SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

BRANIMIR TOMLJENOVIĆ

PRIMJENA INTERNETA U MINISTARSTVU FINANCIJA

POREZNOJ UPRAVI KROZ IMPLEMENTACIJU

PROJEKTA E-POREZNA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

BRANIMIR TOMLJENOVIĆ

PRIMJENA INTERNETA U MINISTARSTVU FINANCIJA

POREZNOJ UPRAVI KROZ IMPLEMENTACIJU

PROJEKTA E-POREZNA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Internet u poslovanju

Mentor: Prof. dr. sc. Zvonko Čapko

Student: Branimir Tomljenović

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081042761

Rijeka, veljača, 2013.

K A Z A L O

1. UVOD 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA 1

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA 2

1.3. RADNA HIPOTEZA 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ISTRAŽIVANJA 3

1.5. STRUKTURA RADA 3

2. NASTANAK INTERNETA I OBILJEŽJA RAZVOJA POSLOVNOG

KOMUNICIRANJA PUTEM INTERNETA 5

2.1. DEFINICIJA I DOSADAŠNJE RAZVOJNE FAZE INTERNETA 6

2.2. INTERNETSKI SERVISI 9

2.3. RAZVOJ INTERNET TEHNOLOGIJE 11

3. MINISTARSTVO FINACIJA POREZNA UPRAVA 14

3.1. USTROJSTVO I OSNOVNI ZADACI POREZNE UPRAVE 16

3.2. INTERNET STRANICE POREZNE UPRAVE 23

4. ELEKTRONIČKA UPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ I

IMPLEMENTACIJA PROJEKTA E-POREZNA 26

4.1. NAČELA I TEMELJI ELEKTRONIČKE UPRAVE 27

4.2. E-POREZNA I INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE UPRAVE 31

4.3. PREDNOSTI ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA 36

4.4. RAZLOZI ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-POREZNA 39

4.4.1. PREDUVJETI ZA PRIMJENU USLUGE 40

4.4.2. ZAKONSKE OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA OD 1. SIJEČNJA

2012. 42

4.4.3. E-POREZNA SA GLEDIŠTA POREZNE UPRAVE 44

4.4.4. E-POREZNA SA GLEDIŠTA POREZNIH OBVEZNIKA 45

4.5. ANKETNO ISTRAŽIVANJE 46

4.5.1. ANKETA SLUŽBENIKA POREZNE UPRAVE 46

4.5.2. ANKETA KORISNIKA USLUGA E-POREZNA 54

5. GOSPODARSKI UČINCI E-POREZNE 62

5.1. PREDNOSTI I NEDOSTACI USLUGA E-POREZNE 62

5.2. SIGURNOST I ZAŠTITA PODATAKA 64

5.3. ELEKTRONIČKE USLUGE POREZNE UPRAVE U BUDUĆNOSTI 66

5.4. POREZNA UPRAVA IZ PERSPEKTIVE ULASKA RH U EU 69

6. ZAKLJUČAK 73

LITERATURA 78

POPIS SHEMA, SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA 81

1

1. UVOD

Tematika ovog diplomskoga rada govori o nastanku Interneta, razvoju

poslovnih komunikacija putem Interneta i njegovim servisima. Budući da sam već

dugi niz (19 godina) zaposlen u Ministarstvu financija – Poreznoj upravi

Područnom uredu Rijeka Ispostavi Rijeka posebno me zanimala povezanost

internetske tehnologije i njezina primjena u instituciji u kojoj radim, gdje se ona

svakodnevno i sve više neophodno koristi.

Nove tehnologije donose do promjena komunikacije u distribuciji

informacija i podataka u cjelokupnoj državnoj upravi, pa tako i u Poreznoj upravi.

Slijedom navedenoga ova tema je kod mene pobudila poseban interes i istraživačku

radoznalost, zbog čega sam je i odabrao.

U radu donosim ustrojstveni prikaz Porezne uprave u okviru Ministarstva

financija, značajke elektroničke uprave na razini Republike Hrvatske i istraživanje

implementacije projekta e-Porezna u okviru Porezne uprave Republike Hrvatske uz

osvrt na gospodarske učinke projekta. Prikupljajući literaturu i pišući ovaj rad vodio

sam se nastojanjem da bude pisan jasnim i koherentnim stilom, što jednostavnijim

za čitanje.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

U diplomskom radu govori se o samom značenju pojma Interneta i

vremenu njegova nastanka, te o obilježjima razvoja poslovnog komuniciranja

putem Interneta. Stvaranje servisa e-Porezna utječe na poslovanje, poslovne

subjekte, građane, kao i na zajednicu u širem smislu. Glavnina istraživanja

usmjerena je na ciljeve da se znanstvenim metodama istraže, objasne i potom

prezentiraju učinci elektroničkog poslovanja između države i poreznih obveznika

kao stalnih međusobnih partnera i suradnika.

Također nastojim utvrditi jasnu uzročno-posljedičnu vezu između učinaka

poslovanja svakog poslovnog subjekta i korištenja Interneta distribucijom podataka

i komunikacijom s Poreznom upravom. U radu je naglasak stavljen na uvođenje i

implementaciju projekta e-Porezna.

2

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha diplomskog rada je elaborirati i objasniti složene pojmove

Interneta, elektroničke uprave i utjecaja vladinih službi, kao što je Ministarstvo

financija Porezna uprava. Odgovoriti na pitanja koje su prednosti ili nedostaci

elektroničkog poslovanja za poslovne subjekte i njihovo svakodnevno poslovanje

i rezultati njegove implementacije za funkcioniranje vrlo složenog odnosa između

poreznih obveznika s jedne strane i Porezne uprave Republike Hrvatske s druge

strane. Ciljevi istraživanja su slijedeći:

1. pomoću aktualnih podataka prikupljenih znanstvenim metodama prikazati

važnost smanjenja troškova,

2. ispitati da li je temeljem toga došlo do veće ugodnosti plaćanja poreza, što

je načelo i svrha poslovanja porezne službe,

3. dokazati da implementacija projekta e-Porezna dovodi do efikasnijeg i

učinkovitijeg rada u Poreznim upravama Republike Hrvatske,

4. elaborirati da korištenje e-Porezne omogućuje jednostavniju dostupnost

podataka,

5. utvrditi da je uvođenjem e-Porezne omogućen sigurnosno prihvatljiv

pristup traženim podacima.

1.3. RADNA HIPOTEZA

Problem i predmet ovog istraživanja određuju i radnu hipotezu

istraživanja: implementacija projekta e-Porezna rezultira povećanjem

relevantnosti i kvalitete razmjenjenih podataka s gledišta Porezne uprave, uz

smanjenje troškova poreznih obveznika i olakšavanje korištenje informacijskih

servisa s gledišta krajnjih korisnika.

3

1.4. ZNANSTVENE METODE ISTRAŽIVANJA

Čitavo vrijeme izrade diplomskog rada nastojao sam dobro izabrati i

pravilno koristiti odgovarajuće znanstvene metode kako bih što primjerenije i

objektivnije došao do znanstvenih činjenica. Slijedom toga koristio sam metode

analize i sinteze, komparativne i opisne metode, metode klasifikacije i

konkretizacije.

Rabio sam isto tako i metodu intervjua i metodu prikupljanja podataka

anketiranjem iz domene reprezentativnog uzorka, kako bi istraživanje bilo

utemeljeno na dosljednoj argumentaciji. Rad je istodobno u cijelosti podložan

eventualnoj racionalnoj kritici i znanstvenoj argumentaciji, te prije svega

usporedivosti.

1.5. STRUKTURA RADA

Rad je podijeljen u šest glavnih poglavlja.

Uvod predstavlja vrlo bitan dio rada koji definira hipotezu i navodi

znanstvene metode istraživanja.

Drugo poglavlje opisuje nastanak Interneta, dosadašnje razvojne faze i

internetske servise.

Treće poglavlje predstavlja Ministarstvo financija i Poreznu upravu,

dok je eksplanacija elektroničke uprave i implementacija projekta e-Porezna u

četvrtom dijelu. Ovdje su opisani i rezultati istraživanja metodama intervjua i

anketiranja korisnika ili potencijalnih korisnika opisanih usluga.

Peto poglavlje s naslovom GOSPODARSKI UČINCI E-POREZNE

govori o prednostima i eventualnim nedostacima predmetnih elektroničkih

usluga, kao i o vrlo važnoj sigurnosti. Može se izvesti zaključna ocjena kako

4

Ministarstvo financija Republike Hrvatske generalno ima dobru

rasprostranjenost ITC-a, koja je uostalom na takvoj razini i u čitavoj javnoj

upravi. Dosadašnji rezultati temelji su za kvalitetne projekte kojima se u

budućnosti planira daljnje poboljšanje. Ono što je jednako važno kao i

rasprostranjenost tehnologije, jest način na koji se ona koristi, gdje prema

nekim istraživanjima dolazi do nepovoljnih rezultata. Tromost administracije

još uvijek je najčešća zamjerka, kako cjelokupne državnoj upravi u Hrvatskoj,

tako i Ministarstvu financija i njegovim upravnim organizacijama.

Nakon toga je opisano racionalno predviđanje razvoja elektroničkih

usluga u budućnosti, a osim toga razmatraju se i neke moguće buduće koristi

od ovakvog sustava budući je Hrvatska na pragu ulaska u Europsku uniju.

U zaključku kao šestom poglavlju je dana sinteza svih poglavlja, te su

rezimirani rezultati istraživanja.

5

2. NASTANAK INTERNETA I OBILJEŽJA RAZVOJA

POSLOVNOG KOMUNICIRANJA PUTEM INTERNETA

Internet ima relativno kratku, ali nadasve dinamičnu i zanimljivu

povijest. Međutim poslovno komuniciranje postojalo je od dana od kojega

postoji i poslovanje.

Uz permanentni razvoj poslovnih odnosa dolazi i do razvoja tehnike

i tehnologije, te metoda najširih oblika poslovnoga komuniciranja.

Najmoćnija gospodarska sila svijeta SAD i njezini znanstvenici,

vodeća je zemlja kada govorimo o razvoju poslovnih komunikacija. Početkom

prošloga stoljeća nastaju radio aparati, tridesetih godina televizija, pedesetih

telex, sedamdesetih telefax, a posljednjih tridesetak godina nastaju danas

najkorištenije tehnike i tehnologije.

Približavanjem današnjega vremena tehnologija se iznimno brzo i

sve brže razvija, dok u isto vrijeme traje sve kraće uz napomenu da se određeni

broj usluga usporedno koristi i danas osim Interneta, npr. televizija, brzoglasi,

radio uređaji, telefaksi, radio uređaji i razne poštanske usluge, dok se brzojavi

u poslovnoj praksi već desetljećima ne koriste osim u iznimnim prigodama.

Ipak, razvoj računalne tehnologije i uspjeh lansiranja komunikacijskih satelita

nadmašio je i sva najoptimističnija očekivanja.

Ako je 18. stoljeće obilježila industrijska revolucija, a 19. stoljeće je

doba parnih strojeva, možemo konstatirati da drugom polovicom 20. i 21.

stoljećem do danas apsolutno dominiraju informatičke tehnologije (IT

tehnologije) i informacijska industrija.

6

2.1. DEFINICIJA I DOSADAŠNJE RAZVOJNE FAZE

INTERNETA

Internet je međunarodna mreža koja se sastoji od međusobno

povezanih pojedinačnih računala i računalnih mreža. Pod “međunarodna”

podrazumijevamo da njime ne upravlja neka pojedinačna vlada ili

komercijalna agencija, već se radi o zajedničkom radu više organizacija iz

raznih zemalja povezanih na Internet. Pod “mrežom” podrazumijevamo

organizaciju više (u slučaju Interneta: mnogo) računala koja mogu

međusobno komunicirati.

Međusobna povezanost računala koja čine Internet je ostvarena s

mnogo puteva: ako se šalju podaci od jednog računala do drugog, a to ne

uspije jednim putem, onda se to čini nekim drugim, pri čemu svako računalo

uključeno na Internet predstavlja jednu stanicu koja usmjerava podatke na

različite puteve Interneta.

Vezano uz poduzeća i elektroničko poslovanje, Internet je računalna

mreža unutar poduzeća koja se temelji na Internetskoj tehnologiji (TCP/IP

protokol), a omogućava jednostavno komuniciranje i suradnju između

zaposlenih u tvrtki i olakšava im pristup svim dostupnim informacijama

tvrtke. Internet je računalna mreža koja se sastoji od više stotina tisuća

mreža diljem svijeta. Nitko ne zna koliko je točno računala spojeno na

Internet. Međutim, sigurno je da se njihov broj računa u milijunima. Nitko

ne posjeduje Internet. Postoje organizacije koje razvijaju tehničke aspekte

ove mreže i postavljaju standarde za izradu aplikacija na njoj, no niti jedno

upravno tijelo nije na vlasti.

Temeljna mreža (eng. backbone) Interneta, kroz koju se odvija

promet na Internetu, u vlasništvu je privatnih tvrtki. Računala na Internetu

međusobno komuniciraju korištenjem standarda ili protokola za kontrolu

prijenosa podataka / internetskih protokola (eng. Transmission Control

Protocol/Internet Protocol), čija je skraćenica TCP/IP. Računala na

Internetu koriste arhitekturu klijent/poslužitelj (kao na sljedećem slajdu). To

7

znači da udaljeni uređaj (poslužitelj) pruža datoteke i usluge korisnikovom

lokalnom (klijent) uređaju.

Postoje i drugi komunikacijski protokoli koji se koriste na Internetu

(UDP…) i u različičte svrhe, no TCP/IP je najrašireniji. (E-poslovanje za

konkurentnost malih i srednjih poduzetnika,

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8DnikePoslovanje.p

df, 21.12.2012.).

Glavno obilježje Interneta jest da pomoću njega svatko može

komunicirati sa svakim u bilo koje vrijeme. Postoji mnogo definicija

Interneta, ukratko to je „mreža svih mreža“ ili najveća javno dostupna

globalna mreža na svijetu. Radi se o globalnome prostoru za informacije u

kojem svatko može u bilo koje doba dana ili noći pretraživati sve dostupne i

raspoložive sadržaje pomoću svoga osobnog računala, mobilnog telefona ili

drugog odgovaraćujeg uređaja.

Raspoložive informacije mogu biti pisani tekstovi, zvučni zapisi,

slikovni ili video oblici. Također je moguće da bilo koji pojedinac, skupina

ljudi ili organizacija drugim osobama stavi svoje informacije na

raspologanje učinivši ih tako globalno pristupačnima. Putem Interneta stalno

se ispituje novi hardver ili softver, testiraju se obrazovni ili istraživački

servisi, pa na taj način elektroničko poslovanje zauzima sve važnije mjesto.

1969. godine nastaje prva računalna mreža na svijetu pod nazivom

ARPANET. Događaj se zbio u SAD, gdje su na navedenu mrežu uključena

tadašnja četiri superračunala. Prije toga 1961.g. na američkom

Massachusetts Institute of Tehnology (MIT) razvija se način rada

računalne mreže u kojem se poruke dijele u pakete, a svaki od njih traži svoj

put do odredišta. Četiri godine kasnije uspješno je izvršeno spajanje dvaju

računala.

8

Tijekom sedamdesetih godina razvijaju se važni internetski servisi

kao npr. elektronička pošta, Telnet (korištenje udaljenih računala), prijenos

datoteka i sustav elektroničkih novosti. 1983. Europa se aktivnije uključuje

u komunikacijsku utrku, pa se tada uspostavlja Europska akademska i

istraživačka mreža. Brzina prijenosa podataka rapidno raste kao i broj računala

priključenih na Internet. Broj računala 1984. iznosi 1.000 računala, 1987.

10.000 računala, 1989. 100.000 računala, 1992. 1.000.000 računala, 1996.

10.000.000 računala, 1998. 30.000.000 računala. Stope rasta između 2003. i

2015. prema predviđanju Instituta Forrester iznose visokih 12% godišnje.

Za prvih milijardu računala na svijetu trebalo je 27 godina, dok je

uslijed smanjenja cijena, velike potražnje i tehnološkog napretka danas broj

uređaja koji imaju pristup Internetu (uključujući osobna računala, prijenosna

računala, pametne telefone, tablet čitače) prvi puta krajem 2012. godine veći od

broja stanovnika na Zemlji, prema analizi američke kompanije Intel, radi se o

više od 7 milijardi ljudi.

Ideja da se Internet uvede i u Republiku Hrvatsku nastala je 1991.

godine kada je Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo projekt koji se

zvao CARNet. U listopadu te godine osnovano je koordinacijsko tijelo za

uspostavu hrvatske edukacijske mreže kojeg su činili profesori s Fakulteta

elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković, te Sveučilišnog računskog centra(SRCE)

te su osnovali Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu, nazvanu prema

prijevodu tog naziva na engleski (Croatian Academic Research Network) i

prema inicijalnom nazivu projekta – CARNet.

Početkom 1992. godine međunarodna organizacija IANA (engleski:

Internet Assigned Number Authority) dodijelila je CARNetu pravo za

administriranje čitave Internet zajednice u Hrvatskoj, dakle laički rečeno svega

što se nalazilo iza Internet adresa koje završavaju s .hr kao oznakom za resurse

na Internetu smještene u Hrvatskoj. Te je godine nabavljena prva računalna

oprema i izgrađena jezgra mreže, a uspostavljena je i prva međunarodna

9

komunikacijska linija koja je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom,

pa je tako Hrvatska krajem 1992. godine postala dijelom Interneta.

CARNet je samim time postao prvi ISP (Internet Service Provider), odnosno

prvi davatelj Internet usluga u Hrvatskoj (Petrić, 2002., str. 8.).

2.2. INTERNETSKI SERVISI

Internet se od samog nastanka kontinuirano potvrđuje kao nadasve

korisno i fascinantno otkriće. Pomoću svojih servisa, ono svakodnevno

dotiče sve veći broj korisnika potpomažući njihovu kvalitetu života.

Davatelji mrežnih usluga su komunikacijske agencije i njima slične koje

zapravo standardiziraju mogućnosti obavljanja više grupa poslova. Ukoliko

mreža pruža više mogućnosti u odnosu na one jednostavnije koje samo vrše

prijenos podataka od izvora do odredišta, tada dobivaju na vrijednosti pa se

zovu mreže s dodanom vrijednošću.

Najvažniji Internet servisi su:

a) Elektronička pošta koja omogućava elektroničko stvaranje poruka,

njihovo slanje kroz mrežu i čitanje. Zasigurno je najviše korišteni

internetski servis, za permanentnu komunikaciju na vrlo brz i jeftin

način. Iste poruke moguće je poslati većem broju ljudi, a uz poruke

možemo slati i datoteke (engl. attachment) koje mogu sadržavati

formatizirane tekstove, slike, podatke i slično. Važna prednost je

asinkroni način rada, te u trenutku slanja poruke primatelj ne mora

biti uz svoje računalo, a poruke može čitati kada mu to odgovara.

Slabost ovog servisa je u primanju neželjenih komercijalnih ili

bezvrijednih poruka.

b) Diskusijske skupine služe za odvijanje rasprave o temama skupina

ljudi koje imaju istovjetne interese. Poruke se distribuiraju

članovima koji su se unaprijed prijavili na odgovarajuće diskusijske

10

skupine, a za njihovo čitanje potreban je poseban program koji je

danas uključen u sve najkorištenije www preglednike. Servis

omogućava i mogućnost pretraživanja po ključnim riječima.

c) Distribucijske liste (engl. mailing lists) slično kao i diskusijske

skupine (engl. newsgroups) su servis putem kojega članovi

komuniciraju putem elektroničke pošte, te imaju gotovo sva obilježja

kao i diskusijske skupine.

d) World Wide Web predstavlja svjetsku mrežu, skraćeno W3, WWW

ili samo Web čiji naziv dolazi iz engleskog jezika. Web u engleskom

jeziku znači razgranatu i isprepletenu mrežu poput paukove mreže.

WWW je globalna informacijska infrastruktura za pretraživanje

dokumenata, njihovu organizaciju i manipulaciju, te se može

smatrati ogromnom knjižnicom dokumenata. Web poslužitelji

aktiviraju se tako da odgovaraju na zahtijeve klijenata, a za

komunikaciju se koristi HTTP protokol. Mnogima je Web postao

sinonim za Internet, obzirom da omogućuje korištenje ostalih

Internet servisa i odskočna je daska za rad Internetom. Svaka web

stranica ima jedinstvenu adresu (URL – Uniform Resourse

Locator).

e) Prijenos datoteka na daljinu i korištenje udaljenih računala

omogućuje priključivanje na udaljena računala i pretraživanje

njihovih imenika, te prijenos datoteka preko mreže. Potrebno je

voditi brigu o sigurnosti, jer se s udaljenih računala mogu prebaciti i

datoteke koje sadrže viruse, te valja imati na umu da virusima mogu

biti zaraženi čak i antivirusni programi. Korištenje udaljenih

računala se koristi za izvođenje programa na snažnim računalima

kojih nema u blizini terminala korisnika.

11

f) Videokonferencije su na prvi pogled servis blizak videotelefoniji.

Međutim kod videokonferencija može sudjelovati više osoba, dok je

kod videotelefonije uvijek riječ o dvije osobe. Za ovaj servis je

neophodna dodatna oprema kao npr. mikrofon i videokamera

pomoću kojih se unosi zvučni i slikovni zapis u komunikaciju.

Preporuka je koristiti računala s kvalitetnim performansama i

kvalitetnom vezom s Internetom (isdn, adsl).

g) Internet telefonija je najmlađi servis, ali među najvažnijima na

Internetu i zbog toga se razvija velikom brzinom. Najveća prednost

je mogućnost brzoglasne komunikacije s vrlo udaljenim

sugovornicima po cijeni lokalne telefonske tarife. Potrebna su

adekvatna softverska rješenja, te je za sada bitno da oba sugovornika

imaju isti program za internetsku telefoniju.

2.3. RAZVOJ INTERNET TEHNOLOGIJE

Nova ekonomija ili informacijska ekonomija pojam je koji opisuje

nove proizvode, usluge i tržišta povezana s uporabom računala, naročito

interneta, te mobilne komunikacije.

Nova ekonomija je skup aktivnosti u kojima se ostvaruju visoke

stope dobiti i rasta prodaje. Veličina rasta i razvoja ovisi o fundamentalnom

razvoju u svim područjima posebno u znanosti, obrazovanju, kulturi i

međunarodnim odnosima.

Gospodarska globalizacija kao opći trend ukazuje na prerastanje

nacionalnih gospodarstava u jedinstveni svjetski gospodarski prostor. Tako

internet prerasta u globalnu multimedijsku mrežu. Informacijska i

komunikacijska tehnologija spajaju se u jedinstvenu internetsku tehnologiju.

Težište proizvodnih aktivnost prelazi iz materijalne sfere u područje usluga

pa tako informacija postaje temeljnim poslovnim resursom.

12

Kraj XX. stoljeća označio je početak elektroničkog poslovanja koje,

sa stanovišta komunikacije, nije ništa no elektronička isporuka informacije,

proizvoda i usluga, te elektroničko plaćanje korištenjem računala i drugih

komunikacijskih mreža.

S poslovne perspektive to je primjena tehnologije u svrhu

automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja, a sa stanovišta usluga to

je alat koji omogućuje smanjenje troškova poslovanja uz istovremeno

povećanje kvalitete i brzine pružanja usluga (Kunac, 2011; str. 342.).

Poslovanje poduzeća danas, obilježeno je stalnim kvantitativnim i

kvalitativnim promjenama sve zbog rastućih primjena tehnologije i borbe za

odgovarajuće mjesto na sve konkurentnijem globalnom tržištu rada i usluga.

Poslovanje je oduvijek bilo u nekoj mjeri ovisno o tehnologiji, ali današnja

ulaganja poduzeća u razvoj tehnologije znače pronalaženja novih poslovnih

mogućnosti i brže pojavljivanje na novim tržištima. Pojam tehnologije ima

brojne aspekte. U užem smislu tehnologija se shvaća ili kao specifična

proizvodna metoda ili kao specifični proizvodni proces u specifičnim

sustavima. (Asherov, A; Kravtsov, M; Plenković, J; Kučiš, V; 1992., str.

77.)

Računalna tehnologija u obradi informacija (KTOI) je proces u

informatičkoj sferi aktivnosti poduzeća čiji su predmet i proizvodi podaci,

svrha – obrada podataka, sredstva - računala i uredski mehanizirani uređaji,

a subjekt rada osoba koja sudjeluje u izvođenju procesa.

Od trenutka pojave računala razlikuju se određena razdoblja u

procesima obrade podataka: uporaba izoliranih računala (pedesetih godina

prošlog stoljeća), uporaba računala s perifernim uređajima za sakupljanje

podataka i udaljenu pripremu podataka na strojnim medijima (šezdesetih

godina XX. stoljeća) uporaba računalnih veza predstavljenih homogenim ili

heterogenim multiračunalnim kompleksima, pojava video-terminala i

mogućnost pristupa iz daljine (sedamdesetih godina XX. stoljeća), lokalne

mreže mini, makro i osobnih računala (osamdesetih godina XX. stoljeća),

13

distribuirane mreže obrade podataka na osnovi pete generacije računalnih

sredstava (devedesetih godina XX. stoljeća). (Asherov, A; Kravtsov, M;

Plenković, J; Kučiš, V; 1992; str. 77.) Pri prijelazu u svaku novu generaciju,

KTOI razina automatizacije procesa donošenja odluka nastavlja rasti¸ ali se

povećava uključenost čovjeka zbog aktualizacije intelektualnih operacija.

Stvaranje efikasne informatičke tehnologije svake generacije vezano je za

rješavanje određenih ergonomskih problema. Za četvrtu generaciju KTOI

problemi su: raspodjela funkcija među članovima tima, podjela funkcija

između čovjeka i računala, planiranje algoritma rada operatera, izbor

komponenti radne stanice, izbor sustava i drugo. Sustavi poslovnog

komuniciranja omogućuju planiranje sveobuhvatnih rješenja tih problema.

Informacija i komunikacija su sastavni dio ljudskog društva.

U mnogim kulturama danas se stjecanje informacija i njihova

prezentacija, bilježenje znanja i povijesti još uvijek događa uporabom govora,

glume, slike, pjesme ili plesa. Otkriće pisma je ovo uvelike promijenilo, a izum

stroja za tiskanje je putem novina i časopisa omogućio masovnu komunikaciju.

Posljednji razvoj tehnologije, u kojoj digitalna tehnologija zauzima najviše

mjesto, još se više povećao doseg i brzinu komunikacije. Ove nove

informacijske i komunikacijske tehnologije mogu se grupirati u tri kategorije:

(Nicol, 2005; str. 2.)

• Informacijska tehnologija koristi računala koja su postala nužna za

obradu i uštedu vremena i truda u modernim društvima.

• Telekomunikacijske tehnologije čine telefonski uređaji (s faksom) i

emitiranje radija i televizije, često putem satelita.

• Mrežna tehnologija od kojih je najpoznatiji Internet, ali koja se

proširila na tehnologiju mobilnih uređaja, VOIP1

telefoniju, satelitsku

komunikaciju i druge oblike komunikacije koji su još uvijek u svom začetku.

1 VOIP - telefoniranje putem Interneta

14

3. MINISTARSTVO FINACIJA POREZNA UPRAVA

Ministarstvo financija odgovorno je za pripremu i provođenje

fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske, a njegovi ciljevi su pridonositi

stabilnom rastu gospodarstva, povećanju prosperiteta, te kvaliteti života svih

hrvatskih građana.

Najvažniji poslovi Ministarstva su priprema državnog proračuna,

upravljanje proračunskim prihodima i rashodima tj. novcem poreznih

obveznika. Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na

uspostavu i razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom

sektoru, na državnoj kao i na lokalnim razinama.

Istodobno, Ministarstvo financija obavlja poslove financijskog

upravljanja u okviru decentraliziranog sustava pomoći Europske unije

Republici Hrvatskoj, te druge poslove koje su mu stavljeni u djelokrug

temeljem posebnih zakona.

Ustrojstvene jedinice Ministarstva financija su slijedeće upravne

organizacije:

• Porezna uprava,

• Carinska uprava,

• Glavno tajništvo,

• Državna riznica,

• Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak,

• Uprava za makroekonomske analize, gospodarstvo, financijski

sustav, Europsku uniju i međunarodne financijske odnose,

• Uprava za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor,

• Samostalna služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara.

15

Shema 1. Unutarnje ustrojstvo Ministarstva financija

Izvor: http://www.mfin.hr/hr/ustrojstvo

Ministarstvo financija odgovorno je za pripremu i provođenje vladine

fiskalne politike. Njegovi su ciljevi pridonositi stabilnom rastu gospodarstva,

povećanju prosperiteta, te kvalitete života i zaposlenosti za sve hrvatske građane.

Jedan od najvažnijih poslova Ministarstva je priprema državnog proračuna, te

upravljanje proračunskim prihodima i rashodima, odnosno novcem poreznih

obveznika.

Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na uspostavu i

razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, na državnoj i

lokalnim razinama. Ministarstvo obavlja poslove financijskog upravljanja u okviru

decentraliziranog sustava provedbe pomoći Europske zajednice u Republici

Hrvatskoj te druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.

U Ministarstvu financija, uključujući Poreznu upravu i Carinsku

upravu radi ukupno 7852 službenika i namještenika. (http://www.mfin.hr/hr/o-

nama, 16.12.2012.).

16

Također, aktualan je i novi dizajn logotipa Ministarstva financija

Porezne uprave, veoma zanimljivog i atraktivnog izgleda, koji se prikazuje na

skici 1.

Slika 1. Logo Ministarstva financija Porezne uprave

3.1. USTROJSTVO I OSNOVNI ZADACI POREZNE

UPRAVE

Porezna uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva

financija osnovana 1994. godine, čija je temeljna zadaća primjena poreznih i

propisa o prikupljanju doprinosa za obvezna osiguranja.

Ravnatelj Porezne uprave zastupa Poreznu upravu i ujedno je

državni tajnik u Ministarstvu financija. Ravnatelj upravlja radom Središnjeg

ureda, u čemu mu pomaže 11 pomoćnika, koji su istovremeno čelnici službi

u sastavu Središnjeg ureda.

Prema Ustavu Republike Hrvatske (čl. 51.) svatko je dužan

sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim

mogućnostima, a porezni sustav temelji se na načelima jednakosti i

pravednosti.

17

Vlada Republike Hrvatske započela je reformu Porezne

uprave (engl. Revenue Administration Modernization Project – RAMP).

Glavni poticaj za ove reforme jest potreba Porezne uprave Republike

Hrvatske da održi korak sa zahtjevima globalne, konkurentske tržišne

ekonomije i postavi temelje za pristup EU. Porezna uprava Republike

Hrvatske je agencija pod ingerencijom Ministarstva financija, a primarna

odgovornost je upravljanje državnim i lokalnim porezima, te također

prikupljanje davanja za socijalno osiguranje (otprilike 70% ukupnog

prihoda od čega Carinska uprava s prikupljenim PDV-om na uvoz ima

najveći udjel u bilanci).

Porezna uprava zapošljava otprilike četiri tisuće djelatnika u

sto dvadeset i četiri lokalna ureda i dvadeset i dva područna ureda. Na čelu

Porezne uprave je državni tajnik/ravnatelj, a glavno sjedište je u Zagrebu.

Porezni uredi u Zagrebu ostvaruju gotovo dvije trećine od ukupnih prihoda.

Projekt modernizacije Porezne uprave, Pokazatelji uspješnosti i napretka –

Formulacija, polazne osnove i periodičko ocjenjivanje, 2008., str. 3.)

Zakonom o Poreznoj upravi (Narodne novine 25/2012.)

propisan je djelokrug, ustrojstvo i način rada Porezne uprave, obveze i

odgovornosti, te ovlaštenja službenika, posebne obveze i sredstva za rad

Porezne uprave.

Osnovni zadaci Porezne uprave su: (http://www.porezna-

uprava.hr/pocetak/zadatak.asp?id=b00d1)

• Normativna djelatnost – priprema i izrada nacrta prijedloga zakona

i drugih propisa iz područja poreza i doprinosa, davanje stručnih

mišljenja i objašnjenja u predmetima o primjeni propisa iz

djelokruga Porezne uprave,

• Vođenje poreznih registara i izdavanje isprava o činjenicama o

kojima vodi službenu evidenciju, određivanje i dodjeljivanje

18

osobnog identifikacijskog broja, te razmjena podataka sa drugim

javnim tijelima i međunarodna razmjena podataka,

• Utvrđivanje i naplata poreza i doprinosa za obvezna osiguranja,

utvrđivanje porezne osnovice i porezne obveze, te obveze doprinosa

za obvezna osiguranja i naplata utvrđenih obveza,

• Porezni nadzor – provođenje poreznog nadzora i nadzor

obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja,

• Ovrha – provođenje ovrhe radi naplate poreza i doprinosa,

provođenje ovrhe radi naplate proračunskih prihoda koje u postupku

financijskog nadzora utvrde ustrojstvene jedinice Ministarstva

financija, te ovrhe radi naplate javnih davanja po zahtjevima tijela

državne uprave i sudova u skladu s posebnim propisima,

• Servis poreznim obveznicima – uspostava i održavanje sustava

servisa poreznim obveznicima radi lakšeg ostvarivanja prava i

ispunjenja obveza poreznih obveznika,

• Prekršajni postupak – podnošenje optužnih prijedloga i vođenje

prekršajnih postupaka u prvom stupnju zbog povrede poreznih

propisa, propisa o plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja i

propisa o osobnom identifikacijskom broju,

• Praćenje primjene, te predlaganje i izrada nacrta prijedloga propisa

iz djelokruga igara na sreću i zabavnih igara,

• Porezna uprava može obavljati poslove evidentiranja,

utvrđivanja, nadzora, naplate i ovrhe radi naplate poreza koji u

cijelosti pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave, drugih javnih davanja i ostalih davanja propisanih

zakonom,

• Porezna uprava obavlja i druge poslove propisane Zakonom o

Poreznoj upravi.

Na shemi na slijedećoj stranici prikazuje se ustrojstvo Porezne

uprave.

19

Shema 2. Ustrojstvo Porezne uprave

Izvor: http://www.porezna-uprava.hr/pocetak/shema_pu.asp?id=b00d4

U Poreznoj upravi, ustrojavaju se: Središnji ured, područni uredi i

ispostave područnih ureda. Područni uredi ustrojavaju se kao područni uredi u

tri kategorije: (Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, 2012., čl.

28.)

• Područni ured prve kategorije: Područni ured Zagreb,

• Područni uredi druge kategorije: Područni ured Split, Područni ured

Rijeka, Područni ured Pazin i Područni ured Osijek,

• Područni uredi treće kategorije: ostali područni uredi.

Ispostava područnog ureda može na području za koje je osnovana

organizirati obavljanje pojedinih poslova izvan sjedišta ispostave područnog

ureda.

20

U središnjem uredu Porezne uprave ustrojen je i Sektor za

informacijski sustav koji obavlja stručne poslove za potrebe Porezne uprave

koji se odnose na projektiranje, izgradnju, razvijanje i uporabu informacijskog

sustava; praćenje i razvoj informacijskih tehnologija na području razvoja i

izrade programskih rješenja, te odabir i predlaganje primjene onih sustava koji

mogu najviše unaprijediti rad; na temelju spoznaja o novim tehničkim i

tehnološkim rješenjima na području projektiranja, razvoja i izrade programske

podrške o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže

povezivanje s drugim informacijskim sustavima u državi; koordinira zahtjeve

za izradu informatičke podrške poslovnim procesima svih organizacijskih

jedinica; sudjeluje u definiranju infrastrukture, analizi i modeliranju poslovnih

procesa, te implementaciji i puštanju u rad programskih rješenja; razvija

tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu davanja i

prikupljanja informacija na području projektiranja, razvoja i izrade

programskih rješenja; predlaže metode rada sukladnih novim informatičkim

uslugama (uporaba normiziranih sustava internog poslovanja, Internet/Intranet

usluga, elektroničkog poslovanja i sl.); obavlja poslove normizacije

informatiziranih procesa sukladno ISO normama; osigurava neometano

obavljanje poslovnih aktivnosti vezanih za programsku podršku; prati i razvija

informacijske tehnologije na području komunikacija, te odabire i predlaže

primjenu onih sustava koji mogu najviše unaprijediti rad.

Na temelju spoznaja o novim tehničkim i tehnološkim rješenjima na

području komunikacija i o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava

predlaže povezivanje s drugim informacijskim sustavima u državi; na temelju

smjernica i normiziranih procesa, projektira, razvija, implementira i održava

rad sustava za razmjenu podataka i informacija sa zemljama Europske unije,

kao što je organizacija sustava i komunikacijske mreže (dalje u tekstu:

CCN/CSI), CLO, te podrška za sustave VIES i informacijski sustav za

primjenu poreza na dodanu vrijednost na elektroničke transakcije (VES);

razvija tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu davanja

i prikupljanja informacija na području komunikacija; obavlja poslove

21

održavanja i unaprjeđivanja komunikacijskog sustava; osigurava neometano

obavljanje poslovnih aktivnosti vezanih za komunikacijski sustav; na temelju

spoznaja o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže

povezivanja s tim sustavima; osigurava pomoć korisnicima iz područja uporabe

računalne opreme; osigurava pomoć korisnicima pri uporabi novo razvijenih

programskih rješenja; provodi redovitu izobrazbu djelatnika; predlaže primjenu

novih tehnologija i unaprjeđenje rada u razvoju servisa poreznim obveznicima

(skup usluga putem kojih Porezna uprava pomaže poreznim obveznicima pri

ostvarivanju njihovih prava i ispunjenju poreznih obveza).

Organizira sustave i daje prijedlog sadržaja za Internet i Intranet, te

ažurira propise i dokumente za Internet/Intranet; izrađuje, ažurira i razvija

središnju bazu znanja Porezne uprave (sustavni prikaz poreza i doprinosa po

vrstama poreza i poreznim obveznicima) i izrađuje publikacije. (Uredba o

unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, 2012., čl. 31.)

U Sektoru za informacijski sustav, ustrojavaju se: (Uredba o

unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, 2012., čl. 31.)

• Služba za projektiranje, izradu i implementaciju rješenja

Služba za projektiranje, izradu i implementaciju rješenja obavlja

stručne poslove koji se odnose na projektiranje, izgradnju, razvijanje i uporabu

informacijskog sustava; praćenje i razvoj informacijskih tehnologija na

području razvoja i izrade programskih rješenja, te odabir i predlaganje

primjene onih sustava koji mogu najviše unaprijediti rad; na temelju spoznaja o

novim tehničkim i tehnološkim rješenjima na području projektiranja, razvoja i

izrade programske podrške o načinu funkcioniranja drugih informacijskih

sustava predlaže povezivanje s drugim informacijskim sustavima u državi;

razvija tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu davanja

i prikupljanja informacija na području projektiranja, razvoja i izrade

programskih rješenja.

22

Predlaže metode rada sukladno novim informatičkim uslugama

(uporaba normiziranih sustava internog poslovanja, Internet/Intranet usluga,

elektroničkog poslovanja i sl.); obavlja poslove normizacije informatiziranih

procesa sukladno ISO normama; prati i razvija informacijske tehnologije na

području komunikacija, te odabire i predlaže primjenu onih sustava koji mogu

najviše unaprijediti rad; na temelju spoznaja o novim tehničkim i tehnološkim

rješenjima na području komunikacija i o načinu funkcioniranja drugih

informacijskih sustava predlaže povezivanje s drugim informacijskim

sustavima u državi; na temelju smjernica i normiziranih procesa projektira,

razvija, implementira, i održava rad sustava za razmjenu podataka i informacija

sa zemljama Europske unije (CCN/CSI, CLO, te podrška za sustave VIES i

VES); razvija tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu

davanja i prikupljanja informacija na području komunikacija.

Koordinira zahtjeve za izradu informatičke podrške poslovnim

procesima svih organizacijskih jedinica; sudjeluje u definiranju infrastrukture,

analizi i modeliranju poslovnih procesa te implementaciji i puštanju u rad

programskih rješenja.

• Služba za održavanje sustava i pomoć korisnicima

Služba za održavanje sustava i pomoć korisnicima obavlja stručne

poslove koji se odnose na osiguravanje neometanog obavljanja poslovnih

aktivnosti vezanih uz programsku podršku; na temelju spoznaja o načinu

funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže povezivanje s tim

sustavima; obavlja poslove održavanja i unaprjeđivanja komunikacijskog

sustava; osigurava neometano obavljanje poslovnih aktivnosti vezanih uz

komunikacijski sustav.

Na temelju spoznaja o načinu funkcioniranja drugih informacijskih

sustava predlaže povezivanje s tim sustavima; osigurava pomoć korisnicima iz

područja uporabe računalne opreme; osigurava pomoć korisnicima pri uporabi

novo razvijenih programskih rješenja; provodi redovitu izobrazbu djelatnika.

23

• Služba za servis poreznim obveznicima

Služba za servis poreznim obveznicima obavlja upravne i druge

stručne poslove koji se odnose na predlaganje primjene novih tehnologija i

unaprjeđenje rada u razvoju servisa poreznim obveznicima (skup usluga

pomoću kojih Porezna uprava pomaže poreznim obveznicima pri ostvarivanju

njihovih prava i ispunjenju poreznih obveza); organiziranje sustava i prijedlog

sadržaja za Internet i Intranet, te ažuriranje propisa i dokumenata za

Internet/Intranet; izradu, ažuriranje i razvoj središnje baze znanja Porezne

uprave (sustavni prikaz poreza i doprinosa po vrstama poreza i poreznim

obveznicima) i izradu publikacija.

3.2. INTERNET STRANICE POREZNE UPRAVE

Adresa Internet stranica Ministarstva financija Porezna uprave je:

http://porezna-uprava.hr. Sadržaji na stranicima dostupni su na hrvatskom i

engleskom jeziku. Svrha stranice je približiti hrvatskim poreznim obveznicima

razumijevanje njihovih poreznih prava i obveza.

Stranice predstavljaju vodič kroz hrvatski porezni sustav i nije im

cilj da budu službena tumačenja. Izvornim podacima smatraju se samo propisi

objavljeni u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske

tiskanom na papiru. Zbog navedenoga Porezna uprava ne prihvaća odgovornost

za postupanje po sadržajima koji su objavljeni na internetskim stranicima.

Sadržaji obuhvaćaju slijedeće: (http://www.porezna-

uprava.hr/pocetak/o_stranici.asp?id=b00d2, 21.12.2012.)

• Informacije koje su općenite i ne odnose se na specifične okolnosti

pojedinog poreznog obveznika,

• Informacije koje nisu nužno detaljne, potpune, precizne i dnevno

ažurne,

24

• Linkove na Internet stranice nad kojima Porezna uprava nema nadzor

i za koje ne može preuzeti odgovornost,

• Informacije koje nisu stručni i zakonski savjeti.

Na Internet stranicama Porezne uprave prikazane su slijedeće

osnovne skupine (izbornici): (http://www.porezna-

uprava.hr/pocetak/o_stranici.asp?id=b00d2, 21.12.2012.)

1. Početak (obuhvaća osnovne informacije o Poreznoj upravi,

djelokrug rada i zadatke, odgovornost, organizaciju PU, Kodeks

profesionalne etike službenika Ministarstva financija Porezne

uprave),

2. Novosti (kratke vijesti i informacije iz područja poreza i

doprinosa za obvezna osiguranja s poveznicama na pročišćene

tekstove. Značajnije novosti posebno se izdvajaju),

3. Porezi (porezni sustav RH, porezni kalendar, porezne prijave),

4. Skupina e-Porezna (opširnije vidjeti u poglavlju 4.2. pod

nazivom E-porezna i Informacijski sustav Porezne uprave),

5. Propisi (porezni i drugi propisi, dvostruko oporezivanje, obrasci,

OIB, porezni postupak, ostalo). Ovdje se nalazi preko tisuću

redakcijski pročišćenih tekstova poreznih i drugih propisa

(zakona, pravilnika, uredbi, naredbi, odluka, ugovora i dr.) te je

na njima omogućen uvid, jednostavno pretraživanje, uvid u

povijest propisa, prikaz veza, prikaz mišljenja koja predstavljaju

službena stajališta Središnjeg ureda Porezne uprave. Omogućen

je i ispis propisa,

6. Zaposlenja (javni natječaji i interni oglasi za radna mjesta,

poveznica na Uredbu o postupku, načinu polaganja i Program

državnog stručnog ispita za službenike).

7. Javna nabava (pregled sklopljenih ugovora o javnoj nabavi

Porezne uprave i njihovo izvršenje),

8. Publikacije (mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave,

priručnici i brošure),

25

9. Projekti (projekti modernizacije Porezne uprave),

10. Kontakt (kontakt centar s besplatnim telefonskim brojem za

kontakt, adresar, mapa Hrvatske, rubrika pišite nam za posjetitelje

internet stranica),

11. Pretraživanje (pronalaženje tražene fraze ili teksta),

12. Poveznice („linkovi“ na druge povezane internetske adrese tijela

državne vlasti, komora, institucija, poreznih službi drugih država,

međunarodnih udruženja Poreznih uprava i na stranice Europske

unije).

26

4. ELEKTRONIČKA UPRAVA U REPUBLICI

HRVATSKOJ I IMPLEMENTACIJA PROJEKTA

E-POREZNA

Ubrzani gospodarski razvitak uz razvoj novih tehnologija, te

globalizacija stvorili su uvjete dinamičnog poslovnog okruženja u kojem se i

poduzeća i javna uprava moraju brzo prilagođavati uvjetima na tržištu kako bi

se održala konkurentska prednost ili da bi poduzeća bila na samom vrhu

ljestvice konkurentskih gospodarskih subjekata.

Umrežavanja poduzeća i javne uprave, te razvoj Interneta doveli su

do značajnih promjena u načinu i efikasnosti rada poslovnih sustava.

Omogućena je brza i jednostavna komunikacija, trenutno prenošenje podataka

na velike udaljenosti, digitalna isporuka dobara i usluga i stvaranje virtualnih

organizacija.

Cilj svakog poslovanja je u osnovi identičan, a odnosi se na

povećanje dobiti poduzeća, odnosno profita. Načini i putevi na koji će poslovni

subjekti doći do zadanog cilja se razlikuju. Mogu biti poboljšanje kvalitete

proizvoda i usluga (kao stalni proces), smanjenje troškova, povećanje

produktivnosti, inovativnost poslovnih procedura. Suvremena informacijska i

komunikacijska tehnologija, te elektroničko poslovanje su mogućnosti koje

treba iskoristiti kako bi se što lakše ostvarili željeni ciljevi.

Elektroničko poslovanje (e-poslovanje, engl. e-bussiness) je vrlo

često korišten i široko rasprostranjen pojam u poslovnom svijetu. Može ga se

definirati kao suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva

intenzivnu primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije pri obavljanju

ključnih (engl. core) poslovnih aktivnosti.

Uporaba elektroničkog poslovanja u odnosu na klasično poslovanje

zahtjeva manje troškove i skraćuje potrebno vrijeme za obavljanje poslovnih

aktivnosti, te također omogućuje poduzeću pristup novim i neosvojenim

tržištima. Primjena elektroničkog poslovanja osigurava konkurentnije

poslovanje i povećava šanse razvoja i opstanka na tržištu.

27

Nakon reforme Porezne uprave prije dvadesetak godina ustrojena je

Porezna uprava kakva danas postoji. Obavljen je reinžinjering svih poslovnih

procesa rada Porezne uprave čemu je značajan doprinos informacijske i

komunikacijske tehnologije, a naročito Interneta.

Kako bi Porezna uprava bila što bliža svojim korisnicima (poreznim

obveznicima), te im omogućila potrebne informacije o njihovima obvezama i

pravima, usmjerila je svoj razvitak u smjeru primjene informacijskih i

komunikacijskih tehnologija.

4.1. NAČELA I TEMELJI ELEKTRONIČKE UPRAVE

Program Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2011.-

2015. godine, u dijelu reforme javne uprave, ima za cilj uspostavu nove javne

uprave koja će postati učinkovit servis građana i poslovnih subjekata. U tom

pravcu, Vlada Republike Hrvatske je osnovala Povjerenstvo za koordinaciju

informatizacije javnog sektora. Time je osigurala da se s jednog mjesta

koordinira uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije u javni sektor

te stvore preduvjeti za brz i ujednačen razvoj elektroničnih usluga.

Preduvjeti za razvoj elektroničnih usluga su:

(http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13562, 21.12.2012),

• koordinacija i nadzor projekata primjene informacijske i

komunikacijske tehnologije,

• usvajanje standarda za elektroničku komunikaciju,

• uspostava zajedničke informacijske i komunikacijske

infrastrukture,

• uspostava jedinstvenog sustava za razmjenu podataka,

• uspostava središnjeg sustava za identifikaciju i autentikaciju za

pristup elektroničkim uslugama,

• stvaranje pravnog okvira za razvoj elektroničke uprave.

28

Načela elektroničke uprave jesu sljedeća: (Strategija razvoja

elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. str.

8.)

1. Sve usluge elektroničke uprave i javne informacije, odnosno sadržaji

kojima raspolažu tijela javne vlasti, moraju biti u potpunosti

prihvatljive, raspoložive i dostupne svim korisnicima usluga, bez

ograničenja, na jednak način i pod jednakim uvjetima neovisno o

njihovim posebnostima;

2. Uvođenjem novih oblika pružanja usluga elektroničke uprave neće

se ukidati postojeći oblici i načini pružanja usluga državne uprave

građanima i poslovnim subjektima. Jedino stvarnim povećanjem

broja korisnika usluga elektroničke uprave mogu se prethodni oblici

pružanja usluga postupno ograničavati;

3. Usluge državne uprave koje se ne pružaju kroz sustav elektroničke

uprave ne mogu biti ukinute prije nego se osigura da svi postojeći i

mogući korisnici imaju pristup i znanja korištenja usluga

elektroničke uprave;

4. Razvoj novih usluga državne uprave mora se temeljiti na primjeni

informacijsko-komunikacijske tehnologije, a njihovo pružanje mora

se omogućiti kroz raznovrsne, korisnicima najdostupnije

komunikacijske kanale;

5. Informacije javno dostupne kroz sustav elektroničke uprave moraju

biti strukturirane i isporučene na način koji u potpunosti osigurava

jednostavan, razumljiv i slobodan pristup za sve korisnike. Pri tome

tijela javne uprave moraju koristiti opće prihvaćene norme bez

posebnih zahtjeva prema korisnicima javnih usluga za korištenjem

komercijalnih ili na druge načine uvjetovanih programskih rješenja

ili tehnoloških platformi;

6. Svaki podatak odnosno informacija unosi se samo jednom i na

jednom mjestu u sustav elektroničke uprave. Svi subjekti koji

potražuju podatak, odnosno informaciju koja je već unesena u sustav

29

državne uprave, moraju ih preuzimati iz sustava kroz otvorene

oblike komunikacije u skladu s utvrđenim pravnim temeljem;

7. Oblici elektroničkog zapisa (u svojstvu elektroničkih isprava,

elektronički objavljenih web stranica, odnosno elektroničkih

dokumenata) koje koriste i razmjenjuju tijela državne uprave ne

smiju korisnike informacija, odnosno usluga elektroničke uprave,

dovesti u položaj nužnosti kupovine komercijalnih proizvoda kako

bi pristupili i koristili javne usluge;

8. Tehnološka osnovica razvoja i obavljanja usluga elektroničke

uprave koja se odnosi na računala, programska rješenja i

komunikacijsku mrežu mora u što većoj mjeri biti neovisna o

dobavljaču roba i usluga;

9. Sigurnost i pouzdanost sustava elektroničke uprave mora se

provoditi u skladu s utvrđenim normama informacijske sigurnosti i u

skladu s pravnim i normativnim okruženjem zaštite osobnih

podataka;

10. Usluge elektroničke uprave moraju podržavati stručno i

profesionalno osposobljeni službenici. Stoga svi zaposleni

službenici moraju imati odgovarajuću razinu informatičke

pismenosti, sukladno utvrđenoj međunarodnoj podlozi European

Computer Driving Licence (ECDL).

Ciljevi razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2011. do 2015. godine su istovjetni ciljevima navedenim u sklopu

Akcijskog plana za e-upravu za razdoblje od 2011. do 2015 godine, usvojenom

od strane Europske komisije, u rokovima koji su navedeni za zemlje članice

Europske unije, s posebnim naglaskom na: (www.vlada.hr/hr/content/.../157.-

%201.3.pdf,21.12.2012.)

• razvoj osobnih elektroničkih usluga, uključujući usluge kao što

su praćenje statusa vlastitog predmeta u javnoj upravi;

• omogućavanje pristupa putem interneta informacijama o

zakonima i drugim pravnim aktima, politikama i financiranju;

30

• omogućavanje elektroničkog pristupa osobnim podacima koje o

fizičkim osobama vode tijela državne uprave, te omogućiti

informiranje elektroničkim putem kada su njihovi podaci

predmet automatske obrade i razmjene podataka.

Prema Strategiji razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj

(e-uprava) predstavlja infrastrukturnu pretvorbu djelovanja tijela državne

uprave primjenom informacijsko – komunikacijske tehnologije (ICT) kojom se

cjelokupno poslovanje javne uprave usmjerava prema korisnicima.

Elektronička uprava također uključuje stalnu prilagodbu pravnog i

tehnološkog okvira djelovanja tijela državne uprave u cilju postizanja što veće

učinkovitosti rada, racionalnijeg korištenja proračunskih sredstava i pružanju

usluga. Razlog postojanja i ključni element procesa e-uprave je korisnik

usluga. Koliko god važan element uspjeha bila i informacijsko-komunikacijska

tehnologija budućnost uspjeha ovisi samo o zadovoljstvu pruženim uslugama,

te motivaciji za daljnje korištenje.

Korisnici usluga e-uprave su:

1. Poslovni subjekti,

2. Građani,

3. Tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

4. Službenici koji rade u upravi i koriste e-usluge tijela javne

uprave.

Hrvatska vlada je uvidjela važnost brzog i uz minimalne troškove

dostupnog servisa za potrebe poslovnih subjekata i građana u ostvarivanju

svojih prava i obveza, te je još u svibnju 2005.g. otvorila prvi ured hitro.hr.

Tada nastaje prvi servis Vlade Republike Hrvatske za bržu

komunikaciju građana i poslovnih subjekata sa državnom upravom, a njegova

je svrha podizanje razine usluga povećanjem brzine, učinkovitosti,

fleksibilnosti i transparentnosti rada državne uprave. Njime je uz korištenje

Finine e-kartice omogućeno korištenje ovih usluga:

31

a) e-Porezna,

b) e-Regos,

c) registar godišnjih financijskih izvješća,

d) web-bon,

e) elektronički potpis,

f) e-plaćanje,

g) e-mirovinsko,

h) e-zdravstveno,

i) web registar koncesija,

j) info. biz.

4.2. E-POREZNA I INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE

UPRAVE

Informacijski sustav Porezne uprave u našoj zemlji u današnjem je

obliku u uporabi od početka primjene porezne reforme odnosno od 1. siječnja

1994. godine. Od tada se kontinuirano razvija i nadograđuje, kako u

programskoj tako i u računalno komunikacijskoj infrastrukturi. Porezna uprava

uz pomoć informacijskog sustava obavlja poslove utvrđivanja i naplate poreza,

obveznih doprinosa i drugih javnih davanja o čemu vodi različite evidencije

putem velikog broja aplikacija koje su grupirane u nekoliko većih skupina:

osnovne i pomoćne evidencije, utvrđivanje poreza, porezno knjigovodstvo,

evidencije rezultata nadzora i statistički pregledi.

Dio poslova unosa i pohranjivanja podataka o poslovanju poreznih

obveznika obavlja se u on-line radu odnosno direktnom komuniciranju

poreznih službenika s centralnim računalom putem radnih stanica, dok se drugi

dio poslova takozvane "batch obrade" (kao što je prihvat izvoda iz FINE,

masovna knjiženja analitičkih stavki, štampanje poreznih rješenja, uplatnica,

rasporeda i dr.), obavlja u APIS-u bez direktnog sudjelovanja službenika

32

Porezne uprave. Danas je informacijski sustav Porezne uprave lokacijski

raširen na cijelom području Republika Hrvatske, pri čemu su u komunikacijsku

mrežu uključene sve 124 ispostave Porezne uprave i 22 Područna ureda, uz

postojanje centralne lokacije u Središnjem uredu u Zagrebu. Programska

podrška rada obavlja se u Agenciji za podršku informacijskim sustavima

(APIS-IT). Glavna zadaća informacijskog sustava Porezne uprave je obuhvat

matičnih podataka o poreznim obveznicima u Republici Hrvatskoj, njihova

obrada, pohranjivanje te mogućnost pretraživanja, a što se osigurava u

jedinstvenom registru svih poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj koji se

sastoji od pravnih i fizičkih osoba. (Mahović-Komljenović, 2009; str. 183.)

Sustav elektroničkih usluga Porezne uprave e-Porezna u cijelosti je

zasnovan na otvorenim internetskim standardima, te je tako omogućeno

njegovo korištenje sa svih danas relevantnih računalnih platformi neovisno o

proizvođaču. Jednako tako moguće je ostvariti integraciju elektroničke usluge

u veliki broj postojećih poslovnih informacijskih sustava, što ovisi jedino o

njihovoj proširivosti, te donekle o korištenoj tehnološkoj osnovici. Na taj način

je moguće ostvariti daljnju automatizaciju poslovnih procesa da uključuju i

korake interakcije s Poreznom upravom.

Kako bi se većini klijenata omogućio što brži početak i što lakše

korištenje ovih usluga, razvijena je aplikacija za danas u svijetu dominantni

korisnički operativni sustav (Microsoft Windows). Korisnici mogu

popunjavati, potpisivati i slati elektroničke dokumente korištenjem Interneta

kao komunikacijskog medija za prijenos medija, te na isti način dobivati

informacije od Porezne uprave. E-porezna sustav zadovoljava visoke

sigurnosne standarde kao bi omogućio brz i siguran prijenos podataka u

elektroničkim transakcijama.

Aplikacija se upotrebljava na način da klijent popuni elektronički

dokument npr. obrazac, elektronički ga potpiše i korištenjem certifikata

(sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu – Narodne novine 10/2002 i

33

80/2008), pošalje. Porezna uprava zatim preuzima obrazac, provjerava,

evidentira i šalje na daljnju obradu. Elekroničke usluge omogućuju

elektroničku komunikaciju s poreznim obveznicima korištenjem Interneta kao

komunikacijske infrastrukture. U sklopu elektroničkih usluga odvija se sigurna

razmjena elektroničkih dokumenata između poreznog obveznika i Porezna

uprave. Elektroničkim dokumentima se smatraju zapisi izrađeni elektronički na

računalu (prema Zakonu o elektroničkoj ispravi – Narodne novine 150/2005),

te u elektroničkom obliku dostavljeni Poreznoj upravi, a to mogu biti razni

obrasci, zahtjevi za dohvat podataka, status obrazaca i slično.

Služba za informacijski sustav Porezne uprave sastoji se od četiri

odjela te ima ukupno 39 djelatnika. Poslove iz područja informatike obavljaju

službenici dva odjela i to ukupno 20 djelatnika. U svibnju 2009. godine

zaposlena su tri nova djelatnika u Odjelu za održavanje sustava i pomoć

korisnicima (helpdesk). Od lipnja 2009. godine prekinut je ugovor s vanjskim

pružateljem usluga te su sve poslove održavanja informatičke opreme Porezne

uprave preuzeli djelatnici Odjela za održavanje sustava i pomoć korisnicima.

APIS-IT, vanjski partner, pruža usluge u izradi i održavanju aplikacija

poreznih evidencija. Djelatnici Službe redovito sudjeluju u provedbenim

aktivnostima projekata za izgradnju VIES sustava.

U tijeku je nadogradnja i zamjena stare informatičke opreme, te

modernizacije i jačanja kapaciteta računalne mreže Porezne uprave s ciljem

jačanja administrativnih kapaciteta Porezne uprave. Navedeno će se ostvarivati

kroz projekt „Proširenje i nadogradnje ICT (Information and Communication

Technology) sustava za potrebe Ministarstva financija Porezne uprave“. U

okviru tog projekta započeta je zamjena stare i instalacija nove informatičke

opreme po lokacijama, te su pokrenute preliminarne analize stanja

infrastrukture računalne mreže Porezne uprave s ciljem pokretanja projekta

razvoja i modernizacije infrastrukture mreže (opreme i programske podrške).

34

Također su pokrenute preliminarne analize i snimke stanja s ciljem

pokretanja projekta koji bi unaprijedio sigurnosnu politiku, posebno na području

politike pričuve podataka i aplikacija, tzv. „backup politike“, u Poreznoj

upravi, uz nabavu potrebne opreme i programske podrške. (Izvješće o

ispunjavanju obveza iz poglavlja 16. Porezi, 2010; str. 10.)

Porezni obveznici podnose porezne prijave i druge podatke bitne za

oporezivanje elektroničkim putem, korištenjem sustava elektroničkog servisa

Porezne uprave ePorezna, i to: (Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i

drugih podataka elektroničkim putem, 2011; čl. 2.)

v prijavu poreza na dodanu vrijednost za obračunsko razdoblje u

obliku elektroničkog obrasca ePDV,

v konačni obračun poreza na dodanu vrijednost u obliku

elektroničkog obrasca ePDV-K,

v prijavu poreza na dobit za porezno razdoblje u obliku

elektroničkog obrasca ePD,

v obračun spomeničke rente u obliku elektroničkog obrasca eSR,

v obračun članarine turističkoj zajednici u obliku elektroničkog

obrasca eTZ,

v mjesečno izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i

mirovini), porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za

obvezna osiguranja u obliku elektroničkog obrasca eID.

Prilozi koji se obvezno podnose uz poreznu prijavu podnose se kao

datoteka podataka – privitak uz elektronički obrazac porezne prijave ili

izvješća. Ako za to postoje tehničke mogućnosti, datoteke s podacima koji su

po sadržaju istovjetni obveznim prilozima Porezna uprava može preuzimati i sa

web-servisa iz elektroničkih registara trećih osoba. Porezna uprava će na

svojim službenim web-stranicama objavljivati popis koji će sadržavati podatke

o web-servisima i elektroničkim registrima trećih osoba, te datotekama

podataka za koje postoji mogućnost preuzimanja.

35

Osim podnesaka, porezni obveznik može dostavljati Poreznoj upravi

i druge podatke bitne za oporezivanje nositelju podataka, ako za to postoje

tehnički uvjeti, te uz pridržavanje javno objavljenih standarda na službenim

web-stranicama Porezne uprave. (Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i

drugih podataka elektroničkim putem, NN 62/2011; čl. 2.)

Prije slanja podneska, porezni obveznici moraju naprednim

elektroničkim potpisom potpisati elektronički obrazac podneska. Porezni

obveznik popunjene elektroničke obrasce podneska i obvezne priloge s

naprednim elektroničkim potpisom šalje Poreznoj upravi elektroničkim putem i

to korištenjem sustava ePorezna, a na isti se način dostavljaju i ispravci

poreznih prijava.

Porezni obveznik može na zakonom predviđen način ovlastiti osobu

koja posjeduje kvalificirani certifikat kojim se potvrđuje napredni elektronički

potpis u skladu s odredbama Zakona o elektroničkom potpisu, da u njegovo

ime i za njegov račun popunjava i potpisuje naprednim elektroničkim potpisom

propisane podneske. (Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih

podataka elektroničkim putem, NN 62/2011; čl. 3.-5.)

Format, veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca,

datoteka – privitaka uz elektronički obrazac ili drugih datoteka porezni

obveznik mora prilagoditi javno objavljenim standardima na službenim web

stranicama Porezne uprave,a ako ih dostavlja na nositelju podataka, obvezan ih

je dostaviti nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave. Nositelj

podataka označava se čitljivo napisanim sljedećim podacima: (Pravilnik o

podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, NN

62/2011; čl. 6.)

§ Ime i prezime, odnosno naziv i osobni identifikacijski broj poreznog obveznika,

§ Kratak opis sadržaja datoteke,§ Razdoblje na koje se odnose dostavljeni podaci.

36

Porezna uprava dužna je bez odgode elektroničkim putem

pošiljatelju potvrditi primitak, te ga obavijestiti o nemogućnosti učitavanja

podneska: (Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka

elektroničkim putem, NN 62/2011; čl. 8.)

§ Ako podnesak nije ispravno ili potpuno popunjen,

§ Ako uz podnesak nisu dostavljeni obvezni prilozi, a ne postoji

mogućnost njihovog preuzimanja,

§ Ako se u Poreznoj upravi iz tehničkih razloga ne može pročitati

podnesak ili obvezni prilozi.

Pošiljatelj mora poslati podnesak u ispravnom obliku u roku od 24

sata od slanja obavijesti. Ako to pošiljatelj ne učini u propisanom roku, smatrat

će se da podnesak nije podnesen. Obavijest obvezno sadrži razloge

nemogućnosti učitavanja podneska, upozorenje poreznom obvezniku u kojem

roku je dužan dostaviti podnesak u ispravnom elektroničkom obliku, te o

posljedicama ako to propusti učiniti. Ako nakon slanja podataka pošiljatelj ne

primi obavijest Porezne uprave o primitku, obvezan je sljedećeg radnog dana o

tome obavijestiti ovlaštenu službenu osobu Porezne uprave radi utvrđivanja

uzroka.

Porezna uprava dužna je voditi evidenciju o svim primljenim

podnescima i vremenu njihovog primitka u Poreznoj upravi, te o svim

poslanim obavijestima Porezne uprave i vremenu njihova slanja.

Obavješćivanje elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je

zabilježeno na poslužitelju Porezne uprave za slanje takvih poruka.

4.3. PREDNOSTI ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA

Elektroničko poslovanje ili kraće e-poslovanje (engl. E-business)

se može definirati kao svako poslovanje odnosno poslovni proces koji se odvija

elektroničkim putem primjenom suvremenih informacijskih i komunikacijskih

37

tehnologija. U odnosu na klasično poslovanje, e-poslovanje zahtijeva manje

troškova i skraćuje vrijeme potrebno za obavljanje određenih poslovnih

aktivnosti te poduzeću omogućava nastup na novim tržištima.

Primjena elektroničkog poslovanja osigurava konkurentnije

poslovanje i povećava šanse opstanka na tržištu. (http://www.tax-fin-

lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-07.htm,21.12.2012.)

Koncept elektroničkog poslovanja podrazumijeva obavljanje

velikog dijela poslovnih aktivnosti u virtualnom prostoru, odvajajući

informaciju od predmeta na koji se ona odnosi. (Panian, Ž., Ćurko, K.: 2010,

p.245.)

Svaki oblik poslovanja ima određene prednosti i nedostatke, pa tako

i elektroničko poslovanje. Najznačajnije prednosti elektroničkog poslovanja su

veličina tržišta i cijena poslovanja. Elektroničko poslovanje rasprostranjeno

je na cijeli svijet, a nabavka najjeftinijih proizvoda i usluga iz cijelog svijeta

smanjuje troškove poslovanja.

Djelotvornost tvrtki ostvarena zbog elektroničkog poslovanja

održava poduzeća na tržištu i omogućuje im konkurentsku prednost.

Istovremeno, tvrtke postaju fleksibilnije u poslovanju zbog jeftinijih i bržih

narudžbi i uštede vremena.

E-poslovanje pruža koristi i organizacijama i potrošačima.

Koristi za organizacije mogu biti: (http://www.tax-fin-

lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-07.htm,21.12.2012.)

• Širenje tržišta na nacionalno i internacionalno. Sveprisutnost Interneta

omogućava jeftinu i brzu komunikaciju s kupcima koji su i tisuće kilometara

udaljeni od prodajnog mjesta. Prodaja više nije ograničena samo na lokalno

tržište.

• Integriranje informacijskih sustava sa poslovnim partnerima. Ovo se

povezivanje obično odvija unutar prodajnog, proizvodnog ili opskrbnog lanca,

38

čime se postiže povećanje točnosti poslovanja, bolje praćenje konkurencije,

smanjuje broj izvršitelja u poslovnom procesu.

• Personaliziranje ponude kroz mikro-segmentiranje tržišta. Primjenom

sustava za upravljanje odnosima s kupcima (Customer Relationship

Management, CRM) organizacije su u mogućnosti prepoznati sklonosti i

navike svojih korisnika te prilagoditi proizvode njihovim individualnim

preferencijama.

• Sniženi troškovi. E-poslovanje smanjuje troškove kao što su održavanje

trgovine, najamnina, osiguranje, režije. Organizacije mogu kreirati digitalne

kataloge svojih proizvoda, te ih predstaviti na svojoj web stranici uz znatno

manje troškove od troškova tiskanja i slanja papirnih kataloga.

• Mogućnost digitalizacije različitih medija, kao što su tekst, slike, zvuk i

video. Podaci u digitalnom obliku mogu se obrađivati, pretraživati, spremati,

kopirati i prenositi efikasno i u velikim količinama putem računalnih,

telefonskih, bežičnih ili kabelskih mreža.

• Rad na daljinu – teleworking čime poduzeća smanjuju režijske troškove,

troškove naknada za prijevoz zaposlenika i sl. S druge strane zaposlenicima

teleworking omogućava da prilagode radne uvjete svojim navikama čime se

povećava efikasnost njihovog rada, a time i konkurentnost poduzeća.

• Brža isporuka i veća konzistentnost (poslovnih) dokumenata.

Korištenjem elektroničke pošte dokumenti stižu do primatelja za samo

nekoliko sekundi.

Pogodnosti za potrošače su: (http://www.tax-fin-

lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-07.htm,21.12.2012.)

• Kontinuirana raspoloživost (24/7). Korisnici mogu naručiti proizvod ili

obavljati druge transakcije 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, cijelu godinu i s

bilo koje lokacije.

• Bolja informiranost. Kupci mogu pronaći velike količine usporedivih

informacija o poduzećima, proizvodima i konkurenciji. Mogu se koncentrirati

na objektivne kriterije kao što su cijena, kvaliteta, dostupnost, servis ili

garancija.

39

• Udobnost. Kupci mogu pretraživati ponudu ne napuštajući komfor vlastitog

doma ili ureda.

• Interakcija potrošača kroz razmjenu ideja i iskustava. Sudjelovanjem na

raznim internetskim forumima korisnici mogu razmjenjivati vlastita iskustva

vezana za proizvođače i njihove proizvode.

• Veći izbor i brža isporuka proizvoda, posebno digitalnih.

Međutim, potrebno je problematizirati stanje da ogroman broj

hrvatskih tvrtki zbog nedostatne tehnološke razvijenosti nisu još uvijek

konkurentne na svjetskom tržištu. Zbog toga nove tvrtke više ulažu u

suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i tako brže postaju

spremniji takmac na međunarodnim tržištima.

Upravo nužnost stalnog ulaganja u informacijsku i komunikacijsku

tehnologiju zbog zadržavanja konkurentskog položaja predstavlja i značajan

nedostatak elektroničkog poslovanja obzirom na financiranje. Poslodavci mogu

biti suočeni i sa pronalaženjem odgovarajuće obučenog osoblja.

Iz Republike Hrvatske svake godine odlazi oko tisuću

najobrazovanijih stručnjaka (tzv. procesom odljeva mozgova) što se negativno

reflektira na gospodarstvo u cjelini.

4.4. RAZLOZI ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-

POREZNA

Prema Zakladi Hanžeković M; „E-service temeljito mijenja

dosadašnje odnose poreznih uprava i poreznih obveznika gdje dosadašnji

obveznik postaje klijent“.

Obilježje plaćanja poreza u suvremenih državama jest da je 95%

prikupljenog poreza plaćeno dragovoljno. Smatram da i Porezna uprava

Republike Hrvatske treba ostvariti taj cilj, prije svega omogućavanjem

poreznim obveznicima da svoj kontakt s poreznom administracijom ostvaruju

40

kada i kako hoće, te da na taj način bude ispunjen zahtjev za ugodnosti

ispunjenja poreznih i drugih obveza prema državi. Navedeni procesi preustroja

Poreznih uprava provedeni su i u razvijenim državama Europske unije.

4.4.1. PREDUVJETI ZA PRIMJENU USLUGE

Postoje preduvjeti za razvoj interaktivnih on-line usluga:

a) Razvoj mrežnog sustava,

b) Mogućnost povezivanja s drugim poslovnim sustavima

c) Razvoj novih aplikacija za poslovne korisnike.

Prema Pravilniku o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka

elektroničkim putem, Porezna uprava objavljuje na službenim web-stranicama

standarde koji se odnose na neophodne uvjete potrebne za ostvarivanje

komunikacije elektroničkim putem s Poreznom upravom, a osobito: (Pravilnik

o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, 2011;

čl. 9.)

o neophodne tehnološke preduvjete (potrebna oprema i računalni

programi),

o podatke potrebne radi instalacije korisničke aplikacije, format,

veličinu i podatkovnu strukturu elektroničkih obrazaca, datoteka

podataka – privitaka, korištene protokole, informatičko sučelje,

strukturu i postavke informatičkog sustava za komunikaciju,

korisnički priručnik i detaljne informacije potrebne za

instalaciju aplikacija,

o način na koji porezni obveznik kontaktira Poreznu upravu u

slučaju nemogućnosti ili pogrešaka u komunikaciji

elektroničkim putem s Poreznom upravom.

Porezni obveznik dužan je osigurati potrebne tehnološke preduvjete i

pridržavati se standarda radi komunikacije elektroničkim putem s Poreznom

upravom.

41

Potrebno je ispuniti i nekoliko preduvjeta da bi se mogle koristiti

elektroničke usluge Porezne uprave:

1. Posjedovanje čip-kartice (engl. smart card) ili bilo kojeg drugog medija

za certifikate (usb token i sl.) Financijske agencije ili poslovnih banaka,

a koji sadrži par digitalnih certifikata izdanih od Fina RDC (Registar

digitalnih certifikata),

2. Posjedovanje čitača čip-kartice (ukoliko su certifikati pohranjeni na čip-

kartici),

3. Instalacija potrebnih softverskih komponenti za čitač čip-kartice, usb-

token i dr. prema navodima proizvođača,

4. Računalo minimalno preporučene konfiguracije,

5. Instaliranu aplikaciju e-Porezna.

Čip kartica sadrži par digitalnih certifikata koji jednoznačno

povezuju osobu s kriptografskim ključem koji će se koristiti prilikom

potpisivanja elektroničkih dokumenata. Korištenjem Fina kvalificiranog

digitalnog certifikata pohranjenog na čip kartici ili drugom nosaču

certifikata (Fine ili poslovnih banaka) moguće je elektronički potpisivati

naprednim elektroničkim potpisom kako dokumente u sklopu elektroničkih

usluga Porezne uprave, tako i nekih drugih sustava i usluga, npr. usluga Fine

ili poslovnih banaka.

Elektronički potpis ima jednaku pravnu snagu kao i vlastoručni

potpis i žig. U sklopu elektroničkih usluga Porezne uprave razmjenjeni

podaci podaci, bilo od strane obveznika prema Poreznoj upravi ili obratno

su elektronički potpisani.

Za izdavanje certifikata nadležna je Financijska agencija (FINA)

koja je ovlašteni izdavatelj certifikata u Republici Hrvatskoj. Za nabavku

certifikata potrebno je Fini predati zahtjev za izdavanje poslovnih digitalnih

certifikata (za neke usluge mogu se koristiti i osobni certifikati). Neke

42

poslovne banke na svojim medijima nude i opciju dodatnih certifikata Fine

koji se mogu koristiti i za elektroničke usluge Porezne uprave.

Nakon što korisnik preuzme certifikate potrebno je instalirati

upravljačke programe prema dobivenim uputama. Idući korak je instalacija

aplikacije e-Porezna, te ostalih programskih preduvjeta koje aplikacija treba

za normalan rad. Kako bi porezni obveznik mogao koristiti usluge e-

Porezne moraju mu se dodijeliti ovlaštenja. Ukoliko je porezni obveznik

osoba odgovorna za zastupanje poslovnog subjekta (odgovorna osoba u

poslovnom subjektu – vlasnik obrta, direktor, član uprave...) i posjeduje par

Fina poslovnih digitalnih certifikata postupak ovlaštenja može obaviti

putem aplikacije e-Porezna. Korisnik putem aplikacije treba popuniti,

potpisati i poslati zahtjev za elektroničkim poslovanjem. Sustav potom kroz

kratko razdoblje dodjeljuje ovlaštenja koja će klijentima omogućiti daljnji

rad u sustavu.

4.4.2. ZAKONSKE OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA OD 1.

SIJEČNJA 2012.

Izmjenama Općeg poreznog zakona (NN 18/11) propisani su

obveznici koji od 01.01.2012. moraju predavati Poreznoj upravi obrasce,

prijave, izvješća i drugu dokumentaciju u elektroničkom obliku, korištenjem

aplikacije e-porezna:

(http://www.obrtnicipula.hr/index.php?id=45&no_cache=1&tx_ttnews%5Btt_

news%5D=288&tx_ttnews%5BbackPid%5D=20,21.12.2012.)

Od 1. siječnja 2012. godine svi porezni obveznici koji su prema

odredbama Zakona o računovodstvu razvrstani u srednje ili velike poduzetnike

i obveznici PDV-a čija je godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih

usluga (oporezive i izvozne isporuke) veća od 800.000,00 kuna, a prema

pokazateljima utvrđenima na zadnji dan poslovne godine koja prethodi

poslovnoj godini za koju se sastavljaju porezne prijave ili drugi podaci

43

potrebni za oporezivanje, dužni su podnositi porezne prijave elektroničkim

putem. (Internet stranice Porezne uprave, 2011., str. 9.)

Sukladno navedenom, porezni obveznici koji moraju predavati

obrasce elektronskim putem mogu to raditi samostalno ili mogu opunomoćiti

osobu koja će u njihovo ime to raditi (npr. knjigovođu).

Od 01.01.2013. stupio je na snagu Zakon o fiskalizaciji u prometu

gotovinom2, a Zakonom je propisano: (http://www.obrtnici-

pula.hr/index.php?id=50., 21.12.2012.)

• Obveznici fiskalizacije su: fizičke i pravne osobe - obveznici poreza

na dohodak od samostalne djelatnosti ili poreza na dobit - za sve

djelatnosti za koje su, prema odredbama posebnih propisa,

obveznici izdavanja računa za isporuku dobra ili obavljene usluge.

• Djelatnosti izuzete od fiskalizacije (prema ovom zakonu): prodaja

karata ili žetona u putničkom prometu, naplata cestarine, punjenje

naftnim derivatima aviona na avio-servisima, prodaja vlastitih

poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima,

prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu, zaprimanje

uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim

igrama, prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata, pružanje

bankovnih usluga i usluga osiguranja, vođenje središnjeg

depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg

registra financijskih instrumenata, ostvareni prometi evidentirani

preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne

komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih,

elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba, te provođenje

zdravstvene zaštite – participacije za preglede i lijekove.

2Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Narodne novine, 133/12.

44

Početak obveze izdavanja fiskalnih računa nastaje od 01.01.2013. –

za obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju djelatnost «Pružanja

smještaja, te pripreme i usluživanja hrane» te svi veliki i srednji poduzetnici

prema Zakonu o računovodstvu (bez obzira na djelatnost), od 01.04.2013. – za

obveznike koji kao jednu od djelatnosti obavljaju bilo koju vrstu trgovine na

veliko i malo ili posredovanja u trgovini te održavanje i popravak motornih

vozila, a od 01.07.2013. – za sve ostale obveznike.

Uvjeti i koraci u postupku fiskalizacije su osigurati Internet vezu,

osigurati računalnu opremu (računalo, tablet, fiskalnu blagajnu ili dr. sa

pisačem), nabaviti računalni program za fiskalne kase, te nabaviti digitalni

certifikat od FINE (za elektronički potpis fiskalnih računa i identifikaciju

obveznika). Ovim zakonom se od 01.01.2013. ponovo uvodi obveza polaganja

gotovog novca (utrška) na poslovni račun istog dana, a najkasnije slijedećeg

dana.

4.4.3. E-POREZNA SA GLEDIŠTA POREZNE UPRAVE

Prema Pravilniku o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka

elektroničkim putem, Porezna uprava dužna je osigurati: (Pravilnik o

podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, 2011; čl.

9.)

• tehničke uvjete za preuzimanje podataka u elektroničkom obliku

koje porezni obveznici podnose na način propisan odredbama

Pravilnika,

• neprekidnost rada sustava Porezne uprave za komunikaciju

elektroničkim putem i

• tehničke uvjete potrebne za dostupnost podataka koje porezni

obveznici podnose na način propisan odredbama ovoga Pravilnika.

45

Dostupnost podacima koje porezni obveznici podnose elektroničkim

putem mora se omogućiti 24 sata dnevno i svakog dana u godini, osim u dane

održavanja, odnosno provjere rada sustava. Porezna uprava dužna je kao

poreznu tajnu čuvati podatke koje porezni obveznik podnosi elektroničkim

putem na način koji ih osigurava od neovlaštena pristupa, brisanja, mijenjanja

ili gubitka, sukladno važećim standardima te dobroj praksi upravljanja i zaštite

informacijskih sustava.

Očekivane koristi za Poreznu upravu očituju se u :

a) Uštedi vremena na unosu obrazaca i ispravljanju grešaka,

b) Uštedi vremena kod zaprimanja i manipulacije obrascima,

c) Uštedi vremena zbog manjeg broja telefonskih kontakata

(obzirom da su informacije dostupne poreznim obveznicima

putem aplikacija upita na Internetskim stranica Porezne uprave).

4.4.4. E-POREZNA SA GLEDIŠTA POREZNIH OBVEZNIKA

Kao osnovne prednosti predaje poreznih obrazaca i prijava putem

Interneta za porezne obveznike možemo izdvojiti:

a) Jednostavniji postupak predaje obrazaca uz kvalitetnu kontrolu

podataka,

b) Uštedu vremena zbog smanjenja ili eliminacije osobnih dolazaka

u Ispostave Porezne uprave,

c) Ubrzanje poslovnih procesa zbog brže predaje podataka uz

mogućnost korišenje posrednika (npr. računovodstvenih servisa)

za elektroničko poslovanje,

d) Raspolaganje aplikacijama vezanim uz poslovanje s Poreznom

upravom na jednom mjestu putem portala Porezne uprave,

e) Trenutna dostupnost informacija o statusu

(obavljeno/neobavljeno) transakcija putem elektroničke pošte ili

putem aplikacija upita, 24 sata dnevno, 365 dana godišnje.

46

4.5. ANKETNO ISTRAŽIVANJE

Za potrebe istraživanja implementacije projekta e-Porezna, korišteno

je više znanstvenih metoda, a za potrebu anketnog istraživanja najznačajnije su

metoda ispitivanja i ankete, te statističke metode koje su korištene za obradu

podataka. Istraživanje je provedeno metodom anketiranja.

Anketiranje je provedeno osobno od strane studenta (djelatnika

Porezne uprave) tijekom prosinca 2012. i siječnja 2013. godine, uz suradnju i

susretljivost voditeljice Odjela za utvrđivanje poreza za pravne osobe I, u

Poreznoj Ispostavi Rijeka mr. sc. Nele Ladić i svih službenika odjela.

Provedene su dvije ankete, anketa za službenike Porezne uprave i

anketa za korisnike projekta e-Porezna. Ankete su sastavljene u obliku

upitnika, a većina je pitanja Likertova tipa (pitanja intenziteta), što znači da je

u svakom pitanju bilo ponuđeno pet odgovora raspoređenih od izrazito

nepovoljnih do povoljnih.

Redoslijed ponuđenih odgovora na sva pitanja o implementaciji

projekta e-Porezna ujedno određuje i ocjenu, s tim što ocjena jedan (1) znači

nedovoljan, dva (2) dovoljan, tri (3) dobar, četiri (4) vrlo dobar i pet (5)

izvrstan. Rezultati dobiveni anketnim ispitivanje statistički su obrađeni i

razvrstani u tablice i grafikone.

4.5.1. ANKETA SLUŽBENIKA POREZNE UPRAVE

Anketa o implementaciji projekta e-Porezna sa gledišta davatelja

usluga, odnosno Porezne uprave provedena je u Poreznoj upravi Ispostavi

Rijeka u dva odjela, Odjel za utvrđivanje poreza za pravne osobe I i Odjel za

utvrđivanje poreza za pravne osobe II u razdoblju od prosinca 2012. do siječnja

2013. godine, a anketirani su svi zaposleni u navedenim odjelima, odnosno

ukupno 22 službenika čime je osigurana reprezentativnost uzorka.

47

Ispitanici su bili zainteresirani i otvoreni za suradnju, a mogućih

nejasnoća za vrijeme anketiranja nije bilo. Anketa se sastojala od 8 pitanja sa

ponuđenim odgovorima, a rezultati slijede u nastavku.

Tablica 1. Uvođenje elektroničkih usluga putem implementacije projekta

e-Porezna podržavate i smatrate opravdanim

Uvođenje projekta e-Porezna Broj anketiranih Udio

ne podržavam 0 0%

djelomično (u manjoj mjeri)

podržavam 0 0%

djelomično (u većoj mjeri) podržavam 0 0%

podržavam 9 41%

podržavam u potpunosti 13 59%

UKUPNO 22 100%

Tablica 1. prikazuje mišljenje službenika Porezne uprave Ispostava

Rijeka o uvođenju elektroničkih usluga putem implementacije projekta e-

Porezna. Većina ispitanika, njih 13 odgovorila je da uvođenje projekta e-

Porezna podržava u potpunosti i njegovo uvođenje smatra opravdanim, što

predstavlja visok udio od 59%. Ostalih 9 anketiranih službenika podržava

uvođenje i ocjenjuje ga ocjenom vrlo dobar. Vrijedan je podatak da nitko od

anketiranih ne podržava uvođenje projekta što ukazuje na visoko zadovoljstvo

provedbom projekta od strane samih djelatnika.

Tablica 2. Jesu li podaci poreznih obveznika sigurnosno zaštićeni u

procesima dostave, obrade i čuvanja podataka

Sigurnost podataka Broj anketiranih Udio

u potpunosti su nezaštićeni 0 0%

uglavnom su nezaštićeni 0 0%

48

djelomično su zaštićeni 4 18,2%

u velikoj mjeri su zaštićeni 10 45,5%

u potpunosti su zaštićeni 8 36,3%

UKUPNO 22 100%

Na pitanje o sigurnosti i zaštićenosti podataka poreznih obveznika,

svi su službenici odgovorili da su podaci zaštićeni, no u različitoj mjeri. Tako

45,5% ispitanika smatra da su podaci obveznika u velikoj mjeri zaštićeni, da su

potpuno zaštićeni smatra njih 8, odnosno 36,3%. 18,2% ispitanika mišljenja je

da su podaci djelomično zaštićeni, a niti jedan službenik PU ne smatra da su

podaci nezaštićeni, što svakako ulijeva sigurnost i povjerenje u sustav.

Prosječna ocjena sigurnosti zaštite podataka poreznih obveznika

dobivena anketiranjem je 4,18.

Tablica 3. Da li je smanjen broj osobnih dolazaka stranaka u ispostave Porezne

uprave

Broj dolazaka stranaka u PU Broj anketiranih Udio

nije smanjen, već povećan 0 0%

ostao je na istoj razini 4 18,2%

djelomično je smanjen 8 36,3%

u velikoj mjeri je smanjen 10 45,5%

u potpunosti je smanjen 0 0%

UKUPNO 22 100%

Službenici PU Ispostava Rijeka smatraju da je uvođenjem e-Porezne

broj osobnih dolazaka stranaka u Poreznu upravu ostao na istoj razini ili se

smanjio, što je i prikazano na grafikonu 1.

49

Grafikon 1. Broj dolazaka stranaka u Poreznu upravu

Iz grafikona je vidljivo da je većina ispitanika mišljenja da je nakon

uvođenja e-Porezne broj osobnih dolazaka poreznih obveznika smanjen ili je

ostao na istoj razini. Gotovo polovica ispitanih, njih 45,5% smatra da je broj

osobnih dolazaka smanjen u velikoj mjeri, manji dio ispitanika 36,3% smatra a

je djelomično smanjen.

Prema mišljenju ispitanih, broj dolazaka nije u potpunosti smanjen,

ali nije ni povećan. Ta činjenica pokazuje visok stupanj uštede na vremenu u

samom izravnom radu i komuniciranju sa poreznim obveznicima, ali i značajnu

uštedu na vremenu poreznih obveznika koja je potrebna za osobnu predaju

obrazaca i ostale dokumentacije.

Tablica 4. Da li smanjen opseg poslova referenata u poreznim ispostavama pri

obradi obrazaca; zaprimanju, unosu, promjenama, ispravcima

obrazaca, te arhiviranju i čuvanju dokumenata

Opseg poslova referenata Broj anketiranih Udio

nije smanjen, već povećan 0 0%

ostao je na istoj razini 3 13,7%

djelomično je smanjen 14 63,6%

u velikoj mjeri je smanjen 5 22,7%

u potpunosti je smanjen 0 0%

UKUPNO 22 100%

50

Iako je sustav e-Porezna strukturiran tako da službenicima olakšava

rad, odnosno pomaže u primanju obrazaca i obradi dostavljenih podataka; tek

22,7% ispitanih se izjasnilo da je korištenjem e-Porezne opseg poslova u

velikoj mjeri smanjen. Najveći broj anketiranih, 14 službenika, odgovorilo je

da su poslovi smanjeni tek djelomično, a 13,7% smatra da je opseg poslova

ostao na istoj razini.

Razlozi se mogu tražiti zbog dolazaka stranaka radi predaje obrazaca

na elektronskom mediju kao i čestim dolascima radi upita o nepravilnostima i

poteškoćama u radu samog sustava e-Porezna, koji su sve učestaliji, unatoč

postojanju Kontakt centra i mogućnosti upita putem e-maila Službi tehničke

podrške. Na pitanje o opsegu poslova nakon uvođenja sustava e-Porezna

dobivena je prosječna ocjena 3,09.

Tablica 5. Da li je skraćeno vrijeme unosa podataka - obrazaca u informacijski

sustav Porezne uprave

Opseg poslova referenata Broj anketiranih Udio

nije smanjeno, već povećano 0 0%

ostalo je na istoj razini 0 0%

djelomično je smanjeno 7 31,82%

u velikoj mjeri je smanjeno 13 59,09%

u potpunosti je smanjeno 2 3,09%

UKUPNO 22 100%

E-Porezna kao visoko razvijeni informacijski sustav, konfigurirana

je s ciljem olakšavanja posla ne samo službenicima Porezne uprave već i

korisnicima iste, odnosno poreznim obveznicima. Jedna od najznačajnijih

prednosti koja se ostvaruje korištenjem navedenog projekta zasigurno jest

ušteda vremena, koje je u suvremeno doba jedan od ključnih ekonomskih

resursa.

51

Anketiranjem službenika, potvrđena je konstatacija da je vrijeme

unosa podataka - obrazaca u informacijski sustav Porezne uprave skraćeno.

Više od polovine ispitanika mišljenja je da je vrijeme unosa podataka -

obrazaca u informacijski sustav Porezne uprave u velikoj mjeri smanjeno.

31,82% ispitanih odgovorilo je da je smanjeno, a 2 djelatnika PU smatraju da

je vrijeme smanjeno u potpunosti.

Prosječna ocjena anketiranih u vezi s mišljenjem o smanjenju

vremena potrebnog za unos podataka u informacijski sustav je 3.77.

Tablica 6. Obzirom da sustav upozorava na nelogočnosti kod unosa podataka,

da li je smanjen broj kontakata sa strankama u cilju ispravaka i

dopuna podataka, te povećana točnost podataka

Kontakti sa strankama u cilju

ispravaka i dopuna podataka Broj anketiranih Udio

nije smanjen, već povećan 2 9,09%

ostao je na istoj razini 4 18,18%

djelomično je smanjen 13 59,09%

u velikoj mjeri je smanjen 3 13,64%

u potpunosti je smanjen 0 0%

UKUPNO 22 100%

Iako je informacijski sustav Porezne uprave strukturiran tako da

korisnika upozorava na nelogičnosti kod unosa podataka u aplikaciju e-

Porezna i tako smanjuje kontakte korisnika sustava sa službenicima Porezne

uprave, tek nešto manje od četvrtine ispitanika smatra da su kontakti sa

strankama u cilju ispravaka i dopuna podataka ostali na istoj razini i da broj

kontakata nije smanjen, nego čak i povećan.

Najveći je broj službenika odgovorio da su kontakti sa strankama

djelomično smanjeni, njih 13, dok 13,64% službenika smatra da su kontakti

52

smanjeni u velikoj mjeri. Predlaže se da kad obveznik dobije upozoravajuću

poruku da obrazac ima nedostataka i/li nepravilnosti, trebalo bi se onemogućiti

korisniku da takav nepotpun obrazac pošalje sve dok se nedostaci ne otklone.

Niti jedan od anketiranih djelatnika ne smatra da su kontakti sa

strankama smanjeni u potpunosti, a navedeno je prikazano na grafikonu koji

slijedi.

Grafikon 2. Kontakti sa strankama u cilju ispravaka i dopuna podataka

Prema mišljenju anketiranih, sustav nema značajnih nedostataka.

Pojedini službenici istaknuli su da je potrebna veća kontrola podataka, te su

predložili da se pasivizirani obrasci, odnosno oni s nekom greškom koji su

zaprimljeni, ali nisu provedeni do kraja, uklone odnosno izbrišu iz aplikacije.

Jedna od zamjerki je što se godišnji obrasci IP, ID-1 ne mogu predati

elektronski nego se moraju nositi na mediju u Poreznu upravu gdje ga referenti

učitavaju u sustav, te predlažu uvođenje navedene opcije. Rezultati mišljenja o

nedostacima sustava prikazani su na grafikonu.

53

Grafikon 3. Mišljenje o nedostatku sustava

Iz grafikona je vidljivo da je 77,27% ispitanika mišljenja da sustav

nema nedostataka, a 22,73% smatra da određeni nedostaci postoje.

Tablica 7. Zadovoljstvo poreznih obveznika uvođenjem usluga e-Porezna

temeljem osobnog opažanja službenika i očitovanja stranaka

Zadovoljstvo poreznih obveznika Broj anketiranih Udio

jako nezadovoljni 0 0%

Nezadovoljni 0 0%

niti nezadovoljni niti zadovoljni 7 31,82%

Zadovoljni 13 59,09%

jako zadovoljni 2 9,09%

UKUPNO 22 100%

Posljednjim se pitanjem ispitivalo zadovoljstvo poreznih obveznika

projektom e-Porezna iz perspektive službenika Porezne uprave koji

svakodnevno kontaktiraju sa krajnjim korisnicima sustava.

O zadovoljstvu poreznih obveznika, više od polovice ispitanih

službenika (59,09%) odgovorilo je da su porezni obveznici zadovoljni što bi

odgovaralo ocjeni vrlo dobar. Svega dvoje službenika smatra da su korisnici

54

jako zadovoljni, a 31,82% mišljenja je da su porezni obveznici niti

nezadovoljni niti zadovoljni uvođenjem usluga e-Porezna. Obećavajući je

podatak da niti jedan anketirani službenik ne smatra da su korisnici jako

nezadovoljni i nezadovoljni.

4.5.2. ANKETA KORISNIKA USLUGA E-POREZNA

Implementacija projekta e-Porezna od strane korisnika usluge,

provedena je anketiranjem knjigovodstvenih servisa budući je odabrani uzorak

reprezentativan u odnosu na veliki broj individualnih korisnika. Anketiranje je

provedeno na uzorku od 30 knjigovodstvenih servisa kojima je postavljeno 10

pitanja sa ponuđenim odgovorima, a rezultati su izloženi u nastavku.

Tablica 8. Koristite li uslugu e-Porezna

Korištenje usluge e-Porezna Broj anketiranih Udio

ne koristim 0 0%

ne koristim, ali je u planu/fazi

uvođenja 0 0%

koristim u pojedinim segmentima 4 13,33%

koristim u potpunosti 26 86,67%

UKUPNO 30 100%

Od ukupno 30 anketiranih knjigovodstvenih servisa, svi koriste

uslugu e-Porezna. U potpunosti ju koristi 26 anketiranih korisnika, što

predstavlja udio od 86,67% od ukupno ispitanih. Ostalih 4 anketiranih

knjigovodstvenih servisa aplikaciju koristi u pojedinim segmentima, a u

sljedećem se pitanju analiziraju usluge ePorezne koje se najčešće koriste.

Tablica 9. Koje elektroničke usluge e-Porezne najčešće koristite

Najčešće korištene usluge

Broj

odgovora Udio

ePKK – uvid u porezno-knjigovodstvenu

karticu putem Interneta 30 100%

55

ePDV i ePDV-K – popunjavanje i

podnošenje PDV obrazaca putem Interneta 26 86,67%

eID – popunjavanje i podnošenje ID

obrazaca putem Interneta 26 86,67%

ePD – popunjavanje i podnošenje obrasca

godišnje prijave poreza na dobitputem

Interneta 20 66,67%

eSR – popunjavanje i podnošenje obrasca

spomeničke rente putemInterneta 14 46,67%

eTZ – popunjavanje i podnošenje obrasca

turističke zajednice putem Interneta 14 46,67%

UKUPNO 30 100%

Razvidno je iz tablice 9. da je najčešće korištena usluga e-Porezne e-

PKK, odnosno uvid u porezno-knjigovodstvenu karticu putem Interneta koju

koriste svi anketirani knjigovodstveni servisi.

U ovom je pitanju ispitanicima pružena mogućnost višestrukih

odgovora, tako da 86,67% ispitanika koristi ePDV i ePDV-K – popunjavanje i

podnošenje PDV obrazaca putem Interneta te eID, odnosno popunjavanje i

podnošenje ID obrazaca putem Interneta.

Najmanje korištene usluge jesu eSR i eTZ pomoću kojih se

popunjavaju i podnose obrasci spomeničke rente i turističke zajednice, a koristi

ih manje od polovice anketiranih servisa, 46,67%. Budući je u ovom pitanju

bilo više odgovora, korisna je činjenica da skoro pola anketiranih

knjigovodstvenih servisa koristi sve dostupne elektroničke usluge e-Porezne.

Zastupljenost pojedine usluge prikazana je i grafički na idućoj

stranici.

56

Grafikon 4. Najčešće korištene usluge e-Porezne

Sljedeća dva pitanja odnosila su se na dostavljanje obrazaca na

elektroničkom mediju. Analizirajući odgovore, zadovoljavajući su rezultati koji

govore da svi anketirani knjigovodstveni servisi koriste mogućnost dostavljanja

obrazaca na elektroničkom mediju i uglavnom se dostavljaju svi mogući, što je

i prikazano tablicom 10.

Tablica 10. Dostava obrazaca elektroničkim putem

Dostava obrazaca elektroničkim putem

Broj

odgovora Udio

PDV obrazac 26 86,67%

PDV-K obrazac 24 80%

ID obrazac 24 80%

IP obrazac 17 56,67%

PPO obrazac 6 20%

PDMO obrazac 6 20%

UKUPNO 30 100%

Anketirani knjigovodstveni servisi na elektroničnom mediju najčešće

dostavljaju PDV, ODV-K i ID obrazac. 86,67% ispitanika dostavlja PDV

obrazac, PDV-K i ID obrazac dostavlja 24 knjigovodstvenih servisa, odnosno

57

80% od ukupnog broja, a IP obrazac dostavlja njih 17. Najmanji broj

knjigovodstvenih servisa, njih 6 dostavlja PPO obrazac i PDMO obrazac.

Zastupljenost dostave pojedinog obrasca prikazuje se i na grafikonu 5.

Grafikon 5. Dostava obrazaca elektroničkim putem

Iz grafikona je vidljivo da je PDV obrazac najzastupljeniji obrazac

koji se dostavlja PU na elektroničkom mediju. Slijedi PDV-K obrazac i ID

obrazac, zatim IP obrazac, te najmanje dostavljeni PPO i PDMO obrasci. Od

ukupnog broja anketiranih, 6 knjigovodstvenih servisa dostavlja sve

raspoložive obrasce na elektroničkom mediju.

Tablica 11. U kojim je segmentima korištenje usluge e-Porezna olakšalo Vaše

poslovanje

Segmenti olakšanja poslovanja

Broj

odgovora Udio

unos podataka u obrasce 3 10%

izmjena podataka u obrascima 6 20%

dostava obrazaca Poreznoj upravi 30 100%

arhiviranje dokumenata 0 0%

čuvanje dokumenata 0 0%

UKUPNO 30 100%

58

Korištenje usluge e-Porezna olakšava svakodnevno poslovanje

poreznih obveznika. Anketirani su istaknuli dostavu obrazaca Poreznoj upravi

kao najznačajniju uštedu ne samo troškova već i vremena. Svi ispitanici, njih

30 odgovorilo je da upravo u dostavi obrazaca elektroničkim putem, umjesto

fizičkom dostavom u PU, ostvaruje najznačajnija ušteda.

Korištenje usluge e-Porezna olakšava poslovanje korisnika i u

segmentu samog unosa podataka u obrasce kao i u njihovim izmjenama.

Arhiviranje i čuvanje dokumenata nije označeno kao segment u kojem je

olakšano poslovanje korištenjem ove usluge.

Tablica 12. Smatrate li da je razmjena elektroničkih dokumenata između Vas

kao korisnika i Porezne uprave sigurna

Sigurnost razmjene el. dokumenata

Broj

anketiranih Udio

u potpunosti je nesigurna 0 0%

uglavnom je nesigurna 2 6,67%

djelomično je sigurna 1 3,33%

u velikoj mjeri je sigurna 19 63,33%

u potpunosti je sigurna 8 26,67%

UKUPNO 30 100%

Sigurnost razmjene elektroničkih dokumenata od iznimne je važnosti

za poslovanje i povjerenje na razini Porezna uprava – krajnji korisnik. Sustav

ePorezna zadovoljava visoke standarde sigurnosti kako bi se osigurao siguran i

nekompromitiran prijenos podataka u elektroničkim transakcijama. Većina

ispitanika, 63,33% smatra da je sigurnost elektroničke razmjene dokumenata u

velikoj mjeri sigurna. 8 servisa smatra da je u potpunosti sigurna, a 6,67% da je

uglavnom nesigurna što korespondira s ocjenom dovoljan. Gleda li se na

anketni upitnik kao cjelinu s aspekta sigurnosti razmjene, može se reći da je

prosječna ocjena razmjene elektromičkih podataka ocjenjena ocjenom 2,76. U

nastavku, ocjenjuje se poteškoće i nepravilnost u radu sustava.

59

Grafikon 6. Poteškoće i nepravilnosti u radu sustava

Više od pola ispitanih knjigovodstvenih servisa, 60% anketiranih,

nije se susretalo sa većim poteškoćama i nepravilnostima u radu sustava e-

Porezna. Anketirani su kao veću nepravilnost istaknuli što sustav ne prihvaća

ID obrasce s negativnim predznakom, te da se zna dogoditi pogreška prilikom

slanja kod programske kontrole imena poduzetnika i osobnog identifikacijskog

broja. Eventualno poteškoće mogu se riješiti na više načina; kontaktiranjem

referenta u Poreznoj upravi, upitom na mail Tehničkoj podršci , kontaktiranjem

Kontakt centra i putem brošure za korištenje. Najzastupljenije metode

prikazane su na grafikonu 7.

Grafikon 7. Otklanjanje poteškoća u radu sustava

60

Iz grafikona 6. vidljivo je da su poteškoće u radu sustava e-Porezna u

40% slučajeva otklonjene kontaktiranjem Kontakt centra, zatim uz pomoć

referenta u Poreznoj upravi (36,67%), a u 30% slučajeva upitom na mail

Tehničkoj podršci. 3 su knjigovodstvena srvisa bila primorana angažirati

informatičara o svom trošku, a u 6,67% slučajeva pomogla je brošura za

korištenje aplikacije.

Tablica 13. Koje su najznačajnije koristi koje se ostvaruju primjenom usluge

e-Porezna

Koristi korištenja usluge e-Porezna

Broj

anketiranih Udio

nema ih 0 0%

iskorištenje podatkovnih i informacijskih

resursa 14 46,67%

smanjenje troškova 12 40%

efikasnije ispunjavanje obveza prema Poreznoj upravi 23 76,67%

bolja informiranost o pravima i obvezama 3 10%

UKUPNO 30 100%

Primjenom usluge e-Porezna korisnici usluge ostvaruju brojne

koristi, a 76,67% anketiranih istaknulo je kao najznačajniju efikasnije

ispunjavanje obveza prema Poreznoj upravi, zatim iskorištenje podatkovnih i

informacijskih resursa i smanjenje troškova.

Niti jedan anketirani ne smatra da se koristi ne ostvaruju, a

sveoukupno zadovoljstvo korištenjem usluge prikazano je na tablici 14.

Tablica 14. Da li ste zadovoljni uslugom e-Porezna

Zadovoljstvo uslugom e-Porezna

Broj

anketiranih Udio

jako nezadovoljni 0 0%

Nezadovoljni 0 0%

niti nezadovoljni niti zadovoljni 3 10%

zadovoljni 19 63,33%

61

jako zadovoljni 8 26,67%

UKUPNO 30 100%

Primjenom usluge e-Porezna korisnici usluge ostvaruju brojne

koristi, a 76,67% anketiranih istaknulo je kao najznačajniju efikasnije

ispunjavanje obveza prema Poreznoj upravi, zatim iskorištenje podatkovnih

i informacijskih resurs i smanjenje troškova.

Niti jedan anketirani ne smatra da se ne koristi ne ostvaruju, a

sveokupno zadovoljstvo korištenjem usluge prikazano je na tablici 14.

Kako je iz tablice 14. vidljivo, 90% anketiranih zadovoljno je

uslugom e-Porezna. Njih 63,33% a odgovorilo je da je zadovoljno, a

26,67% je jako zadovoljno uslugom. Svega 3 knjigovodstvena servisa nije

niti nezadovoljno niti zadovoljno.

Neki od njih imali su primjedbu na rad e-Porezne koja se odnosi se

na radno vrijeme za prihvat kartica poreznog knjigovodstva. Naime, e-

Porezna dostupna je svih 24 sata za slanje dokumenata. Međutim, za prihvat

kartica postoji ograničenje i radno vrijeme što predstavlja problem onim

korisnicima koji bi tu mogućnost koristili i navečer poslije 19 sati kao i

subotom poslije 15 sati.

62

5. GOSPODARSKI UČINCI E-POREZNE

Da bi se dobio uvid u važnost gospodarskih učinaka e-Porezne, u

ovom se poglavlju analiziraju sljedeće tematske jedinice:

1) prednosti i nedostaci usluga e-Porezna,

2) sigurnost i zaštita podataka,

3) elektroničke usluge Porezne uprave u budućnosti te,

4) Porezna uprava iz perspektive ulaska Republike Hrvatske u

Europsku Uniju

5.1. PREDNOSTI I NEDOSTACI USLUGA E-POREZNE

Informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) uvodi

transparentnost u procese u javnoj upravi, omogućuje automatizaciju i

reinženjering poslovnih procesa (programa HITRO.HR), omogućuje učinkovit

nadzor i kontrolu postupaka putem upravljačkih informacijskih sustava,

olakšava pristup do informacija cjelokupnoj javnosti i pojednostavljuje praćenje

žalbenih postupaka. To onemogućava odgađanje provedbe postupaka, uklanja

voluntarizam i arbitrarnost u njihovoj provedbi te smanjuje broj pogrešaka.

Također se smanjuje potreba za osobnim kontaktom sa službenicima

koji provode postupak, a s druge strane izgrađuje se povjerenje u javnu upravu

(e-Pravosuđe, e-Zdravstvo, e-Obrazovanje).

Informacijski sustavi nadalje olakšavaju otkrivanje i istraživanje

korupcije te povećavaju odgovornost službenika i podižu kvalitetu upravnih

postupaka. Javna dostupnost informacija pomaže izgradnju povjerenja u

institucije i olakšava praćenje postupaka.

Elektroničkim prijenosom propisanih obrazaca prijava, izvješća te

drugih podataka bitnih za oporezivanje, koje u zakonom utvrđenim rokovima

porezni obveznici trebaju dostavljati nadležnoj ispostavi PU prema svom

63

sjedištu i prebivalištu ili uobičajenom boravištu, za poreznog obveznika

ostvaruju se određene prednosti, a to su: (Mahović Komljenović, 2011; str. 82.)

• mogućnost brže dostave podnesaka i ušteda vremena jer nema potrebe

za osobnim odlaskom u ispostavu radi predaje dokumentacije,

• smanjenje troškova s osnove papirnate dokumentacije i radnih sati

utrošenih za njenu pripremu, kao i izdataka za poštarinu,

• neprekidnost rada i mogućnost komunikacije s Poreznom upravom 24

sata dnevno i svaki dan u godini, osim u dane održavanja odnosno

provjere rada sustava, te mogućnost davanja ovlaštenja trećoj osobi –

opunomoćeniku za elektroničko poslovanje.

Osnovne prednosti predaje porezne prijave putem Interneta za

porezne obveznike su slijedeće: (Lamza Maronić, Glavaš, Bagarić, 2009; str.

237.)

• jednostavnost predaje obrazaca uz kvalitetne kontrole podataka,

• smanjenje fizičkog kontaktiranja,

• ubrzanje predaje poreznih prijava i poslovnih procesa,

• dostupnost informacija o obavljenim i neobavljenim transakcijama,

putem e-maila ili aplikacijama upita.

Prednosti predaje poreznih prijava putem Interneta za Poreznu

upravu su značajne, a neke od njih su:

• ušteda vremena na unosu obrazaca i ispravljanju grešaka,

• ušteda vremena na manipuliranju dokumentacijom,

• ušteda vremena zbog smanjenja telefonskih kontakata.

Korištenjem sustava elektroničkog sustava Porezne uprave e-

Porezna, porezni obveznici mogu brže i jednostavnije izvršavati svoje obveze

u pogledu podnošenja poreznih prijava i izvješća u odnosu na podnošenje istih

u papirnatom obliku.

64

5.2. SIGURNOST I ZAŠTITA PODATAKA

Upravljanje sigurnošću informacijskih sustava podrazumijeva

uspostavu sustava odgovornosti, identifikaciju resursa, njihovo vrednovanje,

odnosno procjenu rizika i upravljanje rizikom, izradu odgovarajućih

sigurnosnih politika i implementaciju u stvarno okruženje na temelju rezulta

procjene rizika i definiranih sigurnosnih politika. (Vukmirović, S; Čapko Z;

2009; p.270.)

Porezna uprava dužna je kao poreznu tajnu čuvati podatke koje

porezni obveznik podnosi elektroničkim putem na način koji ih osigurava od

neovlaštena pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka, sukladno važećim

standardima, te dobroj praksi upravljanja i zaštite informacijskih sustava. Za

svaki računalni sustav, odnosno program koji porezni obveznik koristi za

pohranu ili slanje podataka Poreznoj upravi elektroničkim putem, porezni

obveznik mora odrediti osobu koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu

izradu sigurnosnih kopija i za postupak obnove podataka u slučaju greške ili

gubitka podataka. Porezni obveznik mora čuvati u izvornom, elektroničkom

obliku koji sadrži napredni elektronički potpis: porezne prijave, izvješća i

druge podatke koje elektroničkim putem podnosi Poreznoj upravi, te obavijesti

koje elektroničkim putem primi od Porezne uprave.

Postupci izrade sigurnosnih kopija i obnove podataka trebaju biti

takvi da omoguće sigurnu i cjelovitu obnovu podataka u kratkom roku.

Prilikom pohrane sigurnosnih kopija na mjesto čuvanja, porezni obveznik

dužan je provjeriti njihovu cjelovitost, čitljivost i ispravnost. (Pravilnik o

podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, 2011., čl.

10.)

Porezna uprava dužna je provoditi mjere osiguranja i zaštite

pohranjivanja podataka koje porezni obveznici dostave elektroničkim putem te

provoditi mjere održavanja i provjere ispravnosti rada sustava Porezne uprave

za komunikaciju elektroničkim putem. Ravnatelj Porezne uprave određuje

65

sredstva zaštite i ovlaštene osobe za provedbu mjera osiguranja i zaštite

pristupa sustavu Porezne uprave za komunikaciju elektroničkim putem. Mjere,

uvjeti i sredstva zaštite smatraju se službenom tajnom. (Pravilnik o podnošenju

poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem, 2011; čl. 11.)

Jedan od preduvjeta za ostvarivanje pravne sigurnosti u

elektroničkom poslovanju jest i postojanje elektroničkog identiteta poslovnih

subjekata i građana. Zakonom o elektroničkoj trgovini i Zakonom o zaštiti

potrošača regulirano je e-poslovanje u cjelini, kao i njegovi dijelovi: e-

transakcije i e-trgovanje. Zakon o elektroničkom novcu, Zakon o elektroničkim

financijama i Zakon o porezu na e-dobit i e-dohodak reguliraju e-financije, e-

porez i e-novac.

Za e-privatnost i zaštitu podataka skrbe se:

• Zakon o zaštiti osobnih podataka – u dijelu koji se odnosi na prikupljanje i

zadržavanje ili na distribuciju osobnih podataka

• Zakon o telekomunikacijama – u dijelu koji se odnosi na zaštitu imena

internetskih domena

Zakon o informacijskoj sigurnosti, Zakon o sprječavanju e-

kriminala, te skup posebnih mjera i pravilnika reguliraju e-sigurnost poslovanja

u e-okruženju. Digitalni potpis, kao i vlastoručni potpis, koristi se za dokaz

autorstva ili suglasnosti sa sadržajem potpisanog dokumenta, no s nekim

razlikama. Osoba koja želi digitalno potpisati neki dokument čini to tako da

svojim tajnim ključem (koji zna samo ta osoba) šifrira dokument koji želi

digitalno potpisati. Takav digitalno potpisani dokument nije zaštićen od čitanja,

jer se dešifriranje obavlja javnim ključem.

Osoba koja primi taj dokument, dešifrira ga javnim ključem osobe

koja je potpisala dokument i ako je stvarno ta osoba, čiji se javni ključ koristi

za dešifriranje poruke, šifrirala (potpisala) dokument, dobivamo izvorni

dokument. ( http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8Dnik-e-

Poslovanje.pdf, 21.12.2012.)

66

Elektroničkim potpisom osigurava se integritet poslanog obrasca te

je na prijamnoj strani moguće jednoznačno utvrditi je li neka treća osoba

namjerno ili nenamjerno modificirala njegov sadržaj. Elektronički potpis ima

istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis i otisak pečata ako je izrađen

u skladu sa zakonom.

Svrha enkripcije poslanih podataka je zaštita privatnosti. XML

obrazac će biti poslan korištenjem javne infrastrukture, odnosno Interneta što

znači da će potencijalno biti izložen čitanju i od strane trećih osoba. Međutim,

konverzijom čitljivog teksta u tzv. chipertext, odnosno skup nerazumljivih

znakova, samo prijamna strana, ona čiji je digitalni certifikat korišten prilikom

enkripcije, može tako enkriptiranu poruku pretvoriti natrag u čitljivi i

upotrebljivi oblik, odnosno sve dok XML obrazac ne dođe do samog računala

Porezne uprave na kojem se izvršava servis i gdje će ujedno biti proknjižen,

ostaje u enkriptiranom obliku. Odgovor servisa, novi XML dokument, u

jednom svom dijelu uključuje i inicijalni obrazac prijave poreza na dodanu

vrijednost. Digitalno je potpisan od strane servisa, odnosno korištenjem

certifikata izdanog od strane FINA-e Poreznoj upravi. Prije slanja odgovora

korisniku, sam XML dokument u vidu odgovora također se enkriptira pa se

tako osigurava privatnost podataka sadržanih u odgovoru poreznom obvezniku.

Posjedovanjem tog dokumenta porezni obveznik ima dokaz da je točno

određenog datuma Poreznoj upravi prijavio PDV za neko obračunsko razdoblje

(Čelina, 2006; str. 114.).

5.3 ELEKTRONIČKE USLUGE POREZNE UPRAVE U

BUDUĆNOSTI

Porezna uprava kontinuirano obavlja instalaciju aplikacije ePorezna i

edukaciju djelatnika ovlaštenih za zaprimanje punomoći i dodjelu ovlaštenja.

Daljnji postupci instalacije i edukacije se usklađuju s novom informatizacijom

Porezne uprave. U planu je puštanje u produkciju nove verzije aplikacije koja

donosi određene izmjene u postupku dodjele ovlaštenja, prilagodbu izmjenama

poreznih stopa i određena poboljšanja u smislu lakšeg korištenja.

67

Upravljanje dokumentima će se integrirati u novi projekt koji će

obuhvatiti digitalizaciju cijele Porezne uprave. APIS-IT, vanjski partner koji

pruža usluge u izradi i održavanju aplikacija poreznih evidencija, radi na

uvođenju modernih metodologija na IT području kroz projekt preoblikovanja

registra poreznih obveznika.

Prema korisničkom priručniku Porezne uprave, u budućnosti se

planira nadogradnja aplikacije ePorezna s novim elektroničkim obrascima

implementiranih kao novim modulima aplikacije ePorezna. Kada će u

budućnosti biti razvijeni novi moduli ePorezna aplikacije, kod pokretanja

aplikacije korisnik će o tome biti obaviješten. Korisnik će (prema želji i

potrebama) moći obaviti preuzimanje novih modula (tj. novih elektroničkih

obrazaca ePorezna aplikacije) i na taj način će se obavljati kontrolirana

nadogradnja aplikacije.

U okviru važeće Strategije Porezne uprave za razdoblje 2008.-2013.

godine ostvarena su brojna poboljšanja. Ta su postignuća polazište za

postavljanje i ostvarenje strateških ciljeva u sljedećem razdoblju. Određene su

promjene potrebne kako bi se Porezna uprava razvijala u skladu s najboljom

europskom praksom i kako bi mogla kvalitetnije ispunjavati svoju temeljnu

zadaću. Napredak je moguć uz odani rad zadovoljnih zaposlenika, čime se

nužno doprinosi zadovoljstvu poreznih obveznika uz maksimalnu učinkovitost

poslovanja. Produktivnost i kvaliteta usluga poreznim obveznicima ovise o

zadovoljstvu zaposlenika, koji su najvažniji potencijal Porezne uprave.

Uzajamna komunikacija i učinkovita primjena postojećih resursa

odlučujući su za uspješnost svake organizacije. Uzajamno poštovanje, osjećaj

odgovornosti i sigurna, zdrava radna okolina preduvjet su za kvalitetno

obavljanje zadanih poslova i aktivno sudjelovanje u ostvarenju zajedničkih

ciljeva. Provedba Strategije i zacrtanih planova, kao i učinkovito odvijanje

procesa, osigurava se dobrom organizacijom upravljanja procesima, razvojem i

potpunim iskorištenjem potencijala zaposlenika u svim organizacijskim

68

jedinicama. Partnerstvo s poreznim obveznicima važna je karika za

besprijekorno funkcioniranje Porezne uprave i ostvarenje njezinih strateških

ciljeva. U tom su smislu inovacije i kontinuirana ponuda kvalitetnih usluga od

iznimnog značenja. (Strategija Porezne uprave za razdoblje od 2011. do 2015.

godine, 2011; str. 16.)

U cilju povećanja administrativnog kapaciteta Porezne uprave

razvijat će se i usavršavati informacijski sustav koji će biti orijentiran na

kvalitetu usluga poreznim obveznicima. Porezna uprava će nastaviti realizaciju

projekata interkonektivnosti i interoperabilnosti informacijskog sustava

Porezne uprave s EU. Izradit će se plan kontinuiranog poslovanja radi

osiguranja dostupnosti cjelokupnog informacijskog sustava Porezne uprave.

Također, u sklopu plana kontinuiranog poslovanja radit će se na izgradnji

infrastrukture za potrebe rada s pričuvne lokacije. Daljnji razvoj

informacijskog sustava ima sljedeće karakteristike: (Strategija Porezne uprave

za razdoblje od 2011. do 2015. godine, 2011., str. 16.)

• razvoj informacijskog sustava uskladiti sa strategijom poslovanja kroz

Strategiju razvoja informacijskog sustava,

• podići razinu zrelosti informacijskog sustava primjenom integralnog

okvira upravljanja informacijskim sustavom (Cobit v 4.1. framework).

Porezna uprava nastavlja s razvijanjem usluga poreznim

obveznicima, što je ključni faktor unaprjeđenja dobrovoljnog izvršenja

poreznih obveza. Porezni je postupak potrebno kontinuirano pojašnjavati, kako

bi se smanjio otpor poreznih obveznika prema Poreznoj upravi i izvršenju

poreznih obveza. Pri tome izuzetno važnu ulogu ima najbrži i najlakši način

dostave i primitka informacija putem internetske stranice Porezne uprave.

U planu je redizajn internetske stranice kako bi se osigurao

jednostavan i brz pristup. Projekt uvođenja kontakt centra pokazao se vrlo

uspješnim i u narednom će se razdoblju dodatno unaprijediti tako što će se

poreznom obvezniku omogućiti uspostava kontakta sa savjetnicima za pojedinu

69

vrstu poreza od kojih će moći dobiti odgovor na zahtjevnija pitanja. Veći broj

zaposlenika bit će zadužen za davanje odgovora na pitanja poreznih obveznika

iz različitih područja. Uz jačanje internetskih usluga i nadalje će se informirati

porezne obveznike putem brošura koje će se besplatno dijeliti u prostorima

Porezne uprave i na drugi primjeren način.

Komunikacija s poreznim obveznicima unaprijedit će se i

elektroničkim putem. Jedna od strateških odrednica daljnjeg razvoja Porezne

uprave je unaprjeđenje postojećih procesa posredstvom suvremene

informatičke tehnologije, kako bi se poreznim obveznicima olakšalo,

pojednostavilo i ubrzalo izvršenje poreznih obveza. Elektroničke usluge

ePorezna namijenjene su svim poreznim obveznicima u Republici Hrvatskoj.

Osigurana je sigurna razmjena elektroničkih dokumenata između poreznog

obveznika i Porezne uprave. Razvoj i promidžba usluga e-Porezna povećat će

brzinu usluge i osloboditi resurse. Zaposlenici će jednostavni manualni rad na

unosu podataka s raznih obrazaca u baze podataka informacijskog sustava

zamijeniti zadacima više razine koji donose bolje rezultate. U narednom

razdoblju proširit će se ponudu internetskih usluga uvođenjem sustava ePPPO

koji obuhvaća dostavu podatka o porezno priznatima premijama osiguranja,

usluga za poslodavce i osiguravajuća društva.

5.3. POREZNA UPRAVA IZ PERSPEKTIVE ULASKA RH U

EU

Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Porezna

uprava će nastaviti suradnju s Europskom komisijom u vidu tehničkih

konzultacija o usklađivanju hrvatskog poreznog zakonodavstva s pravnom

stečevinom Europske unije.

Brojne aktivnosti u Poreznoj upravi potpomognute su sredstvima iz

pretpristupnih fondova EU, a izazov je iskoristiti što veći iznos ponuđenih

sredstava i realizirati niz projekata modernizacije.

70

U sklopu pretpristupnih pregovora s Europskom unijom, Hrvatska je

uspješno provela projekt Jačanje i unapređenje informacijske tehnologije

hrvatske Porezne uprave radi zadovoljavanja EU standarda na području PDV-a.

Glavni cilj projekta bio je uspostaviti funkcionalne sustave za razmjenu

informacija o porezu na dodanu vrijednost (VIES3) i za e-usluge za porez na

dodanu vrijednost (VES) u svrhu učinkovite komunikacije sa sustavima drugih

država članica Europske unije te usklađivanja hrvatskih zakona o PDV-u s

europskim zakonodavstvom.

Projekt je pridonio ispunjavanju pretpristupnih zahtjeva EU-a iz

poglavlja 16. Pravne stečevine u kojem je obrađeno pitanje poreza i

privremenom zatvaranju tog poglavlja u lipnju 2010; a riječ je o poboljšanju

institucionalnog kapaciteta Porezne uprave za upravljanje VIES i VES

sustavima, pružanju tehničke pomoći Poreznoj upravi pri IT postupcima,

pripremi operativnih priručnika i uputa iz području PDV-a, obuci službanika, te

osvješćivanju javnosti u svrhu pripremanja hrvatskih poduzetnika za unutarnje

tržište. Taj projekt je od velikog interesa za Hrvatsku u sklopu procesa

pristupanja EU budući da je uspostavljanje funkcionalnih VIES i VES sustava

preduvjet za ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i transakcija unutar EU.

Navedeni će sustavi pomoći kod prikupljanja poreza i u borbi protiv prijevara i

omogućit će Hrvatskoj učinkovitu razmjenu informacija o PDV- u s poreznim

upravama drugih država članica EU putem zajedničke VIES računalne mreže.

(http://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/uspjesno-zavrsen-

phare-projekt-jacanja-porezne-uprave, 21.12.2012.)

Republika Hrvatska sklopila je 26. siječnja 2011. godine

Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske unije o

sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Interoperabilna rješenja za

europsku javnu upravu, koji je Hrvatski Sabor ratificirao na sjednici 15. travnja

2011. godine (NN-MU 6/11). Sklopljeni Memorandum stupio je na snagu 20.

svibnja 2011. godine.

3

VIES - zajednička računalna mreža kojom upravljaju središnji uredi za povezivanje pri

poreznim upravama zemalja članica EU

71

Potpisivanjem i stupanjem na snagu ovog Memoranduma, Hrvatska

je postala punopravna članica u programu Interoperabilna rješenja za europsku

javnu upravu. Sudjelovanjem u ISA programu, Republici Hrvatskoj omogućen

je nastavak sudjelovanja u projektu Sigurna pan Europska mreža za razmjenu

podataka između uprava (sTESTA - secure Trans European Services for

Telematics between Administrations) i korištenje alata CIRCA

(Communication and Information Resource Centre for Administrations),

započetih u okviru IDABC programa. sTESTA predstavlja privatnu mrežu EU

koja je u potpunosti odvojena od Interneta i na taj način omogućuje sigurnu i

brzu komunikaciju službenika iz različitih zemalja na trans europskoj razini.

sTESTA tehnološka platforma služi za uspostavu preko 40 različitih servisa za

razmjenu podataka između država, od kojih Hrvatska trenutno koristi:

TACHONET (zajednička mreža za razmjenu informacija o izdavanju tahograf

kartica u uporabi diljem EU i predstavlja centralno mjesto za razmjenu

informacija između nacionalnih uprava odgovornih za izdavanje "pametnih"

kartica za digitalne tahografe). CECIS (Common Emergency Communication

and Information System – Zajednički sustav za veze i informiranje) predstavlja

zajednički sustav EU o razmjeni podataka o katastrofama i drugim

opasnostima, kako od prirodnih, tako i tehničkih katastrofa.

Sustav CECIS pridonosi razvoju otkrivanja i sustava ranog

upozorenja za katastrofe koje mogu ugroziti teritorij država članica, s ciljem

omogućavanja brzog odgovora država članica i Unije, kao i njihovom

uspostavljanju kroz studije i procjene potrebe i iskoristivosti tih sustava kroz

aktivnosti koje podupiru međusobno povezivanje i povezivanje s Centrom za

monitoring i informiranje (Monitoring i information centre – MIC) i CECIS-

om.

Ti sustavi uzet će u obzir i razvijati se sukladno postojećim

informacijama, izvorima otkrivanja i monitoringa.

(http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13587,21.12.2012.)

72

Nakon što je potpisala Ugovor o pristupanja Republike Hrvatske u

EU, Republika Hrvatska obvezna je nastaviti s provođenjem aktivnosti u cilju

ispunjavanja obveza preuzetih u okviru pristupnih pregovora (usklađivanje

zakonodavstva, administrativni kapaciteti i informatizacija) kako bi bila u

potpunosti spremna za punopravno članstvo u EU. Glede ispunjenja uvjeta

preuzetih popisivanjem Ugovora o pristupanju u dijelu rada Porezne uprave,

do sada su izvršene zakonodavne prilagodbe – donijete su izmjene zakonskih

propisa kojima je porezno zakonodavstvo usklađeno s pravnom stečevinom

Europske unije. U izradi propisa koji su se usklađivali s pravnom stečevinom

neposredno su sudjelovali službenici Porezne uprave – Središnjeg ureda.

Upravo ti službenici najbolje su upućeni u izmjene propisa, a i posredstvom

imenovanja te sudjelovanja u radnim tijelima europskih institucija čime su

najupućeniji u nova zakonska rješenja. Međutim, donošenje zakona tek je

prvi korak, nakon kojeg slijede pripreme administrativnih kapaciteta i

informacijska prilagodba sustava kako bi se izmijenjeni propisi mogli u

propisanim rokovima početi i primjenjivati. Pripreme administrativnih

kapaciteta, između ostalog obuhvaćaju i provedbu edukacije službenika

Porezne uprave koji će na primjeni tih zakona svakodnevno raditi, te u radu

koristiti nove i dorađene informacijske sustave. Za uspješnost primjene

usklađenih zakonskih propisa već od prvog dana ulaska u punopravno članstvo

u EU važna je pravovremena priprema službenika zaduženih za navedene

poslove.

Stoga je i Porezna uprava pokrenula regionalne kolegije - seminare

kojima se rukovodeći kadar Porezne uprave po prvi puta upoznaje s

primjenom EU zakonodavstva. (http://www.porezna-

uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Seminari/seminari.pdf,21.12.2012.)

Glede jačanja administrativnih kapaciteta Porezne uprave u narednim će se

razdobljima i dalje koristiti financijska pomoć iz europskih pretpristupnih

fondova. Daljnja aktivnost Porezne uprave u okviru međunarodne suradnje

ostvarivat će se s međunarodnim organizacijama, Svjetskom bankom, kao i na

bilateralnoj osnovi posebice s državama članicama Europske unije.

73

6. ZAKLJUČAK

Od početaka uvođenja elektroničkog poslovanja u sferu državne

administracije njegova primjena jača i proširuje se, sukladno stupnju razvoja

gospodarstva države, a njegov značaj konstantno raste. No još uvijek, čak niti

u najrazvijenijim svjetskim zemljama, pa niti u Hrvatskoj, elektroničko

poslovanje u državnoj administraciji nije dostiglo razinu njegove primjene u

poslovnim subjektima.

Proučavanjem efekata primjene Interneta u Poreznu upravu, neupitan

je njezin učinak na sve aspekte poslovanja. Objektivnim istraživanjem izrazite

su posljedice koje je imala u efikasnosti poslovanja. Prije petnaestak godina

obavljena je reforma poreznog sustava, te je ustrojena Porezna uprava kakva

danas postoji. Obavljen je reinženjering svih poslovnih procesa u rada Porezne

uprave, a svemu tome je pridonio razvoj informacijske i komunikacijske

tehnologije. Brz razvoj suvremenih informacijskih tehnologija i sustava

zahtijeva od tijela državne uprave i uspostavu e-poslovanja s građanima i

poslovnim subjektima, jer uvelike olakšavaju razmjenu informacija poslovnih

korisnika. Razvoj je tih sustava bio usporedan s napretkom informatičke

tehnologije, a osobito Interneta.

Informacijski sustavi svakom poduzeću osiguravaju stalan protok

podataka i komunikaciju s drugim poslovnim subjektima na temelju kojih se

odvija redovno poslovanje.

Kako bi Porezna uprava bila što bliža svojim korisnicima

(obveznicima) i dala im potrebne informacije o njihovim obvezama i pravima

usmjerila je svoj razvoj u smjeru primjene informacijske i komunikacijske

tehnologije. Kao početak primjene bio je nastanak Internet stranica Porezne

uprave koje danas predstavljaju standard u poreznom svijetu, a ova usluga je i

poznata po nazivom e-service. Poreznim obveznicima - klijentima pruža se

danas sve više informacija ne samo putem Interneta i ureda Porezne uprave već

i drugih medija. Sustav elektroničkih usluga Porezne uprave - ePorezna u

potpunosti je zasnovan na otvorenim internetskim standardima, te je na taj

74

način omogućeno njegovo korištenje sa svih danas relevantnih računalnih

platformi, neovisno o proizvođaču. Jednako tako moguće je ostvariti

integraciju elektroničke usluge u veliki broj postojećih poslovnih

informacijskih sustava, što ovisi jedino o njihovoj proširivosti te donekle o

korištenoj tehnološkoj osnovici. Na taj je način moguće ostvariti daljnju

automatizaciju poslovnih procesa tako da uključuju i korake interakcije s

Poreznom upravom. Kako bi se većini poreznih obveznika omogućio što brži

početak i što lakše korištenje elektroničkih usluga, razvijena je aplikacija za

danas dominantni klijentski operacijski sustav - Microsoft Windows.

Korištenjem aplikacije e-Porezna korisnici mogu popunjavati,

potpisivati i slati elektroničke dokumente korištenjem Interneta kao

komunikacijskog medija za prijenos podataka te na isti način dobivati

informacije od Porezne uprave. Porezni obveznici podnose porezne prijave i

druge podatke bitne za oporezivanje elektroničkim putem, korištenjem sustava

elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna; ePKK – uvid u porezno-

knjigovodstvenu karticu putem Interneta, ePDV i ePDV-K – popunjavanje i

podnošenje PDV obrazaca putem Interneta, eID – popunjavanje i podnošenje

ID obrazaca putem Interneta, ePD – popunjavanje i podnošenje obrasca

godišnje prijave poreza na dobit putem Interneta, eSR – popunjavanje i

podnošenje obrasca spomeničke rente putem Interneta i eTZ – popunjavanje i

podnošenje obrasca turističke zajednice putem Interneta, te dostavljaju

sljedeće obrasce elektroničkim putem; PDV obrazac, PDV-K obrazac, ID

obrazac, IP obrazac te PPO i PDMO obrazac.

Da bi se dokazala postavljena hipoteza i utvrdila korisnost sustava e-

Porezna provedeno je anketno istraživanje. Provedene su dvije ankete, anketa

za službenike Porezne uprave i anketa za korisnike projekta e-Porezna.

Provođenje ankete imalo je više ciljeva, od kojih je najbitniji ocjena

implementacije projekta e-Porezna, odnosno otkrivanje vrijednosti koje

ostvaruju ne samo korisnici projekta već i službenici Porezne uprave.

75

Cilj anketnog istraživanja bio je na temelju dobivenih rezultata

odrediti stupanj korisnosti sustava e-Porezna u praksi. Zatim utvrditi može li se

poboljšati suradnja na relaciji porezni obveznik – Porezna uprava i može li

projekt i na koji način, biti doprinos poboljšanju rezultata rada te službe i

bržem i kvalitetnijem ispunjenju obveza poreznih obveznika.

Većina anketiranih službenika uvođenje projekta e-Porezna

podržava u potpunosti i njegovo uvođenje smatra opravdanim, a nitko od

anketiranih ne podržava uvođenje projekta što ukazuje na visoko zadovoljstvo

od strane samih djelatnika.

Na pitanje o sigurnosti i zaštićenosti podataka poreznih obveznika,

svi su službenici odgovorili da su podaci zaštićeni, no u različitoj mjeri, a

većina ih smatra da su podaci u velikoj mjeri zaštićeni, a prosječna ocjena

sigurnosti zaštite podataka poreznih obveznika dobivena anketiranjem je 4,18.

Službenici Porezne uprave Ispostava Rijeka smatraju da je uvođenjem e-

Porezne broj osobnih dolazaka stranaka u Poreznu upravu ostao na istoj razini

ili se smanjio, što ukazuje na visok stupanj uštede na vremenu u samom

izravnom radu i komuniciranju sa poreznim obveznicima, ali i značajnu uštedu

na vremenu poreznih obveznika koja je potrebna za osobnu predaju obrazaca i

ostale dokumentacije.

Najveći broj anketiranih službenika smatra da su uvođenjem e-

Porezne smanjeni poslovi kao i kontakti korisnika sustava sa službenicima

Porezne uprave.

Kao zamjerke sustavu istaknute su nužnost veće kontrole podataka te

uklanjanje pasiviziranih obrazaca. Navedenim se konstatacijama potvrđuje

postavljena hipoteza da je implementacija projekta e-Porezna dovela je do

efikasnijeg i učinkovitijeg rada u Poreznim upravama Republike Hrvatske, uz

povećanje relevantnosti i kvalitete razmjenjenih podataka, a tome pridonosi i

rezultat ankete o zadovoljstvu službenika koji potvrđuju da su porezni

obveznici zadovoljni uvođenjem usluga e-Porezna.

76

Porezni obveznici kao krajnji korisnici najčešće koriste uslugu e-

Porezne ePKK, odnosno uvid u porezno-knjigovodstvenu karticu putem

Interneta koju koriste svi anketirani knjigovodstveni servisi, zatim ePDV i

ePDV-K. Korišteno je i dostavljanje PDV, PDV-K i ID obrazaca na

elektroničnom mediju čime se olakšava svakodnevno poslovanje poreznih

obveznika. Upravo se dostava obrazaca Poreznoj upravi istaknula kao

najznačajnija ušteda ne samo troškova već i vremena poreznih obveznika.

Smanjeni su troškovi na strani poreznih obveznika, te im je olakšano korištenje

informacijskih servisa uz jednostavniju dostupnost i omogućen je sigurnosno

prihvatljiv pristup traženim podacima. Primjenom usluge e-Porezna korisnici

usluge ostvaruju brojne koristi, a ističu se najznačajniji efikasnije ispunjavanje

obveza prema Poreznoj upravi, zatim iskorištenje podatkovnih i informacijskih

resursa te smanjenje troškova.

Sve utvrđene činjenice upućuju na potvrdu hipoteze kako

implementacija projekta e-Porezna rezultira povećanjem relevantnosti i

kvalitete razmjenjenih podataka s gledišta Porezne uprave, uz smanjenje

troškova poreznih obveznika i olakšavanje korištenja informacijskih servisa s

gledišta krajnjih korisnika.

Može se izvesti zaključna ocjena kako Ministarstvo financija

Porezna uprava generalno ima dobru rasprostranjenost ITC-a, koja je uostalom

na takvoj razini i u čitavoj javnoj upravi. Dosadašnji rezultati temelji su za

kvalitetne projekte kojima se u budućnosti planira daljnje poboljšanje.

Ono što je jednako važno kao i rasprostranjenost tehnologije, jest

način na koji se ona koristi, gdje se, prema nekim istraživanjima dolazi do

nepovoljnih rezultata. Hrvatska se sve više mora osloniti na moderne

informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi ispunila svoje strateške

ciljeve. Jedan od najvažnijih ciljeva je dostizanje gospodarskog razvoja

najrazvijenijih zemalja Europe. Također, vrlo bitan cilj je i uključivanje u

društvo znanja kako bi mogla biti konkurentna u svijetu. Implementacija

77

servisa poput projekta e-Porezna ima pozitivne aspekte i da svakako donosi

značajne promjene.

U perspektivi poslovanje Porezne uprave naslanja se na

elektroničko poslovanje, jer jedino ono može utjecati na ostvarivanje

konkurentske prednosti.

78

LITERATURA

KNJIGE:

1. Jančiev, Z; Supić J; Živković D; (2012.) Hrvatski porezni sustav, Institut za

javne financije.

2. Nicol, C. (2005.): Internet i informacijsko - komunikacijske tehnologije za

socijalnu pravdu i razvoj, ZaMirNET, Zagreb, 2005.

3. Panian, Ž., Ćurko, K. (2010.): Poslovni informacijski sustavi, Element, Zagreb

4. Petrić, D. (2002.): Internet uzduž i poprijeko, Bug d.o.o., Zagreb 2002.

5. Vukmirović, S., Čapko Z.,(2009.): Informacijski sustavi u menadžerskom

odlučivanju, Znanstvena knjiga, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

6. Zelenika, R:(1998.) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog

dijela, Ekonomski fakultet u Rijeci, III. izdanje.

ČLANCI:

7. Čelina, M. : Slanje i prihvat PDV obrazaca putem Interneta, Računovodstvo i

financije, 52 (2006), 2

8. Kunac, J.: Novi modeli bankarske komunikacije, Informatologia, Vol. 44 No. 4,

2011.

9. Mahović Komljenović, M.: Podnošenje poreznih prijava i drugih podataka

uporabom sustava ePorezna, Računovodstvo, revizija i financije, br. 9., 2011.

10. Mahović-Komljenović, M.: Informacijski sustav i porezna evazija – uloga

menadžera podataka, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 7, br.1.,

2009.

WEB STRANICE:

11. http://www.mfin.hr/hr/o-nama

12. http://www.obrtnici-pula.hr/index.php?id=50.

13. http://www.porezna-uprava.hr

79

14. http://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/uspjesno-zavrsen-

phare-projekt-jacanja-porezne-uprave

15. http://www.tax-fin-lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-07.htm

16. http://www.uprava.hr

OSTALI IZVORI:

17. Aktualnosti u Poreznoj upravi i pristupanje u članstvo Europske unije, preuzeto

sa: http://www.porezna-

uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Seminari/seminari.pdf

18. Asherov, A., Kravtsov, M., Plenković, J. ,Kučiš, V.: Pet generacija

informatičkih tehnologija u poslovnoj komunikologiji, u: Poslovno

komuniciranje i masovni mediji (zbornik radova), Alinea, Zagreb, 1992.

19. Čapko, Z:(2009.) Internet u poslovanju i elektroničko poslovanje, skripta za

redovne i izvanredne studente Ekonomskog fakulteta u Rijeci, V. Izdanje

20. E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, Priručnik za

pomoć poduzetničkim potpornim institucijama u podršci subjektima malog

gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, str. 104., preuzeto sa:

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/pdf/Priru%C4%8Dnik-e-Poslovanje.pdf

21. Internet stranice Porezne uprave (2011.) brošura izdana od Ministarstva

financija Porezne uprave, podaci ažurni na dan 3. studenog, 2011.

22. Izvješće o ispunjavanju obveza iz poglavlja 16. Porezi, Vlada Republike

Hrvatske, Zagreb, ožujak 2010.

23. Lamza Maronić, M., Glavaš, J., Bagarić, M.: Elektroničko posovanje i primjena

elektroničkog poslovanja u radu Porezne uprave, Poslovna logistika u

suvremenom menadžmentu IX.

24. Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem,

NN 62/2011.

25. Projekt modernizacije Porezne uprave, Pokazatelji uspješnosti i napretka –

Formulacija, polazne osnove i periodičko ocjenjivanje, Zagreb, 2008.

26. Odluka o utvrđivanju ciljeva razvoja elektroničke uprave u tijelima državne

uprave za razdoblje od 2011. do 2015. godine, Vlada Republike Hrvatske,

preuzeto sa: www.vlada.hr/hr/content/.../157.-%201.3.pdf

80

27. Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od

2009. do 2012. Godine, Vlada Republike Hrvatske

28. Strategija upravljanja ljudskim potencijalima za razdoblje od 2010. do 2015.

godine, Ministarstvo financija Porezna uprava, Zagreb, 2011.

29. Strategija Porezne uprave za razdoblje od 2011. do 2015. godine, Ministarstvo

financija Porezna uprava, Zagreb, 2011.

30. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN 032/2012)

31. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Narodne novine, 133/12

81

POPIS SHEMA, SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA

Str.

SHEME

Shema 1. Unutarnje ustrojstvo Ministarstva financija 15

Shema 2. Ustrojstvo Porezne uprave 19

SLIKA

Slika 1. Logo Ministarstva financija Porezne uprave 16

TABLICE

Tablica 1. Uvođenje elektroničkih usluga putem implementacije projekta e-

Porezna podržavate i smatrate opravdanim 47

Tablica 2. Jesu li podaci poreznih obveznika sigurnosno zaštićeni u

procesima dostave, obrade i čuvanja podataka 47

Tablica 3. Da li je smanjen broj osobnih dolazaka stranaka u ispostave Porezne

uprave 48

Tablica 4. Da li smanjen opseg poslova referenata u poreznim ispostavama pri

obradi obrazaca; zaprimanju, unosu, promjenama, ispravcima obrazaca, te

arhiviranju i čuvanju dokumenata 49

Tablica 5. Da li je skraćeno vrijeme unosa podataka - obrazaca u informacijski

sustav Porezne uprave 50

Tablica 6. Obzirom da sustav upozorava na nelogočnosti kod unosa podataka,

da li je smanjen broj kontakata sa strankama u cilju ispravaka i dopuna

podataka, te povećana točnost podataka 51

Tablica 7. Zadovoljstvo poreznih obveznika uvođenjem usluga e-Porezna

temeljem osobnog opažanja službenika i očitovanja stranaka 53

Tablica 8. Koristite li uslugu e-Porezna 54

Tablica 9. Koje elektroničke usluge ePorezne najčešće koristite 54

82

Tablica 10. Dostava obrazaca elektroničkim putem 56

Tablica 11. U kojim je segmentima korištenje usluge e-Porezna olakšalo Vaše

poslovanje 57

Tablica 12. Smatrate li da je razmjena elektroničkih dokumenata između Vas

kao korisnika i Porezne uprave sigurna 58

Tablica 13. Koje su najznačajnije koristi koje se ostvaruju primjenom usluge e-

Porezna 60

Tablica 14. Da li ste zadovoljni uslugom ePorezna 60

GRAFIKONI

Grafikon 1. Broj dolazaka stranaka u PU 49

Grafikon 2. Kontakti sa strankama u cilju ispravaka i dopuna podataka 52

Grafikon 3. Mišljenje o nedostatku sustava 53

Grafikon 4. Najčešće korištene usluge e-Porezne 56

Grafikon 5. Dostava obrazaca elektroničkim putem 57

Grafikon 6. Poteškoće i nepravilnosti u radu sustava 59

Grafikon 7. Otklanjanje poteškoća u radu sustava 59