SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA KNJIŽNIČARSTVO

STRATEGIJA ODJELA ZA KNJIŽNIČARSTVO, od 2010. do 2015.

Zadar, rujan 2010.

Sadržaj

1. POSLANJE I VIZIJA RAZVOJA 2. ANALIZA DOSADAŠNJEG DJELOVANJA ODJELA

2.1. SWOT analiza 2.2. Studentska evaluacija nastavničkog rada

3. RAZVOJNI CILJEVI 3.1. Opći ciljevi 3.2. Posebni ciljevi

4. KADROVSKA SITUACIJA I PLAN 4.1. Zaposlenici odjela 4.2. Pojedinačni profil zaposlenika i glavni dosezi u znanstvenom i nastavnom

radu 4.3. Usklađivanje osobnog znanstveno-nastavnog razvoja i dobrobiti za razvoj

Odjela 5. FINANCIJSKI PLAN

5.1. Osnove za izradu financijskog plana 5.2. Osnovni elementi

6. SUSTAV KVALITETE 6.1. Promicanje kulture kvalitete

7. RIZICI AKTIVNOG RAZVOJNOG STAVA 7.1. Moguće pogreške u planiranju 7.2. Moguće pogreške u procjenama 7.3. Moguće pogreške u organizaciji 7.4. Moguće nejedinstvo/neusklađenost u izvedbi

8. MOGUĆI DJELOTVORNI UČINCI 8.1. Dohodak 8.2. Opremljenost 8.3. Ugled (stručni, znanstveni) 8.4. Društveni ugled

9. ZAKLJUČNO 9.1. Zaključci vezani uz hitnost – koji zahtijevaju hitnu provedbu 9.2. Zaključci vezani uz dugoročni razvoj

Uvodne napomene

Odjel za knjižničarstvo pri Sveučilištu u Zadru osnovan je 20. studenoga 2003. na drugoj sjednici Senata u ak. god. 2003./2004., kao peta znanstveno-nastavna jedinica u području informacijskih i komunikacijskih znanosti u Hrvatskoj, pokrivši pritom jednu granu: knjižničarstvo. Uz podršku tadašnjeg rektora prof. dr. sc. Damira Magaša i prorektora prof. dr. sc. Ante Uglešića, a na osnovi razvidne potrebe za akademskom izobrazbom informacijskih stručnjaka za šire područje Dalmacije i zaleđa, Odjel se počeo razvijati na osnovi preuzetog i dorađenog programa dodiplomskog četverogodišnjeg studija Odsjeka za informacijske znanosti sa Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku s ciljem da do 2005. osmisli i predloži a do 2010. razvije vlastiti program slijedom preporuka Bolonjske i inih deklaracija na kojima se razvija visokoškolski obrazovni prostor u Hrvatskoj.

Na Odjelu su tada otvorena su dva radna mjesta na koja je u 50 postotnom angažmanu zaposleno četvero nastavnika (dva u znanstveno-nastavnim i dva u suradničkim zvanjima). Nastava iz knjižničarstva za prvu i jedinu generaciju četverogodišnjeg studija (prema starom, 'predbolonjskom' modelu) započela je uz stručnu pomoć osječkog Odsjeka, a intenzivno se radilo na pripremama novih programa: preddiplomskog, diplomskog (akreditirani 9. lipnja 2005.) i poslijediplomskog studija Društvo znanja i prijenos informacija (akreditiran 19. prosinca 2008., ministar potvrdio 5. siječnja 2009.). Na osnovi financijske podrške Nacionalne zaklade za znanost priređen je i združeni diplomski studij (akreditiran 5. svibnja 2008.) Pisana baština u digitalnome okruženju koji je upisao prvu generaciju ak. god. 2008./2009., a izvodi se u suradnji s Odsjekom za informacijske znanosti iz Osijeka.

Kako bi se osigurao daljnji, promišljen, usuglašen i sustavan razvoj Odjela na sjednici 6. 9. 2010. prihvaćena je Razvojna strategija Odjela za knjižničarstvo od 2010. do 2015.

Ovako postavljenom strategijom nastoji se uz promišljene postupke i primjerene mjere za sustavno osiguravanje kvalitete pridonijeti jačanju znanstvenog i akademskog ugleda Odjela, kvaliteti programa koji se nude i/ili se planiraju ponuditi, vrijednosti diploma što ih Odjel dodjeljuje za tzv. tržište rada, te ugledu Sveučilišta u Zadru u cjelini.

1. POSLANJE I VIZIJA Poslanje Odjel za knjižničarstvo obrazuje studente u području informacijskih znanosti na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini u svrhu njihova ovladavanja kompetencijama nužnima za izgradnju i upravljanje zbirkama građe i informacija, organizaciju informacija, oblikovanje i pružanje informacijskih usluga, istraživanje i analizu informacijskih potreba, problema i fenomena, organizaciju i upravljanje informacijskim ustanovama i mrežama, sudjelovanje u obrazovnim procesima, kulturološkim projektima i znanstvenim istraživanjima, te osposobljavanja za cjeloživotno učenje. U području znanstvenog rada provodi znanstvene projekte koji utječu na razvoj teorijske misli i promjene u praksi informacijskih ustanova. Vizija razvoja Odjel za knjižničarstvo teži razvijenoj međunarodnoj suradnji, suradnji s domaćim relevantnim institucijama i organizacijama u istom i srodnim poljima i jačanju znanstvenog rada i nastavne djelatnost kako bi postao vodeći sveučilišni odjel u polju informacijskih znanosti u ovome dijelu Europe, poglavito vezano uz razvoj teorijske misli u polju te uz programe baštine, korisničkih studija, nakladništva i primjenu tehnologija u upravljanju zbirkama, informacijskim ustanovama i mrežama.

2. ANALIZA DOSADAŠNJEG DJELOVANJA ODJELA

2.1. SWOT analiza U provedenoj SWOT analizi tijekom ljetnog semestra ak. god. 2009./2010. u kojoj su sudjelovali svi nastavnici i studentski predstavnici utvrđeno je kako slijedi:

SNAGE U odnosu prema organizaciji i poslovanju Odjela te rukovođenje:

a) kolegijalnost, kooperativnost djelatnika, timski rad, dobri međuljudski odnosi i ugodna radna atmosfera

b) konvergentnost ciljeva, motiviranost i znanstveni svjetonazor c) razrađenost kolegija d) napredno korištenje informacijske tehnologije od strane svih djelatnika Odjela

(Moodle za komunikaciju sa studentima i između osoblja, transparentnost svih kolegija, prezentacije s predavanja, zadaci i literatura dostupni on-line, itd.)

e) motiviranost za uvođenje novih metoda i tehnika poučavanja f) strpljivost starijih kolega u poučavanju mlađih g) uravnotežen odnos s obzirom na dob i spol članova Odjela h) razvijena međunarodna suradnja i) organizacija dvaju uglednih međunarodnih skupova (LIDA i AKM) j) organizacija znanstvenih 'ljetnih škola' u sklopu doktorskih studija k) jedan znanstveni program i dva znanstvena projekta koje je odobrilo Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i športa; l) prijave na natječaje (npr. NZZ odobrio jednu ljetnu školu) m) rukovodstvo Odjela potiče mlade na istraživački rad i napredovanje te sudjelovanje na

međunarodnim i domaćim skupovima i profesionalnim udrugama n) sustavna izgradnja dobrih odnosa s pojedinim odjelima na Sveučilištu kroz praksu,

pilot projekte i sl. o) redovitost održavanja nastave i posvećenost realizaciji programa p) pripremljeni dokumenti važni za poslovanje Odjela q) pokrenut znanstveni časopis Libellarium i serija znanstvenih publikacija Radovi

Odjela Posebno je istaknuto u odnosu prema znanstveno-nastavnom osoblju:

a) različitost profila i znanstvenih interesa što stimulira interdisciplinarni pristup i široku ponudu kolegija

b) ugled u domaćoj (nagrade i priznanja) i međunarodnoj zajednici (nagrade i priznanja, vođenje međunarodnih asocijacija i povjerenstava – ASIST/EC, Euclid, stručna tijela IFLA-e)

c) prisutnost u uredničkim odborima međunarodnih i domaćih časopisa i zbornika (Alexandria, UK; Journal of Documentation – UK, Information Processing and Management, USA; Bibliotekar, Srbija; Vjesnik bibliotekara Hrvatske; Bosniaca,

Bosna i Hercegovina; Bibliografios, Litva; History of Education &Childrens Literature, Italija; Turismo – Consumi – Tempo libero, Italija), te u programskim odborima međunarodnih znanstvenih konferencija

d) entuzijazam usmjeren na stalno poboljšanje nastavnog procesa e) podizanje kvalitete programa s obzirom na uključivanje inozemnih profesora f) otvorenost za inovacije

Posebno je istaknuto u odnosu prema suradničkom i znanstveno-nastavnom osoblju: a) ugled u domaćoj profesionalnoj zajednici (nagrade i priznanja) b) sustavna organizacija usavršavanja asistenata na inozemnim sveučilištima i centrima

izvrsnosti c) osviještenost, uvažavanje i razumijevanja postupaka rukovodstva Odjela d) predan rad sa studentima e) praćenje novih trendova u polju (u svijetu i u Hrvatskoj) f) podrška i poticanje studenata na pisanje stručnih radova

Posebno je istaknuto u odnosu prema studentima: a) pridavanje pažnje radu i napredovanju svakog studenta b) usmjeravanje studenata na praktične projekte c) mentorski rad sa studentima i briga o njihovoj stručnoj praksi, d) poticanje studenata na mobilnost i na prisustvovanje konferencijama (CEEPUS

razmjena od 2005., Erasmus razmjena od 2010., financijska podrška Odjela za sudjelovanje studenata na domaćim i međunarodnim konferencijama, ljetnim školama i stručnim skupovima)

e) aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima i radionicama stranih predavača f) razvijene studentske aktivnosti (Udruga Ex Libris, pripreme za izdavanje časopisa,

godišnji skup DASKA, sudjelovanje u organizaciji domaćih i međunarodnih konferencija LIDA, AKM, BOBCATSSS i dr.)

g) kvalitetna suradnja nastavnika i studenata.

SLABOSTI U odnosu prema osoblju:

a) uočene su nejasne granice i neujednačenost angažmana osoblja u odnosu na postotak vremena koji se odvaja za pomaganje studentima, čitanje i ispravljanje seminarskih radova

b) nedostatak vremena za kvalitetnu pripremu nastave i za kvalitetno obavljanje ostalih poslova

c) nedostatak vremena za bavljenje znanstvenim projektima koji bi mogli učvrstiti poziciju Odjela u akademskoj zajednici

d) nedovoljna razmjena znanja i iskustva između djelatnika e) preuzimanje novih poslova dok stari nisu završeni f) nedovoljan broj asistenata i znanstvenih novaka g) zbog preopterećenosti asistenti ne rade dovoljno na svojim doktoratima h) zbog preopterećenosti mentori ne uspijevaju raditi dovoljno s doktorantima

i) nedostatno sudjelovanje s radovima na konferencijama pa dostignuća na Odjelu nisu dovoljno vidljiva u stručnoj i znanstvenoj zajednici

j) nedovoljan međusobni uvid u konkretno područje rada kolega na Odjelu što onemogućuje sustavnu suradnju u smislu zajedničkog rada na člancima, radovima za konferencije i sl.

k) nepostojanje sustava vrednovanja nastavničkog angažmana na studentskim projektima l) opterećenost nastavnika i suradnika administrativnim poslovima m) promjene kolegija (zbog razvoja Odjela) iziskuju i česte prilagodbe nastavnika na te

promjene pa se može uočiti nedovoljna pripremljenost i nezadovoljstvo samih nastavnika vlastitom nastavom

U odnosu prema studentima: a) nedovoljno diferenciran odnos prema studentima, rezultat je da lošiji studenti imaju

prejake zahtjeve, a dobrim se studentima ne ukazuje dostatna pažnja b) frustracije koje izazivaju neodgovorni studenti i postojeći Pravilnik o studiranju koji

nije usklađen s bolonjskim sustavom c) odnosi sa studentima na izvanrednom studiju nisu dovoljno razrađeni, pa mogu

narušiti ugled cijeloga Odjela (na primjer, primjedba nekolicine studenata o prezahtjevnosti u odnosu na pruženo)

U odnosu prema postojećim programima: a) nedorečenost postojećeg programa koji je 2005. oblikovan „prema ljudima“ a ne

prema stvarnim potrebama b) mnogo veći naglasak na stučnim kolegijima u odnosu na opću kulturu, širinu znanja

itd., što je dijelom posljedica nerazrađenih zajedničkih programskih jezgri i izbornih predmeta na razini Sveučilišta

c) česte promjene kolegija s obzirom na šifre, ‘aktiviranje’ kolegija iz odobrenog programa tek nakon što je osiguran nositelj, promjene u broju ECTS-a i promjene u redu predavanja ostavljaju dojam ad hoc rješenja

d) nedostatan uvid u konkretna područja kojima se bavi svaki pojedini kolegij pa postoji opasnost da dođe i do preklapanja u nastavi

e) neujednačenost opterećenja između članova Odjela na programu izvanrednog studija f) neatraktivnost naziva studijskog programa, a osobito nedovoljna privlačnost za bolje

studente U odnosu prema poslovanju i upravljanju:

a) Odjel nema razrađen marketing pa se za njegove aktivnosti i postignuća nedovoljno zna u javnosti

b) još uvijek nesređena arhiva kao posljedica stalnih izmjena tajnica i promjene načina administriranja studenata

c) nedostatak asistenata i znanstvenih novaka d) kasni se sa završetkom programa arhivistike e) nepostojanje znanstvenih kolokvija na razini odjela (posljedica je loša informiranost o

tome što drugi rade)

f) slaba opremljenost ureda (računala, printeri) i predavaonica (računala, zvučnici) čime se negira 'modernost' Odjela i njegove hrabre i pionirske uloge u odnosu na druge odjele i poslanje Odjela

U odnosu prema okruženju: a) pogrešna percepcija studija i naziva – mnogim studentima nije posve jasno što bi još

mogli raditi nakon studija – osim u knjižnici; prema trenutnim studentima Odjel slovi kao jako lagan studij i to je jedna od najčešćih motivacija s kojom se upisuju novi studenti, uobičajeno slabog predznanja iz svih područja

b) loša percepcija Odjela na Sveučilištu (npr. u nekim zajedničkim službama, studentskoj referadi i informatičkoj službi)

c) nedovoljno transparentne administrativne procedure na razini Sveučilišta otežavaju poslovanje

d) nedovoljno sudjelovanje/poznavanje situacije na Sveučilištu (većina djelatnika nije uključena u rad sveučilišnih tijela)

e) neodgovarajuća IT infrastruktura na Sveučilištu ne prati potrebe Odjela f) neadekvatno opremljena računalna učionica i nepravična raspodjela prostora na

kampusu g) identificiranje Odjela sa Sveučilišnom knjižnicom na kampusu (od strane pojedinaca

Sveučilištu). PRILIKE U odnosu prema Sveučilištu:

a) relativna financijska samostalnost b) uklopljenost u razvojne odrednice Sveučilišta i strateške ciljeve znanstvenoga rada c) raznoliki kolegiji koji su zanimljivi i drugim odjelima (ali nisu dovoljno oglašeni!) d) uključivanje studenata s Odjela u organiziranje izložaba i predavanja u knjižnicama

(na rivi i na kampusu) i knjižari – u budućnosti bi valjalo staviti velik naglasak na kreativnost studenata (pisanje, čitanje, inovacije...) te na veću iskoristivost prostora knjižnica i knjižare

U odnosu prema razvoju i ponudi studijskih programa a) obikovanje specijalističkih programa za koje postoji zanimanje, ali ne i ponuda b) izazovi školovanja u polju informacijskih znanosti za potrebe jugoistočne Europe c) jasno definirani ciljevi obrazovanja i prepoznatljivost u ponudi d) respektabilan broj stranih predavača i potpisani ugovori o suradnji s inozemnim

partnerima što može privući studente iz inozemstva e) pozitivna iskustva u obrazovanju knjižničara u zemljama bivše Jugoslavije

(Makedonija, Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina) f) izvrsna suradnja s IZUM-om iz Maribora i suradničkim ustanovama g) doktorski studij koji može biti prepoznat u široj znanstvenoj zajednici h) priprema specijalističkog poslijediplomskog studija – 'spas' za knjižničnu i

informacijsku zajednicu u regiji i) uključivanje studenata u kreiranje nastave odnosno osluškivanje njihovih mišljenja, želja, kritika

j) suradnja sa Odjelom za etnologiju (sređivanje knjiga, dogovor o izbornim kolegijima), s Odjelom za lingvistiku, Odjelom za klasičnu filologiju i drugim odjelima (dogovor oko izbornih predmeta)

k) usmjeravanje na ona područja koja nisu dovoljno zastupljena na ostalim odjelima Sveučilišta ili na odjelima za informacijske znanosti drugih sveučilišta u Hrvatskoj (baština, obrada, zaštita i digitalizacija) kako bi se jasnije razlikovali od srodnih odjela

l) izvanredni studij – kontakte s velikim brojem knjižničara iz cijele Hrvatske valjalo bi njegovati i iz njih stvarati nove mogućnosti za razvoj samoga Odjela, ali i zbog razvoja knjižničarske djelatnosti u drugim sredinama

m) pokretanje Centra za praćenje i vrednovanje znanstvenoga rada (u suradnji s drugim zainteresiranim odjelima – npr. Odjel za sociologiju, Odjel za pshihologiju – i s Institutom “Ruđer Bošković”)

n) usustavljena administracija Odjela može olakšati poslovanje svima na Odjelu U odnosu prema znanstveno-istraživačkom radu

a) uključivanje u veće projekte iz područja očuvanja baštine, istraživanja ponašanja korisnika i korištenja informacija, znanstvenog komuniciranja, nakladništva i dr.

b) nastavak znanstvenih istraživanja u sklopu odobrenih znanstvenih projekata/programa koji imaju dugoročan karakter

U odnosu prema širem profesionalnom i akademskom okruženju a) jedini odjel na širem području regije (nema ‘straha’ od konkurencije) b) suradnja s ostalim odjelima na „područjima preklapanja“ c) promjena naziva Odjela mogla bi donijeti i nove profile mladih ljudi, a samim time i

otvoriti vrata suradnji s drugim odjelima i nastavnicima d) motiviranost sadašnjih studenata za promociju Odjela i struke e) ostvarenje uvjeta za postizanje matičnosti u polju informacijskih i komunikacijskih

znanosti za grane knjižničarstvo i nakladništvo U odnosu prema zajednici

a) sustavna suradnja sa srodnim ustanovama, napose s knjižnicama, arhivima i muzejima u gradu, zemlji i regiji

b) mogućnost uključivanja Odjela u život zajednice kroz razne programe c) bogato baštinsko okruženje – oslonac za praksu – pri čemu se stvaraju kontakti za

eventulana buduća zaposlenja i produbljuju dobri odnosi s Odjelom d) snažnija 'otvorenost' Odjela prema gradu i županiji – uloga i odgovornost u širenju

pismenosti, kulture čitanja, odnosno, kulture općenito (uključivanje studenata u rad s djecom – promicanje knjige i čitanja među djecom najranije dobi – vrtići; akcije čitanja i izdavanja knjiga i brošura u osnovnim i srednjim školama; studentske novine itd.)

e) na zadarskom području je velik broj neobrađenih zbirki stare i rijetke građe – to nudi izvrstan poligon za rad studenata i nastavnika na projektima obrade, ali i digitalizacije, izrade digitalnih zbirki i sl.

PRIJETNJE/OGRANIČENJA U odnosu prema okruženju:

a) opće nepovoljno okruženje u društvu (financijsko, odnos prema radu, vrijednosni kriteriji)

b) netransparentna politika MZOŠ-a i kašnjenje s izradom strateški važnih dokumenata (Zakon, Mreža visokoškolskih ustanova u RH, i dr.)

a) sadašnji društveni status i percepcija UniZD b) nedovoljna afirmiranost informacijskih studija/profesija u društvu c) isključenost iz komunikacije unutar profesije na razini Hrvatske d) nepouzdane informacije o budućnosti istraživačkih projekata e) gubitak razvojnih projekata zbog nemogućnosti da ih se prihvati (nedovoljno ljudi i

njihova opterećenost) U odnosu prema Sveučilištu:

a) ovisnost u strateškim odlukama i spremnosti na suradnju kolega s ostalih odjela b) bojazan da se moguća reorganizacija/okrupnjavanje sveučilišnih odjela provede

formalno c) moguća nezainteresiranost drugih odjela za specifična znanja i vještine koje im OZK

može ponuditi ako dođe do integracijskih procesa na Sveučilištu d) nastavak trenda improvizacija u rješavanju prostornih problema za potrebe Odjela e) nastavak trenda nedostatne podrške Sveučilišta u organizacijskim i logističkim

pitanjima f) nezadovoljavajuća infrastruktura zadarskih informacijskih ustanova koje bi trebale

služiti kao radilišta g) nedovoljna financijska podrška za terensku nastavu i vanjsku suradnju h) nemogućnost uvida u raspodjelu prostora po odjelima (što stvara osjećaj nepravde

prema Odjelu, koji je možda i neutemeljen) i) moguće slabljenje integrativnih procesa i koordinacije na Sveučilištu j) nelogična (i nestatutarna) organizacija studija iz polja informacijskih i

komunikacijskih znanosti na dvama odjelima U odnosu prema poslovanju i upravljanju na Odjelu

a) perfekcionizam s jedne strane, a ograničeni resursi s druge strane b) nastavak trenda iscrpljivanja u pokušajima nadoknađivanja ‘rupa u znanju’ brucoša u

odnosu na njihovo srednjoškolsko obrazovanje, ako se ne ponude zajednički programi na razini Sveučilišta

c) bojazan da će se zbog sve većeg broja studenata i obveza zapuštati znanstveni rad d) bojazan da zbog sve veće količine tekućih poslova znanstveni projekti neće biti na

listi prioriteta e) bojazan da mlađi kadar neće imati uvjete za napredovanje f) strah od budućnosti – što će biti s današnjim znanjima i vještinama nakon 5-10 godina

2.2. Studentska evaluacija nastavničkog rada

U dosad provođenim anketama (Ured za kvalitetu) utvrđeno je da su nastavnici s Odjela za knjižničarstvo ocjenjivani visokim ocjenama (prosjek na preddiplomskom studiju: 4,18 – ocijenjeno je 12 predmeta, od toga 11 predavanja, 2 seminara i 8 vježaba; prosjek na diplomskom studiju: 4,59 – ocijenjena su ukupnno 4 predmeta, od toga 4 predavanja, 1 seminar i 1 vježbe; ukupno je ispunjeno na preddiplomskom studiju 448 anketnih obrazaca, a na diplomskom studiju ispunjeno ih je 44). Iz redovitih razgovora sa studentima moguće je zaključiti da su studenti zadovoljni odnosom nastavnika prema njima i organizacijom rada na Odjelu, ali da iskazuju izrazito nezadovoljstvo u odnosu na prostor, opremu i administrativne procedure. Na prijedloge studentskih predstavnika koji su članovi Stručnog vijeća Odjela uprava Odjela je promptno reagirala, uključujući i otkazivanjem suradnje vanjskim suradnicima koje su studenti ocijenili ocjenom nižom od 3,70.

3. RAZVOJNI CILJEVI

3.1. Opći ciljevi Odjel namjerava do 2015. godine intenzivno raditi na unaprjeđenju kvalitete nastavnog i znanstvenog rada na svim razinama te snažnijem sudjelovanju u nacionalnim i međunarodnim znanstveno-istraživačkim i razvojnim projektima. Posebna se pozornost namjerava posvetiti povećanju vlastitih prihoda, povećanju broja članova Odjela i jačanju informacijsko-telekomunikacijske infrastrukture što se pokazalo presudnom pretpostavkom za kvalitetan znanstveno-nastavni rad. Ovi su ciljevi potanko razrađeni u Akcijskom planu u prilogu br. 1. 3.2. Posebni ciljevi Posebni se ciljevi odnose poglavito na temeljne dionice djelovanja i konkretne akcije u svakom području: nastavi, znanstvenoj djelatnosti, kadrovskom planu, financijskom planu i potencijalnom doprinosu društvenoj zajednici. Vidjeti razradu u Akcijskome planu u prilogu. br. 1

4. KADROVSKA SITUACIJA I PLAN

Na Odjelu za knjižničarstvo u ak. god. 2009./2010. zaposleno je 13 djelatnika od toga 12 s punim radnim vremenom, a jedna osoba s 80% radnog vremena (20% u Institutu Ruđer Bošković, Zagreb). Odjel ima četiri nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima (jedan redoviti profesor u trajnome zvanju, dva izvanredna profesora, jedan docent), tri viša asistenta, jednog višeg predavača, tri asistenta, jednog znanstvenog novaka i tajnicu.

4.1. Zaposlenici odjela

Tablica br. 1. Zaposlenici Odjela za knjižničarstvo

IME I TITULA ZVANJE dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić redovita profesorica, trajno zvanje Katica Burić asistentica dr. sc. Josip Ćirić viši asistent mr. sc. Martina Dragija Ivanović asistentica Mirko Duić znanstveni novak Drahomira Gavranović asistentica dr. sc. Srećko Jelušić izvanredni profesor dr. sc. Franjo Pehar viši asistent mr. sc. Jadranka Stojanovski viša predavačica dr. sc. Ivanka Stričević docentica dr. sc. Nives Tomašević viša asistentica Marijana Tomić asistentica dr. sc. Mirna Willer izvanredna profesorica Andrijana Vidaković (zamjena: Ivona Šimunov)

dipl. oec., tajnica (prof. geograf. i dipl. knjiž.)

4.2. Pojedinačni profil zaposlenika i glavni dosezi u znanstvenom i nastavnom radu dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić – redovita profesorica, trajno zvanje; pročelnica Odjela od 2007.; ukupno 36 godina radnog staža, od toga 26 na visokim učilištima (Zagreb, Osijek i Zadar)

• predaje na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studiju; temeljni predmeti: Osnove informacijskih djelatnosti, Uvod u teoriju informacijskih znanosti; Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama; Predmetno označivanje i pretraživanje; Vrednovanje knjižničnih usluga, Arhitekrura baštinskih ustanova; Teorija informacijskih znanosti

• uključena u domaće i inozemne profesionalne udruge; od 2002.-2009. predsjednica ASIST/EC,1 od 2008. predsjednica Euclida2

• članica uredništva međunarodnih časopisa Journal of Documentation, Information Processing and Management, Bibliotekar; članica programskih odbora međunarodnih konferencija (AKM, ECDL, CoLIS, i dr).

                                                                                                                         1  ASIST/EC  –  American  Society  for  Information  Science  and  Technology/European  Chapter  2  Euclid  –  European  Association  of  Library  and  Information  Schools/University  Departments  

• objavila preko 100 stručnih i znanstvenih radova (knjiga, poglavlja u knjigama, izvorni znanstveni članci, stručni članci, prikazi i osvrti, prijevodi), uredila 24 knjige, održala preko 80 izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima; 1 CC rad

• dobitnica najvišeg strukovnog priznanja u hrvatskom knjižničarstvu – Kukuljevićeve povelje, 1998.

• dobitnica ugledne međunarodne nagrade – Thompson/ISI Outstanding Teacher in Information Science, 2006.

Katica Burić – asistentica (muzikologinja); ukupno 8 godina radnoga staža, od toga 3 na visokim učilištima (Split, Zadar)

• predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju Odjela za knjižničarstvo te na diplomskom studiju Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju; temeljni predmeti: Upoznavanje glazbene baštine; Usmena i pisana kultura, Uvod u kulturalne studije, Oblici pismenosti u digitalnom dobu, Etnomuzikologija

• vanjski predavač na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, Glazbeni odjel (kolegiji: Upoznavanje glazbene literature; Povijest glazbe)

• članica domaćih udruga i društava: Hrvatsko muzikološko društvo (HMD), Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara (HDGT), Hrvatska glazbena unija (HGU); predsjednica Udruge za razvoj klapskog pjevanja u Zadarskoj županiji

• objavila 2 znanstvena članka; preko 20 CD recenzija; 30 kritika koncerata; 5 eseja; u tijeku je izdavanje prve knjige (monografija Glazbeni život Zadra u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća). Objavila CD vlastite ženske klape Misečina; znanstveno izlaganje na 1 domaćem i 1 međunarodnom znanstvenom skupu.

• dobitnica Zlatnog grba za kulturna postignuća u Sukošanu (2008.); Zahvalnice za sudjelovanje u organizaciji državne smotre LiDraNo (2006.); Priznanja za sudjelovanje u regionalnom natjecanju zborskoga pjevanja (2006.); Priznanja Grada Zadra za sudjelovanje na koncertu Tisuću božićnih glasova (2005.)

dr. sc. Josip Ćirić – viši asistent; ukupno 10 godina radnog staža, sve na visokom učilištu (Zadar)

• predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju; temeljni predmeti: Logika, Vjerojatnost i statistika, Istraživačke metode u informacijskim znanostima, Informacijska etika

• uključen u domaće profesionalne udruge: Hrvatsko filozofsko društvo; od 2006. član mladog uredništva časopisa Filozofska istraživanja; član upravnog odbora HFD 2007.-2009.

• objavio 7 znanstvenih i stručnih radova, održao 16 izlaganja na domaćim i stranim skupovima

mr. sc. Martina Dragija Ivanović – asistentica na Odjelu za knjižničarstvo od 2003.; ukupno 9 godina radnog staža

• predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju; temeljni predmetni (seminari i vježbe): Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama, Vrednovanje informacijskih ustanova, Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova, Informacijsko društvo, Prava i potrebe korisnika

• primarni istraživački interesi usmjeni su prema vrednovanju informacijskih usluga i doprinosu/ishodima informacijskih služni i usluga na život zajednice

• uključena u domaće i inozemne profesionalne udruge: Hrvatsko knjižničarsko društvo, Hrvatsko čitateljsko društvo, ASIST

• predsjednica organizacijskog odbora međunarodne konferencije LIDA (Libraries in the Digital Age)

• objavila 20 stručnih i znanstvenih radova • dobitnica najvišeg strukovnog priznanja za mlade knjižničare Eva Verona (2008.)

Mirko Duić – znanstveni novak; zaposlen na Sveučilištu u Zadru od 1.5. 2009. godine ; ukupno tri i po godine radnog staža, od toga godinu i četiri mjeseca na visokom učilištu (Sveučilište u Zadru)

• sudjeluje u izvedbi vježbi i seminara na preddiplomskom i diplomskom studiju za predmete: Osnove informacijske djelatnosti, Vjerojatnost i statistika, Informacijski izvori i službe, Informacijska etika, Oblikovanje sadržaja za digitalnu knjižnicu, Elektronički dokumenti i formati

• od 2009. student poslijediplomskog znanstvenog studijskog programa Društvo znanja i prijenos informacija na Sveučilištu u Zadru

• sudjelovao u organizaciji međunarodne konferencije LIDA 2010 (Libraries in the Digital Age; 2010.)

• na konferenciji LIDA 2010. sudjelovao je s posterom: British Printed Images and collections of prints from Croatia

• sudjelovao na konferencijama: LIDA 2009., Cultural Heritage on line: Empowering users: an active role for user communities, 2009. (Firenca, Italija)

• za vrijeme studija novinarstva (Fakultet političkih znanosti) i studija filmske i televizijske montaže (Akademija dramske umjetnosti) dobitnik je stipendije Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2000./2001.

Drahomira Gavranović – asistentica od 1. 7. 2007. (zamjena); te od 1. 7. 2008.; ukupno 3 godine radnoga staža, sve na visokom učilištu (Zadar)

• održava vježbe na preddiplomskom, diplomskim i izvanrednom studiju; temeljni predmeti (vježbe i seminari): Osnove informacijskih djelatnosti, Uvod u teoriju informacijskih znanosti; Uvod u znanstvenoistraživački rad; Predmetno označivanje i pretraživanje; Organizacija informacija I.

• od 2008. članica uredništva Novosti Hrvatskog knjižničarskog društva • članica Društva knjižničara Zadar • od veljače 2006. do travnja 2010. blagajnica, a od travnja 2010. dopredsjednica

Hrvatskog čitateljskog društva (HČD) • predstavnica HČD-a u IDEC3-u • sudjeluje na domaćim i inozemnim skupovima i ljetnim školama • 2009. godine upisala doktorski studij Društvo znanja i prijenos informacija na

Sveučilištu u Zadru dr. sc. Srećko Jelušić – izvanredni profesor, pročelnik Odjela od 2005. do 2007.; ukupno 40 godina radnog staža, od toga 10 na visokim učilištima (Osijek i Zadar); od 2007. prorektor Sveučilišta u Zadru za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, nakladništvo i knjižnicu

• predaje na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studiju; temeljni predmeti: Informacijsko društvo, Sociologija knjige i čitanja, Informacijske politike, Uvod u

                                                                                                                         3  IDEC – International Development in Europe Committee of the International Reading Association

znanstveno istraživački rad, Istraživačke metode u informacijskim znanostima i knjižničarstvu, Metodologija istraživanja u društvenim znanostima

• znanstveni interesi usmjereni su prema istraživanju informacijskih potreba, promjenama u upravljanju nakladništvom, informacijskoj politici i informacijskom/digitalnom društvo, sociologiji knjige i čitanja

• uključen u domaće i inozemne profesionalne udruge; u jednom mandatu predsjednik Hrvatskog knjižničarskog društva

• član savjeta uredništva međunarodnih časopisa History of education and childrens litarature, Socilogy of tourism

• objavio preko 30 stručnih i znanstvenih radova (knjiga, poglavlja u knjigama, izvorni znanstveni članci, stručni članci, prikazi i osvrti, prijevodi); jedan CC rad

• uredio 80 knjiga, • održao preko 40 izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima; • dobitnik Nagrade Grada Rijeke

dr. sc. Franjo Pehar – asistent na Odjelu za knjižničarstvo od 2005.; 2010. izabran u zvanje višeg asistenta; ukupno 10 godina radnog staža, od toga 7 godina visokim učilištima

• predaje na preddiplomskom i diplomskim studijima; temeljni predmeti (predavanja, seminari i vježbe): Informacijska tehnologija I. i II.; Oblikovanje mrežnih stranica; Informacijski izvori i službe I. i II.; Bibliometrija; Principi informacijskog pretraživanja; Istraživačke metode u informacijskim znanostima; Elektroničko nakladništvo; Osnove nakladništva i knjižarstva

• primarni istraživački interesi vezani su za povijest i teoriju informacijskih znanosti, znanstvenu komunikaciju i (e)nakladništvo, te primjenu bibliometrijskih metoda u analizi znanstvene komunikacije (posebice u polju informacijskih znanosti)

• uključen u domaće i inozemne profesionalne udruge: tajnik Euclid-a (European Association of Library and Information Schools/University Departments)

• od 2008. urednik mrežnog izdanja časopisa Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova

• član organizacijskog odbora međunarodne konferencije LIDA (Libraries in the Digital Age), TEI 2010 (Text Encoding Initiative Conference and Members' Meeting), CLS 2010 (Computational Linguistics Summer Events)

• uključen u projekt “Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke” koji financira Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa Repbulike Hrvatske

• objavio desetak stručnih radova • dobitnik nagrade "Eva Verona" za poseban dobrinos mladih knjižničara

mr. sc. Jadranka Stojanovski – viši predavač na Odjelu za knjižničarstvo od 2009.; ukupno 30 godina radnog staža, od toga 2 godine visokim učilištima

• predaje na preddiplomskom i diplomskim studijima • primarni istraživački interesi vezani su uz znanstvenu komunikaciju, digitalne

knjižnice, razvoj mrežnih usluga knjižnica, pretraživanje znanstvenih informacija i bibliometriju

• temeljni predmeti (predavanja, seminari i vježbe): Informacijska tehnologija I.; Oblikovanje sadržaja za digitalnu knjižnicu; Oblikovanje baza podataka; Pretraživanje baza podataka; Promjene u upravljanju informacijskim ustanovama.

• uključena u domaće i inozemne profesionalne udruge: Hrvatsko knjižničarsko društvo, Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, Hrvatsko fizikalno društvo, EURASLIC, Special Library Association

• članica programskog odbora godišnjeg seminara knjižnica visokih učilišta i znanstvenih knjižnica (SZI seminar)

• objavila pedesetak znanstvenih i stručnih radova • dobitnica najvišeg strukovnog priznanja u hrvatskom knjižničarstvu –

Kukuljevićeve povelje, 2006. • dobitnica nagrade American Society for Information Science and Technology za

najbolji rad, 2001. • dobitnica nagrade Hrvatskog informacijskog društva za projekt Sustav znanstvenih

informacija, 2000

dr. sc. Ivanka Stričević – docentica; zamjenica pročelnice Odjela od 2007.; ukupno 32 godine radnog staža, od toga 29 u knjižnici i 3 godine na Sveučilištu u Zadru (prije dolaska na UNIZD, 3 godine vanjski suradnik na sveučilištima u Zagrebu, Osijeku i Zadru)

• predaje na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studiju; • temeljni predmeti: Informacijski sustavi u obrazovanju, Prava i potrebe korisnika

informacijskih ustanova, Oblici pismenosti u digitalnom dobu; Izborni: Knjižnični programi i usluge za djecu i mladež, Oblici, strategije i metode rada s mladima, Informacijske usluge u obrazovnim ustanovama; na doktorskom studiju u predmetima: Conceptual frameworks and models of users’ behaviour, Children and young adults in information society

• primarni znanstveni interesi usmjereni su prema informacijskim potrebama i čitateljskim navikama, oblicima pismenosti u digitalnom dobu, informacijskim uslugama za djecu i mladež

• uključena u domaće i inozemne profesionalne udruge; od 2003. do 2007. predsjednica IFLA-ine Sekcije knjižnica za djecu i mladež,4 od 2007. do 2011. predsjednica IFLA-ine Sekcije za pismenost i čitanje

• članica uredništva međunarodnog časopisa History of Education & Children’s Literature, članica programskih odbora međunarodnih konferencija (IFLA, International Scientific Symposium, Tunis i dr.), članica savjetodavnog odbora ICDL-a5

• objavila preko 70 stručnih i znanstvenih radova (knjiga, poglavlja u knjigama, izvorni znanstveni članci, stručni članci, prikazi i osvrti, prijevodi), održala preko 30 izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima; 1 CC rad

• dobitnica Državne nagrade Ivan Filipović (1994.) • dobitnica najvišeg strukovnog priznanja u hrvatskom knjižničarstvu –

Kukuljevićeve povelje (2008.) dr.sc. Nives Tomašević – viša asistentica, ukupno 36 godina radnog staža, 34 godine u nakladništvu, a od 1. ožujka 2009. na Sveučilištu u Zadru.

• predaje na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studiju; temeljnji predmeti: Osnove nakladništva i knjižarstva, Sociologija knjige i čitanja I. i II., Odlike knjige i nakladništva, Uvod u kulturalne studije i Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstva

                                                                                                                         4 IFLA – International Federation of Library Associations and Institutions 5 ICDL – International Children’s Digital Library

• su-voditeljica modula Upravljanje promjenama u nakladništvu i knjižarstvu na doktorskom studiju

• primarni istraživački interesi usmjereni su prema promjenama u upravljanju nakladništvom, kulturalnim studijima i položaju knjige u društvu

• objavila nekoliko stručnih i znanstvenih radova i knjigu Knjiga, tranzicija, iluzija (suautorstvo s M. Kovačem)

• sudjeluje s izlaganjima na domaćim i međunarodnim skupovima; • sudjeluje u emisijama iz kulture • uredila više stotina knjiga, pokrenula desetak novih biblioteka, koje su nagrađivane

prestižnim nagradama pojedinačno i kao autorski projekti • u suradnjui s HAZU i Maticom hrvatskom izvršna je urednica dvaju kapitalnih

projekata hrvatske književnosti Sabrana djela Milana Begovića i Miroslava Krleže • 1997. godine odlikovana redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za

zasluge u kulturi • Dobitnica Povelje Grada Osijeka za promicanje Osječke pisane riječi, 2003.

Marijana Tomić – asistentica; ukupno 9 godina radnog staža, od čega 3 godine kao asistentica na Odjelu za knjižničarstvo

• izvodi vježbe na preddiplomskom i diplomskim studijima; predmeti: Organizacija informacija I., Organizacija informacija II., Teorija i praksa organizacije informacija, Obrada stare i rijetke građe, Uvod u teoriju informacijskih znanosti (ak. god. 2009./2010. izvodila vježbe iz kolegija Informacijski izvori i službe; ak. god. 2007./2008. i 2008./2009. izvodila vježbe iz kolegija Osnove informacijskih djelatnosti; od ak. god. 2011./2012. u planu i kolegij Usmena i pisana kultura)

• primarni istraživački interesi usmjreni su prema istraživanju starih hrvatskih knjiga, njihove dostupnosti u knjižnicama i načinima njihova predstavljanja u mrežnom okruženju

• uključena u domaće profesionalne udruge: Hrvatsko knjižničarsko društvo (2007.-2009. prva potpredsjednica Društva knjižničara Zadar; od god. 2008. članica Komisije za povijest knjige i knjižnica HKD-a), Društvo prijatelja glagoljice (pri Matici hrvatskoj)

• izvršna uredništva časopisa Libellarium • članica programskog odbora Ljetne škole u ogranizaciji Odjela za knjižničarstvo

Sveučililšta u Zadru • objavila 3 znanstvena članka, prikaze knjiga i prijevod formata UNIMARC; 3

postera na međunarodnim konferencijama; održala jednu radionicu i izlaganje na međunarodnim konferencijama, uredila 1 zbornik radova (suurednica)

• jedna od koordinatorica projekta uređenja knjižnice samostana sv. Frane u Zadru • suradnica na projektu: “Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.:

izvedbene pretpostavke” (voditelj projekta je doc. dr. sc. Zoran Velagić; projekt financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH)

dr. sc. Mirna Willer – izvanredna profesorica od 2007.; ukupno 33 godina radnog staža, od toga 3 na visokim učilištima (Osijek i Zadar), a 30 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu u Zagrebu, u zvanju knjižničnog savjetnika

• predaje na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studiju • temeljni predmeti: Organizacija informacija I.; Organizacija informacija II.;

Metapodaci i identifikatori; Obrada stare i rijetke građe; Digitalni arhivi; Teorija i

praksa organizacije informacija; Zaštita, bibliografska i sadržajna obrada stare građe i rukopisa

• znanstveni interesi: organizacija informacija, digitalni arhivi • uključena u domaće i inozemne profesionalne udruge; predsjednica IFLA ISBD

Review Group, ISBD/XML Study Group; savjetnica i počasna članica IFLA Permanent UNIMARC Committee;

• članica uredništva domaćih časopisa Vjesnik bibliotekara Hrvatske i Elektronička izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, te međunarodnih časopisa Bibliografija: Lietuvos nacionalne Martyno Mažvydo biblioteka, Bibliografijos ir knygotyros centras i Bosniaca: časopis Nacionalne i univerzietske biblioteke Bosne i Hercegovine

• članica programskih odbora međunarodnih konferencija (AKM, CoLIS, LIDA, IFLA-inih radionica i dr.)

• objavila preko 100 stručnih i znanstvenih radova (knjiga, izvorni znanstveni članci, stručni članci, prikazi i osvrti); prevela i priredila 2 međunarodna standarda; prevela više članaka i 1 knjigu; izradila stručne redakcije prijevoda članaka i knjiga; recenzirala domaće i međunarodne članke i znanstvene projekte; uredila 15 knjiga; glavna urednica 16 knjiga prijevoda međunarodnih standarda i smjernica; održala preko 80 izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima;

• dobitnica najvišeg strukovnog priznanja u hrvatskom knjižničarstvu – Kukuljevićeve povelje, 2002.

4.2.1. Usklađivanje osobnog znanstveno-nastavnog razvoja i dobrobiti za razvoj

Odjela

Na redovitim sastancima Odjela raspravlja se o načinima rada i poželjnim oblicima suradnje kako bi se maksimalno osigurala dobrobit za Odjel, Sveučilište i društvo te za studente i svakog pojedinog člana Odjela.

Otvorenost i dobronamjernost u ophođenju te visok stupanj suradnje i međusobna uvažavanja svih članova Odjela obilježuju svakodnevnu komunikaciju i rad, pa se neprestano radi na očuvanju i unapređenju radne i kolegijalne atmosfere.

5. FINANCIJSKI PLAN

5.1. Osnove za izradu financijskog plana Izrada financijskog plana u uvjetima iznimno nestabilnog dotoka proračunskim sredstava visokoškolskim ustanovama i učestale promjene režima financiranja akademskih studija i znanstvenih istraživanja predstavlja velik izazov i uključuje rizik. 5.2. Osnovni elementi

Osnovni elementi koji se mogu izdvojiti su: 5.2.1. prihodi od izvanrednih studija 5.2.2. prihodi od doktorskih studija 5.2.3. prihodi od znanstvenih projekata (do 2011.), te 5.2.4. prihodi po upisanim studentima na preddiplomskom i diplomskom studiju 5.2.5. donacije. Pritom, radi se o relativno malom broju studenata u odnosu na druge, veće odjele, i visokoj razini troškova za stalno zaposlene nastavnike koji putuju iz Zagreba jer im Sveučilište nije uspjelo osigurati trajni smještaj.

U cilju unapređivanja kvalitete znanstvenog i nastavnog rada surađuje se s inozemnim znanstvenicima i stručnjacima što dodatno opterećuje rashode, ali je nužno sa stajališta kvalitete i ostvarivanja vizije Odjela. Vidjeti tablicu u prilogu br. 2.

6. SUSTAV KVALITETE

6.1. Promicanje kulture kvalitete Kako bi Odjel što uspješnije sudjelovao u procesima integracije na razini Sveučilišta, hrvatskog i europskog visokoškolskog prostora i unaprjeđivanja znanstvenoga rada, osmišljeni su ciljevi i postupci koje valja pritom primjenjivati. Posebna se pozornost usmjeruje na proučavanje relevantnih dokumenata koje donosi Europska zajednica i nacionalna Agencija za znanost i visoko obrazovanje, kako bi se osigurao primjeren model praćenja preporuka i sustavno primjenjivali odgovarajući postupci i metode za provjeru funkcioniranja sustava. 6.1.1. Ciljevi

Transparentna politika osiguravanja kvalitete podržana Pravilnikom o kvaliteti, a poglavito aktivno uključivanje u procese samo-evaluacije i priprema svih podataka potrebnih vanjskim evaluatorima. Planira se, također, neprestano jačati sustav osiguranja kvalitete nadogradnjom Pravilnika i ostalih dokumenata kojima se razrađuju procedure i metode za funkcioniranje sustava i njegovu stalnu provjeru.

Posebno će se nastojati na tome da Odjel svojim znanstvenim, nastavnim i javnim djelovanjem unaprjeđuje svoju prepoznatljivost u domaćem i međunarodnom okruženju. 6.1.2. Postupci i metode

Usuglasiti sve postupke i metode koji polaze od poslanja i vizije Odjela do 2015. godine; definirati odgovornosti svakog člana Odjela ponaosob, navesti sve procese i procedure vezane uz aktivnosti Odjela, utvrditi i specificirati načine prikupljanja, analize, predstavljanja i razmjene svih informacija koje su relevantne za uspješno poslovanje, upravljanje i razvoj Odjela; specificirati mehanizme za praćenje uspješnosti rada na svim aktivnostima i sustavnog poboljšanja rada. 6.1.3. Praćenje zapošljavanja završenih studenata Odjel će nastojati sustavno pratiti zapošljavanje svojih diplomiranih studenata i organizirati jednom godišnje susrete s bivšim studentima uz program koji će omogućiti međusobno obavještavanje o postignućima jedne i druge strane.

7. RIZICI AKTIVNOG RAZVOJNOG STAVA

7.1. Moguće pogreške u planiranju

Pri izradi ovoga dokumenta bilo je jasno da su moguće pogreške u planiranju zbog nepredvidivih vanjskih okolnosti kao i zbog nedovoljne upućenosti u izradu strateških dokumenata. Kako je cijeli Odjel uložio značajan napor u savladavanja metodologije izrade strateških dokumenata, ovaj će prvi 'proizvod' zasigurno poslužiti i kao oslonac daljnjim usporedbama, provjerama i prilagodbama.

7.2. Moguće pogreške u procjenama

Prije svega pogreške u procjenama vezane su uz netransparentnu financijsku politiku, nepostojanje provjerenih i provjerljivih podataka o potrebama tržišta rada te nedovoljno jasnim strateškim opredjeljenjima samoga Sveučilišta u procesima njegova razvoja.

7.3. Moguće pogreške u organizaciji Pogreške u organizaciji moguće su prije svega u odnosu na broj i strukturu zaposlenika koji su bili određeni zatečenom ponudom na tržištu rada za jedno relativno mlado znanstveno polje te nepostojanje tradicije obrazovanja u hrvatskom baštinskom i informacijskom sektoru. 7.4. Moguće nejednistvo/neusklađenost u izvedbi Iako je neusklađenost u provedbi ciljeva ovoga dokumenta moguća, nastojalo se osigurati korektivne mehanizme kojima bi se sustavno pridonosilo kritičkoj valorizaciji u procesu planirano : ostvareno.

8. MOGUĆI DJELOTVORNI UČINCI

8.1. Dohodak Pažljivim planiranjem i proširivanjem ponude Odjela na planu nastavnih, znanstvenih i stručno-savjetodavnih aktivnosti planirano je da se dohodak Odjela povećava za 5-10% godišnje. 8.2. Opremljenost

Unatoč objektivno lošim pretpostavkama za snažniji iskorak na planu izgradnje poželjne znanstveno-nastavne infrastrukture, planirano je vlastitim snagama i angažmanom na iznalaženju donatora opremiti računalnu učionicu za potrebe rada sa studentima na savladavanju i primjeni naprednih tehnologija te njihovu uključivanju u procese prijenosa novih znanja i vještina ostalim studentima na Sveučilištu. Osobita se pozornost pritom namjerava posvetiti opremi za digitalizaciju i arhiviranje digitalnih materijala kako bi Odjel ostvario jedan od svojih temeljnih strateških ciljeva: unaprjeđenje sustava očuvanja i predstavljanja te osiguranja pristupa digitaliziranoj i digitalnoj baštini. 8.3. Ugled (stručni i znanstveni)

Ako bi Odjel uznastojao na ostvarenju postavljenih strateških ciljeva, za očekivati je da bi njegov ugled i u stručnoj i u znanstvenoj zajednici značajno porastao. 8.4. Društveni ugled Uključivanjem u sve vidove kulturnog i društvenog života u Gradu i široj regiji, Odjel se namjerava pozicionirati kao predvodnik programa poticanja čitanja i korištenja informacija, razvijanja suvremenih metoda publiciranja i vrednovanja znanstvenog rada i znanstvene komunikacije prije svega na razini Sveučilišta, a poželjno i na nacionalnoj razini, te unaprjeđivanja rada na skrbi o baštini, uključujući njezinu digitalizaciju. To će pridonijeti ne samo ugledu Odjela nego i ugledu Sveučilišta u cjelini.

9. ZAKLJUČNO

9.1. Zaključci vezani uz hitnost – koji zahtijevaju hitnu provedbu Akcijskim planom kao sastavnim dijelom Strateškog plana razvoja Odjela nastojalo se ukazati na realne okvire izvršavanja zacrtanih ciljeva s ciljem ostvarenja utvrđenog poslanja i vizije razvoja. Kako bi se jasno zacrtao daljnji znanstveno-nastavni pravac razvoja Odjela planira se tijekom ak. godine 2010./2011. pokrenuti postupak promjene naziva Odjela vezano uz uvođenje novih nastavnih programa (arhivistika i nakladništvo) te znanstvenih istraživanja koja provode znanstvenici s Odjela i njihovi suradnici.

Opseg i intenzitet promjena značajno ovise i o nacionalnoj znanstvenoj strategiji, odnosno mogućnostima njezine realizacije, interesu društva za istraživačke dionice kojima se znanstvenici na Odjelu i njihovi suradnici bave (prije svega misli se na važnost baštinskog konteksta i istraživanja o potrebama za i korištenju informacija) te o odlukama vezanima uz mrežu visokoškolskih institucija i postupcima vrednovanja pri čemu se očekuje objektivnost i argumentiranost u prosudbi kako bi se konačno snažnije poticalo uspješne. S tim u vezi, osobito je važno da Odjel nastoji na ostvarenju zacrtanih razvojnih odrednica Sveučilišta u Zadru u kojima je planirano da se do 2010. realizira godišnje zapošljavanje jednog djelatnika u znanstveno-nastavnom zvanju i jednog u suradničkom zvanju – nerealizirana su ostala dva mjesta u 2010. godini, te još jedno novačko mjesto. 9.2. zaključci vezani uz dugoročni razvoj Promjena naziva implicira i jednu važnu stratešku odluku, a to je precizno određivanje polja djelovanja odnosno usmjeravanje prema interdisciplinarnim proučavanjima korištenja informacija, ponašanja autora i korisnika pri njihovu nastanku, prijenosu i uporabi, proučavanju čitateljskih interesa i informacijskih potreba, nakladničkim sustavima i mrežama te proučavanjima vezanim uz kontekst organizacije, očuvanja i uporabe pisane i ostale materijalne baštine.

Za ostvarenje ovako postavljene vizije važno je nastaviti razgovore s odjelima koji mogu i žele prepoznati zajednički znanstveni i obrazovni interes (Odjel za etnologiju i kulturnu antropologiju, Odjel za lingvistiku, Odjel za klasičnu filologiju) te intenzivirati dogovore s potencijalnim partnerima (Odjel za sociologiju, Odjel za psihologiju, Odjel za povijest umjetnosti i dr.) . Također, važno je ustrajati na dosad kvalitetnoj suradnji s partnerskim ustanovama (odsjeci u Osijeku i Ljubljani, IZUM u Mariboru, Rutgers i UCLA u SAD-u) te ugovorima potvrditi dosadašnje pregovore i suradnju sa srodnim odsjecima u Grazu (Austrija), Borasu (Švedska) i Chapel Hillu (SAD).

Na tragu dugoročnog plana svakako je važno istaknuti doktorski studij koji planira svake druge godine upisati po 5 posto više inozemnih studenata te planirane regionalne diplomske i specijalističke poslijediplomske studije.