ANALIZA FINANCIJSKIH POKAZATELJA PRI KORIŠTENJU PRAVA LOVA U “NEKOMERCIJALNOM” LOVIŠTU
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/648.B.pdf · Ovaj diplomski rad se...
Transcript of SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/648.B.pdf · Ovaj diplomski rad se...
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
TIHOMIR KATIĆ
TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Oporezivanje poduzeća
Mentor: Prof.dr.sc. Helena Blažić
Student: Tihomir Katić
Rijeka, rujan 2014.
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................. 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................ 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................ 1
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................... 2
1.4. Znanstvene metode ......................................................................................... 2
1.5. Struktura rada ................................................................................................. 3
2. TEORIJSKO ZNAČENJE TROŠARINA ............................................ 4
2.1. Razvoj i značaj trošarina ................................................................................. 4
2.2. Vrste trošarina ................................................................................................ 5
2.3. Ekonomska i financijska uloga trošarina ......................................................... 6
2.4. Pozitivni aspekti trošarina ............................................................................... 7
2.5. Negativni aspekti trošarina .............................................................................. 8
2.6. Razlozi i ciljevi uvođenja trošarina ............................................................... 10
3. TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE U
REPUBLICI HRVATSKOJ ..................................................................... 13
3.1. Trošarine u Republici Hrvatskoj.................................................................... 13
3.2. Oporezivanje duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj............................. 14
3.3. Visina trošarina na duhan i duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj ......... 17
3.4. Utjecaj porezne politike na potrošnju duhanskih proizvoda u Republici
Hrvatskoj ................................................................................................................. 20
3.5. Prihodi od trošarina u Republici Hrvatskoj .................................................... 21
3.6. Harmonizacija trošarina s Europskom unijom ............................................... 22
4. TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE U
EUROPSKOJ UNIJI ................................................................................ 26
4.1. Trošarine u Europskoj uniji ........................................................................... 26
4.2. Oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji .................................... 27
4.3. Smjernice i Direktive Europske unije ............................................................ 34
4.4. Izvješća Komisije Europske unije ................................................................. 39
4.5. Prihodi od trošarina u Europskoj uniji ........................................................... 41
4.6. Harmonizacija trošarina u Europskoj uniji..................................................... 44
5. ZAKLJUČAK .................................................................................... 45
LITERATURA......................................................................................... 47
POPIS TABLICA..................................................................................... 49
1
1. UVOD
U ovom diplomskom radu predstavljene su trošarine na duhan i duhanske proizvode.
Predstavljena je trošarina u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj, te promjene trošarina
ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. U uvodnom dijelu objašnjen je problem, predmet i
objekt istraživanja, ciljevi i svrha istraživanja, radna hipoteza i pomoćne hipoteze.
Objašnjene su metode pisanja diplomskog rada i struktura rada.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
U uvodu su predstavljeni problem, predmet i objekt istraživanja.
Problem istraživanja je temeljito istražiti i analizirati osnovne značajke trošarina na
duhan i duhanske proizvode i dati usporedbu tih trošarina u Republici Hrvatskoj i
Europskoj uniji.
U ovom diplomskom radu predmet istraživanja su trošarine na duhan i duhanske
proizvode, razlozi nastanka te razlog postojanja tih trošarina, kao i razlike u Zakonima o
trošarinama između Republike Hrvatske i Europske unije.
Iz navedenog predmeta i problema istraživanja proizlazi i objekt istraživanja. Objekt
istraživanja su trošarine na duhan i duhanske proizvode te usporedba između tih
trošarina u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Nakon problema, predmeta i objekta istraživanja predstavljena je radna hipoteza te
pomoćne hipoteze.
Radna hipoteza glasi: Zakonima i spoznajama o trošarinama na duhan i duhanske
proizvode moguće je utvrditi važnost tih trošarina, te ih usporediti između Republike
Hrvatske u odnosu na cijelu Europsku uniju.
2
Uz radnu hipotezu postoji i više pomoćnih hipoteza koje daju detaljniji prikaz
cjelokupnog diplomskog rada i dokazuju točnost glavne hipoteze. One glase:
· Iz spoznaja o trošarinama na duhanske proizvode moguće je zaključiti kolika je
važnost i koji su ciljevi njihovog uvođenja u porezni sustav države.
· Iz spoznaja o zakonskom okviru kojim se regulira uvođenje trošarina u porezne
sustave moguće je zaključiti kolika je njegova važnost za pravilno
funkcioniranje tržišta duhanskih proizvoda.
· Iz činjenica koje se odnose trošarine na duhanske proizvode i harmonizaciju
trošarina na razini Europske unije može se odrediti važnost usklađivanja
oporezivanja duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj sa smjernicama
Europske unije.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha ovog diplomskog rada je usporediti i prikazati trošarine na duhan i duhanske
proizvode na razini cijele Europske unije i Republike Hrvatske. Trošarine kao posebni
porezi imaju veliku ulogu u poreznim sustavima država jer donose velike fiskalne
prihode.
Cilj ovog istraživanja je istražiti i ispitati važnost trošarina na duhan i duhanske
proizvode u poreznim sustavima država, utjecaj trošarina na potrošnju duhana i
duhanskih proizvoda, te važnost karakteristika i značajki koje trošarine imaju unutar
poreznog sustava Republike Hrvatske i Europske unije.
1.4. Znanstvene metode
Ovaj diplomski rad se zasniva na korištenju znanstvenih metoda koje su primjenjivane
tijekom istraživanja u skladu s potrebama koje su se pojavile prilikom izrade rada. Pri
istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja u odgovarajućoj kombinaciji korištene
su sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije,
metoda deskripcije, metoda definicije, metoda klasifikacije, statistička metoda, metoda
komparacije, logička metoda, te druge metode znanstvenog istraživanja.
3
1.5. Struktura rada
Rezultati istraživanja trošarina na duhan i duhanske proizvode predočeni su u pet
međusobno povezanih dijelova.
U uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i četiri
pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i obrazložena
struktura diplomskog rada.
Drugi dio rada govori o značenju trošarina općenito, samom razvoju trošarina kroz
povijest te vrstama trošarina, ekonomskim i financijskim ulogama trošarina kao
posebnih poreza, pozitivnim i negativnim aspektima trošarina te samim razlozima i
ciljevima uvođenja trošarina na duhan i duhanske proizvode.
Treći dio diplomskog rada vezan je uz trošarine na duhan i duhanske proizvode u
Republici Hrvatskoj. Tu su navedena pravila oporezivanja duhana i duhanskih
proizvoda u Hrvatskoj, visina tih trošarina, utjecaj porezne politike na potrošnju te
prihodi od trošarina na duhan i duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj. Također je i
prikazana harmonizacija novim Zakonom o trošarinama sa ostalim zemljama članicama
Europske unije sa Republikom Hrvatskom kao najnovijom članicom.
Trošarine na duhan i duhanske proizvode u Europskoj uniji je četvrti dio diplomskog
rada. U njemu su navedena pravila oporezivanja na duhan i duhanske proizvode u
Europskoj uniji, Smjernice i Direktive Europske unije kao i Izvješća Komisije Europske
unije vezane uz trošarine na duhan i duhanske proizvode. Također su prikazani i prihodi
od trošarina u Europskoj uniji po zemljama članicama, potrošnja duhana te
harmonizacija trošarina u Europskoj uniji.
Posljednji dio rada je zaključak. U njemu je dana sinteza rezultata istraživanja kojima je
dokazivana postavljena radna hipoteza, te su istaknuti najvažniji dijelovi rada, te
zaključci dobiveni istraživanjem.
4
2. TEORIJSKO ZNAČENJE TROŠARINA
Trošarinama, posebnim porezima ili akcizama, oporezuje se promet određenih
proizvoda, a plaćaju ih proizvođači ili uvoznici, i to u apsolutnom iznosu po jedinici
mjere tog proizvoda, litri, komadu, kilogramu ili u određenom postotku od prodajne
cijene. Razlozi uvođenja trošarina mogu biti socijalni, zdravstveni, ekološki i fiskalni.
Prednost tih posebnih poreza prema drugim porezima je jednostavnost ubiranja te mali
broj poreznih obveznika.
2.1. Razvoj i značaj trošarina
Trošarine se ubrajaju u najstarije poreze. Njihovo pojavljivanje i upotreba zabilježeno je
još u staroj Ateni i Rimu, u antičkim državama Bliskog i Dalekog istoka. Pojavom
novca dolazi do proširenja posebnog poreza. Naziv akciza potječe još iz 16. stoljeća iz
Nizozemske kada su posebnim porezom oporezivani pivo, sol, šećer i alkoholna pića. U
16., 17. i 18. stoljeću dolazi do njihove rasprostranjene primjene, time počinju zauzimati
najznačajnije mjesto u poreznim prihodima. Na teritoriju današnje Njemačke, Austrije,
Francuske, Nizozemske, Španjolske, Rusije i Engleske od 16. do 18. stoljeća
oporezivanje prometa pojedinih proizvoda imalo je široke razmjere.
Oporezivanje duhana uvedeno je u Francuskoj u 17. Stoljeću, pošto je, nakon opće
zabrane prodaje i upotrebe duhana, 1629. godine kraljevskim dekretom uvedena carina
na uvoz duhana, i to uz obrazloženje o brizi za zdravlje podanika. Uz istovremeno
uvođenje monopola na duhan, ovaj se oblik akciza ubrzo proširio i u drugim europskim
državama, kao npr. u Španjolskoj 1663., u Portugalu 1664., u Austriji 1670., u
Francuskoj 1674. godine (Jelčić, 2001:334).
U 19. stoljeću trošarine su bile dio sustava općeg poreza na dobra i usluge koje su
početkom 20. stoljeća transformirana u opći porez na potrošnju, odnosno od 1960-ih u
porez na dodanu vrijednost. Danas su u gotovo svim suvremenim poreznim sustavima
uvedeni posebni porezi ili trošarine. Proizvode koji se oporezuju trošarinama možemo
svrstati u tri osnovne skupine: alkoholne proizvode, energente i duhanske proizvode, a
5
one se proširuju nizom drugih proizvoda i znatno se razlikuju od države do države. Broj
uvedenih trošarina kreće se od samo nekoliko proizvoda pa sve do podugačke liste s
više od dvadeset različitih proizvoda: kave, sladoleda, televizora i videoaparata,
kućanskih aparata, šibica, upaljača, lososa, šećera, čaja, kozmetičkih proizvoda,
električnih žarulja, insekticida, herbicida pa do igraćih karata, banana, kakaoa i
maslinova ulja (Kuliš, 2005:5).
U Hrvatskoj je prva trošarina na kavu uvedena u srpnju 1993. godine. Godinu dana
nakon toga uvode se trošarine na naftne derivate, duhanske proizvode, alkohol, pivo,
bezalkoholna pića, osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove.
Trošarina na luksuzne proizvode uvedena je u listopadu 1999. godine, a potom 2002.
godine trošarina na premije osiguranja i kasko osiguranja cestovnih motornih vozila
(Kesner-Škreb & Kuliš, 2010:63).
2.2. Vrste trošarina
Postoje tri različita načina za utvrđivanje trošarinskih obveza kod trošarina. To su
trošarine kao jedinični porez kada se obračunava u apsolutnom iznosu po jedinici mjere,
kao ad valorem porez kada se obračunava u postotku od vrijednosti kupljene robe i kao
mješoviti porez kada se prilikom utvrđivanja trošarinske obveze primjenjuje
kombinacija jediničnog poreza i ad volarem poreza. Najčešći oblik oporezivanja je kada
se trošarina plaća kao pojedinačni porez, odnosno u apsolutnom iznosu po jedinici
mjere, odnosno po kilogramu, komadu ili litri.
Trošarinska osnovica za cigarete sadrži dvije komponente. To su specifična ili posebna
trošarina koja je određena po jedinici proizvoda u svoti za 1.000 komada na sve vrste
cigareta te ad valorem ili proporcionalna trošarina koja je određena kao postotak
maloprodajne cijene na sve vrste cigareta.
Specifična ili posebna trošarina se nalazi u intervalu od 5% do 55% svote ukupnog
poreznog opterećenja. Ukupno porezno opterećenje jednako je zbroju proporcionalne ili
ad valorem trošarine, posebne ili specifične trošarine i poreza na dodanu vrijednost koji
6
se ubire na cigarete u najprodavanijoj maloprodajnoj cjenovnoj skupini cigareta.
Prednosti specifične ili posebne trošarine su predvidivi prihodi državnog proračuna,
smanjenje razlike u cijenama te lakša administracija i jednostavniji izračun. Nedostatak
je taj što inflacija smanjuje realne vrijednosti prihoda, ne širi domaću proizvodnju i
može rezultirati izmjenom karakteristike cigareta sa ciljem smanjenja ukupne osnovice.
Proporcionalna ili al valorem trošarina se utvrđuje za svaku godinu 1. siječnja na
temelju statističkih podataka o rastu maloprodajnih cijena. Prednosti proporcionalne ili
al valorem trošarine su što se oporezuje veća profitna marža, štiti domaća proizvodnja i
automatska prilagodba za inflaciju. Nedostaci su manje predvidivi prihodi, rastu razlike
u cijenama između cigareta pa potrošači mogu početi konzumirati jeftinije cigarete te
otežana administracija u izračunu.
2.3. Ekonomska i financijska uloga trošarina
Posebni porezi ili trošarine kao i sve ostale vrste poreza djeluju na punjenje fiskalne
blagajne. Jedni od financijski najznačajnijih posebnih poreza ili trošarina su oni na naftu
i naftne derivate te porezi na duhan i duhanske proizvode. Potrebno je jasno definirati
koji proizvodi imaju obilježja luksuznih proizvoda, odrediti kolika je cjenovna
elastičnost potražnje za tim proizvodima, te postoje li supstitutivni proizvodi. Ako je
cjenovna elastičnost potražnje velika, pa uvođenjem trošarina potražnja za tim
proizvodima padne, neće biti ostvaren cilj povećanja progresivnosti poreznog sustava.
Kao primjer važnosti trošarina u poreznim sustavima država mogu se navesti duhanski
proizvodi. Cigarete i ostali duhanski proizvodi oporezuju se u gotovo svakoj državi
svijeta. Čak i one države koje nisu sklone vladinim intervencijama na tržištu podržavaju
oporezivanje duhanskih proizvoda kao lak izvor prihoda koji uzrokuje relativno male
tržišne poremećaje (Zelenika, 2009:479).
Povećanje trošarine na proizvode obično izaziva povećanje poreznih prihoda ali također
i smanjenje potrošnje. Međutim duhanski proizvodi specifični su po tome što još uvijek
ne postoje slični proizvodi koji mogu nadomjestiti njihovu upotrebu a istovremeno
7
stvaraju ovisnost pa tako i štete zdravlju. Stoga povećanje cijena ne mora dovesti do
pada potrošnje duhanskih proizvoda.
Europska unija pokušava uskladiti porezne sustave svih članica pa tako i trošarine.
Čime bi se djelomično suzbila ilegalna trgovina i što bi pozitivno djelovalo na prihode
od posebnih poreza. U budućnosti se može očekivati porast trošarinskih prihoda zbog
fiskalne izdašnosti energetskih poreza, naglašene tendencije prema potrošno
orijentiranim porezima i razvoja interneta koji vodi umanjenju poreza na odbitak i
potrebi naknade tako izgubljenih sredstava pomoću jačeg oporezivanja potrošnje.
2.4. Pozitivni aspekti trošarina
Posebni porezi imaju mnogobrojne pozitivne aspekte važne za državnu blagajnu.
Prednosti trošarina su izdašnost prihoda, stabilnost prihoda, jeftinoća ubiranja prihoda te
ugodnost plaćanja poreza.
Možda najvažnija karakteristika trošarina su njihova fiskalna izdašnost. Obvezi plaćanja
posebnih poreza na promet uglavnom podliježu proizvodi koje upotrebljava veliki broj
potrošača i koji služe za postizanje određene kvalitete njihovog življenja. Uglavnom su
to proizvodi čija je potražnja relativno neelastična (alkohol, duhan, benzin), odnosno
uvođenje trošarina i rast njihovih cijena neće bitno utjecati na smanjenje količina
njihove potrošnje. Time trošarine zajedno s općim porezom na promet čine jedan od
izdašnijih državnih prihoda kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.
Stabilnost prihoda s naslova posebnih poreza proizlazi prije svega iz činjenice što se
posebni porezi uvode na predmete široke potrošnje, te se potrošači nerado odriču od
njihove upotrebe. Za proizvodima koji se oporezuju posebnim porezima postoji u
pravilu stabilna potrošnja, te dosta ograničena supstitucijska elastičnost.
Jeftinoća ubiranja i ugodnost plaćanja, kao i jednostavna kontrola porezne discipline
daljina su obilježja trošarina. Premda se posebni porezi na promet razrezuju na
predmete široke potrošnje i premda se plaćanje ovih poreza prevaljuje na veliki broj
8
potrošača, broj poreznih obveznika kod trošarina u pravilu je relativno vrlo malen i vrlo
lako ih je utvrditi. Samim time i administrativni troškovi ubiranja ovih poreza su dosta
maleni u odnosu na ubrane prihode.
Osim fiskalnih razloga uvođenja trošarina, potrebno je spomenuti i one nefiskalne
razloge kojima suvremene države nastoje opravdati njihovo uvođenje te time dobili
naklonost javnosti i biračkog tijela. Kod toga se u pravilu fiskalni razlozi ne ističu i oni
se u pravilu drže u drugom planu. Kao najvažniji nefiskalni razlozi uvođenja posebnih
poreza na promet obično se ističu socijalni razlozi, zdravstveni razlozi, ekološki razlozi,
ekonomski razlozi, razlozi zbog načela korisnosti, razlozi zbog poskupljenja uvoznih
proizvoda i slično.
Iz ovih nefiskalnih razloga upravo se lako očituju vrste proizvoda koje su obuhvaćene
trošarinama. To su razni luksuzni proizvodi (socijalni razlozi), zatim alkohol i cigarete
(zdravstveni razlozi), nafta i naftni derivati (ekološki razlozi) itd. Nadalje, trošarine se
mogu promatrati kao svojevrsni nadomjestak ukidanju carina u kontekstu priključivanja
EU kao zajedničkom tržištu te se na taj način poskupljuju uvozni proizvodi. Načelo
korisnosti kao razlog uvođenja trošarina obično se povezuje s posebnim oporezivanjem
naftnih derivata, na primjer, ako netko tko više koristi motorno vozilo te time ostvaruje i
određene korisnosti, tada je ispravno da trošarina služi kao svojevrsna naknada za
materijalnu korist koju je on ostvario jednim dijelom i uz pomoć naftnih derivata.
2.5. Negativni aspekti trošarina
Uz pozitivne aspekte trošarina postoje i negativni aspekti trošarina. Jedan nedostatak
koji se smatra nezaobilaznim očituje se kroz regresivno djelovanje poreza na promet.
Regresivnost kao negativna karakteristika trošarina je primjer negativnosti poreza na
promet koje se izražavaju kroz njegovo regresivno djelovanje. U ovom slučaju, načelo
pravednosti kod poreza na prometu u potpunosti je zanemareno. Neovisno o svojoj
gospodarskoj snazi, pojedinac da bi preživio mora kupovati određene proizvode i
koristiti određene usluge. Prilikom kupovine tih proizvoda i usluga, porezni obveznici
9
plaćaju realno isti iznos poreza, ne uvažava se njihova gospodarska snaga. Teret
regresivnosti teže pritišće poreznog obveznika što je porezna stopa viša, a dohodak
poreznog obveznika niži.
Da bi se ublažilo ili otklonilo nesocijalno djelovanje poreza na promet primjenjuju se
određene mjere koje se mogu podijeliti u tri grupe. Prva grupa su mjere unutar sustava
poreza na promet. Pod ove mjere svrstavamo korištenje određenih poreznih oslobođenja
i olakšica koji su u pravilu namijenjeni zadovoljenju osnovnih životnih potreba.
Također se pod ovim mjerama podrazumijeva primjena povišenih poreznih stopa
prilikom oporezivanja luksuznih proizvoda, tako da se javlja problem koje proizvode
svrstati pod luksuzne proizvode i kolikom višom stopom opteretiti taj proizvod. To ne
pogoduje samo siromašnima već i imućnijima budući je prilikom te klasifikacije
nemoguće vršiti razgraničenja s obzirom na nečije imovinsko stanje.
U drugu grupu spadaju mjere izvan sustava poreza na promet, ali unutar poreznog
sustava. Pod ovim mjerama se smatra primjena progresivnih poreznih stopa prilikom
primjene drugih poreznih oblika, prije svega, poreza na dohodak. Ovdje tako dolazi do
izražaja pravednosti, a naglašena je u tome, da oni koji više zarađuju i plaćaju više, ali
je ovdje potrebno razmišljati koliki stupanj progresije upotrijebiti, te koliki broj
poreznih razreda treba upotrijebiti. Zapravo ovdje govorimo o djelomičnoj ili relativnoj
kompenzatornoj progresiji gdje se postiže samo djelomično ublažavanje regresivnog
učinka poreza na promet, ili pak govorimo o pravnoj ili apsolutnoj progresiji kada se
radi o slučaju da je u cijelosti uklonjen učinak regresivnog djelovanja poreza na promet.
Mjere izvan poreznog sustava, ali unutar društveno-gospodarskog sustava je treća grupa
mjera. Pod ovim mjerama misli se na mjere iz socijalne politike, kao što je besplatno
školovanje, besplatni udžbenici, besplatan vrtić za djecu iz socijalno nezbrinutih obitelji
i drugo. U pravilu se, u suvremenim državama primjenjuje kombinacija mjera na koji je
način jedino moguće djelomično ili u potpunosti ukloniti negativne učinke oporezivanja
prometa. Da bi se umanjilo nesocijalno djelovanje poreza ili da bi ga se u potpunosti
uklonilo razvio se široki sustav mjera.
10
2.6. Razlozi i ciljevi uvođenja trošarina
Kod uvođenja trošarina u nekoj zemlji, porezna vlast mora imati određene razloge i
ciljeve zbog kojih se odlučuje na njihovo uvođenje i zadržavanje u poreznom sustavu.
Posebnim porezom na promet oporezuje se promet jednog određenog proizvoda ili
skupine istovrsnih proizvoda. Taj porez se ubire u pravilu u fazi trgovine na malo.
Osnovne karakteristike tih poreza su ograničena primjena i nepostojanje razlike u
poreznom tretmanu proizvoda izrađenih u zemlji i uvezenih proizvoda. Naravno razlog
uvođenja trošarina je punjenje fiskalne blagajne na najlakši mogući način.
Trošarine kao porezni oblik koji tereti predmete najšire potrošnje su se naravno
pokazale kao stabilan i izdašan javni prihod, i upravo radi toga sve suvremene države uz
ostale prihode uvode trošarine na određene proizvode najšire potrošnje zbog rastuće
potrebe za novčanim sredstvima.
Uz fiskalne razloge postoje još i nefiskalni razlozi koji su izbjegavanje društveno
nepoželjnog ponašanja poreznih obveznika, zahvaćanje gospodarske snage poreznog
obveznika, naknada poreznog obveznika za korist koju ima od potrošnje nekog
proizvoda, financiranje jedinica lokalne samouprave i uprave, socijalni učinak, ekološki
razlozi, ekonomski razlozi i očuvanje zdravlja potrošača što pokazuje to da se trošarine
uvode na proizvode koji štete zdravlju i uzrokuju ovisnosti.
Brojni su razlozi kojima se opravdava uvođenje pojedinačnog poreza na promet i brani
njihovo zadržavanje u poreznom sustavu. To su:
· Uspostavljanje što neposrednije veze između iznosa plaćenog poreza i koristi
koju porezni obveznik ima od trošenja oporezivanjem ubranih stvari, npr.
oporezivanje prometa benzina i korištenja javnoprometnih površina
· Nastojanje da se potrošači odvrate od korištenja nekih proizvoda koji su štetni za
zdravlje ljudi odnosno da se i politikom oporezivanja utječe na smanjenje
potrošnje tih proizvoda, npr. oporezivanje duhana i duhanskih proizvoda
11
· Penalizacija konzumenata nekih proizvoda zbog mogućih negativnih posljedica
za pojedinca i društvo u cjelini, npr. konzumiranje alkoholnih pića i s tim
povezane štete prouzročene u pijanom stanju, kao što su materijalne štete,
troškovi bolničkog liječenja i slično
· Destimulacija nekih ponašanja odnosno stjecanja štetnih navika koje se
društveno ocjenjuju nepoželjnima, npr. kockanje i tome povezano oporezivanje
igraćih karata
· Otežavanje uvoza određenih proizvoda koji se ne proizvode u zemlji kako bi se
ograničila potrošnja stranih sredstva plaćanja, npr. oporezivanje kave, čaja,
južnog voća i slično
· Oporezivanje prometa nekih proizvoda kako bi se utjecalo na smanjenje
zagađivanja čovjekova okoliša, npr. raznih insekticida, herbicida, pesticida i
drugih preparata i proizvoda kojih potrošnja ili primjena pridonosi onečišćenju
zemlje, zraka i vode
· Ostvarenje nekih redistributivnih učinaka oporezivanja kako bi se korigirali neki
socijalno nepovoljni učinci koji se očituju pri primjeni drugih poreza, npr.
oporezivanje luksuznih proizvoda kao što je krzno, parfemi, zlatni nakit, drago
kamenje i slično
· Osiguranje potrebnih sredstava za financiranje javnih rashoda, posebice
financiranja rashoda lokalnih zajednica
U današnje vrijeme kada je pokretljivost ljudi bitno olakšana, a kod mogućnosti uvoza
strane robe gotovo da i nema ograničenja, pojedine države prilikom oporezivanja
primjenom pojedinačnih poreza na promet vode računa o visini poreznog opterećenja
nekih proizvoda, također vode računa o njihovoj cijeni u odnosu na cijenu takvih
proizvoda u susjednim zemljama. To se prvenstveno odnosi na male, vrijedne i za
transport pogodne proizvode kao što su nakit, satovi, fotoaparati, kamere i slično. U
uvjetima slobodnog kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala razumljivo je da će
pojedinačni uvoz iz jedne u drugu državu biti uvjetovan visinom cijene istovrsnih
proizvoda uvećane za troškove puta i utrošeno vrijeme. Ako je kupnja u susjednim
državama masovna pojava i ako je uvjetovan visokim trošarinama realno je za očekivati
12
da država s visokim opterećenjem oporezivanih proizvoda s posebnim porezom na
promet preispita svoju politiku oporezivanja prometa kako bi se smanjilo krijumčarenje.
Posebni porezi na promet se uvode na neke proizvode kako bi se postigli određeni
ciljevi. Razlikujemo četiri glavna cilja i to izdašno prikupljanje sredstava, unošenje
progresivnosti u porezni sustav, smanjenje ovisnosti i ublažavanje zagađenja.
Ublažavanje zagađenja može se odnositi na trošarine na benzin, odnosno energente, koji
uvelike onečišćuju okoliš i prirodu. Trošarine se uvode kako bi se obeshrabrila i
smanjila potrošnja nekih proizvoda, to se posebno odnosi na proizvode kao što su duhan
i duhanski proizvodi, te alkoholna pića. Te trošarine su opravdane jer se uglavnom radi
o proizvodima čija se potrošnja smatra nezdravom. Međutim, trošarine ne predstavljaju
baš uspješan način smanjenja ovisnosti, odnosno statistički podaci pokazuju da
povećanje cijena duhana i duhanskih proizvoda te alkoholnih pića ne dovodi baš do
smanjenja potrošnje tih proizvoda.
13
3. TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE U
REPUBLICI HRVATSKOJ
U Republici Hrvatskoj trošarine imaju jako veliku važnost u poreznom sustavu jer
zajedno s porezom na dodanu vrijednost donose većinu prihoda državnom proračunu.
Proizvodi koji se oporezuju trošarinama mogu se svrstati u tri kategorije, to su
alkoholni, duhanski i energetski. Predmet oporezivanja je alkohol i alkoholna pića u što
spada pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina, međuproizvodi i etilni
alkohol. Predmet oporezivanja su i duhanski proizvodi gdje se ubrajaju cigarete, cigare,
cigarilosi i duhan za pušenje. Predmet oporezivanja su još i energenti što se koriste kao
pogonsko gorivo ili kao goriva za grijanje i električna energija.
3.1. Trošarine u Republici Hrvatskoj
U Hrvatskoj posebnim se porezima (ili trošarinama odnosno akcizama) oporezuje
promet određenih proizvoda, a plaćaju ih proizvođači ili uvoznici, i to u apsolutnom
iznosu po jedinici mjere tog proizvoda (kilogramu, litri, komadu i sl.). Porez plaćaju
proizvođači ili uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te proizvode iz inozemstva,
osim onih koji su prema carinskim propisima oslobođeni takvog plaćanja (Šimović,
2007).
Prva trošarina, uvedena u porezni sustav RH u srpnju 1993. godine, bila je trošarina na
kavu. U srpnju 1994. godine uvode se trošarine na naftne derivate, duhanske proizvode,
alkohol, pivo, bezalkoholna pića i uvozne automobile. Trošarina na zrakoplove uvodi se
1998. godine. Posljednja trošarina uvedena je na luksuzne proizvode u listopadu 1999.
godine. Porez plaćaju proizvođači ili uvoznici te oni koji nabavljaju ili primaju te
proizvode iz inozemstva, osim onih koji su prema carinskim propisima oslobođeni
takvog plaćanja. Iznimka je posebni porez na promet rabljenih automobila (koji nije
trošarina), a plaćaju ga kupci tih automobila. Od 1. siječnja 2002. nadležnost obračuna,
naplate i nadzora posebnih poreza prelazi temeljem odredaba Zakona o carinskoj službi
s Porezne uprave na Carinsku upravu RH (Kuliš, 2003).
14
Danas je na snazi novi Zakon o trošarinama sa zadnjim izmjenama i dopunama iz NN
81/13 od 29. lipnja. 2013. godine zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.
3.2. Oporezivanje duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj
Porezni obveznik posebnog poreza na duhan i duhanske proizvode je uvoznik, odnosno
proizvođač. U Republici Hrvatskoj predmeti oporezivanja u toj skupini duhanskih
proizvoda se ubrajaju cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje a poreznim
obveznikom u Hrvatskoj se smatra uvoznih duhanskih proizvoda ili proizvođač
duhanskih proizvoda. Nedavnim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju se posebni porezi
na duhanske proizvode se često mijenjaju, odnosno povećavaju, pa tako prodajna cijena
raste.
Prema Zakonu o trošarinama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 8. veljače 2013.
godine kojim se uređuje trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića,
duhanskih prerađevina, energenata i električne energije. Duhanskim prerađevinama
smatraju se: cigarete, cigare, cigarilosi, sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali
duhan za pušenje.
Prema Zakonu o trošarinama cigaretama se smatraju:
· smotuljci duhana koji su prikladni za pušenje kao takvi, koji nisu cigare ni
cigarilosi u smislu odredaba ovoga Zakona,
· smotuljci duhana koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom umeću u
tuljce od cigaretnog papira,
· smotuljci duhana koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom umataju u
cigaretni papir.
Cigaretama se također smatraju i proizvodi koji u cijelosti ili djelomično sadrže tvari
koje nisu duhan.
15
Prema Zakonu o trošarinama cigarama i cigarilosima smatraju se smotuljci duhana
prikladni za pušenje koji su s obzirom na svojstva i uobičajena očekivanja potrošača
namijenjeni isključivo za pušenje, ako:
· imaju vanjski omotač od prirodnog duhana,
· su punjeni usitnjenim miješanim duhanom i imaju vanjski omotač normalne boje
cigare od rekonstituiranog duhana koji u cijelosti obavija proizvod, uključujući
filtar gdje je to primjereno, ali ne obavija usnik kod cigara s usnikom, gdje
jedinična težina bez filtra ili usnika nije manja od 2,3 grama i nije veća od 10
grama i opseg na najmanje jednoj trećini duljine cigare nije manji od 34 mm.
Cigarilosi su cigare čija neto težina na 1000 komada ne prelazi 3,00 kilograma.
Cigarama i cigarilosima se također smatraju i proizvodi koji djelomično sadrže tvari
koje nisu duhan.
Prema Zakonu o trošarinama duhanom za pušenje smatra se:
· duhan koji je rezan ili na drugi način usitnjen, svinut ili prešan u blokove i
prikladan za pušenje bez daljnje industrijske obrade,
· otpad duhana koji je prikladan za pušenje i stavljen u prodaju na malo, a koji
nije cigareta ili cigarilos. Otpadom duhana smatraju se ostaci listova duhana i
nusproizvodi nastali preradom duhana ili proizvodnjom, obradom ili preradom
duhanskih prerađevina.
Sitno rezanim duhanom za savijanje cigareta smatra se duhan za pušenje u kojem s
obzirom na ukupnu masu duhanskih čestica više od 25% duhanskih čestica ima širinu
reza manju od 1,5 milimetara. Duhanom za pušenje se također smatraju i proizvodi koji
u cijelosti ili djelomično sadrže tvari koje nisu duhan.
Duhanske prerađevine koje su proizvedene u Republici Hrvatskoj i kada se puštaju u
potrošnju na teritoriju Republike Hrvatske moraju biti označene duhanskim markicama
Ministarstva financija, koje uz tekst »Republika Hrvatska – Ministarstvo financija«
moraju imati naznačenu slovnu oznaku predmeta oporezivanja i broj markice. Duhanske
prerađevine proizvedene u Republici Hrvatskoj kada se u sustavu odgode plaćanja
16
trošarine otpremaju u drugu državu članicu ili do mjesta na kojem duhanske prerađevine
napuštaju teritorij Europske unije ili se prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme
plovidbe ili leta u treće države ili treće teritorije ili se prodaju putnicima u pristaništima
otvorenim za međunarodni promet koji putuju u treće države ili treće teritorije uz
predočenje ukrcajne karte moraju biti označene duhanskom markicom Ministarstva
financija, koja uz tekst »Republika Hrvatska – Ministarstvo financija« mora imati
naznačene riječi »EU«, odnosno »za izvoz« na hrvatskom jeziku ili jednom od stranih
jezika, slovnu oznaku predmeta oporezivanja i broj markice.
Duhanske prerađevine koje se uvoze moraju biti označene duhanskim markicama
Ministarstva financija u trenutku kada se provodi carinski postupak puštanja robe u
slobodan promet na teritoriju Republike Hrvatske, koje uz tekst »Republika Hrvatska –
Ministarstvo financija« moraju imati naznačenu slovnu oznaku predmeta oporezivanja i
broj markice. Duhanske prerađevine koje se uvoze i provodi se carinski postupak
puštanja robe u slobodan promet u drugoj državi članici Europske unije te se u sustavu
odgode otpremaju na teritorij Republike Hrvatske radi puštanja u potrošnju moraju biti
označene duhanskim markicama Ministarstva financija prije unosa na teritorij
Republike Hrvatske, koje uz tekst »Republika Hrvatska – Ministarstvo financija«
moraju imati naznačenu slovnu oznaku predmeta oporezivanja i broj markice.
Duhanske prerađevine koje su unesene iz druge države članice i puštaju se u potrošnju
na teritoriju Republike Hrvatske moraju biti označene duhanskim markicama
Ministarstva financija prije unosa na teritorij Republike Hrvatske, koje uz tekst
»Republika Hrvatska – Ministarstvo financija« moraju imati naznačenu slovnu oznaku
predmeta oporezivanja i broj markice. Duhanske prerađevine koje nisu proizvedene u
Republici Hrvatskoj, a koje se uz odobrenje nadležnog carinskog ureda unose iz druge
države članice ili uvoze te smještaju u trošarinsko skladište radi otpreme u sustavu
odgode plaćanja trošarine u drugu državu članicu ili do mjesta na kojem duhanske
prerađevine napuštaju teritorij Europske unije ne moraju biti označene duhanskim
markicama Ministarstva financija.
17
Duhanska markica Ministarstva financija mora biti nalijepljena na pakiranju za prodaju
na malo ispod celofanskog ili drugog prozirnog omota kojim je obložen paketić tako da
je vidljiva i da se pri otvaranju prekine. Iznimno, kod duhanskih prerađevina koja su u
specijalnim ili neuobičajenim pakiranjima duhanska može biti nalijepljena neposredno
na originalnom pakiranju tako da je vidljiva i pri otvaranju se prekine, a lijepljenje
markica može se obaviti i u trošarinskom skladištu uz posebno odobrenje nadležnog
carinskog ureda. Duhanske prerađevine koje nisu označene duhanskim markicama
Ministarstva financija smatraju se proizvodima na koje nije obračunata i plaćena
trošarina te se njihovo puštanje u potrošnju, kupnja i posjedovanje smatraju
protuzakonitima.
3.3. Visina trošarina na duhan i duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj
Najnovija Uredba o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za
pušenje objavljena je u ”Narodnim novinama” broj 30 od 5. ožujka 2014. godine i stupa
na snagu prvoga dana nakon dana objave u „Narodnim novinama“.
Na temelju članka 75. stavka 6. i 8. i članka 76. stavka 4. Zakona o trošarinama
(»Narodne novine«, broj 22/2013, 32/2013 i 81/2013), Vlada Republike Hrvatske je na
sjednici održanoj 5. ožujka 2014. godine donijela Uredbu o visini trošarine na cigarete,
sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje kojom se mijenja visina trošarine na
cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje tako da od 6. ožujka 2014. godine
trošarina iznosi na cigarete specifična trošarina 210,00 kuna za 1000 komada cigareta,
proporcionalna trošarina 37 % od maloprodajne cijene cigareta, te minimalna trošarina
na cigarete 598,50 kuna za 1000 komada cigareta. Na sitno rezani duhan 520,00 kuna za
jedan kilogram. Na ostali duhan za pušenje 450,00 kuna za jedan kilogram.
18
U tablici broj 1. prikazana je visina trošarina na duhan i duhanske proizvode u Republici
Hrvatskoj objavljena na stranici Porezne uprave Republike Hrvatske. U tablici je
vidljiva trošarinska osnovica po komadu, odnosno za tisuću komada ili po kilogramu te
visina trošarine na cigarete, cigare, cigarilose, sitno rezani duhan te ostale duhane za
pušenje.
Tablica 1. Visina trošarine za duhan i duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj
DUHANSKI PROIZVODI
Trošarinski
proizvod
Trošarinska osnovica Visina trošarine
1000
komada
proizvoda
1 kg
proizvoda
Specifična trošarina Proporcionalna
trošarina Do Od
31.12.2010. 29.11.2012.
Cigarete Da - 180,00 kn 180,00 kn
36% od
maloprodajne
cijene
Cigare Da - 1.100,00 kn 1.100,00 kn -
Cigarilosi Da - 220,00 kn 220,00 kn -
Sitno rezani
duhan - Da 136,00 kn 325,00 kn -
Ostali
duhani za
pušenje
Da - 92,00 kn 146,00 kn -
Izvor: Porezna uprava RH, 2014, Trošarine (Trošarinski sustav oporezivanja alkohola i
alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije), <www.porezna-
uprava.hr/HR_porezni_sustav/Stranice/trosarinski_sustav.aspx>
Iz tablice broj 1. vidi se da se trošarine na cigarete, cigare, cigarilose te ostale duhane za
pušenje obračunavaju po tisućama komada, a na sitno rezani duhan po kilogramu
duhana. Za svaki tip proizvoda objavljena je specifična trošarina za razdoblje do
31.12.2010. i od 29.11.2012. godine, te proporcionalna trošarina od 36% od
maloprodajne cijene koja se obračunava samo na cigarete. Specifična trošarina koja se
obračunava od 29. Studenog 2012. Najviša je za cigare i iznosi 1.100,00 kuna na 1.000
komada, a najniža je na ostale duhane za pušenje i iznosi 146,00 kuna. Specifična
trošarina na cigarete je 180,00 kuna na 1.000 komada.
19
Trošarinska osnovica na cigarete je 1.000 komada i maloprodajna cijena. Pri obračunu
trošarine na cigarete dvjema cigaretama smatrat će se kada je smotuljak duhana bez
filtra ili usnika duži od 8 cm, ali nije duži od 11 cm, trima kada je smotuljak duhana bez
filtra ili usnika duži od 11 cm, ali nije duži od 14 cm, odnosno povećava se za jednu
cigaretu svaka daljnja 3 centimetra dužine smotuljka duhana bez filtra ili usnika.
Trošarina na cigarete plaća se kao specifična trošarina propisana u određenom iznosu za
količinu od 1.000 komada cigareta i kao proporcionalna trošarina propisana u
određenom postotku od maloprodajne cijene cigareta. Ukupna trošarina (specifična i
proporcionalna trošarina bez poreza na dodanu vrijednost) na cigarete iznosi najmanje
57% ponderirane prosječne maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju i ne smije
biti niža od 64 eura u kunskoj protuvrijednosti za 1000 komada cigareta bez obzira na
prosječnu ponderiranu maloprodajnu cijenu cigareta.
Trošarinska osnovica na cigare i cigarilose je 1.000 komada. Trošarina se obračunava
kao specifična trošarina propisana za 1.000 komada i iznosi 600,00 kuna. Trošarinska
osnovica na sitno rezani duhan za savijanje cigareta je jedan kilogram. Trošarina se
obračunava kao specifična trošarina propisana za 1 kilogram neto težine i iznosi 450,00
kuna. Trošarinska osnovica na ostali duhan za pušenje je jedan kilogram. Trošarina se
obračunava kao specifična trošarina propisana za 1 kilogram neto težine i iznosi 380,00
kuna.
Maloprodajna cijena duhanskih prerađevina koje se puštaju u potrošnju na teritoriju
Republike Hrvatske je cijena koju za svaki pojedini proizvod utvrđuju proizvođači ili
njihovi predstavnici ili ovlašteni posrednici u Republici Hrvatskoj te uvoznici.
Maloprodajna cijena uključuje i trošarinu, carinu i porez na dodanu vrijednost.
Proizvođač je osoba sa sjedištem u Europskoj uniji koja proizvodi duhanske prerađevine
koje su namijenjene prodaji na malo. Proizvođač sa sjedištem u drugoj državi članici
može pisano prenijeti pravo na utvrđivanje maloprodajne cijene svom predstavniku ili
ovlaštenom posredniku u Republici Hrvatskoj koji može primati duhanske prerađevine
u sustavu odgode plaćanja trošarine iz drugih država članica. Osobe koje primaju iz
druge države članice i uvoznici određene marke duhanskih prerađevina koji nemaju
pisano ovlaštenje nositelja prava intelektualnog vlasništva na žig duhanskih prerađevina
20
mogu podnijeti zahtjev za preuzimanje duhanskih markica i to po maloprodajnoj cijeni
koju je prijavio nositelj prava ili osoba temeljem ovlaštenja nositelja prava
intelektualnog vlasništva na žig duhanskih prerađevina. Prodaja duhanskih prerađevina
po maloprodajnim cijenama višim od prijavljenih nije dozvoljena.
3.4. Utjecaj porezne politike na potrošnju duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj
Cigarete i ostali duhanski proizvodi oporezuju se u gotovo svakoj državi svijeta jer se to
pokazalo kao lak izvor prihoda koji uzrokuje relativno male tržišne poremećaje.
Interes za regulaciju potrošnje duhanskih proizvoda naglo je porastao u posljednja dva
desetljeća, te je privukao pozornost mnogih političara. Iako se na prvi pogled čini da se
ta regulacija odnosi na pokušaje smanjenja konzumacije, učinci su različiti. Dok različiti
propisi o ograničenju uporabe duhana, zdravstvena upozorenja te ograničavanja
reklamiranja pokušavaju izravno utjecati na smanjenje potrošnje, zakoni vezani za
povećanje trošarina imaju dva suprotna učinka.
Povećanje cijene nekog proizvoda po zakonima ekonomije trebalo bi smanjiti potrošnju
tog proizvoda. Ipak, utjecaj neće biti dovoljno velik ako ne postoje bliski supstituti, što
je slučaj s duhanskim proizvodima. Ne smije se zanemariti ni činjenica da duhanski
proizvodi stvaraju ovisnost, što još više smanjuje mogućnost brze prilagodbe novim,
većim cijenama (Zelenika, 2009:483).
21
3.5. Prihodi od trošarina u Republici Hrvatskoj
U svim zemljama svijeta, pa tako i u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj trošarine
imaju veliku važnost i značaj u poreznoj strukturi. Najviše prihoda od trošarina
ostvaruje se od naftnih derivata i trošarina na duhan i duhanske prerađevine.
U tablici broj 2. prikazani su prihodi od trošarina po kategorijama za zadnjih pet godina
preuzetih sa stranica Ministarstva financija Republike Hrvatske. Vidljivo je da se
prihodi ostvaruju od trošarina na osobne automobile, motorna vozila, naftu i naftne
derivate, alkoholna pića i pivo, kavu, bezalkoholna pića te na duhan i duhanske
prerađevine.
Tablica 2. Prihodi od trošarina u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. godine do
2013. godine u tisućama kuna
GODINA 2009 2010 2011 2012 2013
Osobni
automobili,
ostala
motorna
vozila, plovila
i zrakoplovi
696.791 589.983 663.585 532.226 507.243
Naftni
derivati 6.045.624 6.932.709 5.978.413 5.678.586 5.941.185
Alkohol 189.895 207.445 172.083 190.874 150.632
Pivo 680.567 655.266 653.951 631.038 576.008
Bezalkoholna
pića 125.817 121.615 123.347 119.379 107.593
Duhanske
prerađevine 3.073.671 3.292.993 3.473.375 3.915.174 3.307.108
Kava 156.910 149.682 126.424 116.045 111.305
Luksuzni
proizvodi 29.635 22.633 23.875 23.168 3.484
UKUPNE
TROŠARINE 10.998.910 11.972.326 11.215.054 11.206.489 10.704.559
Izvor: Ministarstvo financija RH, 2014, Vremenske serije podataka, Državni proračun -
siječanj - lipanj 2014., <http://www.mfin.hr/hr/vremenske-serije-podataka>
22
Glavni razlog uvođenja trošarina je najlakši način punjenja fiskalne blagajne. Pa tako u
tablici 2. vidimo da trošarine Republici Hrvatskoj donose znatne prihode. Najveći
prihodi ostvaruju se od trošarina na naftu i naftne derivate i to u prosijeku 6 milijardi
prihoda, te na duhan i duhanske prerađevine i to svake godine više od 3 milijarde
prihoda. Ukupni prihod od trošarina u Republici Hrvatskoj oscilira ali u prosijeku
država zaradi 11 milijardi prihoda od ukupnih trošarina godišnje.
3.6. Harmonizacija trošarina s Europskom unijom
Da bi se osiguralo dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta i tržišnog natjecanja, europski
pravni propisi predviđaju usklađivanje trošarina na alkohol i duhan. Uglavnom je riječ o
minimalnim ili ciljanim stopama trošarina koje bi se dugoročno gledano trebale
uskladiti. Osim toga utvrđene su različite pristojbe na području energetike kako bi se
sačuvao okoliš i javno zdravlje, odnosno kako bi se osiguralo oprezno i racionalno
korištenje prirodnih resursa. To uključuje propise i minimalne trošarine na mineralna
ulja, dizelsko gorivo, pogonska goriva i biogoriva.
Stope i strukture trošarina razlikuju se među državama članicama te utječu na tržišno
natjecanje. Obračunavanje poreza na proizvode iz drugih država članica koristeći stope
više od onih koje se koriste za domaće proizvode diskriminirajuće je i zabranjeno
člankom 110. UFEU-a. Vrlo velike razlike u porezima za određeni proizvod mogu
dovesti do kretanja robe koja su izazvana porezima, gubitaka prihoda i prijevara. Stoga
se već od ranih 70-ih godina pokušavalo uskladiti strukture i stope, ali je napredak bio
slab, dijelom i zbog razmatranja koja nisu bila samo porezne naravi. Tako su u nekim
državama članicama propisane visoke porezne stope kao dio opće politike kojom se
nastoji potrošače odvratiti od alkohola i pušenja. S druge strane, u nekim državama
članicama vino i duhan su važni poljoprivredni proizvodi.
Temeljna struktura trošarina na duhan određena je u razdoblju nakon 1972. direktivama
koje su sada objedinjene u jednu pročišćenu direktivu (2011/64/EZ). Prvotni prijedlozi
Komisije predviđali su apsolutno usklađivanje stopa. Međutim, naposljetku su utvrđene
samo minimalne stope. Postoje različite kategorije duhanskih proizvoda koji podliježu
23
porezu (cigare i cigarilosi, fino rezani duhan, ostali duhan za pušenje). Porezi na
cigarete moraju uključivati proporcionalnu (ad valorem) stopu (na temelju vagane
prosječne maloprodajne cijene) i posebnu trošarinu (po jedinici proizvoda). Na ostale
duhanske proizvode primjenjuje se ad-valorem, posebna ili tzv. kombinirana trošarina.
Međutim određivanje jasnih kriterija pokazalo se teško rješivim problemom. Poteškoća
pri određivanju fiksnog omjera odražava strukturu duhanske industrije Zajednice. Od
posebnog poreza – određeni iznos eura na 1 000 cigareta – korist imaju skupi proizvodi
privatnih poduzeća jer se smanjuju razlike u cijeni. Proporcionalni porez, pogotovo u
kombinaciji s PDV-om, ima suprotan učinak, a to je uvećavanje razlika u cijeni. Unutar
širokog prostora koji je sada utvrđen (više od 5 % i manje od 75 % ukupnog iznosa
proporcionalne i posebne trošarine, te ne više od 55 % ukupnog poreza, tj. nakon
dodavanja PDV-a) neke su države članice izabrale minimalnu posebnu trošarinu, a
druge maksimalnu trošarinu, čime su doprinijele razlikama u maloprodajnim cijenama.
Europski parlament od 1987. vrlo pažljivo prati svaki prijedlog pridajući pozornost
različitim interesima. Predložene su minimalne stope trošarine i postupno usklađivanje
jedinstvenih ciljanih stopa. Godine 1997. Europski je parlament potvrdio da ne smije
biti narušavanja tržišnog natjecanja između različitih alkoholnih pića i predložio je
smjernice za buduće mjere. Za cigarete i duhanske proizvode Parlament je u načelu
tražio „usklađivanje stopa trošarine na višoj razini”, ali i dodatne studije prije uvođenja
bilo kakvih promjena. Parlament je 2002. odbacio prijedloge Komisije o izmjenama
stopa trošarina na duhan, prije svega zbog predviđenih posljedica za države pristupnice
u kojima su te stope bile znatno niže od minimalnih stopa koje su se u to vrijeme
primjenjivale u Zajednici. U svom izvješću o poreznoj politici EU-a iz 2002. Parlament
je osudio politiku Komisije vezanu uz trošarine na duhan i alkoholna pića, te je posebno
odbacio usklađivanje naviše stalnim podizanjem minimalnih stopa poreza. Parlament se
2009. izjasnio za postupno povećavanje poreza na cigarete i ostale duhanske proizvode,
ali ne u visini koju je predložila Komisija. Osim toga je povećavanje trebalo započeti
tek 2012. i završiti se 2014., kako je i predloženo.
24
Europska unija pokušava uskladiti sve porezne sustave svojih članica pa tako i trošarine.
Zanimljivo je napomenuti da u engleskom jeziku postoji odličan naziv za trošarine, sin
taxes, što znači porezi na grijeh. Riječ je naravno o oporezivanju samih grijehova,
duhana, alkohola, luksuza i nafte koja se smatra grijehom zbog onečišćenja okoliša. S
tim usklađivanjem ima dosta poteškoća i problema. Kako bi se uskladile skandinavske
zemlje trebale bi sniziti trošarine, a one se tome grčevito opiru zbog bojazni od porasta
alkoholizma koji je tamo ozbiljan društveni problem pa je i visoko oporezivanje jedan
od načina borbe s tim problemom. Nove zemlje članice među kojima je i Hrvatska
trebale bi povećati svoje trošarine, a tome s opiru iz straha od procvata crnog tržišta s
kojim zbog niskog životnog standarda i slabog funkcioniranja institucija ionako imaju
problema. Naravno, budući da se konkurencija uglavnom svodi na snižavanje stopa
poreza na dohodak i dobit, države će morati nadoknađivati manjak prihoda upravo
oporezivanjem potrošnje. Trošarine mogu biti značajan izvor prihoda. Udio trošarina u
ukupnim poreznim prihodima stalno raste. Hrvatski se porezni sustav uglavnom temelji
na oporezivanju potrošnje. Prihodi od trošarina i poreza na dodanu vrijednost čak su
polovica ukupnih poreznih prihoda.
Od lipnja 2009. godine su se dogodile najveće promjene baš zbog harmonizacije s
Europskom unijom, pa tako od 1. lipnja 2009. godine se sve trošarine na cigarete
izjednačuju i od tada postoji samo jedna skupina cigareta. Prema zahtjevima Europske
unije je mnogo toga usklađeno. Oporezuju se proizvodi koji su zajednički određeni za
zemlje Europske unije i to su duhanski proizvodi, alkoholna pića i pivo i naftni derivati.
Nadzor i naplatu provodi carinska služba, postoje registrirana i kontrolirana skladišta iz
kojih se proizvodi isporučuju na tržište. Proizvodi koji se izvoze se oporezuju samo u
zemlji uvoza te se za pojedine poreze uzimaju u obzir ekološki, zdravstveni i
gospodarski zahtjevi.
25
Tijekom pristupnih pregovora za ostvarenje minimalne visine trošarine, Hrvatskoj je
odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017., do kada treba provesti postupno
usklađivanje u najmanje tri faze. Usklađivanje stopa trošarina na cigarete započelo je
već prethodnih godina, a i zadnje promjene od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji
(Kuliš, 2013):
· Od 1. srpnja 2013. godine ukupna trošarina morala je iznositi najmanje 57%
prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju i 64
eura/1.000 komada.
· Od 1. siječnja 2014. godine minimalno 77 eura/1.000 komada, bez obzira na
WAP.
· A do 31. prosinca 2017. godine minimalno 90 eura/1.000 komada, uz minimalno
60% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju.
Direktiva propisuje jednake minimalne stope na cigare i cigarilose. Pristupanjem EU-u,
trošarina na cigare i cigarilose iznosi 600 kn/1.000 komada (80 eura/1.000 komada), što
u potpunosti zadovoljava kriterij minimalne trošarine (12 eura/1.000 komada). Višu
stopu specifične trošarine na cigare imaju samo Irska (275 eura/1.000 komada), UK
(243 eura/1.000 komada), Estonija (211 eura/1.000 komada) i Cipar (90 eura/1.000
komada).
Pristupanjem EU-u povećava se trošarina na sitno rezani duhan čiji rast će se nastaviti i
u sljedećim godinama. Gotovo 50%-tni rast stope očekuje se i za ostali duhan za
pušenje što je u skladu s preporukama Europske komisije da zbog konkurentnosti među
duhanskim proizvodima, posebice cigaretama i ostalim duhanima za pušenje (koji su
jednako štetni) treba čim više izjednačavati porezno opterećenje.
26
4. TROŠARINE NA DUHAN I DUHANSKE PROIZVODE U EUROPSKOJ UNIJI
Na razini Europske unije uređeno je oporezivanje triju kategorija proizvoda i to
alkohola u što se ubraja piva i ostala alkoholna pića, zatim duhana i duhanskih
proizvoda te energenata gdje se ubrajaju naftni derivati i električna energija. Osim
Direktive Vijeća 92/12/EEC za svaku grupu tih proizvoda donesene su posebne
smjernice kojima se određuje struktura trošarina te smjernice kojima se određuju stope
koje će se primjenjivati. Svaku skupinu trošarina propisuje posebna direktiva glede
prometa oporezivanja, najniže trošarine i poreznih oslobođenja. Razina oslobođenja ne
može biti niža od najnižih stopa trošarine utvrđenih u Direktivi, a države članice visinu
trošarina mogu izraziti u nacionalnoj ili drugoj valuti, uz uvjet da određena razina
trošarine nakon konverzije na tu valutu nije ispod najniže razine predviđene u Direktivi.
4.1. Trošarine u Europskoj uniji
Stvaranje zajedničkog, odnosno jedinstvenog tržišta Europske unije od 1. siječnja 2003.
godine zahtijevalo je usklađivanje određenih poreznih propisa vezanih uz trošarine. Kao
i kod porezna na promet, usklađivanje posebnih poreza na promet bilo je nužno kako bi
se osiguralo slobodno kretanje dobara, usluga, ljudi i kapitala, odnosno kako bi se
osiguralo funkcioniranje jedinstvenog tržišta brisanjem granica i graničnih kontrola
između zemalja članica Europske unije.
Za razliku od PDV-a koji je harmoniziran u cijelosti kroz Šestu smjernicu, kod trošarina
EU je donijela više smjernica koje uređuju harmonizaciju trošarinskog sustav u EU.
Harmonizacija trošarina u EU započela je stvaranjem zajedničkog tržišta, točnije
donošenjem Smjernice Vijeća od 25. veljače 1992 godine o Općem sporazumu o
posjedovanju, kretanju i nadgledanju proizvoda koji se oporezuju trošarinama
(92/12/EEC, 92/108/EC, 94/74/EC, 96/99/EC, 2000/44/EC, 2000/47/EC i
2004/106/EC). Ta se opća smjernica još naziva Sistemska smjernica, a ona predstavlja
temelj harmonizacije sustava trošarina u EU jer su njome propisana opća pravila za
27
oporezivanje svih grupa dobara koja podliježu trošarinama. Kao što sam naziv kaže,
njome je propisano posjedovanje, kretanje i nadzor nad prometom triju osnovnih grupa
dobara:
· duhanski proizvodi,
· alkohol i alkoholna pića
· energenti
Nakon sistemske smjernice koja prije svega propisuje usklađivanje najvažnijih trošarina
(nafta, alkohol i energenti), postoji još nekoliko skupina smjernica i uredbi koje pobliže
propisuju strukturu i visinu oporezivanja trošarinama za svaku od ovih skupina
proizvoda. Prve takve smjernice odnose se na strukturu trošarina, odnosno definiranje
kategorija proizvoda koji su predmet oporezivanja, definiranje osnovica na koje se
računa trošarina (npr. kilogrami, komadi, postotak alkohola, hektolitri itd.), te
definiranje poreznih oslobođenja. Drugu skupinu smjernica čine Smjernice o stopama i
visini trošarina. Kao što sam naziv kaže, njima su propisane minimalne stope, odnosno
visina trošarina za proizvode na koje primjenjuju trošarine u EU. Zemlje članice EU
mogu slobodno odrediti visinu opterećenja iznad propisanog minimuma. Za svaku od tri
skupine proizvoda postoji više smjernica o stopama i visini poreznog opterećenja.
4.2. Oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji
Trošarinama na duhan i duhanske proizvode u Europskoj uniji smatraju se cigarete,
cigare, cigarilosi i duhan za pušenje.
Trošarine i oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji primjenjuje se od 1.
siječnja 1993. godine. Pripreme za uspostavljanje zajedničkog sustava oporezivanja
započele su još 1985. godine, kada je Komisija Bijelom knjigom (White Paper)
preporučila potpuno uskladiti trošarina na duhanske proizvode. Međutim, Vijeće se nije
odlučilo za takav pristup i nesu uzeli u obzir usklađivanje trošarina diljem Europske
unije nužnih za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Povodom toga donesene su
temeljne smjernice kojima se određuje zajednička porezna struktura to su definicije
proizvoda i način oporezivanja za trošarine na duhanske proizvode , kao i minimalne
28
porezne stope , iznad koje države članice su slobodni postaviti svoje nacionalne stope na
razini koju drže potrebnom u skladu s vlastitim gospodarskim, fiskalnim, zdravstvenim,
ekološkim i sličnim okolnostima.
U tablici broj 3. prikazane su trošarine na cigarete za srpanj 2014. godine u državama
članicama Europske unije preuzete sa internet stranica Europske Komisije. Nabrojane
su sve zemlje članice Europske unije, i za svaku pojedinu zemlju istaknuta je cjelokupna
minimalna trošarina u postotku od maloprodajne cijene te minimalna trošarina na 1000
komada izražena u euru kao službenoj valuti Europske unije. Istaknut je i prema zakonu
minimalni iznos trošarine na cigarete za Europsku uniju.
29
Tablica 3. Trošarine na cigarete u državama članicama Europske unije u 2014. godini
Cigarete
Cjelokupna minimalna
trošarina (posebna + ad valorem) u % MPC bez
PDV-a
Minimalna trošarina
EUR/1.000 kom
Minimalni iznos
trošarine
57% od MPC, ali ne manja od 64EUR/1000 kom ili
ako prelazi 101 EUR/1000 kom ne mora se udovoljiti
pravilo 57% MPC
Austrija 60,16 123,10
Belgija 60,07 148,11
Bugarska 66,44 75,67
Cipar 60,96 121,50
Češka 59,28 87,73
Njemačka 60,11 /
Danska 59,67 /
Estonija 66,98 90,00
Grčka 67,10 117,50
Španjolska 62,21 128,65
Finska 63,45 161,50
Francuska 64,70 210,00
Hrvatska 56,16 74,45
Mađarska 59,11 84,17
Irska 61.8 275,62
Italija 58,13 144,65
Litva 61,01 70,67
Luksembug 57,00 105,00
Latvija 64,15 79,68
Malta 66,36 135,00
Nizozemska 66,55 176,11
Poljska 66,31 92,06
Portugal 64,39 125,50
Rumunjska 61,98 79,00
Švedska 51,06 /
Slovenija 61,77 101,00
Slovačka 64,44 91,00
V. Britanija 70,64 /
Izvor: European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, Part III – Manufactured
Tobacco,<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_du
ties/tobacco_products/rates/excise_duties-part_iii_tobacco_en.pdf>
30
U tablici se vidi minimalna određena trošarina za cigarete po komadu i u postotku od
maloprodajne cijene. U Europskoj uniji je bitna harmonizacija trošarina zbog slobodnog
kretanja robe a i smanjenja krijumčarenja pa su trošarine na cigarete u svim zemljama
Europske unije podjednake.
Najvišu cjelokupnu trošarinu u postotku od maloprodajne cijene ima Velika Britanija i
to 70,64%, nakon nje je Grčka sa 67,10%. Najniži postotak imaju Italija i to 58,13%,
Luksemburg 57,00% i Švedska 51,06%. Republika Hrvatska kao najnovija članica
Europske unije ima cjelokupnu ukupnu trošarinu na cigarete 56,16% od maloprodajne
cijene bez PDV-a.
Trošarina na cigarete u eurima na tisuću komada najniža je u Litvi i iznosi 70,67 eura,
zatim u Bugarskoj 75,67 eura, Rumunjskoj 79,00 eura te Latviji 79,68 eura. Republika
Hrvatska ima trošarinu u iznosu od 74,45 eura na tisuću komada. Među najvišim
trošarinama se ističu Finska sa 161,50 eura, Nizozemska sa 176,11 eura, Francuska sa
210,00 eura i najvišu trošarinu na tisuću komada ima Irska i to u iznosu od čak 275,62
eura.
U tablici broj 4. su prikazane trošarine na cigare i cigarilose u državama članicama
Europske unije u srpnju 2014. godine. Nabrojane su ukupne trošarine na cigare i
cigarilose za svaku zemlju članicu iskazane u eurima. Istaknut je i minimalni iznos
trošarine na cigare i cigarilose za Europsku uniju. U dva stupca prikazana je posebna
trošarina po 1000 komada i trošarina od maloprodajne cijene u eurima.
31
Tablica 4. Trošarine na cigare i cigarilose u državama članicama Europske unije u
srpnju 2014. godine
Cigare i cigarilosi
Posebna iskazana u
EUR po kg ili na
1.000 kom
Ad valorem u % od
MPC uključujući sve poreze
Minimalni iznos
trošarine 12EUR/1.000kom 5% od MPC
Austrija 100,00 29,67
Belgija 71,10 27,36
Bugarska / /
Cipar / /
Češka / /
Njemačka / 17,44
Danska / 30,00
Estonija / /
Grčka / 53,70
Španjolska 41,50 32,76
Finska / 48,35
Francuska 92,00 39,67
Hrvatska / /
Mađarska / 49,76
Irska / /
Italija 22,54 41,03
Litva / /
Luksembug 29,00 23,00
Latvija / /
Malta / /
Nizozemska / 22,36
Poljska / 18,70
Portugal / 43,70
Rumunjska / /
Švedska / /
Slovenija / 23,03
Slovačka / /
V. Britanija / 16,67
Izvor: European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, Part III – Manufactured
Tobacco,<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_du
ties/tobacco_products/rates/excise_duties-part_iii_tobacco_en.pdf>
32
U tablici broj 4. se vidi minimalna određena trošarina za cigare i cigarilose po komadu i
u postotku od maloprodajne cijene za svaku zemlju članicu. Prema Zakonu Europske
unije minimalna trošarina je 12 eura na 1000 komada i 5% od maloprodajne cijene.
Posebna iskazana trošarina na cigare i cigarilose je najviša u Austriji gdje iznosi 100,00
eura i Francuskoj gdje iznosi 92,00 eura. Najniža posebna iskazana trošarina po
tisućama komada je u Luksemburgu gdje iznosi 29,00 eura i još niža u Italiji gdje iznosi
22,54 eura na tisuću komada.
Ad valorem trošarina u postotku od maloprodajne cijene je najviša u Grčkoj gdje iznosi
53,70%, zatim u Finskoj gdje iznosi nešto manje i to 48,35% od maloprodajne cijene.
Najniži postatak ima Velika Britanija gdje trošarina ad valorem iznosi 16,67% od
maloprodajne cijene te Njemačka gdje ad valorem trošarina iznosi samo 17,44% od
maloprodajne cijene.
Tablica broj 5. prikazuje trošarine na sitno rezani duhan za ručnu izradu cigareta u
državama članicama Europske unije za srpanj 2014. godine. Prikazana je posebna
trošarina na sitno rezani duhan po kilogramima te trošarina od maloprodajne cijene za
sitno rezani duhan za svaku pojedinu članicu Europske unije. Istaknut je i prema zakonu
minimalni iznos trošarine na sitno rezani duhan za ručnu izradu cigareta za Europsku
uniju.
33
Tablica 5. Trošarine na sitno rezani duhan za ručnu izradu cigareta u državama
članicama Europske unije u srpnju 2014. godine
Sitno rezani duhan za ručnu izradu cigareta
Posebna iskazana u
EUR po kg
Ad valorem u % od
MPC uključujući sve poreze
Minimalni iznos
trošarine 47EUR/kg 36% MPC
Austrija 70,00 71,67
Belgija 47,07 48,86
Bugarska / /
Cipar / /
Češka / /
Njemačka / 30,60
Danska / 20,00
Estonija / /
Grčka / /
Španjolska 96,50 58,48
Finska 97,50 71,35
Francuska 143,00 48,67
Hrvatska / /
Mađarska 42,08 73,26
Irska / /
Italija 114,78 76,53
Litva / /
Luksembug 29,00 54,00
Latvija / /
Malta / /
Nizozemska 81,76 24,55
Poljska / 50,11
Portugal 120,00 38,70
Rumunjska / /
Švedska / /
Slovenija / /
Slovačka / /
V. Britanija / 16,67
Izvor: European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, Part III – Manufactured
Tobacco,<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_du
ties/tobacco_products/rates/excise_duties-part_iii_tobacco_en.pdf>
34
Tablica broj 5. prikazuje minimalnu trošarinu na sitno rezani duhan za ručnu izradu
cigareta u iznosu od 47 eura po kilogramu duhana i 36% od maloprodajne cijene te
trošarine za svaku pojedinu zemlju članicu Europske unije.
Posebna iskazana trošarina po kilogramu duhana u eurima najviša ju i Italiji gdje iznosi
114,78 eura i Portugalu gdje iznosi 120,00 eura po kilogramu. Najniži posebnu iskazanu
trošarinu u eurima ima Luksemburg, gdje trošarina iznosi 29,00 eura.
Ad valorem trošarina u postotku od maloprodajne cijene najniža je u Velikoj Britaniji
gdje iznosi 16,67% od maloprodajne cijene te u Danskoj gdje iznosi 20% od
maloprodajne cijene i Nizozemskoj gdje iznosi 24,55% od maloprodajne cijene. Najviša
ad valorem trošarina je u Italiji i iznosi 76,53% od maloprodajne cijene i Mađarskoj
gdje iznosi 73,26% od maloprodajne cijene na sitno rezani duhan za ručnu izradu
cigareta.
4.3. Smjernice i Direktive Europske unije
Smjernicom 92/79/EEC14 o usklađivanju poreza na cigarete trošarina na cigarete
obračunava se posebnom i proporcionalnom metodom. Posebnom metodom, odnosno
po jedinici proizvoda (per unit), određen je minimalni iznos trošarine od 60 EUR na
1000 komada cigareta najpopularnije kategorije u prodaji. Proporcionalnom metodom
(ad valorem) utvrđuje se stopa koja ne bi mogla biti manja od 5% ili veća od 55%
iznosa ukupnog poreza sadržanoga u maksimalnoj maloprodajnoj cijeni.
Uzimajući u obzir oba načina obračuna, propisana je minimalna stopa od 57% od
maloprodajne cijene najpopularnije kategorije cigareta (MPPC – the most popular price
category), koja uključuje i ostale poreze, npr. porez na promet ili PDV, a kasnije i
nazvano pravilo 57% (the 57% rule). Iako je pri obračunu minimalne stope kao
osnovica poslužila maloprodajna cijena najpopularnije kategorije cigareta u praktičnoj
primjeni, jednako su se oporezivale i sve ostale kategorije cigareta. Kako bi se pri ad
valorem obračunu izbjegao inflatorni utjecaj, stopa se za svaku godinu utvrđuje 1.
siječnja na temelju statističkih podataka o rastu maloprodajnih cijena. Za Španjolsku se
35
smjernicom određuje dvogodišnje tranzicijsko razdoblje primjene minimalne stope, a
Portugalu se omogućuje primjena snižene stope na Azorima i Madeiri za cigarete malih
proizvođača čija godišnja proizvodnja ne premašuje 500 tona.
Smjernicom 92/80/EEC15 određeno je oporezivanje ostalih duhanskih proizvoda.
Trošarine se obračunavaju na tri načina:
· prema vrijednosti (ad valorem), izračunano u odnosu prema maloprodajnoj
cijeni
· posebnom metodom, odnosno prema količini proizvoda
· kombinacijom te dvije metode.
Oporezivi su proizvodi:
· cigare i cigarilosi na 5% ukupne maloprodajne cijene koja obuhvaća sve ostale
poreze ili 7 ECU na 1000 komada odnosno po kilogramu
· fini rezani duhan za ručnu izradu cigareta na 30% maloprodajne cijene koja
obuhvaća sve ostale poreze ili 20 ECU po kilogramu
· ostali duhan za pušenje na 20% maloprodajne cijene koja obuhvaća sve ostale
poreze ili 15 ECU po kilogramu.
Istom se smjernicom Italiji i Španjolskoj dopušta primjena snižene stope. Svake dvije
godine Vijeće Europe razmatra stope i može, ako je potrebno, predložiti izmjene
postojećih stopa. S obzirom na problem nejednakog definiranja oporezivih proizvoda,
EU 1995. godine donosi Smjernicu broj 95/59/EC16, kojom se detaljno određuju vrste
proizvodnog duhana i temeljna načela oporezivanja proizvodnog duhana. Istom se
smjernicom određuje postupno usklađivanje tijekom nekoliko faza kako bi se postojeće
razlike među zemljama svele na što nižu razinu. Pri tome će se poštovati specifične
okolnosti svake zemlje članice.
Smjernicom broj 1999/81/EC17 od 29. lipnja 1999. Mijenjaju se i dopunjuju prethodne
tri smjernice. Određuju se novi iznosi trošarina odnosno prilagođavaju inflacijskim
kretanjima od 1992. te se od 1. siječnja 1999. povećavaju 18,5%, a od 1. siječnja 2001.
najavljeno je povećanje od 4,5%.
36
Nove minimalne stope iznose:
· cigare i cigarilosi na 5% ukupne maloprodajne cijene koja obuhvaća sve ostale
poreze ili 9 EUR na 1000 komada ili po kilogramu (10 EUR od 2001)
· fini rezani duhan za ručnu izradu cigareta na 30% maloprodajne cijene koja
obuhvaća sve ostale poreze ili 24 EUR po kilogramu (25 EUR od 2001)
· ostali duhan za pušenje na 20% maloprodajne cijene koja obuhvaća sve ostale
poreze ili 18 EUR po kilogramu (19 EUR od 2001).
Tom smjernicom uređuju se i određena pitanja tehničke naravi, a zemljama članicama
daje se veća sloboda u razrezu trošarine pri promjeni maloprodajne cijene
najpopularnije kategorije cigareta. U zemljama u kojima se povećala stopa PDV-a ili
maloprodajna cijena moguće je odobriti prijelazno razdoblje do povećanja trošarine
kako bi se zadovoljilo pravilo 57%. Umjesto dotadašnjeg sustava dvogodišnje revizije
porezne strukture i stopa, uvodi se trogodišnje razdoblje. Švedskoj i Francuskoj za
područje Korzike daje se mogućnost određenog odstupanja u primjeni minimalne stope
te Njemačkoj odobrava dodatno razdoblje u kojemu treba uskladiti svoju stopu
oporezivanja fino rezanog duhana za pravljenje cigareta sa zakonodavstvom EU.
Smjernicom 2002/10/EC18 od 12. veljače 2002. koja stupa na snagu 1. lipnja 2002,
izmijenjene su i dopunjene dotadašnje smjernice. Cilj izmjena i dopuna bio je što više
smanjiti razlike među nacionalnim stopama te podržati opće povećanje stopa zbog
zdravstvenih razloga. U toj smjernici također se razrađuju problemi sprječavanja
krijumčarenja i porezne utaje uzrokovanih razlikama u poreznim stopama među
zemljama članicama.
Za cigarete se uvodi minimalni fiksni iznos trošarine na 1000 komada najpopularnije
kategorije cigareta s ciljem smanjenja razlike u visini poreza među zemljama članicama,
i to:
· za 1000 komada 60 EUR, od 1. lipnja 2002.
· za 1000 komada 65 EUR, od 1. lipnja 2006.
37
Pravilo 57% i dalje se primjenjuje u kombinaciji s tom metodom. Zemlje članice koje bi
trebale povisiti trošarinu kako bi se poštovalo pravilo 57% od 1. siječnja 2005. imaju
mogućnost primjene oporezivanja od 60 EUR/1000 komada. Španjolska i Grčka imaju
također prijelazno razdoblje, s obvezom primjene minimalne stope od 60 EUR od 1.
siječnja 2008. Zemlje članice koje primjenjuju stopu od 95 EUR na 1000 komada od 1.
lipnja 2002, odnosno 101 EUR od 1. lipnja 2006. za najprodavaniju kategoriju cigareta
neće morati primjenjivati pravilo 57% niti povećavati stopu poreza kako bi udovoljile
tom pravilu.
Određuje se postupno povećanje trošarina za rezani duhan za ručnu izradu cigareta kako
bi se porezno opterećenje što više približilo onome za cigarete. Iznosi i stope jesu:
· od 1. srpnja 2002. minimalna stopa od 32% maloprodajne cijene koja obuhvaća
ostale poreze ili 27 EUR po kilogramu
· od 1. srpnja 2003. minimalna stopa od 33% maloprodajne cijene koja obuhvaća
ostale poreze ili 29 EUR po kilogramu
· od 1. srpnja 2004. minimalna stopa od 36% maloprodajne cijene koja obuhvaća
ostale poreze ili 32 EUR po kilogramu.
Stopa poreza na ostali duhan za pušenje usklađuje se s inflacijom i od 1. srpnja 2003.
minimalna stopa iznosi 20% maloprodajne cijene koja obuhvaća ostale poreze ili 20
EUR po kilogramu. Za cigare i cigarilose određuje se stopa od 5% maloprodajne cijene
koja sadržava sve poreze ili 11 EUR za 1000 komada ili po kilogramu. Određuje se
definicija cigara i cigarilosa kako bi se ograničila primjena niže stope za cigare.
Tijekom četverogodišnjeg razdoblja trebaju se proučiti učinci i rezultati primjene novih
stopa.
38
Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. definira različite kategorije prerađenog
duhana i to cigarete, sitno rezani duhan namijenjen za ručnu izradu cigareta, cigara i
cigarilosa te ostali duhan za pušenje. U njoj se propisuju opća načela kojima se uređuje
oporezivanje proizvedenog duhana. Direktiva 2011/64/EU mijenja sve prethodne
Direktive i na snazi je od 2011. na razini Europske unije.
Direktivom 2011/64/EU se predviđa ukupnu minimalna trošarina od 57% na
ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj cijeni cigareta, propisuje minimalni iznos
trošarine od 64 eura na 1000 cigareta neovisno o ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj
cijeni, određuje minimalne stope za sitno rezani duhan za pušenje namijenjen za ručnu
izradu cigareta, odnosno 40% od ponderiranog prosjeka maloprodajne cijene ili 40 eura
po kilogramu. Direktiva 2011/64/EU određuje minimalne stope za cigare i cigarilose,
odnosno 5% od maloprodajne cijene, odnosno 12 eura po 1000 komada ili po
kilogramu. Određuje minimalne stope za ostale duhane za pušenje, odnosno 20% od
maloprodajnoj cijeni uključujući sve poreze, ili 22 eura po kilogramu duhana za
pušenje.
Do 31. prosinca 2013., na specifičnu komponentu trošarina ne smije biti manja od 5% i
ne smije biti više od 76,5% od iznosa ukupnog poreznog opterećenja. Specifična
trošarina, ad valorem trošarina i porez na dodanu vrijednost (PDV) se ubiru na
ponderiranoj prosječnoj maloprodajnoj cijeni. Od 1. siječnja 2014, specifična
komponenta trošarina na cigarete ne smije biti manja od 7,5% i ne smije biti više od
76,5% od iznosa ukupnog poreza.
Odredbe Direktive za prerađeni duhan izražene u postotku, kao iznos po kilogramu ili
za određeni broj predmeta, mora biti najmanje ekvivalentna stopama ili minimalnim
iznosima propisanim za:
· Cigare ili cigarilosi 5% od prodajne cijene na malo ili 12 EUR za 1000 komada
ili po kilogramu
· Fino rezani duhan za pušenje 40% od ponderiranog prosjeka maloprodajne
cijene, odnosno 40 eura po kilogramu;
· Ostali duhani za pušenje 20% od prodajne cijene na malo uključujući sve poreze,
ili 22 eura po kilogramu.
39
Od 1. siječnja 2015. ukupna trošarina na sitno rezani duhan za pušenje će iznositi
najmanje 46% ponderirane prosječne maloprodajne cijene, ili barem 54 eura po
kilogramu sitno rezanog duhana za pušenje. Od 1. siječnja 2018. ukupna trošarina na
sitno rezani duhan za pušenje će iznositi najmanje 48% ponderirane prosječne
maloprodajne cijene, ili barem 60 eura po kilogramu sitno rezanog duhana za pušenje.
Od 1. siječnja 2020. ukupna trošarina na sitno rezani duhan za pušenje će iznositi
najmanje 50% ponderirane prosječne maloprodajne cijene, ili barem 60 eura po
kilogramu sitno rezanog duhana za pušenje.
4.4. Izvješća Komisije Europske unije
Kako su smjernicama određena preispitivanja i usklađivanja (revizija) stopa svake tri
godine, odnosno od 2002. godine svake četiri godine, Komisija je od razdoblja uvođenja
zajedničkog sustava oporezivanja sastavila tri izvješća. Komisija je bila obvezna 2006.
godine pripremiti četvrto izvješće u kojemu će osim fiskalnih učinaka posebno
razmotriti usuglašenost oporezivanja s ciljevima i zadacima zdravstvene politike
sadržane u Konvenciji o kontroli duhanskih proizvoda koju je nedavno donijela
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation).
Prvo izvješće (COM(95) 285 od 13. rujna 1995). U rujnu 1995. Komisija je objavila
prvo izvješće koje osim duhanskih proizvoda obuhvaća i alkoholna pića i naftne
proizvode. Opći zaključak bio je da je vrlo malo postignuto na ujednačavanju stopa te
da je potrebno poduzimati daljnje aktivnosti i konzultacije kako bi se smanjile postojeće
razlike u stopama koje uzrokuju znatne razlike u maloprodajnim cijenama tih proizvoda,
što potiče krijumčarenje i njihov nelegalan promet među zemljama članicama. Nakon
toga 1996. godine Europski parlament usvaja izvješće uz preporuku Komisiji da
predloži načine rješavanja navedenih problema.
Drugo izvješće (COM (1998) 320-2 od 15. svibnja 1998). Kao dio priprema i
konzultacija svih zainteresiranih strana u sastavljanju drugog izvješća održana je u
studenom 1995. godine konferencija o trošarinama u Lisabonu. Cilj konferencije bio je
razmotriti sve aspekte oporezivanja trošarinama od 1993. te pomoći Komisiji pri
40
kreiranju buduće politike na tom području. Drugo izvješće Komisija objavljuje u
svibnju 1998. i u njemu preporučuje samo određena tehnička poboljšanja u
zakonodavstvu, uz zaključak kako porezna struktura i stope mogu ostati nepromijenjeni.
Komisija je zaključila da bi zemljama članicama trebalo dopustiti veću slobodu pri
usklađivanju poreznog opterećenja trošarinama u slučaju promjena maloprodajne cijene
ili poreza na dodanu vrijednost. Istodobno je zemljama članicama dopušteno uvođenje
minimalnih trošarina na cigare, cigarilose i duhan za pušenje, a one bi se usklađivale s
inflacijom. Prijedlozi promjena prihvaćeni su 29. lipnja 1999. te ugrađeni u Smjernicu
1999/81/EC.
Treće izvješće (COM (2001)133-120) i prijedlozi izmjena (COM (2001)133-2) od 14.
ožujka 2001. Vijeće je usvojilo 12. veljače 2002. te ga ugradilo u Smjernicu
2002/10/EC, vezanu za strukturu i stope trošarina na proizvodni duhan. Izvješćem su
obuhvaćena tri ključna pitanja: utjecaj oporezivanja na funkcioniranje unutarnjeg tržišta,
na realnu vrijednost trošarina te utjecaj na ciljeve Ugovora o EU. Kako su se prethodno,
drugo izvješće i prijedlozi vezani za oporezivanje trošarinom uglavnom sveli na pitanja
tehničke naravi, zaključeno je kako je potrebno provesti mnogo temeljitiju analizu te
obaviti konzultaciju i uspostaviti suradnju svih zainteresiranih strana (nacionalni
carinski i porezni službenici, poduzetnici, proizvođači i sl.). Komisija je uputila
sveobuhvatni upitnik svim zemljama članicama kako bi dale svoja mišljenja o mogućoj
reviziji stopa i strukturi trošarina. U postupak rasprave uključena je i trgovačka udruga.
Pri tome se trebala voditi briga i o ostalim važnim ciljevima Europske unije kao što su
zdravstvena i poljoprivredna politika te politika zapošljavanja. Osim toga, nužno je
pojačati procese poreznog usklađivanja prije pristupanja novih članica Europskoj uniji.
Iako su uočene potrebe za određenim promjenama u sustavu oporezivanja duhanskih
proizvoda, zaključeno je da je prihvatljivije zadržati postojeći sustav nego uvoditi novi.
Zemljama članicama preporučuje se primjena, ovisno o nacionalnim okolnostima, obaju
načina oporezivanja te veće slobode i fleksibilnosti u odabiru stopa i pri uvođenju
minimalne stope. Također je zaključeno kako je potrebno postupno izjednačavati
oporezivanje ostalih duhanskih proizvoda na koje je uvedeno manje porezno
opterećenje od poreza na cigarete. Postupno će trebati povećavati stopu na fino rezani
duhan za ručnu izradu cigareta kako bi se porezno opterećenje približilo onome za
41
cigarete. Istodobno treba kontinuirano usklađivati oporezivanje ostalih duhanskih
proizvoda s inflacijom.
Četvrto izvješće (COM (2008) 460) usvojeno je 16. srpnja 2008. godine u kojem se
posebno razmatra usuglašenost oporezivanja sa zadacima i ciljevima zdravstvene
politike prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
4.5. Prihodi od trošarina u Europskoj uniji
Već je spomenuto kako su trošarine iznimno bitan izvor prihoda svih država.
Zahvaljujući trošarinama sve zemlje povećavaju svoju fiskalnu blagajnu. U Europskoj
uniji ne postoji niti jedan drugi proizvod koji je tako visoko oporezovan kao cigarete.
Porezi na duhan i duhanske proizvode u Europskoj uniji su najviši u svijetu, čak i u
usporedbi sa američkim poreznim opterećenjem. Prihodi od trošarina na duhan i
duhanske proizvode dosta su manje od trošarina na energente i naftne derivate, ali su
dvostruko veći od trošarine na alkoholna pića pa tako sve trošarine zajedno donose
iznimne prihode svakoj pojedinoj zemlji članici Europske unije.
U tablici broj 6. prikazani su prihodi svake pojedine zemlje članice Europske unije od
trošarina na cigarete, cigare, cigarilose i ostale duhane za pušenje, te ukupni prihodi od
trošarina na duhan i duhanske proizvode za 201e. godinu. U tablicu broj 6. Uključeni su
i podatci za Republiku Hrvatsku jer se Hrvatska priključila Europskoj uniji 1. srpnja
2013. godine.
42
Tablica 6. Prihodi od trošarina na cigarete, cigare, cigarilose i ostale duhane za pušenje
po zemljama Europske unije za 2013. godinu
Prihodi u mil. EUR za 2013. godinu
ZEMLJA Cigarete Cigare Cigarilosi Ostali
duhan
UKUPNI
PRIHODI
Belgija 1.661,26 11,83 *cigare 446,32 2.119,41
Bugarska 908,45 13,84 *cigare *cigare 922,29
Češka 1.611,71 3,36 *cigare 85,91 1.700,98
Danska 1.055,81 6,16 *cigare 65,61 1.127,58
Njemačka 12.213,84 121,77 *cigare 1.793,80 14.129,41
Estonija 161,29 0,07 1,02 4,23 166,61
Grčka 2.503,16 *cigarete *cigarete *cigarete 2.503,16
Španjolska 6.351,37 103,75 *cigare 653,66 7.108,78
Francuska 9.783,56 158,65 *cigare 1.176,12 11.118,33
Hrvatska 474,16 *cigarete *cigarete *cigarete 474,16
Irska 1.052,86 7,90 *cigare 3,14 1.063,90
Italija 9.889,80 43,10 20,44 423,54 10.376,88
Cipar 178,67 2,12 *cigare 24,54 205,33
Latvija 146,39 2,35 *cigare 2,26 151,00
Litva 207,66 1,67 *cigare 2,82 212,15
Luksemburg 394,83 1,79 *cigare 132,39 529,01
Mađarska 838,66 *cigarete 13,76 233,15 1.085,57
Malta 69,35 *cigarete *cigarete 3,07 72,42
Nizozemska 1.750,00 7,00 *cigare 642,00 2.399,00
Austrija 1.662,10 *cigarete *cigarete *cigarete 1.662,10
Poljska 4.370,25 *cigarete *cigarete *cigarete 4.370,25
Portugal 1.193,26 6,06 *cigare 113,56 1.312,88
Rumunjska 1.740,23 0,41 *cigare 1,22 1.741,86
Slovenija 410,99 0,26 *cigare 15,58 426,83
Slovačka 636,35 *cigarete *cigarete *cigarete 636,35
Finska 746,75 18,01 *cigare 76,38 841,14
Švedska 877,46 5,81 *cigare 35,55 918,82
Izvor: European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, (Tax receipts –
Manufactured Tobacco),
<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_duties/toba
cco_products/rates/excise_duties_tobacco_en.pdf>
43
U tablici su vidljivi prihodi od trošarina na duhan i duhanske proizvode za svaku
pojedinu zemlju članicu Europske unije. Podaci su prikazani u milijunima eura i ukupni
prihodi od tih trošarina razdijeljeni su na prihode od cigareta, cigara, cigarilosa i ostalih
duhana za pušenje, s time da je za neke zemlje posebno naznačeno ako su trošarine već
ubrojane u drugu kategoriju. Kao i u Republici Hrvatskoj prihodi od trošarina na duhan
i duhanske proizvode su prema visini odmah nakon prihoda od nafte i naftnih derivata.
Najveće ukupne prihode od trošarina na duhan i duhanske proizvode ostvaruje
Njemačka i to više od 14 milijardi eura, slijedi Francuska sa 11 milijardi eura i Italija sa
10 milijardi eura. Najmanje ukupne prihode ostvaruju Estonija u iznosu od 166 milijuna
eura, Latvija u iznosu od 151 milijun eura i Malta 72 milijuna eura. Republika Hrvatska
je u 2013. godini ostvarila 474 milijuna eura ukupnih prihoda od trošarina na duhan i
duhanske proizvode.
44
4.6. Harmonizacija trošarina u Europskoj uniji
Jedinstveno tržište Europske unije uspostavljeno je 1. siječnja 1993. godine pa je time
nastao problem praćenja proizvoda od članica u kojoj se dogodio uvoz iz trećih zemalja,
proizvodnja ili prodaja, do članica u kojoj se dogodila potrošnja kao i njihovog
pravilnog evidentiranja i oporezivanja. Budući da jedinstveno tržište podrazumijeva
slobodno kretanje roba, ljudi i kapitala bilo je nužno harmonizirati propise kojima se
oporezuje uvoz i kretanje roba unutar granica Europske unije, odnosno propise za
trošarine, carinu te porez na dodanu vrijednost. Trošarine se ubiru u zemlji potrošnje
kako bi se izbjeglo eventualno dvostruko oporezivanje. U siječnju 1993. donesena je
prva smjernica kojom se određuje harmonizacija sustava trošarina. Uređuje se
posjedovanje i kretanje alkohola i alkoholnih pića, duhana i duhanskih proizvoda te
energenata i naftnih derivata koji se oporezuju trošarinama proizvedeni u zemlji članici,
uvezeni na područje Europske unije te uneseni iz drugih zemalja članica. Osim te opće
Smjernice, donesene su posebne Smjernice kojima je propisana struktura trošarina za
svaku pojedinačnu grupu proizvoda.
Harmonizacija stopa trošarina podrazumijeva definiranje minimalnih stopa trošarina
kojih se moraju pridržavati sve zemlje članice Europske unije. To znači da sve zemlje
članice mogu slobodno prema tim Smjernicama odrediti visinu opterećenja iznad
propisanog minimuma. Politika stopa trošarina je također povezana s zdravstvenom i
socijalnom politikom, transportnom politikom te politikom zaštite okoliša.
45
5. ZAKLJUČAK
Razlozi uvođenja trošarina mogu biti socijalni, zdravstveni, ekološki i fiskalni, a njima
se oporezuje promet određenih proizvoda, a plaćaju ih proizvođači ili uvoznici, i to u
apsolutnom iznosu po jedinici mjere tog proizvoda, litri, komadu, kilogramu ili u
određenom postotku od prodajne cijene. Trošarine se ubrajaju u najstarije poreze.
Postoje tri različita načina za utvrđivanje trošarinskih obveza kod trošarina. To su
trošarine kao jedinični porez kada se obračunava u apsolutnom iznosu po jedinici mjere,
kao ad valorem porez kada se obračunava u postotku od vrijednosti kupljene robe i kao
mješoviti porez kada se prilikom utvrđivanja trošarinske obveze primjenjuje
kombinacija jediničnog poreza i ad volarem poreza.
Posebni porezi imaju mnogobrojne pozitivne aspekte važne za državnu blagajnu.
Prednosti trošarina su izdašnost i stabilnost prihoda, jeftinoća ubiranja prihoda te
ugodnost plaćanja poreza. Regresivnost kao negativna karakteristika trošarina je primjer
negativnosti poreza na promet koje se izražavaju kroz njegovo regresivno djelovanje.
Prva trošarina uvedena je u porezni sustav Republike Hrvatske u srpnju 1993. godine na
kavu. U srpnju 1994. godine uvode se trošarine na naftne derivate, duhanske proizvode,
alkohol, pivo, bezalkoholna pića i uvozne automobile.
Porezni obveznik posebnog poreza na duhan i duhanske proizvode je uvoznik, odnosno
proizvođač. U Republici Hrvatskoj predmeti oporezivanja u toj skupini duhanskih
proizvoda se ubrajaju cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje a poreznim
obveznikom u Hrvatskoj se smatra uvoznih duhanskih proizvoda ili proizvođač
duhanskih proizvoda. Nedavnim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju se posebni porezi
na duhanske proizvode se često mijenjaju, odnosno povećavaju, pa tako prodajna cijena
raste.
46
Da bi se osiguralo dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta i tržišnog natjecanja, europski
pravni propisi predviđaju usklađivanje trošarina na alkohol i duhan. Uglavnom je riječ o
minimalnim ili ciljanim stopama trošarina koje bi se dugoročno gledano trebale
uskladiti. Osim toga utvrđene su različite pristojbe na području energetike kako bi se
sačuvao okoliš i javno zdravlje, odnosno kako bi se osiguralo oprezno i racionalno
korištenje prirodnih resursa. To uključuje propise i minimalne trošarine na mineralna
ulja, dizelsko gorivo, pogonska goriva i biogoriva.
Usklađivanje posebnih poreza na promet bilo je nužno kako bi se osiguralo slobodno
kretanje dobara, usluga, ljudi i kapitala, odnosno kako bi se osiguralo funkcioniranje
jedinstvenog tržišta brisanjem granica i graničnih kontrola između zemalja članica EU.
Trošarinama na duhan i duhanske proizvode u Europskoj uniji kao i u Republici
Hrvatskoj smatraju se cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje. Trošarine i
oporezivanje duhanskih proizvoda u Europskoj uniji primjenjuje se od 1. siječnja 1993.
godine od kada su donesene i različite Smjernice kojima se određuje harmonizacija
trošarina između zemalja članica Europske unije.
47
LITERATURA
Knjige:
· Jelčić, B.: Javne financije, RriF – PLUS, Zagreb, 2001.
· Kesner-Škreb, M., Kuliš, D.: Porezni vodič za građane, Institut za javne
financije, Zagreb 2010.
· Kuliš, D.: Plaćamo li europske trošarine?, Institut za javne financije, Zagreb,
2005.
· Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000.
Članci:
· Kuliš, D., Kretanja u hrvatskome poreznome sustavu, Institut za javne financije,
Zagreb, 2003.
· Kuliš, D.: Sustav trošarina u Hrvatskoj bliži europskom sustavu, Institut za javne
financije, Zagreb 2013.
· Ministarstvo financija, Prijedlog uredbe o visini trošarine, Zagreb, ožujak 2014.
· Šimović, H.: Porez na dodanu vrijednost i trošarine, Zagreb, siječanj 2007.
· Zelenika, I.: Utjecaj porezne politike na potrošnju duhanskih proizvoda u
Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa 33(4), 2009.
48
Internet:
· Porezna uprava RH, 2014, Trošarine (Trošarinski sustav oporezivanja alkohola i
alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije),
pogledano 30. kolovoza 2014., <www.porezna-
uprava.hr/HR_porezni_sustav/Stranice/trosarinski_sustav.aspx>
· Ministarstvo financija RH, 2014, Vremenske serije podataka, Državni proračun
- siječanj - lipanj 2014., pogledano 30. kolovoza 2014.,
<http://www.mfin.hr/hr/vremenske-serije-podataka>
· European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, Part III – Manufactured
Tobacco,pogledano 1. rujna 2014.,
<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_duti
es/tobacco_products/rates/excise_duties-part_iii_tobacco_en.pdf>
· European Commission, 2014, EXCISE DUTY TABLES, (Tax receipts –
Manufactured Tobacco), pogledano 1. rujna 2014.,
<http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/excise_duti
es/tobacco_products/rates/excise_duties_tobacco_en.pdf>
· Carina RH, 2014, Propisi o trošarinama, pogledano 24. travnja 2014.,
<www.carina.hr/Dokumenti/Propisi.aspx?i=3>
· Europski parlament , 2014, Neizravno oporezivanje: trošarine na alkohol, duhan
i energiju, pogledano 24. travnja 2014.,
<http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU
_5.11.3.html>
49
POPIS TABLICA
Tablica 1. Visina trošarine za duhan i duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj
(str. 18.)
Tablica 2. Prihodi od trošarina u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. godine do
2013. godine u tisućama kuna (str. 21.)
Tablica 3. Trošarine na cigarete u državama članicama Europske unije u 2014. godini
(str. 29.)
Tablica 4. Trošarine na cigare i cigarilose u državama članicama Europske unije u
srpnju 2014. godine (str.31.)
Tablica 5. Trošarine na sitno rezani duhan za ručnu izradu cigareta u državama
članicama Europske unije u srpnju 2014. godine (str. 33.)
Tablica 6. Prihodi od trošarina na cigarete, cigare, cigarilose i ostale duhane za
pušenje po zemljama Europske unije za 2013. godinu (str. 42.)
50
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom TROŠARINE NA DUHAN I
DUHANSKE PROIZVODE izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Helene
Blažić, a pri izradi diplomskog rada pomagala mi je i asistentica Maja Grdinić. U radu
sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristio literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i
zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen,
standardan način citirao sam i povezao s fusnotama s korištenim bibliografskim
jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Student
Tihomir Katić