne nadaju se

Njegovoj pomoi40. Svojom borbom ciljaju ovaj dunjaluk, a kada

izgube nadu i u njega onda postanu destruktivni


43/124

41. Kada se raspravljaju oito grijee42. Bore se protiv Islama i njegovih sljedbenika na

skriven nain i to pod imenom Islama43. Njih interesuju samo line koristi

44. Vrijeaju iskrene uenjake optuujui ih za la imjenjanje injenica

45. Potiu sumnje oko Islama kako bi ljude odvratili odulaska u njega

46. Mrze one koji pomau Vjeru47. Kada priaju lau48. Nastoje iznevjeriti Allaha, Njegovog Poslanika i

vjernike49. Iznevjeravaju obeano50. Svaki munak ima dva lica: Jedno lice za vjernika, a

jedno za neprijatelja Vjere51. Ne shvataju ono u emu im je korist, niti sluaju

ono to e im korisititi. Ne gledaju u Allahovedokaze koji ukazuju na Njegovu mo

52. Izvru zakletvu u govoru zato to znaju da se srcavjernika ne mogu s njima smiriti

53. Srca su im nemarna prema dobru, a tijela ne iduprema njemu

54. Najprljaviji su srcima, a najljepi tijelima55. U sebi skrivaju dvolinjatvo, pa ga je Allah otkrio

na njihovim licima i jezicima56. Kre ugovore radi dunjaluka57. Ismijavaju se asnom Kuranu

Ovo su osobine munaka, pa ih se, muslimanu, uvajprije nego to ti doe Sueni as.

Posljedice i tete nifaka

Nifak ima opasne posljedice i kobne tete, a od njih su:


44/124

1. Veliki nifak uzrokuje strah i strepnju u srcima. Allah,Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: Licemjeri se plaeda se vjernicima ne objavi sura koja bi im otkrila ono to je usrcima licemjera. Reci: Samo se vi rugajte, Allah e doista na

vidjelo iznijeti ono ega se vi plaite. (Et-Tevbe,64)

2. Veliki nifak iziskuje Allahovo prokletstvo. Allah,Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: Licemjerima ilicemjerkama i nevjernicima Allah prijeti dehennemskomvatrom, vjeno e u njoj boraviti, dosta e im ona biti! Allah ihje prokleo, i njih eka patnja neprekidna. (Et-Tevbe, 68)

3. Veliki nifak munaka izvodi iz Islama jer skrivanevjerstvo a pokazuje dobro. Ovo je i gore od otvorenoganevjerstva. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: Licemjeri e na samom dnu Dehennema biti i ti im neezatitnika nai. (En-Nisa, 145)

4. Veliki nifak nee biti oproten od Allaha ako ovjeku njemu umre, jer je gori od otvorenoga nevjerstva kojemUzvieni Allaha kae, u prijevodu znaenja ajeta: Onima koji needa vjeruju i koji ine nepravdu Allah doista nee oprostiti inee im put pokazati, osim puta u Dehennem, u kome evjeno i zauvijek ostati, to je Allahu lako. (En-Nisa, 168-169)

5. Veliki nifak iziskuje dehennemsku patnju zamunaka i zabranjuje mu Dennet. Uzvieni kae, u prijevodu

znaenja ajeta: Allah e sigurno zajedno sastaviti u Dehennemulicemjere i nevjernike. (En-Nisa, 140)

6. Veliki nifak munaka vjeno vodi u Vatru, i iz njenikada nee izai. Allah, Azze ve Delle, kae, : Licemjerimai licemjerkama i nevjernicima Allah prijeti dehennemskomvatrom, vjeno e u njoj boraviti, dosta e im ona biti! Allah ihje prokleo, i njih eka patnja neprekidna. (Tevbe, 68)


45/124

45

7. Veliki nifak uzrokuje da Allah zaboravi na munaka.Licemjeri i licemjerke slini su jedni drugima, trae da se inenevaljala djela, a odvraaju od dobrih, i ruke su im stisnute,zaboravljaju Allaha, pa je i On njih zaboravio. Licemjeri su

zaista pravi nevjernici. (Et-Tevbe, 67)

8. Veliki nifak upropatava sva djela. Allah, Azze ve Delle,kae, u prijevodu znaenja ajeta: Reci: Troili milom ili silom, odvas se nee primiti, jer ste vi opak narod. A prilozi njihovinee biti primljeni zato to u Allaha i u Njegova Poslanikane vjeruju, to s predanou molitvu ne obavljaju i to samopreko volje udjeljuju. (Et-Tevbe, 53-54)

9. Zbog velikog nifaka Allah e munacima ugasiti

svjetlo na Sudnjem danu. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevoduznaenja ajeta: Na Dan kada e licemjeri i licemjerke vjernicimagovoriti: Priekajte nas da se svjetlom vaim posluimo!Vratite se natrag, pa drugo svjetlo potraite! rei e se. Iizmeu njih e se pregrada postaviti koja e vrata imati, unutarnje bie milost, a izvan nje patnja. (El-Hadid, 13)

10. Veliki nifak liava roba dove vjernika i blagoslovaprilikom njegove smrti. Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta:I nijednom od njih, kad umre, nemoj molitvu obaviti, nitisahrani njegovoj prisustvovati, jer oni u Allaha i NjegovaPoslanika ne vjeruju i kao nevjernici oni umiru. (Et-Tevbe, 84)

11. Veliki nifak uzrokuje patnju na dunjaluku i Ahiretu.Uzvieni kae,u prijevodu znaenja ajeta:Neka te ne oduevljavajubogatstva njihova, a ni djeca njihova! Allah hoe da ih njimakazni na ovom svijetu i da skonaju kao nevjernici.(Tevbe, 55)

12. Kada munak javno oituje svoje vjerovanje postajeotpadnik od Islama. Njegov ivot i imetak postaju dozvoljenii nad njim se primjenjuju propisi o otpadnitvu.


46/124

Meutim, o prihvatanju njegova pokajanja u vanjtinipred sudstvom postoji razilaenje, jer munaci uvijek javnooituju Islam. Kada munak prikrije svoj nifak i nevjerusauvao je svoj ivot i imetak, zato to je javno pokazao svoje

vejerovanje, a Allah najbolje poznaje ono to due kriju.1. Kada munak javno oituje svoje nevjerovanje to je

uzrok neprijateljstva izmeu njega i vjernika. Oni ga neeuzimati za prijatelja pa makar bio i najblii rod. A ako javnone iznese svoje nevjerovanje prema njemu e se postupatiprema vanjtini, a Allah je taj koji zna ta due kriju.

2. Mali nifak je licemjerstvo u djelima. On umanjuje islabi vjerovanje. Onaj ko ga posjeduje u velikoj je opasnostiod Allahove kazne.

3. Nosilac malog nifaka je u opasnosti jer ga to moeodvesti u veliki nifak

Utjeemo se Allahu od Njegove srdbe i od svih vrstanifaka, maloga i velikoga. Molimo Allaha za oprost i spas i nadunjaluku i na Ahiretu.


47/124

47

SVJETLOST BOGOBOJAZNOSTII

TAME GRIJEENJA

SVJETLOST BOGOBOJAZNOSTI

Pojam bogobojaznosti (takvaluk)

Et-takva, u arapskom jeziku oznaava opreznost iuvanje.

Kae se Ittekajtu-ej, tj., uvao sam se toga. Allah,Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta: On je jedini dostojanda Ga se boje i On jedini prata. (EL-Mudesir 56)

On je Jedini dostojan da se uva od njegove kazne,i Jedini je dostojan da se postupa prema onome to vodiNjegovom oprostu.

Osnova bogobojaznosti (takvaluka) je, da rob izmeusebe i onoga ega se plai postavi zatitu koja ga uva.Takvaluk roba prema Njegovom Gospodaru znai da izmeusebe i onoga ega se pribojava od svoga Gospodara u viduNjegove srdbe i kazne postavi zatitu. To se ogleda u injenupokornosti i izbjegavanju nepokrnosti. Iz ovog se oituje da jesutina takvaluka kao to kae Talek ibn Habib: Takvaluk je

da postupa u skladu pokornosti Allahu uz svjetlo od Allahaelei Allahovu nagradu i da ostavi nepokornost Allahu uzsvjetlo od Allaha bojei se Allahove kazne.

U potpuni takvaluk spada izvravanje svih obaveza iizbjegavanje svih zabrana i sumnji. Poslije toga u to vjerovatnospada injenje pohvalnih djela i izbjegavanje pokuenih, a toje najvei stepen takvaluka (bogobojaznosti).


48/124

48

Potpuni takvaluk denisao je ugledni ashab Abdullahibn Mesud , radijAllahu anhu, u svome tefsiru Allahovih, Azze veDelle, rijei, u prijevodu znaenja ajeta: O vjernici, bojte se Allahaonako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!

(Ali-Imran 102)Rekao je: Da Mu se ini pokornost, a izbjegava

nepokornost, da bude spomenut a ne zaboravljen, da Mu sezahvaljuje a ne da Mu se bude nezahvalno. Haz Ibn Redeb,kae: Zahvala Allahu spada u sve oblike injenja pokornosti iibadeta. Znaenje rijei: Da bude spomenut a ne zaboravljen,je: Da rob svojim srcem spominje Allahove naredbe u svojimpokretima, smirajima, rijeima i da ih primjenjuje i da se utom pogledu u potpunosti kloni Njegovih zabrana.

Imam El-Kurtubi, spominje: Allahov, Azze ve Delle,govor: Bojte se Allaha onako kako se treba bojati, pojanjenje rijeima Uzvienog, u prijevodu znaenja ajeta: Zato se Allahabojte koliko god moete, (Tegabun 16)

To znai: Bojte se Allaha istinski, koliko moete, ipojasnio da je ovakvo tumaenje ispravnije od miljenja oderogaciji ovog ajeta. Derogacija se uzima kada se tekstovi nemogu objediniti, a objedinjavanje je ovdje mogue i zato jeprioritetnije.

Takvaluk se nekada kao termin vie upotrebljava zaizbjegavanje zabrana, kao to kae Ebu Hurejre, radijAllahuanhu, kada je upitan o takvaluku. Rekao je: Jesi li krenuotrnovitim putem? Odgovorio je: Da. Upitao je: Kako si

postupio? Odgovorio je: Kada vidim trnje odmaknem se,zaobiem ga ili ga proem. Rekao je: To je takvaluk.

U ovom znaenju je Ibn El-Mutezz ispjevao stih:Proi se grijeha velikih i malihJer je to bogobojaznostPostupaj kao onaj koji ide trnovitim putemI uva se onoga to vidi


49/124

I nemoj potcjenjivati ni mali grijehJer su i brda napravljena od kamenia

Vanost takvaluka (bogobojaznosti)

Takvaluk je jedan od najvanijih povoda uspjeha i spasana dunjaluku i Ahiretu, zbog nekoliko stvari, a od njih su:

1. Allah, Azze ve Delle, je oporuio prvim i zadnjimatakvaluk, pa kae u prijevodu znaenja ajeta:Mi smo onimakojima je data Knjiga prije vas, a i vama, ve zapovijedili da sebojite Allaha. (En-Nisa 131)

Ovo je velika oporuka za prvo i zadnje, u vidubogobojaznosti koja podrazumijeva naredbu i zabranu,propisivanje propisa i nagraivanje onoga ko ovu oporukuizvri, a bolnu kaznu za onoga ko je zapostavi ili ignorie.Zato Uzvieni kae,u prijevodu znaenja ajeta: A ako ne budetevjerovali, pa uistinu, Allahovo je ono to je na nebesima iono to je na Zemlji, Allah ni o kom nije ovisan i On je hvaledostojan.(En-Nisa 131)

Uenjak Abdur-Rahman Nasir Es-Sadi, Allah muse smilovao, kae: Ako budete nezahvalni, tako to etenapustiti bogobojaznost i pripisati Allahu ono o emu nijeobjavio dokaza, time samo sebi tetu nanosite, a neete jenanijeti Allahu. Nita od Njegove vlasti neete okrnjiti. Onima bolje, vee i brojnije robove od vas koji mu se pokoravaju

i ponizno izvravaju Njegovu naredbu. Zbog toga je naveoiza ovih rijei odmah,: A ako ne budete vjerovali, pa uistinu,Allahovo je ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji, Allahni o kom nije ovisan i On je hvale dostojan.(En-Nisa 131), da Mupripada potpuna dareljivost i sveobuhvatno dobroinstvokoje potjee iz riznica Njegove milosti koje nee biti okrnjenetroenjem, niti e ih umanjiti troenje imetka danju i nou.


50/124

50

Njegovo savreno bogatstvo ogleda se u potpunostiNjegovih osobina. Allahovo ime El-Hamid ukazuje da je Ondostojan svake zahvale i ljubavi, pohvale i velianja. Poto Seopisao osobinama pohvale, a to su osobine ljepote i uzvienosti

i poto je Svojim stvorenjima dao mnogobrojne blagodati,onda je On hvaljen u svakoj situaciji.Ima li ita ljepe od zajednikog spomena ova dva asna

imena - Onaj koji je neovisan i dostojan hvale. Njemu pripadasavrenstvo u Njegovoj neovisnosti i bogatstvu, savrenstvu uzahvali i savrenstvo zajednikog spomena jednog s drugim.

2. Allah, Azze ve Delle, je naredio bogobojaznost i

obavezao postupanje po njoj Svojim robovima i to u mnogimajetima, a od njih su:Uzvieni kae, u prijevodu znaenja ajeta: I bojte se Dana

kada ete se svi Allahu vratiti, kada e se svakome ono to jezasluio isplatiti, nikome krivo nee uinjeno biti.(Beqara 281)

I bojte se Dana kada niko ni za koga nee moi nitauiniti, kada se niiji zagovor nee prihvatiti, kada se ni odkoga otkup nee primiti i kada im niko nee u pomo pritei.

(El-Beqara 48)I bojte se Dana kada niko ni za koga nee moi nita

uiniti, kada se ni od koga otkup nee primiti, kada nikomezagovor nee koristiti, i kada im niko nee moi pomoi! (El-Beqara 123)

O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednogovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i odnjih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte - s

imenom ijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte,jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi. (En-Nisa 1)

O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki ovjek gledata je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna taradite. (Har 18)

Ajeti o naredbi bogobojaznosti su mnogobrojni.


51/124

51

. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je naredio bogo-bojaznost i podstakao na nju u mnogim hadisima, a od njih su:

Od Ebu Umame, radijAllahu anha, se prenosi da je ula

Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako na Oprosnomhadu govori: Bojte se vaeg Gospodara, klanjajte pet vaihnamaza, postite va mjesec, dajite zekat na vae imetke,pokoravajte se vaim nadreeneim, ui ete u Dennet vaegGospodara. (Tirmizi)

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, oporuio je Muazuibn Debelu , radijAllahu anhu, bogobojaznost, takvaluk. Njegovaoporuka jednom ovjeku je kao oporuka itavom ummetu, pakae: Boj se Allaha gdje god bio. Loe djelo poprati dobrim,pa e ga pobrisati i prema ljudima lijepo postupaj. (Tirmizi,Ahmed)

Njegove rijei: Boj se Allaha gdje god bio., kako kaeHaz Ibn Redeb, Allah mu se smilovao, znae: eli rei, i ujavnosti i u tajnosti, kada ga ljudi vide i kada ga ne vide.

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je molio Allaha,Azze ve Delle, za bogobojaznost i u javnosti i u tajnosti, pa bigovorio u svojoj dovi: Molim te za strah od Tebe i u osami iu javnosti. (Nesai)

Haz Ibn Redeb, Allah mu se smilovao, kae: Bojazan od

Allaha u tajnosti i javnosti spada u spasonosna djela.Imam Ahmed je spjevao stihove:Kada se jednoga dana osamiNemoj rei: Osamio sam seNego reci, nada mnom ima kontrolorNemoj misliti da Allah,ijedan trenutak zaboravljaI da je Njemu ita skriveno


52/124

52

Ibn Es-Semak, ispjevao je:O ti koji si ogrezao u grijehu, zar se ne stidiI kada si osamljen Allah je s tobomU pogledu Tvoga Gospodara te je prevarilo Njegovo

odgaanjeI dugotrajno pokrivanje tvojih grijeha

Ebu Muhammed Endelusi el-Kahtani spjevao je:Kada se osami sumnjivo u tami, a dua te pozove na grijehPostidi se Allahovog pogledareci joj: Onaj ko je stvorio tamu vidi meneDrugi je ispjevao:O Ti koji vidi kako muica prui svoje krilo u mrkloj itamnoj noiKoji njene vratne ile kucajuI kako kimena modina hoda po tim u tankim kostimaPodari mi pokajanje kojim e pobrisatiOno to je bilo od mene u prethodnom vremenu

Od Irbada ibn Sarije, radijAllahu anhu, prenosi se da je rekao:Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je savjetovao, pasu se od toga naa srca uplaila a oi zasuzile. Rekli smo: AlahovPoslanie, kao da je to savjet onoga koji odlazi, pa nam oporui.Rekao je: Oporuujem vam bogobojaznost, poslunost ipokornost. (Ebu Davud, Tirmizi, Ahmed)

Haz Ibn Redeb, Allah mu se smilovao, kae: Ove dvije

rijei objedinjuju sreu dunjaluka i Ahireta.Od Burejde , radijAllahu anhu, se prenosi da je rekao:

Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za vojsku iliizvidnicu postavio zapovjednika u posebnom razgovoru bi muoporuio bogobojaznost i injenje dobra prema muslimanimakoji su sa njim. (Muslim)


53/124

53

Zbog vanosti takvaluka Vjerovjesnik, sallallahu alejhive sellem, je molio Gospodara za takvaluk. Od Ibn Mesuda,radijAllahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhive sellem, govorio: Allahu, molim Te za Uputu, bogobojaznost,

ednost i neovisnost.(Muslim)

4. Najvie to e ljude uvoditi u Dennet jestebogobojaznost. Od Ebu Hurejre, radijAllahu anhu, prenosi seda je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: AllahovPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je upitan o djelu koje e najvieljude uvoditi u Dennet, pa je odgovorio: Bogobojaznost i lijepoponaanje. Pa je upitan o onome to e najvie ljude odvesti uVatru. Odgovorio je: Usta i spolni organ. (Buhari, Muslim)

5. Takvaluk je vaniji od odjee bez koje insan ne moe,jer odjea takvaluka ne moe se istroiti ili nestati. Stalno je sarobom, a predstavlja ljepotu srca i due. Vanjska odjea imaza cilj da pokrije vanjske stidne dijelove tijela, s vremena navrijeme. Ili da bude ukras za ovjeka i poslije te nema nikakvedruge koristi. Uz pretpostavku nepostojanja odjee ukazuju

se stidni dijelovi tijela za ije otkrivanje ne postoji smetnje,ako je to u nudi. Ali, ako se pretpostavi da nema odjeebogobojaznosti onda se otkrivaju unutranje pojedinosti ipostie ponienje i bruka. Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevoduznaenja ajeta: O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeu koja epokrivati stidna mjesta vaa, a i raskona odijela, ali, odjeaestitosti, to je ono najbolje. - To su neki Allahovi dokazi da bise oni opametili. (El-Araf 26). Bez ove odjee ovjek ne moe ni

koliko je treptaj oka. Bez nje nema nikakve vrijednosti, poastiili spasa.

Ako ovjek ne obue odjeu takvalukaOstat e go, pa makar bio obuenNajbolja odjea za ovjeka je pokornost njegovomGospodaruNema dobra u onome ko je Allahu nepokoran


54/124

54

6. Takvaluk je vaniji od hrane i pia. Allah, Azze veDelle, kae: A najbolja opskrba je bogo-bojaznost. I Mene sebojte, o razumom obdareni! (El-Beqara 197)

Ibn Omer, radijAllahu anhu, kae: U poast ovjekaulazi i da ima lijepu opskrbu na putovanju. Allah, Azzeve Delle, naredio je pripremanje opskrbe za putovanje, jer je pripremanjem opskrbe ovjek neovisan o stvorenjimai suzdrava se od njihovih imetaka. Pripremanje opskrbeima korist i ispomo je putnicima. Ovom opskrbom se elipostii forma koliine i materije. Kada je Allah, Azze ve Delle,naredio opskrbu za putovanje na dunjaluku naredio je i

sutinsku opskrbu, a to je opskrba Ahireta, a koja se ogledau pridruivanju takvaluka. To je stalna opskrba koja ovjekukoristi i na dunjaluku i na Ahiretu.

To je opskrba takvaluka, opskrba do Kue smiraja. Onavodi u najpotpuniju slast i najuzvieniju blagodat. Ko ostaviovu opskrbu i sa njom nema veze, postat e izloen svakomzlu i zabranjen mu je dolazaka do Kue bogobojaznih.

Opskrbi se bogobojaznouJer ti ne zna kada padne tama noiDa li e ivjeti do zoreKoliko je zdravih bez bolesti umrloA koliko je bolesnih ivjelo dugo vremena

Osobine bogobojaznih

Bogobojazni imaju svojstva i djela kojima postiu sreui na dunjaluku i na Ahiretu, a od ovih osobina navest emoneke za primjer, a ne da bi ih sve pobrojali.

Prvo: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:Elif Lam Mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje,uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali; onima


55/124

55

koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu obavljali iudjeljivali dio od onoga to im Mi budemo davali; (Beqara 1-3)

U ovim ajetima predstavljena je blagoslovljena skupina

osobina bogobojaznih, a oni su:1. Vjerovanje u nevidljivi svijet2. Obavljanje namaza. Obavezno i pohvalno troenje na svim putevima dobra4. Vjerovanje u Kuran i prije objavljene knjige5. Potpuno uvjerenje i savreno vjerovanje u Budui

svijet. Uvjerenje je potpuno znanje u koje nema ninajmanje sumnje

Ko bude postupao po ovim svojstvima bit e od onihkoji su postigli svoj cilj i pobjedu na dunjaluku i Ahiretu.

Drugo: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenja ajeta:Nije estitost u tome da okreete lica svoja prema istoku izapadu; estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, i umeleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako imje drag, daju roacima, i siroadi, i siromasima, i putnicima,i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju izekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju,naroito oni koji su izdrljivi u neimatini, i u bolesti, i u bojuljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i runihpostupaka klone. (El-Beqara 177)

U ovom velikom ajetu Allah, Azze ve Delle, pojasnio je

mnoga djela bogobojaznih i njihove asne i velike osobine:1. Vjerovanje u Allaha, Azze ve Delle2. Vjerovanje u Sudnji dan3. Vjerovanje u meleke4. Vjerovanje u knjige koje je Allah objavio5. Vjerovanje u vjerovjesnike6. Davanje imetka blinjim, siroadima, siromasima,

putnicima, prosjacima, te oslobaanje robova


56/124

56

7. Obavljanje namaza8. Davanje zekata9. Ispunjenje ugovora10. Strpljivost u neimatini i bolest, te za vrijeme borbe

s neprijateljima11. Istinoljubivost u govoru, djelima i stanjima

Oni koji rade ova djela istinoljubivi su u svomevjerovanju, jer su njihova djela potvrdila njihov iman. I onisu spaeni, jer su ostavili zabrane a radili naredbe. Zato to suove stvari sveobuhvatne za sve odlike dobra, sve ih ukljuujui prate. Izvrenje ugovora potpada pod cjelokupnu Vjeru. Koizvrava ova djela bolje e izvravati ona mimo njih. To su oniestiti i iskreni, bogobojazni.

Tree: Allah, Azze ve Delle, nakon to je pojasnio strastikoje su ljudima uljepane, kae, u prijevodu znaenja ajeta: Reci:Hoete li da vam kaem ta je bolje od toga? Oni koji sebudu Allaha bojali i grijeha klonili imae u Gospodara svogadennetske bae, kroz koje e rijeke tei, u njima e vjenoboraviti, i iste ene, i Allahovu naklonost - a Allah poznajerobove Svoje - oni koji budu govorili: Gospodaru na, mi,zaista, vjerujemo; zato nam oprosti grijehe nae i sauvaj naspatnje u ognju!; oni koji budu strpljivi, i istinoljubivi, i Allahuposluni, i oni koji budu milostinju udjeljivali, i koji se budu uposljednjim satima noi za oprost molili. (Ali Imran 15-17)

Blagoslovljena djela i asne osobine bogobojaznih:

1. Traenje sredstva pribliavanja Allahu, Azze ve Delle,vjerovanjem u Njega

2. Traenja oprosta od Allalha, Azze ve Delle3. Traenje od Allaha, da ih sauva od patnje u Vatri4. Strpljenje u pokornosti Allahu i strpljivo izbjegavanje

Allahovih zabrana, te strpljivo podnoenje Allahovih bolnihodredbi


57/124

57

5. Istinoljubivost u govoru, djelima i stanjima6. Stalno ponizno stajanje, a oznaava konstantnu

pokornost sa skruenou7. Troenje dobara i to na siromane i potrebne

8. Traenje oprosta, a posebno u vremenima pred zoru,jer su oni svoj namaz oduili do nastupanja zore i sjeli traeioprosta od Allaha Uzvienog

Njima pripadaju razliite kategorije dobra i vjeneblagodati. Njima pripada Allahovo zadovoljstvo koje je vee odsvega. Oni e imati iste supruge od svake mahane i manjkavosti,lijepoga ponaanja i potpune tjelesne savrenosti.

etvrto: Allah, Azze ve Delle, kae, u prijevodu znaenjaajeta: I nastojte zasluiti oprost Gospodara svoga i Dennetprostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji seAllaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici,udjeljuju, koji srdbu savlauju i ljudima prataju - a Allahvoli one koji dobra djela ine: i za one koji se, kada grijehpoine ili kad se prema sebi ogrijee, Allaha sjete i oprost zagrijehe svoje zamole - a ko e oprostiti grijehe ako ne Allah?- i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih eka nagrada - oprostod Gospodara njihova i dennetske bae kroz koje e rijeketei, u kojima e vjeno ostati, a divne li nagrade za one kojibudu tako postupili! (Ali Imran 13

Svjetlost Imana i Tame Nifaka Svjetlost

Documents

Transcript of Svjetlost Imana i Tame Nifaka Svjetlost