SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Mirnesa Kurpejović

ANALIZA UPOTREBE LOKALNIH MREŽA

U OBRAZOVANJU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA UPOTREBE LOKALNIH MREŽA

U OBRAZOVANJU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Menadžment informacijski sustav Mentor: Marina Čičin-Šajn Student: Mirnesa Kurpejović

Marketing 0081078775

Rijeka, listopad 2013.

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD ........................................................................................................................................3

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA ....................................................................3

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE ................................................................2

1.3. OCJENA POSTOJĆEG STANJA i RJEŠENJA ..............................................................2

1.4. SVRHA I CILJ RADA ......................................................................................................3

1.5. ZNANSTVENE METODE ..................................................................................................3

1.6. STRUKTURA RADA .........................................................................................................4

2. OPĆENITO O LOKALNIM MREŽAMA, E-UČENJU I LAN ŠKOLI .................................5

2.1. ZNANSTVENA DEFINICIJA E-UČENJA .........................................................................7

2.2. VRSTE UČENJA ................................................................................................................8

2.3. PODVRSTE E-UČENJE ...................................................................................................9

2.4. SADRŽAJ E-UČENJA .................................................................................................... 10

2.5. POVIJEST LOKALNIH MREŽA, E – UČENJA I LAN ŠKOLA ............................... 10

2.6. POVIJEST LOKALNIH MREŽA I E-UČENJA U HRVATSKOJ .............................. 14

2.7. E-LEARNIGN DANAS ................................................................................................... 15

2.8. SUSTAVI ZA E-UČENJE ............................................................................................... 18

3. LOKALNE MREŽE ............................................................................................................... 19

3.1. LOKALNE MREŽE U ŠKOLAMA ............................................................................... 19

4. LAN SCHOOL ....................................................................................................................... 29

4.1. OPĆENITO O PROGRAMU.......................................................................................... 30

4.2. PREDNOSTI ................................................................................................................... 36

4.3. NEDOSTATCI ................................................................................................................ 36

4.4. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ....................................................................................... 36

5. U PRAKSI EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA ................................................................ 38

5.1. PROCES INSTALACIJE LANSCHOOL U UČIONICI ............................................... 41

5.2. INSTALACIJA U „SECURE MODE“ ........................................................................... 43

5.3. KONFIGURACIJA LAN SCHOOL ............................................................................... 43

5.4. ODRŽAVANJE LANSCHOOL ...................................................................................... 45

5.5. CASE STUDY LAN SCHOOL ....................................................................................... 45

1. UVOD

U posljednjih dvadeset godina došlo je do naglih promjena u informatičkom svijetu. Cijeli

proces, tehnologija i resursi koji čine informacijsko-komunikacijsku tehnologiju su ubrzani.

Pojavom novih načina komunikacija došlo je i do promjena u samom sustavu i načinu

poduke. Uvedeni su novi mediji i načini komunikacije između profesora, studenata i drugih

obrazovnih institucija. Danas jedan od načina povezivanja obrazovnih institucija jest LAN

mreža, a jedan od najpoznatijih programa korištenja LAN mreže za učenje jest LAN1 škola

(eng. LAN school). Kako bi razumjeli pojam LAN škole potrebno je definirati i LAN mreže,

elektroničko učenje ili e-učenje (eng. E-learning) koje je temelj LAN učenja danas.

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Glavni problem istraživanja u ovom radu jest funkcioniranje LAN mreža i LAN škole na

razini ekonomskog fakulteta i postupak izgradnje kvalitetne mreže između dvije obrazovne

institucije.

U okviru rada postavljen je i predmet istraživanja: istražiti što je zapravo LAN mreža, LAN

škola, njezini začetci, koliko je korištena u svijetu i Hrvatskoj, kako se provode, prednosti i

nedostatci i na kraju LAN škola u sklopu ekonomskog fakulteta u Rijeci.

1 LAN (eng. local area network) je područna mreža namijenjena povezivanju računala i drugih uređaja koji su u određenoj mreži na manjim udaljenostima.

2

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Obzirom na temu i predmet istraživanja, osnovna radna hipoteza je vezana za isplativost uporabe

lokalnih mreža u radu pojedinih ustanove, isplativost i korisnost elektroničkog učenja te isplativost i

korisnost programa “LanSchool“ na fakultetu i drugim obrazovnim ustanovama. Kvalitetno

postavljene lokalne mreže su temelj funkcioniranja informatičkog sustava u skoro svim institucijama

Iz temeljne hipoteze proizlazi niz sekundarnih hipoteza :

1) Na osnovici temeljnih znanja o lokalnim mrežama, elektroničkom učenju i programima koji

koriste lokalne mreže za rad moguće je unaprijediti postojeći način obrazovanja i postaviti ga

na novu razinu

2) Prema spoznajama o lokalnim mrežama moguće je dokazati njihovu važnost u poslovanju,

obrazovanju i drugim sustavima

3) Poznavanje specifičnosti lokalnih mreža, elektroničkog učenja i programa na temelju lokalnih

mreža moguće je doći do novih otkrića pri njihovom korištenju te tako omogućiti

racionalizaciju samih troškova korištenja koji su jedan do temeljnih problema prilikom

korištenja informacijsko-komunikacijskih sustava

4) Temelj poslovanja, obrazovanja i ostalih djelatnosti jest lokalna mreža i sustav koji

funkcionira bez grešaka, što na kraju rezultira bolje obrazovanim kadrovima, boljim

poslovanjem i napretkom na više razina

1.3. OCJENA POSTOJĆEG STANJA i RJEŠENJA

Trenutačno su LAN mreže u velikoj uporabi u cijelom svijetu pa time i u obrazovnim

institucijama. Podjela informacija, resursa i uređaja pojednostavljena je korištenjem mreža,

također na temelju LAN mreža danas je u upotrebi i e-učenje (eng. E-learning), s aspekta

Hrvatske tek u začetcima. Najveći problem s kojim se institucije susreću u vezi LAN mreža i

e-učenja jest nedostatak financijskih sredstava za adekvatno opremanje učionica. Jedan od

mogućih rješenja jest odvajanje većih sredstava početkom školske godine i opremanje

učionicama boljim računalima, uređajima i obnavljanje postojećih instalacija ili povlačenje

sredstava putem Europske Unije u svrhu poboljšanja i unapređenja obrazovanja. Problem kod

3

informacijsko-komunikacijske tehnologije jest što su potrebno iznimno visoka sredstva kako

bi se osiguralo funkcioniranje sustava bez greške.

1.4. SVRHA I CILJ RADA

Cilj rada jest upoznavanje s trenutačnom situacijom u pogledu lokalnih mreža, e-učenja na

fakultetu, otkrivanje i naglašavanje najvećeg problema s kojim se susrećemo, analiza

budućnosti e-učenja na fakultetu te iskustva krajnjeg korisnika.

Svrha ovog rada je dati odgovore na sljedeća pitanja:

1. Čemu služi LAN i e-učenje?

2. Koji su oblici lokalnih mreža?

3. Lokalne mreže na fakultetu?

4. Do koje mjere se koristi e-učenje na ekonomskom fakultetu?

5. Koji programi su u uporabi?

6. Kako povećati iskorištenost i efikasnost lokalnih mreža?

1.5. ZNANSTVENE METODE

U ovome radu korištena je:

· dostupna literatura o navedenom predmetu istraživanja

· iskustva administratora sustava lokalnih mreža i krajnjeg korisnika.

· metoda anketiranja

· deskriptivna metoda

· povijesna metoda

Prilikom pisanja rada vodila se računa o točnosti informacija, pouzdanosti pisanih izvora i nastojalo

se pisati na što objektivniji i točniji način.

U izradi su korištene kombinacije sljedećih metoda: metoda analize, metoda eksperimenta, metoda

deskripcije i komparativna metoda.

4

1.6. STRUKTURA RADA

Ovaj diplomski rad strukturno je podijeljen u šest tematskih međusobno povezanih dijelova koji

zajedno obrađuju temu pod nazivom LOKALNE MREŽE.

U prvom dijelu, UVODU, navedena je radna hipoteza, određen je problem i predmet istraživanja,

dana je ocjena postojećeg stanja zajedno s rješenjem, navedena je svrha samog istraživanja i cilj rada

te znanstvene metode koje su korištene prilikom istraživanja

U drugom dijelu, pod nazivom OPĆENITO O TEMI analizira se povijest, razvoj, vrste, podvrste

lokalnih mreža, e-učenja s naglaskom na korištenje unutar Hrvatske.

Treći dio ima naslov LOKALNE MREŽE (eng. LAN). U njemu općenito piše o lokalnim mrežama,

LAN školama, od čega se sastoje, gdje se najviše koriste, tko ih najviše koristi i druge upotrebe.

Četvrti dio fokusiran je na LAN SCHOOL PROGRAM. Po čemu je program poseban i koje su mu

glavne karakteristike te koliko je zastupljen vani za razliku od Hrvatske te funkcioniranje na lokalnim

mrežama. Objašnjava se glavna svrha programa, prednosti, nedostatci, iskustva korisnika i uvjeti za

funkcioniranje. Također se u analizu uključuje i provedeno ispitivanje na temelju osnovnih škola i

profesora.

Peti dio je PRIMJER IZ PRAKSE u sklopu e-učenja i LAN škola. Također je provedena anketa koja

nam daje mišljenje krajnjih korisnika o korištenju lokalne mreže za služenje programom priliko

edukacije učenika.

Posljednji šesti dio jest ZAKLJUČAK koji je sinteza svih bitnih zapažanja, spoznaja i činjenica do

kojih je došlo prilikom izrade rada.

5

2. OPĆENITO O LOKALNIM MREŽAMA, E-UČENJU I LAN ŠKOLI

Kako bi se razumio sam pojam LAN škole potrebno je definirati od čega je sve ideja krenula .

Temelj ove vrste škole su lokalne mreže. Bez kvalitetne i adekvatne lokalne mreže ne bi bilo

moguće koristiti elektroničko učenje. Za studenta to je najzanimljiviji dio lokalnih mreža jer

se njime koriste na dnevnoj bazi bez da zna te u budućnosti moguće je očekivati da će i veliki

dio nastave se održavati putem programa koji koriste lokalne mreže fakulteta i drugih

obrazovnih institucija.

Elektroničko učenje ili e – učenje (engl. E - learning) po osnovnoj definiciji znači učenje uz

korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. To je vrsta učenja koja se odvija preko

računala koje je priključeno na internet te omogućava korisnicima da pristupe nastavi i uče s

bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme koje je priključeno na Internet (Bognar, 2013, str. 22).

Danas je u uporabi veliki broj računalnih mreža od kojih su najbitnije (Računalne mreže,

2009):

1. PAN (eng. Personal Area Network) – mreža s malim područjem spajanja,

karakteristična za infra red prijenos podataka te bluetooth

2. LAN (eng. Local Area Network) – lokalna mreža na nekom manjem geografskom

području

3. MAN (eng. Metropolitan Area Network ) – mreža koja obuhvaća područje jednog

grada

4. WAN (eng. Wide Area Netowrk) – mreža širokog područja, najbolji primjer WAN

mreže je Internet

Također mreže se klasificiraju i prema načinu na koji se spajamo na njih. Danas su najčešće

korištene:

1. SAN (eng. Storage Area Network) – mreža koja spaja računa na neko spremište

podataka

2. VLAN (eng. Virtual Area Network) – virtualna mreža koja je zapravo nastala

segmentacijom LAN mreže

3. WLAN (eng. Wireless Local Area Netowrk) – bežična lokalna mreža

6

U sklopu teme rada zanemariti će se ostale mreže i fokusirati će se na LAN mrežu.

LAN (eng. Local Area Network) je zapravo računalna mreža u kojoj je umreženo više

računala na ograničenom prostoru poput kuće, učionice, ureda i slično. U računalno mrežu

povezani su različiti krajnji uređaji koji mogu biti računalna, prijenosna računala, radne

stanice i drugo. Centar svake LAN mreže je preklopnik (eng. switch) preko kojeg se uređaji

spajaju kabelima velike podatkovne propusnosti. Prednost LAN mreža jest da svaki korisnik

može dijeliti informacije, programe i uređaje međusobno. Danas je u primjeni i Ethernet2.

LAN učenje je jedno od podvrsta e-učenja gdje je stavljen naglasak na korištenje LAN (eng.

Local Area Network) mreža. Mreža može biti Internet, školski ili fakultetski LAN ili potpuni

WAN3. Danas je upotrebi WLAN

4 zbog jednostavnosti spajanja.

Glavna svrha korištenja lokalnih mreža za učenje jest jednostavnost, praktičnost i

interaktivnost samog e-učenja. Danas se ovaj oblik učenja koristi za poboljšanje kvalitete i

nadopunjavanje klasičnog učenja na način da se korisnicima omogući pristup udaljenim

izvorima i uslugama, komunikacija s drugim učenicima i profesorima te međusobna suradnja

na daljinu u realnom vremenu. Pomoću ove vrste učenja omogućeno je krajnjim korisnicima

da pohađaju nastavu bez potrebe da fizički budu prisutni u dvorani ili učionici.

S aspekta škola uvođenjem e-učenja na temelju lokalnih mreža i kreacijom LAN škola, sve na

temelju lokalnih mreža, omogućeno je obrazovanje učenika koji imaju problema sa zdravljem

ili moraju izostati s nastave, također su smanjeni troškovi za strane učenike koji na ovaj način

ne moraju putovati kako bi bili prisutni na nastavi te kroz ovu vrstu učenja pojedinac može

učiti u skladu s vlastitim mogućnostima i pristupiti nastavnim materijala i predavanjima kada

god poželi. S druge strane tvrtkama je e-učenje omogućilo doškolovanje zaposlenika u skladu

s vremenskim mogućnostima svakog zaposlenika (Local area network, 2013).

Rastom i razvojem e-učenja i lokalnih mreža dolazi i do širenja njegove primjene, primjerice

LAN škole. Danas se najviše koristi u informatičkim učilištima, školama stranih jezika i

2 Ethernet ili IEEE standard 802.3 je danas najčešće korištena tehnologija za lokalne mreže (LAN). 3 WAN ( eng. Wide area network) WAN ( eng. Wide area network) ili mreža širokog područja je globalna

mreža, a označava podatkovnu mrežu koja pokriva veće zemljopisno područje: gradove, države ili kontinente 4 WLAN (eng. Wireless Local Area Network) povezuje dva ili više uređaja koristeći bezičnu tehnologiju za prijenos podataka.

7

određenim ustanovama dok je u zadnjih tri godine započela primjena i u zdravstvu kao

ispomoć kod rehabilitacije pojedinih neuroloških bolesti. LAN škole, s aspekta Hrvatske, su u

zaostatku s obzirom na ostale zemlje Europske Unije.

Primjer kvalitetnog korištenja e-učenja kao dodatak klasičnom učenju su: Finska, Norveška i

Belgija.

U današnje doba javlja se i pojam m-učenje (eng. m-learning) ili mobilno učenje (eng. mobile

learning). Fokus m-učenja je na mobilne uređaje i tablete koji su sve popularniji (Elearning-

examples, 2013).

2.1. ZNANSTVENA DEFINICIJA E-UČENJA

E-učenje i LAN učenje ima više definicija koje ovise o kranjem korisniku i načinu na koji se

e-učenje koristi. E-učenje je usko vezano uz pojedinu profesiju te se može reći da postoje

dvije generalne definicije e-učenja:

1. Tehnička definicija

2. Pedagoška definicija

Tehnička definicija

E-učenje/LAN škola je vrsta obrazovanja, učenja ili proučavanja koja koristi informacijsko-

komunikacijsku tehnologiju te posebno računalne mreže i internet tehnologiju.

Pedagoška definicija

E-učenje/LAN škola je interaktivan dvosmjeran proces između profesora i učenika koji koristi

informacijsko-komunikacijske tehnologije. Naglasak je na procesu učenja, a informacijsko-

komunikacijska tehnologija je medij u tom procesu.

8

2.2. VRSTE UČENJA

Danas postoje više vrsta e-učenja što najviše ovisi o intenzitetu, potrebi i načinu korištenja

informacijsko-komunikacijske tehnologije. Razlikuju se četiri osnovna oblika e-učenja:

1. Nastava uz pomoć e-učenja (LAN škola) i lokalne mreže

2. E-učenje kao tehnološki medij

3. E-učenje kao zasebni predmet

4. E-učenje kao administrativni alat

Nastava uz pomoć e-učenja i lokalne mreže

Klasična nastava koja koristi lokalne mreže i elemente informacijsko-komunikacijske

tehnologije kako bi unaprijedila sam postupak učenja i nadopunila predmet interaktivnim

sadržajem. Na takav način odskače se od klasične nastave i klasičnog učenja uz pomoć knjige.

Primjer e-učenja jest korištenje simulacija operacija kod studenata medicine, modeliranje u

3D obliku za inženjere, simulacija različitih scenarija, primjer za ekonomiste bi bio korištenje

pojedinih programa i aplikacija za izradu gospodarskog rasta, računovodstvo i izradu

projekata te drugi. O veličini lokalne mreže koja će se koristiti u pojedinim institucijama,

učionicama i drugim objektima ovisi koliko ima korisnika, kolika je geografska udaljenost i

drugo. Primjerice nije isto ako se nastava odvija na katu jedne škole ili na kraju jednog većeg

grada.

E-učenje kao tehnološki medij

Korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije kako bi se prenijelo određeno znanje,

dopunilo i razmijenilo između korisnika. Zadržava se naglasak na učenje kao interaktivnom

procesu između dvije strane, dok je informacijsko-komunikacijska tehnologija samo

posrednik između dvije strane. Ovim načinom omogućuje se rad na zajedničkim projektima

9

između fakulteta, tvrtki i dr. Bez obzira gdje se oni nalazili. Potrebno je naglasiti da složenost

lokalne mreže ovisi i o zahtjevima krajnjeg korisnika i o opremi koja je dostupna. Kod većih

udaljenosti poželjnije je koristiti bezično spajanje na lokalne mreže uz adekvatnu razinu

zaštite.

E-učenje kao zasebni predmet

Proučavanje pojam e-učenje kao zasebnog predmeta i učenje o njemu. Najčešće dio nekog

drugog predmeta. Posljednjih godina e-učenje je postalo popularan predmet izučavanja kako

bi se iskoristio maksimum i unaprijedio sam proces.

E-učenje kao administrativni alat

E-učenje s aspekta voditelja koji se mora brinuti da sustav radi unutar institucije i koji nagleda

cijeli proces. To je jedan od najtežih poslova u sklopu ove vrste učenja jer se sastoji od više

dijelova poput: nabava opreme, instalacija opreme, povezivanje, kreiranje i briga o sustavima

i poslužiteljima (eng. server). Bez kvalitetnog i stručnog administratora nema adekvatne

lokalne mreže koja se može koristiti za elektroničko učenje.

2.3. PODVRSTE E-UČENJE

Lokalna mreža, njezina složenost i veličina ovisi o vrsti e-učenja pojedinac želi. E-učenje se

sastoji od više podvrsta poput:

· tehnološki-poboljšano učenje (eng. technology-enhanced learning (TEL))

· računalno učenje (eng. computer-based training (CBT))

· računalne upute (eng. computer-assisted instruction (CAI))

· internet obuka (eng. internet-based training (IBT))

· web obuka (eng. web-based training (WBT))

· online edukacija (eng. online education)

· virtualna edukacija (eng. virtual education)

· virtualno okruženje za učenje (eng. virtual learning environments (VLE)) i drugi.

10

Svaka od navedenih vrsta e-učenja može biti korištena unutar LAN škola ovisi o potrebama

učenika i nastavnika. Program pod nazivom LAN School koji je razvijen isključivo za

obrazovne ustanove koristi sve od navedenih podvrsta u svom radu.

2.4. SADRŽAJ E-UČENJA

Jedan od najbitnijih dijelova e-učenja jest njegov sadržaj. Prema djelu „Five Types of Content

in eLearning” (Clark, Mayer, 20075) postoje pet vrste sadržaja e-učenja:

1. Činjenica – jedinstveni podatak (primjerice simbol u Excel formuli)

2. Koncept – stjecanje znanja potrebnog za što bolju prezentaciju materijala

3. Proces – tijek događaja i aktivnosti

4. Procedura – korak po korak proces

5. Strateško načelo – proces koji se odvija pomoću instrukcija

2.5. POVIJEST LOKALNIH MREŽA, E – UČENJA I LAN ŠKOLA

POVIJEST LAN-a

LAN je razvijen zbog potrebe fakulteta i istraživačkih laboratorija zbog rasta potrebe za

razmjenom informacija u kasnim 60im. Razvojem računala također je narasla i potreba za

ubrzavanjem protoka informacija između računalnih sistema. U skladu s time 1970. Lawrence

Radiation Laboratory je razvio svoju vlastitu mrežu i nazvao je hobotnica (eng. Octopus) koja

je iz dana u dan rasla. Razvijena je jer se u to doba javio s problem poslužitelja (eng. server)

koji su često bili geografski razdvojeni i koje je bilo teško kontrolirati (Osnovan Lan

laboratorij, 1997).

5 “Five Types of Content in eLearning” (Clark, Mayer, 2007)

11

Na ugledu na „hobotnicu“ Cambridge fakultet je 1974 razvio vlastiti LAN unutar ustanove i

nazvao ga Cambridge prsten (eng. Cambridge Ring)6. Proizvod je bio tada po prvi put

namijenjen u komercijalne svrhe.

Glavni motor za razvoj mreže, preko koje će korisnici moći dijeliti podatke, uređaje i

međusobno komunicirati, bila je potreba za korištenjem zajedničkih uređaja poput printera

koji su u to doba bili dosta skupi i kompanije ih nisu mogle priuštiti u većem broju. Prvi koji

su počeli međusobno dijeliti uređaje bila je tvrtka Xerox7 kao jedan od proizvođača printera.

Njihova ideja je bila dijeljenje uređaja unutar jednog ureda ili kata.

U skladu s time od 1983. godine pa na dalje industrija računala je napredovala i iz godine u

godinu razvijala sve efikasnije načine dijeljenja resursa između uređaja unutar jednog

ograničenog prostora.

Sam LAN bio je u početku ugrožen jer svaki proizvođač je proizvodio opremu koja se samo

mogla povezati s opremom od istog proizvođača po jednom protokolu specifičnom za

proizvođača. Rješenje se pojavilo kada je kompanija Novell proizvela operacijski sustav pod

nazivom NetWare koji je nudio više načina povezivanja s različitim uređajima, jednostavniju

upotrebu i bio je jeftiniji s obzirom na konkurenciju. NetWare je dominirao LAN tržište sve

do sredine 1990ih kada je Microsoft izdao svoje programe.

Tijekom cijelog tog razdoblja radilo se na povezivanju uređaja unutar jedne mreže sve dok

nije stvoreno TCP/IP protokol8. Iako je u početku bio malen na tržištu kroz vrijeme

tehnologije koje su razvijane počele su ga sve više koristiti te je danas upravo taj protokol

zamijenio IPX9, AppleTalk

10, NBF

11 i druge protokole koji su korišteni od ranijih LAN

računala i mreža (AppleTalk, 2013).

7 Xerox Corporation je američka kompanija koja se bavi proizvodnjom i prodajom printera i potrepštian vezanih uz njih. 8 TCP/IP je uobičajena oznaka grupe protokola koju još nazivamo IP grupa protokola (ili engl. IP protocol

suite). TCP/IP omogućuje komunikaciju preko raznih međusobno povezanih mreža i danas je najrasprostranjeniji protokol na lokalnim mrežama, a također se na njemu zasniva i globalna mreža Internet. 9 IPX je internet protokol koji koristi NetWare korišten prije razvoja TCP/IP protokol. 10 AppleTalk je network protokol razvijen u Apple Inc. Isključivo za Mac računala. 11 NBF je protokol razvijen isključivo za Microsoft Windows 1990ih.

12

POVIJEST E-UČENJA

Prvi pokušaj korištenja e-učenja dogodio se 1960-ih godina u SAD-u kada je Sveučilište

Illinois postavilo u učionici sistem u kojem su međusobno bili umreženi računalni terminali

preko kojih su studenti mogli pristupiti informacijama o pojedinim predmetima dok slušaju

samo predavanje snimljeno putem nekog oblika udaljenog uređaja. Kasnije iste godine na

sveučilištu Stanford profesori psihologije, Patrick Suppes i Richard C.Atkinson, su izveli

eksperiment koristeći računala kako bi učenike osnovne škole „East Palo Alto„ u Kaliforniji

naučili bazičnu matematiku i čitanje. Na temelju toga je kasnije kreiran i Stanfordov program

edukacije za nadarenu djecu.

1963. Bernard Luskin je, zajedno sa Stanfordom i drugim, instalirao prvo računalo u

Community college za instrukcije preko kojeg su studenti mogli učiti. U slijedećih nekoliko

godina obrazovne institucije su uvidjele korisnost e-učenja te ga implementirale u klasičnu

nastavu. Najveći napredak je učinjen kada su se osnovali pojedini predmeti koji uopće ne

zahtjevaju prisutsvo učenika na nastavi nego pohađanje nastave online.

Četrnaest godina kasnije, 1976. Bernard Luskin je pokrenuo Coastline Community College

kao „sveučilište bez zidova“ koristeći televizijsku postaju KOCE TV kao prijevozno sredstvo

i tako emitirao nastavu za polaznike. Sredinom 1980-ih pristup sadržaju predavanja

omogućen je iz većine školskih knjižnica.

Začetnici računalnog učenja (eng. Computer-Based Learning/Training) i programa na temelju

računalnog učenja su Murray Turoff i Starr Roxanne Hiltz 1970-ih i 1980-ih godina na New

Jersey Institutu za tehnologiju i Sveučilištu Guelph u Kanadi. To je bila prva vrsta e-učenja

gdje je temelji cilj bilo prenošenje znanja u krutom obliku bez mogućnosti interakcije između

učenika i profesora. Kasnije je tek uveden pojam zajedničko učenje pomoću računala (eng.

Computer Supported Collaborative Learning (CSCL)) koje je potaknulo razmjenu znanja na

višoj razini i suradnju između sveučilišta i škola.

Razvojem informacijsko-komunikacije tehnologije došlo je i do razvoja računala iz sporih

uređaja velike težine do prijenosnih uređaja. Time je napravljen i korak naprijed u razvoju e-

učenja i razvoju njegovih podvrsta. Odjednom su i zahtjevi za e-učenjem porasli tako da je

postao dio svakog predmeta.

13

Na Sveučilištu Britanske Kolumbije razvijen je WEB CT, koji je danas dio Blackboard Inc.,

virtualni sustav za učenje korišten od strane veleučilišta i drugih obrazovnih institucija.

Otvoreno Sveučilište u Britaniji i Sveučilište Britanske Kolumbije po prvi put su pomoću

interneta omogućili pristup i učenje. Time su stavili naglasak na korištenje učenje na temelju

interneta (eng. Web-based training) i udaljeno online učenje (eng. Online distance learning) te

diskusiju između učenika što prije nije bilo moguće.

Kreiranjem World Wide Web-a 1990-ih, učitelji i profesori su počeli sve više koristiti nove

tehnologije poput multi-objest orijentirane stranice, koje su zapravo online virtualni sistemi

bazirani na tekstualnim komandama. Time su kreirali stranice za tečajeve zajedno sa

instrukcijama za studente kako bi ih što lakše razumjeli i koristili.

1993. godine Gradizei je prvi koji je održao predavanje, izradio vodič i ocijenio projekte

putem e-maila. Prva on-line škola osnovana je 1994. godine te je CALCampus prezentirao

prvi online kurikulum. Danas se može reći da je cijeli pojam on-line škole potekao upravo od

njih.

Konstantnim razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije došlo je i do razvoja novih

uređaja poput web kamera, mikrofona i drugih pomoću kojih su profesori mogli snimati svoja

predavanja uživo i podignuti ga na internet stranice. Ovaj način učenja omogućio je veću

fleksibilnost i uklonio dosta prepreka koje su postojale u komunikaciji između profesora i

studenata i učio znanje dostupno većem broju ljudi (E-learning and the big E, 2010).

POVIJEST LANSCHOOL PROGRAMA

Što se tiče LAN škola, začetci su početkom 80ih godina 20.stoljeća kada su se uređaji

povezivali pomoću tzv. dijeljenog medija (eng. shared media). Sredinom 90ih u lokalne mreže

počeli su se uvoditi LAN komutatori (eng. LAN switch). Razvojem informacijsko-

komunikacijske tehnologije danas je u primjeni i WLAN ( eng. Wireless local area network).

14

2.6. POVIJEST LOKALNIH MREŽA I E-UČENJA U HRVATSKOJ

CARNet je projekt pokrenut 1991. godine na inicijativu Predraga Palea te je 3. listopada

osnovano koordinacijsko tijelo za uspostavu hrvatske edukacijske računalne mreže. Konačno

je, kao projekt Ministarstva znanosti i tehnologije, osnovan CARNet.

Ožujka 1995. godine. To je zabilježeno kao početak rada prvog poslužitelja internetskih

usluga (eng. Internet Service Provider) u Hrvatskoj. 1992. godine nabavljena je prva oprema

za uspostavljanje CARnet mreže na koju bi bile spojene ustanove u Hrvatskoj. Mreža koja je

tada postavljena na noge je jedna od vrsti lokalnih mreža.

Godinu dana kasnije uspostavljena je prva međunarodna veza koja je spojila CARNet s

Austrijom i učinila Hrvatsku dijelom svjetske računalne mreže Internet. Ustanove koje se

nalaze u mreži članica CARNeta primjer su LAN mreže.

Prve ustanove spojene na Internet bile su:

· Sveučilišni računski centar - Srce

· Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu

· Institut Ruđer Bošković

· Prirodoslovno-matematički fakultet

· Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

· Tehnički fakultet u Rijeci

· Ekonomski fakultet u Osijeku

· Ministarstvo znanosti i tehnologije

U listopadu 1994. godine CARNet je počeo održavati tečajeve o Internetu za svoje korisnike.

S vremenom je edukacija postala jedna od najbitnijih djelatnosti te je 2001. godine

uspostavljen CARNetov edukacijski centar Edupoint.

Dvije godine kasnije CARNet mreže nadograđuju se uvođenjem nove ATM tehnologije koja

omogućuje prijenos slike i zvuka u stvarnom vremenu. Prvo predavanje na daljinu dogodilo

15

se 1997.godine između Rektorata Sveučilišta u Osijeku i Fakulteta elektrotehnike i

računarstva. U Hrvatskoj je e-učenje u primjeni od 1997. godine. Prvi koji je koristio e-učenje

je bio CARNet (Croatian Academic and Research Network) u Zagrebu.

Veliki napredak učinjen je 2003.godine kada je projektom Giga CARNet razvio infrastrukturu

veće brzine i kvalitete namijenjenu članicama, fakultetima i istraživačkim centrima.

Krajem ožujka 1997. CARNet je, u suradnji sa Fakultetom elektrotehnike i računarstva,

Zavodom za elektroničke sustave i obradbu informacija, uspostavio Laboratorij za testiranje

aktivne mrežne opreme namijenjene lokalnim računalnim mrežama – LANLab.

Primjer jedne velike lokalne mreže koja se prostire preko cijele Hrvatske i spaja se izvan

granica jest: Mrežna infrastruktura CARNet (Povijest CARNETA, 2013).

2.7. E-LEARNIGN DANAS

Danas e-učenje može biti:

1. Sinhronizirano

2. Asinhronizirano

SINHRONIZIRANO

Sinhronizirano znači da se učenje odvija u realnom vremenu sa svim učenicima koji su u

konstantnoj interakciji. Najbolji primjer sinhronizirane nastave je diskusija lice u lice između

profesora i učenika (eng. face-to-face). U sinhronizirano e-učenje ubrajaju se i instrukcije,

chat sobe, virtualne učionice kod kojih se radi u parovima u realnom vremenu.

ASINHRONIZRANO

Asinhronizirano učenje je učenje u skladu s mogućnostima korisnika koje dopušta razmjenu

ideja i informacija bez obzira na druge sudionike. Primjer asinhroniziranog učenja je

korištenje e-maila, blogova, wikipedije, dokumenti na internetu, audio-video tečajevi i

društveno umrežavanje na temelju web 2.0. u pogledu profesionalne edukacije mogu se

koristiti i virtualne sobe za simulacije. Ova vrsta učenja pogodna je za učenike s zdravstvenim

problemima, roditeljima i onim učenicima koji nisu u financijskom položaju da si mogu

priuštiti putovanje na nastavu svaki dan.

16

Sinhronizirano i asinhronizirano učenje oslanjaju se na samo-motivaciju, samo-disciplinu i

pismenost polaznika. Ako student ne posjeduje dovoljno volje niti želje e-učenje postaje

neefikasno (E-učenje-učenje putem interneta, 2013).

LINEARNO UČENJE

Učenje na temelju računala (eng. Computer-based learning or training (CBT)) se odnosi na

učenje u vlastitom ritmu koje se odvija putem ručnih uređaja poput tableta i pametnih

telefona. Ovaj tip učenja često dostavlja sadržaj na prijenosnim medijima poput CD-ROM-a i

tipično predstavlja sadržaj u linearnom obliku.

Linearni oblik je poput čitanja knjige, instrukcija i slično. Zbog toga ovaj način učenja često

koristiti kod učenja statičkih procesa kao matematičkih formula ili korištenja pojedinih

uređaja i slično.

Učenje pomoću računala je slično kao i učenje pomoću weba (eng. Web-based training

(WBT)), jedina razlika je što se web učenje odvija putem interneta korištenjem internet

preglednika. Za razliku od klasičnog učenja pomoću knjige, učenje pomoću kompjutera nudi

dodatni video sadržaj, audio sadržaj i drugo što je interesantno kranjem korisniku.

Problem kod ove vrste učenja jest potreba za velikim sredstvima, kreiranje programa pomoću Flash i

Adobe Director zahtijeva viši stupanj znanja od onog koji profesor ima. Isto tako nedostatak

interakcije između profesora i studenata utječe na sadržaja i kasnije na kvalitetu predmeta. Stoga se

danas učenje pomoću kompjutera najviše koristi prilikom online diskusija i odgovaranju na učestala

pitanja (Linear and non-linear learning, 2007).

.

17

ZAJEDNIČKO UČENJE

Zajedničko učenje pomoću računala (eng. Computer-supported collaborative learning

(CSCL)) koristi nastavne metode koje potiču grupni rad na projektima i zadatcima za

studente. Za razliku od linearnog učenja, zajedničko učenje pomoću računala koristi blogove,

wikipediju, razmjenu informacija između više ljudi u mreži, oblak (eng. Cloud) kao izvor

informacija i drugo. S razvojem Web 2.0. razmjena informacija je postala jednostavnija i

povećala se.

Web 2.0 je vrsta stranica na internetu koje nisu statične i dopuštaju interakciju između

korisnika za razliku od Web 1.0. razvojem Web 2.0. alata omogućena je i simulacija koja je

potrebna kod pojedinih predmeta poput injžinjerstva, medicine i slično gdje učenik može

sudjelovati u kreaciji 3D modela ili operaciji, također se koristi različiti simulatori za pilote,

vozače i slično.

Razvojem interneta došlo je i do razvoja stranica na internetu, pogotovo primjenom Web 2.0.

koncepta kojim su u današnje doba kreirana stranice i učionice 2.0. (eng. Classroom 2.0.). To

je vrsta učionice koja je cijela online i spaja škole i ustanove u cijelom svijetu. Tako je

omogućena jednostavna komunikacija između studenata, organiziranje tečajeva, gostujućih

predavanja i slično. Najčešće korišten program za ovo je Skype i Blogger.

Razvojem web 2.0. došlo je i do razvoja e-učenja iz e-learning 1.0 u e-leanring 2.0. nova vrsta

e-učenja stavlja naglasak ne samo na tehničko učenje nego i na društveno. Razvojem

društvenih mreža unaprijeđeno je i učenje te su kreirane nove vrste učenja poput mobilno

učenje jezika (eng. Mobile Assisted Language Learnign (MALL)).

Sve vrste učenja navede u poglavlju 2.7. govore u prilog razvoje LAN škola. Zajedničko

učenje je temelj LAN škola jer korisnici želi aktivnu komunikaciju u realnom vremenu.

Profesori mogu na taj način prenijeti znanje na učenicima atraktivniji način. Također žele da

sve informacije budu dostupne i „offline“, tj. da profesor može pristupiti sustavu kada god

poželi (Web 2.0, 2013).

18

2.8. SUSTAVI ZA E-UČENJE

Danas je svaki sustav za e-učenje u svojoj osnovi web-aplikacija kojoj korisnici pristupaju

putem web preglednika. Sama aplikacija se nalazi na poslužiteljima (eng. Server) u

ustanovama koje nude pojedinu uslugu. Korisnik pristupa sustavima s bilo kojeg mjesta koje

je priključeno na internet. Za funkcionalnost sustava zadužen je nuditelj usluge, dok sadržaj je

kreiran od strane nastavnika/korisnika. Zahvaljujući svojoj jednostavnosti korištenja i

fleksibilnosti, Moodle je trenutno najpopularniji sustav za e-učenje koji se koristi diljem

svijeta (Nova inačica Moodle-a na CARNetovom sustavu, 2013).

SISTEM ZA UČENJE PREKO INTERNETA

Danas su u primjeni dva sistema za učenje putem interneta:

1. Blackboard Inc.

2. Moodle

BLACKBOARD INC.

Poduzeće koje se bavi razvojem softvera u edukacijske svrhe, pogotovo „Blackboard

Learning System“. Razvijeno u Americi 1997. godine. Koristi se za K12 edukaciju, višu

edukaciju, posao i suradnju s gospodarstvom.

MOODLE

Moodle je sustav upravljanja otvorenog koda što znači da je korisnicima omogućen uvid u

izvorni kod, uz mogućnost promjene, primjene i prilagodbe vlastitim potrebama. Glavna

razlika između Moodle i Blackboard inc. jest da je Moodle jednostavniji za korištenje i

fokusiran na aktivno učenje studenata.

19

3. LOKALNE MREŽE

Razvojem LAN mreža došlo je i do primjene unutar škola i fakulteta. Korištenjem ovog

načina umrežavanja svakom učeniku je omogućeno korištenja nastavnih materijala, podataka i

drugih informacija. Danas je standard da svaka informatička učionica bude umrežena.

Također je u primjeni i WLAN12

sustav, ADSL sustav i kabelska veza.

CARNet (Croatian Academic and Research Network) je hrvatska sveučilišna i istraživačka

mreža uključena u internet s više od 172 ustanove članice. Ekonomski fakultet Rijeka također

je dio te mreže. Na fakultetu ima veliki broj lokalnih mreža od kojih je dio dostupan svima,

dok dio je skriven. Primjer lokalne mreže na fakultetu jest mreža koju koristi samo

računovodstvo.

Osim LAN spajanja danas se studenti mogu spojiti i bežično i to putem eduroam. Kako bi

pristupio bežičnoj mreži na fakultetu svaki korisnik mora imati svoje pristupne podatke u

obliku korisničkog imena i lozinke. Njih izdaje fakultet u obliku AAI identiteta (Eduroam,

2013).

3.1. LOKALNE MREŽE U ŠKOLAMA

Danas su skoro u svim školama u uporabi lokalne mreže, ponajviše sa svrhom dijeljenja

medija, podataka i drugih uređaja. Trenutačno su lokalne mreže u osnovnim školama

ograničene na korištenje u informatičkim učionicama i administrativnim uredima. U

budućnosti lokalne mreže biti će korištene na puno višoj razini te će se uvesti računalni

programi koji koriste lokalnu mrežu za povezivanje više računala radi dijeljenja programa

Jedan od takvih programa jest LanSchool. Uvođenjem LAN škole nastavnik ima mogućnost

nadgledanja radnog procesa svako učenika u nekoj mreži. To mu otvara mogućnost da

simultano prati proces učenja svakog učenika na monitoru svoga računala.

Najveći problem u vezi postavljanja LanSchool na noge jest neadekvatnost informatičkih

učionica pogotovo manjih škola. Rijetke su škole koje imaju dovoljan broj računala te

12 WLAN je wireless loccal area network.

20

dovoljno brzu mrežu da podrži određene programe. LanSchool je programiran s tim

problemom na umu te je sam program načinjen tako da koriste malo resursa. Slijedeći

problem na koji škole mogu naići jest kupnja programa te u pogledu tog problema potrebno je

izdvojiti dodatne resurse početkom školske godine ili na neki drugi način kupiti program

(Iternetwork Packet Exchange, 2013).

3.2. ANALIZA ANKETNOG UPTINIKA I ISPITIVANJA

RAZLOG PROVOĐENJA ISPITIVANJA:

Primarni razlog provođenja ovog ispitivanja bilo je korištenje lokalnih mreža. Ali

informacije koje pojedine obrazovne insitucije mogu dati su ograničene i dio njih ne bi

smio napuštati samu ustanovu. Stoga je odlučeno provesti ispitivanje u vezi korištenja

programa LAN School koji se temelji na lokalnoj mreži.

Prilikom provođenja ispitivanja postavljeno je 7 jednostavnih pitanja na koji su učenici trebali

odgovoriti:

1. Profesor ima mogućnost nadgledati i pratiti tvoj rad na računalu tijekom njegovo sata.

Smatraš da je to dobro ili loše?

2. Na ovaj način, u slučaju da ti nešto nije jasno profesor ti može pomoći bez da drugi

znaju.

3. Na ovaj način svaki učenik ima pristup svim informacijama, zadaćama i slično

Smatraš da je to dobro?

4. Od 1 do 10 označi koliko bi ti smetalo da profesor zna baš sve što radiš na računalu za

vrijeme nastave?

5. Smatraš li da je ovo zadiranje u tvoju privatnost?

6. U kojoj mjeri?

7. Tvoj komentar

Provedeno je ispitivanje na dva razreda osnovne škole. Na temelju provedenog ispitivanja na

23 učenika sedmog razreda utvrđeno je 7 razreda. Na temelju provedenog ispitivanja utvrdilo

se da učitelji podupiru e-učenje na temelju lokalne mreže. Glavni razlog tome jest povećana

21

kontrola nad tome što svaki učenik radi, postoje li problemi kod pojedinih učenika, kojim

tempom prate, rješavaju zadatke učenici te do koje mjere razumiju gradivo.

Za razliku od klasičnog učenja kod kojeg profesor nema uvid u rad svojeg učenika tijekom

nastave ovaj način im nudi mogućnost u realnom vremenu pratiti odvijanje nastave.

1. Profesor ima mogućnost nadgledati i pratiti tvoj rad na računalu tijekom njegovo sata.

Smatraš da je to dobro ili loše?

Tablica 1: Mišljenje učenika po pitanju praćenja njihovog rada na računalima tijekom nastave

Opcije Mišljenje

Dobro 13

Loše 10 Izvor: ( izradila studentica)

Grafikon 1 : Nadgledanje i praćenja rada na računalu

Izvor: ( izradila studentica)

Na temelju odgovora učenika, većina smatra da je dobro da tijekom sata nastavnik ima uvid u

rad učenika na računalu. Nakon detaljnijeg ispitivanja razlog zbog kojih učenici su negativno

odgovorili na ovo pitanje jest što im nije objašnjeno do koje mjere nastavnik ima uvid u

njihov rad.

22

2. Na ovaj način, u slučaju da ti nešto nije jasno profesor ti može pomoći bez da drugi

znaju.

Tablica 2: Pitanje profesora anonimno ako je učeniku nešto nejasno

Opcije Mišljenje

Dobro 21

Loše 2

Izvor: ( izradila studentica)

Grafikon 2 : Pomoć pri radu

Izvor: ( izradila studentica)

Većina učenika smatra da je dobro da tijekom sata mogu pitati nastavnika nešto što im nije

jasno i to anonimno. Ovo je rješenje za učenike koji inače nemaju dovoljno hrabrosti

postavljati pitanja na satu. Od ukupno 23 učenika, dvoje ih smatra da pitanja bi trebala biti

postavljena na glas, a ne anonimno, kako bi se pomoglo i drugim učenicima koji možda imaju

isti problem.

23

3. Na ovaj način svaki učenik ima pristup svim informacijama, zadaćama i slično smatraš

da je to dobro?

Tablica 3: Pristup svim informacijama

Opcije Mišljenje

Dobro 23

Loše 0

Izvor: ( izradila studentica)

Grafikon 3 : Pristup informacijama

Izvor: ( izradila studentica)

Navedeno pitanje je postavljeno kako bi se učenicima ukazalo na to da program nije samo

nadgledanje njihovog rada nego i za dijeljenje zadaća, polaganje ispita i drugo. Cilj programa

je aktivna nastava u realnom vremenu u kojoj svi sudjeluju. Učenicima se najviše svidjela

činjenica da mogu ovim programom pisati ispite.

Također im se sviđa da, ukoliko učenik ima pitanja, može ih postaviti kada god želi. Jedini

problem koji su učitelji naveli jest da pri početku rada sustava morali bi imati nekoliko sati

instrukcija u vezi programa kako bi se njime znali služiti.

24

4. Od 1 do 10 označi koliko bi ti smetalo da profesor zna baš sve što radiš na računalu za

vrijeme nastave? (10 najviše, 0 najmanje)

Tablica 4: Ocjena praćenja rada na računalu učenika

Odgovori Vrijednost

0 1

0 2

0 3

1 4

3 5

3 6

7 7

5 8

2 9

2 10

Izvor: ( izradila studentica)

Grafikon 4 : Nadgledanje i praćenja rada na računalu, mišljenje učenika

Izvor: ( izradila studentica)

25

Na temelju grafikona vidljivo je da, iako se slažu da je program dobar, i dalje imaju problem s

time da nastavnik ima uvid u njihov rad. Razlog tome jest da pojedini učenici ne žele da

nastavnik vidi njihove greške prilikom rada, dok drugi bi bili odvraćeni od zadatka znajući da

ih profesor gleda.

Jedna od mogućnosti za rješavanje ovog problema jest da u pojedinim dijelovima sata, kada

učenici moraju sami raditi, nastavnik ne nadgleda njihov rad u početku nego tek na kraju ili

kada netko ima nekakvo pitanje.

5. Smatraš li da je ovo zadiranje u tvoju privatnost?

Tablica 5: Pitanje privatnosti, ocjena učenika

Opcije Odgovor

Da 9

Ne 14

Izvor: ( izradila studentica)

Grafikon 5 : Pitanje privatnosti

Izvor: ( izradila studentica)

Navedeno pitanje je pitano jer program LanSchool može blokirati sve na računalima učenika

poput pristupa internetu, aplikacijama i drugo. Nastavnik može vidjeti sve što učenik radi pa i

u vrijeme pauze. Većina učenika ne smatra da je to zadiranje u privatnost, ali mijenja svoje

mišljenje kada je riječ o pauzi.

26

Njihove mišljenje je da kada su na pauzi i imaju pravo korištenja računala, da nastavnik ne bi

trebao bi vidjeti sve što rade. Stoga predlažu da se uvedu neki limiti pri korištenju programa i

određena pravila za svaki predmet.

6. U kojoj mjeri? (10 najviše, 0 najmanje)

Tablica 6: Ocjena zadiranja u privatnost

Vrijednost Odgovori

1 0

2 0

3 0

4 1

5 12

6 4

7 5

8 1

9 0

10 0

Izvor: ( izradila studentica)

Grafikon 6 : Pitanje zadiranja u privatnost učenika

Izvor: ( izradila studentica)

27

Većina učenika je neutralna po ovom pitanju. Smatraju da treba navesti koje programe

program nadgleda. S obzirom na to učenici mogu odlučiti ako žele ili ne žele nadgledanje

programa. Također vrijedi i za blokiranje određenih stranica. Najveće dileme su oko facebook

internet stranice, učenici smatraju da za vrijeme pauze imaju pravo pristupiti stranicama, dok

za vrijeme nastave ne.

Tvoj komentar

· Pozitivni odgovori su bili u vezi pitanje profesora ako je učenicima nešto nejasno.

· Učenici misle da je ideja iza programa dobra i podupiru ju, ali smatraju da treba

poraditi na ograničenjima programa te upoznati učenike detaljno o tome kako

programi radi. Prije uvođenja treba upoznati roditelje s programom.

· Podržavaju da tijekom nastave nema igre na računalima.

· Neki učenici smatraju da je dobro da profesor ima uvid u aktivnost učenika na nastavi

te im zabrani pristup internetu, tj. pojedinim stranicama na internetu. Također

podržavaju da u slučaju da se učenik ogluši na upozorenje da profesor onesposobi

računala učenicima dok objašnjava gradivo.

· Učenici smatraju da ne žele da nastavnik vidi sve što rade.

· Najveći problem je da nastavnik vidi sve i za vrijeme pauze. Smatraju da za vrijeme

pauze nastavnik ne treba vidjeti sve što učenik radi.

Nakon provedenog ispitivanja i objašnjavanja profesoru koja je svrha programa dobivena je

pozitivna reakcija. Škola za sad ne koristi program, ali smatra da bi trebao biti uveden u

većinu škola jer nastavnicima je nekad teško pratiti sve što se događa u učionici i u isto

vrijeme voditi nastavu. Također smatraju da samo računalo odvraća pažnju učenika te im se

posebno sviđa opcija koja zacrni ekran učeniku i prisili ih pratiti nastavu.

Korištenje Lan School programa s aspekta učitelja:

1. Podupiru nadgledanje učenika tijekom nastave.

2. Misle da bi se na ovaj način smanjio postotak učenika koji ne prate tijekom nastave.

3. Smatraju da mogućnost direktne komunikacije između učitelja i učenika je pozitivna i

potiče postavljanje pitanja.

4. Misle da je instalacija sustava i održavanje preskupo za pojedine škole.

28

5. Za pravilno funkcioniranje sustava trebali bi imati nekoga tko će im to objasniti.

S aspekta učenika tu su odgovori negativni što je generacija ispitanika bila veća. Stariji

učenici nisu zadovoljni s činjenicom da profesor ima uvid u njihov rad u realnom vremenu.

Mnogi smatraju da je to zadiranje u privatnost i to ne žele. S druge strane pozitivan je

odgovor na pitanje kada učenik traži pomoć. Na taj način učenici koji nemaju dovoljno

samopouzdanja mogu pitati nešto što im nije jasno.

Kod pitanje koji je njihov komentar, pojedini učenici smatraju da program treba imati

ograničenja kod zadiranja u njihov rad. Primjerice smeta im da kada ne rade na zadatku nego

su u pauzi da profesor ima i dalje mogućost vidjeti što rade na računalu.

Korištenje Lan School rpograma s aspekta učenika:

1. Ne sviđa im se da profesor ima uvid u njihov rad stalno.

2. Podupiru opciju pitanja profesora u slučaju da im nešto nije jasno.

3. Smatraju da bi se pojedine mogućnosti programa trebale ukloniti.

29

4. LAN SCHOOL

LanSchool je program kreiran 1986. godine za koordinaciju učenja unutar učionice. Kreirala

ga je tvrtka Stoneware i koristi se u školama kako bi nastavnici imali uvid u rad učenika za

vrijeme nastave.

Program se sastoji od:

· monitora za praćenje

· praćenje tipkovnice

· nastavnik-učenik chat

· praćenje internet aktivnosti i drugog.

Program nudi i pohranu podataka o aktivnosti učenika za kasniju obradu.

Što se sve može pomoću programa LanSchool?

1. Gašenje i paljenje računala.

2. Prikaz ekrana učenika.

3. Stavljanje ekrana nastavnika na ekran učenika.

4. Komentiranje skupini učenika ili pojedinačno.

5. Blokada ekrana učenika.

6. Limitiranje aplikacija/programa/interneta stranica učenicima.

7. Gašenje uređaja poput printera i slično.

30

4.1. OPĆENITO O PROGRAMU

Prilikom instalacije programa razlika je u računalima na kojima se nalazi sami program. Na

računalima nastavnika nalazi se ikona pod nazivom „Teacher“ dok na računalima učenika

nalazi se ikona imenom „Student“. Također pristup programu može biti i s alatne trake na dnu

radnog prozora.

Ekran 1: Razlika u ikonama

Izvor: EFRI

Prilikom korištenja programa svaki korisnik ima dodijeljenu ulogu. Učitelj, kao osoba s

najviše ovlasti ima uvid u rad učenika.

Ekran 2: Osnovno sučelje

Izvor:LanSchool pdf

31

Mogućnost „Show Teacher“ pokazati će monitor učitelja svim korisnicima unutar mreže.

Zajedno s tom mogućnosti postoji i mogućnost da učitelj pomoću mikrofona priča ili koristi

mogućnost crtanja po ekranu. Dok „show Student“ prikazuje bilo koji monitor učenika

drugima.

Ekran 3: Prikazivanje ekrana učenika/nastavnika

Izvor: EFRI

Ekran 4: Zacrniti ekran korisnicima

Izvor: EFRI

U slučaju da nastavnik ne želi da učenici ne gledaju u monitor, gube koncentraciju i slično

može uz pomoć opcije „Blan Screen“ zacrniti ekran svim učenicima i pritom napisati poruku

npr. „Gasim monitor, više pažnje na ploču.“

32

Pritiskom na gumb „Vote“ i „Testing“ nastavnik ima mogućnost koristiti program kao

program na klik. Na taj način program nudi mogućnost da učitelj kreira i ispit za svoje

učenike na temelju forme s više ponuđenih odgovora, točno/netočno odgovori i drugi.

Ekran 5: Kreiranja ispita putem LanSchool

Izvor: EFRI

Kod kreiranja pitanja s više ponuđenih odgovora nastavnik mora paziti na to da označi one

odgovore koji su točni. Nakon sastavljanja pitanja program nudi mogućnost postavljanja

određenih postavki poput: vremena, prikaz rezultata učenicima, pitanja se ispisuju nasumično,

prisiliti na rješavanje ispita na cijelom ekranu (eng. full screen) te da prilikom otvaranja ispita

učenik mora upisati svoje ime i prezime.

Kreiranjem ispita na ovaj način učitelj može kliknuti „The Test“ koji će učenicama omogućiti:

1. Rad u vlastitom ritmu s vremenskim ograničenjem koje učitelj postavi.

2. Miješanje pitanja kako bi se izbjegla mogućnost varanja.

33

Također učitelj može kreirati i pitanja s više ponuđenih odgovora, staviti vremenski limit na

rješavanje ispita i druge opcije te poslati ispit učenicima. Na svojem monitoru učitelj će

vidjeti tko rješava test, jesu li odgovori točni te na kraju će program pokupiti sve ispite.

Ekran 6: Praćenje polaganja ispita

Izvor: EFRI

LanSchool je program koji nakon ispunjavanja ispita daje kumulativnu sliku o tome kako su

učenici riješili ispit. Primjerice pokazati će koliko učenika je točno odgovorili koje pitanja i

druge. Program nudi mogućnost export u druge programa.

Tijekom cijelog rada na računalu učitelj ima uvid u rad svojih učenika te im može pomoći čim

vidi da je nastao problem. Nastavnik može birati ako će poslati poruku anonimno te ako će

prisiliti učenika da ju pročita. Poruka će biti poslala i prikazati se na desktopu računala

učenika tek nakon pritiska „ok“ učenik može nastaviti s radom.

Ekran 7: Kontaktiranje studenta tijekom rada

Izvor: EFRI

34

Iz perspektive učenika, može kontaktirati profesora kada ima pitanja ili nejasnoća bez da

cijela učionica zna. To pozitivno djeluje na one učenike koji nemaju hrabrosti inače pitati

pitanja. Postupak je jednostavan.

Ekran 8: Postavljanje pitanja profesoru

Izvor: EFRI

Tijekom rada na računalu nastavnik ima uvid u sve monitore koji su trenutačno aktivni te

može učenicima zabraniti pristup određenim aplikacijama, pristupu internetu te zabraniti

korištenje printera i drugih uređaja. Za razliku od programa učenika nastavnik ima mogućnost

i „snapshot“ koja je učenicima nevidljiva. Ta opcija nudi mogućnost „print screen“, također

nastavnik ima opciju „Shut down“ koja gasi, ponovno pokreće i odlogiranje od računala

učenika (What is LanSchool?, 2011).

35

Opcije (eng.prefrences) daju nastavniku kontrolu nad radom programa LanSchool. Ono što se

postavi biti će aktivno sve do slijedeće promjene, čak i kada se računala ugase.

Ekran 9: Podešavanje postavki

Izvor: EFRI

1. Kada preuzmete računala učenika, želite li da se ekran prikaže preko cijele radne

površine ili u obliku prozora.

2. Želite li prikazati poruku učenicima kada zamračite ekran.

3. U slučaju da računalo ima dva monitora možete vidjeti oba.

4. Želite li onemogućiti uporabu miša/tipkovnice.

5. Mjesto na kojem će učenik spremati svoj rad.

6. Ograničiti internet stranice kojima se može pristupiti.

7. Ograničiti određene aplikacije.

36

4.2. PREDNOSTI

Računalni program LanSchool, u pogledu tehničkih specifikacija, zahtjeva malo memorije i

ne preopterećuje procesor te koristiti malo ineternet propusnosti (eng. bandwith).

1. Iz aspekta korisnosti LanSchool nudi:

2. Praćenje svakog učenika pojedinačno.

3. Osigurava da je učenik fokusiran na nastavu.

4. Nastavniku treba manje vremena za korekciju zadaća, testova i drugog.

5. Mogućnost pomaganja učenicima tijekom nastave anonimno.

4.3. NEDOSTATCI

U pogledu tehničkih specifikacija LanSchool zahtijeva instalaciju na svim računalima kako bi

se mogao koristiti, svako računalo koje koristi LanSchool mora biti u mreže koja koristi taj

program te u slučaju grešaka na nastavnikovom računalu program se neće moći adekvatno

koristiti.

1. Iz aspekta korisnosti LanSchool

2. Zadiranje u privatnost korisnika kojem se to ne sviđa.

3. Izostanak interakcije između svih učenika na satu.

4. Ograničenost korištenja programa u slučaju da nastavnik nije dovoljno stručan.

5. Neki predmeti nisu predviđeni za ovakav program

4.4. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE

OS: Windows XP-32, Windows Vista-32/64, Windows 7-32/64, Windows 8-32/64, Windows

2003 i 2008 Terminal Server, Windows MultiPoint Server 2010-2012, Citrix spreman

(XenServer i XenDesktop), NComputing devices, Mac OS 10.5 ili više, iPads, iPod i iPhone

(iOS4, iOS5, i iOS6), Android 2.3, 3.0, 3.1, 3.2 i 4.0.

Podrška za Linux Ubuntu 32/54 verzija 11 i 12. Limit za surfanje samo u Firefox pregledniku.

PROCESOR:

37

· PC: 166 MHz Intel® Pentium® procesor ili brže

· Macs: Intel-bazirana Mac računala

RAM:

· 128 MB Windows XP

· 256 MB Windows Vista/7/8

· 512 MB Ubuntu 11, 12

· 512 MB Mac OS X

PROTOKOL:

· Sva računala moraju biti na TCP/IP parametru

· 802.11 wireless je podržan

Raspoloživi jezici: engleski, francuski, njemački, španjolski, arapski, ruski, korejski, japanski,

hebrejski, talijanski, portugalski, pojednostavljeni kineski, tradicionalni kineski i mađarski

38

5. U PRAKSI EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

Ekonomski fakultet Rijeka koristi e-učenje u procesu školovanja studenata. Cijeli sustav radi

na principu LAN mreže na većoj razini što znači da svako računalo u ustanovi je međusobno

umreženo. Kao pomoć pri LAN učenje koriste se i drugi programi.

Kako bi bolje razumjeli LAN učenje prvo treba definirati koje vrste elektroničkog učenja su

trenutačno u primjeni na fakultetu. Prvo treba navesti i tko je glavni poslužitelj usluge e-

učenja.

SRCE

Centar za e-učenje Sveučilišnoga računskoga centra (Srce) djeluje kao središte za podršku

ustanovama, nastavnicima i studentima pri uporabi tehnologija i alata e-učenja. Sustav za e-

učenje Merlin bazira se na Moodle softverskom rješenju. Cijeli sustav je u jednoj lokalnoj

mreži na koju su spojene ustanove (Centar za e-učenje, 2010).

MERLIN

Merlin je wb aplikacija koja se nalazi na serverima u centru SRCE u Zagrebu i kojima svaki

učenik, nastavnik i svatko tko ima jedinstveni AII identitet može pristupiti. U godini

2012./2013. korišten je sustav Merlin baziran na Moodle 1.9. dok u školskoj godini

2013./2014. će se koristiit Moodle 2.4. dalje u radu navodi se korištenje samog sustava učenja

na daljinu.

KORIŠTENJE MERLIN-a

Kako bi nastavnik otvorio kolegij na Merlinu mora poslati zahtjev u Srce u kojima daje

osnovne informacije o predmetu poput: naziv predmeta, kratica predmeta, oblik kolegija i

drugo. Nakon što je zahtjev odobren nastavnik može krenuti oblikovati kolegij po vlastitim

željama. Najbitnije je da kolegij bude u početku privremeno nedostupan za upis studenata i

nevidljiv kako bi se na što bolji način mogao osmisliti sadržaj i testirati prije puštanja u rad.

Pri formiranju sadržaja nastavnik je u mogućnosti dodijeliti uloge korisnicima:

39

„Forum s vijestima“ je objekt koji se nalazi na Merlinu isključivo za profesora i asistente.

Pomoću njega profesor šalje poruke svima koji su upisani u određeni predmet. Poruke stižu na

e-mail korisnika. Ovo je efektivan i brz način slanja informacija studentima pogotovo o

promjeni rokova, rezultatima ispita i drugo. Studenti mogu tim informacijama pristupiti putem

interneta.

Na stranicama kolegija postoje par stavki koje bi svaki kolegij trebao imati radi

funkcionalnost, razumljivosti i funkcionalnosti.

Osnovno o kolegiju poput:

· cilj kolegija

· sadržaj

· predavanja i seminar

· literatura

Bitno je naglasiti i obratiti pozornost na nekoliko stvari. Svaka od navedenih stavki mora biti

kratka i jasna bez pretjeranog teksta te informacije moraju biti jasne i točne. Također

predavanja i seminari se sastoji od materijala u obliku pdf-a, word dokumenta, power point

prezentacije ili drugih oblika koji su dostupni studentima tijekom trajanja kolegija i kasnije.

Podatke je potrebno ažurirati ako dođe do promjene.

Slijedeća kategorija koja se nalazi na Merlin sustavu za e-učenje jest nastavno osoblje koje

sadrži informacije o nositelju kolegija, asistentima te njihovim kontakt informacijama.

Najbolji način jest kreiranje hiperteksta tako da student odmah pritiskom na e-mail

profesora/asistenta pošalje mail s upitom. Također ako student nema dostupan mail na

stranicama kolegija Merlin nudi i slanje poruke pojedinom korisniku.

Predmet bi trebao imati obavijesti ili učestala pitanja. Tu se nalaze odgovori na pitanja u vezi

završnih radova, demonstratura i pitanja koja se ponavljaju tijekom godine.

Na kraju postoji forum namijenjen studentima preko kojeg studenti mogu međusobno

komunicirati, postavljati pitanja profesorima, otvarati teme i slično. To je bitan aspekt u e-

učenje jer daje povratnu informaciju o funkcionalnosti predmeta i drugim informacijama.

40

PROBLEMI KORIŠTENJA MERLINA

Problem s kojim se administrator pojedinog predmeta može susresti jest nedostatak znanja pri

prvom korištenju sustava. Sustav nudi dva načina uređivanja sadržaja na stranici i to putem

HTML jezika i korisničkog sučelja. Odabir ovisi o samome administratoru.

Postoji priručnik za nastavnike koji detaljno objašnjava postupak kreiranja sadržaja na

stranicama. Također jedan od problem koji se javlja tijekom korištenja sustava jest da se

zaboravi omogućiti upis u predmet, problem gdje studenti ne primaju e-mail poruke,

privremeni prestanak rada sustava radi održavanja, poveznice (eng. Link) koje ne rade te

slučaj kada administrator na vrijeme ne stavi predavanja/seminare na stranicu.

Kod problema upisa dovoljno je na postavkama kolegija omogućiti upis studentima, dok ako

dođe do problema pri kojem student ne prima e-mail od sustava treba provjeriti ako je student

u svojim postavkama upisao točan mail i označio ga kao aktivnim u suprotnom neće primati

e-mail s obavijestima.

Kako bi se izbjegao problem kašnjenja s materijalima administrator treba imati dobre

asistente i demonstratore koji mogu preuzeti taj dio posla. U konačnici Merlin sustav za e-

učenje je brz i jednostavan za korištenje (Sustav za e-učenje Merlin, 2010).

WEBINAR

Webinar (eng. webinar - web based seminar) je virtualna soba u kojoj se mogu odvijati

prezentacije, predavanja, instrukcije, radionice ili seminari koji se prenose putem interneta u

realnom vremenu. U sebi mogu sadržavati video, audio i tekstove i omogućuju direktnu

komunikaciju između korisnika. Glavna odlika webinara je da svaki sudionik je dio

predavanja i može postavljati pitanja, odgovarati i drugo tijekom odvijanja nastave.

Pomoću webinara korisnik može održati na daljinu (Webinari, 2010):

· predavanja

· prezentacije

41

· radionice

· konzultacije

· sastanke

5.1. PROCES INSTALACIJE LANSCHOOL U UČIONICI

Prilikom instalacije LanSchool trebalo se paziti na nekoliko stvari:

1. Nomal lab setup ili 1:1 setup

2. Odabrati unikatan kanal za svaku učionicu/predmet

3. Svaka učionica/predmet mora imati jedno računalo za profesora

4. Postavi dobar TCP/IP protokol za učenike i nastavnika

5. Ispravna i nezastarjela oprema

6. Korištenje zasebne mreže za bezični pristup Lan School

7. Želi li se da Lan School pristup bude pod lozinkom

Razlika je u tome da u situaciji 1:1 svaki učenik ima svoje računalo na kojem radi te opcija da

učenik sam bira kanal na kojem je nastavnik ili da nastavnik sam postavi kanal na kojemu će

učenici biti.

Na fakultetu je postavljeno tako da svaki nastavnik sam postavlja „lab“ i pridodaje mu

učenike.

Svako računalo koje na nalazi na istoj mreži ima po default postavkama „home“ kanal koji ne

koristi niti jedan nastavnik. Kako bi se to promijenilo dovoljno je promijeniti kanal na 0 i

otkriti sve učenike koji se trenutačno nalaze na mreži i postaviti ih sve na željeni kanal.

Nastavnik ima mogućnost promjene kanala na kojem se nalazi, dodavanja učenika i

završavanja nastave. Također moguće je kreirati za svaki predmet drukčiji lab jer program

nudi mogućnost da se napravi i do 16.000 različitih učionica (eng. lab) na istoj mreži.

Kako bi se pojednostavnila instalacija i rad programa LanSchool preporučuje se da svaka

učionica ima svoj kanal i jedno računalo za profesora, takav je slučaj na fakultetu. Učionica

ima jedno računalo za profesora, a ostala su namijenjena studentima. To je bitno jer se uloge

dodjeljuju tijekom instalacije programa.

42

Postavljanjem dobro TCP/IP protokola omogućuje se razmjena podataka i pravilan rad

sustava. U slučaju ekonomskog fakulteta sva računala, koja koriste Lan School, nalaze se na

istoj IP adresi.

U slučaju da se Lan School želi bezično koristiti potrebno je kreirati pristupnu točku (eng.

access point13

). Potrebna je i dobra mreža koja će podnijeti veći broj spajanja na mrežu. U

slučaju ekonomskog fakulteta računala su žično spojena na mrežu i na taj način koriste

LanSchool.

U slučaju da se Lan School postavi tako da bude zaštićen lozinkom (eng. password) potrebno

je da nastavnik, svaki put kada želi pristupiti studentu, upiše lozinku.

POKRETANJA PROGRAMA ZA INSTALACIJU

U LanSchool postoje dvije vrste programa prije instalacije:

· teacher.msi

· student.msi

Potrebno je instalirati program na svakom računalu, također kada se student odlogira program

će se re-startati.

INSTALACIJA NA RAČUNALU NASTAVNIKA

Kada se program instalira potrebno je prihvatiti licencu i odmah kod instalacije urediti kanal

na kojem će se nalaziti, raspon je od 1 do 16.000. nakon toga potrebno je urediti postavke

programa po želji nastavnika jer ono što bude odabrano biti će i na programu učenika.

INSTALACIJA NA RAČUNALU STUDENTA

Na računalu studenta također se mora navesti korektan kanal, onaj koji je odredio nastavnik i

postaviti postavke u skladu s potrebama. Njima studenti ne mogu pristupiti i samo ih mijenja

nastavnik.

13 Access Point: pristupna točka, omogućava integraciju bežičnih korisnika sa postojećim žičanim Ethernet mrežama.

43

5.2. INSTALACIJA U „SECURE MODE“

Instalacija na ovaj način omogućuje da samo autorizirani profesori mogu kontrolirati rad

studenata- svaki nastavnik mora imati određenu lozinku kako bi pristupio programu i na taj

način uklanja se mogućnost da svatko pristupi računalu nastavnika i pokrene program.

5.3. KONFIGURACIJA LAN SCHOOL

LanSchool ima jednostavnu konfiguraciju koja se sastoji od:

· Teacher

· Student

· Web Limiting

· Application Limiting

· Network

NASTAVNIK

Prikaz ekrana:

· cijeli ekran (eng. Full Screen): pokazati će studentima ekran preko cijelog ekrana.

Tijekom toga studenti nisu u stanju koristiti miš i tipkovnicu. Nastavnik može vidjeti

an svom računalu do 144 monitora studenata.

· prozor (eng. windowed): nastavnikov ekran biti će prikazan u bloku prozora na

računalima studenata koji mogu odabrati opciju pratiti (eng. follow along). Tijekom

ovog procesa studenti mogu koristiti cijelo računalo.

· Redukcija boja (eng. color reduction): ograniči korištenje boj kako bi ubrzao rad

programa.

Nastavnik Video ubrzivač

· Performanse (performance): pomoću ovoga nastavnik može ubrzati prijenos. Opcija

moguća samo na Windows 2000 i više.

44

· Kompatibilnost (eng. compatibility): opcija koja ukida „Teacher Video Accelerator“.

· Poruka na zaslonu (eng. Blank Screen Message): nastavnik gasi ekrane studentima i

piše poruku. Poruke mogu biti pohranjene.

STUDENT

Postavljanje limita za studente – može samo profesor.

Daljinsko upravljanje

· Onesposobiti tipkovnicu i miš studentu: kada nastavnik daljinski upravlja monitorima

računala student ne može koristiti miš i tipkovnicu.

· Ikone Studenata

· Prikaži trenutačno aplikaciju: prikazuje koju aplikaciju student koristi

· Prikaži zadnju posjećenu stranicu: prikazuje koja je zadnja web stranica koju je

student posjetio.

· Task Menadžer/ Monitor aktivnosti: onemogućuje task manager i aktivnost na

računalima studenata

LanSchool folder za studente

· Studenski folder: nastavnik odabire put (eng.path) za spremanje datoteka.

· Prikaži obavijesti kada student pristupi internetu: mogućnost gdje studentu prikazuje

ako je „web limiting“upaljen ili ugašen.

WEB LIMITING

· Blokiraj sve (eng. Block all): zabranjen pristup svim stranicama

· Dopuštene stranice: nastavnik sam odabire kojim stranicama se može pristupiti

· Blokiraj slijedeće stranice: nastavnik blokira određene stranice

· Zabrani privatno/IP pregledavanje: studenti ne mogu koristiti opciju „privatnog“

gledanja stranica ili da pristupaju stranicama preko druge IP adrese14

14 IP adresa jedinstvena brojčana oznaka računala na internetu.

45

LIMITIRANJE APLIKACIJA

· Dopuštene aplikacije: na listu se dodaju aplikacije koje student smije koristiti.

· Zabranjene aplikacije: lista zabranjenih aplikacija kojima student ne može pristupiti

Ukoliko nastavnik želi promijeniti kanal na kojem se njegova nastava nalazi potrebno je

deinstalirati ili reinstalirati LanSchool program i ponovno ga instalirati. Prilikom instalacije

potrebno je paziti da se odabiru prava računala.

5.4. ODRŽAVANJE LANSCHOOL

LanSchool program ima redovite nadogradnje koje se trebaju izvršiti na računalima. U slučaju

ekonomskog fakulteta to se vrši manulano preko servera koji vrši nadogradnju nad svim

računalima u jednoj učionici. Potrebno je naglasiti da za održavanje sustava nisu zaduženi niti

ga mogu obaviti nastavnici nego administratori na mreži. Nastavnici mogu samo postaviti

željene postavke koje su vezane za njihovu nastavu.

5.5. CASE STUDY LAN SCHOOL15

LAN School program je veoma vrijedan u slučaju studenata koji pristupaju CIS nastavi (eng.

Computer Information System). Budući da škola zahtjeva da svaki od 800 studenata

ekonomije mora odslušati nastavu vezanu za korištenje paketa programa pod nazivom

„Microsoft Office“.

Ovo je također i nastava koja najviše zahtijeva da učenici ostanu fokusirani tijekom nastave, a

ne da idu na internet i rade drugi stvari za vrijeme nastave pogotovo jer je predmet dosta lagan

i obvezan.

15 LanSchool Case Study Northern Arizona University, College of Business By Bill Cone Computer Information

Systems Lecturer

46

Program nudi i mogućnost da učenici ne moraju gledati na projektor za vrijeme nastave nego

ono što radi profesor bude dostupno u realnom vremenu njima na računalima.

Korištenjem programa omogućili su da studenti tijekom nastave slučaju više nastavnika nego

da idu na internet i druge dijelove računala, također nakon test perioda Lan School je

postavljen i u uporabu za druge nastavne programe (Case Study, 2013).

47

6. ZAKLJUČAK

Razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije došlo je i do promjene shvaćanja samog

sustava komunikacije. Uvedeni su novi načini povezivanja, razvijene su lokalne mreže,

poboljšao se prijenos podataka i ostale promjene koje su utjecale na način obrazovanja.

Komunikacija između studenata i nastavnika postala je drukčija, drugim riječima danas je

informacijsko-komunikacijski sustav bitan dio naše kulture. Zbog navedenih promjena došlo

je i do promjene shvaćanja samog pojma učenja.

Razvojem hardvera došlo je i do razvoja softvera. Lokalne mreže pridonijele su razvoju

načina obrazovanja u velikoj mjeri. Nastava na računalima postala je interaktivnija,

povezivanja i dijeljenje resursa i uređaja je postao standard svake učionice. Lokalne mreže

nisu samo pridonijela razvoju obrazovanja nego i ostalih dijelova društva.

Nastavu je postalo teško nadzirati i zadržati apsolutnu kontrolu nad njihovim postupcima za

vrijeme sata. Zbog toga razvijen je softver LanSchool koji želi vratiti dio te izgubljene

kontrole nastavnicima.

LanSchool je računalni program kreiran s idejom nadziranja rada učenika/studenta za vrijeme

nastave na principu lokalne mreže. Iako se nekima čini da je to zadiranje u privatnost i da

program treba mijenjati sve do izvornog koda. Bit programa jest da se studentima pažnja

obrati na nastavni materijal za vrijeme sata, a ne da imaju slobodu odlaska na internet te da

gube pažnju drugim programima. Također sam program nudi opciju da profesor pokaže svoj

monitor studentima/učenicima. To je veoma korisno ako se radi sa programima koje potrebno

pokazati jer često učionice su dosta velike i učenici u zadnjim klupama ne vide materijal na

ploči ili platno projektora.

Tijekom nastave nastavnici se često susreću sa situacijom u kojoj je učenike sram pitati ono

što im nije jasno u strahu da će ih kolege ismijati. Ovaj program nudi opciju anonimne

komunikacije između nastavnika i učenika i uklanja ovaj problem. Kod učenika mlađe dobi

uočeno je da često vole pritiskati ikone na zaslonima računala te tako, u slučaju da

administratori nisu zaštitili određene opcije na računalima, napraviti grešku koju ne znaju

riješiti. Upravo zbog takvih stvari Lan School program je dobar jer to sprječava.

48

Još jedna od bitnih činjenica vezanih za navedeni program jest da ispiti se mogu odvijati bez

mogućnosti varanja. Lan School nudi opciju kreiranja ispita i slanja studentima/učenicima pri

čemu je redoslijed pitanja nasumičan.

Na kraju potrebno je reći kako s aspekta učenika program je dobio kritike zbog zadiranja u

privatnost. Nažalost to je činjenica, ali učenici moraju biti svjesni da za vrijeme nastave bitno

je praiti nastavu, a ne baviti se drugim stvarima poput interneta. Svaka škola treba se suočiti s

kritikama programa, ali također treba težiti da spriječi gubljenje koncentracije

učenika/studenata.

Za razliku od mišljenja učenika/studenata nastavnici podupiru ovakav program jer upravo on

im omogućuje veću kontrolu nad nastavom. Sigurni su za sadržaj svakog monitora u učionici

te na temelju svog rada mogu vidjeti koji su najveći problemi s kojima se učenici susreću.

Zbog pojedinih opcija programa nastavnici također štede na vremenu za ispravak zadaća,

ispita i slično budući da to radi sam program. Ako nastavnik uštedi na vrijeme na takvim

stvarima ima mogućnost više vremena posvetiti svojim studentima/učenicima.

49

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS EKRANA

Redni broj Naslov Stranica

1. Razlika u ikonama 31

2. Osnovno sučelje 31

3. Prikazivanje ekrana učenika/nastavnika 32

4. Zacrniti ekran korisnicima 32

5. Kreiranja ispita putem LanSchool 33

6. Praćenje polaganja ispita 34

7. Kontaktiranje studenta tijekom rada 34

8. Postavljanje pitanja profesoru 35

9. Podešavanje postavki 36

50

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov Stranica

1. Mišljenje učenika po pitanju praćenja njihovog rada na računalima

tijekom nastave 22

2. Pitanje profesora anonimno ako je učeniku nešto nejasno 23

3. Pristup svim informacijama 24

4. Ocjena praćenja rada na računalu učenika 25

5. Pitanje privatnosti, ocjena učenika

26

6. Ocjena zadiranja u privatnost

26

7. Kontaktiranje studenta tijekom rada 34

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov Stranica

1. Nadgledanje i praćenja rada na računalu 22

2. Pomoć pri radu 23

3. Pristup informacijama 24

4. Nadgledanje i praćenja rada na računalu, mišljenje učenika 25

5. Pitanje privatnosti 26

6. Pitanje zadiranja u privatnost učenika 27

51

LITERATURA

KNJIGE:

1. Bognar, B., 2008, Elektroničko učenje, Zrno, Zagreb

OSTALI IZVORI:

1. Apple Talk, 2013, dostupno na: http://en.wikipedia.org/wiki/AppleTalk (28.08.2013)

2. Case Study, 2013, dostupno na: http://lanschool-

docs.s3.amazonaws.com/NAUcasestudy.pdf (25.08.2013)

3. Centar za e-učenje, 2010, dostupno na: http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-

usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/ (18.08.2013)

4. Eduroam, 2013, dostupno na: http://www.eduroam.hr/eduroam.html (30.08.2013)

5. E-learning and the big E, 2010, dostupno na:

http://www.educause.edu/ero/article/think-exciting-e-learning-and-big-e (20.08.2013)

6. Elearning-examples, 2013, dostupno na: http://www.smartbuilder.com/elearning-

examples/all-examples (27.08.2013)

7. E-učenje-učenje putem interneta, 2013, dostupno na: http://www.poslovni.hr/tag/e-

ucenje-e-learning-ucenje-putem-interneta-5769 (19.08.2013)

8. http://www.webcitation.org/5tP07Xoec

9. http://www.webcitation.org/5tP0nKIlL

10. Iternetwork Packet Exchange, 2013, dostupno na: http://en.wikipedia.org/wiki/IPX

(29.08.2013)

11. Linear and non-linear learning, 2007, dostupno na: http://ken-

carroll.com/2007/12/13/linear-and-non-linear-learning/ (16.08.2013)

12. Local area network, 2013, dostupno na:

http://en.wikipedia.org/wiki/Local_area_network#cite_note-9 (26.08.2013)

13. Nova inačica Moodle-a na CARNetovom sustavu, 2013, dostupno na: http://e-

obrazovanje.carnet.hr/category/e-obrazovanje (29.08.2013)

14. Osnovan Lan laboratorij, 1997, dostupno na:

http://www.carnet.hr/novosti/novosti?news_id=2416 (23.08.2013)

52

15. Povijest CARNETA, 2013, dostupno na:

http://www.carnet.hr/o_carnetu/o_nama/povijest_carneta (20.08.2013)

16. Računalne mreže, 2009, dostupno na: http://sistemac.carnet.hr/node/671 (27.08.2013)

17. Sustav za e-učenje Merlin, 2010, dostupno na: http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-

usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/merlin/ (24.08.2013)

18. Use of Local Area Network, 2009, dostupno na: http://www.ericdigests.org/pre-

9214/local.htm (17.08.2013)

19. Web 2.0, 2013, dostupno na: en.wikipedia.org/wiki/Web_2.0 (17.08.2013)

20. Webinari, 2010, dostupno na: http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-

usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/webinari/ (29.08.2013)

21. What is LanSchool?, 2011, dostupno na:

http://faculty.oprfhs.org/jkotas/LanSchool.pdf (16.08.2013)

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA UPOTREBE LOKALNIH

MREŽA U OBRAZOVANJU izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Marine Čičin-

Šain, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent Ivan Uroda. U radu sam primijenila

metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju

diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s

korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica

Mirnesa Kurpejović