SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Deni Lončar

STAMBENI KREDITI S POSEBNIM OSVRTOM NA ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKU D.D.

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

STAMBENI KREDITI S POSEBNIM OSVRTOM NA ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKU D.D.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovna politika banaka Mentor: Prof.dr.sc. Antun Jurman Student: Deni Lončar

Financije i bankarstvo JMBAG: 0081112836

Rijeka, lipanj 2013.

KAZALO

str.

1. UVOD .............................................................................................................................1

1.1. Problem, predmet i objekt istraţivanja ......................................................................1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ..........................................................................2

1.3. Svrha i ciljevi istraţivanja .........................................................................................3

1.4. Struktura rada ...........................................................................................................4

2. ZNAČAJKE BANKARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ .........................................5

2.1. Pojam banke .............................................................................................................6

2.2. Povijest razvoja banaka.............................................................................................8

2.3. Povijesni pregled bankarstva u Republici Hrvatskoj ................................................ 10

2.4. Općenito o Erste & Steiermärkische banci d.d. ....................................................... 11

2.5. Trenutno stanje na trţištu kredita ............................................................................ 14

2.6. HROK .................................................................................................................... 21

2.7. Pojam, razvoj i značaj kredita ................................................................................. 23

2.8. Poslovanje s graĎanima........................................................................................... 24

2.8.1. Bonitet i kreditna sposobnost dužnika ............................................................ 27

2.8.2. Kreditni rizik i kreditni proces ....................................................................... 29

3. STAMBENI KREDITI ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKE D.D ...................... 32

3.1. Stambeno kreditiranje u Erste & Steiermärkische banci d.d..................................... 32

3.2. Odobravanje stambenih kredita ............................................................................... 37

3.3. Korištenje stambenih kredita ................................................................................... 41

3.4. Redovna otplata stambenih kredita.......................................................................... 43

3.5. Prisilna naplata stambenih kredita ........................................................................... 43

4. ZNAČAJ STAMBENIH KREDITA U POSLOVANJU ERSTE &

STEIERMÄRKISCHE BANKE D.D............................................................................. 45

5. ZAKLJUČAK ............................................................................................................... 55

LITERATURA ..................................................................................................................... 59

POPIS TABLICA ................................................................................................................. 64

POPIS GRAFIKONA ........................................................................................................... 64

1

1. UVOD

Potrebno je u prvom dijelu, Uvodu, posebnu pozornost posvetiti ovim tematskim jedinicama:

1) problem, predmet i objekt istraţivanja, 2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3)

svrha i ciljevi istraţivanja i 4) struktura rada.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŢIVANJA

U Hrvatskoj je osjetan trend ubrzanog starenja stanovništva. Udio starijeg stanovništva se

intenzivira te rezultira ubrzanom starenju ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Tako

primjerice, u Hrvatskoj udio mladih do 14 godina čini tek 15,6% ukupnog stanovništva

(prema definiciji UN-a ukoliko taj udio iznosi manje od 20% radi se o demografski staroj

naciji). Uzme li se u obzir da starije stanovništvo u pravilu ne ulaţe u kupnju novih nekretnina

moţe se očekivati negativan utjecaj ovog pokazatelja na kretnje krivulje potraţnje za

nekretninama. Negativan prirodni prirast, negativan migracijski saldo i ubrzano starenje

stanovništva neminovno smanjuju broj potencijalnih kupaca nekretnina. Usko vezano za tu

činjenicu, očekivanim ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine

te nakon toga (ovisno o trajanju zabrane o zasnivanju radnog odnosa u zemljama EU)

otvaranjem granica, moţe se pretpostaviti (barem u prvom razdoblju) pojačani odljev

stanovništva u zemlje Europske unije i to pogotovo mlaĎe i obrazovanije radne snage što će

dovesti do nastavka negativnog migracijskog salda i imati veliki utjecaj na smanjivanje

potraţnje za nekretninama, jer upravo mladi ljudi imaju potrebu za samostalnim ţivotom i

stoga najviše ulaţu u kupnju vlastitog stambenog prostora.

Realnost je takva da najveći broj graĎana, nekretnine ne moţe kupiti gotovinom, već se tu

oslanjaju na mogućnost i raznovrsnu ponudu poslovnih banaka koje nudeći kvalitetne

stambene kredite izlaze u susret budućim vlasnicima svojih stanova. Poslovne banke se u

svakodnevnom meĎusobnom nadmetanju za prevlast u navedenoj grani kreditiranja i to

smanjivanjem kamatnih stopa, smanjivanjem potrebnog omjera vrijednosti nekretnine i visine

plasmana, u odreĎenom omjeru i dokidanjem instituta jamstva i slično, kako bi omogućile da

sve veći broj graĎana krene u kupovinu vlastite nekretnine sredstvima iz ostvarenog kredita.

Potrebno je znati da upravo poticanje stambenog kreditiranja od strane banaka osigurava

2

ključne promjene u području stanogradnje i na trţištu nekretnina, što će se u konačnici,

dugoročno vidjeti kroz pozitivne rezultate i za investitore i za potencijalne kupce i za

poslovne banke, a pogotovo za gospodarsvo Republike Hrvatske.

Izostanak realnog rasta plaća na godišnjoj razini odraţava nastavak negativnih trendova na

trţištu rada (pad zaposlenosti odnosno rast nezaposlenosti) u odnosu na prošlu godinu te rast

razine potrošačkih cijena. Naime, rast stope PDV-a te poskupljenje javnih i komunalnih

usluga, smanjuju realni dohodak stanovništva i kupovnu moć. Nadalje, izmjene poreznih

razreda i osobnog odbitka, koje su stupile na snagu u oţujku 2012. godine, različito se

odraţavaju na plaće ovisno o faktoru osobnog odbitka. Uz stagnaciju plaća, slabo trţište rada

te visoku razinu pesimizma potrošnja stanovništva je ograničena i svakako odgaĎa odluku o

ulaganju u kupnju nekretnine i dizanje dugoročnog stambenog kredita.

Prolongirana recesija očekivano stvara pritisak na zarade banaka, no dodatni ograničavajući

činitelj u njihovu poslovanju na duţi rok, mogla bi postati njihova selektivnost pri

odobravanju novih kredita. S nastupanjem krize, banke su pooštrile svoje kreditne politike te

relativno više kreditirale manje rizične klijente, što sada počinje negativno utjecati na njihove

zarade, te se postavlja pitanje koliko će graĎani sada uzimati stambene kredite, koliko će se

mijenjati kamatna stopa i da li će njihov udio (značaj) pasti u Erste & Steiermärkische banci

d.d., kada istraţivanja na trţištu kaţu da se ove godine ne očekuju značajnije promjene iznosa

kredita. Naime, potraţnja za kreditima od strane poduzeća ograničena je teškim uvjetima

poslovanja i smanjenom potraţnjom. Isto tako, razmjerno visoka zaduţenost stanovništva i

nepovoljna kretanja na trţištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Imajući na umu sloţenost i zahtjevnost problema, predmeta i objekta istraţivanja postavljena

je radna hipoteza:

Stambeni krediti imaju veliki znaĉaj u strukturi ukupnih kredita i predstavljaju vaţan

faktor u poslovanju Erste & Steiermärkische banke d.d.

Tako postavljena temeljna hipoteza implicira više pomoćnih hipoteza:

3

P.H.1: Najveći problem financijskog sustava su nenaplativi krediti koji zauzimaju 13,2 posto

ukupnih plasmana banaka, jer su točno toliki udjel loših kredita sredinom 2012. godine

imale hrvatske banke

P.H.2: Kada Republika Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, njeni će graĎani

dobiti pristup kreditima u bankama zemalja članica te će budućim korisnicima kredita

uštede biti goleme, čak 30.000 eura za stambeni kredit od 100 tisuća eura

P.H.3: Mladi se ljudi sve više odlučuju na ureĎeno podstanarstvo u 50 do 80 četvornih metara

stana, u kojem će ih prijavljeni najam koštati gotovo koliko i mjesečna rata kredita, a

za to se odlučuju iz razloga, jer ne ţele „kreditnu omču‟ oko vrata, odnosno ţele imati

odriješene ruke nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

P.H.4: Zahvaljujući relativno visokoj razini kapitaliziranosti (stopa adekvatnosti kapitala

hrvatskih banaka u proteklih pet godina kontinuirano raste i prema podacima za

31.12.2012. godine dostiţe 20,55%), bankovni je sustav sposoban izdrţati i malo

vjerojatne šokove, tako da bi u mogućem nepovoljnom scenariju, čak i uz zamjetni

pad BDP-a te deprecijaciju kune prema euru i švicarskom franku, bankovni sustav u

2013. ostao stabilan

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA

Svrha i ciljevi istraţivanja su istraţiti sve vaţnije značajke i fenomene bankarstva i

kreditiranja općenito, a posebice trenutno stanje na trţištu kredita (osobito stambenih) te

shvatiti njegovu sloţenost i vaţnost za Erste & Steiermärkische banku d.d. s obzirom na

gospodarsku situaciju u Republici Hrvatskoj. Cilj je dati utemeljene odgovore koji će pomoći

pri shvaćanju ove tematike. Da bi se dokazala postavljena hipoteza i pomoćne hipoteze

potrebno je dati odgovore na mnogobrojna pitanja od kojih su najvaţnija:

1. Koje su značajke bankarstva u Republici Hrvatskoj?

2. Kakvo je bilo poslovanje Erste & Steiermärkische banke d.d. u 2012. godini?

3. Kakva je trenutna kreditna aktivnost banaka?

4. Kolika je vaţnost kretanja kamatnih stopa na dugoročne stambene kredite?

5. U čemu je vaţnost HROK-a za banku pri plasiranju kredita?

6. Kakvo je trenutno stanje sa kreditiranjem stanovništva u Erste & Steiermärkische banci

d.d.?

4

1.4. STRUKTURA RADA

U prvom dijelu, Uvodu, formuliran je problem, predmet i objekt istraţivanja, postavljena je

radna hipoteza s pomoćnim hipotezama, navedeni su svrha i ciljevi istraţivanja te je

obrazloţena struktura rada.

U drugome dijelu s naslovom Znaĉajke bankarstva u Republici Hrvatskoj obraĎeno je

osam tematskih jedinica u kojima će biti riječ o osnovnom pojmu banke, ukratko o povijesti

razvoja banaka, zatim usko vezanim s time, potrebno je spomenuti i povijesni pregled

bankarstva u Republici Hrvatskoj, kazati općenito o Erste & Steiermärkische banci d.d.,

trenutnom stanju na trţištu kredita, HROK-u te o pojmu, razvoju i značaju kredita i na koncu

neizostavni dio je poslovanju s graĎanima.

Naslov trećeg dijela su Stambeni krediti Erste & Steiermärkische banke d.d. Poglavlje

sadrţi rezultate istraţivanja kroz pet tematskih jedinica u kojima će za početak biti obraĎeno

stambeno kreditiranje u Erste & Steiermärkische banci d.d., zatim prednosti stambenih

kredita, uvjeti odobravanja stambenih kredita, korištenje stambenih kredita, redovna otplata

stambenih kredita te prisilna naplata stambenih kredita.

Iznimna je pozornost posvećena četvrtom dijelu koji nosi naslov Znaĉaj stambenih kredita

u poslovanju Erste & Steiermärkische banke d.d. U ovom poglavlju biti će prikazani

pojedini relevantni financijski izvještaji Erste & Steiermärkische banke d.d. te izdvojene i

zasebno obraĎene pojedine stavke iz tih izvještaja na temelju kojih će se potvrditi ili

opovrgnuti postavljena temeljna hipoteza uz obzanjivanje ključnih podataka o udjelu

stambenih kredita u ukupnim kreditima i ukupnoj aktivi na razini hrvatskog bankarstva,

kretanju kamatne stope po stambenim kreditima te o naknadama po stambenih kreditima

dobivenih u istraţivanju.

U posljednjem, petom dijelu, Zakljuĉku, sintezirane su sve bitne karakteristike istraţivanja

vezane za trenutno stanje kredita na trţištu Republike Hrvatske i stambenih kredita u

poslovanju Erste & Steiermärkische banke d.d.

5

2. ZNAĈAJKE BANKARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Hrvatsko bankarstvo i hrvatski bankarski sustav zadnjih su dvadeset godina doţivjeli mnoge

promjene. Promijenili su se propisi, trţišta, karakteristike klijenata te obujam poslovanja.

Usprkos brojnim promjenama, temelj bankarskog poslovanja nije se promijenio. Banke

posluju s klijentima nastojeći ostvariti što bolji suodnos, s ciljem postizanja zajedničkog

razvoja i napretka. Uloga bankarstva za ekonomiju je značajna, a stanje u ekonomiji jasno se

odraţava i na poslovanje banaka.

Bankarstvo izučava operacije i objašnjava banku, bankovni sustav, bankovno poslovanje kao i

odnose, procese i operacije koje se javljaju u prometu novca i kredita banaka. Banka danas

posluje u financijsko-servisnoj industriji. Udio banaka u Republici Hrvatskoj je nešto manji

od 90%, premda bi trebalo dodati i društva za upravljanje fondovima čiji su osnivači banke

(postotak tada raste na 95%).

Na kraju 2012. u Republici Hrvatskoj poslovalo je 36 kreditnih institucija – 30 banaka, jedna

štedna banka i pet stambenih štedionica. Tijekom 2012. broj kreditnih institucija smanjio se

za jedan. Uzrok tome bilo je pripajanje MeĎimurske banke d.d. matičnoj banci, odnosno

Privrednoj banci Zagreb d.d. Imovina banaka (uključujući štednu banku) smanjila se u 2012.

za 1,6% te je na kraju godine iznosila 400,3 milijardi kuna. Ta je imovina činila 98,2%

ukupne imovine svih kreditnih institucija, što je neznatno više nego na kraju 2011. godine

(Godišnje izvješće 2012.).

Bankarstvo obuhvaća poseban dio monetarnih financija koji izučava, obraĎuje i objašnjava

banku, bankovni sistem, bankovno poslovanje i odnose, procese i operacije koje se javljaju u

prometu novca i kredita preko banke (Katunarić, 1988, p.25).

Financijska je kriza bitno usporila gospodarsku aktivnost, meĎunarodnu razmjenu i rast

financijskih agregata. Gospodarska aktivnost pada unatoč značajnoj reakciji monetarne

politike. U reţimu monetarne politike koji se zasniva na stabilnom tečaju središnja je banka

ograničena u svojim nastojanjima da prilagodbama regulatornog okvira suzbije utjecaj

inozemnih šokova i znatno stimulira gospodarsku aktivnost. Smanjivši regulatorno

opterećenje i povećavši time likvidnost banaka HNB je uspio samo djelomično neutralizirati

6

negativan utjecaj vanjskih šokova. Ipak, ovaj se ograničeni uspjeh mora ocijeniti u kontekstu

visokoeuroizoliranog malog otvorenog gospodarstva, u kojemu je primarni cilj monetarne

vlasti odrţavati tečaj stabilnim (Utjecaj financijske krize i reakcija monetarne politike u

Hrvatskoj).

Izazov za bankare u modernom svijetu jest kako uklopiti nova znanja i nove tehnike uz

klasično bankarsko poslovanje, a istovremeno razumijeti i poznavati cjelokupni poslovni

proces koji se odvija u banci i njezinu okruţenju. Upravo zato treba što ranije započeti s

edukacijom novih zaposlenika u bankama, gdje se mladi bankari prvi put susreću s

bankarskim poslovanjem, po mogućnosti uz pomoć akademske zajednice (Gregurek,

Vidaković, 2011, p. 11).

U pogledu trendova i očekivanja za 2013. moţe se ponoviti prošlogodišnji zaključak koji je,

zanimljivo, bio vrlo sličan zaključku iz 2010. za 2011. Stoga se moţe govoriti o kontinuitetu

krize kroz koju banke prolaze, nasreću, netaknute u pogledu solventnosti i stabilnosti, a što

treba zahvaliti visoku iznosu angaţiranog kapitala. S druge strane, troškovi regulacije nemaju

presudnu ulogu odrednice dobiti, a banke su vrlo dobro kapitalizirane, što im omogućava

prolazak kroz krizu bez većih šokova, ako izuzmemo sada već stalan pritisak na kvarenje

aktive i pad profitabilnosti (HUB Analize 42: Regulacija, troškovi i dobiti banaka: kao kad je

kriza počela).

U ovome dijelu posebna pozornost posvećuje se tematskim jedinicama: 1) Pojam banke, 2)

Povijest razvoja banaka, 3) Povijesni pregled bankarstva u Republici Hrvatskoj, 4)

Općenito o Erste & Steiermärkische banci d.d., 5) Trenutno stanje na trţištu kredita, 6)

HROK, 7) Pojam, razvoj i znaĉaj kredita, 8) Poslovanje s graĊanima.

2.1. POJAM BANKE

Banke pripadaju najvaţnijim financijskim institucijama u gospodarstvu. One su glavni izvor

kredita milijunima kućanstava te većini lokalnih drţavnih tijela. Postoje razne definicije

pojma banke, ali najbolja je ona koja banku opisuje kao financijsku instituciju koja

prikupljene depozite i pribavljene kredite zajedno sa vlastitim izvorima o odbitku obvezne

pričuve i pričuva likvidnosti maksimalno ulaţe u kreditne i nekreditne plasmane s ciljem

7

ostvarenja dobiti, poštujući pritom temeljna načela njenog poslovanja: sigurnosti, likvidnosti i

profitabilnosti.

Banke imaju vrlo vaţnu funkciju u ostvarivanju ekonomske politike zemlje, jer one

mobiliziraju slobodna novčana sredstva fizičkih i pravnih osoba u zemlji i inozemstvu kako bi

financirale tekuću proizvodnju i razvoj gospodarstva, ali i unapreĎenje gospodarske

djelatnosti, stambenu izgradnju i potrošnju stanovništva. Banke pritom vode računa o

sigurnosti ulaganja, jer one posluju preteţito s tuĎim sredstvima, uredno odrţavaju likvidnost

poslovanja i kao dionička društva - samostalni trţišni subjekti ostvaruju dobit (Kreditna

politika poslovnih banaka u funkciji učinkovite multiplikacije kredita).

Banke su tvrtke koje nude financijske usluge i koje stvaraju i prodaju profesionalno voĎenje

sredstava komitenta te izvoĎenje mnogih drugih uloga u gospodarstvu, a njihov uspjeh ovisi o

sposobnostima identificiranja financijskih usluga koje komitenti traţe o uspješnom stvaranju

tih usluga te naknadno o prodaji po konkurentnoj cijeni (Rose, 2003, p. 8).

Odgovarajuća ponuda i uspješna prodaja bankarskoga asortimana, uz kontrolu i upravljanje

operativnim troškovima, ključ su uspjeha svake banke. Stoga banke moraju vlastitim

bankarskim asortimanom planirati i upravljati na odgovarajući način da bi udovoljile

potrebama i zahtjevima klijenata, uz realizaciju planiranih financijskih ciljeva (Model za

upravljanje ponudom bankarskih kredita za stanovništvo).

Banka je samostalna financijska organizacija osnovana kao dioničko društvo koja obavlja

djelatnost na načelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti radi ostvarivanja dobiti (Kandţija,

Ţivko, 2004, p. 27).

Dakle, banka je profitna institucija koja se treba kontinuirano prilagoĎavati okruţenju i teţiti

izvršenju njenih temeljnih ciljeva kao što se ostvarenje pozitivnog financijskog rezultata,

maksimiziranje bogatstva dioničara, obavljanje svojih temeljnih funkcija i socijalnih ciljeva.

No ipak, banka predstavlja i javno dobro, što prilikom propasti banke za zajednicu uvijek ima

mnogo veću štetu nego što je imaju dioničari banke i vlasnici propalih banaka, jer deponent

gubi svoj depozit. Iz tog razloga je njezino poslovanje regulirano posebnim zakonima dok

drţava vodi odgovarajućim načinom posebnu brigu o bankama.

8

Budući da banke predstavljaju najvaţnije emitente suvremenog novca, one nisu obični

financijski posrednici koji postojeću kupovnu moć prenose s jednih subjekata (nositelja

štednje) na druge (nositelje investicija i potrošnje). Kao monetarne institucije, banke kreiraju

novu kupovnu snagu koja je u trenutku odobravanja i isplate kredita samo dijelom pokrivena

postojećim realnim vrijednostima, ali moţe djelovati kao motor koji pokreće dinamiku

razvoja privrede i stvaranja novih realnih vrijednosti u budućnosti. Postoje i izuzeci kada to

nije tako, na primjer u Hrvatskoj, ali i u brojnim drugim zemljama (SAD, Brazil, Portugal,

Grčka....) gdje sredstva pribavljena kreditima banaka (ili drugim duţničkim instrumentima

financiranja, uključujući emisije drţavnih obveznica) nisu usmjerena u inovativne aktivnosti

koje pokreću gospodarski rast (Uloga dopunskog kredita u poticanju poduzetničke aktivnosti i

ekonomskog razvoja).

2.2. POVIJEST RAZVOJA BANAKA

Bankarski poslovi pojavljuju se još u robovlasničkom razdoblju povijesti, a još prije toga, u

Antici, gdje su pravo kovanja novca imali samo gradovi, male drţave i hramovi. Već u 7.

stoljeću prije naše ere poznate su privatne kuće („skladišta novca“) zvane „trezauri“ koji su

prikupljali na čuvanje hranu i druge proizvode ta ih davali na pozajmicu. Hamurabijev

zakonik svjedoči da je čuvanje privatnih uloga postojalo u Babilonu u trećem tisućljeću prije

Krista. U tom razdoblju zabiljeţeno je da su se i sumeranski svećenici bavili bankarstvom, a u

Grčkoj bankare nazivaju „trapeziti“, jer su imali klupe na kojima su obavljali mjenjačke

poslove, primali novac i davali zajmove. U Rimskom Carstvu spominju se „argentari“ koji su

primali depozite i davali kredite i „mulari“ koji se se bavili mjenjačkim poslovima. Propašću

Rimskog Carstva propadaju gradovi, zamire trgovina, zanatstvo i bankarstvo, a ukupna se

djelatnost svodila uglavnom na poljoprivredu. Kriţarskim ratovima došlo je do velikih

promjena u Europi, ponovno oţivljava trgovina, organiziraju se sajmovi i snaţno se razvija

Sredozemlje.

Do ponovnog oţivljavanja bankarstva dolazi na tlu Italije u njezinim gradovima - drţavama

Veneciji, Firenci i Genovi. Prva banka poznata u povijesti bankarstva je Casa di sant Georgie

osnovana 1407. godine. MeĎutim, ni ove banke nisu bile kreditne institucije već ustanove

platnog prometa (Kandţija, Ţivko, 2004, p. 29).

9

Pojavljuju se novi instrumenti – mjenica i zaloţnica. Mjenica je nastala u Italiji i sluţila je za

obavljanje plaćanja izmeĎu više gradova, a svaki je grad imao svoj novac. Financirala se

trgovina, izgradnja brodova, počinju se razvijati zapadnoeuropski gradovi, a mnoge su banke

dobile dozvolu za izdavanje novca (postale su emisione).

Osnovna je karakteristika ovog razdoblja bankovnog poslovanja stvaranje posebnih

instrumenata u bankovnom poslovanju kao što je mjenica i zaloţnica koje su stvorene baš u to

doba da bi posredstvom njih bilo moguće odvijanje trgovine i prijenos vrijednosti zbog

sigurnosti i velikog rizika na putu (Katunarić, 1988, p. 30).

Prvi su bankari vjerojatno upotrebljavali vlastiti kapital za financiranje poslovnih aktivnosti,

ali nije prošlo puno dok se nije pojavila ideja o prikupljanju depozita i osiguranju

kratkoročnih kredita od bogatih klijenata koji su kasnije postali glavni izvor prikupljanja

sredstava banke (Rose, 2003, p. 4).

Razvoj modernog bankarstva počinje u 19. stoljeću sa osnivanjem banaka u obliku dioničkih

društava koje se veţe uz pojavu industrijalizacije zemalja. Promjene u financijskim sustavima

uočavaju se na promjenjivim financijskim instrumentima, u tehnikama i tehnologiji

financiranja, u pojavi novih financijskih institucija, u regulaciji. Pored tih karakteristika,

značajne karakteristike koje obiljeţavaju suvremeno bankarstvo su:

1. okrupnjavanje – spajanje velikih banaka radi ostvarivanja odreĎenih ciljeva

(povećanje profitabilnosti, porezne olakšice, obavljanje poslova koje inače banke ne

smiju obavljati...)

2. univerzalizacija – despecijalizacija banaka zbog velike konkurencije i njihovo

preoblikovanje u financijske institucije „potpune usluge“

3. internacionalizacija – poslovanje se obavlja diljem svijeta, jer je svjetsko trţište

postalo spoj nacionalnih i posebnih meĎunarodnih financijskih trţišta

4. primjena novih tehnologija u poslovanju – kompjuterizacija, elektroničko bankarstvo,

Internet bankarstvo, aplikacije za plaćanje putem pametnih telefona...

10

2.3. POVIJESNI PREGLED BANKARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Preteča prve banke bio je Zaloţni zavod iz 1671. godine u Dubrovačkoj Republici koji je

davao zajmove siromašnima bez kamata, a u teţim slučajevima taj zajam nije morao biti niti

vraćen. Godine 1846. osnovana je u Zagrebu Prva hrvatska štedionica čija je preteča bio

Poštansko-štedni zavod takoĎer u Zagrebu.

U Rijeci je 1859. godine osnovana Općinska štedionica i gradska zalogajnica dok je 1870.

godine u Rijeci osnovana Riječka banka. U obliţnjem Pazinu 1895. godine osnovana je

Istarska posujilnica, dok je dvije godine kasnije osnovana i Posujilnica u Vrbovskom. Godinu

dana nakon Posujilnice osnovana je i Štedionica u Vrbovskom nakon čega je osnovana i

Štedionica Delničko-čabarskog kotara u Delnicama, točnije 1900. godine. Godine 1989.

stvorena je osnova za izgradnju novog bankarskog sustava, jer je donesen Zakon o bankama i

drugim financijskim institucijama. Nakon tog Zakona osnovano je mnogo privatnih banaka i

štedionica.

Za vrijeme NDH kao najjača poslovna banka djeluje Hrvatska udruţena banka d.d. Kao

hrvatsku specifičnost treba istaknuti i ulogu Zagrebačke burze (osnovana 1918. godine) koja

je tijekom Drugog svjetskog rata obavljala značajne transakcije (gotovo cjelokupni klirinški

promet s Njemačkom i djelomice s Italijom) (Gregurek, Vidaković, 2011, p. 533).

U razdoblju od 1998.-2000. godine veliki je broj banaka i štedionica otišao u stečaj zbog loše

poslovne politike te je provedena sanacija inozemnim bankama koje postaju 90%-tni vlasnici

banaka u Republici Hrvatskoj. Dolazak stranih banaka nije ispunio očekivanja. Vjerovalo se

da će strane banke značajno utjecati na restrukturiranje domaćih banaka te da će utjecati na

smanjenje kamatnih stopa tako da one budu na razini eurozone. MeĎutim, ništa se od toga nije

dogodilo, jer su strane banke promatrale stanje u našem gospodarstvu i svaku kriznu situaciju

iskoristile i okrenule u svoju korist s ciljem preuzimanja komitetske strukture. Sa sobom su

donijele naprednu i superiornu tehnologiju, ne s namjerom unapreĎenja učinkovitosti domaćih

banaka već s ciljem stvaranja konkurentske prednosti i širenja trţišnog udjela.

11

2.4. OPĆENITO O ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANCI D.D.

Erste & Steiermärkische banka d.d. pod tim imenom posluje od 2003. godine, a nastala je

spajanjem Riječke banke d.d. Rijeka i Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb. Obje banke

imale su značajnu ulogu na hrvatskom financijskom trţištu. Riječka banka, osnovana je 1954.

godine i razvila se u vodeću banku Rijeke, Primorja i Istre. Erste & Steiermärkische banka

d.d. Zagreb, nastala je 2000. godine spajanjem triju uspješnih regionalnih hrvatskih banaka:

Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke. Danas, Erste & Steiermärkische banka d.d.

posluje putem 133 poslovnice, uključivo 13 komercijalnih centara, 9 poduzetničkih i 9

profitnih centara za korporativne klijente te bankomatske mreţe od oko 615 bankomata, a

nalazi se na trećem trţišnom mjestu po visini aktive. Erste & Steiermärkische banke d.d. u

100% je vlasništvu ESB Holding GMBH (u vlasništvu 59% Erste Group Bank AG i 41%

Steiermärkische Bank and Sparkassen) (Newsletters Erste & Steiermärkische bank d.d.).

Od samog početka, 2000. godine, Erste & Steiermärkische banka d.d. dio je meĎunarodne

Erste grupe, koja potječe još od davne 1819. godine i prve Austrijske štedne banke. Erste

grupa je vodeći pruţatelj financijskih usluga u Srednjoj i Istočnoj Europi s oko 50.000

zaposlenih koji usluţuju 17 milijuna klijenata posredstvom 3.100 poslovnica u 8 drţava

(Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, MaĎarskoj, Srbiji, Ukrajini i Hrvatskoj). Erste &

Steiermärkische banka d.d. je krajem 2008. godine preuzela 100% vlasništva današnje Erste

bank a.d. Podgorica u Crnoj Gori. Upravo ta banka u Crnoj Gori danas usluţuje gotovo

60.000 klijenata kroz 16 poslovnica, a krajem rujna 2012. godine je prema visini aktive imala

trţišni udjel na crnogorskom trţištu od 12,41 posto (Newsletters Erste & Steiermärkische

bank d.d., svibanj 2013.).

Erste & Steiermärkische banka d.d. posebno se ističe inovativnošću i brigom za klijente. Prva

je banka u Republici Hrvatskoj koja je trţištu ponudila inovacije poput debitne kartice s chip-

tehnologijom ili cjelovitu uslugu mobilnog bankarstva - Erste mBanking. Velike inovacije bili

su i modeli stambenih i gotovinskih kredita s takozvanim ostatkom vrijednosti, ali i podizanje

gotovine na bankomatu i otplata na rate putem usluge Erste Maestro Plus. Erste &

Steiermärkische banka d.d. je prva otvorila svoj profil na društvenoj mreţi Facebook, a

nedavno je ponudila i zaokruţenu uslugu mBankinga za pametne telefone te jedinstvenu

uslugu „Slikaj i plati“. Sve je to, osim zadovoljnih klijenata, prepoznala i stručna javnost, što

je potvrĎeno i dobivenim nagradama.

12

U zadnje dvije godine u Republici Hrvatskoj su postavljena i četiri Erste kioska. To su

samousluţni ureĎaji koji predstavljaju sljedeći evolucijski korak klasičnih bankomata. Ovi

ureĎaji se koriste na način da se umetne kreditna ili debitna kartica Erste banke, upiše osobna

šifra (PIN) te se putem ekrana osjetljivog na dodir (touchscreen) moţe samostalno upravljati

dostupnim bankarskim uslugama. Putem Erste kioska se moţe pregledavati i ispisivati stanje

računa i promet po računima, obavljati plaćanja računa skeniranjem barkoda i prijenos

sredstava meĎu računima, kupovati GSM bonove i pristupati informativnim sadrţajima Erste

banke. Novost u poslovanju Erste banke su Erste NonStop zone. Erste NonStop zona nudi

klijentima Erste banke sve pogodnosti klasične poslovnice. Sastoji se od Erste kioska,

Uplatnog samousluţnog ureĎaja te Isplatnog multifunkcionalnog ureĎaja. Pomoću ovih

ureĎaja klijent banke moţe obavljati sve poslove koje bi inače obavljao u klasičnoj

poslovnici: dizanje gotovine s računa koristeći debitne ili kreditne kartice, uplatu gotovine na

račun, provjeru stanja računa i ispis istoga, plaćanje svih računa skeniranjem koda ili ručnim

unosom računa, promjenu osobne šifre (PIN-a) i kupnju GSM bonova (Razvoj i uporaba

informacijskih sustava na primjeru Erste & Steiermärkische banke d.d.).

Erste & Steiermärkische banka d.d. i u 2012. godini ponovno je dobitnica eminentne nagrade

Hrvatske gospodarske komore “Zlatna kuna” te je proglašena najboljom bankom u Hrvatskoj

za 2012. godinu. To je čak šesta "Zlatna kuna" u posljednjih osam godina, jer je do sada bila

proglašena najboljom bankom u Hrvatskoj za 2005., 2006., 2008., 2010. i 2011. godinu.

Strateški ciljevi u 2013. godini (Revidirani financijski izvještaj Erste & Steiermärkische Bank

d.d. za razdoblje 01.01.2012. – 31.12.2012.):

- Praćenje financijskih potreba graĎana

- Usredotočenost na poslovanje sa stanovništvom te malim i srednjim poduzetništvom

- Financiranje kvalitetnih projekata koji potiču rast zaposlenosti u realnom sektoru

- Zadrţati rast veći od prosjeka trţišta

- Racionalno upravljanje troškovima

- Kreditiranje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

- Kreditiranje poljoprivrede i infrastrukturnih projekata u vezi s EU fondovima

- Kreditiranje turizma i proizvodnje namijenjene izvozu

Banka ţeli i 2013. godinu završiti s porastom svojih trţišnih udjela, kao što je to bio slučaj i

prethodnih godina. Poseban naglasak i dalje će stavljati na unaprjeĎenje kvalitete usluge

13

klijentima, komunikaciju s njima i razumijevanje njihovih specifičnih potreba u trenutačnom

trţišnom okruţenju.

Sljedeća tablica prikazuje privremene nerevidirane podatke za Erste & Steiermärkische banku

d.d. na dan 31. prosinaca 2012. godine i prikazuje bitne podatke koji daju uvid u stabilnost i

likvidnost banke. Prije proučavanja tablice potrebno je napomenuti da su podaci o rastu aktive

i klasičnih izvanbilančnih stavki (IBS) izračunati u odnosu prema podacima s kraja 2011.

godine.

Tablica 1: Privremeni nerevidirani podaci za Erste & Steiermärkische banku d.d. na dan 31.

prosinaca 2012. godine

(u tisućama kuna i postocima)

Ukupna aktiva 58.687.201

Udio u ukupnoj aktivi svih banaka i štednih

banaka u Republici Hrvatskoj (u %) 14,39

Rast aktive (u %) 2,56

Klasiĉne izvanbilanĉne stavke (IBS) 3.277.723

Rast klasiĉnih IBD (u %) -12,97

Dobit (gubitak) prije oporezivanja 598.161

Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala (u %) 17,41

Osnovni kapital 5.522.709

Dopunski kapital I 0

Jamstveni kapital 5.522.709

Izvor: izrada studenta na temelju podataka koje je Erste & Steiermärkische banka d.d.

dostavila HNB-u, http://www.hnb.hr/

Erste & Steiermärkische banka d.d. je u 2012. godini nastavila kontinuitet ostvarivanja

pozitivnih financijskih rezultata, unatoč zahtjevnim trţišnim okolnostima. Na Zagrebačkoj

burzi po prvi put je omogućeno trgovanje certifikatima krajem rujna 2012. godine i do sada je

omogućeno ulaganje u ukupno 13 certifikata. Tijekom listopada 2012. godine ukupan

volumen trgovanja certifikatima iznosio je 16,4 milijuna kuna. Najveći interes izazvali su

„turbo long“ i „turbo short“ certifikati vezani uz njemački burzovni indeks DAX, čiji je

promet dosegao 10,9 milijuna kuna.

14

Najnovija studija Erste Group o navikama štednje u SIE regiji (Srednja i Istočna Europa)

pokazala je da više od tri četvrtine stanovnika SIE smatra štednju vaţnom. U usporedbi s

ranijim godinama vaţnost štednje značajno je porasla za većinu stanovnika regije. To je dobra

vijest, jer podupire nisku zaduţenost kućanstava te pomaţe povećanju likvidnosti financijskog

sektora. Poljaci i Slovaci su prvaci štednje u SIE regiji, a u prosjeku štede 15% i 12% svojih

mjesečnih neto prihoda. Slijede ih Austrijanci, Nijemci i Česi s 9%. Većina stanovnika štedi

za financijsku rezervu, mirovinu, kupnju ili renoviranje stambenog prostora (Newsletters

Erste & Steiermärkische bank d.d.).

2.5. TRENUTNO STANJE NA TRŢIŠTU KREDITA

U skladu sa globalnim trendom i domaće banke su postale osjetljivije na rizičnost plasmana.

Pooštreni uvjeti za ocjenu kreditne sposobnosti klijenta i dalje su na snazi, kao i za

vrednovanje zaloţene imovine što nuţno dovodi do smanjenja broja odobrenih stambenih

kredita. Nadalje, banke pozorno prate i naplatu potraţivanja. Neizvjesnost vezana za visinu

kamatnih stopa na stambene kredite kao i neizvjesnost oko zadrţavanja radnog mjesta i

očekivanja oko visine realne neto plaće takoĎer imaju značajan utjecaj na odluku o podizanju

stambenog kredita (Trţište stambenih prostora 2022).

Gospodarska je aktivnost u četvrtom tromjesečju 2012. godine, prema posljednjim

raspoloţivim mjesečnim podacima, pala. Poslovni i potrošački indeksi očekivanja ne upućuju

na poboljšanje. Na pozitivnoj strani mogu se navesti dobri rezultati u turizmu te nastavak,

iako usporen, rasta robnog izvoza. Troškovi zaduţivanja domaćih sektora u inozemstvu i

nadalje ostaju znatno niţima nego prethodne godine, unatoč gubitku investicijskoga kreditnog

rejtinga kod dviju agencija te odreĎenoga relativnog pogoršanja premije za rizik u odnosu na

usporedive europske zemlje. Likvidnost domaćega bankovnog sustava ostaje visoka u

uvjetima nastavka razduţivanja sektora stanovništva te poduzeća, što je bankama omogućilo i

odreĎeno razduţivanje prema inozemstvu (Informacija o gospodarskim kretanjima – veljača

2013.).

Potrošnja kućanstava u četvrtom se tromjesečju 2012. godine nastavila smanjivati, na što su

utjecali pad raspoloţivog dohotka i nastavak razduţivanja kućanstava. Naime, u posljednjem

su tromjesečju kretanja na trţištu rada bila posebno nepovoljna. Pad se broja zaposlenih osoba

15

intenzivirao, a nezaposlenost se ubrzano povećavala. Stagnacija nominalnih plaća u istom

razdoblju rezultirala je padom kupovne moći stanovništva. Rezultati „Ankete o pouzdanju

potrošača“ pokazuju da je u tom razdoblju potrošački optimizam dodatno oslabio, što je

vjerojatno uzrok smanjivanja i sklonosti potrošnji iz tekućeg dohotka. Uz neizvjesnost glede

budućih gospodarskih kretanja, ali i razmjerno visoke kamatne stope, potraţnja stanovništva

za kreditima i dalje je na niskoj razini (Informacija o gospodaskim kretanjima – oţujak 2013).

Promatrano na godišnjoj razini, 2012. godinu obiljeţio je umjeren, ali malo brţi rast štednih i

oročenih depozita domaćih sektora u odnosu na godinu prije. Kreditna aktivnost banaka bila

je gotovo isključivo usmjerena na financiranje središnje drţave, dok se privatni sektor

postupno razduţivao. Proces razduţivanja kod stanovništva prisutan je već nekoliko godina,

dok se kod poduzeća intenzivirao u drugoj polovini 2012. godine. U takvim uvjetima

poslovne su banke višak financijskih sredstava preusmjeravale na smanjenje svojih inozemnih

obveza, što je rezultiralo znatnim poboljšanjem njihove inozemne pozicije (Informacija o

gospodarskim kretanjima – veljača 2013.).

Zamjetljiv prirast inozemnog duga ostalih domaćih sektora (preteţno trgovačkih društava i

nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR) u studenom 2012. godine posljedica

je spomenutog inozemnog izdanja obveznice HEP-a d.d. Osim toga, i privatna su poduzeća,

nakon listopadskog rasta inozemnih obveza povezanog s izdanjem obveznice Agrokora d.d., u

studenome povećala zaduţenost prema inozemnim kreditorima. Nasuprot tome, nebankarske

financijske institucije (isključujući HBOR) nastavile su i u promatranom mjesecu smanjivati

inozemne obveze, premda znatno slabijom dinamikom od one u prethodnom dijelu 2012.

godine, odnosno u 2011. godini (Bilten Hrvatske narodne banke 189).

Sljedeća tablica prikazuje distribuciju kredita banaka po institucionalnim sektorima na kraju

razdoblja. U tablici se iskazuju podaci o kunskim kreditima kreditnih institucija domaćim

sektorima, pri čemu krediti obuhvaćaju akceptne kredite, financijski najam (leasing), izvršena

plaćanja na osnovi garancija i drugih jamstava i kupljena potraţivanja, a do prosinca 2003.

godine i faktoring i forfaiting. Od prosinca 2010. godine krediti obuhvaćaju sljedeće vrste

kredita: prekonoćne kredite, kredite za izvršena plaćanja s osnove garancija i drugih jamstava,

obratne repo kredite, udjele u sindiciranim kreditima, financijski najam, potrošačke kredite,

kredite za obrazovanje, stambene kredite, hipotekarne kredite, kredite za automobile, kredite

po kreditnim karticama, prekoračenja po transakcijskim računima, marţne kredite, lombardne

16

kredite, kredite za obrtna sredstva, kredite za graĎevinarstvo, kredite za poljoprivredu, kredite

za turizam, kredite za investicije, kredite za financiranje izvoza, gotovinske nenamjenske

kredite, faktoring i forfaiting u portfelju kredita i potraţivanja te ostale kredite (Bilten

Hrvatske narodne banke 192).

Tablica 2: Distribucija kredita banaka po institucionalnim sektorima na kraju razdoblja

(u milijunima kuna)

Izvor: izrada studenta prema podacima HNB-a,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-192/hbilt192.pdf

Izostanak snaţnijega novoga kreditiranja podrţao je trend razduţivanja kućanstava u 2012.

godini. S obzirom na to da ukupan iznos novoodobrenih kredita već dvije godine gotovo

stagnira, uz tek manje sezonske oscilacije, dok su otplate postojećih kredita još uvijek

relativno stabilne, ukupni se dug kućanstava efektivno smanjuje od sredine 2009. po

prosječnoj godišnjoj stopi od –0,84% (Finacijska stabilnost, siječanj 2013. godine).

Uvjeti na trţištu rada ostaju i do kraja 2012. godine nepovoljni te se očekuje nastavak takog

negativnog kretanja u 2013. godini što predstavlja glavni ograničavajući činitelj oporavka

trţišta satambenih nekretnina. Stoga je jasno da nepovoljni ekonomski trendovi ne pruţaju

podršku kreditiranju stanovništva što govori podatak o smanjenju danih stambenih kredita od

17

0,7% na kraju 2012. godine u odnosu na kraj 2011. godine što jasno prikazuje sljedeća

tablica.

Krediti stanovništvu za 2012. godinu Republiku Hrvatsku smještaju ispod prosjeka rasta

Eurozone, izmeĎu Bugarske, Italije, Litve i Slovenije, podjednako daleko od zemalja s

najbrţim rastom (Poljska, Slovačka, Švedska i Češka) kao i od zemalja s najvećim padom

(Španjolska, Grčka, MaĎarska, Latvija) (HUB Pregled 1/2013).

Grafikon 1: Stope rasta kredita stanovništvu po vrstama za razdoblje od 2009. – 2012. godine

Izvor: izrada studenta prema podacima Hrvatske udruge banaka i HNB-a

U strukturi novoodobrenih kredita stanovništvu primjećuje se tendencija smanjivanja

dugoročnoga kreditiranja, ali i istodobni porast oslanjanja kućanstava na kratkoročne okvirne

kredite. Ta su kretanja uglavnom potaknuta padom potrošnje, posebno dugoročnih dobara, ali

djelomice i izraţenijim rastom kamatnih stopa na dulje rokove dospijeća u odnosu na one do

godinu dana te lakšom dostupnošću kratkoročnih kredita, posebno minusa po tekućim

računima.

Kućanstva su se tijekom 2012. razduţivala ponajprije zbog porasta rizika povezanih s

kretanjima na trţištu rada. Očekivano daljnje smanjivanje zaposlenosti i realnih dohodaka, uz

uobičajeno visoku izloţenost tečajnom i kamatnom riziku, rezultirati će povećanim rizikom

nemogućnosti otplate kredita stanovništva u 2013. godini (Finacijska stabilnost, siječanj 2013.

godine).

18

U oţujku 2013. godine je ostvaren rast plasmana kreditnih institucija, no godišnje stope

promjene i dalje su negativne. Sniţenje kamatnih stopa na kredite poduzećima nije se

značajnije odrazilo na obujam njihova ukupnog financiranja, koje se u posljednjem

tromjesečju 2012. tek blago povećalo, dok je na godišnjoj razini ostalo gotovo

nepromijenjeno. Krediti stanovništvu u 2012. su se smanjili, a takav trend nastavio se i na

početku 2013. godine (Informacija o gospodarskim kretanjima, veljača 2013. godine).

Stambeni krediti, koji čine najveći dio ukupno odobrenih kredita stanovništvu, na razini

cjelokupnog hrvatskog bankarstva smanjili su se u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu za

oko 1,7%. Godine 2007. stambeni krediti činili su 41,3% u kreditima stanovništva svih

banaka u Republici Hrvatskoj te ih od tada karaktrizira konstantan uzlazni trend iako masa

odobrenih kredita stanovništvu raste do 2011. godine, a zatim pada u 2012. godini. U 2008.

godini stambeni krediti čine 42,7%, u 2009. godini 44,5%, u 2010. godini 47%, a u 2011.

godini 48,7% u ukupnim kreditima plasiranim stanovništvu. U 2012. godini obujam kredita

stanovništvu se smanjuje, a iz toga proizlazi i smanjenje stambenih kredita na 48% u ukupnim

odobrenim kreditima stanovništvu što označava njihovo smanjenje u odnosu na 2011. godinu

za već spomenutih 0,7%.

Zamjetan je uzlazni trend uz blagi rast stambenih kredita u ukupnim kunskim kreditima sve

do 2012. godine, kada se biljeţi njihov pad. Podaci iz tablice kazuju da je udio stambenih

kredita u ukupnim kunskim kreditima u 2007. godini iznosio 23,6%, u 2008. godini 24,7%, u

2009. godini 25,6%, u 2010. godini 26,4%, u 2011. godini 26,2% isto kao i u 2012. godini,

udio stambenih kredita u ukupnim kunskim kreditima stagnira nominalno na 26,2% uz njihov

realni pad.

Kod plasmana kreditnih institucija (isključujući središnju drţavu) u oţujku 2013. godine je

zabiljeţeno povećanje od 0,9 milijardi kuna ili 0,3%. Takva su kretanja bila rezultat blagog

povećanja kreditiranja trgovačkih društava, čime se nastavio rast koji je prisutan od početka

godine, zatim blagog rasta kredita odobrenih stanovništvu, ali i kreditiranja ostalih

financijskih institucija. Unatoč nešto povoljnijim kretanjima u prvom tromjesečju 2013.

godine, godišnja stopa promjene plasmana trgovačkim društvima ostala je negativna i na kraju

mjeseca iznosila je –2,0%, a plasmana stanovništvu –1,8% (Informacija o gospodarskim

kretanjima, svibanj 2013. godine)

19

Grafikon 2: Godišnje stope rasta kredita za razdoblje od 31.12.2009. – 31.12.2012. godine

Izvor: http://www.limun.hr/userdocsimages/rbadaily/rba-daily-2013-02-07.pdf

Ukupni krediti banaka u prosincu 2012. godine smanjili su se za 3,7 milijardi kuna na 281

milijardu kuna, pokazuju posljednji podaci HNB-a. Takva kretanja su uglavnom posljedica

smanjenja kredita poduzećima za 5,7 milijardi kuna te nešto manjeg pada kredita stanovništvu

(734 milijardi kuna), dok su krediti drţavi porasli za 2,5 milijardi kuna. Promatrajući stanje

ukupnih kredita u odnosu na kraj 2011. godine, primjećuje se slabljenje kreditne aktivnosti.

Naime, stanje ukupnih kredita na kraju 2012. godine bilo je za 8,4 milijardi kuna manje nego

na kraju 2011. godine. Promatrajući prema sektorima, vidljivo je značajno smanjenje iznosa

kredita sektoru poduzeća te povećanje izloţenosti bankarskog sektora prema sektoru drţave,

dok su krediti stanovništvu ostvarili blagi pad. Krediti poduzećima na kraju 2012. godine

iznosili su 103,3 milijarde kuna, što je za 15,5 milijardi kuna ili 13% manje nego na kraju

2011. godine. Razduţivanje sektora poduzeća potvrĎuje i smanjenje udjela u ukupnim

kreditima. Naime, krediti poduzećima su na kraju 2011. godine drţali udio od 41,1% u

ukupnim kreditima, da bi se do kraja 2012. godine taj udio smanjio na 36,8 posto. S druge

strane, značajno je porastao udio sektora drţave koji je 2012. godine završio s udjelom od

17,3% u ukupnim kreditima, dok je na kraju 2011. godine taj udio iznosio 13,6%. Krediti

drţavi su na kraju 2012. godine iznosili 48,7 milijardi kuna, što je za 9,4 milijardi kuna više

nego na kraju 2011. godine. Krediti stanovništvu iznosili su 126,6 milijardi kuna, što je za 2,1

milijardu kuna manje nego na kraju 2011. godine (Dnevne financijske vijesti RBA

07.02.2013).

20

Grafikon 3: Krediti stanovništvu prema namjeni

Izvor: izrada studenta prema podacima HNB-a,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/savjet/hinformacija_savjet_03_2013.pdf

Krediti stanovništvu u 2012. godini smanjili su se, a takav se trend nastavio i na početku

2013. godine. Nepovoljni uvjeti u gospodarstvu, posebice na trţištu rada, visoka cijena

zaduţivanja te neizvjesnost glede budućih kretanja neki su od činitelja koji su utjecali na

nastavak razduţivanja sektora stanovništva. U promatranoj strukturi kredita najveće je

smanjenje zabiljeţeno kod kredita za automobile. U ovoj godini analitičari ne očekuju

značajnije promjene iznosa kredita. Naime, potraţnja za kreditima poduzeća ograničena je

teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potraţnjom. Isto tako, razmjerno visoka zaduţenost

stanovništva i nepovoljna kretanja na trţištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora

(GRAF: Krediti banaka manji za 3,7 milijardi kuna).

21

2.6. HROK

Aktivnosti za uspostavu kreditnog registra započete su u jesen 2003. godine. Tijekom 2004.

godine dvadeset hrvatskih banaka potpisalo je Društveni ugovor o osnivanju Hrvatskog

registra obveza po kreditima d.o.o. (HROK). Po dobivanju suglasnosti Hrvatske narodne

banke u siječnju 2005. godine registriran je HROK d.o.o., poduzeće za poslovne usluge.

Banke s većom aktivom imaju udjele po 15% i 11%, a one s manjom po 6% i 1%.

U ljeto 2006. godine banke su potpisale Sporazum o korištenju HROK-a te započele sa

slanjem podataka u bazu Registra. Od svibnja 2007. godine počinju se koristiti HROK-ova

kreditna izvješća u svrhu odobravanja novih kredita.

HROK d.o.o. je tvrtka koju je osnovalo 20 banaka u Republici Hrvatskoj sa svrhom

obavljanja djelatnosti potpunog kreditnog registra. Te banke predstavljaju preko 97% trţišta

kredita u Republici Hrvatskoj, a očekuje se pristupanje i ostalih banaka. Potpuni kreditni

registar je sustav za prikupljanje, obradu i razmjenu informacija o svim kreditnim obvezama

klijenata i urednosti njihovog podmirivanja. U registru se obraĎuju podaci o svim kreditnim

zaduţenjima klijenata banaka i stambenih štedionica, bilo da se radi o podacima o urednom

otplaćivanju kredita, bilo neurednom (Česta pitanja i odgovori).

Prilikom osnivanja i uspostave HROK-a uvaţeni su svi propisi koji definiraju to područje,

Zakon o bankama, Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o zaštiti potrošača. Suglasnost za

osnivanje HROK-a dala je Hrvatska narodna banka, a o namjeri uspostave Registra još

tijekom 2005. godine obavještena je Agencija za zaštitu osobnih podataka čija je uloga

provoĎenje Zakona o zaštiti osobnih podataka. Onog trenutka kada su u Registar počeli

pristizati pravi podaci od korisnika (lipanj 2006. godine), HROK je u zakonskom roku

prijavio Agenciji zbirku osobnih podatka i time se identificirao kao voditelj zbirke osobnih

podataka sa svim pravima i obavezama koje proizlaze iz temeljnog Zakona.

Prilikom traţenja kredita, a nakon što klijent preda pisanu suglasnost kojom se banci

dozvoljava uvid u klijentovu kreditnu zaduţenost, HROK na zahtjev banke izraĎuje kreditno

izvješće o tekućim kreditnim obvezama klijenta. Sam upit o izradi kreditnog izvješća za

potencijalnog korisnika kredita od strane banke korisnice Registra, evidentira se u Registru iz

razloga eventualne insolventnosti tog potencijalnog korisnika kredita i mogućnosti odbijanja

22

zahtjeva banke o odobrenju kredita, što bi moglo značiti da će taj isti, traţiti kredit u drugoj

banci. Na taj način banke korisnice Registra meĎusobno štite jedna drugu.

Kreditno izvješće je prikaz podataka o novčanim obvezama klijenta (fizičke osobe ili

poslovnog subjekta) i urednosti njihovog podmirivanja. To se odnosi samo na podatke o

kreditima, uključujući i kredit po tekućem računu (odobreni minus), krediti po AMEX-u i

revolving karticama (limit ovisno o primanjima) te leasing zaduţenja i slično, ali ne i na

stanja tekućih ili štednih računa, oročenih depozita ili ostale imovine koju je klijent povjerio

na čuvanje financijskoj instituciji. Postoji razlika izmeĎu kreditnog izvješća na zahtjev

korisnika i na osobni zahtjev. Osim po namjeni, razlika jest i u sadrţaju. U kreditnom izvješću

na zahtjev korisnika nisu imenovani vjerovnici novčanih obveza, niti korisnici kojima se

klijent obraćao sa zahtjevom za odobrenje kredita ili drugom vrstom zahtjeva, dok su u

kreditnom izvješću na osobni zahtjev takvi podaci naznačeni.

Korisnik je kreditna institucija koja se koristi Registrom (npr. banka), a naziv potrošač se

odnosi na subjekte o kojima Registar skuplja podatke. To mogu biti i pravne i fizičke osobe.

Treba naglasiti da Registar ne donosi odluke o kreditima, tj. ne odreĎuje bonitet nekog

potencijalnog duţnika; to je posao banke i ovisi o sklonosti prema riziku pojedine banke.

Kreditni registar samo daje informacije. Banka procjenjuje bonitet klijenta na temelju

informacija koje dobije od kreditnog registra. Kreditni registar samo daje objektivne

informacije o prethodnom izvršavanju klijentovih postojećih kreditnih obveza (Gregurek,

Vidaković, 2011, p. 212).

Hrvatska narodna banka, sudovi, druga nadzorna tijela te druge osobe iz članka 169. stavka 3.

ovoga Zakona duţne su koristiti se povjerljivim podacima do kojih su došli na temelju istog

članka isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smiju priopćiti trećim osobama ili im

omogućiti da ih doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom. Odredba stavka

1. ovoga članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu

rade ili su radile u Hrvatskoj narodnoj banci, sudovima, drugim nadzornim tijelima ili drugim

osobama iz članka 169. stavka 3. ovoga Zakona (Zakon o kreditnim institucijama).

HROK i Sustav razmjene informacija (SRI), ili kako se često pogrešno u dijelu javnosti

naziva “crna lista”, dva su različita sustava koji u funkcionalnom smislu nemaju nikakvih

dodirnih točaka. Moţe se govoriti o sličnosti jednog dijela sadrţaja, jer SRI razmjenjuje samo

23

negativne financijske podatke i to isključivo one koji se odnose na neurednu otplatu kredita. S

druge strane, HROK nema kriterija “ulaznosti” podataka već u sustav ulaze svi podaci o

kreditnom odnosu nekog klijenta i financijske institucije kao korisnika HROK-a. To uključuje

informacije o urednom vraćanju ugovorenog duga, instrumentima osiguranja novčane obveze,

visini i vrsti novčane obveze i drugo. Zbog toga je HROK potpuni kreditni registar i

predstavlja puno bolji izvor informacija potrebnih za donošenje odluke o odobrenju novčane

obveze.

2.7. POJAM, RAZVOJ I ZNAĈAJ KREDITA

S prvom pojavom viška vrijednosti, dakle prije više stoljeća, ljudi počinju posuĎivati

proizvode kako bi zadovoljili svoje trenutne potrebe. Ovaj akt se temeljio na meĎusobnom

povjerenju izmeĎu onoga tko je posuĎivao proizvod (vjerovnik) i onoga tko je primio taj

proizvod (duţnika). Vjerovnik, pri tom, ustupa odreĎenu stvar vjerovniku, a ovaj mu treba

vratiti istovrsnu stvar ili drugu stvar iste vrijednosti. Pojavom novca stvara se novčani kredit.

Budući da je novac specifična roba za koju se moţe dobiti svaka druga roba (novac je

univerzalna roba) ostvaruju se široke mogućnosti širenje kredita. Kredit postaje nezaobilazan

u razvoju proizvodnje i prometa, što danas rezultira pojavom da kredit, uz gotovi novac,

postaje dominantan novčani oblik (Srb, Matć, 2003, p. 46).

Kredit se moţe definirati kao sposobnost pribavljanja vlasništva i primitka dobara za uporabu

u sadašnjosti, dok se za ta dobra plaćanje odgaĎa na neki datum u budućnosti (Miller,

VanHoose, 1997, p. 79).

Glavno obiljeţje kredita je obveza njegova vraćanja, zapravo to je obveza duţnika da uzeti

kredit po isteku vremenskog razdoblja na koje je kreditni ugovor zaključen, odobreni iznos

kredita vrati kreditoru. Cijena kredita izraţava se visinom kamatne stope čija visina ovisi o

trajanju kredita, rizičnosti kreditnog posla, troškovima pribavljanja potrebnih sredstava za

odobravanje kredita.

Kredit (engl. credit, lat. creditium) je ustupanje odreĎene novčane svote od strane financijskih

organizacija, kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca), nekoj osobi (duţniku, debitoru,

24

zajmoprimcu) uz obvezu da mu ih vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuću kamatnu

stopu (Baletić, 1995, p. 432).

Kredit u odvijanju procesa društvene reprodukcije ima veliki značaj koji se uviĎa kroz

funkciju prikupljanja raspoloţivih sredstava i usmjeravanje tih sredstava putem kredita

zajmotraţiteljima. Nadalje, funkcija kredita je osiguranje likvidnosti, kontinuiteta nesmetane

proizvodnje, sigurnosti i uspostavljanje ravnoteţe izmeĎu ponude i potraţnje. Značaj kredita

je i u njihovu utjecaju na meĎunarodnu razmjenu kroz financiranje pripreme izvoza i

osiguranje izvoznih poslova.

Osnovna funkcija kredita u kapitalističkom gospodarskom sistemu sastoji se po u

omogućavanju i osiguravanju nesmetanog procesa reprodukcije utrošenih dobara i usluga, pa

se ova teorija naziva teorijom reprodukcijskog kredita (Tomašević, 2004, p.195).

2.8. POSLOVANJE S GRAĐANIMA

U središtu poslovne politike banke uvijek treba biti klijent/deponent, odnosno što je danas još

vaţnije – kreditno sposoban duţnik i njegove potrebe. Ţelje i očekivanja klijenata moraju biti

podloga za utvrĎivanje poslovne politike banaka.

Prilikom odabira pojedine banke, potencijalni klijent obraća pozornost na:

- ugled, reputaciju i prepoznatljivost banke na trţištu

- veličinu aktive banke

- kvalitetu usluge (brzina, točnost, pouzdanost)

- financijske inovacije banke i ponudu usluga

- dostupnost, lakoću komunikacijske mreţe i dobru zarada za klijenta

- prilagodljivost (fleksibilnost)

Bankovne usluge namijenjene potrošačima mogu biti meĎu najskupljim i najrizičnijim

proizvodima koje banka prodaje, jer se financijska situacija pojedinaca i obitelji moţe brzo

promijeniti uslijed bolesti ili gubitka zaposlenja. Zbog toga se potrošačkim kreditima treba

upravljati vrlo paţljivo i s osjećajem za posebne probleme koje predstavljaju (Rose, 2003, p.

597).

25

Značenje i uloga potrošačkog kredita za gospodarski razvoj zemlje usko su povezani sa

stupnjem razvoja proizvodnih snaga te zemlje. Ukoliko je gospodarstvo zemlje razvijeno i

proizvodnost je velika i uloga potrošačkog kredita je veća. Obrnuto, u nerazvijenim zemljama

koje oskudijevaju količinom i asortimanom robe na trţištu, uloga potrošačkih kredita je

znatno manja, jer raspoloţiva kupovna moć potrošača realizira postojeći robni fond na trţištu.

"Ţelimo još jednom osvijetliti problem bankarskog kredita u obliku ţiralnog novca u našem

nacionalnom gospodarstvu. Kod promatranja našeg bankarstva vidjeti ćemo da su naše banke

tipični posrednici izmeĎu štediša i onih kojima krediti trebaju i da one ne stvaraju bankarski

kredit u obliku ţiralnog novca kao što je to slučaj u bankama anglosaksonskih zemalja"

(Tomašević, 2004, p. 206).

Suvremena tehnologija omogućava bankama brzo i učinkovito pruţanje usluga tijekom 24

sata bez obzira gdje se klijent nalazi. Banke se sve više orjentiraju na „retail“ bankarstvo,

odnosno maloprodajno bankarstvo koje obuhvaćaju i depozitno i kreditno poslovanje, kartice

te nove kanale distribucije usluga i na taj način postaju banke „full service“ ili banke potpune

usluge.

U bankarskom ţargonu bankarstvo koje se odnosi na poslovanje sa stanovništvom naziva se

„retail“ bankarstvo. Obuhvaća sve usluge koje komercijalne banke pruţaju graĎanstvu u

svojstvu fizičke osobe, kao komitentima banke. Za banku su ti poslovi u pravilu skupi

(troškovi najamnine ili kupnje prostora – radi osobnog kontakta s klijentom, korištenje

terminala – kompjutora), ali najmanje rizični bankovni poslovi (Kandţija, Ţivko, 2004, p.

154).

Banke su preuzele platni promet u zemlji tako da klijenti mogu obavljati sve oblike plaćanja

klasičnim putem (nalozima na šalterima), ali i modernim tehnikama kao što su telefonsko i

internetsko bankarstvo. Stanovništvu se nude, osim klasičnih oblika štednje i kratkoročnih i

dugoročnih kredita, razne nove usluge, kao što su naprimjer kartično poslovanje (platne i

kreditne kartice), kontokorentni i revolving krediti i slično. Takva politika banaka ima za

posljedicu da gotovo sve fizičke i pravne osobe imaju otvorene transakcijske račune u

bankama. Ukupna svota na tim računima povećava se posljednjih nekoliko godina dvostruko

brţe od rasta bruto domaćeg proizvoda i očekivati je da će banke i nadalje poticati

bezgotovinski način plaćanja, što se s općeg stajališta moţe smatrati vrlo pozitivnim, a

26

naplatom raznih naknada banke ostvaruju prihode (Pribavljanje izvora sredstava u hrvatskim

bankama).

Poslovi pruţanja usluga stanovništvu dijele se na aktivne bankovne poslove usmjeravanja

mobiliziranih sredstava i pasivne bankovne poslove koncentracije prikupljenih sredstava, te

na poslove u domaćoj valuti i na devizne poslove.

Hrvatske banke su se nakon 2000. godine snaţno orijentirale na kreditiranje stanovništva, a

smanjile intenzitet kreditnog praćenja trgovačkih društava što im je donijelo visoku zaradu,

jer su kamatne stope na plasmane stanovništvu znatno veće od kamatnih stopa na plasmane

trgovačkim društvima, ali su i poboljšale kvalitetu svoje aktive smanjenjem omjera

rezervacija za identificirane i neidentificirane gubitke prema ukupnim plasmanima kao i

povećanjem udjela potpuno nadoknadivih plasmana u ukupnim plasmanima (Kreditna

politika poslovnih banaka u funkciji učinkovite multiplikacije kredita).

Nakon 2001. godine stanovništvo postaje najznačajniji korisnik kredita. Podsjetimo da je u

1994. godini stanovništvo u ukupnim kreditima sudjelovalo sa 17%, a trgovačka društva sa

80%. Razlog ovoj dramatičnoj promjeni moţe se naći u činjenici da je u meĎuvremenu

internacionaliziran bankarski sustav koji je, po prirodi stvari, usmjeravao svoj kreditni

potencijal vodeći računa o što je moguće manjem riziku. Kreditno je trţište stoga preferiralo

osobnu potrošnju u odnosu na povećanje proizvodnje (Santini, 2009, p. 81).

Zbog neizvjesne gospodarske situacije, posebno najava o otpuštanjima diljem privatnog

sektora, graĎani su maksimalno povukli kočnicu po pitanju novih kredita. Ukupni teret duga

stanovništva prema bankama iznosi 119,8 milijardi kuna i smanjio se za 1,4 posto u 2012.

godini u odnosu na 2011. godinu. Najmanje promjena je u stambenim kreditima koji

praktično stagniraju na 58,2 milijuna kuna. Od studenog 2011. godine, stambenih kredita je u

otplati tek 0,08 posto manje što znači da je portfelj stambenih kredita smanjen za 49 milijuna

kuna. Najveći pad interesa banke biljeţe kod auto-kredita za kojima je potraţnja u tom

vremenu pala za gotovo 30%. Dok su graĎani tako 2011. godine za "limene ljubimce" vraćali

4,6 milijarde kuna, danas se za njih plaća 3,3 milijarde kuna. Iako u smanjenog intenziteta pao

je i interes za, jedno vrijeme popularne, hipotekarne kredite koji su korišteni za popravljanje

kućnih budţeta. Tih zajmova se danas otplaćuje 2,8 milijardi kuna - 5,6 posto manje nego u

studenom 2011. godine. Slično je i za dugovanja po kreditnim karticama po kojima graĎani

27

bankama duguju 3,7 milijardi kuna što je 6,5-postotni pad u posljednjih godinu dana. GraĎani

bankama vraćaju 51,7 milijardi kuna svih ostalih kredita, meĎu kojima su prekoračenja po

tekućim računima, a njihova visina nije se bitnije promijenila (Krediti banaka pali 2,3 posto u

godinu dana).

Pad potraţnje za novim kreditima upućuje na daljnji izostanak dugoročnih investicija

kućanstava i smanjenje potrošnje, posebno trajnih dobara, u uvjetima pojačanih rizika na

trţištu rada i neizvjesnosti na trţištu nekretnina. Produljena recesijska kretanja u 2012.

ogledaju se i u jačanju negativnih trendova na trţištu rada, ponajprije u intenzivnijem padu

zaposlenosti i realnih plaća u uvjetima povišene inflacije. Slične se tendencije očekuju i

tijekom većeg dijela sljedeće godine pa će slaba osobna potrošnja kućanstava zadrţati

potraţnju za kreditima na niskoj razini. Očekivani pad cijena i neizvjesnost oko poreznog

opterećenja stambenih nekretnina takoĎer smanjuju potraţnju za kreditima, posebice

dugoročnima (Financijska stabilnost, siječanj 2013. godine).

2.8.1. Bonitet i kreditna sposobnost duţnika

Temeljna pretpostavka kreditnog ocjenjivanja je ta da banka moţe prepoznati financijske,

ekonomske te motivacijske čimbenike koji odvajaju dobre od loših kredita, na način da se

promatraju velike grupe ljudi koji su u prošlosti posuĎivali sredstva. Na temelju tih analiza

pretpostavlja se odreĎeni trend kretanja i moţe se odvojiti dobre od loših kredita, uz mali

prihvatljivi rizik grešaka. Treba znati da ova pretpostavka moţe biti pogrešna ako se

ekonomska kretanja i drugi čimbenici izmijene, što je jedan od razloga zbog čega se dobri

sustavi kreditnog ocjenjivanja stalno iznova testiraju i revidiraju.

Banka u svojem svakodnevnom poslovanju preuzima i upravlja rizikom. Uspjeh banke leţi u

sposobnosti da predvidi i kvantificira ukupni rizik unutar prihvatljive i kontrolabilne razine.

Banci nije cilj samo donijeti odluku o odobrenju kreditnog zahtjeva nego i predvidjeti moguće

probleme u otplati odobrenog kredita. Prije odobrenja i isplate traţitelju kredita, banka donosi

pouzdane ocjene i zaključke o svakom pojedinom zahtjevu, odnosno prijedlogu. Proces

utvrĎivanja kreditne sposobnosti svodi se na procjenu duţnikove volje i poslovne sposobnosti

da ugovorenom dinamikom vraća kredit. Kreditni analitičari moraju napraviti kreditnu analizu

28

kako bi utvrdili udovoljava li zajmotraţitelj uvjetima za dobivanje kredita (Jakovčević, 2000,

p. 118).

Kreditna analiza klijenta započinje u trenutku zaprimanja kreditnog zahtjeva. Utvrditi

kreditnu sposobnost i spremnost klijenta da vraća kredit ugovorenom dinamikom zahtijeva

ozbiljan pristup, odgovarajuću sposobnost, znanje i vještinu od kreditnih referenata i kreditnih

analitičara sve do kreditnog menadţera. To je analiza rizika neplateţa kojom se dolazi do

procjene volje i sposobnosti klijenta da otplati kredit sukladno ugovoru o kreditu.

Procjena kreditne sposobnosti je jedna od najvaţnijih prethodnih informacijskih procesa o

kojem zavisi kvaliteta potraţivanja odnosno kvaliteta kreditnog portfelja i aktive banke.

Proces utvrĎivanja kreditne sposobnosti svodi se na procjenu duţnikove volje i poslovne

sposobnosti da ugovorenom dinamikom vraća kredit (Jakovčević, 2000, p. 119).

Temeljem Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija

(Narodne novine broj 1/2009., 75/2009. i 2/2010) kreditna institucija duţna je kreditnu

sposobnost duţnika procjenjivati najmanje po sljedećim osnovama:

1) statusnim, osobnim i ekonomskim karakteristikama duţnika, stručnosti uprave i višeg

rukovodstva (za pravne osobe), kvaliteti planova i programa za čiju realizaciju kreditna

institucija pruţa financijsku podršku,

2) razini kapitala i rezervi kojima duţnik raspolaţe i njihovu udjelu u njegovoj bilanci (za

pravne osobe),

3) imovinskoj snazi duţnika,

4) duţnikovoj likvidnosti i profitabilnosti (za pravne osobe),

5) duţnikovim novčanim tokovima ostvarenima u proteklom razdoblju i očekivanim budućim

novčanim tokovima u odnosu na njegove obveze,

6) uvjetima pod kojima duţnik posluje i perspektivi duţnika te njegovu poloţaju na trţištu,

kao i poloţaju cijele grane djelatnosti kojom se duţnik bavi i

7) duţnikovoj izloţenosti valutnom riziku s osnove plasmana uz valutnu klauzulu i plasmana

u stranoj valuti, uključujući i izvanbilančne obveze uz valutnu klauzulu i izvanbilančne

obveze u stranoj valuti.

29

Kreditna institucija duţna je uspostaviti interni sustav praćenja, analiziranja i procjenjivanja

usklaĎenosti devizne pozicije pojedinačnih duţnika ili srodnih grupa duţnika te

prilagodljivosti njihovih novčanih tokova potencijalno promjenjivoj razini njihovih obveza

prema kreditnoj instituciji i ukupnih obveza zbog učinka promjene valutnih tečajeva. Pritom

je kreditna institucija duţna povećanu pozornost obratiti na one duţnike koji imaju

neusklaĎenu deviznu poziciju (koji imaju kratku deviznu poziciju), zbog čega bi u slučaju

promjene tečaja domaće valute prema stranim valutama (uključujući i izvanbilančne obveze)

moglo doći do znatnog poremećaja u podmirivanju obveza tih duţnika prema kreditnoj

instituciji. Smatra se da postoji neusklaĎenost devizne pozicije duţnika kreditne institucije

ako njegovi očekivani devizni priljevi pokrivaju manje od 80% njegovih obveza u stranoj

valuti i obveza s ugovorenom valutnom klauzulom, koje ima prema kreditnoj instituciji i

drugim vjerovnicima. Kreditna institucija je duţna razviti interni sustav identificiranja

duţnika koji imaju usklaĎenu, kao i onih koji imaju neusklaĎenu deviznu poziciju (Odluka o

klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija).

2.8.2. Kreditni rizik i kreditni proces

Upravljanje bankom, u segmentu preuzimanja rizika imanentnog prirodi financijskih

institucija, obuhvaća razumijevanje rizičnih obiljeţja banke, identifikaciju i klasifikaciju

rizika, njihovo mjerenje, kontrolu i uspostavu instrumentarija za zaštitu i smanjenje

izloţenosti rizicima (Jakovčević, 2000, p. 11).

U pristupu analizi kreditne sposobnosti zajmotraţitelja zahtijeva se što je moguće više

informacija na temelju egzaktnih i ekonomski dokazanih pokazatelja kojima je moguće

nadomjestiti slabosti subjektivne prosudbe o bonitetu klijenta. Kreditnu analizu, kojom se

procjenjuje kreditna sposobnost zajmotraţitelja, moguće je uklopiti u sustav kreditnog

procesa.

Kontrolirati kreditni rizik u bankovnim produktima podrazumijeva usvajanje kreditnih

procedura na temelju načela kreditne politike, donošenje kreditnih odluka na temelju

kreditnog procesa sa čvrstim kreditnim procedurama, izvršenje i administriranje kredita, te

nadzor nad kreditnim portfeljem. Takav sustav kreditnog procesa ilustrira sljedeća tablica

(Jakovčević, 2000, p. 117).

30

Tablica 3: Kreditni proces

Poslovni razvoj i kreditna

analiza

Kreditno izvršenje i

administriranje

Nadziranje kreditnog

portfelja

- Istraţivanje trţišta,

oglašavanje, odnosi s

javnošću

- Izravni kontakti bankovnog

referenta

- Pridobivanje zahtjeva za

odobrenje kredita

- Pridobivanje financijskih i

drugih izvještaja

- Analiza financijskih

izvještaja uključujući analizu

tijeka gotovine

- Procjena kolaterala

- Prijedlog ili preporuka za

odluku o kreditu

- Uvid kreditnog odbora u

prijedloge/preporuke

- Pozitivna/negativna odluka

o kreditu

- Ugovor o kreditu

pripremljen zajedno sa

dokumentacijom kolaterala

(jamstava)

- Duţnik potpisuje ugovor,

predaje kolateral, prima

novčana sredstva

- Arhiviranje dokumentacije

- Obrada plaćenih anuiteta,

pridobivanje povremenih

izvješća duţnika, itd.

- Preispitivanje kreditne

dokumentacije

- Nadzor nad usuglašenosti

ugovora o kreditu i stanja

kredita:

- pozitivne i negativne

ugovorne odredbe

- odstupanje od rokova

otplate

- Rasprava sa duţnikom o

problemima

- Uspostava korektivnih

aktivnosti:

- promjena kreditnih uvjeta

- pridobivanje dodatnog

kapitala, kolaterala,

garancija, itd.

Izvor: izrada studenta prema Jakovčević, 2000, p.121.

Odobravanjem kredita banka se izlaţe kreditnom riziku koji u konačnoj fazi moţe ugroziti

njenu likvidnost i opstojnost. Raspon očekivanog povrata kredita varira u zavisnosti od

rizičnosti klijenta. Najpovoljniji ishod očekivanja povrata je vraćanje glavnice i kamata u

cijelosti i o dospijeću. Stoga se klijent koji vraća glavnicu i kamate na dan dospijeća

klasificira u nerizičnu skupinu poslovnih partnera. Klijent koji uopće ne vraća glavnicu i

kamate klasificira se u najrizičniju skupinu poslovnih partnera. Upravo zato je od presudne

vaţnosti za banku utvrditi rizičnu klasifikaciju klijenta na temelju razine izloţenosti

kreditnom riziku. Konačno, nerizični klijent ne bi trebao snositi premiju rizika ugraĎenu u

cijenu kredita, a ostali klijenti sukladno rizičnoj klasifikaciji od nulte stope rizika sve do

maksimalno prihvatljive (Jakovčević, 2000, p. 101).

31

U ocjeni financijskog poloţaja i uspješnosti klijenta moguće je primijeniti brojne znanstveno

utemeljene i iskustveno dokazane pristupe, metode i pokazatelje. MeĎutim, kod izračuna i

primjene pokazatelja ne treba zaboraviti moguće manipulacije brojkama koje klijenti mogu

prikriti prilikom podnošenja izvještaja. Treba imati na umu da svi pokazatelji mogu biti tek

pribliţni, a ne pouzdani kriterij za odlučivanje. Nadalje, neki pokazatelji s obzirom na

pripadanje nekoj odreĎenoj grani ili djelatnosti mogu imati veće ili manju vrijednost te ih je

kod takvih slučajeva potrebno usporediti sa drugim klijentima iz istih grana ili djelatnosti.

Kao što je već navedeno potrebno je konstantno ulagati u sustav procjene kreditne

sposobnosti duţnika, tj. potrebno ga je kontinuirano razvijati i prilagoĎavati gospodarskom

okruţenju, iz razloga što svi pokazatelji za ocjenu financijskog poloţaja klijenta na dulji rok

imaju relativno značenje.

Upravljati kreditnim rizikom u suvremenoj bankarskoj praksi, gdje trţišta nacionalnih

ekonomija postaju tijesna i bankama i drugim gospodarskim subjektima, gdje se vodi

iscrpljujuće trţišno nadmetanje niţim cijenama i boljom kvalitetom usluge, nije nimalo

jednostavan posao. Kreditni se rizici ne mogu izbjeći, već se s njima treba upravljati u

granicama prihvatljivosti.

Zahvaljujući konzervativnijoj kreditnoj politici i već materijaliziranim rizicima nakon

nastupanja krize te padu udjela kredita u imovini, izloţenost se banaka kreditnom riziku

smanjila, a profil rizičnosti, zbog sporoga kreditnog rasta, sve je više povezan sa starenjem

postojećega kreditnog portfelja. Nastavak nepovoljnih makroekonomskih kretanja i pad

kreditne aktivnosti potaknuli su ubrzavanje rasta udjela loših kredita, pa je njihov udio za

privatni sektor na kraju 2012. godine dosegnuo 16,5% (14,5% za ukupni kreditni portfelj).

Unatoč stabilnom tečaju kune u promatranom razdoblju, kod stanovništva je primjetljiv

nastavak kvarenja kvalitete kredita zbog njihova oteţanoga financijskoga poloţaja, pa je udio

loših kredita tom sektoru porastao na 9,4%. Znatan doprinos rastu loših kredita stanovništva u

tekućem je razdoblju dao rast tog udjela kod stambenih kredita na 5,9%, pri čemu je

primjetljiva rastuća razlika u kvaliteti s obzirom na valutu indeksacije (Financijska stabilnost,

broj 10).

32

3. STAMBENI KREDITI ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKE D.D.

Stambeni krediti Erste & Steiermärkische banke d.d. namijenjeni su za:

- kupnju ili izgradnju stambenog prostora,

- dogradnju, rekonstrukciju ili kupnju/izgradnju garaţe uz kupnju/izgradnju

stambenog prostora,

- kupnju i/ili komunalno ureĎenje graĎevinske čestice (voda/struja/plin),

- zatvaranje stambenih kredita u drugim bankama.

Stambenim kreditom Erste & Steiermärkische banke d.d. moguće je refinancirati i predujam,

odnosno vlastito učešće u kupoprodajnoj cijeni. Iznos plaćenog predujma isplaćuje se na

račun korisnika kredita. Erste & Steiermärkische banka d.d. nudi stambene kredite u suradnji

sa graditeljima – partnerima banke, stambene EKO kredite, adaptacijske kredite, kredite za

legalizaciju nekretnine, kredite za stambene zgrade te kredite za nekretnine.

U ovome dijelu posebna se pozornost posvećuje sljedećim tematskim jedinicama: 1)

Stambeno kreditiranje u Erste & Steiermärkische banci d.d., 2) Odobravanje stambenih

kredita, 3) Korištenje stambenih kredita, 4) Redovna otplata stambenih kredita, 5)

Prisilna naplata stambenih kredita.

3.1. STAMBENO KREDITIRANJE U ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANCI D.D.

Stambeni su krediti najrelevantniji pokazatelj odnosa banke prema gospodarstvu, jer oni

potiču gradnju, što donosi izravne pozitivne efekte na BDP. Banke tu imaju vrlo vaţnu ulogu.

Na temelju današnjih prilika u hrvatskom gospodarstvu, pri čemu se misli na smanjenje realne

neto plaće, smanjenje zaposlenosti i sve starijeg stanovništva, odluku stanovništva o

odvojenom, zajedničkom ţivotu vrlo je teško donijeti, a pogotovo je samostalno realizirati.

Sigurnost pri realizaciji ţelja stanovništva, bilo da se radi o kupnji stambenog prostora ili

njegovoj adaptaciji stanovništvu omogućuju banke, u kojima se uviĎa njihovo ogromno

značenje za hrvatsko gospodarstvo s ciljem rasta trţišta stambenih prostora. Erste &

Steiermärkische banka d.d. pokazuje već dugi niz godina zainteresiranost i pomoć svojim

klijentima na području stambenih kredita čemu svjedoči i podatak da je trţišni udio stambenih

33

kredita u ukupnim stambenim kreditima u hrvatskom bankarstvu porastao sa 11,97%

zaključno sa 31.12.2011. godine na 12,00% zaključno sa 31.12.2012. godine, zatim činjenica

da u 2012. godini Erste & Steiermärkische banka d.d. za svoje klijente pokušava odrţati

nepromijenjene kamatne stope na godišnjoj razini za stambene kredite te isto tako omogućuje

svojim klijentima uzimanje stambenog kredita bez naknade u odreĎenim razdobljima.

Erste & Steiermärkische banke d.d. je do 30. travnja 2013. godine, omogućavala sklapanje

ugovora o stambenom kreditu bez naknade, jer se inače naknada po stambenom kreditu

naplaćuje 1,00% za kupnju te 1,25% za dogradnju, rekonstrukciju ili izgradnju. Tada se velike

pogodnosti ostvaruju za buduće korisnike kredita koji već imaju status klijenta kod Erste &

Steiermärkische banke d.d. i to glede manjih (efektivnih) kamatnih stopa i iznosa mjesečnog

anuiteta. Status klijenta podrazumijeva otvoren kunski ili devizni tekući račun u Erste &

Steiermärkische banci d.d. preko kojeg se isplaćuju redovna primanja klijenta (plaća,

mirovina, inozemna mirovina) ili naknade ostvarene na temelju odreĎenog prava klijenta (npr.

porodiljne naknade, naknade za mlijeko i slične redovne mjesečne naknade).

Erste & Steiermärkische banci d.d. nudi stambene kredite bez hipoteke za iznos kredita do

25.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti i s rokom povrata do 10 godina.

Tablica 4: Stambeni krediti bez hipoteke

*visina 12 mjesečnog (12M) EURIBOR-a na dan 1.3.2013. iznosi 0,560. Visina 12M EURIBOR-a utvrĎuje se sukladno ugovoru o kreditu jednom godišnje i to na način da se uzima visina objavljena na stranici REUTERS-a dva radna dana prije početka svakog kamatnog razdoblja.

**p.p.- postotni poen ***Efektivna kamatna stopa, iznos anuiteta i ukupan iznos koji klijent treba platiti izračunati su uz navedene uvjete, iznos kredita 25.000,00 eura, rok otplate 120 mjeseca, na dan 1.3.2013. Efektivna kamatna stopa moţe varirati ovisno o odabranoj kombinaciji instrumenata osiguranja.

Izvor: izrada studenta prema podacima Erste & Steiermärkische banke d.d.,

http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti

34

Zatim, Erste & Steiermärkische banke d.d. nudi stambene kredite uz hipoteku za iznos kredita

od 15.000,00 do 500.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti i s rokom povrata od 3 do 30

godina, uz mogućnost počeka do 12 mjeseci.

Tablica 5: Stambeni krediti uz hipoteku

*visina 12 mjesečnog (12M) EURIBOR-a na dan 1.3.2013. iznosi 0,560. Visina 12M EURIBOR-a utvrĎuje se sukladno ugovoru o kreditu jednom godišnje i to na način da se uzima visina objavljena na stranici REUTERS-a dva radna dana prije početka

svakog kamatnog razdoblja. **p.p.- postotni poen ***Efektivna kamatna stopa, iznos anuiteta i ukupan iznos koji klijent treba platiti izračunati su uz navedene uvjete, iznos

kredita 80.000,00 eura, rok otplate 360 mjeseca, na dan 1.3.2013. Efektivna kamatna stopa moţe varirati ovisno o odabranoj kombinaciji instrumenata osiguranja.

Izvor: izrada studenta prema podacima Erste & Steiermärkische banke d.d.,

http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti

Nadalje, Erste & Steiermärkische banka d.d. omogućava budućim korisnicima kredita i

stambeni krediti s ostatkom vrijednosti uz hipoteku. Uz stambene kredite s ostatkom

vrijednosti budući korisnik ima mogućnost birati dio kredita koji će otplaćivati postupno u

obrocima (70% ili 80%) i dio - ostatak vrijednosti koji moţete vratiti po isteku kredita (20%

ili 30%). Takva vrsta stambenog kredita vrijedi za iznos kredita: od 15.000,00 do 500.000,00

eura u kunskoj protuvrijednosti i rok povrata od 3 do 30 godina, uz mogućnost počeka do 12

mjeseci.

35

Tablica 6: Stambeni krediti s ostatkom vrijednosti uz hipoteku

*visina 12 mjesečnog (12M) EURIBOR-a na dan 1.3.2013. iznosi 0,560. Visina 12M EURIBOR-a utvrĎuje se sukladno ugovoru o kreditu jednom godišnje i to na način da se uzima visina objavljena na stranici REUTERS-a dva radna dana prije početka svakog kamatnog razdoblja.

**p.p.- postotni poen ***Efektivna kamatna stopa, iznos anuiteta i ukupan iznos koji klijent treba platiti izračunati su uz navedene uvjete, iznos kredita 80.000,00 eura, ostatak vrijednosti 24.000,00 eura, rok otplate 360 mjeseca, na dan 1.3.2013. Efektivna kamatna stopa moţe varirati ovisno o odabranoj kombinaciji instrumenata osiguranja.

Izvor: izrada studenta prema podacima Erste & Steiermärkische banke d.d.,

http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti

Ostale posebne pogodnosti stambenog kredita s ostatkom vrijednosti su mogućnost uplate

većeg iznosa od iznosa mjesečne otplate, prema vlastitim ţeljama, bez naknade i po isteku

kredita korisnik moţe jednokratno vratiti preostali iznos kredita (ostatak vrijednosti) ili

produţiti rok povrata i ostatak vrijednosti kredita vraćati putem mjesečnih anuiteta.

Iz priloţenih tablica se moţe zaključiti da je kamatna stopa na navedene vrste stambenih

kredita 12-mjesečni EURIBOR koji je u primjeni od 01. siječnja 2013. godine. EURIBOR

(eng. Euro Interbank Offered Rate) je referentna kamatna stopa koja se utvrĎuje na

europskom meĎubankarskom trţištu za valutu euro (EUR). UtvrĎuje se dnevno kao prosječna

stopa po kojoj prvoklasne banke jedna drugoj u Eurozoni posuĎuju neosigurana sredstva u

eurima. Spomenute banke moraju zadovoljiti odreĎene kriterije kako bi EURIBOR bio

reprezentativan i odraţavao stvarnu situaciju na trţištu novca. Visina EURIBOR-a odreĎena

je u značajnoj mjeri referentnom kamatnom stopom Europske Centralne Banke (ECB),

odnosno monetarnom politikom ECB-a i drugim faktorima, kao naprimjer sentiment i

očekivanja financijskih trţišta. Smjer monetarne politike ECB-a pod utjecajem je

ekonomskog ciklusa, prije svega inflatornih kretanja i očekivanja te dinamike rasta realnog

sektora i zaposlenosti. Sukladno tome Europska Centralna Banka spušta ili podiţe referentnu

kamatnu stopu, a što onda posljedično ima utjecaj i na visinu EURIBOR-a (Informativni letak

- krediti uz EURIBOR).

36

Erste & Steiermärkische banka d.d. ne utječe na visinu EURIBOR-a te ne moţe predvidjeti

buduća kretanja EURIBOR-a, a s tim u vezi niti eventualne posljedice koje za klijenta mogu

nastati uslijed promjene EURIBOR-a. Kamatna stopa po kreditu predstavlja zbroj 12-

mjesečnog EURIBOR-a i fiksnog ugovorenog broja postotnih poena godišnje zaokruţeno na

tri decimale. Početna vrijednost 12-mjesečnog EURIBOR-a je vrijednost objavljena dva radna

dana prije prvog dana mjeseca u kojem se potpisuje ugovor o kreditu i utvrĎuje se za svako

kamatno razdoblje dva radna dana prije njegova početka. Prvo kamatno razdoblje traje

trinaest mjeseci, a svako sljedeće dvanaest mjeseci.

Treba znati da promjena vrijednosti EURIBOR-a utječe na visinu ugovorne kamatne stope te

time i na visinu iznosa redovne otplate te je potrebno vrlo često pratiti promjene vrijednosti

EURIBOR-a. Prije odluke o potpisu ugovora o kreditu sa ugovornom kamatnom stopom

vezanom uz EURIBOR, potencijalni korisnik kredita treba se informirati o značenju i

promjenjivosti EURIBOR-a, njegovim povijesnim kretanjima te o potencijalnom riziku

promjene EURIBOR-a. Sljedeći grafikon prikazuje oscilirajući trend kretanja 12-mjesečnog

EURIBOR-a u razdoblju od 1998. do 2012. godine.

Grafikon 4: Kretanje EURIBOR-a u razdoblju od 1998. – 2012. godine

Izvor: izrada studenta na temelju podataka Erste & Steiermärkische Banke d.d. Rijeka

37

3.2. ODOBRAVANJE STAMBENIH KREDITA

Odobrenje stambenog kredita kompleksan je proces u kojem banka procjenjuje eventualne

rizike. Ispunjavanje uvjeta značilo bi da klijent ima dovoljna mjesečna primanja, da je

povijest plaćanja eventualnih dosadašnjih obveza uredna, da klijent posjeduje sve zatraţene

instrumente osiguranja te da je procjena nekretnine adekvatna, a ona sama podobna za upis

hipoteke.

Erste & Steiermärkische banka d.d. uz klijentova mjesečna primanja, uzima u obzir sve

mjesečne obveze, a ako je potrebno i primanja i obveze eventualnog klijentovog bračnog ili

izvanbračnog supruţnika. Neophodno je provjeriti i urednost dokumentacije same nekretnine.

U ovoj fazi, banci je potreban:

Predugovor o kupoprodaji

Ovjeren kupoprodajni ugovor koji je potrebno dostaviti tek po odobrenju kredita

Uz predugovor o kupoprodaji i zemljišno-knjiţni izvadak te obrasce banke, klijent će

trebati prikupiti priloge koji su neophodni prilikom odobrenja kredita te procijeniti

vrijednost nekretnine ukoliko se ne radi o novogradnji

Banci je zatim potrebno podnijeti sljedeće dokumente:

1. Kreditni zahtjev kojeg popunjava podnositelj zahtjeva za odobrenje kredita. Traţene

podatke klijent mora točno popuniti. Svi podaci smatraju se poslovnom tajnom i sluţe

isključivo za potrebe banke u cilju pruţanja što kvalitetnije usluge. Kreditni zahtjev se smatra

valjanim isključivo ukoliko su sva traţena polja popunjena i ukoliko je vlastoručno potpisan.

2. Potvrda koju popunjava i ovjerava poslodavac, još se naziva i potvrda poslodavca o

primanjima i suglasnost o provoĎenju Izjave suglasnosti o zapljeni primanja. Ta potvrda ima

ulogu izjavnog dokumenta u kojem, pečatom i potpisom, pod kaznenom i materijalnom

odgovornošću, poslodavac kao ovlaštena osoba jamči za istinitost svih navedenih podataka.

Tim dokumentom poslodavac se obvezuje da će na prvi pisani poziv Erste & Steiermärkische

banke d.d. neopozivo mjesečno provoditi zapljenu na plaći i/ili drugim stalnim novčanim

primanjima (administrativna zabrana) imenovanog potencijalnog klijenta prema Ovršnom

zakonu i izvršavati uplate u korist Erste & Steiermärkische banke d.d. te isto tako poslodavac

38

na sebe preuzima moguće dodatne troškove koji bi mogli biti obračunati nepoštivanjem

primljenih instrukcija banke. Ukoliko potencijalni klijent, odnosno zaposlenik dotičnog

poslodavca prestane s radom kod svog poslodavca, sada već bivši poslodavac se obvezuje,

bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti Izjavu suglasnosti o zapljeni

primanja novom poslodavcu. U slučaju da novi poslodavac, starom poslodavcu ne bude

poznat, obavijest o prestanku rada potencijalnog klijenta banke, stari poslodavac proslijediti

će na opisan način Erste & Steiermärkische banci d.d. u skladu sa Ovršnim zakonom. Ova se

potvrda izdaje na zahtjev imenovanog zaposlenika i koristi se u svrhu utvrĎivanja njegove

kreditne sposobnosti.

3. Obrazac za jamca / suduţnika je obrazac kojeg popunjava jamac / suduţnik

potencijalnog klijenta kredita Erste & Steiermärkische banke d.d. U taj obrazac, traţene je

podatke potrebno točno popuniti, a svi se podaci smatraju poslovnom tajnom i sluţe

isključivo za potrebe banke u cilju pruţanja što kvalitetnije usluge svom klijentu. Obrazac

treba biti vlastoručno potpisan i sva traţena polja moraju biti popunjena kako bi se smatrao

valjanim, isto kao i kreditni zahtjev.

4. U kreditnoj dokumentaciji pobliţe je objašnjena i navedena osnovna dokumentacija za

sve sudionike u kreditu, dokumentacija koja je potrebna ovisno o zaposlenju sudionika u

kreditu kojom se procjenjuje njegova kreditna sposobnost te je navedena dodatna

dokumentacija koja je potrebna ovisno o modelu kredita. Ukoliko je dokumentacija na

stranom jeziku potrebno je dostaviti prijevod dokumentacije na hrvatski jezik ovjeren od

strane ovlaštenog sudskog tumača.

Za sudionike u kreditu za koje se procjenjuje kreditna sposobnost odreĎena je maksimalna

ţivotna dob u trenutku krajnjeg dospijeća kredita:

- do 65 godina za kredite s ostatkom vrijednosti

- do 70 godina za ostale kredite

- do 80 godina za gotovinski kredit za umirovljenike

Dokumentacija koju je zaposlenik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada duţan

podnijeti za dobivanje kredita i na temelju koje Erste & Steiermärkische banka d.d. utvrĎuje

njegovu kreditnu sposobnost je:

39

- preslika osobne iskaznica ili preslika putovnice s upisanim prebivalištem na području

Republike Hrvatske, odnosno putovnica za strane drţavljane

- dokument na kojem je vidljiv OIB

- ispunjen obrazac Kreditni zahtjev za sve sudionike u kreditu za koje se procjenjuje kreditna

sposobnost

- potpisana Izjava za obradu osobnih podataka

- potpisana Izjava suglasnosti o objedinjavanju i obradi podataka kreditnog izvješca HROK-a

za sve sudionike u kreditu za koje se procjenjuje kreditna sposobnost

- original zadnje platne liste ili odreska mirovine (odnosno ovjerena kopija)

- potvrda o primanjima ovjerena od strane poslodavca

- za umirovljenike potvrda o visini mirovine, koju je ovjerio HZMO

- za sudionike u kreditu koji su uposleni kod društava sa manje od 30 zaposlenih, slobodnih

zanimanja i obrtnika potrebna je informacija o bonitetu (BON2/SOL2 društva/obrta) original

ili kopija ovjerena od strane FINA-e, odnosno od strane banke koja ga izdaje, ne starija od 15

dana.

Dodatna dokumentacija koja je potrebna banci za odobrenje kredita ovisi o modelu kredita.

Za kupnju stambenog prostora tj. za stambeni kredita uz upis hipoteke na nekretnini potrebno

je priloţiti:

- original Izvatka iz zemljišnih knjiga, ne stariji od 30 dana

- procjena vrijednosti nekretnine, osim u slučaju da se radi o novoj nekretnini

- polica osiguranja (od poţara i izljeva vode) zaloţene nekretnine vinkulirana u korist Erste &

Steiermärkische banke d.d.

- kupoprodajni ugovor ovjeren kod javnog biljeţnika

Sada slijedi faza odobravanja kredita. Nakon što potencijalni korisnik kredita preda

kompletnu dokumentaciju i nakon što je odabrao adekvatan model stambenog kredita, pri

čemu mu pomaţe financijski savjetnik Erste & Steiermärkische banke d.d., obvezan je

pribaviti adekvatne instrumente osiguranja koje banka traţi po pojedinom modelu. Obično su

to hipoteka na nekretnini, eventualno vlastito učešće, depozit, polica osiguranja ţivota, kao i

same nekretnine, mjenica, zaduţnica te ovjerena Izjava o suglasnosti zapljene primanja svih

sudionika u kreditu.

40

Najčešći instrumenti osiguranja su:

hipoteka na nekretnini (zaloţno pravo)

polica osiguranja nekretnine

garantni polog

polica osiguranja ţivota

mjenica

zaduţnica

ovjerena izjava o suglasnosti zapljene primanja svih sudionika u kreditu

Tablica 7: Potrebni instrumenti osiguranja za kredite uz hipoteku

Izvor: http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti

Krediti se odobravaju uz valutnu klauzulu u eurima, a isplaćuju se po srednjem tečaju Erste &

Steiermärkische banke d.d. Mjesečne otplate se plaćaju u kunama po srednjem tečaju Erste &

Steiermärkische banke d.d. za eure na dan uplate.

Obvezni instrumenti osiguranja za korisnika kredita, suduţnike i jamce su:

- Izjava suglasnosti o zapljeni primanja u kreditu potvrĎena kod javnog biljeţnika

- mjenica

- Izjava sukladno članku 214. Ovršnog zakona (zaduţnica) potvrĎena kod javnog biljeţnika

- na novčani depozit koji sluţi kao instrument osiguranja kamatna stopa iznosi 0,05%

Kao zalog u stambenom kreditu moţe se ponuditi i nekretnina koja se ne kupuje sredstvima iz

kredita, ako je omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine usklaĎen s uvjetima kredita.

Ovisno o odabranom modelu stambenog kredita ovisit će i ostali instrumenti osiguranja (kao

što su garantni polog, polica ţivotnog osiguranja, jamci i drugo). Banka zadrţava pravo

zatraţiti i dodatne instrumente osiguranja, ukoliko se za istim ukaţe potreba. Ukoliko klijent

41

kupuje potpuno novu nekretninu koju daje u zalog, nije potrebno raditi procjenu nekretnine. U

slučaju da se ne radi o novoj nekretnini koju klijent daje u zalog po kreditu, potrebna je

procjena nekretnine.

Potrebna primanja za realizaciju stambenog kredita izračunavaju se na zahtjev kao dio ukupne

kreditne sposobnosti klijenta u poslovnici banke. U slučaju da kreditna sposobnost traţitelja

kredita ne udovoljava uvjetima banke, klijent moţe postati korisnikom kredita Erste &

Steiermärkische banke d.d. samo ukoliko moţe ponuditi do tri kreditno sposobna suduţnika.

Po primitku kompletne dokumentacije, financijski savjetnik Erste & Steiermärkische banke

d.d. obraĎuje kreditni zahtjev te ga u skladu s internim procedurama banke šalje na odobrenje.

Nakon primitka odluke o odobrenju kredita, zahtjev klijenta se prosljeĎuje u pravnu sluţbu

banke koja priprema dokumentaciju potrebnu za upis hipoteke. Pripremljenu dokumentaciju

zatim potpisuju svi sudionici u kreditu, kao i zaloţni duţnik (vlasnik nekretnine) koji svojim

potpisom dozvoljava upis hipoteke. U ovoj fazi klijent snosi trošak solemnizacije prema

tarifama javnog biljeţnika, ovisno o visini iznosa kredita.

Solemnizacija ugovora je postupak potvrde ugovora kod javnog biljeţnika. Javni biljeţnik

provjerava odgovara li ugovor propisanoj formi i pojašnjava sudionicima u kreditu smisao i

posljedice tog pravnog posla (Rječnik pojmova).

Solemnizirane ugovore uz prijedlog za upis hipoteke potrebno je predati u gruntovnicu.

Nakon što gruntovnica obradi klijentov predmet i izda mu Rješenje o upisanoj hipoteci, to

Rješenje, zajedno s novim vlasničkim listom koji to dokumentira, potrebno je dostaviti u

banku. Financijski savjetnik banke sada preuzima instrumente osiguranja, ugovore o kreditu,

ovjereni ugovor o kupoprodaji te dokumentaciju iz gruntovnice, a zatim najavljuje isplatu

kredita za odreĎeni datum. Isplata kredita vrši se sukladno ugovoru o kupoprodaji. Time je

proces odobravanja i isplate kredita uspješno završen.

3.3. KORIŠTENJE STAMBENIH KREDITA

Korištenje stambenog kredita moţe se odvijati na dva načina. Prvi način je, ako se radi o

kupoprodaji onda je to isplata na račun prodavatelja (banka u kojoj korisnik kredita mora

42

imati otvoren račun), a ukoliko se radi o pravnoj osobi, ţiroračun moţe biti otvoren u bilo

kojoj drugoj banci, ne mora biti u Erste & Steiermärkische banci d.d. Drugi način korištenja

stambenih kredita je plaćanje po troškovniku koji sadrţi podatke o tome za što i kako se

isplaćuje novac korisniku kredita. U njemu su utvrĎeni vrste provedenih radova, vrste

korištenih materijala, njihova količina i cijena te na temelju sastavljenog troškovnika banka

isplaćuje novac korisniku kredita. To spada u prvih 50% isplate novca, dok se drugih 50%

isplaćuje korisniku kredita na njegov račun za izvoĎenje radova. Prilikom korištenja kredita

po troškovniku mora se upisati hipoteka, a u slučaju da ona nije dovoljna moţe biti upisana i

na zamjensku nekretninu, naprimjer stan od roditelja.

U slučaju da se radi o velikom kreditu kojeg korisnik kredita ne ţeli unaprijed plaćati, klijenta

se pušta na odreĎeno vrijeme, a zatim se na iskorišteni dio kredita zaračunava interkalarna

kamata koja je zapravo dio ukupne kamate, a specifična je upravo za otplatu kredita u

mjesečnim ratama. Ona se plaća na iznos kredita za razdoblje od isplate kredita do dana

početka obračuna prve rate, a u Erste & Steiermärkische banci d.d. je to prvi dan u mjesecu.

Nakon otprilike dvije godine banka radi reviziju procjene na temelju koje utvrĎuje kako su

napredovali radovi te ona moţe prenijeti hipoteku na novu nekretninu i osloboditi staru

nekretninu, naprimjer prethodno zaloţen stan od roditelja.

Treba znati da prilikom sklapanja stambenog kredita, prodavatelj - banka mora u početku biti

zaloţni duţnik. To znači da u kupoprodajnom ugovoru korisnik kredita treba pribaviti

vlasnički list sa upisanim teretom banke na nekretnini i tek po potpunoj isplati dobivenog

kredita slijedi završni korak, a to je uknjiţenje svog prava vlasništva u zemljišne knjige, za što

će korisniku kredita trebati tabularna isprava. To je ovjerena izjava kojom prodavatelj

bezuvjetno dozvoljava prijenos vlasništva kupcu. Nakon što tabularnu ispravu klijent preda u

gruntovnicu i oni provedu potreban postupak, izdaje se vlasnički list na ime klijenta. Potrebno

je još samo prijaviti kupnju u poreznu upravu s mogućnošću osoboĎenja od plaćanja poreza,

koja se pod odreĎenim uvjetima odnosi na kupce prve nekretnine.

Dodatna olakšica kod kupnje stambene nekretnine bila je i porezna olakšica koja se

odobravala za kupnju nekretnine uz stambeni kredit. Tako je bio odobravan povrat poreza na

iznos plaćenih kamata na stambene kredite u visini do najviše 12.000 kuna (povrat poreza na

ovoj osnovi ukinut je 2011. godine). Dok je još uvijek na snazi olakšica koja podrazumijeva

43

oslobaĎanje plaćanja poreza za kupnju prve nekretnine (porez na promet nekretnina iznosi

5%) (Trţište stambenih prostora 2022).

3.4. REDOVNA OTPLATA STAMBENIH KREDITA

Postoje tri varijante redovne otplate stambenih kredita:

1. administrativna zabrana (poslodavac skida s plaće) koja je u praksi najčešća i aktivira

se odmah nakon isplate kredita

2. trajni nalog s tekućeg računa, ako korisnik kredita radi u Republici Hrvatskoj ili sa

deviznog računa ako je korisnik kredita pomorac

3. efektivna uplata (uplata na blagajni banke)

Dospijeće kredita je uvijek prvoga u mjesecu za prethodni mjesec, a tolerancija za plaćanje je

10 dana. Sve dok je otplata kredita uredna, Erste & Steiermärkische banka d.d. nema potrebe

za kontaktom sa klijentom osim jednom godišnje kada korisnik kredita mora produţiti policu

osiguranja zaloţene nekretnine od poţara i izljeva vode. Mjesec dana prije isteka police

osiguranja nekretnine, osiguravatelj šalje korisniku kredita (osiguraniku) uplatnicu te isti

produţuje policu osiguranja. Prilikom uplate premije od strane korisnika kredita, Erste &

Steiermärkische banka d.d. obavještava osiguravatelja o plaćanju, a ta se polica naziva

obnovljena polica. Erste & Steiermärkische banka d.d. najviše suraĎuje sa osiguravajućom

kućom Kvarner Vienna Insurance Group.

3.5. PRISILNA NAPLATA STAMBENIH KREDITA

Kada se govori o prisilnoj naplati stambenih kredita misli se na tri najčešća koraka koja moţe

poduzeti banka. Jedan od prvih poteza banke kada korisnik kredita dva puta zaredom ne plati

ratu kredita je slanje administrativne zabrane poslodavcu zaposlenog korisnika kredita ili u

HZMO ukoliko se radi o umirovljeniku. Isto tako, ako u kreditu imamo učesnike - suduţnike i

jamce njima se šalje administrativna zabrana. Ukoliko je korisnik kredita u bračnoj ili

izvanbračnoj zajednici prema Zakonu o bračnoj stečevini, on mora biti suduţnik-supruţnik i

to najčešće prilaţe osobnu mjenicu. Postoji i situacija kada klijent nije kreditno sposoban pa

je suduţnik-supruţnik i sa primanjima uključen u izračun kreditne sposobnosti te se onda

44

administrativna zabrana šalje na suduţnika-supruţnika. Od siječnja 2013. godine zakonski je

regulirano da banke ne mogu uzimati više od 1/3 primanja, dok su se unazad par godina

mogla uzimati sva primanja sa tekućih računa i to sve dok se dug ne podmiri.

Ukoliko se administrativna zabrana ne moţe izvršavati, dolazi do aktiviranja zaduţnice kada

FINA pruzima naplatu, točnije Izjave sukladno članku 214. Ovršnog zakona potvrĎene kod

javnog biljeţnika koja spada u obvezni instrument osiguranja za korisnika kredita, suduţnike i

jamce.

Duţnik moţe privatnom ispravom potvrĎenom kod javnog biljeţnika dati suglasnost da se

radi naplate traţbine odreĎenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se

novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadrţanom u toj ispravi, isplaćuje

vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja

o ovrsi kojim se zapljenjuje traţbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja (Ovršni zakon).

Najgora situacija koja se moţe dogoditi u procesu prisline naplate stambenog kredita je

"uzimanje" nekretnine korisniku kredita putem ovrhe ili pravnim postupcima i to zbog

nemogućnosti vraćanja kredita što nije u interesu korisnika kredita niti banke te banka nastoji

takvu situaciju izbjeći.

Od 01. siječnja 2013. godine Erste & Steiermärkische banka d.d. svom klijentu pruţa

mogućnost moratorija, odnosno, odgaĎanje plaćanja dugova, zbog stanovitih razloga i zaštite

duţnika, a odreĎuje ga posebnim aktom drţava čime banka ponovno pogoduje svom klijentu

u svrhu njegove zaštite i meĎusobne bolje suradnje. Erste & Steiermärkische banka d.d.

donosi odluku o duţini moratorija na temelju odreĎenih uvjeta, kao što su vrsta kredita,

godine otplate kredita, urednost klijenta i moţe se reći "brizi za klijenta", u slučaju da klijent

ostane bez posla, u slučaju teţeg ili prisilnog bolovanja. Na taj način banka svom klijentu daje

mogućnost, ali i vremena da se snaĎe, odnosno da pribavi sredstva potrebna za nastavak

podmirenja kredita, uz naplatu odreĎene naknade. Aktom o moratoriju drţava odreĎuje je li

moratorij generalni i odnosi li se na sve duţnike ili se prepušta sudovima da rješavaju svaki

pojedinačni slučaj. Moratorij se obično odreĎuje u vrijeme većih kriza, elementarnih

nepogoda, ratova i slično, kad je naime većem broju duţnika onemogućeno ispunjavanje

obveza. Obveze duţnika u vrijeme moratorija miruju. Bitno je, da za moratorij postoji drţavni

akt kojim se utvrĎuju temeljne pojedinosti takvog postupka.

45

4. ZNAĈAJ STAMBENIH KREDITA U POSLOVANJU ERSTE &

STEIERMÄKISCHE BANKE D.D.

Iz suštine stanovanja kao osnovne egzistencijalne čovjekove potrebe, proizlazi da se radi o

području koje na odreĎeni način obuhvaća doslovno sve ljude, oblikujući im ţivot, okolinu,

ponašanje i druge aktivnosti. Ono direktno i indirektno utječe na gotovo sve razine čovjekova

postojanja, od globalne civilizacijske do drţavne razine, razine naselja i neposrednog

susjedstva, sve do najniţe subjektivne razine svakog pojedinca, na njegov socijalni,

ekonomski, psihološki i ini aspekt ţivljenja. U hrvatskim prilikama, onaj tko nikada nije bez

stana teško moţe shvatiti što znači biti podstanar, jer jednostavno nije to proţivio (Hrvatska u

21. stoljeću: Stanovanje).

Stambena politika u danas razvijenim zemljama, dolazi u središte političkih zbivanja u drugoj

polovini 19. stoljeća. To je vrijeme industrijalizacije i ubrzane urbanizacije čije glavno

obiljeţje je do tada nezapamćeni rast gradova. Stabilizacija procesa urbane koncentracije

donekle se vremenski poklapa sa stabilizacijom demokratskih reţima, kada je jasno

prepoznatljiva uloga političkih stranaka i sindikata. Ugledni teoretičari drţe da su značajne

promjene svijesti o stambenoj zbrinutosti stanovništva rezultat demokratizacije društava.

Stanovanje postaje političkim i socijalnim problemom stalno prisutnim u javnosti. Od tada pa

sve do danas, rješavanje problema stanovanja je na odreĎeni način postalo zadatak i obveza

drţave (Hrvatska u 21. stoljeću: Stanovanje).

Osnovni cilj različitih oblika stambenog financiranja, odnosno financiranja u području

stanovanja je osigurati pristupačnost u stambenoj opskrbi stanovništva, najčešće kroz

priuštive dugoročne kreditne aranţmane za kupnju ili ureĎenje stambenog prostora, koji su u

pravilu osigurani vrijednošću nekretnine. Stambeni krediti su jedni od najboljih i najsigurnijih

kredita za Erste & Steiermärkische banku d.d. iz razloga što je najčešće vrlo mali postotak

neurednih kredita, jer se uvijek na kraju nalazi način naknadne otplate kredita kako god je to

moguće, jer korisniku kredita i budućem vlasniku stana nije u interesu izgubiti nekretninu u

kojoj ţivi. Globalno gledajući, stanovništva nije u mogućnosti, osim u slučaju pojednih

ekstrema, samostalno ulaziti u velike i dugoročne investicije kao što je pitanje stambenog

prostora, nevezano za trenutnu gospodarsku situaciju u Republici Hrvatskoj. Uspješne banke,

meĎu kojima je i Erste & Steiermärkische banka d.d. njihove su poveznice do sigurnog novca

46

i riješenog stambenog pitanja. One su ovdje da svojim povoljnim uvjetima, ponekad i

beznakandnim kreditima klijentu omoguće dobivanje svog stana na obostrano zadovoljstvo.

Dapače, kako eksplicitno i stoji u izvješću rejting agencija, kao i u ocjeni MMF-a i

investicijskih analitičara, monetarna politika i bankovni sustav su onaj dio hrvatskog

gospodarstva koji još odrţava ekonomsku stabilnost i rejting zemlje na razini na kojoj jesu.

Tablica 8: Bilanca Erste&Steiermärkische banke d.d. na dan 31.12.2011. i 31.12.2012. godine

(u milijunima kuna)

Naziv pozicije 31.12.2011. 31.12.2012. Indeks 2012./2011.

IMOVINA

1. GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a 7.054,1 7.458,6 105,7

2. DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUCIJA 1.216,1 1.645,1 135,2

3. TREZORSKI ZAPISI MF-a I BLAGAJNIĈKI

ZAPISI HNB-a 1.483,2 1.125,7 75,9

4. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI

FINANANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŢE

RADI TRGOVANJA

5,6 18,3 330,4

5. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI

FINANANCIJSKI INSTRUMENTI

RASPOLOŢIVI ZA PRODAJU

4.819,9 5.264,3 109,2

6. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI

FINANANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŢE

DO DOSPIJEĆA

360,1 191,7 53,3

7. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI

FINANANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE

AKTIVNO NE TRGUJE, A VREDNUJU SE

PREMA FER VRIJEDNOSTI KROZ RDG

0 0 -

8. DERIVATIVNA FINANCIJSKA IMOVINA 90,2 106,4 117,9

9. KREDITI FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA 497,7 1.520,1 305,4

10. KREDITI OSTALIM KOMITENTIMA 38.896,8 38.681,1 99,4

11. ULAGANJA U PODRUŢNICE, PRIDRUŢENA

DRUŠTVA I ZAJEDNIĈKE POTHVATE 1.300,3 1.300,3 100

12. PREUZETA IMOVINA 108,8 177,9 163,5

13. MATERIJALNA IMOVINA (MINUS

AMORTIZACIJA) 407,2 385,9 94,8

14. KAMATE, NAKNADE I OSTALA IMOVINA 795,3 643,2 80,8

A) UKUPNO IMOVINA 57.035,1 58.518,8 102,6

47

OBVEZE

1. KREDITI OD FINANCIJSKIH INSTITUCIJA 16.593,5 15.615,9 94,1

1.1. Kratkoroĉni krediti 872,1 1.135,9 130,2

1.2. Dugoroĉni krediti 15.721,4 14.479,9 92,1

2. DEPOZITI 32.089,3 33.110,6 103,1

2.1. Depoziti na ţiroraĉunima i tekućim raĉunima 4.908,2 4.946,5 100,7

2.2. Štedni depoziti 2.897,7 2.798,8 96,5

2.3. Oroĉeni depoziti 24.283,4 25.365,3 104,4

3. OSTALI KREDITI 2,6 565,7 22.072,0

3.1. Kratkoroĉni krediti 0 564,5 -

3.2. Dugoroĉni krediti 2,6 1,2 45,6

4. DERIVATNE FINANCIJSKE OBVEZE I

OSTALE FINANCIJSKE OBVEZE KOJIMA SE

TRGUJE

133,8 140,3 104,8

5. IZDANI DUŢNIĈKI VRIJEDNOSNI PAPIRI 0 300,0 -

5.1. Kratkoroĉni izdani duţniĉki vrijednosni papiri 0 0 -

5.2. Dugoroĉni izdani duţniĉki vrijednosni papiri 0 300,0 -

6. IZDANI PODREĐENI INSTRUMENTI 828,3 830,1 100,2

7. IZDANI HIBRIDNI INSTRUMENTI 0 0 -

8. KAMATE, NAKNADE I OSTALE OBVEZE 974,4 993,5 101,9

B) UKUPNO OBVEZE 50.621,9 51.556,0 101,8

KAPITAL

1. DIONIĈKI KAPITAL 3.500,4 3.500,4 100

2. DOBIT (GUBITAK) TEKUĆE GODINE 650,6 482,7 74,1

3. ZADRŢANA DOBIT (GUBITAK) 2.253,8 2.728,6 121,0

4. ZAKONSKE REZERVE 84,9 84,9 100

5. STATUTARNE I OSTALE KAPITALNE

REZERVE 5,3 -0,64 -12,0

6. NEREALIZIRANI DOBITAK (GUBITAK) S

OSNOVE VRIJEDNOSNOG USKLAĐIVANJA

FINANCIJSKE IMOVINE RASPOLOŢIVE ZA

PRODAJU

-81,8 166,9 -203,9

8. REZERVE PROIZAŠLE IZ TRANSAKCIJA

ZAŠTITE - - -

C) UKUPNO KAPITAL 6.413,1 6.962,8 108,5

D) UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 57.035,1 58.518,8 102,6

Izvor: izrada studenta prema podacima Erste & Steiermärkische banke d.d.,

http://www.erstebank.hr/hr/O_nama/Financijska_izvjesca

48

Erste & Steiermärkische banka d.d. u 2012. godini zadrţala je stabilan trend poslovanja i

kontinuitet ostvarivanja pozitivnih financijskih rezultata, unatoč izuzetno zahtjevnim trţišnim

okolnostima. Ukupna aktiva banke na dan 31.12.2012. godine iznosila je 58,5 milijardi kuna,

što je za 2,6% više u odnosu na kraj 2011. godine kada je iznosila 57,0 milijardi kuna. Ukupni

krediti komitentima meĎu koje spadaju trgovačka društva, stanovništvo, javni sektor i ostale

institucije na dan 31.12.2012. godine, iznosili su 38,6 milijardi kuna što je za 1,5% manje u

odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili 39 milijardi kuna. Smanjenje ukupnih kredita

komitentima rezultat je općenito smanjene potraţnje za novim kreditiranjem na trţištu što je

posljedica trenutačnih trţišnih okolnosti i objektivne gospodarske situacije. Neovisno o tome,

banka i dalje biljeţi rast trţišnih udjela u tom segmentu poslovanja. Naime, prema

posljednjim dostupnim podacima Hrvatske narodne banke s krajem prosinca 2012. godine,

trţišni udio banke u ukupnim kreditima porastao je za 0,8 postotnih bodova te je krajem 2012.

godine iznosio 14,9% u odnosu na 14,1% krajem 2011. godine. Pritom je trţišni udio u

ukupnom kreditiranju gospodarstva povećan s 14,3% na 15,5%. U segmentu kreditiranja

poduzeća trţišni udio povećan je s 14,6% na 15,5%. Udio ukupno plasiranih stambenih

kredita stanovništvu na razini hrvatskog bankarstva, blago je povećan s 13,9% na kraju 2011.

godine na 14,0% u prosincu 2012. godine.

Dani krediti i potraţivanja (krediti odobreni klijentima) su nederivatna financijska imovina s

fiksnim ili odredivim plaćanjima koja ne kotiraju na aktivnom trţištu, osim (Konsolidirani

financijski izvještaji 31.12.2012. s Izvještajem neovisnog revizora):

a) imovine koju Erste Grupa i Erste & Steiermärkische banka d.d. imaju namjeu prodati

odmah ili u kratkom roku, a koja je svrstana u imovinu koja se drţi radi trgovanja i

koju su nakon početnog priznavanja razvrstali kao imovinu koja se iskazuje po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka;

b) imovine koju Erste Grupa i Erste & Steiermärkische banka d.d. nakon početnog

priznavanja razvrstavaju u portfelj imovine raspoloţive za prodaju ili

c) imovine kod koje Erste Grupa i Erste & Steiermärkische banka d.d. moţda neće biti u

mogućnosti vratiti veći dio svog početnog ulaganja iz razloga koji nije pogoršanje

kvalitete kredita i koja je svrstana u portfelj imovine raspoloţive za prodaju.

Krediti i potraţivanja se knjiţe po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne

kamatne stope, umanjenom za ispravak vrijednosti zbog umanjenja. Troškovi prema trećim

stranama, kao što su pristojbe za osiguranje kredita, tretiraju se kao dio troška transakcije, kao

49

i naknade klijenata. Naknade za odobrenje kredita po kojima će sredstva vjerojatno biti

povučena, odgaĎaju se (zajedno sa svim povezanim izravnim troškovima) i priznaju kao

usklaĎivanje efektivnog prinosa na kredit te se za njih usklaĎuje i prihod od kamata.

Na dan 31. prosinca 2012. i 2011. godine dionički kapital Banke sastoji se od 16.984.175

redovnih dionica, svaka nominalne vrijednosti 100 HRK. Sve redovne dionice imaju status i

daju pravo na jedan glas. Kapitalna dobit na dan 31. prosinca 2012. i 2011. godine iznosila je

1.802 milijuna HRK. Raspodjeljene i neraspodjeljene rezerve Banke utvrĎene su u skladu s

propisima Hrvatske narodne banke. Na dan 31. prosinca 2012. godine Banka je statutarne i

zakonske rezerve iskazala kao neraspodjeljive u iznosu 85 milijuna HRK (91 millijun HRK na

dan 31. prosinca 2011.) (Konsolidirani financijski izvještaji 31.12.2012. s Izvještajem

neovisnog revizora).

Ukupni bilančni kapital hrvatskih banaka iznosio je na kraju 2012. godine 57,4 milijarde

kuna. Povećanje bilančnoga kapitala, za 1,7 milijardi kuna ili 3,0%, temeljilo se na dobiti

ostvarenoj u 2012. te osjetno boljim učincima vrijednosnog usklaĎivanja financijske imovine

rasporeĎene u portfelj za prodaju. Na kraju 2012. nerealizirana dobit od vrijednosnog

usklaĎivanja financijske imovine rasporeĎene u portfelj za prodaju iznosila je 328,1 milijuna

kuna, dok je na kraju 2011. po toj osnovi bio ostvaren gubitak od 283,9 mil. kuna. Osjetno je

porasla stavka zadrţane dobiti, zbog zadrţavanja dijela dobiti iz 2011. Tijekom 2012.

dioničarima je u obliku dividenda isplaćeno 2,1 milijarde kuna, od čega se manji dio odnosio

na isplate iz zadrţane dobiti, a postotak isplate dividenda (55,6% od iznosa dobiti iz 2011.)

bio je osjetno veći nego prethodne godine kada je isplaćeno oko jedne trećine dobiti ostvarene

u 2010. Tijekom 2012. dokapitalizacije je provelo osam malih banaka u ukupnom iznosu od

628,8 milijuna kuna, ali se zbog utjecaja smanjenja temeljnoga kapitala radi pokrića gubitaka

iz ranijih godina i pripajanja dionički kapital naposljetku povećao za samo 1,3%. Treba imati

na umu da je oko 30% spomenutog povećanja dioničkoga kapitala konverzija hibridnih

instrumenata u dionice. Jedna velika banka, koja je u 2011. godini smanjila dionički kapital za

751,1 milijuna kuna, u više je navrata tijekom 2012. izvršila isplate dioničarima na temelju te

obveze (Godišnje izvješće za 2012.).

50

Tablica 9: Krediti ostalim komitentima Erste & Steiermärkische banke d.d. na dan

31.12.2011. i 31.12.2012. godine

(u milijunima kuna)

Krediti ostalim komitentima Indeks

2012./2011. 31.12.2011. 31.12.2012.

Trgovaĉka društva 17.927,5 17.197,9 95,9

Stanovništvo 17.586,2 17.520,8 99,6

Javni sektor 5.473,6 6.643,3 121,3

Ostale institucije 169,7 103,6 61,0

Ukupno krediti prije umanjivanja za ispravak

vrijednosti 41.156,9 41.465,6 100,7

Manje: ispravak vrijednosti za umanjenje kredita (2.260,2) (2.784,6) 123,2

38.896,8 38.681,1 99,4

Izvor: izrada studenta prema podacima Erste & Steiermärkische banke d.d.,

http://www.erstebank.hr/hr/O_nama/Financijska_izvjesca

Tablica prikazuje kredite ostalim komitentima koji su podijeljeni na kredite trgovačkim

društvima, stanovništvu, javnom sektoru i kredite ostalim institucijama. Krediti stanovništvu

čine najveći udio u kreditima ostalim komitentima, točnije 42,2%. Karakterizira ih

stagnirajući trend kroz 2012. godinu (isto kao i u 2011. godini), ali se ipak biljeţi njihov pad

od preko 65 milijuna kuna. Najviše su porasli krediti Erste & Steiermärkische banke d.d.

namijenjeni javnom sektoru i to za preko milijardu kuna. Krediti trgovačkim društvima

smanjili su se za 4 postotna poena pa je i njihov udio u ukupnim kreditima komitentima pao

sa 43,5% na 41,4%. Krediti ostalim institucijama takoĎer su se smanjili za preko 65 milijuna

kuna u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu. Potrebno je u ovom dijelu spomenuti da je

trţišni udio stambenih kredita Erste & Steiermärkische banke d.d. u ukupnim stambenim

kreditima u hrvatskom bankarstvu porastao s 11,97% 31.12.2011. godine, na 12,00%

zaključno sa 31.12.2012. godine. Kao što je prethodno i rečeno, udio stambenih kredita u

ukupnim kreditima stanovništvu se uglavnom kreće oko 40% u 2011. godini te slijedi malen,

ali ipak pozitivan napredak za banku na 42,2% zaključno sa 31.12.2012. godine, odnosno

ukupni krediti stanovništvu na dan 31.12.2012. godine iznosili su 17,6 milijardi kuna, od čega

se 7,1 milijarda odnosila na stambene kredite. Uzevši u obzir da je aktiva hrvatskih banaka

zaključno sa 31.12.2012. bila 400,3 milijarde kuna, nameće se jasan podatak da stambeni

krediti Erste & Steiermärkische banke d.d. čine udio od 1,8%.

51

Tablica 10: Račun dobiti i gubitka Erste & Steiermärkische banke d.d. za razdoblje od

01.01.2012. – 31.12.2012. godine (u milijunima kuna)

Naziv pozicije 31.12.2011. 31.12.2012. Indeks

1. Kamatni prihodi 3.263,9 3.469,7 106,3

2. Kamatni troškovi 1.525,5 1.820,4 119,3

3. Neto kamatni prihodi (1-2) 1.738,5 1.649,3 94,8

4. Prihodi od provizija i naknada 431,8 447,5 103,6

5. Troškovi provizija i naknada 123,3 131,3 106,4

6. Neto prihod od provizija i naknada (4-5) 308,5 316,3 102,5

7. Dobit/gubitak od ulaganja u podruţnice, pridruţena

društva i zajedniĉke poduhvate 0 0 -

8. Dobit/gubitak od aktivnosti trgovanja 39,9 34,3 85,7

9. Dobit/gubitak od ugraĊenih derivata 0,10 0,11 108,3

10. Dobit/gubitak od imovine kojom se aktivno trguje, a

koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG 0 0 -

11. Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine

raspoloţive za prodaju 0,057 60,6 105.529.

782,2

12. Dobit/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja

se drţi do dospijeća 2,1 0 -

13. Dobit/gubitak proizašao iz transakcija zaštite 0 0 -

14. Prihodi od ulaganja u podrţnice, pridruţena društva

i zajedniĉke poduhvate 0 0 -

15. Prihodi od ostalih vlasniĉkih ulaganja 40,2 35,1 87,4

16. Dobit/gubitak od obraĉunatih teĉajnih razlika 103,7 104,2 100,5

17. Ostali prihodi 18,5 18,2 98,5

18. Ostali troškovi 8,1 6,3 77,5

19. Opći administrativni troškovi i amortizacija 836,1 860,7 102,9

20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih

usklaĊivanja i rezerviranja za gubitke (3+6 do 17-18-19) 1.407,3 1.351,1 96,0

21. Troškovi vrijednosnih usklaĊivanja i rezerviranja za

gubitke 604,2 752,9 124,6

22. DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (20-

21) 803,1 598,2 74,4

23. POREZ NA DOBIT 152,5 115,5 75,6

24. DOBIT/GUBITAK TEKUĆE GODINE (22-23) 650,6 482,7 74,1

25. Zarada po dionici (na razini ErsteGrupe) 43,51 34,45 79,1

Izvor: izrada studenta prema podacima Erste & Steiermärkische banke d.d.,

http://www.erstebank.hr/hr/O_nama/Financijska_izvjesca

52

ProvoĎenjem adekvatne poslovne poltike te prilagodbom poslovanja općim trţišnim

okolnostima, banka je zadrţala stabilnu razinu profitabilnosti, zabiljeţivši neto dobit u iznosu

od 483,0 milijuna kuna. No to predstavlja znatan pad neto dobiti u odnosu na 2011. godinu,

kada je Erste & Steiermärkische banka d.d. ostavrila neto dobit od 651,0 milijun kuna, što je

manje za 25,8%. Prinos na aktivu u 2012. godini iznosio je 0,8%, povrat na kapital 7,2% dok

je omjer troškova i prihoda na dan 31.12.2012. godine iznosio 39,0%. Značajna stavka računa

dobiti i gubitka su kamatni prihodi koji su porasli u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu za

više od 200,0 milijuna kuna, ali su unatoč tom rastu, neto kamatni prihodi smanjeni, zbog

rasta kamatnih troškova za nešto manje od 300,0 milijuna kuna (Konsolidirani financijski

izvještaji 31.12.2012. s Izvještajem neovisnog revizora).

Svakako je potrebno spomenuti podatke o naknadama i provizijama po stambenim kreditima

u Erste & Steiermärkische banci d.d. Naknada po stambenom kreditu naplaćuje se 1,00% za

kupnju te 1,25% za dogradnju, rekonstrukciju ili izgradnju. Prihodi od naknada i provizija

povećani u 2012. godini za preko 15,5 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu. U skladu sa

porastom prihoda te vrste, povećan je i neto prihod od provizija i naknada za pribliţno 8,0

milijuna kuna u 2012. godini u odnosu na godinu ranije.

Zarada po dionici takoĎer je drastično smanjena i to sa 43,51 kunu po dionici u 2011. godini

na 34,45 kuna po dionici u 2012. godini. Za izračunavanje zarade po dionici, zarada se uzima

kao neto dobit tekuće godine koja pripada redovnim dioničarima umanjena za povlaštene

dividende.

53

Tablica 11: Kamatni prihodi Erste & Steiermärkische banke d.d. na dan 31.12.2011. i

31.12.2012. godine

(u milijunima kuna)

Kamatni prihodi

Indeks

2012./2011. 31.12.2011. 31.12.2012.

Kamate na kredite klijentima 2.675,7 2.608,8 97,5

Kamate na potraţivanja od ostalih

banaka 24,3 16,7 68,7

Kamatni prihod od financijske imovine 194,3 278,8 143,5

Kamate na sredstva kod Hrvatske

narodne banke 3,9 0,58 14,9

Prihod od kamata po derivatnoj

financijskoj imovini 267,6 437,8 163,5

Kamatni prihod od vrijednosno

usklaĊene imovine – krediti klijentima 87,9 113,9 129,5

Kamate po repo kreditima 4,7 8,2 175,3

Ostali prihodi od kamata 3,3 3,7 113,7

Kamata na financijsku imovinu

iskazanu po fer vrijednosti kroz raĉun

dobiti i gubitka

2,1 1,1 51,8

3.263,9 3.469,7 106,3

Izvor: izrada studenta prema podacima Erste & Steiermärkische banke d.d.,

http://www.erstebank.hr/hr/O_nama/Financijska_izvjesca

Tablica kamatnih prihoda pokazuje da su u Erste & Steiermärkische banci d.d. najviše

povećani kamatni prihodi od financijske imovine, prihodi od kamata po repo kreditima, zatim

prihod od kamata po derivatnoj financijskoj imovini te kamatni prihodi od vrijednosno

usklaĎene imovine – krediti klijentima. Ovi potonji povećani su sa 2,69% u 2011. godini, na

3,3% u 2012. godini. Prihodi od kamata na kredite klijentima, očekivano, u skladu sa padom

plasiranih kredita stanovništvu ostvarili su pad za više od 70,0 milijuna kuna u 2012. godini u

odnosu na 2011. godinu. Ipak kamatni prihodi na kraju 2012. godine ostvaruju rast od preko

200,0 milijuna kuna u odnosu na kraj 2011. godine.

54

Kamatni prihodi rezultat su kretanja kamatnih stopa. Iz analiza Erste & Steiermärkische banke

d.d. moţe se zaključiti da se visina kamatne stope po novoodobrenim stambenim kreditima

nije mijenjala tijekom 2012. godine u odnosu na veći dio 2011. godine, odnosno bila je 6,30%

promjenjiva uz status klijenta. Od 01. siječnja 2013. godine kamatna stopa na stambene

kredite je 12-mjesečni EURIBOR koji se utvrĎuje dnevno kao prosječna stopa po kojoj

prvoklasne banke jedna drugoj u Eurozoni posuĎuju neosigurana sredstva u eurima. Erste &

Steiermärkische Banka d.d. ne utječe na visinu EURIBOR-a te ne moţe predvidjeti buduća

kretanja EURIBOR-a. Kamatna stopa po kreditu predstavlja zbroj 12-mjesečnog EURIBOR-a

i fiksnog ugovorenog broja postotnih poena godišnje zaokruţeno na tri decimale. Početna

vrijednost 12-mjesečnog EURIBOR-a je vrijednost objavljena dva radna dana prije prvog

dana mjeseca u kojem se potpisuje ugovor o kreditu i utvrĎuje se za svako kamatno razdoblje

dva radna dana prije njegova početka. Prvo kamatno razdoblje traje trinaest mjeseci, a svako

sljedeće dvanaest mjeseci.

Kamatna stopa na stambene kredite stanovništvu od 5,37%, koliko je u prosincu 2012. godine

u prosjeku zabiljeţeno kod hrvatskih banaka, kreće se unutar intervala Eurozone. Više stope

biljeţe banke u Portugalu i Slovačkoj. U zemljama srednje i istočne Europe u EU koje nemaju

euro, stope su niţe u Češkoj i Latviji (4,10% i 4,95%), a više u Bugarskoj, MaĎarskoj,

Rumunjskoj i Poljskoj (6,17% - 8,28%) (HUB Pregled 1/2013).

55

5. ZAKLJUĈAK

Kredit je po svojim formama, a prema tome i po svom monetarnom i nacionalno-

ekonomskom značenju zavisan o svojoj organizaciji i čim je ona tehnički bolje i racionalnije

izgraĎena tim je i njena potencija veća i stabilnija. Nosioci kreditne organizacije su banke

raznih vrsta koje s osloncem na emisionu banku i u vezi s pomoćnim organizacijama

novčanog trţišta čine nacionalni kreditni sistem. Prema tome, uzimanje kredita je poslovna

odluka u kojoj duţnik, jednako kao i vjerovnik, mora biti svjestan ugovornih obveza i

mogućih posljedica ukoliko se ugovorene obveze ne izvrše na vrijeme.

Svaka poslovna banka ima svoje kriterije u ocjeni boniteta potencijalnog duţnika. Obično se

kaţe da kredit valja odobriti onom duţniku kojemu zapravo kredit ne treba. Što je banka

spremnija nekom duţniku produljiti vrijeme otplate kredita, to znači da ona ima veće

povjerenje u komitenta.

Pad potraţnje za novim kreditima upućuje na daljnji izostanak dugoročnih investicija

kućanstava i smanjenje potrošnje, posebno trajnih dobara, u uvjetima pojačanih rizika na

trţištu rada i neizvjesnosti na trţištu nekretnina. Produljena recesijska kretanja do kraja 2012.

godini ogledaju se i u jačanju negativnih trendova na trţištu rada, ponajprije u intenzivnijem

padu zaposlenosti i realnih plaća u uvjetima povišene inflacije. Slične se tendencije očekuju i

tijekom većeg dijela 2013. godine pa će slaba osobna potrošnja kućanstava zadrţati potraţnju

za kreditima na niskoj razini. Očekivani pad cijena i neizvjesnost oko poreznog opterećenja

stambenih nekretnina takoĎer smanjuju potraţnju za kreditima, posebice dugoročnima.

Produljeno trajanje recesije onemogućilo je odgaĎanje priznavanja rizika i potencijalnih

gubitaka te njihovo razrjeĎivanje novim kreditnim rastom u nadolazećim, boljim vremenima.

Izgledne nepovoljne makroekonomske tendencije rezultirale su malim rastom bilanci banaka.

Unatoč dovoljnom kreditnom potencijalu do kreditnog rasta ne dolazi, pa bi se uz sadašnje

vrlo niske prinose na meĎunarodnim financijskim trţištima banke mogle odlučiti na nastavak

smanjivanja bilance. Do kraja 2013. godine rast plasmana banaka moguć je u obliku novog

zaduţivanja drţave kod banaka, a rast plasmana privatnom sektoru moţe se očekivati tek u

drugoj polovini 2013. godine i to pod uvjetom oporavka gospodarske aktivnosti.

56

Nešto više premije za rizik drţave i stranih vlasnika iz 2011. i prve polovine 2012. godine

dovele su do rasta kamatnih troškova banaka u 2012. godini, što je zajedno s istodobnim

padom plasmana i nastavkom kvarenja kvalitete kredita dovelo do pada pokazatelja

profitabilnosti banaka na najniţe razine od posljednje bankarske krize. Na takav izazov banke

su odgovorile nastavkom optimiziranja strukture bilance, čime su istodobno reducirale rizik

eksterne likvidnosti i smanjile izloţenost prema domaćim komitentima. MeĎutim, iako je

sektor u cjelini i dalje dobro kapitaliziran te sposoban podnijeti snaţne šokove, razlike meĎu

pojedinim bankama ostaju velike.

Stanovanje i stambena djelatnost ubraja se meĎu najsloţenije gospodarske aktivnosti. Zbog

dugotrajnosti stan je kapitalna imovina, a sam aspekt potrošnje, ali i investiranja je onaj

kritični i specifični element čitave djelatnosti. Stanovanje pridonosi ekonomskom napretku i

izravno i neizravno, a ipak se i u razvijenom svijetu kao i u zemljama u razvoju stalno vode

rasprave o tome kolike resurse treba angaţirati u stambenom sektoru. Da bi stanovanje

odigralo svoju ulogu u gospodarstvu, treba zadovoljiti odreĎene preduvjete. Prvo, vrlo je

vaţno da zakonski sustav omogući učinkovito raspolaganje vlasništvom, kao i jednostavan

prijenos vlasništva. Drugo, potrebno je mobilizirati sredstva i usmjeriti ih u sustav stambenog

financiranja. Konačno, drţava treba pokazati svoju angaţiranost donošenjem propisa, kojima

potiče razvoj stambenog sektora i koristi ga kao polugu gospodarskog razvoja. Stambeni

sektor, odnosno stanogradnja, zapravo je vaţan pokretač ekonomskog rasta, no jasno je da

ono nije i jedini.

Sniţenje kamatnih stopa na kredite poduzećima nije se značajnije odrazilo na obujam njihova

ukupnog financiranja, koje se u posljednjem tromjesečju 2012. godine tek blago povećalo,

dok je na godišnjoj razini ostalo gotovo nepromijenjeno. Krediti stanovništvu u 2012. godini

su se smanjili, a takav trend nastavio se i na početku 2013. godine. Oporavak stambenog

kreditiranja ne treba skoro očekivati zbog neizvjesnosti na trţištu rada. Visoke premije za

pokriće rizika na domaćem trţištu ograničavaju mogućnosti sniţavanja kamatnih stopa. Stoga

do polovice, ako ne i do kraja 2013. godine, prema nekim analizama, ne treba očekivati

oporavak kreditiranja stanovništvu iz razloga što dugotrajna kriza i nepovoljna očekivanja

ograničavaju investicijsku aktivnost stanovništva te posljedično smanjuju njihovu potraţnju

za kreditima.

57

Uspješno odobrenje i naplata stambenih kredita imaju veliki značaj za poslovanje Erste &

Steiermärkische banke d.d. Na temelju istraţivanja i prikazanih podataka sa sigurnošću se

moţe potvrditi temeljna hipoteza koja kaţe da stambeni krediti imaju veliki značaj u strukturi

ukupnih kredita i predstavljaju vaţan faktor u poslovanju Erste & Steiermärkische banke d.d.

Krediti stanovništvu čine najveći udio u kreditima ostalim komitentima, točnije 42,2% za

2012. godinu u odnosu na 40,0% s kraja 2011. godine. Karakterizira ih stagnirajući trend kroz

2012. godinu (isto kao i u 2011. godini), ali se ipak realno biljeţi njihov pad od preko 65

milijuna kuna na kraju 2012. godine. Kao što je već navedno, i dalje će očekivana nepovoljna

kretanja temeljnih čimbenika potraţnje za stambenim nekretninama tijekom 2013. godine

nastaviti raditi pritisak na daljnji pad ravnoteţne razine cijena.

Erste & Steiermärkische banka d.d. u 2012. godini zadrţala je stabilan trend poslovanja i

kontinuitet ostvarivanja pozitivnih financijskih rezultata, unatoč izuzetno zahtjevnim trţišnim

okolnostima. Ukupna aktiva banke 31. prosinca 2012. godine iznosila je 58,6 milijardi kuna,

što je za 2,6% više u odnosu na kraj 2011. godine kada je iznosila 57,0 milijardi kuna. Ukupni

krediti na dan 31.12.2012. godine iznosili su 38,8 milijardi kuna što je za 1,5% manje u

odnosu na kraj prošle godine, kada su iznosili 39,4 milijardi kuna. Razlog tomu smanjenju

ukupnih kredita je trenutno općenito smanjene potraţnje za novim kreditiranjem na trţištu što

je posljedica trenutačnih trţišnih okolnosti i objektivne gospodarske situacije. Neovisno o

tome, banka se i dalje bori te biljeţi rast trţišnih udjela u tom segmentu poslovanja. Trţišni

udio banke u ukupnim kreditima porastao je za 0,8 postotnih bodova te je krajem 2012.

godine iznosio 14,9% u odnosu na 14,1% krajem 2011. godine. Pritom je trţišni udio u

ukupnom kreditiranju gospodarstva povećan s 14,3% na 15,5%. U segmentu kreditiranja

poduzeća trţišni udio povećan je s 14,6% na 15,5%. Napredak u poslovanju Erste &

Steiermärkische banka d.d. vidljiv je i u blagom povećanju trţišnog udjela stambenih kredita

u ukupnim stambenim kreditima hrvatskog bankarstva, odnosno svih hrvatskih banaka, sa

11,97% 31.12.2011. godine, na 12,00% zaključno sa 31.12.2012. godine. MeĎutim kada se

krene u detaljizaciju, ukupni krediti stanovništvu Erste & Steiermärkische banke d.d. na dan

31.12.2012. iznosili su 17,6 milijardi kuna, od čega se 7,1 milijarda odnosila na stambene

kredite što je dovoljan podatak, ako je poznato da je na razini hrvatskog bankarstva plasirano

59,2 milijarde kuna stambenih kredita čime se lako dolazi do udjela od 12,00% Erste &

Steiermärkische banke d.d. u ukupnim stambenim kredtima na razini svih hrvatskih banaka na

koncu 2012. godine. Udio ukupno plasiranih stambenih kredita stanovništvu unutar Erste &

Steiermärkische banke d.d. blago je povećan s 13,9% na kraju 2011. godine na 14,0%

58

zaključno sa 31.12.2012. godine. Uzevši u obzir da je aktiva hrvatskih banaka zaključno sa

31.12.2012. iznosila 400,3 milijarde kuna, nameće se jasan podatak da stambeni krediti Erste

& Steiermärkische banke d.d. imaju udio od 1,8% ili 7,1 milijardu kuna u aktivi hrvatskog

bankarstva.

Naposljetku, potrebno je spomenuti trenutno, aktualno stanje na trţištu kredita prema

podacima Hrvatske narodne banke. Ukupni krediti hrvatskih banaka na kraju oţujka bili su

blago viši nego na kraju veljače 2013. godine. Na kraju oţujka 2013. godine ukupni su krediti

iznosili 285,5 milijardi kuna, što je za 1,3 milijardu kuna, odnosno za 0,4% više nego na kraju

2012. godine. Na godišnjoj razini nastavljaju se negativne godišnje stope promjene koje se

biljeţe još od studenog 2012. godine. Tako su u odnosu na oţujak 2013. godine ukupni krediti

za 8,4 milijarde kuna, odnosno za 2,9% manji nego na kraju oţujka 2012. godine.

Promatrajući prema sektorima, vidljivo je značajno smanjenje iznosa kredita sektoru

nefinancijskih trgovačkih društava te povećanje izloţenosti bankarskog sektora prema sektoru

drţave, dok su krediti stanovništvu ostvarili blagi pad na godišnjoj razini. IzmeĎu ostalog,

krediti stanovništvu iznose 129,4 milijarde kuna, što je za 1,6 milijardi kuna manje nego na

kraju oţujka 2012. godine. U nastavku 2013. godine ne očekuju se značajnije promjene iznosa

kredita, pogotovo stambenih. Razlozi smanjenja potraţnje i nemogućnosti oporavka ovog

sektora nalaze se u visokoj zaduţenosti stanovništva i nepovoljnim kretanjima na trţištu rada

što nikako ne ide u prilog dugoročnoj investiciji.

Konačno, zbog visokog pesimizma potrošača i potraţnja za kreditima od strane graĎana

stagnira, pa je jasno da se ne mogu očekivati pozitivne promjene trendova dok ne nastupe

pozitivni trendovi na trţištu rada. Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloţenja potrošača sve

su manji, što takoĎer upućuje na to da se sklonost stanovništva potrošnji neće povećati.

Osnovna značajka ponašanja potrošača i dalje će biti usmjerenost na zadovoljavanje osnovnih

ţivotnih potreba i sustezanje prilikom donošenja odluka o potrošnji.

59

LITERATURA

1.) KNJIGE

1. Baletić, Z. 1995, Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav Krleţa“,

Masmedia, Zagreb

2. Gregurek, M. 2011, Bankarsko poslovanje, RRiF-plus, Zagreb

3. Jakovčević, D. 2000, Upravljanje kreditnim rizikom u suvremenom bankarstvu. TEB -

poslovno savjetovanje, Zagreb

4. Jurković, P., Antić, L. 1972, Bankovno kreditiranje stambene izgradnje, Ekonomski

institut, Zagreb

5. Kandţija, V., Ţivko, I. 2004, Poslovna politika banaka, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka; Sveučilište u Mostaru i Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Mostaru, Mostar

6. Katunarić, A. 1988, Banka - principi i praksa bankovnog poslovanja, Biblioteka

stručnih izdanja, Zagreb

7. Miller, R. L., VanHoose D. D. 1997, Moderni novac i bankarstvo, Mate Zagreb

8. Rose, P. S. 2003, Menadžment komercijalnih banaka, Mate Zagreb

9. Santini, G. 2010, Vodič za razumijevanje poslovanja s bankama, Rifin, Zagreb

10. Srb, V., Matić, B. 2003, Bankarsko poslovanje, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera

u Osijeku, Pravni fakultet Osijek, Osijek

11. Tomašević, J. 2004, Novac i kredit, Dom i svijet, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb

2.) ELEKTRONIĈKI IZVORI

1. Banke tvrde da kunski krediti rastu, HNB izračunao drugačije (2012),

http://www.poslovni.hr/financijska-trzista/banke-tvrde-da-kunski-krediti-rastu-hnb-

izracunao-drugacije-222793 (konzultirano: 03.03.2013)

2. Bilten Hrvatske narodne banke 187 (2012), Zagreb,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-187/hbilt187.pdf (konzultirano:

03.03.2013)

60

3. Bilten Hrvatske narodne banke 188 (2013), Zagreb,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf (konzultirano:

03.03.2013)

4. Bilten Hrvatske narodne banke 189 (2013), Zagreb,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-189/hbilt189.pdf (konzultirano:

03.03.2013)

5. Bilten Hrvatske narodne banke 190 (2013), Zagreb,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-190/hbilt190.pdf (konzultirano:

06.06.2013)

6. Bilten Hrvatske narodne banke 192 (2013), Zagreb,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-192/hbilt192.pdf (konzultirano:

06.06.2013)

7. Bilten o bankama 25 (2012), Hrvatska narodna banka, Zagreb,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-25.pdf

(konzultirano: 03.03.2013)

8. Bokan, N., Grgurić, L., Krznar, I., Lang, M. (2010) Utjecaj financijske krize i reakcija

monetarne politike u Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka, Direkcija za izdavačku

djelatnost, Zagreb, http://www.hnb.hr/publikac/istrazivanja/i-025.pdf konzultirano:

(03.03.2013)

9. Česta pitanja i odgovori (2013), http://www.hrok.hr/Default.aspx?sec=32

(konzultirano: 16.03.2013)

10. Dnevne finacijske vijesti (2013), http://www.limun.hr/userdocsimages/rbadaily/rba-

daily-2013-02-07.pdf (konzultirano: 10.02.2013)

11. Erste & Steiermärkische Bank d.d. (2013),

http://www.erstebank.hr/hr/Press/Newsletters (konzultirano: 03.03.2013)

12. Erste banka smanjila neto dobit za 15,5 posto (2012),

http://www.poslovni.hr/hrvatska/erste-banka-smanjila-neto-dobit-za-155-posto-

221326 (konzultirano: 03.03.2013)

13. Evo kako posluju strane banke u Hrvatskoj! (2012), http://www.jutarnji.hr/privatnim-

tvrtkama-banke-su-dale-11-milijardi-kuna-manje-nego-lani-/1072209/ (konzultirano:

03.03.2013)

14. Financijska stabilnost broj 10 (2013),

http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-10-2012.pdf (konzultirano:

03.03.2013)

61

15. Godišnje izvješće za 2011. (2012), Hrvatska narodna banka,

http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2011/h-god-2011.pdf (konzultirano: 03.03.2013)

16. Godišnje izvješće za 2012. (2013), Hrvatska narodna banka,

http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god-2012.pdf (konzultirano: 08.06.2013)

17. GRAF: Krediti banaka manji za 3,7 milijardi kuna (2013),

http://www.poslovni.hr/hrvatska/krediti-banaka-manji-za-37-milijardi-kuna-229792

(konzultirano: 03.03.2013)

18. Hrvatska narodna banka - Standardni prezentacijski format, 1. tromjesečje 2013.

(2013), http://www.hnb.hr/publikac/prezent/hplatna-bilanca-tecaj.pdf (konzultirano:

03.03.2013)

19. Hrvatska u 21. stoljeću: Stanovanje (2003), Ured za strategiju razvitka Republike

Hrvatske, Zagreb, http://www.udruga-proljece.hr/Dokumenti/stanovanje%202003.pdf

(konzultirano: 24.02.2013)

20. HUB Analize 39-40: Poslovanje banaka 2011/2012: povratak negativnih trendova uz

iznimno visoku kapitalizaciju (2012), Zagreb,

http://www.hub.hr/Default.aspx?art=2031&sec=508 (konzultirano: 19.01.2013)

21. HUB Analize 42: Regulacija, troškovi i dobiti banaka: kao kad je kriza počela (2012),

Zagreb, http://www.hub.hr/Default.aspx?art=2039&sec=508 (konzultirano:

17.02.2013)

22. HUB Pregled 1/2013 (2013), Zagreb,

http://www.hub.hr/Default.aspx?art=2044&sec=508 (konzultirano: 07.06.2013)

23. Informacija o gospodarskim kretanjima i prognozama (2012), Hrvatska narodna

banka, Zagreb,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/savjet/hinformacija_savjet_12_2012.pd

f (konzultirano: 03.03.2013)

24. Informacija o gospodarskim kretanjima i prognozama – ožujak 2013 (2013), Hrvatska

narodna banka, Zagreb,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/savjet/hinformacija_savjet_03_2013.pd

f (konzultirano: 17.03.2013)

25. Informacija o gospodarskim kretanjima – svibanj 2013 (2013), Hrvatska narodna

banka, Zagreb,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/savjet/hinformacija_savjet_05_2013.pd

f (konzultirano: 07.06.2013)

62

26. Ivanov, M., Santini, G. (2011) Uloga dopunskog kredita u poticanju poduzetničke

aktivnosti i ekonomskog razvoja, Ekonomija, Zagreb,

http://web.efzg.hr/dok/FIN/mivanov//Ivanov-Santini-finalno-Lektorirano.pdf

(konzultirano: 03.03.2013)

27. Jesu li stambeni krediti u Hrvatskoj preskupi? (2013),

http://www.ezadar.hr/clanak/jesu-li-stambeni-krediti-u-hrvatskoj-preskupi

(konzultirano: 03.03.2013)

28. Jurman, A. (2008) Kreditna politika poslovnih banaka u funkciji učinkovite

multiplikacije kredita, Izvorni znanstveni rad, Rijeka,

http://hrcak.srce.hr/38134?lang=en (konzultirano: 03.03.2013)

29. Jurman, A. (2007) Pribavljanje izvora sredstava u hrvatskim bankama, Zbornik

Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, http://hrcak.srce.hr/25235?lang=en

(konzultirano: 03.03.2013)

30. Konsolidirani financijski izvještaji 31.12.2012. s Izvještajem neovisnog revizora

(2012), http://www.erstebank.hr/hr/O_nama/Financijska_izvjesca (konzultirano:

17.03.2013)

31. Krediti banaka pali 2,3 posto u godinu dana (2013),

http://www.poslovni.hr/trzista/krediti-banaka-pali-23-posto-u-godinu-dana-226132

(konzultirano: 17.03.2013)

32. Mladi Hrvati ne žele postati kreditni dužnici pa radije biraju podstanarstvo (2013),

http://www.poslovnipuls.com/2013/01/07/mladi-hrvati-ne-zele-postati-kreditni-

duznici-pa-radije-biraju-podstanarstvo/ (konzultirano: 03.03.2013)

33. Nerevidirani financijski izvještaji Erste & Steiermärkische banke d.d. za razdoblje

01.01.2012. – 31.06.2012. (2012),

http://www.erstebank.hr/hr/O_nama/Financijska_izvjesca/Financijska_izvjesca_2012

(konzultirano: 03.03.2013)

34. Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (Narodne

novine broj 1/2009., 75/2009. i 2/2010 (2013), Hrvatska narodna banka, Zagreb,

http://www.hnb.hr/propisi/odluke-nadzor-kontrola/odluke-zoki-veljaca-2010/h-

odluka-klasifikacija-plasmana-izvanbilancnih-obveza-ki.pdf (konzultirano:

07.06.2013)

35. Ovršni zakon NN 112/12, 25/13 (2012), http://www.zakon.hr/z/74/Ovr%C5%A1ni-

zakon (konzultirano: 16.03.2013)

63

36. Peruško, T. (2010) Model za upravljanje ponudom bankarskih kredita za stanovništvo,

Ekonomski pregled, Pula, http://hrcak.srce.hr/62410 (konzultirano: 03.03.2013)

37. Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i

provedbi monetarne politike (2012), Hrvatska narodna banka, Zagreb,

http://www.hnb.hr/publikac/polugodisnje/h-polugodisnja-informacija-studeni-

2012.pdf (konzultirano: 03.02.2013)

38. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, s

konačnim prijedlogom Zakona - ureĎenje tržišta, zaštita grañana i usklañivanje s EU,

http://www.mfin.hr/adminmax/docs/potrosacko.pdf (konzultirano: 04.03.2013)

39. RB Analize: ISSN 1332-9391 · Raiffeisen istraživanja · broj 49 · travanj 2013 (2013),

http://www.limun.hr/UserDocsImages/Novi%20broj%20RBAnaliza.pdf

(konzultirano: 28.05.2013)

40. Revidirani financijski izvještaj Erste & Steiermärkische Bank d.d. za razdoblje

01.01.2012. – 31.12.2012. (2012),

http://www.erstebank.hr/hr/O_nama/Financijska_izvjesca (konzultirano: 17.03.2013)

41. Rječnik pojmova (2013), http://www.erstesavjetnikzadom.hr/krediti-rjecnik-

pojmova.html# (konzultirano: 03.03.2013)

42. Tomljanović, J. (2011) Razvoj i uporaba informacijskih sustava na primjeru Erste &

Steiermärkische banke d.d., diplomski rad, Rijeka,

http://www.infosustav.com/infosustav2/radovi/Tomljanovic%20-

%20IS%20Erste%20banke.pdf (konzultirano: 03.03.2013)

43. Tržište stambenih prostora 2022 (2012),

http://www.limun.hr/UserDocsImages/Tr%C5%BEi%C5%A1te%20stambenih%20pr

ostora%202022.pdf (konzultirano: 05.02.2013)

44. Tvrtke i stanovništvo uzimaju sve manje kredita, a država sve više... (2012),

http://www.poslovnipuls.com/2012/12/07/tvrtke-i-stanovnistvo-uzimaju-sve-manje-

kredita-a-drzava-sve-vise/ (konzultirano: 03.03.2013)

45. Zakon o bankama NN 84/02 (2002), http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-

zakon-o%20bankama.pdf (konzultirano: 03.03.2013)

46. Zakon o kreditnim institucijama NN 117/08, 74/09 i 153/09 (2009),

http://www.zakon.hr/z/517/Zakon-o-potro%C5%A1a%C4%8Dkom-kreditiranju

(konzultirano: 03.03.2013)

64

POPIS TABLICA

Redni

broj Naslov tablice Stranica

1. Privremeni nerevidirani podaci za Erste & Steiermärkische banku

d.d. na dan 31. prosinaca 2012. godine 13

2. Distribucija kredita banaka po institucionalnim sektorima na kraju

razdoblja 16

3. Kreditni proces 30

4. Stambeni krediti bez hipoteke 33

5. Stambeni krediti uz hipoteku 34

6. Stambeni krediti s ostatkom vrijednosti uz hipoteku 35

7. Potrebni instrumenti osiguranja za kredite uz hipoteku 40

8. Bilanca Erste & Steiermärkische banke d.d. na dan 31.12.2011. i

31.12.2012. godine 46

9. Krediti ostalim komitentima Erste & Steiermärkische banke d.d. na

dan 31.12.2011. i 31.12.2012. godine 50

10. Račun dobiti i gubitka Erste & Steiermärkische banke d.d. za

razdoblje od 01.01.2012. – 31.12.2012. godine 51

11. Kamatni prihodi Erste & Steiermärkische banke d.d. na dan

31.12.2011. i 31.12.2012. godine 53

POPIS GRAFIKONA

Redni

broj Naslov grafikona Stranica

1. Stope rasta kredita stanovništvu po vrstama za razdoblje od 2009.

– 2012. godine 17

2. Godišnje stope rasta kredita za razdoblje od 31.12.2009. –

31.12.2012. godine 19

3. Krediti stanovništvu prema namjeni 20

4. Kretanje EURIBORA u razdoblju od 1998. – 2012. godine 36

65

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom STAMBENI KREDITI S POSEBNIM

OSVRTOM NA ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANKU D.D. izradio samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Antuna Jurmana, primjenjujući metodologiju

znanstvenoistraţivačkog rada i koristeći literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada.

TuĎe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrizirajući

naveo u diplomskom radu, na uobičajen način citirao sam i povezao referencama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam sa objavom diplomskog rada na sluţbenim stranicama Fakulteta.

Student

Deni Lončar