SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Filozofski fakultet · Web viewBiološka psihologija II, Psihologija...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - FILOZOFSKI FAKULTET

TABLICA ZA EVIDENTIRANJE PRIJEDLOGA ZA IZMJENU I DOPUNU SVEUČILIŠNIH I STRUČNIH PREDDIPLOMSKIH, DIPLOMSKIH I INTEGRIRANIH STUDIJSKIH PROGRAMA

Radna skupina za studijske programe

Naziv studijskog programa Preddiplomski studij ANGLISTIKE

Vrsta studija 1) preddiplomski 3) integrirani2) diplomski 4) stručni

Što se mijenja/što se nadopunjuje

Prije promjene Poslije promjene Obrazloženje

Uvod u studij književnosti ispit kontinuirana evaluacija umjesto ispita

Promjena se uvodi radi prilagođavanja nastavi u bolonjskim uvjetima i kvalitetnijeg praćenja studentskog rada u kolegiju.

Suvremeni engleski jezik I (za ponavljače)

Suvremeni engleski jezik I (za ponavljače) kolegij se ukida

Kolegij se ukida zbog kadrovske situacije. Kolegij nije nosio ECTS bodove.

Uvod u studij književnosti (za ponavljače) Uvod u studij književnosti

(za ponavljače) kolegij se ukidaKolegij se ukida zbog kadrovske situacije. Kolegij nije nosio ECTS bodove

Naziv kolegija Društva i kulture engleskoga govornoga područja

Društva i kulture engleskoga govornoga područja

Novi naziv: Kulture SAD-a i Velike Britanije

Izmijenjeni naziv bolje odgovara sadržaju kolegija.

Promjena obveznosti kolegija Shakespeare obvezatan Izborni kolegij iz engleske

književnosti

Promjenom se studentima omogućuje veća sloboda u biranju književnih kolegija.

Promjene u uvjetima upisa književnih kolegija

Student/ica do kraja 6. semestra, osim Uvoda u književnost i Shakespearea, mora odslušati i položiti najmanje jedan kolegij iz britanske književnosti 19.stoljeća, jedan kolegij iz britanskog modernizma i jedan kolegij iz američke književnosti 19. ili 20.stoljeća. Čvrsto se preporuča da, ako je ikako moguće, studentice i studenti poštuju kronologiju zbog boljeg uvida u odnos među pojedinim razdobljima (dakle, u drugom semestru bi trebalo slušati 19.stoljeće, u trećem semestru modernizam, itd.)

Studenti upisani u treći i peti semestra biraju iz zajedničke ponude književnih kolegija, kao i studenti 4. i 6. semestra. Utvrđeni su i novi uvjeti preddiplomskog studija Katedre za englesku književnost i Katedre za amerikanistiku: 1 kolegij iz starije engleske književnosti ili 1 kolegij iz britanskog 19. stoljeća; 1 kolegij iz britanskog ili američkog 20. stoljeća; 1 kolegij iz britanske književnosti; 1 kolegij iz američke književnosti. Kolegij Shakespeare mijenja status iz obaveznog u izborni. Uvod u studij književnosti je uvjet za sve izborne književne seminare

Studentima se omogućuje veća sloboda u biranju kolegija, a uvjeti preddiplomskog književnog curriculuma su usklađeni s kadrovskom situacijom, odnosno mogućnostima odsjeka u ponudi književnih kolegija

Naziv studijskog programa ANGLISTIKA, jednopredmetni, smjer prevoditeljstvo, diplomski


1



Raspored kolegija Sociolingvistika

9. semestar 8.semestar Ravnomjernije opterećenje nastavnika u zimskom/ljetnom semestru, pri čemu se ne mijenjaju studentske obveze

Raspored kolegija Pragmalingvistika

8.semestar 9.semestar Ravnomjernije opterećenje nastavnika u zimskom/ljetnom semestru, pri čemu se ne mijenjaju studentske obveze

Raspored kolegija Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika


Raspored kolegija Prevoditelj i računalo


Ukidanje kolegija Terminologija i jezici struka

poseban kolegij: Terminologija i jezici struka

dio sadržaja kolegija obradit će se unutar Teorije prevođenja

Promjena uvjetovana koncepcijskim i kadrovskim razlozima, bez značajnijeg smanjenja gradiva

Raspored kolegija Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava

9.semestar 8.semestar

Ravnomjernije opterećenje nastavnika u zimskom/ljetnom semestru, pri čemu se ne mijenjaju studentske obveze

Satnica kolegija Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava

2 sata predavanja + 1 seminara

1 sat predavanja + 2 sata vježbi

Promjena je učinjena kako bi omjer predavanja i vježbi bio približno jednak kroz sva tri semestra (7., 8. i 9.).

Raspored kolegija EU i međunarodne organizacije

10.semestar 8. semestar Ravnomjernije opterećenje nastavnika u zimskom/ljetnom semestru, pri čemu se ne mijenjaju studentske obveze

Satnica kolegija EU i međunarodne organizacije




Uvođenje izbornog kolegija u 9. semestru

- dodano u 9. semestar Promjenama u rasporedu oslobođeno je mjesto za još jedan izborni kolegij u 9. semestru

Uvođenje kolegija: Usmeno prevođenje

- izborni kolegij, dodano u 9. semestar; izvodi se 2 sata tjedno

U mogućnosti smo ponuditi još jedan izborni kolegij jednopredmetnim studentima

Bodovanje izbornih kolegija na Odsjeku u VII semestru

Označeno je da kolegiji nose min. 4 boda

5 ili 6 ECTS bodova Kolegiji iz ponude Katedre za književnost nose 6 bodova, a iz ponude Katedre za jezik 5 bodova

Bodovanje izbornog književnog kolegija na Odsjeku u VIII semestru

Označeno je da kolegiji nose min. 5 bodova

6 bodova Kolegiji iz ponude Katedre za književnost nose 6 bodova

Napomena o postizanju ukupnog broja bodova na jednopredmetnom studiju

--- Preostalih 30 ECTS bodova do ukupno 120 ECTS bodova student može izabrati iz opće ponude svih smjerova diplomskih studija Fakulteta, Sveučilišta, uključujući Odsjek

Napomena je dodana kako bi se pojasnio način ostvarivanja bodova na jednopredmetnom studiju.

2

Naziv studijskog programa ANGLISTIKA, dvopredmetni, smjer prevoditeljstvo, diplomski




Promjena obveznosti kolegija Sociolingvistika

izborni obvezni Zbog ukidanja kolegija Terminologija i jezici struka došlo je do promjene u statusu kolegija Sociolingvistika.

Promjena obveznosti kolegija Leksikologija i leksikografija

obvezni izborni Zbog ukidanja kolegija Terminologija i jezici struka došlo je do promjene u statusu kolegija Leksikologija i leksikografija

Raspored kolegija Prevoditelj i računalo


Ukidanje kolegija Terminologija i jezici struka

Terminologija i jezici struka dio sadržaja kolegija obradit će se unutar Teorije prevođenja

Terminologija i jezici struka neće biti poseban kolegij nego će se dio predviđenoga sadržaja obraditi unutar kolegija Teorija prevođenja. Promjena je učinjena iz kadrovskih i koncepcijskih razloga

Raspored kolegija Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava

9.semestar 8.semestar


Satnica kolegija Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava




Raspored kolegija EU i međunarodne organizacije

8.semestar ili 8. ili 9. semestar (izvodi se u oba semestra, student bira u jednom)


Satnica kolegija EU i međunarodne organizacije




Bodovanje izbornih kolegija iz ponude Odsjeka u VIII semestru

Označeno je da kolegiji nose 5 bodova

5 ili 6 ECTS bodova Kolegiji iz ponude Katedre za književnost nose 6 bodova, a iz ponude Katedre za jezik 5 bodova

3

Naziv studijskog programa ANGLISTIKA, jednopredmetni, nastavnički smjer, diplomski




Raspored anglističkih kolegija po semestrima

VII sem: Jedan jezični i jedan književni kolegij; VIII sem: Jedan jezični ili književni kolegij (po izboru studenta)

VII sem: Jedan anglistički kolegijVIII sem: Jedan anglistički kolegijIX sem: Jedan anglistički kolegij

Studenti će se po semestrima moći ravnomjernije upisivati u anglističke kolegije.

Raspored kolegija iz metodičkog bloka po semestrima

IX sem: Glotodidaktika i Metodika nastave engleskog jezikaX sem: Usvajanje drugog jezika i Metodički izborni kolegij

VII sem: Usvajanje drugog jezika i GlotodidaktikaVIII sem: Metodika nastave engleskog jezikaIX sem: Metodički izborni kolegij

Preraspodjela je posljedica izmjena u rasporedu anglističkih kolegija i zajedničkih kolegija za sve nastavničke programe.

Raspored prakse po semestrima Praksa bila predviđena u IX

i X semestru.

U istom ukupnom broju ECTS praksa raspoređena od VII do X semestra.


Raspored izbornih kolegija po semestrima (vanjska izbornost)

U VII i VIII semestru.U istom ukupnom broju ECTS raspoređena VII do X semestra.


Bodovanje anglističkih književnih kolegija

Književni kolegiji unutar nastavničkog smjera nosili po 5 ECTS (studenti nastavničkog smjera nisu trebali pisati seminarski rad)

Književni kolegiji (ako ih student odabere) nose po 6 ECTS.

Povećanje ECTS bodova zbog povećanja studentskog opterećenja

Naziv studijskog programa ANGLISTIKA, dvopredmetni, književno-kulturološki smjer s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu, diplomski




Broj kolegija u VIII. semestru 2 predmeta (do 12 bodova) 3 predmeta (do 18 bodova)

Studenti upisuju 3 predmeta u 8. semestru, te najmanje 2 u 9. semestru (u staroj verziji bilo je 2 u osmom, a tri u devetom). Studentima se smanjuje opterećenje u završnoj godini studija, u kojoj će pripremati diplomski rad

Broj kolegija u IX. semestru

3 predmeta (do 18 bodova) najmanje 2 predmeta (do 18 bodova)

Studenti upisuju 3 predmeta u 8. semestru, te najmanje 2 u 9. semestru (u staroj verziji bilo je 2 u osmom, a tri u devetom). Studentima se smanjuje opterećenje u završnoj godini studija, u

4



kojoj će pripremati diplomski rad

Promjena ukupnog broja kolegija

Studenti upisuju ukupno 8 predmeta, te završni rad

Studenti upisuju najmanje 8 predmeta, te završni rad

Promjena je motivirana činjenicom da neki od tih kolegija mogu biti izborni kolegiji vanjske izbornosti

izmjene u uvjetima Studenti upisuju tri vrste predmeta:

a. Jezgreni predmet iz ponude katedre za književnost—ukupno 5 književnih (ili kulturoloških) predmeta. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: najmanje 2 predmeta iz starije engleske književnosti (do 1700), najmanje 2 predmeta iz književnosti britanskog 19. stoljeća, te najmanje jedan predmet iz britanskog modernizma.b. Lingvistički predmet iz ponude Odsjeka za anglistiku (relevantan za studij književnosti; po dogovoru s mentorom).c. Predmet iz ponude drugih odsjeka. Na drugim Odsjecima studenti mogu upisivati predmete koji imaju relevantnost za proučavanje književnosti i kulture. To su predmeti koji se nalaze u redovnoj diplomskoj ponudi odsjeka za komparativnu književnost, kroatistiku, povijest, povijest umjetnosti, antropologiju, sociologiju, etnologiju. Popisi tih predmeta bit će utvrđeni u dogovoru s tim odsjecima.d. Jedan predmet iz književno-kulturološke ponude Odsjeka, ili iz opće ponude fakulteta.

Studenti upisuju sljedeće kategorije predmeta:

a. Jezgreni predmet iz ponude katedre za književnost—ukupno 5 književnih (ili kulturoloških) predmeta iz engleske književnosti. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz starije engleske književnosti (do 1700), najmanje 1 predmet iz književnosti britanskog 19. stoljeća, te najmanje jedan predmet iz britanskog 20. stoljeća. Od ukupnoga broja tih kolegija najmanje 3 predmeta slušaju se na diplomskoj razini.

b. b. Studenti moraju upisati 1 kolegij iz američke književnosti na diplomskoj razini. Također moraju upisati još jedan književni kolegij iz opće ponude svih smjerova diplomskih studija Fakulteta, uključujući i Odsjek za anglistiku.c. Lingvistički predmet iz ponude Odsjeka za anglistiku. d. Preostali predmeti (0-2, po potrebi i više) izabiru se iz opće ponude svih smjerova diplomskih studija Fakulteta, Sveučilišta, uključujući i Odsjek.

Promjene pojednostavljuju curriculum studija engleske književnosti. Uvjetovane su promjenama u kadrovskoj situaciji, ali najviše potrebom da se studentima pruži optimalna fleksibilnost u izboru književnih kolegija, a s obzirom na njihovu ponudu u određenim semestrima

Naziv studijskog programa ANGLISTIKA, jednopredmetni, književno-kulturološki smjer s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu, diplomski


5

Što se mijenja/što

se nadopunjuje


Broj kolegija u VIII. semestru

3 predmeta (do 18 bodova) 4 predmeta (do 24 boda)

Studenti upisuju 4 predmeta u 8. semestru, te najmanje 3 u 9. semestru (u staroj verziji bilo je 3 u osmom, a 4 u devetom). Studentima se smanjuje opterećenje u završnoj godini studija u kojoj će pripremati diplomski rad


4 predmeta (do 24 boda najmanje 3 predmeta (do 24 boda Studenti upisuju 4 predmeta u 8. semestru, te najmanje 3 u 9. semestru (u staroj verziji bilo je 3 u osmom, a 4 u devetom). Studentima se smanjuje opterećenje u završnoj godini studija u kojoj će pripremati diplomski rad


Studenti upisuju ukupno 12 kolegija, te završni rad

Studenti upisuju najmanje 12 kolegija, te završni rad

Promjena je motivirana činjenicom da neki od kolegija mogu biti izborni kolegiji vanjske izbornosti

izmjene u uvjetima

Studenti upisuju tri vrste predmeta:

a. Jezgreni predmeti iz ponude katedre za književnost - ukupno 7 književnih (ili kulturoloških) predmeta. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: najmanje 2 predmeta iz starije engleske književnosti (do 1700), najmanje 2 predmeta iz književnosti britanskog 19. stoljeća, te ukupno 2 predmeta iz britanskog modernizma i postmodernizma. b. Lingvistički predmeti iz ponude Odsjeka za anglistiku - 2 predmeta (relevantna za studij književnosti; po dogovoru s mentorom).c. Predmeti iz ponude drugih odsjeka - 3 predmeta. Na drugim Odsjecima studenti mogu upisivati predmete koji imaju relevantnost za proučavanje književnosti i kulture. To su predmeti koji se nalaze u redovnoj diplomskoj ponudi Odsjeka za komparativnu književnost, kroatistiku, povijest, povijest umjetnosti, antropologiju, sociologiju, etnologiju. Popisi tih predmeta bit će utvrđeni u dogovoru s tim odsjecima


a. Jezgreni predmeti iz ponude katedre za književnost - ukupno 7 književnih (ili kulturoloških) predmeta. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz starije engleske književnosti (do 1700), najmanje 1 predmet iz književnosti britanskog 19. stoljeća, te 1 predmet iz britanskog 20. stoljeća. Od ukupnoga broja tih kolegija najmanje 4 se slušaju na diplomskoj razini književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu.b. 2 kolegija iz američke književnosti na diplomskoj razini. c. Lingvistički predmeti iz ponude Odsjeka za anglistiku - 2 predmeta. Kolegiji se slušaju na diplomskoj razini.

c. d. Preostali kolegiji (1-4, odnosno više) iz ponude svih diplomskih smjerova Odsjeka za anglistiku, iz opće ponude Fakulteta te iz ponude Sveučilišta.

d. Samostalni rad u dogovoru s mentorom koji se izrađuje tijekom IX. semestra.Preostalih 30 ECTS bodova do 120 bodova student može prikupiti iz opće ponude svih smjerova diplomskih

Promjene pojednostavljuju curriculum studija engleske književnosti. Uvjetovane su promjenama u kadrovskoj situaciji, ali najviše potrebom da se studentima pruži optimalna fleksibilnost u izboru književnih kolegija, a s obzirom na njihovu ponudu u određenim semestrima.

6

studija Fakulteta, Sveučilišta, uključujući Odsjek

Naziv studijskog programa ANGLISTIKA, dvopredmetni, književno-kulturološki smjer s posebnim obzirom na američku književnost i kulturu, diplomski




Broj kolegija u VIII. semestru 2 predmeta (do 12 bodova) 3 predmeta (do 18 bodova)

Studenti upisuju 3 predmeta u 8. semestru, te najmanje 2 u 9. semestru (u staroj verziji bilo je 2 u osmom, a tri u devetom). Studentima se smanjuje opterećenje u završnoj godini studija, u kojoj će pripremati diplomski rad


3 predmeta (do 18 bodova) najmanje 2 predmeta (do 18 bodova) Studenti upisuju 3 predmeta u 8. semestru, te najmanje 2 u 9. semestru (u staroj verziji bilo je 2 u osmom, a tri u devetom). Studentima se smanjuje opterećenje u završnoj godini studija, u kojoj će pripremati diplomski rad

Promjena broja ukupnog broja kolegija

Studenti upisuju ukupno 8 predmeta, te završni rad

Studenti upisuju najmanje 8 predmeta, te završni rad


izmjene u uvjetima

Studenti upisuju četiri vrste kolegija:

a. Jedan predmet iz starije engleske književnosti.b. 4 književna (ili kulturološka) predmeta s američkom tematikom. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz američke književnosti 19. stoljeća, te 2 predmeta iz američke književnosti 20. stoljeća.c. Lingvistički predmet iz ponude Odsjeka za anglistiku (relevantan za studij amerikanistike; po dogovoru s mentorom).d. Dva kulturološka predmeta od kojih jedan može biti iz ponude Odsjeka. Na drugim Odsjecima studenti mogu upisivati predmete koji imaju relevantnost za proučavanje književnosti i kulture. To su predmeti koji se nalaze u redovnoj diplomskoj ponudi odsjeka za komparativnu književnost, kroatistiku, povijest, povijest umjetnosti,

Studenti upisuju sljedeće kategorije kolegija:

a. 2 metodološka kolegija iz amerikanistike.

b. b. 3 književna (ili kulturološka) predmeta iz američke ili engleske književnosti. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz američke književnosti 19. stoljeća, te 2 predmeta iz američke književnosti 20. stoljeća. Od tri kolegija pod b., 2 američka kolegija moraju biti odslušana na diplomskoj razini, a 1 kolegij književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu mora biti odslušan na diplomskc.

c. c. Lingvistički predmet iz ponude Odsjeka za anglistiku.d. Preostali predmeti (0-2, odnosno prema potrebi više) izabiru se iz ponude diplomskog studija anglistike književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu, iz opće ponude svih smjerova

Promjene pojednostavljuju curriculum studija američke i engleske književnosti. Uvjetovane su promjenama u kadrovskoj situaciji, ali najviše potrebom da se studentima pruži optimalna fleksibilnost u izboru književnih kolegija, a s obzirom na njihovu ponudu u određenim semestrima.

7

antropologiju, sociologiju, etnologiju. Popisi tih predmeta bit će utvrđeni u dogovoru s tim odsjecima.

diplomskih studija Fakulteta, Sveučilišta, uključujući Odsjek.

Naziv studijskog programa ANGLISTIKA, jednopredmetni, književno-kulturološki smjer s posebnim obzirom na američku književnost i kulturu, diplomski




Broj kolegija u VIII. semestru

3 predmeta (do 18 bodova) 4 predmeta (do 24 boda)

Studenti upisuju 4 predmeta u 8. semestru, te najmanje 3 u 9. semestru (u staroj verziji bilo je 3 u osmom, a 4 u devetom). Studentima se smanjuje opterećenje u završnoj godini studija, u kojoj će pripremati diplomski rad


4 predmeta (do 24 boda najmanje 3 predmeta (do 24 boda Studenti upisuju 4 predmeta u 8. semestru, te najmanje 3 u 9. semestru (u staroj verziji bilo je 3 u osmom, a 4 u devetom). Studentima se smanjuje opterećenje u završnoj godini studija, u kojoj će pripremati diplomski rad


Studenti upisuju ukupno 12 kolegija, te završni rad

Studenti upisuju najmanje 12 kolegija, te završni rad


izmjene u uvjetima

Studenti upisuju četiri vrste predmeta:

a. Jedan predmet iz starije engleske književnosti, i jedan iz nekog drugog razdoblja engleske književnosti.b. 5 književnih (ili kulturoloških) predmeta s američkom tematikom. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz američke književnosti 19. stoljeća, te 2 predmeta iz američke književnosti 20. stoljeća. c. Lingvistički predmet iz ponude Odsjeka za anglistiku (relevantan za studij amerikanistike; po dogovoru s mentorom)d. Četiri kulturološka predmeta od kojih jedan do dva mogu biti iz ponude Odsjeka. Na drugim Odsjecima studenti mogu upisivati predmete koji imaju relevantnost za proučavanje književnosti i kulture. To su predmeti koji se nalaze u redovnoj diplomskoj ponudi


a. 2 metodološka kolegija iz amerikanistike. b. 5 književnih (ili kulturoloških) predmeta s američkom tematikom. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz američke književnosti 19. stoljeća, te 2 predmeta iz američke književnosti 20. stoljeća. Od ukupnoga broja tih kolegija najmanje 3 kolegija moraju biti na diplomskoj razini.c. 2 kolegija iz engleske književnosti na diplomskoj razini. d. 2 lingvistička predmeta iz ponude Odsjeka za anglistiku. e. Preostali kolegiji (1-3, odnosno više) izabiru se iz ponude drugih smjerova na Odsjeku, iz ponude Fakulteta i iz ponude Sveučilišta.f. Samostalni rad u dogovoru s mentorom koji se izrađuje tijekom IX. semestra.

Promjene pojednostavljuju curriculum studija američke i engleske književnosti. Uvjetovane su promjenama u kadrovskoj situaciji, ali najviše potrebom da se studentima pruži optimalna fleksibilnost u izboru književnih kolegija, a s obzirom na njihovu ponudu u određenim semestrima.

8

odsjeka za komparativnu književnost, kroatistiku, povijest, povijest umjetnosti, antropologiju, sociologiju, etnologiju. Popisi tih predmeta bit će utvrđeni u dogovoru s tim odsjecima.

g. Preostalih 30 ECTS bodova do 120 bodova student može prikupiti iz opće ponude svih smjerova diplomskih studija Fakulteta, Sveučilišta, uključujući Odsjek

Naziv studijskog programa ANGLISTIKA, jednopredmetni, smjer lingvistika, diplomski




Mogućnost odabira izbornog kolegija u VII semestru

Odabir Teorije prevođenja ili izbornog kolegija; 5 ECTS bodova

Odabir izbornog kolegija iz ponude Odsjeka, Fakulteta ili Sveučilišta uz pripadajući broj bodova

Razlog promjene je omogućiti studentima veći izbor.

Izvedba lingvističkih seminara u VIII semestru

Lingvistički seminari: 4 sata seminara


Razlog smanjenja broja sati je kadrovska situacija na Katedri za engleski jezik.

Bodovanje izbornog kolegija iz ponude Katedre za književnost u VII semestru

5 ECTS bodova 6 ECTS bodova Kolegiji iz ponude Katedre za književnost nose 6 bodova

Napomena o postizanju ukupnog broja bodova na jednopredmetnom studiju

--- Preostalih 30 ECTS bodova do ukupno 120 ECTS bodova student može izabrati iz opće ponude svih smjerova diplomskih studija Fakulteta, Sveučilišta, uključujući Odsjek

Napomena je dodana kako bi se pojasnio način ostvarivanja bodova na jednopredmetnom studiju.

Naziv studijskog programa ANGLISTIKA, dvopredmetni, smjer lingvistika, diplomski




Mogućnost odabira izbornog kolegija u VII semestru

Odabir Teorije prevođenja ili izbornog kolegija; 5 ECTS bodova

Odabir izbornog kolegija iz ponude Odsjeka, Fakulteta ili Sveučilišta uz pripadajući broj bodova

Razlog promjene je omogućiti studentima veći izbor.

Izvedba lingvističkih seminara u VIII semestru



Razlog smanjenja broja sati je kadrovska situacija na Katedri za engleski jezik.

Bodovanje izbornog kolegija iz ponude Katedre za književnost u VII semestru

5 ECTS bodova 6 ECTS bodova Kolegiji iz ponude Katedre za književnost nose 6 bodova

Naziv studijskog programa ANTROPOLOGIJA, prediplomski




naziv kolegija Informatika u Osnove statističkih Na zahtjev novog nastavnika (umirovljenje). Novi naziv bolje

9

antropologiji I metoda za antropologe

odgovara sadržaju kolegija (teorijsko i praktično svladavanje statističkih metoda obrade antropoloških istraživanja putem SPSS statističkog programskog alata).

Naziv studijskog programa ARHEOLOGIJA, preddiplomski




Kolegij Uvod u srednjovjekovnu arheologiju (4. semestar), obvezni kolegij

Usmeni ispit Pismeni ispitUvođenjem pismenih ispita standardizira se i kvantificira evaluacija usvojenog znanja

Kolegij Iliri, Grci i Rimljani u Iliriku (5. semestar), obvezni kolegij Usmeni ispit Pismeni ispit

Uvođenjem pismenih ispita standardizira se i kvantificira evaluacija usvojenog znanja

Kolegij Antički gradovi u Hrvatskoj (5. semestar), obvezni kolegij Usmeni ispit Pismeni ispit


Kolegij Osnove ranokršćanske arheologije (6. semestar), obvezni kolegij


Kolegij Rani srednji vijek u Hrvatskoj (6. semestar), obvezni kolegij Usmeni ispit Pismeni ispit


Kolegij Uvod u srednjovjekovnu arheologiju (4. semestar), obvezni kolegij

Osnovna (obvezatna) literatura: G. P. Fehring, Die Archäologie des Mittelalters (Eine Einführung, Darmstadt 2000; Z. Vinski, Epoha seobe naroda, u knjizi Umetničko blago Jugoslavije, Beograd 1969; Z. Vinski, Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400. do 800. g., VAMZ 5/1971, 47-73; S. Gunjača-D. Jelovina, Starohrvatska baština, Zagreb 1976.

Navedenom popisu osnovne (obvezatne) literature dodaju se još dva naslova: D. Jelovina, Osnivanje i rad Kninskog starinarskog društva, Izdanja HAD-a 15/1990, 11-22; M. Jarak, Smjernice u razvoju srednjovjekovne arheologije u Hrvatskoj, Opusc. Arch. 30/2006, 183-223.

U dodatnim radovima tematizira se razvoj srednjovjekovne arheologije u Hrvatskoj, najvažnija istraživanja i novija literatura. Kako u postojećem popisu literature ti podaci nisu pregledno izloženi, potrebno je uvrštavanje dodatnih naslova.

Kolegij Svakodnevni život u srednjem vijeku (4. semestar), izborni kolegij tipa C2 – miješana izbornost

Kolegij nije zastupljen u dosadašnjem programu

Novi izborni kolegij u ponudi

Uvođenjem novog izbornog kolegija u 4. semestru, osim izbornih kolegija iz prapovijesne i antičke arheologije, nudi se i jedan kolegij iz srednjovjekovne arheologije koja je u postojećem studijskom programu zastupljena s manjim brojem kako obvezatnih tako i izbornih kolegija.

10

Naziv studijskog programa ARHEOLOGIJA, diplomski




Kolegij Uloga vojske u Rimskom Carstvu, 2. sem., obvezni kolegij Usmeni ispit Pismeni ispit


Kolegij Arheologija rimskih provincija, 3. sem., obvezni kolegij Usmeni ispit Pismeni ispit

Uvođenjem pismenih ispita standardizira se i kvantificira evaluacija usvojenog znanja.

Kolegij Ikonografija ranokršćanskih mozaika i fresaka, 3. sem., obvezni kolegij


Kolegij Predromanička i ranoromanička arhitektura, 1. sem., obvezni kolegij Usmeni ispit Pismeni ispit


Kolegij Ranosrednjovjekovna plastika, 2. sem., obvezni kolegij Usmeni ispit Pismeni ispit


Kolegij Starohrvatska groblja od 7. do 11. st., 3. sem., obvezni kolegij


Kolegij Germanska groblja i nalazi iz ranoga srednjeg vijeka (obvezni kolegij) zamjenjuje mjesto u hodogramu s kolegijem Seminar iz srednjovjekovne arhitekture (obvezni kolegij)

Germanska groblja i nalazi iz ranoga srednjeg vijeka – 1. semestarSeminar iz srednjovjekovne arhitekture – 2. semestar

Germanska groblja i nalazi iz ranoga srednjeg vijeka – 2. semestarSeminar iz srednjovjekovne arhitekture – 1. semestar

Usklađivanje hodograma studija s opterećenjem nastavnika u zimskom i ljetnom semestru.

Dodatni naslov u popisu literature za kolegij Ranosrednjovjekovna plastika

U popisu obavezne literature za kolegij Ranosrednjovjekovna plastika nalazi se 9 naslova (2 knjige i pojedinačni članci)

Dodatno djelo u popisu obavezne literature: M. Jurković- I. Matejčić – J. Ziherl, Novigradski lapidarij, Novigrad-Cittanova 2006.

Novigradska plastika ističe se po broju i zanimljivosti djela, pa uvrštavanje novoobjavljene monografije predstavlja sadržajno obogaćenje literature za navedeni kolegij.

Naziv studijskog programa ZAJEDNIČKI DIO STUDIJA NASTAVNIČKOG USMJERENJA, diplomski


11



Izmjene naziva modula

HRVATSKI JEZIK U NASTAVNIČKOJ KOMUNIKACIJI

Hrvatski jezik i govorništvo u nastavničkoj komunikaciji

promjena precizira nadležnost Odsjeka za kroatistiku i Odsjeka za fonetiku

Izmjena statusa kolegija: Jezična interakcija i jezični varijeteti

Obvezni kolegij 1 ECTS bod Izborni: 3 ECTS boda

Usklađivanje broja ECTS bodova s opterećenjem studenata na kolegiju

Izmjena naziva izbornog kolegija Evaluacija tretmana Evaluacija tretmana u

obrazovanjuPrimjereniji naziv kolegija za nastavničko usmjerenje

Izmjene ECTS bodova za sve izborne kolegije 1, 1,5 ili 2 ECTS boda 3 ECTS boda

Usklađivanje broja ECTS bodova s opterećenjem studenata na kolegiju

Izmjena ECTS bodva za obvezne kolegije

Govorništvo za nastavnike - 1,5 ECTS boda 2 ECTS boda

Primjereniji broj ECTS bodova važnosti kolegija i opterećenju studenata

Izmjena ECTS bodova za obvezne kolegije Didaktički modul

3 ECTS boda 4 ECTS boda

Modulu od središnje važnosti za stjecanje profesionalnih nastavnih umijeća pripadalo je samo 3 ili 10% od ukupnih ECTS bodova

Izmjena satnice kolegija Psihologija obrazovanja

2+0+2 2+2+0 Primjerenija organizacija satnice kolegija

Izmjena načina polaganja ispita Opća pedagogija -

pismeniOpća pedagogija - usmeni.

Usmeni je ispit primjereniji sadržaju kolegija

Izmjena načina polaganja ispita

Opća pedagogija – izborni kolegiji:Komunikacija u nastavi: pismeni ispit i portfolio.

Opća pedagogija – izborni kolegiji:Komunikacija u nastavi: pismeni ispit

Potreba za kvantificiranim i standardiziranim oblikom ispitivanja studenata


Opća didaktika -pismeni ispit i portfolio.

Opća didaktika -pismeni ispit. Potreba za kvantificiranim i standardiziranim oblikom ispitivanja studenata


Opća didaktika – izborni kolegiji:Alternativne pedagoške ideje i škole - usmeni ispit i seminarske radne obaveze.

Opća didaktika – izborni kolegiji:Alternativne pedagoške ideje i škole - usmeni ispit.

Primjereniji način polaganja ispita na kolegiju.

Izmjena literature Psihologija obrazovanja

Obvezna literatura: - Vasta, R., Haith, M .M. & Miller, S.A. (1998. ili kasnija izdanja). Dječja psihologija: suvremena znanost. Naklada Slap, Jastrebarsko.- Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.) Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP.

Dopunska literatura:

- Grgin, T. (2001.) Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko:

Psihologija obrazovanja

Obvezna literatura:

- Grgin, T. (2005). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.- Rathus, S. A. (2001). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap. - Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić V. i Miljković, M. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.- Zarevski, P. (2007). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Objavljene nove knjige na hrvatskom jeziku bitne za kolegij

12



Naklada Slap- Papalia, D.E. & Wendkos-Olds, S. (1989 ili kasnija izdanja). Human development. McGraw-Hill. - Zarevski (ur.) (2003.). Učitelji za učitelje, Zagreb:IEP


- Andrilović, V. i - Čudina, M. (1994). Osnove opće i razvojne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.- Andrilović, V. i Čudina, M. (1996). Psihologija učenja i nastave.Zagreb: Školska knjiga.- Beck, R. C. (2006). Motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap. -Čudina-Obradović, M.(1990). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje.Zagreb: Školska knjiga.- Grgin, T. (2005). Školsko ocjenjivanje znanja. Naklada Slap, Jastrebarsko: Naklada Slap. - Petz, B. (2008). Uvod u psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap.Petz, B. (ur.)(2005). Psihologijski rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.Šverko, B. (ur.)(2007): Psihologija. Zagreb: Školska knjiga.Vasta, R, Haith, M. M. i Miller, S. A. (2005). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Izmjena literature Opća pedagogija

Obvezna literatura:

- Mijatović, A. (ur.) (1999), Osnove suvremene pedagogije (Odabrana poglavlja). Zagreb: HPKZ.- König, E,/Zedler, P. (2001), Teorije znanosti o odgoju. Zagreb:Educa.- Gudjons, H. (1994), Pedagogija. Temeljna znanja (Odabrana poglavlja). Zagreb:Educa.

Dopunska literatura: - Schulz von Thun, F. (2001), Kako međusobno razgovaramo 1. Smetenje i razjašnjenja. Zagreb: Erudita

Opća pedagogija

Obvezna literatura:

- Mijatović, A. (ur.) (1999), Osnove suvremene pedagogije (odabrana poglavlja), Zagreb:HPKZ- Previšić, V. (ur.) (2007.), Kurikulum.Teorije, metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb:Školska knjiga- Gudjons, H. (1994), Pedagogija: temeljna znanja. (odabrana poglavlja), Zagreb:Educa


- Dryden, G. I Vos, J. (2001), Revolucija u učenju. Kako promijeniti način na koji svijet uči.- Zagreb:Educa ;- Hartmut von Hentig !997), Humana škola: škola mišljena na nov način. Zagreb:Educa, - W. Glasser (2005) Kvalitetna škola:škola bez prisile , Educa, Zagreb


13



Izmjena literature Opća didaktika

Obvezna literatura:

-Terhart,E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb:Educa.- Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.- Gudjons, H., Teske, R., - Winkel, R.,(ur.), Didaktičke teorije. Zagreb: Educa: 1994.


- Kyriacou, K (1997), Temeljna nastavna umijeća, Zagreb: Educa.- Apel, H. J. (2003), Predavanje. Uvod u akademski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita.- Peterßen, W. H. (2003). Unterrichtsvorbereitung. München: Ehrenwirth.- Peterßen, W. H.(2001), Lehrbuch Allgemeine Didaktik. München: Ehrenwirth.

Opća didaktika

Obvezna literatura:

- Kipper, H., Mischke, W. (2008), Uvod u opću didaktiku (odabrana poglavlja). Zagreb:Educa.- Gudjons, H. (1994). Pedagogija. Temeljna znanja (poglavlje Didaktika), Zagreb: Educa.- Meyer, H. (2005), Što je dobra nastava?Zagreb: Erudita.- Lersch, R. (2005), Nastava kao čin uravnoteženja.Zagreb: Erudita.- Terhart,E. (2001), Metode poučavanja i učenja (odabrana poglavlja). Zagreb: Educa.- Langer, I., Schulz von Thun, F., Tausch, R. (2003), Kako se razumljivo izražavati. Kako tekstove i govor učiniti razumljivijim (odabrana poglavlja ). -Palekčić, M. (2005), “Utjecaj kvalitete nastave na postignuća učenika“. Pedagogijska istraživanja, II (2), 209-233.- Palekčić, M. (2006), “Sadržaji obrazovanja i nastave: struktura i kriteriji adabira“. Pedagogijska istraživanja, III (2), str.181-200.


- Apel, H. J. (2003), Predavanje. Uvod u akademski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita.- Kyriacou, K (1997), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.- Matte, W. (2007), Nastavne metode. 75 kompatnih pregleda za nastavnike i učenike. Zagreb: Naklada Ljevak.- Matte, W. (2007), Rutinski planirati – učinkovito planirati. Zagreb: Naklada Ljevak.- Prange; K.(2005), Kompetencije između profesionalizacije i evaluacije. Pedagogijska istraživanja, II (1), 49-58.- Wiechmann, J. (2006), Zwölf Unterrichtsmethoden. Vielfalt für die Praxis. Weinheim: Beltz.- Winkler,M., Commichau, A.(2008), Komunikacijsko-psihološka retorika (odabrana poglavlja). Zagreb: Erudita.


14



Novi izborni kolegij -

Psihološki modulKolegij : Inteligencija ECTS boda

Novi izborni kolegij u ponudi Zajedničkog dijela nastavničkih usmjerenja (Psihološkog modula)

15

Naziv studijskog programa STRANI JEZIK STRUKE – izborna ponuda Centra za strane jezike, diplomski



Prije promjene

Poslije promjene Obrazloženje

Uvođenje novog izbornog kolegija Strani jezik struke kao izbornog /fakultativnog kolegija iz ponude fakulteta

-

Zimski semestar: Engleski kao jezik struke 1 Njemački kao jezik struke 1Talijanski kao jezik struke 1Francuski kao jezik struke 1Španjolski kao jezik struke 1Ruski kao jezik struke 1

Ljetni semestar: Engleski kao jezik struke 2 Njemački kao jezik struke 2Talijanski kao jezik struke 2Francuski kao jezik struke 2Španjolski kao jezik struke 2Ruski kao jezik struke 2

Uvođenjem izbornog kolegija Stranog jezika struke u ponudi fakultativnih kolegija za sve studije Filozofskog fakulteta koji su slušali isti Strani jezik struke na preddiplomskom studiju omogućuje se nastavak učenja stranoj jezika struke na višim stupnjevima znanja i sposobnosti, a onim koji taj kolegij nisu slušali, ali zadovoljavaju uvjete za upis, razvijanje kompetencija u području stranog jezika struke na višim stupnjevima znanja i sposobnosti

Trajanje, ECTS bodovi -

Zimski semestar - 15 sati nastave (vježbe)Ljetni semestar – 15 sati nastave (vježbe)Svaki kolegij donosi 2 ECTS boda

Ujednačavanje trajanja radi lakšeg organiziranja nastave i ujednačavanja razine usvojenog znanja

Način provjere znanja -

Kolegij iz zimskog semestra: aktivno sudjelovanje tijekom vježbi, kraći prijevodi stručnih tekstova

Kolegij iz ljetnog semestra: pismeni i usmeni ispit

Posljedica koncepcijskog ujednačavanja nastave na kolegiju.

Uvjeti

Kolegij iz zimskog semestra:

Kolegij mogu upisati svi studenti fakulteta ukoliko su odslušali i položili isti kolegij Strani jezik struke iz istog jezika na preddiplomskoj razini, ili studenti koji su stekli odgovarajuću licencu o znanju odabranog stranog jezika na razini B1 ili višoj ( prema Zajedničkom europskom referentnom okviru) , iako on nije bio odslušan i položen na preddiplomskom studiju.

Kolegij iz ljetnog semestra:

Odslušan kolegij iz zimskog semestra

Izjednačavanje prava svih studenata koji se upišu na diplomske studije Filozofskog fakulteta, bez obzira da li dolaze sa Filozofskog kao matičnog fakulteta

16

Naziv studijskog programa FILOZOFIJA, jednopredmetna, preddiplomski

Vrsta studija 1) preddiplomski

Što se mijenja/što se nadopunjuje Prije promjene Poslije promjene Obrazloženje

obvezatnost seminara

svi seminari od 2. godine nadalje bili su izborni i mogli su se nadomjestiti drugim izbornim kolegijima

od 3. sem. studenti su dužni upisati po 2 seminara u semestru

seminarski tip nastave ne može se nadoknaditi drugim tipovima nastave

status seminara nije bio jasan status svi seminari su izborni kolegiji nužnost preciziranje statusa

zamjenski kolegij za strani jezik struke

studenti su mogli birati bilo koji zamjenski kolegij

studenti mogu upisati jezik struke (engleski, njemački, francuski), a kao zamjenski kolegij mogu upisati adekvatan kolegij iz grčkog, latinskog ili sanskrta

bez poznavanja stranih jezika nije moguć kvalitetan studij filozofije

Filozofija religijenije bila predviđena kao izborni kolegij

uvodi se izborni kolegij koji se izvodi u jednom semestru kao 2P (ispit, 4 ECTS) i/ili izborni seminar (2S, 3 ECTS)

širenje ponude izbornih kolegija

Filozofija i kulturalizam nije bilo predviđeno kao izborni kolegij

izborni kolegij (C2)1S/1P, bez ispita, 3 ECTS


Filozofija i psihoanaliza

nije bilo predviđeno kao izborni kolegij do akad. god. 2007/2008.

izborni kolegij (C2)2P, ispit, 4ECTS


Filozofija prirode I

Filozofija prirode II


izborni kolegij(C2), I-2P, bez ispita 3 ECTS(C2),II- 2P, ispit, 3 ECTS


Klasični njemački idealizam nije bilo predviđeno kao izborni kolegijdo akad. god. 2007/2008.

izborni kolegij (C2) 2P, ispit, 4 ECTS


Marx i marksističke filozofije


izborni kolegij (C2)2P, ispit, 4ECTS i/iliizborni seminar (C2)2S, bez ispita, 3 ECTS


Povijest filozofije /izborni/ nije bilo predviđeno kao izborni kolegij do akad. god. 2007/2008.

izborni kolegij (C2)2P, ispit, 4 ECTS


Uvod u filozofiju 4P, ispit, 5 ECTS 4P, bez ispita, 4 ECTS

smanjuje se broj ECTS bodova zbog smanjenja opterećenosti studenata-provjera znanja sada bez ispita

Uvod u filozofiju/općiizborni kolegij za studente drugih grupa, 2P, 4 ECTS

studium generale (za druge studijske grupe D2)4P, ispit, 6 ECTS

povećava se broj ECTS bodova zbog povećanja satnice

Ontologija I, i II, Filozofska antropologija I i II, Etika I i II, Filozofija politike I i II, Filozofija jezika I i II, Indijska filozofija I i II, Hrvatska filozofija I i II

jednosemestralni kolegiji, 4P, 5 ECTS

dvosemestralni kolegiji, (izbornost D2 osim Etike-izbornost A), kolegiji pod I – bez ispita 2P, 3 ECTSkolegiji pod II – ispit, 2P, 3 ECTS

kolegiji se razdvajaju na dvosemestralne uslijed nemogućnosti kvalitetne izvedbe specifičnih područja bez duljeg kontinuiteta u praćenju literature

Suvremena filozofska terminologija 4S, 5 ECTS (D2), 4S, 6 ECTSpovećava se broj ECTS bodova zbog povećanja opterećenosti studenata

17


Povijest filozofije I, II i III

Povijest filozofije I - 4P, 5 ECTS, Seminar Povijesti filozofije-4S, 5 ECTS, Povijest filozofije II, 4P, 5 ECTS

(D2) Povijest filozofije I, 4P, 4 ECTS, bez ispita, (D2)Povijest filozofije II, 4P, 4 ECTS, bez ispita, (D2)Povijest filozofije III, ispit, 4P, 8 ECTS

Logika studija Povijesti filozofije čini besmislenim parcijalne ispite, već zahtijeva kontinuitet rada na izvornoj literaturi

Logika I Uvod u simboličku logiku jednosemestralni kolegij, 4P, 5 ECTS

(D2), 2P, bez ispita, 3 ECTS

jednosemestralna Logika I razdvaja se na Logiku I i Logiku II, u svrhu jačanja kontinuiteta uvodnog studija logike

Logika II Uvod u simboličku logiku kao gore (D2), 2P, ispit, 3 ECTS kao gore

Logika IIILogika II, jednosemestralna, 4P, 5 ECTS


jednosemestralna Logika II razdvaja se na Logiku III i Logiku IV uslijed štetnih posljedica diskontinuiteta slušanja logike

Logika IV 2P, ispit 3 ECTS (D2), 2 P, ispit, 3 ECTS kao gore

Spoznajna teorijaSocijalna filozofija 4P, ispit, 5 ECTS (D2), 6 ECTS

povećava se broj ECTS bodova zbog povećanja opterećenosti studenata

Filozofija prava, Filozofija kulture, Filozofija povijesti, Metafizika,Odgovornost filozofa, Filozofija znanosti, Metodologija znanstvenog rada,

2P, ispit, 3 ECTS (C2), 4 ECTS kao gore

Suvremena estetika, Suvremena estetika -opći, Bioetika, Antropologija i hermeneutika, Filozofija uma,

4P, ispit, 5 ECTS

(C2), osim Suvremena estetika i Suvremena estetika-opći (C-1), 6 ECTS

kao gore

Uvod u filozofiju povijesti 2P, bez ispita, 2 ECTS (C2), 2P, bez ispita, 3 ECTS kao gore

Akademsko pisanje 2P, ispit, 3 ECTS (D2), 1P/1V, 4 ECTS kao goreMetodologija znanstvenog rada-opći 2P, ispit, 3ECTS (C1), 2P, 4 ECTS kao gore

Etika-opći 2P, ispit, 3 ECTS (C1), 2P/2S, 6 ECTS kao gore

Naziv studijskog programa Filozofija, dvopredmetna, preddiplomski

Vrsta studija 1) preddiplomski



obvezatnost seminara

svi seminari od 2. godine nadalje bili su izborni i mogli su se nadomjestiti drugim izbornim kolegijima

od 3. sem. studenti su dužni upisati po 1 seminar u semestru

seminarski tip nastave ne može se nadoknaditi drugim tipovima nastave

status seminara nije bio jasan status svi seminari su izborni kolegiji nužnost preciziranje statusa

zamjenski kolegij za strani jezik struke

studenti su mogli birati bilo koji zamjenski kolegij

studenti mogu upisati jezik struke (engleski, njemački, francuski), a kao zamjenski kolegij mogu upisati adekvatan kolegij iz grčkog, latinskog ili sanskrta

bez poznavanja stranih jezika nije moguć kvalitetan studij filozofije

Filozofija religijenije bila predviđena kao izborni kolegij

uvodi se izborni kolegij koji se izvodi u jednom


18



semestru kao 2P (ispit, 4 ECTS) i/ili izborni seminar (2S, 3 ECTS)

Filozofija i kulturalizam nije bilo predviđeno kao izborni kolegij

izborni kolegij (C2)1S/1P, bez ispita, 3 ECTS


Filozofija i psihoanaliza


izborni kolegij (C2)2P, ispit, 4ECTS


Filozofija prirode I

Filozofija prirode II


izborni kolegij(C2), I-2P, bez ispita 3 ECTS(C2),II- 2P, ispit, 3 ECTS


Klasični njemački idealizam nije bilo predviđeno kao izborni kolegijdo akad. god. 2007/2008.

izborni kolegij (C2) 2P, ispit, 4 ECTS


Marx i marksističke filozofije


izborni kolegij (C2)2P, ispit, 4ECTS i/iliizborni seminar (C2)2S, bez ispita, 3 ECTS


Povijest filozofije /izborni/ nije bilo predviđeno kao izborni kolegij do akad. god. 2007/2008.

izborni kolegij (C2)2P, ispit, 4 ECTS


Uvod u filozofiju 4P, ispit, 5 ECTS 4P, bez ispita, 4 ECTS

smanjuje se broj ECTS bodova zbog smanjenja opterećenosti studenata-provjera znanja sada bez ispita

Uvod u filozofiju/opći izborni kolegij za studente drugih grupa, 2P, 4 ECTS

studium generale (za druge studijske grupe D2)4P, ispit, 6 ECTS

povećava se broj ECTS bodova zbog povećanja satnice

Ontologija I, i II, Filozofska antropologija I i II, Etika I i II, Filozofija politike I i II, Filozofija jezika I i II, Indijska filozofija I i II, Hrvatska filozofija I i II

jednosemestralni kolegiji, 4P, 5 ECTS

dvosemestralni kolegiji, (izbornost D2 osim Etike-izbornost A), kolegiji pod I – bez ispita 2P, 3 ECTSkolegiji pod II – ispit, 2P, 3 ECTS

kolegiji se razdvajaju na dvosemestralne uslijed nemogućnosti kvalitetne izvedbe specifičnih područja bez duljeg kontinuiteta u praćenju literature

Suvremena filozofska terminologija 4S, 5 ECTS (D2), 4S, 6 ECTS


Povijest filozofije I, II i III

Povijest filozofije I - 4P, 5 ECTS, Seminar Povijesti filozofije-4S, 5 ECTS, Povijest filozofije II, 4P, 5 ECTS

(D2) Povijest filozofije I, 4P, 4 ECTS, bez ispita, (D2)Povijest filozofije II, 4P, 4 ECTS, bez ispita, (D2)Povijest filozofije III, ispit, 4P, 8 ECTS

Logika studija Povijesti filozofije čini besmislenim parcijalne ispite, već zahtijeva kontinuitet rada na izvornoj literaturi

Logika I Uvod u simboličku logiku

jednosemestralni kolegij, 4P, 5 ECTS


jednosemestralna Logika I razdvaja se na Logiku I i Logiku II, u svrhu jačanja kontinuiteta uvodnog studija logike

Logika II Uvod u simboličku logiku kao gore (D2), 2P, ispit, 3 ECTS kao gore

Logika IIILogika II, jednosemestralna, 4P, 5 ECTS


jednosemestralna Logika II razdvaja se na Logiku III i Logiku IV uslijed štetnih posljedica diskontinuiteta slušanja logike

Logika IV 2P, ispit 3 ECTS (D2), 2 P, ispit, 3 ECTS kao gore19



Spoznajna teorijaSocijalna filozofija 4P, ispit, 5 ECTS (D2), 6 ECTS


Filozofija prava, Filozofija kulture, Filozofija povijesti, Metafizika,Odgovornost filozofa, Filozofija znanosti, Metodologija znanstvenog rada,

2P, ispit, 3 ECTS (C2), 4 ECTS kao gore

Suvremena estetika, Suvremena estetika -opći, Bioetika, Antropologija i hermeneutika, Filozofija uma,

4P, ispit, 5 ECTS

(C2), osim Suvremena estetika i Suvremena estetika-opći (C-1), 6 ECTS

kao gore

Uvod u filozofiju povijesti 2P, bez ispita, 2 ECTS (C2), 2P, bez ispita, 3 ECTS kao gore

Akademsko pisanje 2P, ispit, 3 ECTS (D2), 1P/1V, 4 ECTS kao goreMetodologija znanstvenog rada-opći 2P, ispit, 3ECTS (C1), 2P, 4 ECTS kao gore

Etika-opći 2P, ispit, 3 ECTS (C1), 2P/2S, 6 ECTS kao gore

Naziv studijskog programa FONETIKA, preddiplomski




Fonetski opis hrvatskih dijalekata – izborni kolegij

Uvjet: upisan 5. semestar i Fonetska transkripcija

Uvjet: Položen ispit iz Fonetske transkripcije + Govorne vježbe

Prethodno nije bio definiran uvjet (odslušan ili položen kolegij).

Ortoepija hrvatskoga jezika II – izborni kolegij

Uvjet: upisan 5. semestar i Ortoepija hrvatskoga jezika I

Uvjet: Položen ispit iz Ortoepije hrvatskoga jezika I + Govorne vježbe

Prethodno nije bio definiran uvjet (odslušan ili položen kolegij).

Slušanje i govor – obvezni kolegij

Uvjet: Nema

Uvjet: Položeni ispiti iz Artikulacijske fonetike + Govorne vježbe i Akustičke fonetike

Prethodno nije bio definiran uvjet.

Hrvatski purizmi i jezična elegancija – izborni kolegij

a) 2Vb) Izborni kolegij u diplomskom studiju

a) 1P + 1Vb) Izborni predmet u preddiplomskom studiju

Bilo je potrebno ponuditi više izbornih kolegija radi popunjavanja ECTS bodova.

Naziv studijskog programa FRANCUSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, preddiplomski




Kolegij Francuski jezik 1 (1. semestar prema hodogramu studija) – obavezni kolegij

Ispit: Trajno praćenje i završni pisani test ISPIT: NEMA

Ukida se ispit na prijelazu iz zimskog u ljetni semestar između srodnih i vezanih kolegija.Trajno praćenje se u bolonjskom sustavu samo po sebi podrazumijeva.

Kolegij Francuski jezik 2 – II. Uvjeti za upis kolegija: Uvjeti za upis kolegija: 20



semestar prema hodogramu studija, obavezni kolegij

apsolviran kolegij Francuski jezik 1

odslušan k olegij Francuski jezik 1

Kolegij Francuske jezične vježbe 1 – 1. semestar po hodogramu studija, izborni kolegij

Kolegij nije bio vezan za srodni izborni kolegij Francuske jezične vježbe 2

Kolegij jest vezan za srodni izborni kolegij Francuske jezične vježbe 2

Određen broj studenata odustaje od kolegija u 2. semestru. Da bi se to izbjeglo, kolegij je vezan na slijedeći srodni izborni kolegij Francuske jezične vježbe 2

Kolegij Francuske jezične vježbe 2 – 2. semestar prema hodogramu studija, izborni kolegij

Uvjeti : apsolviran kolegij Francuske jezične vježbe

Uvjeti : odslušan kolegij Francuske jezične vježbe 2

Kolegij Francuski jezik 3 – 3. semestar po hodogramu studija, obavezni kolegij

Uvjeti : apsolviran kolegij Francuski jezik 2Ispit : trajno praćenje i završni pisani test

Uvjeti : položen kolegij Francuski jezik 2

Ispit : Nema

Zamjena „nebolonjskog“ termina „apsolviran“ u „položen“. Ne radi se o suštinskoj promjeni preduvjeta.Nema više ispita na prijelazu iz zimskog u ljetni semestar između srodnih kolegija.Trajno praćenje se po bolonjskom sustavu samo po sebi podrazumijeva.

Kolegij Francuski jezik 4 – četvrti (ljetni) semestar po hodogramu studija, obavezni kolegij

Uvjeti : apsolviran kolegij Francuski jezik 3

Uvjeti : odslušan kolegij Francuski jezik 3


2 ECTS

Uvjeti : apsolviran kolegij Francuske jezične vježbe 2Vezanost kolegija : kolegij je vezan za izborni kolegij Francuske jezične vježbe 4 (4. semestar)

3 (tri) ECTS

Uvjeti : odslušan kolegij Francuske jezične vježbe 2

Minimalna korekcija ECTS boda.


2 ECTS bodaUvjeti : apsolviran kolegij Francuske jezične vježbe 3

3 (TRI) ECTS boda Uvjeti : odslušan kolegij Francuske jezične vježbe 3

Minimalna korekcija ECTS bodova.

Kolegij Francuski jezik 5 – 5. (peti) zimski semestar po hodogramu studija, obavezni kolegij

ECTS bodovi : 3 (tri)


Ispit : trajno praćenje i završni pisani test

ECTS bodovi : 4 (četiri)


Ispit : nema (kao što ispit nemaju niti kolegiji Francuski jezik 1,3 i 7)


Pojam „apsolviran“ se zamjenjuje pojmom „položen“.Trajno praćenje se u bolonjskom sustavu podrazumijeva.

Kolegij Francuski jezik 6 – 6. (šesti) ljetni semestar, obavezni kolegij


Uvjeti : odslušan kolegij Francuski jezik 5

Kolegij Francuska ortoepija 1, 1. (prvi) semestar – zimski, obavezni kolegij

1 V

1 ECTS bod

Ispit : kolokvij

1 V + 1 P2 ECTS bodaIspita : nema

Minimalna promjena (povećanje) ECTS boda, jer se radi o važnom obaveznom kolegiju. Minimalno povećanje satnice i time studentskog opterećenja.

Kolegij Francuska ortoepija 1 V 1 V + 1 P

21



2, drugi (zimski) semestar, obavezni kolegij

ECTS bodovi : 1 (jedan)

Uvjeti : apsolviran kolegij Francuska ortoepija 1

ECTS bodovi : 2 (dva)Uvjeti : odslušan kolegij Francuska ortoepija 1

Kolegij Francuske korektivne fonetske vježbe 1, 1. semestar po hodogramu studija, izborni kolegij

2 VECTS bodovi : 2 dva

1 VECTS bodovi : 1 (jedan)

Minimalna korekcija ECTS bodova.Minimalno smanjenje satnice, zbog povećanja satnice srodnog obaveznog kolegija Francuska ortoepija 1

Kolegij Francuske korektivne fonetske vježbe 2, 2. semestar po hodogramu studija, izborni kolegij

ECTS bodovi : 2 (dva)2 VUvjeti : apsolviran kolegij Korektivne vježbe 1


1 VUvjeti : odslušan kolegij Francuske korektivne vježbe 1

Smanjenje satnice, zbog povećanja satnice obaveznih kolegija Francuska ortoepija 1 i 2.

Francuske fonetske vježbe 1, 3. semestar po hodogramu studija, izborni kolegij


Uvjeti : apsolviran kolegij Francuska ortoepija 2

ECTS bodovi : 2 (dva)

Uvjeti : položen kolegij Francuska ortoepija 2


Francuske fonetske vježbe 2, 4. semestar po hodogramu studija, izborni kolegij


Uvjeti : apsolviran kolegij Fonetske vježbe 1

ECTS bodovi : 2 (dva) bodaUvjeti : odslušan kolegij Francuske fonetske vježbe 1

Kolegij Latinski jezik za romaniste 1, 3. semestar, izborni kolegij

Ispit : Da Ispit : Da (pismeni ispit)

Kolegij Latinski jezika za romaniste 2, 4. semestar, izborni kolegij

Uvjet : apsolviran kolegij Latinski jezik za romaniste 1Ispit : DA

Uvjet : položen kolegij Latinski jezik za romaniste 1Ispit : DA

Kolegij Francuska lingvistika 1, 3. semestar po hodogramu studija, obavezni kolegij


Uvjet : položen kolegij Francuski jezik 2

Zamjena pojma „apsolviran“ pojmom „položen“ koji je njegov „prijevod“. Ne radi se o suštinskoj promjeni uvjeta.

Kolegij Francuska lingvistika 2, 4. semestar po hodogramu studija, obavezni kolegij

Uvjet : apsolviran kolegij Francuska lingvistika 2

Uvjet : odslušan kolegij Francuska lingvistika 1

Kolegij Rečenična semantika, 5. semestar po hodogramu studija, izborni kolegij

Uvjet : apsolviran kolegij Francuska lingvistika 2

Uvjet : položen kolegij Francuska lingvistika 2

Zamjena nebolonjskog termina „apsolviran“ u „položen“.

Kolegij Leksička semantika, 6. semestar po hodogramu studija, izborni kolegij

Uvjeti : apsolviran kolegij Francuska lingvistika 2

Uvjet : položen kolegij Francuska lingvistika 2


Kolegij: Uvod u francusku sintaksu, 5. semestar po hodogramu studija, obavezni kolegij

2 P + 1 VUvjeti : apsolviran kolegij Francuski jezik 4 ili ekvivalentan kolegij

Ispit : trajno praćenje

2 P + 1 SUvjeti : položen kolegij Francuski jezik 4

Ispit : pismeni i usmeni ispit

Trajno praćenje se podrazumijeva u bolonjskom sustavu.

Uvodi se pismeni i usmeni ispit.

Kolegij Sintaksa složene rečenice, 6. semestar po hodogramu studija, obavezni kolegij

Uvjeti : apsolviran kolegij Uvod u francusku sintaksu ili ekvivalentan kolegij2 P + 1 V

Uvjeti : položen kolegij Uvod u francusku sintaksu2 P + 1 S


Kolegij Uvod u prevođenje 1 (5. semestar)



Kolegij Uvod u prevođenje 2 Uvjeti : apsolviran Uvjeti : položen kolegij Vidjeti Opću napomenu, supra.

22



(6. semestar)kolegij Uvod u prevođenje 1

Uvod u prevođenje 1 i odslušan* kolegij Francuski jezik 5

Uz to zahtijevniji uvjeti.

Kolegij Kanadska kultura i književnost 1 – 5. semestar

Uvjeti : Položen kolegij Francuski jezik 4 Novi izborni kolegij

Kolegij Kanadska kultura i knjiženost 2 – 6. semestar

Uvjeti : odslušan kolegij Francuski jezik 5 i položen kolegij Kanadska kultura i književnost 1

Novi izborni kolegij.

Kolegij Francuska književnost i periodizacija, 1 (prvi) zimski semestar prema hodogramu studija, obavezan kolegij

Uvjet : upisan studijFrancuskog jezika i književnosti ili neke druge studijske grupe na Sveučilištu u Zagrebu

Uvjet : Upisan 1. semestar studija Francuskog jezika i književnosti

Kolegij Francuska književnost: XVII. stoljeće, 2. semestar – ljetni prema hodogramu studija, obavezan kolegij

Uvjet : upisan 2. semestar studija Francuskog jezika i književnosti

Uvjet : položen ispit iz kolegija Francuska književnost : povijest i periodizacija

Kolegij Francuska književnost: XVIII. st. – 3. semestar prema hodogramu studija, obavezan kolegij

Uvjet : upisan treći semestar studija Francuskog jezika i književnosti


Kolegij Francuska književnost: XIX. st. – 4. semestar prema hodogramu studija, obavezan kolegij

Uvjet : upisan četvrti semestar studija Francuskog jezika i književnosti


Kolegij Francuska književnost XX. stoljeća (5. semestar – zimski prema hodogramu studija), obavezan kolegij

Uvjet : upisan peti semestar studija Francuskog jezika i književnosti

Uvjet : položen i spit iz kolegija Francuska književnost : povijest i periodizacija

Kolegij Francuska književnost: srednjovjekovlje (6. emestar prema hodogramu studija), obavezan kolegij

Uvjet : upisan šesti semestar studija Francuskog jezika i književnosti


Kolegij Književni seminar 1 – 5. semestar prema hodogramu studija, izborni kolegij

Uvjet : upisan peti semetar studija Francuskog jezika i književnosti


Kolegij Književni seminar 2 – 6. semestar prema hodogramu studija, izborni kolegij

Uvjet : upisan šesti semestar studija Francuskog jezika i književnosti


Kolegij Pregled francuske poezije od kraja II. sv. rata do današnjih dana – izborni kolegij

Uvjet : položen ispit iz kolegija Francuska književnost: povijest i periodizacija

Novi izborni kolegij

Belgijska književnost na francuskom jeziku 1 - izborni kolegij

Uvjet : položen ispit iz kolegija : Francuska književnost: povijest i periodizacija


Belgijska književnost na francuskom jeziku 2, izborni kolegij

Uvjet : položen ispit iz kolegija Francuska književnost: povijest i periodizacija


23

Naziv studijskog programa FRANCUSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, diplomski




Francuska fonetika 1, 7. semestar (zimski) po hodogramu studija, izborni kolegij

2 ECTS bodaIspit : kolokvij

3 ECTS bodaIspit : nema

Trajno praćenje je adekvatniji način evaluiranja studenata na kolegiju

Francuska fonetika 2, 8. (ljetni) semestar po hodogramu studija, izborni kolegij

2 ECTS boda 3 ECTS boda

Francuski jezik 7, 7. (zimski semestar po hodogramu studija), izborni kolegij

Ispit : trajno praćenje i završni pisani test Ispit : nema

Trajno praćenje je adekvatniji način evaluiranja studenata na kolegiju

Francuski jezik 8, 8. (ljetni) semestar, izborni kolegij

Uvjet : apsolviran kolegij Francuski jezik 7

Uvjet : Odslušan Francuski jezik 7

Naziv studijskog programa GERMANISTIKA, preddiplomski

Vrsta studija preddiplomski



Naziv kolegija Jezične vježbe I Suvremeni njemački jezik I Usklađuje se naziv predmeta s nazivima na srodnim studijima

Naziv kolegija Jezične vježbe II Suvremeni njemački jezik IINaziv kolegija Jezične vježbe III Suvremeni njemački jezik IIINaziv kolegija Jezične vježbe IV Suvremeni njemački jezik IVNaziv kolegija Jezične vježbe V Receptivna i produktivna tekstna

kompetencija INaziv kolegija Jezične vježbe VI Receptivna i produktivna tekstna

kompetencija IINaziv kolegija Izgovorne vježbe I Izgovorne vježbe njemačkog

jezika IUvođenjem imena jezika u naziv kolegija difererencira se predmet prema srodnim predmetima na drugim studijima

Naziv kolegija Izgovorne vježbe II Izgovorne vježbe njemačkog jezika II

naziv kolegija

Seminar iz njemačke književnosti: 18. stoljeće

Seminar iz njemačke književnosti: 18. stoljeće A

U naziv navedenih seminara uvodi se dodatak A, B, C što uklanja poteškoće u administriranju putem ISVU-a budući da se isti seminar izvodi u više grupa s različitim temama/sadržajima i da studenti u skladu s programom germanistike mogu upisati i više od jednog književnog seminara u jednom semestru

Seminar iz njemačke književnosti: 18. stoljeće BSeminar iz njemačke književnosti: 18. stoljeće C

naziv kolegijaSeminar iz njemačke književnosti: 19. stoljeće

Seminar iz njemačke književnosti: 19. stoljeće ASeminar iz njemačke književnosti: 19. stoljeće BSeminar iz njemačke književnosti: 19. stoljeće C

Seminar iz njemačke književnosti: 20. stoljeće/1

Seminar iz njemačke književnosti: 20. stoljeće/1

Seminar iz njemačke književnosti: 20. stoljeće 1A

Seminar iz njemačke književnosti: 20. stoljeće 1BSeminar iz njemačke

24



književnosti: 20. stoljeće 1CSeminar iz njemačke književnosti: 20. stoljeće/2

Seminar iz njemačke književnosti: 20. stoljeće 2A

Seminar iz njemačke književnosti: 20. stoljeće 2BSeminar iz njemačke književnosti: 20. stoljeće 2C

Evaluacija svih književnih seminara

Uredno absolviranje svih obaveza na književnom seminaru nastavnik potvrđuje potpisom u indeks studija

Uredno absolviranje svih obaveza na književnom seminaru nastavnik potvrđuje potpisom te ocjenom koja se upisuje u indeks studija

Katedra za njemačku književnost utvrdila je da sudionici seminara vrlo dobro reagiraju na novi način evaluacije, prije svega u tome što se mnogo bolje pripremaju za seminarske sate, što znatno aktivnije sudjeluju u radu seminara i shodno tome podižu ukupnu kvalitetu rada.

Izborni kolegiji - Germanističko jezikoslovlje u 19. stoljeću, ECTS2, 2S

Uvođenjem navedenih kolegija proširuje se kvaliteta ponude izbornih kolegija u preddiplomskom studiju.

- Odabrana poglavlja iz nizozemske kulture i civilizacije, ECTS2, 2S

- Interlingvistika i ustroj esperanta, ECTS3, 1P1SPlanski jezici, ECTS2, 2SOsnove nizozemskog jezika I, ECTS2, 2SOsnove nizozemskog jezika II, ECTS2, 2SOsnove nizozemskog jezika III, ECTS2, 2SOsnove nizozemskog jezika IV, ECTS2, 2SNizozemski: gramatika i jezične vježbe I, ECTS4, 4sNizozemski: gramatika i jezične vježbe II, ECTS4, 4sNizozemski: gramatika i jezične vježbe III, ECTS4, 4sNizozemski: gramatika i jezične vježbe IV, ECTS4, 4s

Poradi jasnoće i lakšeg razumijevanja pojašnjen je tekst o uvjetima upisa izbornih kolegija na preddiplomskom studiju. Navedeni se izborni kolegiji upisuju od 3.-6. semestra

***Izborni kolegiji iz književnosti i lingvistike: student od 3. do 6. semestra ne može iz ponude odabrati manje od 2 seminara iz lingvistike ili manje od 2 seminara iz književnosti. Izborni seminari iz lingvistike nisu vezani uz semestar. Izborni seminari iz književnosti tematski prate obvezna predavanja

***Izborni kolegiji iz književnosti i lingvistike: Student od 3. do 6. semestra iz ponude izbornih kolegija upisuje dva kolegija po semestru. Student može birati između kolegija iz područja lingvistike i/ili književnosti prema vlastitom težištu zanimanja, pri čemu ukupan broj upisanih izbornih kolegija iz jednog područja (lingvistika i/ili književnost) u studijskom razdoblju od 3. do 6. semestra ne može biti manji od 2

Studenti u pogledu odabira izbornih predmeta od 3. do 6. semestra imaju veliku unutarnju izbornost te mogu sami odrediti težište studija na lingvističkim ili na književnim sadržajima. Kako bi se osigurala osnovna kompetencija na pojedinom području, student je obavezan u od 3. do 6. semestra odabrati najmanje 2 kolegija iz jednog ili drugog područja.

25

Naziv studijskog programa GERMANISTIKA, diplomskiVrsta studija diplomski



Mijenja se uvjet upisa prevoditeljskog smjera na diplomskom studiju

«Ovaj studijski smjer može se kombinirati samo s prevoditeljskim smjerovima na onim odsjecima Filozofskog fakulteta koji također u svojoj ponudi imaju prevoditeljski smjer.»

Navedena se rečenica briše iz kurikuluma studija.

Briše se navedena odredba, kako bi se studentima omogućio veći izbor u kombiniranju smjerova na diplomskoj razini studija.

Naziv studijskog programa STUDIJ HUNGAROLOGIJE, preddiplomski




Uvod u mađarsku civilizaciju uvjet upis na studij nema uvjeta uklanjanje nepotrebnih odredbi

Uvod u mađarsko jezikoslovlje uvjet upis na studij nema uvjeta uklanjanje nepotrebnih

odredbi

Jezične vježbe iz mađarskog jezikoslovlja I. uvjet upis na studij nema uvjeta uklanjanje nepotrebnih

odredbi

Uvod u mađarsku književnost uvjet: Uvod u mađ.

civilizaciju nema uvjeta optimalniji raspored studentskih obaveza

Fonologija mađarskog jezika uvjet: Uvod u mađ. jezikoslovlje nema uvjeta optimalniji raspored

studentskih obavezaSuvremeni mađarski jezik I (vrste riječi, glagoli)

uvjet:položena Fonologija mađarskog jez.

uvjeti: Fonologija mađarskog jezika, Jezične vježbe iz mađarskog j. I. i II.

potreba za primjerenim stupnjem ovladanosti mađarskim jezikom

Suvremeni mađarski jezik II. (imenske riječi i relacijske riječi)

Uvjet: Suvremeni mađarski jezik I.

Uvjet: Fonologija mađarskog jezika, Jezične vježbe iz mađarskog j. I. i II.


Suvremeni mađarski jezik III. (sintagmatika) uvjet:Suvremeni

mađarski jezik II.

uvjet: Suvremeni mađarski jezika II., Jezične vježbe iz mađarskog j. III. i IV.


Suvremeni mađarski jezik IV. (sintaksa) uvjet:Suvremeni

mađarski jezik III.

uvjet: Suvremeni mađarski jezika II., Jezične vježbe iz mađarskog j. III. i IV.


Mađarska književnost I. uvjet: Uvod u mađarsku književnost

uvjet: Uvod u mađarsku književnost, Jezične vježbe iz mađarskog j. I. i II.


Mađarska književnost I. uvjet: Uvod u mađarsku književnost

uvjet: Uvod u mađarsku književnost, Jezične vježbe iz mađarskog j. I. i II.


Mađarska književnost III. uvjet: Mađarska književnost II.

uvjet: Mađarska književnost II., Jezične vježbe iz mađarskog j. III. i IV.


Mađarska književnost IV. uvjet: Mađarska književnost III.

uvjet: Mađarska književnost II., Jezične vježbe iz mađarskog j. III. i IV


26



Jezične vježbe (I-VI.) naslovi kolegija: Jezične vježbe (I-VI.)

naslovi kolegija Jezične vježbe iz mađarskog jezika (I-VI.) usklađivanje s ISVU-om

Jezične vježbe (V-VI.) naslovi kolegija: Jezične vježbe (V-VI.)

naslovi kolegija: Jezične i prevoditeljske vježbe (V-VI.)

usklađenost naslova sa sadržajem kolegija

Suvremeni mađarski jezik I. (vrste riječi i glagoli)

podnaslov kolegija: vrste riječi i glagoli

podnaslov kolegija: Uvod u opću i glagolsku morfologiju

usklađenost naslova sa sadržajem kolegija

Naziv studijskog programa STUDIJ HUNGAROLOGIJE, diplomski




Jezične i prevoditeljske vježbe VII.

naslov: Jezične i prevoditeljske vježbe VII.4 ECTSa

-naslov: Jezične i prevoditeljske vježbe I.- 5 ECTSa

usklađenje naslova sa sadržajem kolegija, optimalnije bodovanje studentskog opterećenja

Jezične i prevoditeljske vježbe VIII.

naslov: Jezične i prevoditeljske vježbe VIII4 ECTSa

-naslov: Jezične i prevoditeljske vježbe II.- 5 ECTSa


Jezične i prevoditeljske vježbe IX. naslov: Jezične i

prevoditeljske vježbe XI.4 ECTSa

-naslov: Jezične i prevoditeljske vježbe III.- 5 ECTSa


Jezične i prevoditeljske vježbe X. - naslov: Jezične i

prevoditeljske vježbe X.4 ECTSa

-naslov: Jezične i prevoditeljske vježbe VI.- 5 ECTSa


Suvremeni mađarski jezik V. – tvorba riječi

- naslov: Suvremeni mađarski jezik V. – tvorba riječi- 3,5 ECTSa

-naslov: Tvorba riječi u mađarskom jeziku- 3 ECTS-a

usklađivanje naslova sa sadržajem kolegija, usklađivanje bodovnog iznosa s ISVU-om, bez promjene studentskog opterećenja

Suvremeni mađarski jezik VI. – leksikologija

-naslov: Suvremeni mađarski jezik VI. – leksikologija- 3,5 ECTS-a

- naslov: Kontrastivni morfosintaktički opis mađarskoga jezika- 3 ECTS-a

usklađenje naslova sa sadržajem kolegija, usklađivanje bodovnog iznosa s ISVU-om, bez promjene studentskog opterećenja

Mađarska književnost V. (tokovi i autorske poetike 19. stoljeća)

- naslov: Mađarska književnost V. (tokovi i autorske poetike 19. stoljeća- 4,5 ECTS-a

naslov: Tokovi i autorske poetike 19. stoljeća u mađarskoj književnosti- 4 ECTS-a


Mađarska književnost Vi. (tokovi i autorske poetike 20. stoljeća)

- naslov: Mađarska književnost VI. (tokovi i autorske poetike 20. stoljeća- 4,5 ECTS-a

naslov: Tokovi i autorske poetike 20. stoljeća u mađarskoj književnosti- 4 ECTS-a


izborni predmeti iz struke za 3. i 4. semestar 3,5 ECTS-a 3 ECTS-a usklađivanje sa fakultetskim

sustavom

Stara mađarska književnost status: izborni predmet

status: obavezni predmet u 2. semestru dipl. studija, umjesto izbirnih premdeta (izborni predmet time se briše iz 2. semestra, a prebacuje se na 3. semestar)

optimalizacija programa iz strukovnog aspekta kroz jačanje statusa navedenog kolegija

27

Naziv studijskog programa GRČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, preddiplomski

Vrsta studija 1) preddiplomski 2) diplomski



Helenistički grčki (ECTS, naziv) 4 ECTS

6 ECTS, naziv: Povijest grčkog jezika: helenistički grčki

Povećan opseg literature i lektire.Promjenom naziva kolegij se uklapa u glavni predmet (povijest grčkog jezika).

Poraba grčkih glagolnih imena 4 ECTS

6 ECTS, naziv: Povijest grčkog jezika: poraba grčkih glagolnih imena

Povećan opseg literature i lektire.Promjenom naziva kolegij se uklapa u glavni predmet (povijest grčkog jezika).

Grčki rečenični period klasičnoga i poklasičnoga razdoblja (naziv)

Grčki rečenični period klasičnoga i poklasičnoga razdoblja

Povijest grčkog jezika: grčki rečenični period klasičnoga i poklasičnoga razdoblja

Promjenom naziva kolegij se uklapa u glavni predmet (povijest grčkog jezika).

Veze među grčkim rečenicama: parataksa i hipotaksa

6 ECTS, ali u hodogramu pogrešno navedeno 8, a u opisu kolegija 4.

6 ECTS; naziv: Povijest grčkog jezika: veze među grčkim rečenicama: parataksa i hipotaksa

Promjenom naziva kolegij se uklapa u glavni predmet (povijest grčkog jezika). Kod ECTS, ispravak pogreške u programu (neuočene pri recenziji: u hodogramu pogrešno navedeno 8, a u opisu kolegija 4.)

Kolegij iz grčke književnosti (jedan od četiri kolegija koji se izvode ciklički: Grčka komedija, Grčka tragedija, Grčki epigram, Grčka epska poezija)

6 ECTS (5, 6, 7 semestar) i 8 ECTS (8. semestar - samo u hodogramu!)

7 ECTS u svim semestrima (5, 6, 7, 8)

ispravak (u hodogramu pogrešno navedeno) i ujednačavanje. Povećan opseg literature i lektire.

Naziv studijskog programa LATINSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, preddiplomski

Vrsta studija 1) preddiplomski 2) diplomski


Prije promjene Poslije promjene

Obrazloženje

Uvod u novolatinsku književnost (ECTS) 6 ECTS 7 ECTS

Povećan opseg literature i lektire. Iznimno zahtjevan kolegij (praktički ne postoji literatura na hrvatskom ili latinskom).

Latinska stilistika 6 ECTS 7 ECTSPovećan opseg literature i lektire. Iznimno zahtjevan kolegij (praktički ne postoji literatura na hrvatskom ili latinskom).

Grčki tečaj I (redoslijed)izborni u 3. i 5. semestru

izborni u 1, 3, 5. semestru Širi repertoar odabira izbornog kolegija.

Grčki tečaj II (redoslijed)

izborni u 4. i 6. semestru

izborni u 2, 4, 6. semestru Širi repertoar odabira izbornog kolegija.

28

Naziv studijskog programa HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, diplomski



Prije promjene Poslije promjene

Obrazloženje

Suvremene teorije kulture (1P/1S, 3ECTS)-izborni kolegij (C2 – 5 studenata FF-a)-zimski semestar


Tvorba nacionalnog identiteta (1P/1S, 3ECTS)-izborni kolegij (C2 – 5 studenata FF-a)- ljetni semestar


prof. dr. sc. Davor Dukić, Imagološka čitanja preporodne književnosti, 1 sat predavanja, 2 sata seminara, 5 ECTS

Izborni kolegij na preddiplomskom studiju

Izborni kolegij na diplomskom studiju

Oko 60% studentskog opterećenja otpada na samostalan istraživački rad, a teorijski je dio razmjerno zahtjevan pa je kolegij primjereniji diplomskom studiju.

Dr. sc. Dean SlavićBiblijski intertekst u nastavi (izborni A)1P/1 Vj


Naziv studijskog programa HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, preddiplomski


Što se mijenja/što se nadopunjuje Prije promjene


dr. sc. Amir Kapetanović; dr. sc. Kristina Štrkalj Despot: Živo tkivo srednjovjekovnog teksta; 1 sat predavanja i 2 sata seminara; 5 ECTS

Novi izborni kolegij za studente 2. godine preddiplomskog studija

Mira Muhoberac, prof.: Gluma, režija, dramaturgija: poetike, žanrovi, ideologije; 3 sata seminara, 5 ECTS

Novi izborni kolegij za studente 2. i 3. godine preddiplomskog studija

Mira Muhoberac, prof.: Žena u književnosti i kazalištu; 3 sata seminara; 5 ECTS Novi izborni kolegij za studente 2.

i 3. godine preddiplomskog studija

Naziv studijskog programa KROATISTIKA, preddiplomski




Teorija jezika (obvezni kolegij)u dvopredmetnom i jednopredmetnom studijuzamjenjuje mjesto s kolegijem

Uvod u teoriju književnosti – 1.semestarTeorija jezika-

Teorija jezika- 1.semestarUvod u teoriju književnosti – 2.semestaru dvopredmetnom i

Usklađivanje hodograma s potrebama studija. Promjenom mjesta kolegija uravnotežit će se studentsko opterećenje u 1.i

29



Uvod u teoriju književnosti (obvezni kolegij)

2.semestaru dvopredmetnom i jednopredmetnom studiju

jednopredmetnom studiju 2. semestru u dvopredmetnom i jednopredmetnom studiju

Jezične vježbe I.za dvopredmetni studij

1. semestar4 VJ5 ECTS

1. semestar4VJ4 ECTS

Promjenom satnicesmanjuje se studentsko opterećenje

Izborni kolegij (iz fakultetske ponude)jednopredmetni studij

nije ga bilo1. sem.1P/1S2 ECTS

Promjena je nastala zbog stručnih studijskih potreba

Jezične vježbe II.obvezni kolegij za dvopredmetni studij

fakultativno

2. semestar3VJ4 ECTSobvezni kolegij za dvopredmetni studij

Usklađivanje hodograma s potrebama studija.Za dvopredmetni studij

Kolegij Uvod u teoriju književnosti (obvezni kolegij) zamjenjuje mjesto u hodogramu s kolegijem Teorija jezika (obvezni kolegij)u dvopredmetnom i jednopredmetnom studiju

Uvod u teoriju književnosti – 1.semestarTeorija jezika- 2.semestaru dvopredmetnom i jednopredmetnom studiju

Uvod u teoriju književnosti – 2.semestarTeorija jezika- 1.semestaru dvopredmetnom i jednopredmetnom studiju

Usklađivanje hodograma s potrebama studija. Promjenom mjesta kolegija uravnotežit će se studentsko opterećenje u 1.i 2. semestra. u dvopredmetnom i jednopredmetnom studiju

Izborni kolegij – jezikoslovlje/kulturajednopredmetni studij



Fakutlativno(jedan izborni kolegij iz fakultetske ponude)jednopredmetni studij



Kolegij Čitanje književnog teksta (obvezni kolegij za jednopredmetne studente, 3. semestar prema hodogramu studija)

3. semestar1P/1S4 ECTS


Promjenom satnice povećava se studentsko opterećenje

Povijest hrvatskoga jezikadvopredmetni studij

3. sem. 2P/2S 5 ECTS

3. sem.2P/1S 3 ECTS

4. sem.2P/2S 4 ECTS

Veliku količinu gradiva trebalo je podijeliti u 2 semestra.Usklađivanje hodograma studija s potrebama studija

Povijest hrvatskoga jezikajednopredmetni studij



4. sem.2P/2S 4 ECTS

Veliku količinu gradiva trebalo je podijeliti u 2 semestra i obraditi je u više sati.Usklađivanje hodograma studija s potrebama studija

Kolegij „Teorija i poetika hrvatske usmene književnosti”

(2. semestar) – obvezatni kolegij za dvopredmetne i jednopredmetne studente kroatistike 2P/2S 5 ECTS

(3. semestar) – obvezatni kolegij za dvopredmetne i jednopredmetne studente kroatistike 2P/2S4 ECTS

Usklađuje se s hodogramom studija jer su do ovog semestra studenti trebali steći nužne teorijske pretpostavke šireg profila. Sukladno opetećenju kolegijem smanjuje se za 1 ECTS bod.

Izborni kolegij (jezik/književnost/kultura)umjestoIzborni kolegij -književnost

3. semestarIzborni kolegij –književnost2P/2S5 ECTS

3. semestarIzborni kolegij (jezik/književnost/kultura)1P/2S4 ECTS


Izborni kolegij – hrvatska povijest/kultura

3. semestarIzborni kolegij –

3. semestarIzborni kolegijhrvatska


30



umjestoIzborni kolegij –povijestjednopredmetni studij

povijest2P/2S5 ECTS

povijest/kultura1P/2S4 ECTS

Kolegij „Pregled povijesti hrvatske usmene književnosti”

(1. semestar) – izborni kolegij za jednopredmetne studente kroatistike

2P/2S 5 ECTS

(4. semestar) – obvezatni kolegij za jednopredmetne studente kroatistike;

2P/2S 4 ECTS

Samo izborni kolegij za određen broj jednopredmetnih studenata kroatistike nedostatan je za stjecanje šireg uvida u povijesni tijek hrvatske usmene književnosti te je on stoga postao obvezatan i prebačen u semestar nakon odslušane „Teorije i poetike”.

Kolegij „Pregled povijesti hrvatske usmene književnosti”

(1. semestar) – izborni kolegij za jednopredmetne studente kroatistike 2P/2S 5 ECTS

(4. semestar) – obvezatni kolegij za dvopredmetne studente kroatistike 2P/1S 3 ECTS

Isti razlog proglašavanja obvezatnim kao i za jednopredmetne, s tim da sat seminarske nastave i bod manje u opterećenju znači da dvopredmetni studenti ne trebaju izraditi i seminarski rad terenskoga tipa.

Izborni kolegij iz ponude Fakulteta/SveučilištaumjestoIzborni kolegij -jezik

4. semestarIzborni kolegij –jezik2P/2S5 ECTS

4. semestarIzborni kolegij iz ponude Fakulteta/Sveučilišta1P/2S4 ECTS


Izborni kolegij hrvatski jezik/kultura umjestoIzborni kolegij -kultura

4. semestarIzborni kolegij –kultura1P/1S5 ECTS

4. semestarIzborni kolegij hrvatski jezik/kultura1P/2S4 ECTS


Hrvatska dijalektologijadvopredmetni studij





Hrvatska dijalektologijajednopredmetni studij





Svjetska književnostdvopredmetni studij

5. sem.2P/2S4 ECTS

5. sem1P/1S3 ECTS.

Promjenom satnice smanjuje se studentsko opterećenje

Izborni kolegij hrvatska književnost ili jezikumjestoIzborni kolegij -književnost ili jezik

5. semestarIzborni kolegij –književnost ili jezik 2P/2S5 ECTS

5. semestarIzborni kolegij hrvatska književnost ili jezik1P/1S4 ECTS


Izborni kolegij - jezikdvopredmetni studij

5. sem.2P/2S5 ECTS

5. sem1P/1S3 ECTS.

Promjenom satnice smanjuje se studentsko opterećenje

Izborni kolegij po vlastitom odabiru nije ga bilo



Predmet „Hrvatska usmena književnost/Hrvatska kulturna tradicija”

(5. semestar) – obvezatan za jednopredmetne studente kroatistike 2P/2S 5 ECTS

(5. semestar) – obvezatan za jednopredmetne studente kroatistike 2P/2S 4 ECTS

Broj ECTS bodova smanjen je radi usklađivanja s optrećenjem ostalim kolegijima u semestru.

31



Uvod u noviju hrvatsku književnost II. (6. semestar prema hodogramu studija) – obvezatan kolegij zamjenjuje kolegij Novija hrvatska književnost/Dječja i adolescentska književnostZa dvopredmenti i jednopredmetni studij

(6. semestar)Novija hrvatska književnost/Dječja i adolescentska književnost 2P/2S5 ECTS

Za dvopredmenti i jednopredmetni studij

(6. semestar)Uvod u noviju hrvatsku književnost II. 2P/2S5 ECTS


Usklađivanje hodograma s potrebama studija novije hrvatske književnosti.


Slavenski jezik/književnost/kulturaumjestoSlavenski jezik


6. semestar1P/1S4 ECTS (najmanje)


Izborni kolegij po vlastitom odabiru nije ga bilo



Izborni kolegij izvan Odsjeka za kroatistiku (Fakultet, Sveučilište, prijenos sa strane

Izborni kolegij izvan Odsjeka za kroatistiku



Naziv studijskog programa HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, diplomski- znanstveni, dvopredmetni

Vrsta studija 1) preddiplomski 3) integrirani 2) diplomski –znanstveni smjer 4) stručni dvopredmetni (umjesto jezikoslovni smjer)


Iz povijesti hrvatske književnosti (po izboru)

7. sem.Hrvatska književnost (po izboru)2P/2S5 ECTS

7. sem. Iz povijesti hrvatske književnosti (po izboru)1P/2S5 ECTS

Iz povijesti hrvatskog jezikoslovlja(po izboru)

7. sem.Izborni kolegij (kroatistika)2P/2S5 ECTS

7. sem.Iz povijesti hrvatskog jezikoslovlja(po izboru)1P/2S5 ECTS

Iz povijesti hrvatske kulture

7. sem.Iz povijesti hrvatske kulture1P/2S5 ECTS

Izborni kolegij (drugi odsjeci)7. sem.Izborni kolegij (drugi odsjeci)5 ECTS

7. sem.Izborni kolegij (drugi odsjeci)1P/2S5 ECTS

Povijest u znanosti o hrvatskoj književnosti i jeziku

8. sem.Hrvatski jezik (po izboru)2P/2S5 ECTS

8. sem.Povijest u znanosti o hrvatskoj književnosti i jeziku1P/2S4 ECTS

Hrvatski jezik u 20. stoljeću8. sem.Hrvatski jezik u 20. stoljeću1P/2S4 ECTS

Izborni kolegij (kroatistika), uz mentorski rad


8. sem.Izborni kolegij (kroatistika), uz mentorski rad1P/2S5 ECTS

Izborni kolegij (drugi odsjeci) 8. sem.Izborni kolegij (drugi odsjeci)

8. sem.Izborni kolegij (drugi odsjeci)1P/1S

32

Što se mijenja/što se nadopunjuje Prije promjene Poslije promjene Obrazloženje5 ECTS 2 ECTS

Hrvatska književnost ili hrvatski jezik (uz mentorovu preporuku)

9. sem.Hrvatska književnost ili hrvatski jezik 2P/2S5 ECTS

9. sem.Hrvatska književnost ili hrvatski jezik (uz mentorovu preporuku)1P/2S4 ECTS

Izborni kolegij (kroatistika) sva područja

9. sem.Izborni kolegij (kroatistika) 2P/2S5 ECTS

9. sem.Izborni kolegij (kroatistika) sva područja1P/2S4 ECTS

Izborni kolegij (drugi odsjeci)9. sem.Izborni kolegij (drugi odsjeci)5 ECTS

9. sem.Izborni kolegij (drugi odsjeci)1P/1S2 ECTS

Mentorski rad

9. sem.Mentorski rad1P/2S5 ECTS

Rad s mentorom i izborni kolegij na preporuku mentora

10. sem.Rad s mentorom

10. sem.Rad s mentorom i izborni kolegij na preporuku mentora

5 ECTS

Magistarski rad i završni ispit

10. sem.Magistarski rad i završni ispit15 ECTS


Za evidenciju onoga što se mijenja – što se nadopunjuje odnosno kakav je studij bio prije predloženih promjena i poslije predloženih promjena nužno je gledati program studija (satnicu, ETCS bodove).Pod OBRAZLOŽENJE za sve kolegije vrijedi: U našem diplomskom studiju bilo je navedeno samo uopćeno iz pojedinih predmeta, a u obnovljenom je to precizirano. Ali načelno nisu izvršene znatnije promjene unutar pojedinih predmeta.

Naziv studijskog programa HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, diplomski- nastavnički, dvopredmetni

Vrsta studija 1) preddiplomski 3) integrirani 2) diplomski –nastavnički smjer 4) stručni dvopredmetni (umjesto književni smjer)


Hrvatska književnost (po izboru)

7. sem.Hrvatska književnost (po izboru) 2P/2S5 ECTS

7. sem. Hrvatska književnost (po izboru)1P/2S5 ECTS

Odabrana poglavlja iz hrvatske književnosti/kulture


7. sem.Odabrana poglavlja iz hrvatske književnosti/kulture 1P/2S5 ECTS

Pedagoški modul 7. sem.6 sati6 ECTS

Hrvatski jezik (po izboru)8. sem.Hrvatski jezik (po izboru)2P/2S5 ECTS

8. sem.Hrvatski jezik (po izboru)1P/2S5 ECTS

Odabrana poglavlja iz hrvatske književnosti/kulture

8. sem.Izborni kolegij (kroatistika)

8. sem.Odabrana poglavlja iz hrvatske književnosti/kulture

33


2P/2S5 ECTS

1P/2S5 ECTS

Pedagoški modul8. sem.Izborni kolegij (drugi odsjeci)5 ECTS

8. sem.6 sati6 ECTS

Povijest u znanosti o hrvatskoj književnosti i jeziku

9. sem.Hrvatska književnost ili hrvatski jezik 2P/2S5 ECTS

9. sem.Povijest u znanosti o hrvatskoj književnosti i jeziku1P/1S2 ECTS

Izborni kolegij (kroatistika): jezik/književnost/kultura

9. sem.Izborni kolegij (kroatistika) 2P/2S5 ECTS

9. sem.Izborni kolegij (kroatistika): jezik/književnost/kultura 1P/2S3 ECTS

Metodički blok9. sem.4 sata6 ECTS


Rad s mentorom 10. sem.Rad s mentorom

10. sem.Rad s mentorom 2 sata2 ECTS

Metodički blok i praksa 10. sem.konsultacije

10. sem.Metodički blok i praksa 6 sati15 ECTS

Magistarski rad i završni ispit


10. sem.Magistarski rad i završni ispit2 sata2 ECTS


Za evidenciju onoga što se mijenja – što se nadopunjuje odnosno kakav je studij bio prije predloženih promjena i poslije predloženih promjena nužno je gledati program studija (satnicu, ETCS bodove).Pod OBRAZLOŽENJE za sve kolegije vrijedi: U našem diplomskom studiju bilo je navedeno samo uopćeno iz pojedinih predmeta, a u obnovljenom je to precizirano. Ali načelno nisu izvršene znatnije promjene unutar pojedinih predmeta.

Naziv studijskog programa HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, diplomski-nastavnički, jednopredmetni

Vrsta studija 1) preddiplomski 3) integrirani 2) diplomski –nastavnički smjer 4) stručni jednopredmetni studij


Novija hrvatska književnost 7. sem.2P/2S5 ECTS

7. sem.2P/1S5 ECTS

Usklađivanje satnice i studentskog opterećenja

Svjetska književnost/Usmena književnost

7. sem.Svjetska književnost5 ECTS

7. sem.Svjetska književnost/Usmena književnost1P/2S3 ECTS

Metodički blok 7. sem. 5 ECTS

7. sem.6 ECTS

34


Pedagoški modul

7. sem.Izborni kolegij – kultura2P/2S5 ECTS

7. sem.Pedagoški modul6 sati6 ECTS

Novija hrvatska književnost 8. sem.2P/2S5 ECTS

8. sem.2P/1S5 ECTS


Dječja i adolescentska književnost ili Izborni kolegij (kroatistika)

8. sem.Dječja i adolescentska književnost 1P/2S5 ECTS

8. sem.Dječja i adolescentska književnost ili Izborni kolegij (kroatistika)1P/2S3 ECTS


Izborni kolegij - mediji 8. sem.5 ECTS

8. sem.3ECTS


8. sem.6 ECTS

Pedagoški modul8. sem.Pedagoški modul6 sati6 ECTS

Svjetska književnost/kultura 8. sem.Svjetska književnost5 ECTS

8. sem.Svjetska književnost/kultura1P/2S3 ECTS

Izborni kolegij -teatrologija 9. sem.1P/2S5 ECTS

9. sem.1P/2S4 ECTS

Izborni kolegij -filmologija 9. sem.1P/2S5 ECTS

9. sem.1P/2S4 ECTS


9. sem.6 ECTS

Pedagoški modul 9. sem.Svjetska književnost5 ECTS

9. sem.Pedagoški modul6 sati6 ECTS

Metodički blok i praksa 10. sem.15ECTS

10. sem.6 sati15 ECTS

Rad s mentorom 10. sem.Rad s mentorom


Magistarski rad i završni ispit 10. sem.15 ECTS


Pedagoški modul10. sem.Pedagoški modul6 sati6 ECTS

Napomena:U ovome promijenjenom programu precizirano je ono što je u ranijem bilo uopćeno. Unijeli smo odredbe dogovorenoga pedagoškog modula.

Naziv studijskog programa PEDAGOGIJA, preddiplomski


35



KolegijKvantitativna istraživanja 4. semestar u hodogramu studija(obvezni kolegij)

Preduvjet: položen ispit iz kolegija – Uvod u pedagogijska istraživanja

Briše se preduvjet Olakšava se prohodnost studija

KolegijKvalitativna istraživanja istraživanja 5. semestar u hodogramu studija(obvezni kolegij)

Preduvjet: položen ispit iz kolegija – Uvod u pedagogijska istraživanja


KolegijMetodika rada s učenicima s posebnim potrebama 6. semestar u hodogramu studija(obvezni kolegij)

Preduvjet: položen ispit iz kolegija – Uvod u specijalnu pedagogiju


KolegijObiteljska pedagogija 2. semestar u hodogramu studija(obvezni kolegij)

U opisu kolegija kod ispita: usmeni U opisu kolegija kod ispita:

usmeni i pismeni

U programskoj koncepciji istaknuta je važnost i pismene provjere

KolegijObiteljska pedagogija 2. semestar u hodogramu studija(obvezni kolegij)

U dijelu opisa kolegija koji se odnosi na specifične kompetencije stoji i „ samostalno znanstveno istraživanje obiteljskog odgoja“

Iz opisa kolegija briše se „samostalno znanstveno istraživanje obiteljskog odgoja“

Studenti nisu do 2. semestra studija odslušali niti jedan kolegij iz Modula 5. PEDAGOGIJSKA ISTRAŽIVANJA

Kolegij Seksualna pedagogija 6. semestar u hodogramu studija(izborni kolegij)


Naziv studijskog programa PEDAGOGIJA, diplomski




KolegijNacionalni kurikulum 2. semestar u hodogramu studija(obvezni kolegij)

KolegijNacionalni kurikulum

Kolegij Kurikulum ranog odgoja

Mijenja se naziv kolegija (i u manjem dijelu sadržaj) zbog kvalitativne dopune nastavnog plana i programa studija

KolegijPartnerstvo obitelji i odgojno-obrazovne ustanove 3. semestar u hodogramu studija(obvezni kolegij) zamjenjuje

Partnerstvo obitelji i odgojno-obrazovne ustanove - 3. semestar

Pedagogija slobodnog vremena -

Partnerstvo obitelji i odgojno-obrazovne ustanove - 1. semestar

Pedagogija slobodnog vremena -

Usklađivanje hodograma studija zbog programskih potreba i kontinuiteta kolegija u Modulu 7. SOCIJALNA PEDAGOGIJA

36



mjesto u hodogramu s kolegijem Pedagogija slobodnog vremena1. semestar u hodogramu studija(obvezni kolegij)

1. semestar 3. semestar

KolegijInterkulturalni kurikulum 4. semestar u hodogramu studija(izborni kolegij)

U opisu kolegija kod oblika nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara

U opisu kolegija kod oblika nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara (terenska nastava)

Iz programske koncepcije istaknuta je važnost dopune oblika nastave zbog kvalitativno bolje realizacije kolegija

Kolegij Modeli obrazovanja učitelja (izborni kolegij)


Kolegij Etnografija odrastanja (izborni kolegij)


Kolegij Pedagogija medija (izborni kolegij)


Naziv studijskog programa POVIJEST, prediplomski i diplomski

Vrsta studija 1) preddiplomski 3)integrirani

2) diplomski 4) stručni

Što se mijenja Prije promjene Poslije promjene ObrazloženjeNaziv modula Modul Stara povijest Smjer Stara povijest Usklađena terminologija naziva

smjerova na diplomskom studiju s knjižicom o diplomskim studijima

Naziv modula Modul Srednjovjekovna povijest Smjer Srednjovjekovna povijest Usklađena terminologija naziva smjerova na diplomskom studiju s knjižicom o diplomskim studijima

Naziv modula Modul Ranonovovjekovna povijest

Smjer Ranonovovjekovna povijest

Usklađena terminologija naziva smjerova na diplomskom studiju s knjižicom o diplomskim studijima

Naziv modula Modul Moderna i suvremena povijest (19. i 20. stoljeće)

Smjer Moderna i suvremena povijest (19. i 20. stoljeće)

Usklađena terminologija naziva smjerova na diplomskom studiju s knjižicom o diplomskim studijima

Opis programa preddiplomskog studija (I. semestar)

Kolegij Historiografski praktikum P+S+V=60

Historiografski praktikumP+S=60

Vježbe se nisu izvodile i ne izvode se.

Opis programa preddiplomskog studija (I. semestar)

Kolegij Historiografski praktikum P+S+V=60

Historiografski praktikumP+S=60

Vježbe se nisu izvodile i ne izvode se.

Opis programa preddiplomskog studija (II. Semestar) – jednopredmetni studij

Kolegij Europske regije i hrvatska povijest srednjeg vijekaP =30 i 3 ECTS

Kolegij Europske regije i hrvatska povijest srednjeg vijekaP+S=60 i 5 ECTS

Zbog praktički veće opterećenosti dvopredmetnih studenata za isti broj bodova dodatni seminar za jednopredmetne, te za jednopredmetne studente kolegij donosi 5 ECTS bodova.

Opis programa preddiplomskog studija (II.

KolegijEuropska i svjetska povijest srednjeg vijeka

KolegijEuropska i svjetska povijest srednjeg vijeka

Zbog promjene broja bodova u prethodnoj stavci.

37

Što se mijenja Prije promjene Poslije promjene ObrazloženjeSemestar) – jednopredmetni studij

P+S=90 i 9 ECTS P+S=90 i 8 ECTS

Opis programa preddiplomskog studija (II. Semestar) – jednopredmetni studij

KolegijHrvatska povijest srednjega vijekaP+S=90 i 9 ECTS

KolegijHrvatska povijest srednjega vijekaP+S=90 i 8 ECTS

Zbog promjene broja bodova u prethodnoj stavci.

Opis programa preddiplomskog studija (II. Semestar) Ukupni zbroj sati i ECTS bodova – jednopredmetni studij

330 sati 360 sati Povećano zbog dodatnog seminara.

Opis programa preddiplomskog studija (II. Semestar) – jednopredmetni studij.Izvođači kolegija i oblik nastave.

doc. dr. Ivica Prlender;oblik nastave: 30 sati predavanja

doc. dr. Ivica Prlender, mr. sc. Trpimir Vedriš, Miroslav Barun;oblik nastave: 30 sati predavanja + 30 sati seminara za jednopredmetne

Povećano zbog dodatnog seminara.

Opis programa preddiplomskog studija (III. Semestar)

Obvezatni predmet Hrvatska povijest ranoga novog vijeka ima novi opis predmeta

Opis programa preddiplomskog studija (III. Semestar)

Uvjeti za upis kolegija Pomoćne povijesne znanosti II.Prije - upisan III. semestar

Uvjeta za upis kolegija Pomoćne povijesne znanosti II. nema

Uvjet ukinut prema preporuci uprave.

Opis programa diplomskog studija – nastavnički modul

Detaljno razrađen nastavni plan i program modula.Usklađena terminologija naziva.

Opis istraživačkog modula smjera stara povijest.Nastavnici koji izvode nastavu na smjeru

Dodani:Jelena Marohnić, asistentica;Ivan Knezović, znan. Novak;Inga Vilogorac, vanjski suradnik

Zbog povećanog opterećenja nastavnika

Nazivi kolegija na smjeru stara povijest i njihova satnica (VII. Semestar)

- izborni kolegij iz predmeta Povijest starog Istoka (2 sata seminara tjedno)

- izborni kolegij iz predmeta Povijest Grčke i Rima (2 sata seminara tjedno)

- izborni kolegij iz predmeta Stara povijest hrvatskih zemalja (1 sat pred + 1 sat seminara tjedno)

- Povijest starog Istoka (2 sata predavanja tjedno)

- Povijest Grčke i Rima I. (2 sata predavanja tjedno)

- Stara povijest hrvatskih zemalja I. (2 sata predavanja tjedno)

U staroj verziji programa predviđalo se da će se nazivi kolegija mijenjati svake akad. g. Praktičnije je u plan i program uvršćivati stalni naziv predmeta. Vrsta nastave mijenja se jer je trogodišnja preddiplomska praksa potvrdila da na tome stupnju studiranja treba sustavan pregled materije.Studenti imaju mogućnost izbora kao i ranije.

Nazivi kolegija na smjeru stara povijest (VIII. Semestar)

- Izborni kolegij iz predmeta Historijska antropologija staroga svijeta

- Izborni kolegij iz predmeta Društvene grupe u klasičnom svijetu i antička prozopografija

- Historijska antropologija staroga svijeta I.

- Društvene grupe u klasičnom svijetu i antička prozopografija I.

U staroj verziji programa predviđalo se da će se nazivi kolegija mijenjati svake akad. g. Praktičnije je u plan i program uvršćivati stalni naziv predmeta.

Nazivi kolegija na - izborni kolegij iz - Povijest starog Istoka II. U staroj verziji programa

38

Što se mijenja Prije promjene Poslije promjene Obrazloženjesmjeru stara povijest i njihova satnica (IX. Semestar)

predmeta Povijest starog Istoka (2 sata seminara tjedno)

- izborni kolegij iz predmeta Povijest Grčke i Rima (2 sata seminara tjedno)

- izborni kolegij iz predmeta Stara povijest hrvatskih zemalja (1 sat pred + 1 sat seminara tjedno)

(2 sata predavanja tjedno)- Povijest Grčke i Rima II.

(2 sata predavanja tjedno)- Stara povijest hrvatskih

zemalja II. (2 sata predavanja tjedno)

predviđalo se da će se nazivi kolegija mijenjati svake akad. g. Praktičnije je u plan i program uvršćivati stalni naziv predmeta. Vrsta nastave (pred. umj. Sem.) mijenja se jer je trogodišnja preddiplomska praksa potvrdila da na tome stupnju studiranja treba sustavan pregled materije.Studenti imaju mogućnost izbora kao i ranije.

Opis programa IX. semestra diplomskog studija – smjer stara povijest

- - Dodana satnica za predmet Magistarska radionica I. (2 sata pred. + 2 sata sem. tjedno) 7 ECTS

Nazivi kolegija na smjeru stara povijest (X. Semestar)

- Izborni kolegij iz predmeta Historijska antropologija staroga svijeta

- Izborni kolegij iz predmeta Društvene grupe u klasičnom svijetu i antička prozopografija

- Historijska antropologija staroga svijeta II.

- Društvene grupe u klasičnom svijetu i antička prozopografija II.

U staroj verziji programa predviđalo se da će se nazivi kolegija mijenjati svake akad. g. Praktičnije je u plan i program uvršćivati stalni naziv predmeta.

Opis programa X. semestra diplomskog studija – smjer stara povijest

- - Dodana satnica za predmet Magistarska radionica II. (2 sata pred. + 2 sata sem. tjedno) 8 ECTS

Naziv modula - Modul Srednjovjekovna povijest

- Smjer Srednjovjekovna povijest

Usklađivanje terminologije naziva.

Dodano u opis smjera

- - U izvođenju svih predmeta na smjeru pomažu svi navedeni nastavnici i asistenti. Studenti na početku sedmog semestra obavezno biraju savjetnika između nastavnika koji sudjeluju na smjeru. U dogovoru sa savjetnikom biraju u desetom semestru dva izborna predmeta vezana uz magistarski rad.

Popis nastavnika- ispravljeno i nadopunjeno

- Mr. Hrvoje Gračanin; dr. Zrinka Nikolić;

- Dr. Hrvoje Gračanin; doc. dr. Zrinka Nikolić Jakus; Ivan Botica

Promijenjen naziv kolegija VII. semestra

- Etnogeneze: Hrvatska i Europa

- Ranosrednjovjekovni identiteti: Hrvatska i Europa

Naziv usklađen s proširenim sadržajem predmeta.

U opisu smjera - Pomoćne povijesne znanosti II. Upisuju studenti koji taj predmet nisu odslušali na preddiplomskoj razini. Ostali studenti upisuju Izborni kolegij.

- Pomoćne povijesne znanosti II. Upisuju studenti koji taj predmet nisu odslušali na preddiplomskoj razini. Ostali studenti upisuju Izborni predmet.

Usklađena terminologija

U opisu smjera - Pomoćne povijesne znanosti I. Upisuju studenti koji taj predmet nisu odslušali na preddiplomskoj razini. Ostali studenti upisuju Izborni kolegij.

- Pomoćne povijesne znanosti I. Upisuju studenti koji taj predmet nisu odslušali na preddiplomskoj razini. Ostali studenti upisuju Izborni predmet.

Usklađena terminologija

39

Što se mijenja Prije promjene Poslije promjene ObrazloženjeU semestralnog hodogramu smjera

- - Dodan ukupan zbroj sati i ECTS bodova

Redoslijed upisivanja predmeta (kolegija):

- U sedmom semestru obavezno je upisati predmete:- Srednjovjekovni latinski I.- Pomoćne povijesne znanosti II. (studenti koji nisu predmet slušali na preddiplomskoj razini)- strani jezikU osmom semestru obavezno je upisati predmete:- Srednjovjekovni latinski II. - Pomoćne povijesne znanosti I. (studenti koji nisu slušali na preddiplomskoj razini)- Latinska paleografija- Strani jezik

U devetom semestru obavezno je upisati predmete:- Pomoćne povijesne znanosti III.- Magistarski seminarU desetom semestru obavezno je upisati predmete:- Magistarski seminar- dva izborna predmeta – uz magistarski seminar

Navedeni predmeti nužno slijede jedan za drugim po navedenim semestrima. Ostale predmete može se slušati po različitom redu, neovisno o semestru, osim desetog semestra.

Terminologija smjera

- Modul ranonovojekovne povijesti

- smjer ranonovojekovne povijesti

Usklađivanje terminologije

Dodano - Detaljno razrađen hodogram nastavničko-istraživačkog modula Europske regije i hrvatska povijest u ranome novom vijeku

Terminologija smjera

- Modul Moderna i suvremena povijest (19. i 20. stoljeće)

Smjer Moderna i suvremena povijest (19. i 20. stoljeće)

Usklađivanje terminologije

Istraživčaki modul – smjer 19. i 20. stoljećeX. semestar.

- Predmet vezan uz magistarski rad 3

- Predmet vezan uz magistarski rad 3 (bilješka 1 – Svi predmeti vezani uz magistarski rad dogovaraju se s mentorom.)

Istraživčaki modul – smjer 19. i 20. stoljećeIX i X. semestar.

Magistarska radionica I. i Magistarska radionica II.

- dodani opisi predmeta

Kombinacija istraživački i nastavnički modul – smjer 19. i 20. stoljeće

- - potpuno novi razrađeni hodogram

Posebni uvjeti studiranja povijesti

A) Opći uvjeti studiranja

Predmeti su jednosemestralni, slušaju se samo jedan semestar. Da bi upisao daljnji semestar i dalje nastavio studij, student mora položiti sve predmete (obvezatne i izborne) iz

A) Opći uvjeti studiranja

Predmeti su jednosemestralni, slušaju se samo jedan semestar. Student koji na vrijeme, dok traju ispitni rokovi, ne položi ispit iz određenog nastavnog predmeta, taj predmet mora ponovo slušati i polagati.

Iz posebnih uvjeta studija povijesti izbačeni su svi uvjeti koji su neodrživi ili suvišni, s obzirom na usvojene odluke nadležnih tijela i izvedbenu nastavnu praksu na Filozofskom fakultetu.

40

Što se mijenja Prije promjene Poslije promjene Obrazloženjeprethodnog/odslušanog semestra. Student ima pravo određeni predmet u jednom semestru polagati najviše dva puta. Student koji na vrijeme, dok traju ispitni rokovi, ne položi ispit iz određenog nastavnog predmeta, taj predmet mora ponovo slušati i polagati. Studentu se tijekom čitave studijske godine vrednuje: pohađanje predavanja, seminara i vježbi, pisanje referata, sudjelovanje u diskusiji, sudjelovanje u istraživanjima, pisanje prikaza, čitanje stručne literature, učenje za ispit, pismeni i usmeni ispit.

B) Obvezatni nastavni predmeti

Obvezatni nastavni predmeti sadrže užu struku. Obvezatni predmeti su osnova nastavnog plana i programa u cjelini. Mijenjaju se zajedno s promjenom nastavnog plana i programa.

C) Izborni nastavni predmeti

Izborni nastavni predmeti u pravilu se slušaju dva sata na tjedan. Izborni predmeti imaju za cilj uputiti studenta na užu specijalizaciju. Kada student upiše određeni izborni predmet, taj predmet postaje obvezatni. Izborni predmeti se mogu mijenjati svake godine, ovisno o kadrovskim mogućnostima. Najavljuju se svake godine i prihvaćaju na Vijeću Odsjeka za povijest.

D) Preddiplomski studij - uvjeti studiranja

Preddiplomski studij traje tri (3) godine, a završava polaganjem svih propisanih ispita. Student koji uspješno završi preddiplomski studij povijesti stječe bakalaureat, koji ima

Studentu se tijekom čitave studijske godine vrednuje: pohađanje predavanja, seminara i vježbi, pisanje referata, sudjelovanje u diskusiji, sudjelovanje u istraživanjima, pisanje prikaza, čitanje stručne literature, učenje za ispit, polaganje ispita

B) Obvezatni nastavni predmeti

Obvezatni nastavni predmeti sadrže užu struku. Obvezatni predmeti su osnova nastavnog plana i programa u cjelini. Mijenjaju se zajedno s promjenom nastavnog plana i programa.

C) Izborni nastavni predmeti

Kada student upiše određeni izborni predmet, taj predmet postaje obvezatni. Izborni predmeti se mogu mijenjati svake godine. Najavljuju se svake godine i prihvaćaju na Vijeću Odsjeka za povijest.

D) Preddiplomski studij - uvjeti studiranja

Preddiplomski studij traje tri (3) godine, a završava polaganjem svih propisanih ispita. Student koji uspješno završi preddiplomski studij povijesti stječe bakalaureat. Bakalaureat (studija povijesti) stoga predstavlja prvu fazu u

41

Što se mijenja Prije promjene Poslije promjene Obrazloženjetočno definirane odrednice za razna zanimanja, gdje se traži niži stupanj visoke stručne spreme. Bakalaureat (studija povijesti) stoga predstavlja prvu fazu u stručnoj specijalizaciji i u nastavljanju diplomskog i kasnije poslijediplomskog doktorskog studija povijesti.

E) Diplomski studij - uvjeti studiranja

Diplomski studij, zajedno s preddiplomskim, traje pet (5) godina, prema modelu: 3+2. Sam diplomski studij traje dvije (2) godine, a završava obranom magisterija struke. Student ne može nastaviti diplomski studij (prema modelu: 3+2+3) ukoliko nije u potpunosti završio preddiplomski studij. Magistar struke (studija povijesti) predstavlja drugu fazu u stručnoj specijalizaciji.

F) Opseg i sadržaj magistarske radnje

Magistarska radnja je veća od dosadašnjeg diplomskog rada, a opsegom nešto manja od dosadašnje magistarske radnje (koja se izrađivala kao znanstveni magisterij). Magistarska radnja radi se na izvorima i literaturi. Opseg magistarske radnje: do 80 stranica teksta.

G) Uža specijalizacija na studiju za povijesti

Uža specijalizacija vrši se tijekom čitavog studija putem izbornih predmeta, ali se u pravilu postiže na diplomskom dijelu studija, na četvrtoj i petoj godini studija. Uža specijalizacija omogućuje studentu da se već tijekom studija opredijeli za određene povijesne probleme i procese koji ga zanimaju i kojima se u načelu želi posvetiti.

stručnoj specijalizaciji i u nastavljanju diplomskog i kasnije poslijediplomskog doktorskog studija povijesti.

E) Diplomski studij - uvjeti studiranja

Diplomski studij, zajedno s preddiplomskim, traje pet (5) godina. Sam diplomski studij traje dvije (2) godine, a završava obranom magisterija struke. Student ne može nastaviti diplomski studij ukoliko nije u potpunosti završio preddiplomski studij. Magistar struke (studija povijesti) predstavlja drugu fazu u stručnoj specijalizaciji.

F) Opseg i sadržaj magistarske radnje

Magistarska radnja radi se na izvorima i literaturi. Opseg magistarske radnje: do 80 stranica teksta.

G) Uža specijalizacija na studiju za povijesti

Uža specijalizacija se u pravilu postiže na diplomskom dijelu studija, na četvrtoj i petoj godini studija. Uža specijalizacija omogućuje studentu da se već tijekom studija opredijeli za određene povijesne probleme i procese koji ga zanimaju i kojima se u načelu želi posvetiti.

42

Što se mijenja Prije promjene Poslije promjene ObrazloženjeUvjeti izvođenja studija

4.4. Optimalan broj studenata koji mogu upisati i uspješno studirati jest između 100 i 125 (ukupno, na svim smjerovima studija u Zagrebu), odnosno između 30 i 50 na studiju u Splitu

4.4. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati i uspješno studirati jest između 50 i 70 na preddiplomskom studiju (jednopredmetni i dvopredmetni) te do 190 na diplomskom studiju (ukupno, na oba modula i na svim smjerovima jednopredmetnog diplomskog studija u Zagrebu).

Promjena upisnih kvota.

Naziv studijskog programa PORTUGALSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, preddiplomski




Povijest portugalske književnosti 1 (3.sem, obvezni)-oblik nastave

1 P + 1 S predavanje 2 sata

Seminar kao način izvođenja nastave nije adekvatan za uvodni kolegij iz portugalske književnosti

Povijest portugalske književnosti 2 (4.sem, obvezni)-oblik nastave

1 P + 1 S predavanje 2 sata

Seminar kao način izvođenja nastave nije adekvatan za uvodni kolegij iz portugalske književnosti

Prijevodne vježbe portugalski - hrvatski 1 (5.sem, izborni)-naziv kolegija i način polaganja ispita

Prijevodne vježbe portugalski-hrvatski 1trajno praćenje i pismeni rad

«Portugalske prijevodne vježbe 1»

trajno praćenje

Jednostavniji i kraći naziv kolegija. Trajno praćenje uključuje dovoljan broj pismenih radova u toku semestra.

Prijevodne vježbe hrvatski - portugalski 1 (6.sem, izborni)-naziv kolegija i način polaganja ispita

Prijevodne vježbe hrvatski -portugalski 1trajno praćenje i pismeni rad


trajno praćenje


Portugalska fonetika i fonologija 1 (1.sem, obvezni)-način polaganja ispita

Usmeni ispit Pismeni ispit Pismeni ispit je adekvatniji način provjere znanja iz ovog kolegija.

Portugalska fonetika i fonologija 2 (2.sem, obvezni)-način polaganja ispita

Usmeni ispit Pismeni ispit Pismeni ispit je adekvatniji način provjere znanja iz ovog kolegija.

Portugalski jezik 3 (3.sem, obvezni)

1 sat predavanja i 5 sati vježbi

2 sata predavanja i 4 sata vježbi

Kolegij se sastoji od 6 sati, od kojih su potrebna 2 sata predavanja, čime se kolegij ujedno usklađuje s analognim kolegijima u prethodnim i sljedećim semestrima (Portugalski jezik 1, 2, 5 i 6 – 2 P i 4 V)

Portugalski jezik 4 (4.sem, obvezni)

1 sat predavanja i 5 sati vježbi

2 sata predavanja i 4 sata vježbi

Kolegij se sastoji od 6 sati, od kojih su potrebna 2 sata predavanja, čime se kolegij ujedno usklađuje s analognim kolegijima u prethodnim i sljedećim

43



semestrima (Portugalski jezik 1, 2, 5 i 6 – 2 P i 4 V)

Vokabular, čitanje i tumačenje portugalskih književnih tekstova 1 (3.sem, izborni)-način polaganja ispita

trajno praćenjetrajno praćenje i usmeni kolokvij

Potrebno je dodati i završno usmeno ispitivanje radi adekvatnije provjere znanja cjelokupnog gradiva.

Vokabular, čitanje i tumačenje portugalskih književnih tekstova 2 (4.sem, izborni)-način polaganja ispita

trajno praćenjetrajno praćenje i usmeni kolokvij


Kultura i civilizacija Brazila (3.sem, izborni)-način polaganja ispita

Trajno praćenje i seminarski rad seminarski rad i usmeni ispit


Kultura i civilizacija luzofonske Afrike (4.sem, izborni)-način polaganja ispita

Trajno praćenje i seminarski rad seminarski rad i usmeni ispit


Naziv studijskog programa PORTUGALSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, diplomski




Književni seminar: Fernando Pessoa (9.sem, obvezni)-naziv kolegija i oblik nastave

2 S«Fernando Pessoa»

predavanje 2 sata

Kraći naziv. Zabunom je u hodogramu bilo navedeno da je riječ o seminaru.

Prijevodne vježbe portugalski – hrvatski 2 (7.sem, izborni)-način polaganja ispita

Prijevodne vježbe portugalski – hrvatski 2trajno praćenje i pismeni rad


Trajno praćenje


Prijevodne vježbe hrvatski – portugalski 2 (8.sem, izborni)-način polaganja ispita

Prijevodne vježbe hrvatski – portugalski 2trajno praćenje i pismeni rad


Trajno praćenje


Uvod u teoriju prevođenja

NOVI izborni kolegij u 9. semestru1 sat predavanja2 ECTS

Naziv studijskog programa POVIJEST UMJETNOSTI, preddiplomski


44



Predmet Uvod u ikonologiju I. semestar II. semestarUsklađivanje hodograma studija s potrebama studija Povijesti umjetnosti

Predmet Umjetnost antike II. semestar I. semestarUsklađivanje hodograma studija s potrebama studija Povijesti umjetnosti

Izborni predmet iz ponude fakulteta VI. semestar ukida se

Usklađivanje hodograma studija s potrebama studija Povijesti umjetnosti

Predmet Zaštita spomenikaVI. semestar, 2P/0V/0S, 3 ECTS

VI. semestar, 2P/1V/1S, 5 ECTS


Predmet Osnove likovnih umjetnosti

I. semestar, 6 ECTS I. semestar, 5 ECTSUsklađivanje hodograma studija s potrebama studija Povijesti umjetnosti

Predmet Osnove arhitekture I. semestar, 1P/1V/2S, 4 ECTS

I. semestar, 2P/1V/1/S, 5 ECTS


Naziv studijskog programa POVIJEST UMJETNOSTI, diplomski




Povećava se izbornost u diplomskom studiju

1 obvezni + 2 izborna kolegija po modulu, 2 obvezna kolegija iz nastavničkoga smjera

3 izborna kolegija po modulu, 3 izborna kolegija iz nastavničkoga smjera

Student može slušati predmete iz više modula, ali mora imati tri kolegija iz jednoga modula da bi mogao izraditi diplomu iz toga modula

Naziv studijskog programa PSIHOLOGIJA, preddiplomski




ECTS bodovi za kolegijPsihologija roda i spola 2 3

Povećanjem ECTS bodova smanjuje se studentsko opterećenje

ECTS bodovi za kolegijSamopoimanje i samopredstavljanje

2 3Povećanjem ECTS bodova smanjuje se studentsko opterećenje

Izmjena preduvjeta za kolegij Povijest psihologije i psihologijski sustavi

Nema preduvjeta Emocije i motivacijaUsklađivanje hodograma studija s potrebama studija

Izmjena preduvjeta za kolegij Uvod u psihopatologiju

Biološka psihologija II Emocije i motivacijaUsklađivanje hodograma studija s potrebama studija

Izmjena preduvjeta za kolegijSocijalna percepcija i stavovi

Uvod u metodologiju eksperimentalne psihologije Psihologijski praktikum II

Usklađivanje hodograma studija s potrebama studija

Izmjena preduvjeta za kolegij

Uvod u metodologiju eksperimentalne psihologije,

Kvantitativna interpretacija testova

Usklađivanje hodograma studija s

45



Neeksperimentalna psihologijska metodologija

Statistika u psihologiji II potrebama studija

Izmjena preduvjeta za kolegijSamopoimanje i samopredstavljanje

Statistika u psihologiji I, Statistika u psihologiji II, Uvod u

metodologiju eksperimentalne psihologije

Socijalna percepcija i stavoviUsklađivanje hodograma studija s potrebama studija

Izmjena preduvjeta za kolegijUvod u psihologiju rada

Nema preduvjeta Uvod u teoriju testovaUsklađivanje hodograma studija s potrebama studija

Izmjena preduvjeta za kolegijPsihologija roda i spola

Biološka psihologija II, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Socijalna

percepcija i stavovi

Nema preduvjetaUsklađivanje hodograma studija s potrebama studija

Izmjena preduvjeta za kolegijPsihologija potrošačkog ponašanja

Uvod u psihologiju rada, Socijalna percepcija i stavovi Socijalna percepcija i stavovi


Izmjena sadržaja za kolegijUvod u kliničku psihologiju

Način provjere znanja: Provjera znanja provodi se tijekom nastave

kroz različite diskusije.

Način provjere znanja: Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite diskusije, te kolokvij

Uvođenje kolokvija radi lakšeg ocjenjivanja studenata

Izmjena sadržaja za kolegijOsnove traumatske psihologije

Oblik provođenja nastave i način provjere znanja: Provjera znanja provodi se pismenim i usmenim

ispitom nakon odslušanog predmeta.

Način polaganja ispita: Pismeno i usmeno

Oblik provođenja nastave i način provjere znanja: Provjera znanja

provodi se putem seminarskih radova i kolokvija tijekom

semestra.Način polaganja ispita: Provjera

znanja provodi se putem seminarskih radova i kolokvija

tijekom semestra.

Izbacivanje konačnog ispita – uspjeh studenta prati se kontinuirano

Izmjena satnice za kolegijKomunikacijski praktikum

1P, 3V 2P, 2V

Izmjena satnice radi ravnoteže između teorijskog i praktičnog dijela nastave

Izmjena imena za kolegijKomunikacijski praktikum

Komunikacijski praktikum Komunikacijske vještine

Radi smanjenja sati vježbi, naziv "praktikum" nije više prikladan

Kolegij Inteligencija Novi izborni kolegij u ponudi

Naziv studijskog programa PSIHOLOGIJA, diplomski



Kolegij Odabir i razvoj osoblja (obavezni kolegij) mijenja mjesto u hodogramu s kolegijem Motivacija i radno ponašanje (obavezni kolegij)

Odabir i razvoj osoblja – 1. semestar diplomskog studijaMotivacija i radno ponašanje – 2. semestar diplomskog studija

Odabir i razvoj osoblja – 2.

semestar diplomskog studijaMotivacija i radno

ponašanje – 1. semestar

diplomskog studija


ECTS bodovi za kolegijAktualni problemi psihologije rada

4 5 Povećanjem ECTS bodova smanjuje se studentsko

46

Što se mijenja/što se nadopunjuje Prije promjene Poslije promjene Obrazloženjeopterećenje

ECTS bodovi za kolegijDječja klinička psihologija 4 5


ECTS bodovi za kolegijEkološka psihologija 4 5


ECTS bodovi za kolegijEkološka razvojna psihologija 3 4


ECTS bodovi za kolegijErgonomijska psihologija 6 7


ECTS bodovi za kolegijForenzična psihologija 4 5


ECTS bodovi za kolegijGenetika ponašanja 4 5


ECTS bodovi za kolegijGrupni rad 4 5


ECTS bodovi za kolegijKlinička neuropsihologija 4 5


ECTS bodovi za kolegijKomparativna psihologija i etologija


ECTS bodovi za kolegijLinearno strukturalno modeliranje 4 5


ECTS bodovi za kolegijMultivarijatne metode: dimenzionalni modeli


ECTS bodovi za kolegijMultivarijatne metode: prediktivni i klasifikacijski modeli


ECTS bodovi za kolegijNapredni praktikum psihosocijalnog razvoja u adolescenciji


ECTS bodovi za kolegijOdnos stavova i ponašanja 4 5


ECTS bodovi za kolegijOrganizacijska psihologija 5 6


ECTS bodovi za kolegijOsnove psihološkog savjetovanja 4 5


ECTS bodovi za kolegijOsnovni praktikum psihosocijalnog razvoja u adolescenciji


ECTS bodovi za kolegijPrimijenjena razvojna psihologija 3 4


ECTS bodovi za kolegijPrimijenjena socijalna psihologija 3 4


ECTS bodovi za kolegijPrimjena računala u psihologiji 2 3


47

Što se mijenja/što se nadopunjuje Prije promjene Poslije promjene ObrazloženjeECTS bodovi za kolegijPsihički poremećaji – etiologija i dijagnostika


ECTS bodovi za kolegijPsihički poremećaji – tretmani i intervencije


ECTS bodovi za kolegijPsihodijagnostičke metode 4 5


ECTS bodovi za kolegijPsiholog u skrbi za starije ljude 2 3


ECTS bodovi za kolegijPsihologija obrazovanja nadarenih učenika


ECTS bodovi za kolegijPsihologija obrazovanja učenika s teškoćama u školi


ECTS bodovi za kolegijPsihologija partnerskih odnosa 3 4


ECTS bodovi za kolegijPsihologija pregovaranja 2 3


ECTS bodovi za kolegijPsihologija rješavanja sukoba 3 4


ECTS bodovi za kolegijPsihologija roditeljstva 4 5


ECTS bodovi za kolegijPsihološka procjena djece 4 5


ECTS bodovi za kolegijPsihološko savjetovanje u kriznim situacijama


ECTS bodovi za kolegijPsihoneuroendokrinologija i psihoneuroimunologija


ECTS bodovi za kolegijTeorija i praksa profesionalne orijentacije


ECTS bodovi za kolegijVojna psihologija 2 3


ECTS bodovi za kolegijZdravstvena psihologija 4 5


Izmjena preduvjeta za kolegijOdabir i razvoj osoblja

Uvod u psihologiju rada, Kvantitativna interpretacija testova

Nema preduvjeta Izbacuju se preduvjeti iz preddiplomskog studija

Izmjena preduvjeta za kolegijMotivacija i radno ponašanje

Uvod u psihologiju rada, Socijalna percepcija i stavovi, Neeksperimentalna psihologijska metodologija


Izmjena preduvjeta za kolegijPsihologija obrazovanja: učenje i poučavanje

Položen ispit iz predmeta Učenje, mišljenje i inteligencija. Odslušan Uvod u predškolsku i školsku psihologiju


Izmjena preduvjeta za kolegijProcjenjivanje ličnosti

Psihologija ličnosti, Psihometrija 1 i


48

Što se mijenja/što se nadopunjuje Prije promjene Poslije promjene ObrazloženjePsihometrija 2 s dodiplomskog studija

Izmjena preduvjeta za kolegijPsihometrija

Uvod u teoriju testova, Kvantitativna u interpretacija testova


Izmjena preduvjeta za kolegijKlinička procjena psihičkih poremećaja

Uvod u kliničku psihologiju Nema preduvjeta Izbacuju se preduvjeti iz preddiplomskog studija

Izmjena preduvjeta za kolegijPsihoterapijski pravci

Psihologija ličnosti i Uvod u psihopatologiju Nema preduvjeta Izbacuju se preduvjeti iz

preddiplomskog studijaIzmjena preduvjeta za kolegijSocijalni identitet i međugrupni odnosi

Uvod u metodologiju eksperimentalne psihologije, Statistika u psihologiji I, Statistika u psihologiji II, Neeksperimentalna psihologijaska metodologija, Socijalna percepcija stavovi, Interpersonalni i unutargrupni odnosi

Psihometrija

Izbacuju se preduvjeti iz preddiplomskog studija, radi poboljšanja hodograma studija kao preduvjet se uvodi kolegij Psihometrija

Izmjena preduvjeta za kolegijPsihološko savjetovanje u kriznim situacijama

Osnove traumatske psihologije i Osnove psihološkog savjetovanja

Osnove traumatske psihologije Izbacuje se preduvjet iz

preddiplomskog studija

Izmjena preduvjeta za kolegijMultivarijatne metode: prediktivni i klasifikacijski modeli

Položeni ispiti iz kolegija Uvod u teoriju testova i Kvantitativna interpretacija testova

Psihometrija


Izmjena preduvjeta za kolegijMultivarijatne metode: dimenzionalni modeli

Položeni ispiti iz kolegija Uvod u teoriju testova i Kvantitativna interpretacija testova

Psihometrija


Izmjena preduvjeta za kolegijPsihodijagnostičke metode Psihometrija Nema preduvjeta Izbacuje se preduvjet iz

preddiplomskog studijaIzmjena preduvjeta za kolegijPsihologija obrazovanja nadarenih učenika

Psihologija obrazovanja: motivacijsko – socijalni procesi

Psihologija obrazovanja:

učenje i poučavanje

Radi boljeg hodograma studija, mijenja se preduvjet za kolegij

Izmjena preduvjeta za kolegijEkološka psihologija

Neeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi


Izmjena preduvjeta za kolegijForenzička psihologija

Socijalna percepcija i stavovi, Interpersonalni i unutargrupni odonosi


Izmjena preduvjeta za kolegijGrupni rad

Interpersonalni i unutargrupni odnosi Nema preduvjeta Izbacuju se preduvjeti iz

preddiplomskog studijaIzmjena preduvjeta za kolegijPsihološka procjena djece

Uvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Statistika u psihologiji I, Statistika u psihologiji II, Uvod u teoriju testova, Kvantitativna interpretacija testova

Klinička procjena psihičkih

poremećaja

Izbacuju se preduvjeti iz preddiplomskog studija, radi poboljšanja hodograma studija kao preduvjet se uvodi kolegij Klinička procjena psihičkih poremećaja

Izmjena preduvjeta za kolegijZdravstvena psihologija

Osnove psihologijskog savjetovanja Nema preduvjeta Izbacuju se preduvjeti iz

preddiplomskog studijaIzmjena preduvjeta za kolegijDječja klinička psihologija

Psihologija djetinjstva i adolescencije, Uvod u kliničku psihologiju, Klinička procjena psihičkih

Klinička procjena psihičkih

poremećaja

Izbacuju se preduvjeti iz preddiplomskog studija

49

Što se mijenja/što se nadopunjuje Prije promjene Poslije promjene Obrazloženjeporemećaja

Izmjena preduvjeta za kolegijEkološka razvojna psihologija

Uvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije


Izmjena preduvjeta za kolegij Ergonomska psihologija Uvod u psihologiju rada Nema preduvjeta Izbacuju se preduvjeti iz

preddiplomskog studijaIzmjena preduvjeta za kolegij Klinička neuropsihologija

Biološka psihologija I, Biološka psihologija II Nema preduvjeta Izbacuju se preduvjeti iz

preddiplomskog studijaIzmjena preduvjeta za kolegijOdnos stavova i ponašanja

Statistika u psihologiji I, Statistika u psihologiji II, Uvod u metodologiju eksperimentalne psihologije, Neeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi


Izmjena preduvjeta za kolegijOrganizacijska psihologija

Uvod u psihologiju rada, Interperonalni i unutargrupni odnosi, Neeksperimentalna psihologijska metodologija


Izmjena preduvjeta za kolegijPrimijenjena razvojna psihologija

Uvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Psihologija odrasle dobi i starenja


Izmjena preduvjeta za kolegijPrimijenjena socijalna psihologija

Socijalna percepcija i stavovi, Interpersonalni i unutargrupni odonosi


Izmjena preduvjeta za kolegijPsiholog u skrbi za starije ljude

Položeni ispiti iz kolegija razvojne psihologije Nema preduvjeta Izbacuju se preduvjeti iz

preddiplomskog studijaIzmjena preduvjeta za kolegijPsihologija partnerskih odnosa

Neeksperimentalna psihologijska metodologija, Socijalna percepcija i stavovi, Interpersolnalni i unutargrupni odnosi


Izmjena preduvjeta za kolegijPsihologija rješavanja sukoba

Socijalna percepcija i stavovi, Interpersonalni i unutargrupni odnosi


Izmjena preduvjeta za kolegijPsihologija roditeljstva

Uvod u razvojnu psihologiju, Psihologija djetinjstva i adolescencije, Psihologija odrasle dobi i starenja


Izmjena preduvjeta za kolegijPsihoneuroimunologija i psihoneuroendokrinologija

Biološka psihologija I i Biološka psihologija II


Izmjena preduvjeta za kolegijTeorija i praksa profesionalne orijentacije

Uvod u psihologiju rada, Osnove psihološkog savjetovanja

Odabir i razvoj osoblja

Izbacuju se preduvjeti iz preddiplomskog studija, radi poboljšanja hodograma studija kao preduvjet se uvodi kolegij Odabir i razvoj osoblja

Izmjena preduvjeta za kolegijTeorije ličnosti Psihologija ličnosti Nema preduvjeta Izbacuju se preduvjeti iz

preddiplomskog studijaIzmjena preduvjeta za kolegijPsihologija persuazije i propagande Socijalna percepcija i

stavovi Socijalna kognicija

Izbacuje se preduvjet iz preddiplomskog studija, novi preduvjet sadržajno mora prethoditi kolegiju

Izmjena satnice za kolegijPsihološko savjetovanje u kriznim situacijama

1P, 1S, 1V2P, 1S Izmjena satnice radi potrebe za

većim udjelom teorijskog dijela nastave

Izmjena satnice za kolegij 2P, 2V 2P, 1S, 1V Izmjena satnice radi 50

Što se mijenja/što se nadopunjuje Prije promjene Poslije promjene ObrazloženjePsihologija obrazovanja: motivacijsko – socijalni procesi

kvalitetnijeg izvođenja nastave prema zamišljenom programu

Kolegij Psihologija učenja i poučavanja matematike Novi izborni kolegij u ponudi

Naziv studijskog programa RUMUNJSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, preddiplomski




Fonetika i fonologija rumunjskog jezika- promjena načina evaluacije

usmeni ispit Ispit: pismeni i usmeni ispit

Uvod u rumunjsku civilizaciju- promjena vrste nastave

(Umjesto: 2 sata predavanja + 2 sata seminara tjedno)

2 sata predavanja + 2 sata seminara tjedno + 10 sati terenske nastave

Morfologija rumunjskog jezika- promjena načina evaluiranja studenata

usmeni ispit Ispit: trajno praćenje, pismeni i usmeni ispit

Povijest rumunjske književnosti I- izmjena sadržaja

Sadržaj: Rumunjska književnost od 1830. do 1860.; Dacia literară; poezija, proza, kazalište tog razdoblja; Vasile Alecsandri; veliki klasici rumunjske književnosti: M. Eminescu, I. Creangă, I.L. Caragiale, I. Slavici; rumunjska književnost na kraju XIX. stoljeća i na početku XX.; B. Delavrancea, G. Coşbuc, O. Goga; poezija na početku XX. stoljeća; simbolizam u rumunjskoj književnosti: Al. Macedonski, I. Minulescu, G. Bacovia.

Sadržaj: Rumunjska književnost od 1830. do 1860.; Dacia literară; poezija, proza, kazalište tog razdoblja; Vasile Alecsandri; veliki klasici rumunjske književnosti: M. Eminescu, I. Creangă, I.L. Caragiale, I. Slavici; rumunjska književnost na kraju XIX. stoljeća i na početku XX.; B. Delavrancea, G. Coşbuc, O. Goga; poezija na početku XX. stoljeća; simbolizam u rumunjskoj književnosti: Al. Macedonski, Şt. Petică, M. Codreanu.

Povijest rumunjske književnosti II- izmjena sadržaja

SadržajRumunjska književnost u razdoblju između dva rata; poezija (T. Arghezi, L. Blaga, I. Barbu); proza: pravci, predstavnici, razvoj rumunjskog romana u razdoblju između dva rata (M. Sadoveanu, L. Rebreanu, Camil Petrescu, Hortensia Papadat-Bengescu, G. Călinescu); rumunjska književnost nakon II. svjetskog rata; poezija (N. Stănescu, M. Sorescu); proza (Z. Stancu, M. Eliade, M. Preda, F. Neagu, Al. Ivasiuc, D.R. Popescu, E. Barbu); dramatičari XX. stoljeća (Camil Petrescu, L. Blaga, M. Sorescu, I. Băieşu); kratak pregled suvremene, najnovije književnosti

Rumunjska književnost u razdoblju između dva rata; poezija (G. Bacovia., T. Arghezi, L. Blaga, I. Barbu, I. Minulescu); proza: pravci, predstavnici, razvoj rumunjskog romana u razdoblju između dva rata (M. Sadoveanu, L. Rebreanu, Camil Petrescu, Hortensia Papadat-Bengescu, G. Călinescu); rumunjska književnost nakon II. svjetskog rata; poezija (N. Stănescu, M. Sorescu); proza (Z. Stancu, M. Eliade, M. Preda, F. Neagu, Al. Ivasiuc, D.R. Popescu, E. Barbu); dramatičari XX. stoljeća (Camil Petrescu, L. Blaga, M. Sorescu, I. Băieşu); kratak pregled suvremene, najnovije književnosti.

Vježbe iz prevođenja I- izmjena načina evaluiranja

usmeni ispit pismeni ispit

51



Vježbe iz prevođenja II- izmjena načina evaluiranja

usmeni ispit pismeni ispit

Naziv studijskog programa STUDIJ RUSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, preddiplomski



Prije promjene

Poslije promjene

Obrazloženje

Jezične vježbe iz ruskog jezika 1 ispit stalno praćenje

i kolokviji

Stalno praćenje i kolokviji primjereni su način evaluacije studenata na jezičnim vježbama, posebice u zimskom semestru (ispit ostaje na kraju ljetnog semestra)


i kolokviji



i kolokviji



i kolokviji


Naziv studijskog programa SOCIOLOGIJA, preddiplomski



Prije promjene


Izborni kolegij Sociologija etničkih odnosa

nije bilo uvjeta za slušanje, kolegij se slušao na 3. god.

uvjeti – odslušani kolegiji Osnovni pojmovi sociologije, Povijesni uvod u sociologiju uvjetovanost kolegija:

budući se ukida pozicioniranje kolegija studijskom godinom, a kolegiji su zahtjevniji, jedini način da se onemogući upis kolegija studentima nižih godina, bilo je postavljanje uvjeta odslušanim obaveznim kolegijima s 1. i 2. godine studija

Izborni kolegij Sociologija migracija


uvjeti - odslušani kolegiji Osnovni pojmovi sociologije, Klasične sociološke teorije 1 i 2

Izborni kolegij Sociološke teorije moći


uvjeti – odslušani kolegiji Klasične sociološke teorije 1 i 2

Izborni kolegijSociologija porodice

semestar izvođenja –zimski semestar

semestar izvođenja – zimski + ljetni

zbog velikog zanimanja studenata kolegij će se držati u oba semestra

Izborni kolegijSociološke teorije moći

semestar izvođenja – zimski

semestar izvođenja – ljetni

redoslijed izvođenja kolegija je promijenjen zbog ujednačavanja semestralnih obaveza predmetnih nastavnika, ali i zbog ujednačavanja broja izbornih kolegija u zimskom i ljetnom semestru

52


Prije promjene


Izborni kolegij – Sociologija obrazovanja, u satnici 2P+2S, 6 ECTS bodova, zimski semestar

promjena naziva kolegija: mijenja ime u Obrazovanje i društvo, satnica i ECTS bodovi ostaju isti (2P + 2S, 6 ECTS bodova)

Budući na diplomskom studiju nastavničkog usmjerenja postoji obavezan kolegij Sociologija obrazovanja u satnici 2P, 3 ECTS boda, bilo je nužno preimenovati kolegij na preddiplomskom studiju

Izborni kolegij – Terorizam i društvo, 2P + 2S, 6 ECTS bodova, ljetni semestar

novi izborni kolegij u ponudi

Obavezni kolegij Osnove sociološke statistike (za dvopredmetne studente sociologije

satnica: 3P + 1V, 6 ECTS bodova

satnica: 3P + 2V, 6 ECTS bodova

Povećanje satnice vježbi tražili su sami studenti/studenticenapomena: Povjerenstvo za unapređivanje kvalitete nastave negativno je recenziralo ovaj zahtjev

U programu preddiplomskog i diplomskog studija sociologije koji je dobio dopusnicu MZOŠ-a bilo je predviđeno da studenti izabiru izborne kolegije iz ponuđenih 5 grupa od 1. do 5. godine

Ukida se grupiranje izbornih kolegija

Budući se odustalo od integriranog modela studija, te se preddiplomski i diplomski studij tretiraju kao dva odvojena studija, ukinuli smo i grupiranje izbornih kolegija.

Naziv studijskog programa SOCIOLOGIJA, diplomski


Što se mijenja/što se nadopunjuje Prije promjene Poslije promjene

Obrazloženje

Izborni kolegijEkonomska sociologija razina studija -

preddiplomskirazina studija - diplomski

Razdvajanje kolegija po razinama studija:budući se odustalo od integriranog modela studija, pa je bilo potrebno odvojiti kolegije na preddiplomskoj razini od kolegija na diplomskoj razini, navedeni izborni kolegiji kao zahtjevniji prebačeni su s 3. godine na diplomski studij

Izborni kolegijFeminističke teorije i pokreti

razina studija - preddiplomski

razina studija - diplomski

Izborni kolegijHistorijska sociologija



Izborni kolegijSociologija kulture



Izborni kolegijSociologija društvenih pokreta



Izborni kolegijIdeje i teorije multikulturalizma



Izborni kolegijIzgradnja teorije u sociologiji



Izborni kolegijSociologija politike razina studija -

preddiplomskirazina studija - diplomski

Izborni kolegijSociologija znanja i znanosti



Izborni kolegijFeminističke teorije i pokreti

semestar izvođenja –ljetni

semestar izvođenja – zimski Redoslijed izvođenja kolegija je promijenjen

zbog ujednačavanja semestralnih obaveza predmetnih nastavnika, ali i zbog ujednačavanja broja izbornih kolegija u zimskom i ljetnom semestru

Izborni kolegijEkonomska sociologija



Izborni kolegijHistorijska sociologija



Izborni kolegij –Teorije svakodnevice, 2P + 2S, 6 ECTS bodova, zimski semestar


53


Obrazloženje

Izborni kolegij –Sociologija cyber kulture, 2P + 2S, 6 ECTS bodova, zimski semestar


Izborni kolegij – Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti, 2P + 2S, 6 ECTS bodova, zimski semestar


U programu preddiplomskog i diplomskog studija sociologije koji je dobio dopusnicu MZOŠ-a bilo je predviđeno da studenti izabiru izborne kolegije iz ponuđenih 5 grupa od 1. do 5. godine

Ukida se grupiranje izbornih kolegija

Budući se odustalo od integriranog modela studija, te se preddiplomski i diplomski studij tretiraju kao dva odvojena studija, ukinuli smo i grupiranje izbornih kolegija.

Naziv studijskog programa ŠPANJOLSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, preddiplomski




Kolegij Kultura i civilizacija hispanskog svijeta (Španjolska) (1. semestar prema hodogramu studija) –obvezni kolegij

2P3ECTS

2P4ECTS

U tijeku semestra, a prije ispita, studenti polažu 4 kolokvija na kojima se vrši provjera čitanja i razumijevanja tekstova na španjolskom jeziku, što za studente hispanistike koji na studij dolaze bez prethodne visoke razine poznavanja jezika predstavlja veliki problem – za veće opterećenje predlaže se veći broj ECTS bodova

Kolegij Kultura i civilizacija hispanskog svijeta (Hispanska Amerika) (2. semestar prema hodogramu studija) –obvezni kolegij

2P3ECTS

2P4ECTS

U tijeku semestra, a prije ispita, studenti polažu 4 kolokvija na kojima se vrši provjera čitanja i razumijevanja tekstova na španjolskom jeziku, što za studente hispanistike koji na studij dolaze bez prethodne visoke razine poznavanja jezika predstavlja veliki problem – za veće opterećenje predlaže se veći broj ECTS bodova

Kolegij Vokabular, čitanje i tumačenje španjolskih tekstova 1(1. semestar prema hodogramu studija)- izborni kolegij

2V2ECTS

2V3ECTS

Studenti su pored redovitih zadaća dužni izraditi jedan samostalni rad.

Kolegij Vokabular, čitanje i tumačenje španjolskih tekstova 2 (2. semestar prema hodogramu studija)- izborni kolegij

2V2ECTS

2V3ECTS


Kolegij Vokabular, čitanje i tumačenje španjolskih tekstova3(3. semestar prema

2V2ECTS

2V3ECTS


54



hodogramu studija)- izborni kolegijKolegij Vokabular, čitanje i tumačenje španjolskih tekstova4 (4. semestar prema hodogramu studija)- izborni kolegij

2V2ECTS

2V3ECTS


Kolegij Suvremena Španjolska 1 (2. semestar prema hodogramu studija)- izborni kolegij

2S2ECTS2. i 3. semestar

2S2ECTS1. i 2. semestar

Predlažemo da se ovaj izborni kolegij izvodi i u 1. i u 2. semestru jer se u njemu prema programu studenti upoznaju s osnovama društvenog, kulturnog života Španjolske. Nakon njega, također kao izborni kolegij, slijedi Suvremena Španjolska 2 u kojem se detaljnije obrađuju pojedini aspekti, a on se studentima nudi od 2. do 4. semestra

Kolegij Suvremena Španjolska 2 (4. semestar prema hodogramu studija)- izborni kolegij

2S2ECTS4. semestar

2S2ECTS2., 3. i 4. semestar

Predlažemo da se studentima omogući slušanje ovog kolegija nakon položenog kolegija Suvremena Španjolska 1. Ta dva kolegija su komplementarna.

Kolegij Korektivne vježbe izgovora (2. semestar prema hodogramu studija)- izborni kolegij

1V1ECTS

Korektivne vježbe izgovora španjolskog jezika (2. semestar)1V1ECTS

Naziv kolegija je jasniji.

Kolegij Suvremena španjolska sintaksa (vrste riječi, prosta rečenica) (3. semestar prema hodogramu studija) – obvezni kolegij

2P2ECTS

1P+1S3ECTS

Bolja organizacija nastave i izrada seminarskog rada.

Kolegij Suvremena španjolska sintaksa (zavisna i složena rečenica) (4. semestar prema hodogramu studija) – obvezni kolegij

2P2ECTS

1P+1S3ECTS

Bolja organizacija nastave i izrada seminarskog rada.

Kolegij Španjolski jezik 3 (3. semestar prema hodogramu studija)-obvezni kolegij

4V4ECTS

5V5ECTS

Potreban je veći broj sati vježbi s obzirom na program kolegija. Promjenom satnice povećava se studentsko opterećenje.

Kolegij Španjolski jezik 4 (4. semestar prema hodogramu studija)-obvezni kolegij

4V4ECTS

5V5ECTS

Potreban je veći broj sati vježbi s obzirom na program kolegija. Promjenom satnice povećava se studentsko opterećenje.

Kolegij Prijevodne vježbe 1 (5. semestar prenma hodogramu studija) –izborni kolegij

2V2ECTS

Prijevodne vježbe španjolskog jezika 1- 5. semestar – obvezni kolegij2V3ECTS

Naziv kolegija je jasniji. Opterećenost studenata je veća. Smatramo da se svi studenti trebaju upoznati s osnovama prevođenja.

Kolegij Prijevodne vježbe 2 (6. semestar prema hodogramu studija) –izborni kolegij

2V2ECTS

Prijevodne vježbe španjolskog jezika21- 2V3ECTS

Naziv kolegija je jasniji.

Klauzura Završni pismeni rad5ECTS

Umjesto klauzurom (završnim pismenim ispitom) preddiplomski

55



studij završava Završnim pismenim radom pod vodstvom mentora. Takav rad studenti bi izrađivali u tijeku 3. godine studija (5. i 6. semestar), a teme studenti dobivaju na početku 5. semestra. One bi bile vezane uz program preddiplomskog studija. Rad bi se evaluirao s 5 ECTS, koliko je sadašnjim programom predviđeno za klauzuru.

Naziv studijskog programa STUDIJ ŠVEDSKOG JEZIKA I KULTURE, preddiplomski




omjer predavanja i seminara u kolegiju Uvod u studij skandinavskih književnosti

2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

1 sat predavanja i 3 sata seminara tjedno

odlaskom prof. Dore Maček u mirovinu dio nastave preuzima lektor Zvonimir Novoselec, koji će je izvoditi seminarski

ukida se nadoknadni kolegij Švedski jezik I

nadoknadni kolegij se izvodio za studente koji nisu položili Švedski jezik I na kraju 1. semestra

kolegij se više ne izvodi

na fakultetu se niti na jednoj jezičnoj grupi ne izvodi ovakav kolegij (do sada još samo na engleskom), te se čini da ovakav tip kolegija nije predviđen i nema podršku

povećanje tjedne satnice i djelomična izmjena tipa nastave u kolegiju Švedski jezik u društvenom kontekstu I

2 sata tjedno (1S + 1V) 3 sata tjedno (3V)

veća je satnica od početka bila poželjna, no zbog preopterećenosti tada jedinog lektora na Katedri nije bila izvediva

manje smanjenje sadržaja te ECTS vrijednosti (za 1 bod) kolegija Švedska književnost 1

vrijednost 7 ECTS bodova


na temelju dosadašnjeg iskustva čini se poželjnim smanjiti popis literature tj. broj potrebnih sati rada, a time i ECTS vrijednost kolegija

omjer predavanja i seminara u kolegiju Uvod u prevoditeljstvo

4 sata seminara tjedno

1 sat predavanja i 3 sata seminara tjedno

iskustvo pokazuje da je bolje neka teoretska pitanja izdvojiti i pre-davati kao zasebne cjeline, a ne da ih se savladava seminarski

povećanje tjedne satnice i djelomična izmjena tipa nastave u kolegiju Švedski jezik u društvenom kontekstu II

2 sata tjedno (1S + 1V) 3 sata tjedno (3V)

veća je satnica od početka bila poželjna, no zbog preopterećeno-sti tada jedinog lektora na Katedri nije bila izvediva; na potrebu većeg broja sati rada s lektorom u 5. semestru ukazali su i studenti pr-ve bolonjske generacije

promjena statusa, broja sati i vrijednosti kolegija Kontrastivna analiza teksta

- student obavezno sluša ili ovaj ili kolegij Stilistika hrv. jezika na Odsjeku za kroatistiku- 4 sata seminara tjedno- 5 ECTS bodova

- student obavezno sluša upravo ovaj kolegij- 3 sata seminara tjedno- 4ECTS boda

- dosadašnji model moguće zamjene ovog kolegija onim na Od-sjeku za kroatistiku nije se pokazao uspješnim; dosadašnje iskustvo pokazuje da se sadržaj kolegija može u potpunosti realizirati satni- com od 3 sata tjedno te da opterećenje studenta odgovara vrijednosti od 4 ECTS boda

uvođenje novog kolegija (Sintaksa švedskog jezika) u 6. semestar,

studenti uče o sintaksi švedskog jezika u 3. semestru u okviru

gradivo o sintaksi se upoznaje u okviru zasebnog kolegija u 6.

iskustvo pokazuje da je sadržaj kolegija Uvod u lingvistički studij švedskog izuzetno opsežan te da su u 3. semestru studentima

56



izdvaja-njem sadržaja iz lingvističkog kolegija 3. semestra

kolegija Uvod u lingvistički studij švedskog jezika

semestru studija

sintaktičke teme još prilično teške; studenti 1. bolonjske generacije sami su tražili više sati nastave vezane uz švedski jezik u 6. semestru

povećanje ECTS vrijednosti kolegija Švedski jezik u društvenom kontekstu III

vrijednost 2 ECTS boda vrijednost 3 ECTS boda

na studentsku inicijativu, razmotren je sadržaj kolegija i zaključeno da potreban uloženi rad odgovara većoj ECTS vrijednosti

uvođenje kolegija Suvremeni danski jezik, kao moguće alternative kolegiju Suvremeni norveški jezik

kao drugi nordijski jezik studenti su morali učiti norveški

student bira hoće li slušati kolegij Danski suvremeni jezik ili Norveški suvr. jezik. Satnica kolegija je 4 h vježbi tjedno, a vrijednost 5 ECTS bodova

dolaskom danskog lektora na Katedru pojavila se mogućnost širenja ponude kolegija Drugi nordijski jezik

smanjena ECTS vrijednost kolegija Suvremeni norveški jezik

vrijednost kolegija 5 ECTS bodova

vrijednost kolegija 4 ECTS boda

iskustvo pokazuje da očekivani angažman studenata bolje odražava vrijednost od 4 ECTS boda

povećana ECTS vrijednost završnog Stručnog rada 3 ECTS boda 4 ECTS boda

utvrđeno da očekivani angažman u izradi rada bolje odražava vrijednost od 4 ECTS boda

Predložene promjene uglavnom su rezultat preraspodjele sadržaja među kolegijima / semestrima te su primjerenije trenutnoj kadrovskoj situaciji na Katedri.Provođenjem promjena raspored ECTS bodova po semestru bi bio 15+16+14+15+17+14.Osim ukidanja nadoknadnog kolegija u II. semestru, sve se promjene mogu smatrati u interesu studenata, a više ih je i predloženo na njihovu inicijativu.

Naziv studijskog programa STUDIJ ŠVEDSKOG JEZIKA I KULTURE – LINGVISTIČKI STUDIJ, diplomski




1. svi kolegiji u semestru (Švedski jezik i društvo, Povijest skandinav-skih jezika i Izborni lingvistički kolegij) određuju se kao kolegiji 7. semestra

ova se grupa kolegija izvodi u zimskom semestru svake druge godine te je student sluša u 7. ili u 9. semestru

navedena se grupa od tri kolegija obavezno sluša u 7. (tj. 1. diplomskom) semestru

zbog kadrovske situacije na Katedri sljedeće godine te općenito bolje usklađenosti s drugim smjerom diplomskog studija

2.tjedna satnica i ECTS vrijednost kolegija Leksikologija i leksikografija

- tjedno 3 sata nastave (1P + 2S)

- vrijednost kolegija 5 ECTS bodova


- vrijednost kolegija 4 ECTS boda

zbog preopterećenosti nastavnika potrebno smanjiti broj sati, a time u manjoj mjeri i sadržaj, zbog čega treba za 1 smanjiti i vrijednost kolegija u ECTS bodovima

3.tjedna satnica i ECTS vrijednost kolegija Sociolingvistika



- tjedno 2 sata nastave (2S)



4.semestar u kojem se izvodi kolegij Analiza švedskog teksta, njegova tjedna satnica i ECTS vrijednost

- kolegij se izvodi u zimskom semestru svake druge godine, a student ga sluša u 7. ili 9. semestru- tjedno 3 sata

- kolegij se „veže“ uz 8. semestar

- tjedno 2 sata nastave (1P+1S)

- zbog porodiljnog dopusta nastavnice sljedeće godine te bolje usklađenosti s drugim smjerom općenito- zbog preopterećenosti nastavnika manji broj sati, a posljedično i manja (za 1 bod) ECTS vrijednost kolegija

57



nastave (1S + 2V)- vrijednost kolegija 5 ECTS bodova


5.minimalna vrijednost izbornog skandinavističkog ili lingvističkog kolegija

najmanje 5 ECTS bodova

najmanje 3 ECTS boda

prebacivanjem kolegija Analiza švedskog teksta iz zimskog u 8. semestar povećana je vrijednost obaveznih kolegija tog semestra, te student zadovoljava propisanu semestralnu kvotu od 15 ECTS bodova i uz manju vrijednost izbornog kolegija

6.kolegiji Semantika i Drugi jezik nordijskih zemalja vezuju se uz 9. semestar

ovi se kolegiji izvode u zimskom semestru svake druge godine te ih student sluša u 7. ili u 9. semestru

kolegiji se obavezno slušaju u 9. (tj. 3. diplomskom) semestru

promjena proizlazi iz promjene objašnjene pod 1.

7. zamjena Islandskog jezika u ponudi alternativnih kolegija Danskim jezikom kao Drugim jezikom nordijskih zemalja

Islandski jezik kao mogući izbor studentu za kolegij Drugi jezik nordijskih zemalja

Danski jezik kao mogući izbor studentu za kolegij Drugi jezik nordijskih zemalja

Katedra nema nastavnika islandskog jezika, a od ak. god. 2007/08. ima lektora danskog jezika

8. uvođenje Finskog jezika kao mogućnosti za realizaciju kolegija Drugi jezik nordijskih zemalja

kolegij Drugi jezik nordijskih zemalja predviđao je da student bira između norveškog i islandskog

kao mogućnost se uvodi i izbor kolegija Finski jezik I

razvojem finskog lektorata na Filozofskom fakultetu pojavila se mogućnost da neki studenti švedskog izaberu i taj nordijski jezik

9.uvođenje novog izbornog kolegija iz ponude Filozofskog fakulteta

bez obaveze upisivanja izbornog kolegija u 9. semestru

obaveza upisivanja izbornog kolegija vrijednosti min 5 ECTS bodova

smanjenjem satnice i vrijednosti kolegija opisanih pod 2. i 3. te prebacivanjem kolegija u ljetni semestar (pod 4.), smanjeno je opterećenje studenata u 9. semestru te za popunu propisane semestralne kvote od 15 ECTS bodova trebaju sakupiti još 5 bodova na nekom ranije nepredviđenom kolegiju

Ponuda izbornih kolegija na Katedri:1. smanjenje ECTS vrijednosti kolegija Srednjevjekovna slika svijeta



ispravnije utvrđena vrijednost kolegija s obzirom na satnicu i sadržaj te u odnosu na druge kolegije

2. ukidanje kolegija Seminar iz švedske književnosti kolegij u ponudi kolegij se ne nudi preopterećenost nastavnika

3.uvođenje kolegija Seminar iz skandinavskog filma

kolegij se nije nudio kolegij u ponudi

mogućnost da se angažira vanjski suradnik za izvođenje tog kolegija i time, između ostalog, kompenzira ukidanje izbornog kolegija opisano pod 2.

Predložene promjene bolje odražavaju sadašnje kapacitete Katedre te uravnotežuju opterećenje nastavnika u dva semestra. Promjenama se ne zadire bitnije u sadržaj pojedinih kolegija, a za kolegije koji se ne izvode (Islandski jezik i Seminar iz švedske književnosti) predlažu se adekvatne zamjene (Danski ili Finski to jest Seminar iz skandinavskog filma).

Prema predloženim promjenama ECTS vrijednost programa iznosi 15 + 15 + 15 + 15 ECTS bodova.

Naziv studijskog programa STUDIJ ŠVEDSKOG JEZIKA I KULTURE – PREVODITELJSKI STUDIJ, diplomski




smanjenje tjedne satnice kolegija Institucionalni aspekti



58



hrvatskog društva

2. (kao i u lingvist. smjeru)tjedna satnica i ECTS vrijednost kolegija Leksikologija i leksikografija






3. (kao i u lingvist. smjeru)semestar u kojem se izvodi kolegij Analiza švedskog teksta, njegova tjedna satnica i ECTS vrijednost

- kolegij se izvodi u zimskom semestru svake druge godine, a student ga sluša u 7. ili 9. semestru- tjedno 3 sata nastave (1S + 2V)- vrijednost kolegija 5 ECTS bodova

- kolegij se „veže“ uz 8. semestar

- tjedno 2 sata nastave (1P+1S)


- zbog porodiljnog dopusta nastavnice sljedeće godine te bolje usklađenosti s drugim smjerom općenito- zbog preopterećenosti nastavnika manji broj sati, a posljedično i manja (za 1 bod) ECTS vrijednost kolegija

4.promjena statusa, tjedne satnice i ECTS vrijednosti kolegija EU i međunarodne organizacije

- kolegij alternativan s kolegijem Prevodi-telj i računalo; obave-zno se slušao jedan od ta dva kolegija;- tjedno 3 sata nastave (2P + 1S)- vrijednost kolegija 5 ECTS bodova

- kolegij postaje obavezan



- s obzirom na važnost integracija za rad prevoditelja i dr., smatramo da kolegij trebaju pohađati svi studenti- opterećenost nastavnika /vanjskog suradnika zahtijeva manji broj sati, a posljedično i manju ECTS vrijednost kolegija

5. promjena semestra izvođenja, statusa, satnice i ECTS vrijednosti kolegija Prevoditelj i računalo

- kolegij 8. semestra, alternativan s kolegijem EU i međunarodne organizacije (v. 4)- tjedno 3 sata nastave (2P + 1S)- vrijednost kolegija 5 ECTS boda

- izborni kolegij u 9. (3. diplomskom) semestru studija



- zbog očekivanog velikog interesa, a i relevantnosti predmeta, omogućuje se svim studentima da ga izaberu, a ne samo onima koji neće slušati EU i međ. organizacije- zbog opterećenosti nastavnika potrebno smanjiti broj sati

6. smanjenje nastavne satnice kolegija Teorija i praksa prevođenja

tjedno 4 sata nastave (2P + 2S)

tjedno 3 sata nastave (2P + 1S)

zbog preopterećenosti nastavnika dio će sadržaja nastave studenti samostalno obraditi

7. zamjena Islandskog jezika u ponudi alternativnih kolegija Danskim jezikom kao Drugim jezikom nordijskih zemalja

Islandski jezik kao mogući izbor studentu za kolegij Drugi jezik nordijskih zemalja

Danski jezik kao mogući izbor studentu za kolegij Drugi jezik nordijskih zemalja

Katedra nema nastavnika islandskog jezika, a od ak. god. 2007/08. ima lektora danskog jezika

8. uvođenje Finskog jezika kao mogućnosti za realizaciju kolegija Drugi jezik nordijskih zemalja

kolegij Drugi jezik nordijskih zemalja predviđao je da student bira između norveškog i islandskog

kao mogućnost se uvodi i izbor kolegija Finski jezik I

razvojem finskog lektorata na Filozofskom fakultetu pojavila se mogućnost da neki studenti švedskog izaberu i taj nordijski jezik

9. smanjenje minimalne ECTS vrijednosti izbornog kolegija na Filozofskom fakultetu

minimalna vrijednost izbornog kolegija 5 ECTS bodova

minimalna vrijednost izbornog kolegija 4 ECTS bodova

studenti i pohađajući izborni kolegij vrijednost 4 ECTS boda mogu zadovoljiti propisanu semestralnu kvotu od 15 ECTS bodova

Ponuda izbornih kolegija na Katedri:1. smanjenje ECTS vrijednosti kolegija Srednjevjekovna slika svijeta



ispravnije utvrđena vrijednost kolegija s obzirom na satnicu i sadržaj te u odnosu na druge kolegije

2. ukidanje kolegija Seminar iz švedske književnosti kolegij u ponudi kolegij se ne nudi preopterećenost nastavnika

3.uvođenje kolegija Seminar iz skandinavskog filma

kolegij se nije nudio kolegij u ponudi

mogućnost da se angažira vanjski suradnik za izvo- đenje tog kolegija i time, između ostalog, kompen-zira ukidanje izbornog kolegija opisano pod 2.

Prema predloženim promjenama ECTS vrijednost programa iznosi 14+17+15+15 bodova

59

Naziv studijskog programa TALIJANISTIKA, preddiplomski




Suvremena talijanska povijest (3. semestar)Nositelj: dr. sc. Ivica Peša; Izvođač: strani lektor

Suvremena talijanska povijest (3. semestar)Nositelj: dr. sc. Ivica Peša; Izvođač: strani lektor2P/1S5 ECTSA izbornostUvjet: položen ispit iz Tal. jez. I.2.


Talijanski narodni običaji i kultura (4. semestar)Nositelj: dr.sc Ivica Peša; Izvođač: strani lektor

Talijanski narodni običaji i kultura (4. semestar)Nositelj: dr.sc Ivica Peša; Izvođač: strani lektor2P/1S5 ECTSA izbornostUvjet: položen ispit iz Tal. jez. I.2.


Talijanske jezične vježbe (3. semestar)Nositelj: dr.sc. Ivica Peša; Izvođač: strani lektor

3V5 ECTSA izbornostUvjet: položen ispit iz Tal. jez. I.2.


Povijest talijanskog jezika (5. semestar) – obvezni kolegij Kolegij se odvijao bez

terenske nastaveUvodi se terenska nastava Usklađivanje studija s

interesima i potrebama studenata

Talijanska leksikologija (6. semestar) – obvezni kolegij Nije bila predviđena vanjska

izbornost Vanjska izbornost D2 Potrebe studenata

Danteova Božanstvena komedija Dante: Pakao Danteova Božanstvena

komedija C2

Proširenje kolegija, nadopunaPostoji interes studenata

Il poema cavalleresco: Pulci, Boiardo, Ariosto Il poema cavalleresco: Pulci,

Boiardo, Ariosto C2 Novi izborni kolegij

Roman u talijanskoj književnosti

Roman u talijanskoj književnosti C2 Novi izborni kolegij

Novela u talijanskoj književnosti

Novela u talijanskoj književnosti C2 Novi izborni kolegij

Montale/Ungaretti Pitanje egzistencijalizma i pjesništvo E. Montalea

Montale/Ungaretti

C2

Proširenje kolegija, nadopuna

Naziv studijskog programa TALIJANISTIKA, diplomski


60



Studentska praksa 1

Samostalno održavanje nastave – 25 satiAnaliza održane nastave s mentorom – 25 satiPraktikum na fakultetu-15 satiBez konzultacija s voditeljem nastavne prakse

Samostalno održavanje nastave – 5 satiAnaliza održane nastave s mentorom – 10 satiPraktikum na fakultetu- 30 satiKonzultacije s voditeljem nastavne prakse – 15 sati

Nemogućnost održavanja 25 sati studentske samostalne nastave u školi

Studentska praksa 2

9. semestarSamostalno održavanje nastave – 25 satiAnaliza održane nastave s mentorom – 25 satiPraktikum na fakultetu-15 satiBez konzultacija s voditeljem nastavne prakse

10. semestarSamostalno održavanje nastave – 5 satiAnaliza održane nastave s mentorom – 10 satiPraktikum na fakultetu- 30 satiKonzultacije s voditeljem nastavne prakse – 15 sati

Prije kolegija Studentska praksa 2 potrebno je odslušati neki od izbornih kolegija 9. semestra.

Nemogućnost održavanja 25 sati studentske samostalne nastave u školi

Metodika nastave talijanskog jezika 9. semestar 7. semestar Kolegij je potrebno slušati prije Studentske

prakse 1

Glotodidaktika 7. semestar 8. semestar Zbog smanjivanja opterećenja u 7. semestru.

Proces usvajanja drugug jezika 8. semestar 9. semestar Potreba slušanja prije Studentske prakse 2

Naziv studijskog programa STUDIJ TURKOLOGIJE, preddiplomski



Obrazloženje

Kolegij Turski jezik: fonetika, fonologija, morfonologija (I) (1. semestar, obvezni kolegij)

6 ECTS 7 ECTSPromjena bodova ne povećava studentske obveze nego pravednije vrednujeuloženi rad.

Kolegij Turski jezik: fonetika, fonologija, morfonologija (II) (2. semestar, obvezni kolegij)

6 ECTS 7 ECTSPromjena bodova ne povećava studentske obveze nego pravednije vrednuje uloženi rad.

Kolegij Turski jezik: morfologija (I) (3. semestar, obvezni kolegij)

6 ECTS 7 ECTS Promjena bodova ne povećava studentske obveze nego pravednije vrednuje uloženi rad.

Kolegij Turski jezik: morfologija (II) (4. semestar, obvezni kolegij)

6 ECTS 7 ECTS Promjena bodova ne povećava studentske obveze nego pravednije vrednuje uloženi rad..

Kolegij Turski jezik: osnove sintakse (I) (5. semestar, obvezni kolegij) 6 ECTS 7 ECTS

Promjena bodova ne povećava studentske obveze nego pravednije vrednuje uloženi rad..

Kolegij Turski jezik: osnove sintakse (II) (6. semestar, obvezni kolegij) 6 ECTS 7 ECTS


Kolegij Osnove arapskoga jezika: Arapsko pismo, fonetika i fonologija (3.semestar, C2 izbornost)

3 ECTS 4 ECTSPromjena bodova ne povećava studentske obveze nego pravednije vrednuje uloženi rad..

Kolegij Osnove arapskoga jezika: morfologija (4. semestar, C2 izbornost) 3 ECTS 4 ECTS


Kolegij Osnove arapskoga jezika: morfologija s elementima sintakse (I) (5.

3 ECTS 4 ECTS Promjena bodova ne povećava studentske obveze nego pravednije vrednuje uloženi

61


Obrazloženje

semestar, C2 izbornost) rad..Kolegij Osnove arapskoga jezika: morfologija s elementima sintakse (II) (6. semestar, C2 izbornost)


Kolegij Islam: povijest, civilizacija, kultura (I) (1.semestar, D2 izbornost)

Islam: povijest, civilizacija, kultura (I)

Islamska civilizacija (I)

Promjena naziva predmeta.

Kolegij Islam: povijest, civilizacija, kultura (II) (2. semestar, D2 izbornost)

Islam: povijest, civilizacija, kultura (II)

Islamska civilizacija (II)

Promjena naziva predmeta.

Naziv studijskog programa STUDIJ TURKOLOGIJE, diplomski


Što se mijenja/što se nadopunjuje Prije promjene

Poslije promjene

Obrazloženje

Kolegij Sintaksa finitnih glagolskih formi turskog jezika (7. semestar, obvezni kolegij)


Kolegij Sintaksa infinitnih glagolskih formi turskog jezika (8. semestar, obvezni kolegij)


Kolegij Turski jezik: ustroj / kontrastiranje / prevođenje (I) (9. semestar, obvezni kolegij)


Kolegij Turski jezik: ustroj / kontrastiranje / prevođenje (II) (10. semestar, obvezni kolegij)


Kolegij Osmanska književnost I (7. semestar, obvezni kolegij): promjena naziva kolegija i povećanje ECTS bodova

3 ECTS

Uvod u osmansku književnost, 4 ECTS

Promjena naziva predmeta i bodova; promjena ne povećava studentske obveze nego pravednije vrednuje uloženi rad..

Kolegij Osmanska književnost II (8. semestar, obvezni kolegij): promjena naziva kolegija i povećanje ECTS bodova

Osmanska književnost II, 3 ECTS

Osmanska književnost, 4 ECTS

Promjena naziva predmeta i bodova; promjena ne povećava studentske obveze nego pravednije vrednuje uloženi rad.

Kolegij Uvod u suvremenu tursku književnost (I) (9. semestar, obvezni kolegij): povećanje ECTS bodova


Kolegij Uvod u suvremenu tursku književnost (II) (10. semestar, obvezni kolegij): povećanje ECTS bodova


Kolegij Uvod u osmanski jezik (I) (7. semestar, obvezni kolegij): povećanje ECTS bodova


Kolegij Uvod u osmanski jezik (II) (8. semestar, obvezni kolegij): povećanje ECTS bodova


Kolegij Kulturna povijest Osmanskog carstva (I) (9. semestar, obvezni kolegij): povećanje ECTS bodova


NOVI IZBORNI KOLEGIJOsnove perzijskog jezika I.P1/V1 (VII semestar, tip izbornosti C2)

(nije u programu) 3 ECTS Novi izborni kolegij

62

NOVI IZBORNI KOLEGIJOsnove perzijskog jezika II. P1/V1 (VIII semestar, tip izbornosti C2)

(nije u programu) 3 ECTSNovi izborni kolegij

Naziv studijskog programa UKRAJINSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, preddiplomski




Jezične vježbe I povećava se broj sati, uvodi kolegij Govorne vježbe

Jezične vježbe 5V + Elementarna gramatika 1P 5 ECTS

Jezične vježbe 6V + Elementarna gramatika 2 + Govorne vježbe 2 9 ECTS

Povećavamo broj sati, a i broj jezičnih predmeta u 1. semestru. Promjene prati povećan broj bodova.

Uvod u studij ukrajinskog jezika postaje Uvod u opću lingvistiku

Uvod u studij ukrajinsko jezika (Fonetika i fonologija 2P + Uvod u opću lingvistiku 1P)5 ECTS

Uvod u opću lingvistiku 1P2 ECTS

Ukidamo modul jer Fonetiku prebacujemo u 2. semestar. Promjenu prati smanjen broj bodova.

Uvod u ukrajinsku književnost postaje Kultura i civilizacija Ukrajine

Uvod u ukrajinsku književnost (Uvod u književnost 2P + Kultura i civilizacija Ukrajine 2P)5 ECTS

Kultura i civilizacija Ukrajine 2P4 ECTS

Uvod u književnost brišemo kao obavezni kolegij te modul nestaje. Uvodimo Ukrajinsku usmenu književnost kao izborni kolegij. Manje nastavno opterećenje prati smanjenje bodova.

Jezične vježbe II postaju poseban kolegij.

Jezične vježbe II (Jezične vježbe II 6V + Elementarna gramatika 1P)5 ECTS

Jezične vježbe II 5V4 ECTS

Jezične vježbe II postaju poseban kolegij jer smo Elementarnu gramatiku prebacili u 1. semestar

Morfologija I, postaje modul Fonetika, fonologija i morfologija ukrajinskog jezika

Morfologija I (Morfologija 2P + 2V) 5 ECTS

Fonetika, fonologija i morfologija ukr. jezika (Fonetika i fonologija 2P+1V; Morfologija 2P+1V)6 ECTS

Fonetiku prebacujemo u 2. semestar te ga objedinjavamo u modul sa Morfologijom. Istovremeno Vježbe iz fonetike uvodimo kao obavezni kolegij i time ispravljamo nelogičnost. Broj bodova prati promjene.

Stilistika ukrajinskog jezika umjesto 2P + 1S postaju 3V

2P+1S 3V Prirodi kolegija je prirodnije da se izvodi kao vježbe

Strijeljana renesansa (izborni kolegij)

2P Novi izborni kolegij u ponudi

Ukrajinska dijalektologija (izborni kolegij)

Izborni kolegij diplomskog studija

Izborni kolegij dodiplomskog studija Nudimo ga kao izborni za 2, 3 i 4 godinu.

Leksikologija i frazeologija ukrajinskog jezika(izborni kolegij)

Izborni kolegij diplomskog studija

Izborni kolegij dodiplomskog studija Nudimo ga kao izborni za 2, 3, i 4 godinu.

Povijesni roman u hrvatskoj i ukrajinskoj književnosti (izborni kolegij)

2P Novi izborni kolegij u ponudi

Ortografski praktikum I i II (zborni kolegij) 2V

Novi izborni kolegij u ponudi(izvodi se od početka uvođenja bolonjskog programa, ali nije u programu)

Govorne vježbe II, III, IV(izborni kolegij)

2VNovi izborni kolegij u ponudi(izvodi se od početka uvođenja bolonjskog programa, ali nije u programu)

Lektira I i II 2 V Novi izborni kolegij u ponudi

63

(izborni kolegij) (izvodi se od početka uvođenja bolonjskog programa, ali nije u programu)

64

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Filozofski fakultet · Web viewBiološka psihologija II, Psihologija...

Documents

Transcript of SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Filozofski fakultet · Web viewBiološka psihologija II, Psihologija...