SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAFIČKI...
Transcript of SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAFIČKI...
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GRAFIČKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD Cinemagraph
Nositeljica kolegija: Studentice:
Maja Strgar Kurečić Andrea Bobić, Ella Murseli
Zagreb, 2018.
SADRŽAJ
1. POKRETNA FOTOGRAFIJA
1.1.Povijest pokretne fotografije
1.1.1. Phantascope
1.1.2. Thraumatrope
1.1.3. Phenakistiscope
1.1.4. Stroboscope
1.1.5. Zoetrope
1.1.6. Choreutoscope
1.1.7. Kineograph
2. GIF (Graphic Interchange Format)
3. CINEMAGRAPH
3.1.Izrada cinemagrapha
3.1.1. Snimanje
3.1.2. Ubacivanje snimke u Photoshop
3.1.3. Odabir prve i zadnje sličice
3.1.4. Spajanje layer-a
3.1.5. Korištenje keyframes-a
3.1.6. Definiranje zamrznutog dijela kadra i onoga u pokretu
3.1.7. Spremanje i izvoženje cinemagraph-a za web
4. LITERATURA
1. POKRETNA FOTOGRAFIJA
Pokretnu fotografiju možemo definirati kao „lažni“ video, odnosno statičnu fotografiju na
kojoj se samo jedan dio ili detalj pokreče te na taj način ostavlja dojam video snimke. Pokretna
fotografija dobiva se snimanjem niza fotografija ili videa te se kasnijom obradom u softveru za
uređivanje slika stavlja u kompoziciju beskonačne vrtnje korištenjem animiranog GIF formata.
GIF format je najčešći predstavnik pokretne fotografije koji sliku kompenzira u 256 boja,
smanjuje joj kvalitetu i manjeg je kapaciteta [1].
1.1. Povijest pokretne fotografije
Povijest pokretne fotografije seže u vrijeme prvih oblika čovjekovih izražavanja slikovnom
metodom kako bi prikazao životinje u pokretu i događaje iz života. Od izuma početkom 19.
stoljeća G. Robertsom „službeno“ započinje razvoj pokretne fotografije koji rezultira razvojem
cinematographne kamere s kojom se može reći da je dovršen izum filma što je dokaz na koji su sve
način utjecali izumi vezani uz pokretnu fotografiju. Također, razvojem tehnologije i softvera za
uređivanje slika postoje razni „formati pokretne fotografije“ od kojih su najpoznatiji GIF format,
cinemagraph i dr..
1.1.1 Phantascope
Belgijanac Gasper Robertson 1800. godine izumio je uređaj koji je nazvao phantascope. Na
slici 1. prikazan je phantascope. Rad uređaja temeljio se na stražnjoj projekciji koja se postizala na
način da se projektor približavao ili udaljavao od projekcijskog platna. Također među prvima je
sliku popratio tonskim komponentama i održao brojne uspjele projekcije (Pariz, Budimpešta i Beč)
[2].
Slika 1. Phantascope
1.1.2 Taumatrope
Početkom 19. stoljeća razvojem raznih optičkih igračaka za prikaz pokretnih slika škotski
liječnik John Ayrton Paris 1825. godine osmislio je taumatrope. Na slici 2. prikazan je taumatrope.
Taumatrope se sastoji od kartončića na kojem se na jednoj strani nalazi krletka, a na drugoj ptica. S
desne i lijeve strane kartončića nalazi se končić čijom se rotacijom između prstiju kartončić rotira i
prikazuje sliku ptice u krletci. Tom najpoznatijom optičkom igračkom prikazan je princip sinteze
dviju slika u jednoj [4].
Slika 2. Thraumatrope
1.1.3 Phenakistoscope
1832. godine Joseph Antoine Plateau izumio je rani stroboskop koji se zove phenakistoscope.
Na slici 3. prikazan je phenakistoscope. To je prvi uređaj koji je prikazivao iluziju pokretne
fotografije. Sastojao se od dva diska, jednog s uzdužnim prorezima jednakog razmaka i drugoga
koji je sadržavao sekvence prikaza slike. Kada su se ta dva diska rotirala određenom brzinom dobio
bi se efekt animacije odnosno pokretne fotografije [5].
Slika 3. Phenakistoscope
(https://www.google.hr/search?q=Phenakistoscope&rlz=1C1SQJL_hrHR797HR797&tbm=isch&tbo=u&source=
univ&sa=X&ved=2ahUKEwiYjtjRipHfAhXLmLQKHUTPAtgQsAR6BAgFEAE&biw=1057&bih=910#imgdii=82o-
dRqidbKjDM:&imgrc=2f8ppQqp8hIJ4M: )
1.1.4 Stroboscope
Zasluge izuma stroboscopea pripisuju se Plateau iako ga je profesor Simon von Stampfer
nezavisno izumio i dodijelio mu ime koje se i danas koristi. Na slici 4. prikazan je stroboscope. To
je izum koji se sastoji od izvora svijetla i diska s radijalnim prorezima prilikom rotacije određene
brzine prikazuju određenu projekciju [6].
Slika 4. Stroboscope
1.1.5 Zoetrope
1834. godine George Horner izumio je zoetrope, uređaj za koji se smatra ranom inačicom
projektora . Na slici 5. prikazan je zoetrope. Sastojao se od bubnja unutar kojeg se nalazio niz slika
koje su zajedno tvorile određeni pokret. Okretanjem bubnja dobivala se projekcija pokreta kojeg su
slike prikazivale. Koristio se za slow motion ili efekt „ubrzavanja“ [7.].
Slika 5. Zoetrope
1.1.6 Choreutoscope
1866. Lionel Smith Beale prvi je izumio choreutoscope koji 1884. William Charles Huges
usavršava. Na slici 6. prikazan je choreutoscope. Hugesov uređaj je radio na principu da je niz
pojedinačnih slika prosvjetljavan svjetiljkom te prikazivan brzo i uzastopno, a njihova je izmjena
prikrivana sa giljotinskim zaslonom, te su slike mijenjane okretanjem ručice, sustavom zupca i
malteškog križa [8,9].
Slika 6. Choreutoscope
1.1.7 Kineograph
1868 John Barnes Linnett patentirao je kineograph. Na slici 7. Prikazan je kineograph.
Kineograph se smatra prvom formom animacije s linearnim sekvencama a ne kružnim (kao što je
phenakistoscope). To je slikovnica koja se sastoji od crteža mijena pokreta koji pri brzom
prelistavanju ostavljaju dojam pokretnog crteža odnosno fotografije [10].
Slika 7. Kineograph
2. GIF (Graphic Interchange Format)
1987. tvrtka CompuServe objavila je GIF (Graphic Interchange Format). GIF je
bitmap format slike koji podržava 8 bitova po pikselu koristeći referentnu paletu od
maksimalno 256 boja. Konvertiranjem izvornih bitmapa (BMP, JPG, TIF, PNG i dr.) u GIF,
drastično se smanjuje broj nijansi kojima se interpretira sadržaj, što rezultira stepeničastim
prijelazima pri pretapanju boja i gubitkom finijih detalja, a najčešće i prejakim kontrastom
boja. Zbog ograničenosti bojama GIF je neprikladan za reprodukciju slikovnih datoteka u boji,
a skromna memorijska potreba čini ga idealnim za prikaz minijaturnih grafika, bannera,
logotipa ili kao dio grafičkog dizajna web stranice [11]. GIF je komprimirani format, no za
razliku od JPEG-a, kompresija kod GIF-a ostaje bez slikovnog gubitka zato što je GIF
zasnovan na protokolu kompresije pod LempelZiv-Welch formata (LZW) [12].
3. CINEMAGRAPH
Cinemagraph je pojam koji povezuje tehnike manipulacije vremena (karakteristične za
film i video/animaciju) sa statičnim elementom (fotografijom). Na slici 8. prikazan je
cinemagraph. Drugim riječima cinemagraph je animirani GIF format postignut neprekidnim
ponavljanjem frameova videa (fotografija) sa suptilnim pokretom koji se nalazi unutar scene.
Sami koncept „živih fotografija“ predstavila je J.K. Rowling u svojim Harry Potter knjigama
koje su kasnije vizualizirane u Harry Potter filmovima. Sam naziv „cinemagraph“ osmislili su
američki grafički dizajner Kevin Burg i modni fotograf Jamie Beck koji su oživljavanjem
klasičnog animiranog GIF formata s zanimljivim efektima koristili taj pristup za animaciju
novijih modnih i novinskih fotografija. Obično su napravljeni od niza fotografija koje su
pomoću programa za uređivanje slika spojeni u niz neprekidnog ponavljanja frameova u
kojima je potrebno istaknuti gibanje dijela predmeta looping mode-om (ponavljajućim
modom), a ostatak sadržaja fotografije ostaviti statičnim.
Slika 8. Cinemagraph
(https://www.movidiam.com/portfolio/14184/cinemagraph-the-natural-history-museum-london )
3.1. Izrada cinemagrapha
3.1.1 Snimanje
Za snimanje cinemagraph-a nužno je da snimka bude potpuno stabilna, što znači da je
potreban stativ, ili kameru staviti na neku stabilnu površinu. Ovaj primjer sniman je mobitelom na
nepomičnoj površini. Neki od ostalih primjera koji nisu snimljeni na takvoj površini, već iz ruke, su
prije samog procesa pravljenja cinemagraph-a ubačene u program Adobe After Effects, gdje su
naknadno stabilizirane.
3.1.2 Ubacivanje snimke u Photoshop
Cinemagaph nastaje u Adobe Photoshopu u Motion Workpace-u, a namještanje istog. Slika 9.
prikazuje namještanje motion workspace-a.
Slika 9. Kako namjestiti Motion Workspace
U timeline-u je prikazan video u kojemu se moguće gibati frame po frame (sličicu po sličicu).
Cinemagraph je video koji se vrti u krug beskonačno mnogo puta pa je stoga bitno da su prva
i zadnja sličica videa iste. Na slici 10. prikazano je rezanje videa. Za izradu, potrebno je
odrediti te sličice, no, to ne smije biti i prva sličica samog videa.
Slika 10. rezanje videa
3.1.3 Odabir prve i zadnje sličice
Najprije je potrebno odrediti dužinu videa. Što je snimka koja će se vrtjeti u beskonačnost
kraća, to će se brže učitavati, stoga je najbolje odrediti što kraći dio snimke za cinemagraph. Ovdje
je odabrana jedna sekunda videa. Kada tu sekundu pregledavamo na loop, skok sa zadnje na prvu
sličicu je odmah vidljiv pa snimka ne izgleda fluidno. Zbog toga je odabrani dio snimke negdje u
sredini videa, a ne na samom početku ili kraju. Sljedeće što je potrebno napraviti je duplicirati
video u Layers tab-u. Na slici 11. prikazan je duplicirani video. Drugi video, odnosno drugi layer,
koji je za sada isti kao i prvi treba pomaknuti na kraj prvog video.
Slika 11. duplicirani video
3.1.4 Spajanje layer-a
Cilj nam je stvoriti video kojemu je prva i zadnja sličica ista, što se postiže spajanjem dva
videa. Bitno je napomenuti da još uvijek postoje dijelovi koji su sada izrezani iz videa. U drugom
layer-u je potrebno ponovno dodati onaj dio snimke koji je prije samog odabranog dijela snimke, te
izrezati sve poslije jedne sekunde. Sada je snimka u drugom layer-u snimka koja završava sličicom
kojom snimka u prvom layer-u počinje. Na slici 12. Prikazana su oba layer-a nakon rezanja drugog
layer-a.
Slika 12. prikaz oba layer-a nakon rezanja drugog layer-a
3.1.5 Korištenje keyframes-a
Da bi se dobila snimka koja se fluidno vrti beskonačno mnogo puta, snimka u prvom layer-u,
prije samog kraja mora postati prozirna, odnosno, ono što mora biti vidljivo je snimka u drugom
layer-u, koja završava na istom mjestu gdje prva snimka počinje. Da bi se to postiglo, potrebno je
spustiti izbornik ispod prve snimke, gdje se nalazi opcija Opacity kojom upravljamo
transparentnosti videa. U trenutku u kojem počinje druga snimka, vidljivost prve snimke mora biti
na 100%, a na samom kraju mora biti 0%. To se postiže postavljanjem keyframes-a. Slika 13.
prikazuje položaj keyframes-a.
Slika 13. položaj keyframes-a
3.1.6 Definiranje zamrznutog dijela kadra i onoga u pokretu
Dio kadra mora biti nepokretan, a to se postiže biranjem sličice (frame-a) snimke koja se
stavlja u novi layer koji će biti na vrhu. Slika 14. prikazuje layer s fotografijom koji se nalazi na
vrhu layer-a. Na njemu je potrebno napraviti masku, odnosno označiti dio kroz koji će se vidjeti
snimka u pokretu ispod fotografije. Slika 15. prikazuje masku na layer-u s fotografijom.
Slika 14. layer s fotografijom koji se nalazi na vrhu layer-a
Slika 15. maska na layer-u s fotografijom
3.1.7 Spremanje i izvoženje cinemagraph-a za web
Sada gotov cinemagraph treba spremiti kao gif i pripremiti za web. Na slici 16. prikazano je
spremanje za web.
Slika 16. spremanje za web
Kada se otvori prozor, neke postavke treba promijeniti, od kojih su najvažnije opcije looping
options koje treba staviti na forever, i format zapisa koji treba biti gif. Na slici 17. prikazan je prozor
save for web.
Slika 9: Save for Web prozor
4. LITERATURA
1. https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_filma
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_filma
3. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=42615
4. https://en.wikipedia.org/wiki/Thaumatrope
5. https://en.wikipedia.org/wiki/Joseph_Plateau
6. https://en.wikipedia.org/wiki/Stroboscope
7. https://whatis.techtarget.com/definition/zoetrope
8. http://www.mhs.ox.ac.uk/exhibits/fancy-names-and-fun-toys/choreutoscope/
9.
https://books.google.hr/books?id=WVVX4NHS8TwC&pg=PA155&lpg=PA155&dq=Choreutosc
ope+1884&source=bl&ots=xFhNpE4Qly&sig=XdjsuvZBxi_CPMl3f2_83IRCRbY&hl=hr&sa=X
&ved=2ahUKEwjr7s6W8ZDfAhWJiIsKHTFoBAgQ6AEwB3oECAUQAQ#v=onepage&q=Chor
eutoscope%201884&f=false
10. https://en.wikipedia.org/wiki/Flip_book
11. https://hr.wikipedia.org/wiki/GIF
12. https://www.tportal.hr/tehno/clanak/gif-sve-sto-morate-znati-o-omiljenom-formatu-
buntovniku-na-internetu-20170531
13. http://www.niewland.com/cinemagraphs/Framed_In_Time_Niewland_MRP_2012.pdf