SVEUČILIŠTE U RIJECI · Matematike i fizike i Fizike i informatike, koji se realiziraju u obliku...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

O D J E L Z A F I Z I K U

PLAN I PROGRAM

DIPLOMSKOG STUDIJA FIZIKE I MATEMATIKE

Rijeka, listopad 2009.

Plan i program Diplomskog studija fizike i matematike 2

SADRŽAJ

Str.

1. UVOD 3

2. OPĆI DIO 6

3. NASTAVNI PLAN PREDDIPLOMSKOG STUDIJA FIZIKE 8

4. NASTAVNI PROGRAMI KOLEGIJA 12

5. PRILOG - NASTAVNIČKI MODUL FILOZOFSKOG FAKULTETA U RIJECI 84


1. UVOD 1.1. Razlozi i osnove za pokretanje samostalnog studija fizike te procjena njegove svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru Predstavljen je program trogodišnjeg studija

Preddiplomski studij iz fizike i dvogodišnjih diplomskih studija

Fizike i matematike

Fizike i informatike

Eksponencijalni rast znanstvenih postignuća u području prirodnih znanosti i tehnologije uvjetuje dugotrajno i kvalitetno obrazovanje relevantnih stručnjaka širokih i raznolikih kompetencija u tim područjima. Zbog toga predlažemo programe čiji je osnovni koncept trogodišnji program fizike na koji se nastavlja dva ponuđena diplomska programa. Preddiplomski studij predstavlja čvrstu zajedničku bazu temeljnih fizičkih znanja s matematičkim osnovama potrebnima za njihovo uspješno savladavanje. U nju su pomno uklopljene brojne izborne grupe kolegija, izbor kojih studentu nakon stjecanja bakalaureata omogućuje odabir 2 moguća nastavaka dvogodišnjega diplomskog studija, bez polaganja dodatnih kvalifikacijskih ispita. S obzirom na sve izraženiji razvoj i potrebe suvremenoga društva za stručnjacima prirodoznanstvenog i tehničkoga područja i konkretne potrebe razvoja industrije, držimo da u okruženju Sveučilišta u Rijeci postoji izrazita potreba za postojanjem samostalnoga preddiplomskog studija fizike i više diplomskih studija koji predstavljaju njegov prirodan i nužan nastavak. Ponuđenim diplomskim studijima student ima mogućnost steći paletu specijalističkih znanja sa širokim mogućnostima zaposlenja u suvremenom društvu usmjerenom razvoju modernih tehnologija.

Temeljna znanja znanstvenoga područja fizike i matematičku osnovu potrebnu za njihovo usvajanje studenti stječu na preddiplomskom studiju kroz temeljne kolegije kao što su: osnove fizike, praktikumi iz fizike, teorijske fizike, matematička analiza, linearna algebra i matematičke metode fizike te informatički praktikumi i računalna fizika.

Predloženi programi diplomskih studija obuhvaćaju dva edukacijska studija: Fizika i matematika, Fizika i informatika koji se zasnivaju na četrdesetogodišnjoj tradiciji nastavničkih studija prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Rijeci i predstavljaju izvor za osiguranje dovoljnog broja nastavnika fizike i srodnih predmeta u osnovnim i srednjim školama Primorsko-goranske i susjednih županija, koji i inače predstavljaju deficitaran kadar, a procjenjuje se da će taj deficit u tehnološki razvijenoj budućnosti biti još izraženiji.

Na navedenim edukacijskim diplomskim studijima temeljna se znanja stječu iz metodika nastave pojedinih nastavnih područja uz nastavnu i školsku praksu, te iz pedagoško-psihološke grupe predmeta i niza izbornih kolegija vezanih za nastavnički poziv i užu struku, a koji će budućim nastavnicima omogućiti kvalitetno uključivanje u nastavni rad i cjeloživotno obrazovanje. Pedagoško-psihološka grupa kolegija uklopljena u diplomske edukacijske studije u skladu je s prijedlogom nastavničkog modula u kurikulumu za stjecanje nastavničkih


(profesorskih) kompetencija i nastavničke licence predloženih od povjerenstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a utemeljenih na aktualnim reformskim nastojanjima za potrebom jačanja profesionalizacije nastave. 1.2. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa. Prirodoslovni studiji na Filozofskom fakultetu u Rijeci vuku korijene iz nekoliko visokoškolskih ustanova koje su počev od 1953. godine pripremale mlade ljude za nastavničke pozive (Viša stručna pedagoška škola, Visoka industrijsko-pedagoška škola, Fakultet industrijske pedagogije, Pedagoške akademije u Rijeci, Puli i Gospiću, Pedagoški fakultet). Od akademske 1964./65. godine u Rijeci djeluje četverogodišnji studij Matematike i fizike, od 1971./72. studij Fizika i tehničko obrazovanje a od ak. god. 2004./05. nastavnički studij Fizike i informatike. Od ak. 1979./80. do 1984./85. godine na tadašnjem Pedagoškom fakultetu u Rijeci djelovao je i nastavnički studij Fizike i kemije.

Odjel za fiziku kao predlagač ovoga programa nositelj je četverogodišnjih studija Matematike i fizike i Fizike i informatike, koji se realiziraju u obliku predavanja, seminara, vježbi i nastavne prakse. Studiji rezultiraju diplomom profesora matematike i fizike odnosno profesora fizike i informatike. Nastavnici Odjela za fiziku sudjeluju i u izvođenju nastavnog programa nastavničkih studija Informatike te Matematike i informatike čiji su nositelji Odjel za informatiku i Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci.

U obrazovanju studenata osobita se pozornost posvećuje demonstracijskim pokusima i laboratorijskim vježbama, što je u skladu sa suvremenom konstruktivističkom teorijom učenja fizike koja omogućava bolje razumijevanje nastavnih sadržaja i povećava razinu znanja te priprema studente za takav način rada u budućem nastavničkom pozivu. Studenti koji pokazuju posebne sklonosti i kvalitetu uvode se u znanstveno-istraživački rad, pa neki od njih nakon završetka poslijediplomskih studija i usavršavanja nalaze svoje mjesto na sveučilištima i znanstvenoistraživačkim institutima u zemlji i inozemstvu. 1.3. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenim vještinama Preddiplomski studij fizike predstavlja čvrstu zajedničku osnovu za nastavak i praćenje svih diplomskih specijalističkih studija fizike. U svim predloženim programima studija široki izbor kolegija omogućuje u budućnosti permanentno potrebno osuvremenjivanje programa uklapanjem novih kolegija bogatih sadržajima suvremenih znanstvenih spoznaja. 1.3. Usporedivost studija s programima uglednih inozemnih visokih učilišta (sveučilišta, visoke škole, politehnike i sl.), posebno onih iz zemalja Europske unije. Poželjno je, uz obrazloženje, navesti najviše dva takva programa koja su ekvivalentna ili analogna programu koji se predlaže. Temeljni studij fizike pod istim ili srodnim nazivima, ali sa sličnim sadržajima nalazi se u programima većine europskih sveučilišta. Zajednička osnova na kojoj se svi oni temelje jest matematička baza potrebna za praćenje fizičkih sadržaja, kolegiji osnovnih fizika, praktikumi osnovnih fizika, kolegiji teorijskih fizika, napredni praktikumi te primjena računala u fizici.


Temeljni kolegiji predloženi u trogodišnjem preddiplomskom programu fizike analogni su s nastavnim programima studija fizike na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Osijeku.

U pisanju programa koristili smo nastavne planove više eurospkih sveučlišta, posebno sveučilišta u Njemačkoj.

Predloženi programi diplomskih edukacijskih studija Fizike i matematike, Fizike i informatike kao mogući nastavci trogodišnjeg preddiplomskog studija fizike usporedivi su s načinom dobivanja licence za nastavni rad u većini zemalja Europske unije (npr. Italija). U Velikoj Britaniji se nakon studija pojedine struke pristupnici uključuju u program PGCE (Postgraduate Certificat of Education). 1.4. Mogući partneri diplomskih studija izvan visokoškolskog sustava (gospodarstvo, javni sektor itd.) koji su pokazali interes, ili bi mogli biti zainteresirani za njegovo pokretanje. Potrebu i interes za pokretanje diplomskih studija Fizike i matematike, Fizike i informatike izvan visokoškolskog sustava imaju sve osnovne i srednje škole u RH u čijim se programima predaju nastavni predmeti fizika, matematika i informatika. 1.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata. Predloženi plan i program pripremljen je u skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju objavljenom u Narodnim novinama br. 123/2003., u skladu s ECTS kriterijima (europskim sustavom prijenosa bodova) tiskanim u Sveučilišnom vjesniku/ vol. XLVI, 2000 te Statutom Sveučilišta u Rijeci.

Svi kolegiji na trogodišnjem preddiplomskom i dvogodišnjim diplomskim studijima planiraju se kao jednosemestralni što omogućuje dinamičnu izmjenu sadržaja i omogućuje da se studenti u bilo kojoj fazi studiranja, položivši sve odslušane sadržaje, uključe u sheme mobilnosti i studentske razmjene s drugim sveučilištima u Hrvatskoj i državama Europske Unije. Osobitu mogućnost razmjene otvaraju brojne izborne grupe kolegija predložene u trogodišnjem preddiplomskom programu kao i u diplomskim studijima. Koncepcijom studija predviđena je mogućnost promjene programa pri prijelazu iz preddiplomskog u diplomski studij. 1.6. Ostale elemente i potrebne podatke, prema mišljenju predlagača. U osmišljavanju i realizaciji predloženih preddiplomskog i diplomskih studija značajna je suradnja s Odjelom za matematiku i Odjelom za informatiku s kojima Odjel za fiziku već izvodi nastavu dvopredmetnih studija te Filozofskim fakultetom. Diplomski edukacijski studiji realiziraju se u suradnji s odsjecima za pedagogiju, psihologiju i kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Osiguranje interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti predloženih diplomskih programa pretpostavlja i objedinjavanje postojećih kadrova i znanja pod okriljem Sveučilišta u Rijeci te suradnju s najuglednijm znanstvenim institucijama u RH. Time doprinosimo harmoničnom i brzom razvoju Sveučilišta u Rijeci, te gospodarskom i društvenom razvoju Rijeke i njezine šire okolice.


2. OPĆI DIO 2.1. Naziv studija. Preddiplomski studij fizike Diplomski studij fizike i matematike Diplomski studij fizike i informatike 2.2. Nositelj studija (ustanova-predlagač) i izvođač studija (sastavnica koja izvodi ili koordinira izvođenje studija).

Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci Omladinska 14, 51000 Rijeka.

2.3. Trajanje studija. Prema prijedlogu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predloženi program izvodi se kao trogodišnji preddiplomski studij fizike (6 semestara) i 2 dvogodišnja diplomska studija. Svaki od predloženih diplomskih studija ukupno traje pet godina (10 semestara). 2.4. Uvjeti upisa na studij. Na preddiplomski se trogodišnji studij fizike mogu upisati pristupnici sa završenom potpunom četverogodišnjom srednjom školom s polaganjem razredbenoga postupka ili, ako zadovolje zadane kriterije, bez polaganja razredbenog postupka.

Uvjeti za upis u dvogodišnje diplomske studije jesu bakalaureat iz fizike i položeni ispiti iz izbornih kolegija izbornih modula matematike i informatike.

Svi navedeni diplomski studiji koncipirani su tako da studenti mogu optimalnim izborom kolegija (počevši od druge godine studija) prijeći, nakon završenog preddiplomskog studija, u četvrtu godinu diplomskog studija bez polaganja dodatnih ispita. Naravno, ako student nije optimalno birao kolegije za nastavak studija, on željeni studij može upisati uz polaganje diferencijalnih ispita.

Oblik polaganja ispita (usmeni / usmeni i pismeni) i način stjecanja bodova (pohađanjem nastave, ispitom, izvršavanjem istraživačkih zadataka, seminara i sl.) variraju od kolegija do kolegija. Unutar nastavnoga programa za svaki pojedini kolegij predviđene su konkretne mogućnosti kao npr. polaganje parcijalnoga ispita ili polaganja ispita u obliku kolokvija. 2.5. Preddiplomski studij: Ako se predlaže preddiplomski studijski program, treba navesti koje kompetencije student stječe završetkom studija, za koje poslove je


osposobljen te koje bi diplomske studijske programe mogao pratiti na ustanovi-predlagaču i/ili drugim ustanovama u RH odluči li se za nastavak studija. Nakon trogodišnjega preddiplomskog studija fizike (6 semestara) student je osposobljen za obavljanje poslova višega laboranta iz fizike na institutima, svim obrazovnim ustanovama u sustavu školstva RH i u industriji.

Nakon završenoga trogodišnjeg preddiplomskog studija fizike student može pratiti sljedeće studijske programe na Sveučilištu u Rijeci:

• diplomski studij fizike i matematike,

• diplomski studij fizike i informatike, i srodne dvogodišnje diplomske studije fizike na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Osijeku. 2.6. Diplomski studij: Ako se predlaže diplomski studijski program, treba navesti koje kompetencije student stječe završetkom studija, za koje poslove je osposobljen. Nadalje, treba navesti preddiplomske studijske programe ustanove-predlagača ili drugih ustanova u RH koji su dovoljni (ili djelomično dovoljni) za njegovo praćenje. Nakon dvogodišnjih edukacijskih diplomskih studija Fizike i matematike, Fizike i informatike diplomirani student je osposobljen za poslove nastavnika odgovarajućih predmeta u svim osnovnim i srednjim školama RH.

Za praćenje navedenih diplomskih studija dovoljan je preddiplomski studij fizike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci s položenim odgovarajućim izbornim predmetima koji se nude u sklopu trogodišnjega studija. Također su za praćenje diplomskih studija dovoljni srodni trogodišnji studiji fizike na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu i Osijeku uz polaganje odgovarajućih kolegija razlike. 2.7. Ako se predlaže pokretanje studijskog programa u kojem su preddiplomski i diplomski dijelovi objedinjeni u jednu cjelinu, treba navesti razloge za njihovo objedinjeno izvođenje. Takvi programi se ne predlažu. 2.8. Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija. Nakon izvršenja obveza na preddiplomskom studiju fizike (3 godine), studenti stječu akademski naziv bakalaureus fizike, dok po završetku pojedinog od 5 predloženih diplomskih studija (5 godina) stječu akademski naziv

• Magistar edukacije fizike i matematike,

• Magistar edukacije fizike i informatike.


3. NASTAVNI PLAN DIPLOMSKOG STUDIJA FIZIKE I MATEMATIKE

I. GODINA STUDIJA

I. semestar

sati/tjedan II. semestar sati/tjedan

Ukupno sati

ECTS bodovi

PREDMET P S V P S V Razvojna psihologija 2 1 0 - - - 45 4 Edukacijska psihologija I 2 1 0 - - - 45 4 Izborni iz grupe PPD 2 0 0 - - - 30 2 Metodički praktikum iz fizike I 0 4 0 - - - 60 4 Metodika nastave matematike I 2 2 0 - - - 60 5 Uvod u vjerojatnost i mat. statistiku 3 0 2 - - - 75 6 Parcijalne diferencijalne jednadžbe 2 0 2 - - - 60 5 Izborni kolegij iz grupe FF1 - - - 1 1 0 30 3 Računalo u nastavi fizike - - - 0 2 0 30 2 Edukacijska psihologija II - - - 2 1 0 45 4 Opća pedagogija - - - 2 1 0 45 4 Didaktika I - - - 2 1 0 45 4 Izborni iz grupe PPD - - - 2 0 0 30 2 Povijest fizike - - - 1 1 0 30 3 Metodički praktikum iz fizike II - - - 0 4 0 60 4 Metodika nastave matematike II - - - 2 2 0 60 5 Ukupno sati obvezni: 11 8 4 9 12 0

Ukupno sati izborni: 2 0 0 3 1 0

25 25 30+31

UKUPNO SATI: 13 8 4 12 13 0


U izbornoj grupi FF1 nalaze se predmeti kojima se produbljuju metodička znanja iz fizike i/ili koji fiziku povezuju s drugim znanstvenim područjima. IZBORNA GRUPA PREDMETA FF1 Student upisuje jedan predmet s ukupno 3 ECTS boda. Predmet Sati ECTS Konceptualna fizika 1+1+0 3 Interdisciplinarnost u nastavi fizike 1+1+0 3 Popularizacija znanosti 1+1+0 3 Izborna grupa PPD pripadaja nastavničkom modulu, a sadrži predmete u kojima se nude opća znanja (nevezana za struku) iz odgoja i obrazovanja. IZBORNA GRUPA PREDMETA PPD Student upisuje predmete s ukupno 2 ECTS boda. Predmet Sati ECTS Osnove jezične kulture 2+0+0 2 Primjena računala u nastavi 2+0+0 2 Psihologija darovitih učenika 2+0+0 2 Psihologija roditeljstva 2+0+0 2 Školski menadžment 2+0+0 2 Filozofija odgoja 2+0+0 2 Moralno rasuđivanje 2+0+0 2 Kritičko mišljenje 2+0+0 2 Govorništvo 2+0+0 2 Metode učinkovitoga učenja (SSC) 2+0+0 2 Dokimologija 2+0+0 2 Mikropedagogija 2+0+0 2 Obitelj i djeca u riziku 2+0+0 2 Odgoj i obrazovanje za građanstvo 2+0+0 2 Pedagoška komunikacija 2+0+0 2 Prevencija asocijalnih ponašanja djece i mladeži 2+0+0 2 Školska pedagogija 2+0+0 2


II. GODINA STUDIJA III. semestar

sati/tjedan IV. semestar sati/tjedan

Ukupno sati

ECTS bodovi

PREDMET P S V P S V Didaktika II 2 1 0 - - - 45 4 Poučavanje učenika s posebnim potrebama

2 0 0 - - - 30 3

Sociologija obrazovanja 2 0 0 - - - 30 3 Metodika nastave fizike I 3 2 0 - - - 75 5 Metodička praksa iz matematike I 0 0 3 - - - 45 4 Seminar iz matematike 0 2 0 - - - 30 3 Izborni kolegij iz grupe MM1 0 4 0 - - - 60 5 Izborni kolegij iz grupe FF2 0 4 0 - - - 60 4 Metodička praksa iz matematike II - - - 0 0 3 45 4 Metodika nastave fizike II - - - 2 2 2 90 6 Metodička praksa iz fizike - - - 0 0 3 45 4 Povijest matematike - - - 1 2 0 45 3 Teorija skupova 2 0 2 60 5 Izborni iz grupe MM2 - - - 0 4 0 60 5 Seminar diplomskog rada - - - 0 2 0 30 2 Ukupno sati obvezni: 9 3 5 10 Ukupno sati izborni: 0 8 0 0 4 0 25 25 31+29 UKUPNO SATI: 9 13 3 5 10 10 U izbornoj grupi FF2 nalaze se predmeti iz užih područja fizike. Iz ove izborne grupe student bira jedan predmet. IZBORNA GRUPA PREDMETA FF2 Student upisuje predmete s ukupno 4 ECTS bodova. Predmet Sati ECTS Elektronika 2+0+2 4 Astronomija i astrofizika 2+0+2 4 Atomska i molekulska fizika 2+0+2 4 Fizika čvrstog stanja 2+0+2 4 Nuklearna fizika 2+0+2 4 Elementarne čestice i njihova međudjelovanja 3+0+1 4 Eksperimentalne metode u fizici 2+2+0 4 Biofizika 2+0+2 4 Kvantna informacija i kvantno računanje 2+2+0 4 Odabrana poglavlja kvantne mehanike 2+1+1 4


Izborne grupe MM1 i MM2 sadrže predmete iz užih područja matematike. Student bira po jedan predmet iz svake grupe. IZBORNA GRUPA PREDMETA MM1 Student upisuje predmete s ukupno 5 ECTS bodova Predmet Sati ECTS Vektorski prostori 2+0+2 5 Linearno programiranje 2+0+2 5 Mjera i integral 2+0+2 5 IZBORNA GRUPA PREDMETA MM2 Student upisuje predmete s ukupno 5 ECTS bodova Predmet Sati ECTS Modeli geometrije 2+0+2 5 Nacrtna geometrija 2+0+2 5 Diskretna matematika 2+0+2 5


4. NASTAVNI PROGRAMI KOLEGIJA Kod predmeta Naziv predmeta METODIČKI PRAKTIKUM IZ FIZIKE I Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE

DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I INFORMATIKE DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I POLITEHNIKE

Godina I.

Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 0+60+0 Ciljevi predmeta Razviti u budućeg nastavnika fizike osjetljivost na uporabu eksperimentalne metode u nastavi fizike s ciljem poticanja aktivnog učenja te ga osposobiti za pripremu i demonstriranje pokusa u sklopu nastave fizike. Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij pretpostavlja poznavanje temeljnih znanja iz fizike i fizičkih praktikuma te je usko povezan sa sadržajima kolegija Metodika nastave fizike i kasnijim izvođenjem nastavne prakse. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Student – budući nastavnik fizike razvija sposobnost implementacije svih vrsta demonstracijskih pokusa u nastavu fizike te stiče vještinu njihova demonstriranja. Sadržaj predmeta Nakon uvodnog predavanja o značaju demonstracijskom pokusa u nastavi fizike obavljaju se demonstracijski pokusi organizirani u 10 vježbi koje ukupno sadrže preko 150 metodički opisanih fizičkih pokusa i njihovih inačica

1. Kinematika

2. Dinamika

3. Hidrostatika

4. Optika i akustika

5. Elektrostatika

6. Električni strujni krugovi

7. Magnetizam

8. Elektromagnetska indukcija


9. Toplina i međumolekularne sile

10. Izrada računalne prezentacije za nastavu fizike (Power point)

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija

i internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata • prije pristupanja izradi praktikumskih vježbi napisati odgovarajuću pripremu vježbe

• redovito pisati obradu izvedene vježbe

• obaviti sve pripremljene pokuse i tijekom semestra javno demonstrirati barem jedan

• aktivno sudjelovati u raspravama koje se povedu nakon demonstriranja pokusa

• kolokvirati izvođenjem ispitne demonstracije s time da je prije pristupanja praktičnom dijelu uspitne demonstracije student dužan predati njezinu pisanu pripremu

Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave

0.4

Aktivnost u nastavi 0.4

Seminarski rad

Eksperimentalni rad 0.8

Pismeni ispit 0.8

Usmeni ispit 0.8

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad 0.8

Komentari: Uvjet za potpis iz kolegija su odrađene sve vježbe, uređeni materijale priprema za vježbe, obavljeni svi zadani samostalni zadaci i obavljena jedna demonstracija tijekom semestra su uvjet za potpis. Studenti imaju kontinuirani uvid u praćenje njihove aktivnosti i informacije o ažurnosti izvršavanja zadataka. Obvezna literatura Jurdana-Šepić R., Milotić B., Metodički pokusi iz fizike, Filozofski fakultet u Rijeci, 2001. Dopunska literatura Časopis Physics teacher http://scitation.aip.org/tpt/ Časopis American Journal of Physics http://scitation.aip.org/ajp/ Ghose P, Home D., Riddels in Your Teacup, 2nd edition, IOP, London,1994.

http://scitation.aip.org/tpt/

http://scitation.aip.org/ajp/


Jargodzki C. P., Potter F., Mad About Physics, John Wiley, New York, 2001. Jargodzki C. P., Potter F., Mad About Modern Physics, John Wiley, New York, 2005. Krsnik, R.: Fizika za prvi razred gimnazije, ŠK, Zagreb, 1999. Krsnik, R.: Fizika za drugi razred gimnazije, ŠK, Zagreb, 1999. Krsnik, R., Mikuličić, B.: Fizika: međudjelovanja, relativnost, titranje i zvuk, priručnik za nastavnike u 3. razredu gimnazije, ŠK, Zagreb, 1992. Marković, B.: Pokusi iz fizike, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1950. Mikuličić, B.: Fizika - Gibanje i energija, ŠK, Zagreb, 1990. Mikuličić, B.: Fizika : Gibanje, električna energija i svjetlost, sv.B, ŠK, Zagreb, 1992. Mikuličić, B.: Materija,čestice i međudjelovanja, sv. B, ŠK, Zagreb, 1988. Paar, V., Šips, V.: Gibanje i energija, ŠK, Zagreb, 1987. Šindler G., Mikuličić B., Fizika 7, udžbenik za 7. razred osnovne škole, ŠK, Zagreb, 1998. Šindler G., Mikuličić B., Fizika 8, udžbenik za 8. razred osnovne škole, ŠK, Zagreb, 1999. Šindler, G. i Valić, B.: Materija, gibanje, električna energija i svjetlost, ŠK, Zagreb, 1991. Ostali udžbenici iz fizike za osnovne i srednje škole http://www.fearofphysics.com/Atom/atom1.html http://www.ba.infn.it/www/didattica.html http://webphysics.davidson.edu/Applets/Applets.html http://www.walter-fendt.de/ph11e/index.html http://www.phy.ntnu.edu.tw/java/index.html Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Portfolio studenta: Praćenje studentovih aktivnosti i odnosa prema radu. Praćenje priprema za vježbe, izvedbe i obrade vježbi i demonstracija tijekom semestra i samostalnih zadaća uz povratne informacije o uspješnosti i ostvarenom napretku. Individualne konzultacije tijekom pripreme demonstracije i ispitne demonstracije Upitnici: Završni anonimni upitnik o kvaliteti nastave.

http://webphysics.davidson.edu/Applets/Applets.html


Kod predmeta Naziv predmeta METODIKA NASTAVE MATEMATIKE I i II Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina I. Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 5 Broj sati po semestru 30 + 30 + 0 30 + 30 + 0 Ciljevi predmeta - usvajanje osnovnih teorijskih postavki metodike nastave matemtike - usvajanje posebnih teorijskih postavki metodike nastave matematike u višim razredima

osnovne škole i u srednjoj školi - usvajanje matematičkih znanja potrebnih za uspješno provođenje nastave matematike u

višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Metodika nastave matematike I u korelaciji je s programima pedagoško-psiholoških kolegija. Također je povezan s kolegijima Metodika nastave matematike II i Metodika nastave informatike. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanog kolegija studenti : - razumiju i poznaju načela metodike nastave matematike, - razlikuju i pravilno uočavaju različite metode nastave matematike posebice metode

nastave matematike prema matematičkom gradivu, - poznaju različite načine definiranja matematičkih pojmova te njihove prednosti i

nedostatke u školskoj matematici - mogu prepoznati tipove matematičkih zadataka i dokaza te njihove iskaze pravilno

prilagoditi uzrastu učenika - imaju matematička znanja potrebna za uspješno provođenje nastave matematike u višim

razredima osnovne škole i u srednjoj školi. Sadržaj predmeta Predmet metodike nastave matematike u višim razredima osnovne škole i u srednjoj školi. Ciljevi i zadaci nastave matematike. Načela nastave matematike – znanstvenost (aksiom, pojam, poučak), aktivnost, samostalnost i svjesnost (formalizmi u nastavi matematike), motivacija, individualizacija, zornost, primjerenost, sustavnost. Metode nastave matematike (metode prema izvoru znanja i metode prema nastavnom gradivu – empirijske metode, indukcija, dedukcija, analiza i sinteza, generalizacija, apstrakcija i konkretizacija, metode problemske nastave, analogija i uspoređivanje, posebni matematički slučajevi). Metodika posebnih matematičkih sadržaja: U okviru seminara studenti će izlagati posebne matematičke sadržaje koji se obrađuju u ekonomskim i stručnim školama, a nisu dio uobičajenog temeljnog obrazovanja matematičara. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)


Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci

Multimedija i internet

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz kolegija Metodika nastave matematike I te položiti ispit iz navedenog kolegija. Uvjeti za potpis: Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada, izrađivati domaće zadaće te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj kolegij zahtijeva. Svaki je student obvezan samostalno izraditi i uspješno referirati seminarski rad. Ispit: Ispit se sastoji iz pisanog i usmenog dijela. Tijekom godine studenti kontinuirano izrađuju domaće zadaće putem kojih je moguće postići oslobađanje od pisanog dijela ispita. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohađanje nastave

0,8 Aktivnost u nastavi

0,8 Seminarski rad

2,1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1,7 Usmeni ispit

3 Esej

Istraživanje

Projekt


0,8

Referat

Praktični rad

Domaće zadaće 0,8

Komentari: Rad studenata u kolegiju Metodika nastave matematike I prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste praćenje i vrednovanje kvalitete aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i seminarima. Cjelovito znanje studenta vrednuje se na ispitu. Obvezna literatura 1. Aktualni udžbenici iz matematike od 5. do 8. razreda osnovne škole i odgovarajući

priručnici za učitelje 2. Aktualni udžbenici iz matematike u srednjim školama i odgovarajući priručnici za učitelje 3. Matematika bez suza, ed. Ilona Posokhova, Ostvarenje, Lekenik, 2000. Dopunska literatura 1. Polya,G.: Kako ću riješiti matematički zadatak, Školska knjiga, Zagreb, 1984 2. XXX: Matematika i škola, časopis za nastavu matematike, Element, Zagreb 3. XXX:Matka, časopis za mlade matematičare, Hrvatsko matematičko društvo 4. Dostupni metodički i popularizacijski časopisi (tiskani ili elektronički oblik) Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave u svakom semestru provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Uspješnost predmeta očitovat će se i u uspješnosti održanih nastavnih sati u okviru kolegija Metodika nastave matematike II.


Kod predmeta Naziv predmeta UVOD U VJEROJATNOST I MATEMATIČKU STATISTIKU Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina I. Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 6 Broj sati po semestru 45 + 0 +30 Ciljevi predmeta - usvajanje osnovnih pojmova teorije vjerojatnosti i statistike kao što su vjerojatnosni

prostor, slučajne varijable, procjene mjerenih podataka i statistički testovi - usvajanje osnovnih teorema teorije vjerojatnosti važnih za primjene u modeliranju

slučajnih pokusa i mjerenju pojava koje modeliramo Korespodentnost i korelativnost programa Program predmeta Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku u korelaciji je s ostalim predmetima iz matematike, posebice s Matematičkom analizom II, Matematičkom analizom III i Kombinatorikom. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Nakon polaganja ispita iz ovog predmeta student će biti u stanju: - nabrojati i opisati razne primjere vjerojatnosnih prostora i slučajnih varijabli - obaviti statističku obradu podataka - razlikovati slučajne i determinističke pokuse Sadržaj predmeta Vjerojatnosni prostor. Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost događaja. Teorem o totalnoj vjerojatnosti. Bayesova formula. Bernoullijeva shema. Funkcije distribucije. Funkcije gustoće. Slučajne varijable. Nezavisnost slučajnih varijabli. Primjeri razdioba. Momenti. Centralni granični teorem. Zakoni velikih brojeva. Funkcije izvodnice. Markovljevi lanci. Statistički procjenitelji. Metoda maksimalne vjerodostojnosti. Intervali povjerenja. Testiranje hipoteza. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija

i internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz predmeta Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku te položiti ispit iz navedenog predmeta. Uvjeti za potpis: Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj predmet zahtijeva. Ispit: pismeni i usmeni.



Pohađanje nastave

- Aktivnost u nastavi

1

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 2

Usmeni ispit 3

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenta prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste kvaliteta aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i vježbama. Cjelovito znanje studenta vrednuje se na ispitu. Obvezna literatura 1. W. Feller: An Introduction to Probability Theory and Aplication, J. Wiley, New

York, 1966. 2. J. Mališić: Zbirka zadataka iz teorije verovatnoće sa primenama, Građevinska knjiga,

Beograd, 1989. 3. Ž. Pauše: Uvod u matematičku statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 4. T. Pogány: Teorija vjerojatnosti – Zbirka riješenih ispitnih zadataka, Odjel za

pomorstvo Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1999. 5. N. Sarapa: Teorija vjerojatnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 6. N. Sarapa: Vjerojatnost i statistika, I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. Dopunska literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.


Kod predmeta Naziv predmeta PARCIJALNE DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina I. Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 Broj sati po semestru 30+0+30 Ciljevi predmeta Cilj predmeta je dati studentima osnovna znanja iz: -osnovna svojstva eliptičkih, hiperboličkih i paraboličkih jednadžbi, -osnovna svojstva i metode rješavanja Laplaceove jednadžbe, valne jednadžbe i jednadžbe provođenja. Korespodentnost i korelativnost programa Program je korespodentan s programima sličnih predmeta na ostalim matematičkim studijima. Postoji korelacija sa drugim matematičkim predmetima, posebice s kolegijem Diferencijalne jednadžbe. Matematičko znanje koje koristimo u ovom predmetu uključuje diferencijalni, integralni i vektorski račun, linearnu algebru, obične diferencijalne jednadžbe, Fourierove redove i Fourierove transformacije. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Imati znanja za korištenje parcijalnih diferencijalnih jednadžbi u fizici i drugim znanstvenim disciplinama. Sadržaj predmeta Klasifikacija jednadžbi drugog reda. Eliptičke, hiperboličke i paraboličke jednadžbe. Primjeri. Laplaceova jednadžba. Dirichletova i Greenova reprezentacija. Neumannov problem. Greenova funkcija. Poissonova formula. Princip maksimuma. Potencijali. Valna jednadžba. Cauchyev problem. D'alambertova formula. Inicijalno- rubni problem. Fourierova metoda. Jednadžba provođenja. Princip maksimuma. Cauchyev problem. Poissonova formula. Inicijalno-rubni problem. Fourierova metoda. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Studenti su obvezni prisustvovati i aktivno sudjelovati u realizaciji ovog kolegija. Student dobiva ocjenu nakon pismenog i usmenog ispita.


Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,625 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1,875 Usmeni ispit

2,5 Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Studenti se potiču da aktivno sudjeluju na predavanjima i vježbama i to utječe na konačnu ocjenu. Obvezna literatura 1. D.Gilber, S.Trudinger: Elliptic partial differential equations of second order, Springer, 1977. Dopunska literatura 1. G.S.Mihlin: Linejnye uravnanija v castnyh proizvodnyh, Vyssaja škola, Moskva, 1977. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula -anketa na kraju realizacije programa s ciljem određivanja koliko su studenti razumjeli izloženi program, - anketa je koncipirana tako da daje i ocjene programa, nastave, preporučene literature, te načina rada nastavnika i njegove suradnje s studentima.


Kod predmeta Naziv predmeta KONCEPTUALNA FIZIKA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina I.

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Broj sati po semestru 15 + 15 + 0 Ciljevi predmeta Stjecanje konceptualnog razumijevanja osnovnih fizičkih zakona s ciljem stvaranja organiziranog i povezanog znanja o prirodnim pojavama. Korespodentnost i korelativnost programa Sadržaj kolegija korespondira sa sadržajima kolegija Fizika I, II, III, IV, a u korelaciji je s kolegijima Metodika nastave fizike i Interdisiplinarnost u nastavi fizike. Preduvjeti: Temeljna znanja iz opće fizike. Osnovne vještine u radu s računalom (pretraživanje web-a, izrada seminarskog rada). Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Oblikovanje konceptulanog razumijevanja prirodnih pojava opisanih fizičkim zakonima, uz minimalno korištenje matematičkog aparata. Stvaranje organiziranog i povezanog znanja kroz kontekstualizirane probleme, razvijanje sposobnosti prenošenja stečenog znanja u novi kontekst pomoću konceptualnog razumijevanja. Sadržaj predmeta

1. O strukturi znanosti i znanstvenoj metodologiji - od konceptulane ideje do znanstvene teorije.

2. O gibanjima i uzrocima gibanja – Newtonov koncept naspram Aristotelova. 3. Energija: pretvorba i izmjena energije. Zakon očuvanja energije. 4. Otvoreni i zatvoreni sustavi – od jednostavnih mehaničkih sustava, preko živih

organizama do svemira. 5. Sila i polje sile. Temeljne sile u prirodi. Jedinstvo sila u prirodi. 6. Struktura tvari – od strukture atoma do strukture svemira. Povezanost strukture i

svojstava tvari (krutina, tekućina, plinova, plazme). 7. Toplinska svojstva sustava – toplina, načini prenošenja, promjene stanja, osnovni zakoni

termodinamike. 8. Titranja i valovi. Zvuk i zvučne pojave. 9. Elektricitet i magnetizam. Naboj, potencijal, struja. Jedinstvo električnih i magnetnih

pojava. Od principa EM indukcije do Maxwellove teorije. 10. Elektromagnetni val. Dualnost. Interakcija EM valova s neživom i živom tvari. 11. Atom i jezgra. Modeli. Energijske promjene u atomu – emisija svjetlosti, radioaktivnost. 12. Osnovni pojmovi specijalne i opća teorije relativnosti. Newtonova i Einsteinova

gravitacija. 13. Osnovni kozmološki koncepti. Uobičajene miskoncepcije o Velikom prasku i širenju

svemira.



Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija

i internet Obrazovanje

na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Seminari i radionice bit će ostvareni kroz rad u grupama. Samostalni zadaci u obliku domaćih zadaća. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave uz aktivno sudjelovanje. Obavljanje redovnih samostalnih zadataka na vrijeme. Izrada seminarskog rada na izabranu temu. Pismeni ispit. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave

0,5

Aktivnost u nastavi 0,5

Seminarski rad 1

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 0,5

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


0,5

Referat

Praktični rad

Komentari: Kontinuirana provjera znanja putem kratkih pismenih ispita (testova višestrukog izbora) na kraju svake cjeline. Obvezna literatura P.G.Hewitt: Conceptual physics, Addison Wesley 2001. Physics demo videos (www.wfu.edu/physics/demolabs/demos/avimov/) The particle adventure (particleadventure.org/particleadventure/) Dopunska literatura Izbor udžbenika fizike za osnovne i srednje škole. D.C.Giancolli: Physics, Prentice-Hall Int, 1998. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Portfolio studenta: Uvodni upitnik o postojećim konceptualnim znanjima. Osvrt na postojeće miskoncepcije. Praćenje aktivnosti u izradi samostalnih zadaća uz povratne informacije o uspješnosti i ostvarenom napretku. Upitnici povremene provjere znanja tijekom nastave uz povratnu informaciju o uspješnosti. Individualne konzultacije tijekom izrade seminarskog rada. Upitnici: Završni anonimni upitnik o kvaliteti nastavnog procesa i zadovoljstvu studenata.


Kod predmeta Naziv predmeta INTERDISCIPLINARNOST U NASTAVI FIZIKE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina I.

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Broj sati po semestru 15+15+0 Ciljevi predmeta Osposobiti nastavnika fizike da u nastavu fizike uklapa sadržaje iz srodnih znanosti s ciljem razvijanja pojma o znanosti kao integralnoj djelatnosti ljudskog uma u smislu sinteze i povezanosti znanja nasuprot njihove uske diferencijalizacije. Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij pretpostavlja temeljna znanja iz fizike (Fizika I,II,III,IV), teorijskih fizika (Teorijska fizika I,II,III,IV), razvijeno fizikalno mišljenje i poznavanje osnova fizičkih metoda. Korespondira s kolegijem Metodika nastave fizike i Konceptualna fizika. U korelaciji s kolegijem Popularizacija znanosti teu manjoj mjeri s kolegijem Povijest fizike. Povezan s kolegijima društvenog diskursa posebno Sociologijom odgoja i obrazovanja, Metodologijom znanstvenog istraživanja. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razvijanje stavova o potrebi i važnosti pristupa fizici u smislu interdisciplinarnosti. Sposobnost lociranja interdisciplinarnih točaka u nastavnim sadržajima iz fizike osnovnih i srednjih škola. Sposobnost metodičkog oblikovanja interdisciplinarnih sadržaja u sklopu nastave fizike. Sadržaj predmeta Znanost i metoda znanosti. Diferencijalizacija znanosti u razvoju znanosti kao oblika društvene svijesti. Pojam interdisciplinarnosti znanosti. Odabrani primjeri povezivanja nastavnih sadržaja iz fizike s nastavnim sadržajima drugih nastavnih predmeta: - matematike: primjeri povezanosti matematike i fizike - biologije: biopotencijali, živčani sustav životinja, osjetila kao detektori, režim rada srca, plinski zakoni i proces disanja, termodinamika otvorenih sustava (stanice, organizma) djelovanje elektromagnetnog zračenja na biološki sustav, mehanička svojstva tkiva (čvrstoća kosti, viskoelastičnost mišića), krvotok kao zatvoreni hidrodinamièki sustav, stenoza i aneurizma krvne žile i Bernoullijeva jednadžba, difuzijski procesi na staničnim membranama

- tjelesne kulture i anatomije: biomehanika sporta - tehnike: generatori, elektrane, pojmovi snage i energije, elektronika

- medicinske tehnike: dijagnostika: CT, MRI, ultrazvuk, terapija elektromagnetnim zračenjem: laseri, dijatermija, X-zračenje - kemije: građa atoma i periodni sustav

- geografije: termodinamička objašnjenja klime i meteorologije - povijesti i filozofije: povijest znanosti, utjecaj fizikalne misli na filozofiju.

Analiza udžbenika. Metodičko oblikovanje interdisciplinarnih sadržaja u okviru nastave fizike


na razini osnovne škole. Metodičko oblikovanje interdisciplinarnih sadržaja u okviru nastave fizike na razini srednjih škola i gimnazija. Konstruktivistički pristup u uklapanju interdisciplinarnih sadržaja. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni

zadaci Multimedija

i internet Obrazovanje

na daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava Komentari: Obveze studenata Aktivno sudjelovati u nastavi. Redovito obavljati zadane zadatke. Jedan seminarski rad. Usmeni ispit. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohađanje nastave

0.6 Aktivnost u nastavi

0.6 Seminarski rad

0.6 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

1.2 Esej

Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari: Redovito pohađanje nastave, obavljeni svi zadani samostalni zadaci i pozitivno ocijenjen jedan seminarski rad su uvjet za potpis. Obvezna literatura Izbor udžbenika fizike, kemije, biologije, povijesti i geografije za osnovne i srednje škole. Nastavni planovi i programi navedenih predmeta za osnovnu, srednje škole i gimnazije. Dopunska literatura Časopis Physics teacher http://scitation.aip.org/tpt/ Časopis American Journal of Physics http://scitation.aip.org/ajp/ http://www.evolucija.com/ http://www.lightandmatter.com/index.html

Paar, V., Šips, V.: Gibanje i energija, ŠK, Zagreb, 1987. Šindler G., Mikuličić B., Fizika 7, udžbenik za 7. razred osnovne škole, ŠK, Zagreb, 1998. Šindler G., Mikuličić B., Fizika 8, udžbenik za 8. razred osnovne škole, ŠK, Zagreb, 1999.

Krsnik, R.: Fizika za prvi razred gimnazije, ŠK, Zagreb, 1999. Krsnik, R.: Fizika za drugi razred gimnazije, ŠK, Zagreb, 1999. Krsnik, R., Mikuličić, B.: Fizika: međudjelovanja, relativnost, titranje i zvuk, priručnik za nastavnike u 3. razredu gimnazije, ŠK, Zagreb, 1992. Mikuličić, B.: Fizika - Gibanje i energija, ŠK, Zagreb, 1990. Mikuličić, B.: Fizika : Gibanje, električna energija i svjetlost, sv.B, ŠK, Zagreb, 1992. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Portfolio studenta: Kontinuirano praćenje studentovih aktivnosti, izrade samostalnih zadaća uz povratne informacije o uspješnosti i ostvarenom napretku. Individualne konzultacije tijekom izrade seminarskog rada i zadataka. Upitnici: Uvodni upitnik o očekivanjima od kolegija. Završni anonimni upitnik o kvaliteti nastave.



http://www.evolucija.com/

http://www.lightandmatter.com/index.html


Kod predmeta Naziv predmeta POPULARIZACIJA ZNANOSTI Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina I.

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Broj sati po semestru 15+15+0 Ciljevi predmeta Popularizacija znanosti je intergalni dio struke nastavnika znanstvenih predmeta. Cilj kolegija je razvijanje svijestio društvenom kontekstu znanosti i potrebi njezine popularizacije te osposobljavanje za aktivno stručno popularizacijsko djelovanje, za osmišljavanje i izvođenje aktivnosti javne promocije znanstvenih tema, znanstvenih istraživanja i njihovih rezultata te znanosti općenito. Korespodentnost i korelativnost programa Korespondira s metodičkom grupom kolegija budući da je nastavnik fizike ujedno i njezin popularizator i osoba koja sudjeluje u smještanju fizike kao znanosti u društveni kontekst. U korelaciji s kolegijima Interdisciplinarnost u nastavi fizike i Povijest fizike. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje znanja i osjetljivosti za potrebe i značaj popularizacije fizike i znanosti općenito. Stjecanje vještine popularizacijskog djelovanja:

- sustavne suradnje s javnim medijima i promocije znanstvenih djelatnosti putem javnih medija: priprema medijskih uradaka;

- neposrednog javnog predstavljanja znanosti kao djelatnosti i njezinih rezultata: priprema i održavanje predavanja, organizacija prezentacija, 'prčkaonica', radionica i 'znanstvenih kafića', organizacija javnih promotivnih manifestacija Sadržaj predmeta Društveni kontekst znanosti. Pojam i kratka povijest razvoja popularizacije i posredništva znanosti (science communication) i njihova uloga u suvremenom na znanju utemeljenom društvu (knowledge based society) Kanali popularizacije znanosti. Metode izravnog javnog promotorstva znanosti (predavanja, prezentacije, 'prčkaonice', radionice, 'znanstveni kafići', interaktivni izlošci) Metode medijskog promotorstva znanosti (odnosi s javnošću, tiskovne obavijesti, novinski članci, radijskih i TV/video prilozi, multimedijski materijali pogodnih za objavljivanje na internetu) Posebnost popularizacije prirodnih znanosti. Popularizacija fizike. Društveni kontekst fizike. Popularizacija fizike među djecom. Fizika u medijima. Popularna literatura iz fizike. Fizika i politika. Fizika svakodnevnih uređaja. Fizika i rub znanosti. Neobjašnjive pojave.



Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija

i internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Redovito pohađanje nastave. Pisanje seminarskog rada. Sudjelovanje u raspravama. Samostalno izvođenje zadatka iz područja popularizacije fizike. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave

0.6


Seminarski rad 0.6

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 0.6

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad 0.6

Komentari: Redovito pohađanje nastave, obavljeni svi zadani samostalni zadaci i pozitivno ocijenjen jedan seminarski rad su uvjet za potpis. Obvezna literatura

- B.Jergović (ur.): Znanost i javnost, Izvori, Zagreb, 2002.

- A. Wilson, J. Gregory, S. Miller; S. Earl: Handbook of science communication, Institute of Physics Publishing, 1998 UNESCO: 700 Science Experiments for Everyone. Doubleday Books for Young Readers, 1964 Dopunska literatura A.Simonić, Znanost najveća avantura i izazov ljudskog roda, Vitagraf, Rijeka, 1999. M. Alley : The Craft of Scientific Presentations: Critical Steps to Succeed and Critical Errors to Avoid. Springer-Verlag, 2002 T. Caulton: Hands-On Exhibitions: Managing Interactive Museums and Science Centres (The Heritage, Care-Preservation-Management). Routledge, 1998 S.M. Cutlip, A.H. Center, G.M. Broom: Odnosi s javnošću (prijevod ’Effective public relations’). Mate, Zagreb, 2003 A. Einstein: Moja teorija, Kronos, Zagreb, 1991. A. Einstein: Moj pogled na svijet, Izvori, Zagreb, 1991. Krauss M.L., Fizika zvjezdanih staza, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.


R. Feynman: Osobitosti fizikalnih zakona, ŠK, Zagreb, 1986. C.Sagan: Kosmos, Izvori, Zagreb 2004. L.Lederman, D.Teresi: Božja čestica, Izvori, Zagreb, 2000. J.Gribbin: U traganju za Schrodingerovom mačkom, Prosveta, Beograd, 1989. J. Walker: The Flying Circus of Physics, J.Willey and Sons, New York, 1977. W.R. Wood: FUNtastic Science activities for Kids, McGrow Hill, New York, 1997. W.R. Wood: Physics for Kids, Mc Geaw-Hill, New York, 1997. http://howthingswork.virginia.edu/ http://www.npl.washington.edu/AV/av_index_sub.html Časopis Physics teacher http://scitation.aip.org/tpt/ Časopis American Journal of Physics http://scitation.aip.org/ajp/ Ghose P, Home D., Riddels in Your Teacup, 2nd edition, IOP, London,1994. Jargodzki C. P., Potter F., Mad About Physics, John Wiley, New York, 2001. Jargodzki C. P., Potter F., Mad About Modern Physics, John Wiley, New York, 2005. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Portfolio studenta: Praćenje studentovih aktivnosti u izradi samostalnih zadaća uz povratne informacije o uspješnosti i ostvarenom napretku. Individualne konzultacije tijekom izrade seminarskog rada i zadataka. Upitnici: Uvodni upitnik o očekivanjima od kolegija. Završni anonimni upitnik o kvaliteti nastave.

http://howthingswork.virginia.edu/

http://www.npl.washington.edu/AV/av_index_sub.html




Kod predmeta Naziv predmeta RAČUNALO U NASTAVI FIZIKE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina I.

Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 2 Broj sati po semestru 0+30+0 Ciljevi predmeta Cilj kolegija je usvajanje znanja i vještina vezanih uz korištenja informacijsko komunikacijskih tehnologija u različitim aspektima nastave fizike - prikupljanje informacija, korištenje multimedijalnih elemenata u izradi obrazovnih sadržaja (elektronsko izdavaštvo), razni oblici on-line provjere i samoprovjere znanja, komunikacija i rad u virtualnom radnom prostoru kao korak prema e-učenju, usvajanje pedagoških strategija podržanim informacijskim tehnologijama, računalo kao alat za prikupljanje i obradu podataka. Korespodentnost i korelativnost programa Pretpostavlja se da student poznaje osnovne vještine u radu s računalom te da posjeduje znanja i vještine u korištenju računalne multimedije.

Program je blisko povezan i programima opće fizike (Fizika I, II, III, IV) i praktikumima fizike (Fizički praktikum I, II, III, IV).

Ovaj program predviđa usvajanje znanja o različitim obrazovnim strategijama podržanim računalom pa je nužno povezan s metodikom učenja i poučavanja (Metodika nastave fizike I,II te Praktikum iz metodike nastave fizike I, II). Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Na općem nivou, student bi trebao razviti sposobnosti u korištenju računala i drugih komponenti informacijsko komunikacijskih tehnologija. Specifične kompetencije bi se trebale ogledati u sposobnosti organiziranja i vođenja nastave potpomognute računalom (e-učenje, elektronsko izdavaštvo, korištenje course ware alata). Sadržaj predmeta 1. Osnovni elementi e-učenja. Organizacijska struktura. Instrukcijski dizajn, organiziranje i vođenje e-učenja.

Aktivnost studenta: Čitanje priložene literature, rasprava na forumu

2. Pretraživanje podataka. Specijalizirane obrazovne tražilice. Repozitoriji obrazovnih sadržaja. Organizacija podataka u repozitorijima. Pojmovi: Learning Object, fragmentacija obrazovnih sadržaja, Standardi - Leraning Object Metadata (LOM) standard

Aktivnost studenta: vježba/praktikum – pretraživanje podataka u nekom repozitoriju (MERLOT), fragmentacija obrazovnog sadržaja, opisivanje pomoću meta-podataka i pohranjivanje u bazu podataka.


3. Alati za organiziranje i vođenje nastave u virtualnom radnom prostoru (Courseware alati, LMS-Learning Menagement System)

Aktivnost studenta: vježba/praktikum – upoznavanje i rad u nekom od LMS-ova (npr. open source program CLARLOINE i komercijalni WebCT)

4. Elektronsko izdavaštvo: upotreba crteža u izradi obrazovnih sadržaja

Aktivnost studenta: vježba/praktikum/projektni zadatak – izrada obrazovnog sadržaja uz obaveznu izradu autorskog crteža

5. Elektronsko izdavaštvo: upotreba animacije u izradi obrazovnih sadržaja

Aktivnost studenta: vježba/praktikum/projektni zadatak – izrada obrazovnog sadržaja uz obaveznu izradu autorske animacije

6. Elektronsko izdavaštvo: upotreba fotografije i videa u izradi obrazovnih sadržaja

Aktivnost studenta: vježba/praktikum/projektni zadatak – izrada obrazovnog sadržaja uz obaveznu izradu autorske fotografije i videa.

7. Elektronsko izdavaštvo: upotreba zvuka u nastavnom procesu.

Aktivnost studenta: vježba/praktikum – rad s generatorima zvuka, analiza zvučnih signala, obrada dobivenih podataka

8. Interaktivne simulacije u nastavnom procesu, virtualni i hibridni eksperimenti

Aktivnost studenta: vježba/praktikum/projektni zadatak – rad s interaktivnom simulacijom. Izrada obrazovnog sadržaja u z pomoć interaktivne simulacije.

9. Elektronska provjera i samoprovjera znanja, upitnici, kvizovi.

Aktivnost studenta: vježba/praktikum/projektni zadatak – rad s različitim oblicima on-line provjere i samoprovjere znanja.Izrada vlastitog upitnika uz prateći obrazovni sadržaj

10. Računalo kao mjerni instrument, on-line prikupljanje i obrada podataka

Aktivnost studenta: vježba/praktikum – mjerenje vremenski ovisnih električnih signala pomoću USB osciloskopa. Obrada i prezentiranje podataka.

11. Računalo kao mjerni instrument, on-line prikupljanje i obrada podataka. Aktivnost studenta: vježba/praktikum – mjerenje svjetlosnih signala pomoću USB spektrometra. Obrada i prezentiranje podataka. 12. Računalom potpomognute obrazovne strategije (projektna nastava, web-quest). Aktivnost studenta: projektni zadatak/seminarski rad – izrada nekog on-line projekta , prezentiranje rezultata projekta.


Kod predmeta Naziv predmeta POVIJEST FIZIKE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina I.

Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Broj sati po semestru 15+15+0 Ciljevi predmeta Stjecanje znanja o razvoju znanstvene misli iz fizike tijekom povijesti. Razvijanje osjetljivosti na problem kreiranja koncepata i modela u fizici. Razvijanje shvaćanja fizike kao filozofije prirode, svijesti o značenju fizike u društvenom kontekstu te svijesti o ciljevima obrazovanja iz fizike. Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij pretpostavlja temeljna znanja iz fizike (Fizika I,II,III,IV), teorijskih fizika (Teorijska fizika I,II,III,IV), razvijeno fizikalno mišljenje i poznavanje osnova fizičkih metoda. Korespondira s kolegijem Metodika nastave fizike i Konceptualna fizika budući da je razvoj fizičkih koncepata u djece povezan s tijekom razvoja fizičkih koncepata u povijesti znanosti. U korelaciji s kolegijima Interdisciplinarnost u nastavi fizike i Popularizacija znanosti. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje znanja o razvoju znanstvene misli iz fizike kroz povijest i razvoju znanstvene metodologije. Stjecanje osjetljivosti za prepoznavanje procesa razvoja fizičkih koncepata. Razvijanje stavova poštovanja spram znanosti. Smještanje fizike i prirodnih znanosti općenito u društveni kontekst. Sadržaj predmeta Predcivilizacijski intuitivni pojmovi o prirodi. Matematika, fizika i astronomija u antičkoj filozofiji. Srednjovjekovna shvaćanja filozofije prirode. Giordano Bruno. Johannes Kepler. Tycho Brache. Nebeska mehanika i kozmogonija. Galilejeva fizika. Izgradnja klasične fizike. Shvaćanja o strukturi tvari i prirodi svjetlosti. Newtonova prirodna filozofija. Interakcija matematike i fizike. Ruđer Bošković. Mehaničko shvaćanje svijeta i determinizam. Koncepti topline i fluida. Objašnjenje boja i teorija svjetla. Tumačenje elektriciteta, pojam polja, elektromagnetno polje. M.Faraday. J.C. Maxwell. Koncept atoma. Kinetička teorija plinova. Moderna fizika. Zakoni zračenja. M.Planck. Kvantna teorija. Koncept etera i njegov slom. Einsteinova teorija relativnosti. Utjecaj teorije relativnosti i kvantne fizike na filozofiju. Razvoj fizike u 20. stoljeću. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija

i internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari:


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave. Pisanje jednog seminarskog rada i vođenje problemske rasprave nakon njegova izlaganja. Usmeni ispit. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave

0.3


Seminarski rad 0.6

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1.8

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Redovito pohađanje nastave i pozitivno ocijenjen jedan seminarski rad su uvjet za potpis. Obvezna literatura Ž.Dadić: Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, ŠK, Zagreb, 1992 I.Supek: Povijest fizike, ŠK, Zagreb 1980. Dopunska literatura B. Kalin: Povijest filozofije, ŠK, Zagreb, 2001. J.Gribbin, Vodič kroz znanost, Izvori, Zagreb, 2001. G.E.Tauber (prir.): Einsteinova opća teorija relativnosti, Globus, Zagreb, 1979. R. Feynman: Osobitosti fizikalnih zakona, ŠK, Zagreb, 1986. I.Supek, Na prekretnici milenija, Prometej, Zagreb, 2001. I.Supek; Filozofija, znanost, humanizam; ŠK, Zagreb, 1995. I.Supek, M.Furić: Počela fizike, ŠK, 1994. http://www.aip.org/history/ http://www.aip.org/history/web-link.htm Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Portfolio studenta: Praćenje studentovih aktivnosti u izradi samostalnih zadaća uz povratne informacije o uspješnosti i ostvarenom napretku. Individualne konzultacije tijekom izrade seminarskog rada i zadataka. Upitnici: Uvodni upitnik o očekivanjima od kolegija. Završni anonimni upitnik o kvaliteti nastave.

http://www.aip.org/history/


Kod predmeta Naziv predmeta METODIČKI PRAKTIKUM IZ FIZIKE II Opći podaci Studijski program

DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I INFORMATIKE DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I POLITEHNIKE

Godina

I.

Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 0+60+0 Ciljevi predmeta Razviti u budućeg nastavnika fizike osjetljivost na uporabu eksperimentalne metode u nastavi fizike s ciljem poticanja aktivnog učenja te ga osposobiti za pripremu i demonstriranje pokusa u sklopu nastave fizike. Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij pretpostavlja poznavanje temeljnih znanja iz fizike i fizičkih praktikuma te je usko povezan sa sadržajima kolegija Metodika nastave fizike i kasnijim izvođenjem nastavne prakse. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Student – budući nastavnik fizike razvija sposobnost implementacije svih vrsta laboratorijskih pokusa u nastavu fizike te stiče vještinu njihova kvantitativnog iskazivanja rezultata mjerenja i interpretacije tih rezultata. Sadržaj predmeta Na kolegiju Metodički praktikum iz fizike vježba se izvođenje i objašnjavanje laboratorijskih pokusa za osnovnu i srednju školu. Pokusi su podijeljeni u 10 skupina (vježbi) s nekoliko sličnih pokusa iz istog područja fizike. Vježbe se obavljaju po redoslijedu: Uvod. Gibanje. Jednostavne sprave. Fizička svojstva tijela. Električni strujni krug. Gibanje i sila. Toplina. Elektricitet. Optika. Java apleti u nastavi fizike. Ispitna demonstracija. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata • prije pristupanja izradi praktikumskih vježbi napisati odgovarajuću pripremu vježbe • redovito pisati obradu izvedene vježbe • obaviti sve pripremljene pokuse i tijekom semestra javno demonstrirati barem jednu

laboratorijsku vježbu • aktivno sudjelovati u raspravama koje se povedu nakon demonstriranja


• kolokvirati izvođenjem ispitne vježbe s time da je prije pristupanja praktičnom dijelu ispitne vježbe student dužan predati njezinu pisanu pripremu


0.4 Aktivnost u nastavi

0.4 Seminarski rad

0.8 Eksperimentalni

rad 0.8

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1.2

Esej

Istraživanje

Projekt


0.4

Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literatura Krsnik, R, Fizika za prvi razred gimnazije, ŠK, Zagreb, 1999. Krsnik, R, Fizika za drugi razred gimnazije, ŠK, Zagreb, 1999. Krsnik, R., Mikuličić, B., Fizika: međudjelovanja, relativnost, titranje i zvuk, priručnik za nastavnike u 3. razredu gimnazije, ŠK, Zagreb, 1992. Šindler G., Mikuličić B., Fizika 7, udžbenik za 7. razred osnovne škole, ŠK, Zagreb, 1998. Šindler G., Mikuličić B., Fizika 8, udžbenik za 8. razred osnovne škole, ŠK, Zagreb, 1999. Dopunska literatura Bek, B., Marković B. i Tomaš L.: Fizika 2, ŠK, Zagreb, 1981. Mikuličić, B., Fizika - Gibanje i energija, ŠK, Zagreb, 1990. Mikuličić, B., Fizika : Gibanje, električna energija i svjetlost, sv.B, ŠK, Zagreb, 1992. Mikuličić, B., Materija,čestice i međudjelovanja, sv. B, ŠK, Zagreb, 1988. Paar, V., Šips, V., Gibanje i energija, ŠK, Zagreb, 1987. Šindler, G. i Valić, B., Materija, gibanje, električna energija i svjetlost, ŠK, Zagreb, 1991. Wilson J. D., Physics Laboratory Experiments, 5. izdanje, Houghton Mifflin Company, Boston, 1998. Edmonds D. S., Cioffari's Experiments in College Physics, 10. izdanje, Houghton Mifflin Company, Boston, 1997. Ostali udžbenici iz fizike za osnovne i srednje škole. http://www.fearofphysics.com/Atom/atom1.html http://www.ba.infn.it/www/didattica.html http://webphysics.davidson.edu/Applets/Applets.html http://www.walter-fendt.de/ph11e/index.html http://www.phy.ntnu.edu.tw/java/index.html Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Redovito praćenje studentovih aktivnosti i odnosa prema radu, pregledavanje studentskih obrada vježbi i uradaka. Studenti dobivaju povratnu informaciju o svakom izvedenom demonstracijskom pokusu tijekom semestra te su i sami dužni aktivno sudjelovati u raspravi o svakoj izvedbi demonstracijskog pokusa.

http://webphysics.davidson.edu/Applets/Applets.html


Kod predmeta Naziv predmeta METODIKA NASTAVE FIZIKE I i II Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina

II.

Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski

semestar Ljetni semestar

ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 6 Broj sati po semestru 45 + 30 + 0 30 +30 + 30 Ciljevi predmeta Osposobljavanje za održavanje nastave fizike, poučavanje za poučavanje fizičkih sadržaja, treniranje za ulogu nastavnika, poučavanje za povezivanje matematičkog formalizma i konceptualnog pristupa fizičkim sadržajima. Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija je povezan s pedagoškim, didaktičkim i psihološkim kolegijima Nadovezuje se na sadržaje kolegija Fizika I, II i III te Fizičkih praktikuma I, II, i III. Izravno je povezan s Metodičkim praktikumima I i II. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje proceduralnog znanja potrebnog za poučavanje, osposobljenost za nastavnički poziv, dostizanje stupanja kritičko-misaonih sposobnosti te kriterija i stavova vezanih za struku i nastavne kompetencije. Sadržaj predmeta Fizika kao znanost i kao nastavni predmet. Povezanost fizike s drugim nastavnim predmetima. Ciljevi i zadaci nastave fizike. Priprema za izvođenje nastavnog sata. Utjecaj ciljeva učenja na izvođenje nastave fizike. Suvremene koncepcije nastave.Važnost učeničkog iskustva i predkoncepcija. Konstruktivističko poučavanje i učenje fizike. Stručno-metodičko oblikovanje sadržaja. Metodologija izvođenja nastave fizike. Konstrukcija novih pojmova struktura mreže pojmova. Pokusi u nastavi fizike. Razvijanje modela i koncepata. Konceptualno razumijevanje u nastavi fizike. Problemska nastava i problemski eksperiment. Fizičke veličine i znanstveno nazivlje. Problem jezika u nastavi fizike. Mjesto povijesti fizike u nastavi. Uloga matematike i matematičkog formalizma u nastavi fizike. Uvjeti i oprema za izvođenje nastave fizike. Praćenje učenika, provjeravanje i ocjenjivanje znanja. Valorizacija uspješnosti nastave. Osobnost nastavnika. Analiza popularno-znanstvene literature iz fizike. Metodičke upute za realizaciju nastave fizike u osnovnoj i srednjoj školi. Izrada pripreme za izvođenje nastave. Izvođenje simuliranih predavanja studenata i njihova analiza. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija

i internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski

rad

Terenska nastava

Komentari:


Vježbe se realiziraju u vježbaonicama u osnovnoj i srednjoj školi. Obveze studenata Studenti su dužni aktivno sudjelovati na nastavi, napisati prikaz jedne popularno-znanstvene knjige ili zanimljive web stranice iz fizike i predstaviti ih pred svim studentima, napisati korektnu pripremu za izvođenje barem jednoga nastavnog sata za osnovnu i/ili srednju školu (ovisno o broju studenata), izvesti simulirani nastavni sat pred svim studentima, pratiti simulirane nastavne satove ostalih studenata i aktivno sudjelovati u njihovu analiziranju. Sve su obveze uvjet za potpis, a nakon toga se polaže ispit. Kolegij je dvosemestralan, pa se ispit polaže na kraju akademske godine. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave 0,5+0,5

Aktivnost u nastavi 1+1

Seminarski rad 0,5+1

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2+2

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja 1+1,5

Referat

Praktični rad

Ocjenski satovi

Komentari: Simulirani se nastavni satovi temeljito analiziraju s nastavnikom metodike fizike. Na ispitu se provjerava i vrednuje cjelovito znanje i dostignuti stupanj kritičko-misaonih sposobnosti studenata te njihovih kriterija vezanih za struku i njihove nastavne kompetencije. Obvezna literatura Krsnik R., Suvremene ideje u metodici nastave fizike, Školska knjiga, Zagreb, 2008. Halliday D., Resnick R., Walker FUNDAMENTALS OF PHYSICS II , J.Willey and Sons, New York, 1997. Wilson J. D., Physics Laboratory Experiments, 5th edition, Houghton Mifflin Company, Boston, 1998. Beck B., Modeli učenja u nastavi fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Jurdana-Šepić R., Milotić B., Metodički pokusi iz fizike, Čarolija eksperimentiranja, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001. Šindler G., Metodičke osnove oblikovanja početne nastave fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1980. Šindler G., Prilozi problemski usmjerenoj nastavi fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Dopunska literatura Krsnik R., Fizika I, Školska knjiga, Zagreb, 1994. Udžbenici za fiziku za osnovnu i srednje škole Prirucnici za nastavnike Rječnik hrvatskoga književnog jezika, Rječnik stranih rijeci Goleman D., Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998. Breene G., Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola, Alinea, Zagreb, 1996. Odabrani članci iz tekuće periodike: Metodički ogledi, Matematičko-fizički list, Svijet fizike, Obzornik za


matematiko in fiziko, Physics Education, Physics Teacher, Napredak, Zrno, Školske novine Lektira: Lederman I., Tenesi D., Božja cestica, Izvori, Zagreb, 2001. http://www.fearofphysics.com/Atom/atom1.html http://www.ba.infn.it/www/didattica.html http://webphysics.davidson.edu/Applets/Applets.html Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Razgovor o očekivanjima studenata od kolegija. Uvodni ispit o konceptualnom razumijevanju sadržaja fizike za osnovne i srednje škole i analiza pogrešnih predkoncepcija. Studenti pri analizi sadržaja namijenjenih za nastavu i u raspravi o njima iskazuju svoje stavove i kriterije te redovito dobiju i povratne informacije o uspješnosti svakoga izvedenog nastavnog sata. Uspješnost i kvaliteta izravno se ogleda u napredovanju studenata na izvedenim nastavnim satovima u školi. Na kraju akademske godine studenti ispunjavaju anonimni upitnik o osobnim očekivanjima i razini ostvarenih očekivanja te o kvaliteti i zadovoljstvu s nastavnim procesom.


Kod predmeta Naziv predmeta METODIČKA PRAKSA IZ MATEMATIKE I Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 0 + 0 + 45 Ciljevi predmeta Korespodentnost i korelativnost programa Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul


Sadržaj predmeta Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)




nastava Komentari: Obveze studenata Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohađanje nastave


0,8 Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Domaće zadaće

Komentari:


Obvezna literatura 4. Aktualni udžbenici iz matematike od 5. do 8. razreda osnovne škole i odgovarajući

priručnici za učitelje 5. Aktualni udžbenici iz matematike u srednjim školama i odgovarajući priručnici za učitelje 6. Matematika bez suza, ed. Ilona Posokhova, Ostvarenje, Lekenik, 2000. Dopunska literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula


Kod predmeta Naziv predmeta SEMINAR - GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II. Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Broj sati po semestru 0+30+0 Ciljevi predmeta - putem studentskih seminara obraditi razne teme iz geometrije koje se ne obrađuju detaljno

u ostalim kolegijima - razvijati sposobnost usmenog izražavanja pri korištenju matematičke terminologije - razvijati sposobnost korištenja geometrijskog pribora pri konstrukciji Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Seminar 1 u korelaciji je s ostalim kolegijima iz matematike, posebice s Euklidskim prostorima i Modelima geometrije.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se osnovno znanje iz geometrije. Studenti bi trebali razviti sposobnost korištenja geometrijskog pribora i usmenog izlaganja. Sadržaj predmeta Osnovne konstrukcije ravnalom i šestarom. Metoda geometrijskih mjesta. Metoda osne simetrije. Metoda translacije. Metoda rotacije. Metoda centralne simetrije. Metoda homotetije. Metoda inverzije. Algebarska metoda. Konstrukcije pravilnih poligona. Konike. Geometrijeske konstrukcije u ograničenoj ravnini. Hilbertove konstrukcije. Mohr-Mascheronijeve konstrukcije. Poncelet Stienerove konstrukcije. Rješivost konstrukcija ravnalom i šestarom. Klasični problemi. Rješivost konstrukcija pravilnih mnogokuta. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari Obveze studenata Student je dužan tijekom semestra pripremiti i javno predstaviti seminarski rad, pri čemu će bitan element ocjene predavanja činiti pravilna uporaba geometrijskog pribora. Student je također dužan prisustvovati na ¾ preostalih javnih izlaganja i aktivno sudjelovati u njihovoj analizi. Na temelju javnog izlaganja, prisustva na seminaru i učestvovanju u raspravama, studenti dobivaju ocjenu.



Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

2 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literatura 1. D. Palman: Geometrijske konstrukcije, Element, Zagreb 2. D. Palman: Trokut i kružnica, Element , Zagreb, 1994. Dopunska literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.


Kod predmeta Naziv predmeta VEKTORSKI PROSTORI I Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II. Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta - usvajanje pojmova i osnovnih svojstava vektorskih prostora - usvajanje pojma algebre - usvajanje osnovnih svojstava linearnih operatora, te njihovih matričnih prikaza - usvajanje osnovnih svojstava unitarnih prostora Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Vektorski prostori I u korelaciji je s ostalim predmetima iz matematike, posebice s predmetima preddiplomskog studija matematike Linearna algebra I i II i izbornim predmetom Vektorski prostori II. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Nakon polaganja ispita iz ovog predmeta student će biti u stanju: - nabrojati i opisati razne primjere vektorskih prostora, linearnih operatora i unitarnih

prostora - razumjeti temeljne ideje i tehnike teorije vektorskih prostora - razumjeti vezu između linearnih operatora i njihovih matričnih prikaza - obaviti neka izračunavanja vezana uz matrice (kao što je nalaženje ranga, minimalnog

polinoma, determinante i svojstvenih vrijednosti matrice) Sadržaj predmeta Pojam vektorskog prostora. Linearna zavisnost. Prostor. Direktna suma potprostora. Kvocijentni prostor. Baza prostora. Linearni operatori. Prostor (X,Y). Matrica operatora u bazi. Ovisnost matrice operatora u bazi. Limes u prostoru (X,Y). Pojam algebre. Minimalni polinom. Invertibilni operator. Rezolventa. Adjungiran prostor i adjungiran operator. Rang operatora. Determinanta i trag operatora. Invarijantni potprostori i svojstvene vrijednosti operatora. Redukcija operatora na konačno dimenzionalnim vektorskim prostorima. Jordanova matrica operatora. Unitarni prostori. Gram-Schmidtov postupak ortogonalizacije vektora. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari:


Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz predmeta Vektorski prostori I te položiti ispit iz navedenog predmeta. Uvjeti za potpis: Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj predmet zahtijeva. Ispit: pismeni i usmeni. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1,7

Usmeni ispit 2,5

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenta prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste kvaliteta aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i vježbama. Cjelovito znanje studenta vrednuje se na ispitu. Obvezna literatura 1. S. Kurepa: Konačno dimenzionalni vektorski prostori i primjene, Sveučilišna naklada

Liber, Zagreb, 1976. Dopunska literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.


Kod predmeta Naziv predmeta LINEARNO PROGRAMIRANJE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II. Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 Broj sati po semestru 30+0+30 Ciljevi predmeta Usvajanje osnovnih algoritama za rješavanje raznih tipova problema linearnog programiranja. Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Linearno programiranje u korelaciji je s ostalim kolegijima iz matematike i informatike, posebice s Linearnom algebrom, Euklidskim prostorima i Operacijskim sustavima. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će usvojiti osnovne algoritme za rješavanje raznih probleme linearnog programiranja.Sadržaj predmeta Poliedarski skupovi. Rješivost zadaće linearnog programiranja. Simplex metoda. Slučaj degeneracije. Dualna simplex metoda. Parametarsko linearno programiranje. Dualnost. Cjelobrojno linearno programiranje. Transportni problem. Osnovne teorije matričnih igara. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki student je obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz kolegija Linearno programiranje te položiti ispit iz navedenog kolegija. Studenti su obvezni sudjelovati u svim vidovima nastavnog rada te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj kolegij zahtjeva. Ispit: pismeni i usmeni.



Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit

3 Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenata prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja jest aktivno sudjelovanje u radu na predavanjima i vježbama. Na ispitu se vrednuje cjelovito znanje studenata. Obvezna literatura 1. N.Linić, H.Pašagić, Č.Rnjak : Linearno i nelinearno programiranje, Informator, Zgb, 1978. 2. K.Murty : Linear and Combinatorial Programming, John Wiley and Sons, NY, 1976. 3. M.Radić : Linearno programiranje, Školska knjiga, Zgb, 1974. Dopunska literatura 1. R.V. Benson : Euclidean Geometry and Convexity, Mc Graw - Hill, NY, 1966. 2. L.Lyusternik : Convex Figures and Polyhedrons, Dover publications, NY, 1963. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.


Kod predmeta Naziv predmeta MJERA I INTEGRAL Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II. Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta - usvajanje pojma mjere - usvajanje pojma izmjerivih skupova i funkcija - usvajanje osnovnih svojstava Riemannovog, Lebesgueovog i Henstockovog integrala Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Integral i mjera u korelaciji je s ostalim kolegijima iz matematike, posebice s kolegijima Matematička analiza I,II i III, Kompleksna analiza, Uvod u vjerojatnost i matematičku statistiku, Teorija vjerojatnosti i Stohastički procesi. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Kroz ovaj kolegij studenti će steći temeljno znanje za niz kolegija iz područja matematičke analize, funkcionalne analize,teorije vjerojatnosti i stohastike. Sadržaj predmeta Prsten, algebra, σ-algebra skupova. Borelovi skupovi. Mjera, vanjska mjera. Lebesgueova mjera. Teoremi Levy, Fatou; teorem o dominantnoj konvergenciji. Produkt mjere. Teoremi Tonelli, Fubini. Apsolutna neprekidnost mjere, singularna mjera. Lebesguova dekompozicija mjere. Radon-Nykodimov teorem. Izracunavanje Lebesgueovog integrala Riemannovim integalom. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz kolegija Mjera i integral te položiti ispit iz navedenog kolegija. Ispit: pismeni i usmeni.



Pohađanje nastave

0,5

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1,5

Usmeni ispit 2

Esej

Istraživanje 1

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenata prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste kvaliteta aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i vježbama. Cjelovito znanje studenta vrednuje se na ispitu. Obvezna literature 1. S.Mardešić: Matematička analiza II, Školska knjiga, Zagreb, 1977. 2. G.E.Šilov, B.L.Gurevič: Integral, mera i proizvodnaja, Nauka, Moskva, 1967. 3. S. Kurepa, Funkcionalna analiza, Školska knjiga, Zagreb, 1975. 4. P. Halmos, Measure Theory, Springer-Verlag, New York, 1974. Dopunska literatura 1. A.J. Weir: Integration and Lebesgue Measure, Cambridge University Press, Cambridge,

1973. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.


Kod predmeta Naziv predmeta ELEKTRONIKA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE

DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I INFORMATIKE DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I POLITEHNIKE DIPL. STUDIJ FIZIKE I ZNANOSTI O OKOLIŠU

Godina II.

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta Polazeći od temeljnih fizičkih principa i zakona upoznati studente s građom i funkcijom osnovnih elektroničkih elemenata, sklopova i uređaja te ih pripremiti za njihovu primjenu u praksi. Korespodentnost i korelativnost programa Za razumijevanje ovog kolegija potrebno je predznanje iz sadržaja obuhvaćenih kolegijima:

Fizika II Fizički praktikum IV Matematičke metode fizike Na ovaj se kolegij nadograđuju sadržaji predmeta koji ukljucuju instrumentalne metode i tehnike mjerenja: Instrumentalne metode u analitičkoj kemiji Eksperimentalne metode u zaštiti okoliša Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Od studenta se očekuje da temeljem poznavanja funkcije i strukture elektroničkih elemenata te fizičkih karakteristika materijala od kojih su izgrađeni ovladaju građom i funkcijom osnovnih elektroničkih krugova i da budu osposobljeni za njihovu sintezu u složenije krugove i sklopove. Sadržaj predmeta Analogna i digitalna elektronika. Osnovni krugovi i sklopovi. Tranzistorska pojačala, emitersko sljedilo, pojačala s povratnom vezom, diferencijalno pojačalo, kaskadna pojačala, operacijsko pojačalo. Multivibratori. Logički krugovi. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata


Pohađanje predavanja i vježbi te polaganje ispita Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave

0,8


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 0,8

Usmeni ispit 1,6

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literatura D. Kotnik-Karuza: Osnove elektronike s laboratorijskim vježbama,

Filozofski fakultet u Rijeci, 2000 P. Biljanović: Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 2001 P. Biljanović: Mikroelektronika (Integrirani elektronički sklopovi), Školska knjiga, Zagreb,

2001 P. Biljanović, I. Zulim: Elektronički sklopovi (zbirka zadataka), Školska knjiga, Zagreb, 1994 G. Smiljanić: Impulsna i digitalna elektronika, Školska knjiga Zagreb, 1976 Dopunska literatura D.V. Hall: Digital circuits and systems, Mc Graw-Hill, 1989 Millman-Halkias: Integrated electronics, Analog and digital circuits and systems,

Mc Graw-Hill Kogakusha, 1972 D.L. Schilling, C.Belove: Electronic circuits, Mc Graw-Hill, 1989 K. Seeger: Semiconductor physics, Springer 1991 B.V.Stanić, M.I.Marković: Zbirka rešenih zadataka iz atomske fizike, Naučna knjiga Beograd, 1984 K.H.Rohe: Elektronik Digitalelektronik, Teubner, Stuttgart, 1985 Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Putem vježbi na kojima studenti rješavanjem zadanih problema pokazuju stupanj razumijevanja gradiva koje se predaje te pismenih kolokvija. Uspješnost studenata na ispitu konačan je pokazatelj kvalitete i uspješnosti predmeta.


Kod predmeta Naziv predmeta ASTRONOMIJA I ASTROFIZIKA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina II.

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovama astronomije te ih primjenom stečenih temeljnih spoznaja fizike osposobiti za prihvat i razumijevanje novih saznanja i rezultata istraživanja iz tog područja. Korespodentnost i korelativnost programa Za razumijevanje navedenih sadržaja očekuje se predznanje iz sadržaja obuhvaćenih kolegijima:

Osnove fizike I, II, III, IV Matematičke metode fizike Statistička fizika Povijest fizike Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Student bi trebao ovladati osnovama astronomije tako da primjenom temeljnih spoznaja fizike može prihvatiti i razumjeti nova saznanja i rezultate istraživanja iz tog područja. Sadržaj predmeta Udaljenosti – jedinice i metode mjerenja. Instrumenti. Metode- spektroskopija, fotometrija. Sunčev sustav: dinamičke i fizičke karakteristike. Sunce. Zvijezde: spektralna klasifikacija, HR dijagram. Struktura i evolucija zvijezda. Međuzvjezdana tvar. Mliječni put. Vangalaktički sustavi. Kozmologija. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet

Obrazovanje

na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati predavanja i vježbe te položiti ispit.



Pohađanje nastave

0,8


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 0,8

Usmeni ispit 1,6

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literatura V. Vujnović: Astronomija I, Školska knjiga, Zagreb 1989. V. Vujnović: Astronomija II, Školska knjiga, Zagreb 1990. Dopunska literatura A.Unsold, B.Baschek: The new cosmos, Springer 1991. M. Harwit: Astrophysical concepts, Springer 1988. E. Boehm-Vitensee: Introduction to stellar astrophysics, Cambridge University press 1989. H. Scheffler, H. Elsasser : Physics of the Galaxy and Interstellar matter, Springer 1987. P. Lena: Observational astrophysics, Springer 1988. H. Karttunen, P. Kroger, M. Pontanen, K.J. Donner: Fundamental astronomy, Springer 1994. H. Schäfer: Astronomische Probleme und ihre physikalische Grundlagen, Vieweg&Sohn, 1980 H. Schäfer: Elektromagnetische Strahlung: Informationen aus dem Weltall, Vieweg&Sohn, 1985 Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Putem vježbi na kojima studenti rješavanjem zadanih problema pokazuju stupanj razumijevanja gradiva koje se predaje te pismenih kolokvija. Uspješnost studenata na ispitu konačan je pokazatelj kvalitete i uspješnosti predmeta.


Kod predmeta Naziv predmeta ATOMSKA I MOLEKULSKA FIZIKA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina II.

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta Razviti osjećaj i interes za mjerenje i ključnu ulogu eksperimenta u svim stadijima izgradnje fizičke teorije (otkriće fenomena, odabir između ponuđenih teorija, stalna verifikacija standardne teorije u sve ekstremnijim uvjetima u cilju nalaženja granica primjenljivosti, inicijacija bolje teorije). Korespodentnost i korelativnost programa Ovaj program ne korespondira direktno drugim programima, ali se nadograđuje na poglavlja iz moderne fizike (Fizika III i/ili IV) i u korelaciji je s dijelom Teorijske fizike u kojem se obrađuju kvantne metode fizike atoma i molekula.

Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Sadržaj predmeta 1. Građa atoma i molekula i njihovi spektri - građa atoma, elektroni, fotoni i atomi, elementi kvantne mehanike. Jednoelektronski atomi: interakcija s elektromagnetskim zračenjem, fina i hiperfina struktura spektra, interakcija s vanjskim poljima, Zemanov efekt, Starkov efekt i Lambov pomak Dvoelektronski atomi i spektri, perturbacione i varijacione metode; višeelektronski atomi, metoda samousaglašenog polja. Principi laserske fizike, dejstva laserskog polja na atome. 2. Struktura molekula, molekularni spektri (elektronski, vibracioni i rotacioni). Born-Openheimerova aproksimacija. Predisocijacija. 3. Sudari elektrona s atomima i molekulama - metodologija mjerenja i osnove eksperimentalnih uređaji i tehnika, osnovni pojmovi teorije sudara, opis opaženih fenomena (metoda parcijalne analize, aproksimativne metode u teoriji sudara, elastični sudari i kutne raspodjele, pobuđivanje i ionizacija, disocijacija, rezonantni sudarni procesi, elektronske korelacije. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet



Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Komentari: Od ukupnog nastavnog fonda od 60 sati, na predavanja otpada najviše 30 sati, a ostalo se raspodjeljuje na seminarski i mentorski rad i laboratorijski praktikum. Ukoliko za to postoje uslovi (prijethodno iskustvo na praktikumima u prve dvije godine i dobra opremljenost instrumentacijom) klasične praktikumske vježbe se mogu nadomjestiti ili nadopuniti radom na jednom zahtjevnijem laboratorijskom projektu. Učešće studenata na projektu pojedinačno ili u timu (do 3 studenta). Obveze studenata Pored aktivnog učešća u nastavi, studenti će odabrati posebnu seminarsku temu na kojoj će raditi maksimalno samostalno i prezentirati rezultate svog rada pismeno (esej), u formi koja će biti razumljiva i instruktivna i ostalim studentima. Odabrani seminarski ili eksperimentalni rad (projekt) će studenti izlagati pred ostalim kolegama, na skupnim seminarima pri kraju kursa. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

2,4

Esej 0,4

Istraživanje

Projekt


Referat 0,4

Praktični rad 0,8

Komentari: Svaka aktivnost se posebno ocjenjuje. Navedeni ECTS bodovi pretstavljaju težinske faktore kod formiranja ukupne ocjene. Obvezna literatura Pojedina poglavlja (pobliže specificirana od predavača) iz šireg kruga naslova, od kojih su glavni navedeni dolje: Dopunska literatura 1. Physics of Atoms and Molecules, B.H. Bransden and C.J. Joachain, Prentice Hall (2003) 2. Atomic Collisions (Electron and Photon Projectiles), Earl W. McDaniel, John Willey and Sons (199?) 3. Modern Physics, F. J. Blatt, McGraw-Hill (1992), ili drugi slični udžbenici. 4. Atomska fizika - Mira Jurić, Naučna knjiga Beograd (1976). Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula


Kod predmeta Naziv predmeta FIZIKA ČVRSTOG STANJA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina II

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta Upoznavanje s osobinama i primjenama materijala Korespodentnost i korelativnost programa Preduvjet su predmeti: Fizika I, II, III, IV, Teorijska fizika I, II, III, matematički predmeti. Kolegij je važan za diplomske studije Fizika i materijali. Uz ovaj kolegij je korisno (ali ne i nužno) izabrati preddiplomske predmete Kemije i Biologije. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se razvoj znanja o materijalima, sinteza znanja iz različitih područja fizike, te stjecanje informacija o primjeni fizike u jednom kompleksnom području koje je vrlo značajno za suvremene tehnologije i znanstvena istraživanja. Sadržaj predmeta Vrste materijala. Struktura kristala, tekućina i neuredjenih materijala. Kemijske veze u materijalima. Dinamika kristalne rešetke. Električne osobine materijala. Električna vodljivost. Toplinska vodljivost. Optička, dielektrična, magnetska i mehanička svojstva materijala. Supravodljivost. Suprafluidnost. Nanostrukture. Znanost o materijalima i primjene. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija

i internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski

rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Pohadjanje predavanja i vježbi, domaće zadaće i projekti tijekom semestra, testovi i upitnici, pismeni i usmeni ispit.



Pohađanje nastave

0,4


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 0,8

Usmeni ispit 0,8

Esej

Istraživanje 0,2

Projekt 0,6


0,8

Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literatura 1. C.Kittel, Introduction to Solid State Physics, John Wiley and Sons, New York 2. H. Ibach and H. Luth, Solid State Physics, Springer, Berlin 3. L. Mihaly and M. C. Martin, Solid State Physics: Problems and Solutions 4. I. Kupčić, Fizika čvrstog stanja, Zbirka riješenih zadataka, HINUS, Zagreb 5. Web stranica i WebCT kolegija Dopunska literatura 1. N.W.Aschroft, N.D.Mermin, Solid State Physics, Holt, Rinehart and Winston, New York 2. R. H. Silsbee and J. Drager, Simulations for Solid State Physics, Cambridge University Press Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Razgovor sa studentima, upitnici, domaće zadaće i projekti, rezultati na ispitu


Kod predmeta Naziv predmeta NUKLEARNA FIZIKA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina II

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta Omogućavanje dubljeg uvida u ponašanje atomske jezgre. Korespodentnost i korelativnost programa Preduvjeti za ovaj kolegij su Fizika I, II, III i IV, Teorijska fizika I i II, te odgovarajuća matematička znanja. Kolegij je u korelaciji s kolegijima Teorijska fizika III i IV, te nekim izbornim kolegijima kao što su Elementarne čestice, Eksperimentalne metode u fizici,… Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Usvajanje sadržaja kolegija i mogućnost primjene stečenih znanja na određena interdisciplinarna područja. Očekuje se razvoj znanja i matematičkih vještina u opisivanju mikroskopskih sustava. Sadržaj predmeta Sastav jezgre. Energija vezanja. Nuklearni spinovi. Nuklearni magnetski dipolni moment. Paritet. Modeli jezgre. Deuteron. Neutron-proton raspršenje na niskim energijama. Proton-proton raspršenje na niskim energijama. Nukleon-nukleon raspršenje na visokim energijama. Osobine nuklearnih sila. Teorija nuklearnih sila. Radioaktivni raspadi. Zakoni radioaktivnog raspada. Radioaktivni nizovi. Nuklearne reakcije. Zakoni očuvanja u nuklearnim reakcijama. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija

i internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Pohađanje predavanja i vježbi. Očekuje se aktivan odnos prema nastavi (testovi i domaće zadaće tijekom semestra). Pismeni i usmeni ispit.



Pohađanje nastave

0,6


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1,4

Usmeni ispit 1,4

Esej

Istraživanje

Projekt


0,4

Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literatura Krane, K. S. Introductory Nuclear Physics, John Wiley & Sons, New York, 1987. Shirokov, Z. M., Yudin, N. P. Nuclear Physics, MIR, Moskow, 1982. Dopunska literatura Wong, S. S. M. Introductory Nuclear Physics, John Wiley & Sons, New York, 1999. Heyde, K. Basic Ideas and Concepts in Nuclear Physics: An Introductory (Series in Fundamental and Applied Nuclear Physics), Institute of Physics Publishing, 2004. Lilley, J. S. Nuclear Physics: Principles and Applications, John Wiley, New York, 2001. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Razgovor sa studentima u vezi s eventualnim teškoćama pri ostvarivanju ciljeva predmeta. Na početku nastave provodi se anketa o očekivanjima studenata. Na kraju semestra studenti ispunjavaju upitnik namjenjen procjeni kvalitete sadržaja kolegija, nastave i nastavnog materijala, te nastavnih metoda i suradnje sa studentima.


Kod predmeta Naziv predmeta ELEMENTARNE ČESTICE I NJIHOVA MEĐUDJELOVANJA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina II.

Status kolegija Izborni X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 45 + 0 + 15 Ciljevi predmeta Prikaz cjelovite slike mateirjalnog svijeta u terminu elementarnih čestica i njihovih međudjelovanja. Razumijevanje materijalnih struktura u Svemiru. Glavne ideje i toerijski okviri za opis čestica i njihovo međudjelovanje, uz ograničenu upotrebu matematičkog aparata. Korespodentnost i korelativnost programa Program korespondira i koreliran je svim ostalim programima opće fizike i kemije. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Općenito razumijevanje pojava i ideja o silama i česticama u prirodi. Znanje o osnovnim činjenicama. Sposobnost postavljanja i riješavanja jednostavnih primjera. Sadržaj predmeta O osnovnim međudjelovanjima- silama u prirodi: gravitacija (OTR), elektronmagnetsko međudjelovanje, slaba i jaka interakcija. Njihove glavne karakteristike: dosezi sila i dosezi jačina, čestice koje su izvori sila i čestice koje prenose silu. Strukture i/ili procesi karakteristični za određeno međudjelovanje: planetarni sistem-Svemir, atomski8 sistem-molekule-zračenje, atomska jezgra-β-raspad, nukleoni, kvarkovi. Standardni model elementarnih čestica. Teorijski opisi, uloga simetrija, objedinjenje sila, Feynmanovi diagrami. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Studenti su obvezni pohađati predavanja i vježbe te položiti ispit.



Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literatura 1. Ivica Picek: Fizika elementarnih čestica, Kratis, 1997. 2. Ivan Supek: Teorijska fizika i struktura materije I. i II. dio, ŠK Dopunska literatura 1. L. Bergstrom and A. Goobar: Cosmology and particle astrophysics, Johny Willey and

Sons, 1999. 2. D. Griffiths: Introduction to elementary particles, Harper & Row Publishers, 1987. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Razgovor sa studentima, upitnici, rezultati na ispitu


Kod predmeta Naziv predmeta EKSPERIMENTALNE METODE U FIZICI Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina II.

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 30 + 30 + 0 Ciljevi predmeta Namjena kolegija je stjecanje znanja o eksperimentalnim metodama koje se koriste u pojedinim dijelovima fizike. Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij pretpostavlja temeljna znanja iz kolegija Fizika I,II,III i IV, Fizički praktikum I,II,III i IV i Teorijska fizika II (Statistička fizika). U korelaciji je s kolegijima Teorijska fizika III i IV, te nekim izbornim kolegijima kao što su Atomska i molekulska fizika, Nuklearna fizika, Elementarne čestice…Predstavlja bazu za laboratorijska istraživanja fizikalnih procesa. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razvijanje saznanja o značaju eksperimenta i eksperimentalnih metoda u formiranju novih fizikalnih zakonitosti. Sadržaj predmeta Statistička obrada eksperimentalnih podataka. Optička spektroskopija. Laseri i holografija. Metode difrakcije x-zraka. Nuklearna magnetska rezonancija.Vakuumska tehnologija. Niske temperature. Interakcija nabijenih čestica i fotona s materijom. Mjerenja poluživota jezgre. Raspršenja i koincidentna mjerenja: Comptonovo raspršenje, Mössbauerov efekt, detekcija kozmičkog zračenja, mjerenja γ - γ angularne korelacije. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija

i internet


Konzultacije

- Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Prisustvovanje predavanjima i seminarima. Očekuje se aktivan odnos prema nastavi : zahtjeva se jedan seminarski rad po studentu.Usmeni ispit.



Pohađanje nastave

0,8


Seminarski rad 0,4

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2,4

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literatura Melissinos, A. C., Napolitano, J.Experiments in Modern Physics, Academic Press,USA,2003. Furić, M. Moderne eksperimentalne metode, tehnike i mjerenja u fizici, Školska knjiga, Zagreb, 1992. Dopunska literatura Squires, G. L. Practical Physics, Cambrige University Press, Cambridge, 2001. Leo, W. R. Techniques for Nuclear and Particle Physics Experiments: A How-to Approach, Springer-Verlag, Berlin, 1994. Dunlap, R. A. Experimental Physics: Modern Methods, Oxford University Press, 1989. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Razgovor sa studentima u vezi s eventualnim teškoćama pri ostvarivanju ciljeva predmeta. Na početku nastave provodi se anketa o očekivanjima studenata. Na kraju semestra studenti ispunjavaju upitnik namjenjen procjeni kvalitete sadržaja kolegija, nastave i nastavnog materijala, te nastavnih metoda i suradnje sa studentima.


Kod predmeta Naziv predmeta BIOFIZIKA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina II.

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta Prezentiranje relevantnih fizičkih koncepata i tehnika koji pomažu u rješavanju problema u biologiji i medicini. Korespodentnost i korelativnost programa Preduvjeti za kolegij: Opća fizika I, II, III, IV, Opća i anorganska kemija, Opća biologija. Program korelira s programom kolegija Fizikalna kemija te u manjoj mjeri s programima kolegija Dinamika fluida i Organska kemija. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje osnovnih znanja o primjeni fizike u biološkim sustavima, poznavanje problema molekulske biofizike i humane fiziologije kao i poznavanje modernih tehnika za njihovo proučavanje. Studenti koji završe kolegij bit će sposobni pratiti opće trendove razvoja rješavanja biofizičkih problema u brzo razvijajućem polju znanosti o životu. Sadržaj predmeta Molekulska biofizika

• Uvod. Temeljna struktura prokariotske i eukariotske stanice. • Kemijski sastav živih sustava. Molekulske komponente – kemijska struktura proteina,

nukleinskih kiselina, ugljikohidrata i lipida. Sile koje stabiliziraju makromolekule. Vodikova veza. Hidrofobni učinak i njegovo značenje.

• Struktura proteina. Peptidna veza – primarna struktura – sekundarna struktura – alfa uzvojnica – beta ploha – tercijarna struktura – kvaterna struktura.

• Prijenos genskih informacija. Uloga nukleinskih kiselina. Molekulska struktura DNA. Sparivanje baza. Replikacija i ispravljanje pogrešaka. Centralna dogma – DNA transkripcija i sinteza proteina. Restrikcijske endonukleaze, sekvencioniranje DNA, lančana reakcija polimeraze (PCR).

• Termodinamika bioloških sustava. Gibbs-ova slobodna energija (G), slobodna energija i veza sa entalpijom i entropijom, ovisnost G o tlaku i temperaturi, kemijski potencijal, kemijska ravnoteža, elektrokemijska ravnoteža.

• Biološke membrane. Struktura i funkcija – lipidni dvosloj, energetika lipidnog dvosloja, membranski proteini.

• Transportni procesi na membrani. Difuzija, vezani transport, aktivni transport. Podrijetlo transmembranskoga potencijala. Akcijski potencijal. Provođenje signala u živčanom sustavu. Metode u elektrofiziologiji (patch-clamp metoda).

• Spektroskopske metode u biofizici: fluorescencijska spektroskopija, ESR, NMR.


• Elektronska mikroskopija. AFM. Fluorescencijska spektroskopija. Biomehanika

• Gibljivost stanica. Cilija i flagela. • Molekulska biomehanika. Stanični molekularni motori. • Mehanika i energetika mišića. Sustav aktin-miozin. • Biofizika lokomotornoga sustava. Mišići i kosti kao sustav poluga. • Biomehanika kardiovaskularnoga sustava. Srce kao pumpa. Tlakovi i otpori u

kardiovaskularnom sustavu. Laminarni i turbulentni tok. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)




nastava Komentari: Seminari i radionice organizirat će se kao grupni rad. Samostalni zadaci izvršavat će se u vidu domaćih zadataka koje treba riješiti i na vrijeme predati. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom radu. Redovito rješavanje i predavanje domaćih zadataka. Izrada seminarskoga rada i prezentacija. Zadovoljenjem ovih uvjeta stječe se pravo potpisa. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,4 Seminarski rad


Pismeni ispit

1,6 Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera

znanja Referat

0,8 Praktični rad

Komentari:

Obvezna literatura M.Daune: Molecular Biophysics, Oxford University Press,1999. C.R. Cantor, P.R. Schimmel: Biophysical Chemistry (volumes I,II,III) W.H. Freeman 1980. W.Hoppe, W.Lohmann, H.Markl, H.Ziegler: Biophysics, Spriger-Verlag 1983. D.Juretić: Bioenergetika – rad membranskih proteina, Informator 1997. R.M.Berne, M.N.Levy: Principles of Physiology, Mosby, 2001. Dopunska literatura R.B.Gennis: Biomembranes – molecular structure and function, Spriger-Verlag 1989. W.H.Elliot, D.C.Elliot: Biochemistry and Molecular Biology, Oxford University Press, 2001. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Upitnici: anonimni upitnik studentima o očekivanjima (na početku kolegija) i upitnik o kvaliteti izvedene nastave te zadovoljstvu studenata (na kraju kolegija). Portfolio studenta: Praćenje samostalnoga rada studenta i njegovoga napretka (domaći zadatci s povratnom informacijom). Seminarski rad i prezentacija u elektroničkom obliku.


Kod predmeta Naziv predmeta KVANTNA INFORMACIJA I KVANTNO RAČUNANJE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE


Godina II.

Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 30+30+0 Ciljevi predmeta Prikaz osnovnih svojstava kvantne mehanike koja predstavljaju osnovu za tehnologiju kvantne informatike i kvantnog računanja. Razumijevanje principa kvantne informacije i kvantnog računanja. Znanje o kvantnim sistemima, koji mogu predstavljati građevne elemente kvantnog računala. Razumijevanje kvantnih algoritma i manipuliranje s njima. Sadašnje stanje u području. Korespodentnost i korelativnost programa Program odgovara: koreliran je s kolegijima kvantne mehanike (atomska fizika ...), klasičnog računarstva, klasične informacijske teorije. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Razumijevanje svojstava kvantne mehanike koja daju principe kvantne informacije i kvantnog računanja. Posebna znanja o kvantnim računalima. Vještine u manipulacijama kvantnim algoritmima. Sadržaj predmeta Kvantna mehanika kao osnova za kvantnu informaciju i kvantno računanje. Schrodingerova jednadžba i interpretacija valne funkcije. Uvezana struja: Einstein-Podolsky-Resen paradoks i Bellove nejednakosti. Kvantna infromacija i teleportacija. Kvantna mehanika čestice spina ½: međudjelovanje elektrona i elektromagnetskog polja. Qbiti, kvnatna logička vrata i kvantno računalo. Kvantni algoritmi i eksperimentalni prijedlozi za kvantno računalo. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata

Pohadjanje predavanja i vježbi te polaganje ispita



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 2,6

Esej

Istraživanje

Projekt 0,7


0,7

Referat

Praktični rad

Komentari: Obvezna literatura

1. Ivan Supek: Teorijska fizika i struktura materije I. i II. dio, ŠK 2. John Prescill, Quantum Computation, http://theory. Caltech.edu/ prescill/ph229/ 3. A. Steane: Quantum Computing, Rep. Prog. Phys. 61, 117 (1998)

Dopunska literatura 1. A. Ekert et all., What is Quantum Computation?, Int. Jour. Mod. Phys. A16, 3335

(2001) 2. A. Galindo and M.A. Martin-Delgado, Information and Computation: Classical and

Quantum Aspects, Rev. Mod. Phys. 74, 347 (2002) Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Razgovor sa studentima, upitnici, redovito praćenje studentovih aktivnosti. Rezultati ispita.


Kod predmeta Naziv predmeta ODABRANA POGLAVLJA KVANTNE MEHANIKE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE Godina II Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestarECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 30 + 15 + 15 Ciljevi predmeta - upoznavanje studenata s postavkama kvantne fizike - omogućavanje dubljeg uvida u kvantnu prirodu tvari i načina na koji kvantna fizika opisuje svijet - uočavanje značenja primjene kvantne fizike Korespodentnost i korelativnost programa Za praćenje sadržaja ovog kolegija nužna su predznanja iz kolegija: Fizika I, II, III, IV Teorijska fizika I, II ,IV Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul - razvijanje spoznaje o značenju eksperimenta u fizici i njegove uloge u formiranju novih znanstvenih teorija - razvijanje apstraktnog načina mišljenja i uočavanje značenja koje takav način ima u razumijevanju kvantne fizike Sadržaj predmeta Teorija angularnog momenta Infinitezimalne rotacije u kvantnoj mehanici. Sistem sa spinom ½ i konačne rotacije. Vlastite vrijednosti i vlastita stanja angularnog momenta. Zbrajanje angularnih momenata. Jednostavni primjer: totalni angularni moment. Formalna teorija zbrajanja angularnih momenata. Clebsch-Gordanovi koeficijenti, 3-j,6-j,9-j koeficijenti. Simetrije u kvantnoj mehanici Simetrije, zakoni očuvanja, diskretne simetrije. Moderna kvantna mehanika Druga kvantizacija, kvantizacija polja, relativistička kvantna fizika, elementarne čestice, astrofizika. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija

i internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Odabrana poglavlja kvantne mehanike izlagat će se putem predavanja, uz rješavanje primjerenih zadataka na vježbama.


Obveze studenata Regulirane su Statutom, a obuhvaćaju pohađanje vježbi i predavanja te polaganje ispita. Ispit se sastoji od pismenog dijela, u kojem se rješavaju numerički zadaci, i od usmenog dijela, u kojem se provjerava znanje i razumijevanje predmeta. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave 0,125


Seminarski rad 0,125

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1,5 Usmeni ispit

2 Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera

znanja 0,125

Referat

Praktični rad

Komentari: Napredovanje studenata kontinuirano se prati na vježbama. Na ispitu se provjerava sposobnost primjene stečenih znanja rješavanjem numeričkih primjera (pismeni dio), te povezivanje sadržaja i razina konceptualnog razumijevanja (usmeni dio). Obvezna literatura 1. Sakurai J. J., Modern Quantum Mechanics, Addison-Wesley, Readingf, 1994. 2. Greiner W., Relativistic Quantum Mechanics-Wave Equation, Springer-Verlag,

Berlin, 2000. 3. Schwabl F., Advanced Quantum Mechanics, Springer-Verlag, Berlin, 2003. Dopunska literatura 1. Supek I., Teorijska fizika i struktura materije, 2. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1977. 2. Messiah A., Quantum mechanics, Dover, New York, 2000. 3. Merzbacher E., Quantum Mechanics, 3. izdanje, John Wiley, New York, 1998. 4. Landau L., Quantum Mechanics, 3. izdanje, Butterworth-Heinman, Oxford, 1977. http://www.iop.org/Select/ http://xxx.lanl.gov/ Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula Razgovor sa studentima i anonimne ankete.

http://www.iop.org/Select/


Kod predmeta Naziv predmeta METODIČKA PRAKSA IZ MATEMATIKE II Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 0 + 0 + 45 Ciljevi predmeta Korespodentnost i korelativnost programa Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul


Sadržaj predmeta Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)




nastava Komentari: Obveze studenata Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune) Pohađanje nastave


0,8 Seminarski rad


Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Domaće zadaće

Komentari:


Obvezna literatura 7. Aktualni udžbenici iz matematike od 5. do 8. razreda osnovne škole i odgovarajući

priručnici za učitelje 8. Aktualni udžbenici iz matematike u srednjim školama i odgovarajući priručnici za učitelje 9. Matematika bez suza, ed. Ilona Posokhova, Ostvarenje, Lekenik, 2000. Dopunska literatura Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula


Kod predmeta Naziv predmeta METODIČKA PRAKSA IZ FIZIKE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina

II.

Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski

semestar Ljetni semestar

ECTS koeficijent opterećenja studenta 4 Broj sati po semestru 0+0+45 Ciljevi predmeta Osposobljavanje za održavanje nastave fizike, poučavanje za poučavanje fizičkih sadržaja, treniranje za ulogu nastavnika, poučavanje za povezivanje matematičkog formalizma i konceptualnog pristupa fizičkim sadržajima. Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija je povezan s pedagoškim, didaktičkim i psihološkim kolegijima Nadovezuje se na sadržaje kolegija Fizika I, II i III te Fizičkih praktikuma I, II, i III. Izravno je povezan s Metodičkim praktikumima I i II. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Stjecanje proceduralnog znanja potrebnog za poučavanje, osposobljenost za nastavnički poziv, dostizanje stupanja kritičko-misaonih sposobnosti te kriterija i stavova vezanih za struku i nastavne kompetencije. Sadržaj predmeta Hospitiranje studenata u osnovnoj i srednjoj školi. Upoznavanje školske dokumentacije i života škole. Izvođenje pokusnog i ocjenskog nastavnog sata u osnovnoj i srednjoj školi. Analiziranje održanih nastavnih sati. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija

i internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski

rad

Terenska nastava

Komentari: Vježbe se realiziraju u vježbaonicama u osnovnoj i srednjoj školi. Obveze studenata Studenti idu na nastavnu praksu u školske vježbaonice. Dužni su hospitirati najmanje po 10 sati u osnovnoj i srednjoj školi, odslušati po dva uzorna predavanja mentora, korektno pripremiti i izvesti za pozitivnu ocjenu nastavni sat u osnovnoj i srednjoj školi pred učenicima, studentima, mentorom i nastavnikom metodike fizike te aktivno sudjelovati u analiziranju izvedenih satova. Student koji je jedan ocjenski sat ocijenjen negativnom ocjenom, mora ponoviti sat, a ako je oba ocjenska sata ocijenjen negativnom ocjenom, mora ponovno upisati kolegij. Sve su obveze uvjet za potpis.



Pohađanje nastave

0,5


Seminarski rad 1

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt


0,5

Referat

Praktični rad

Ocjenski satovi 1,5

Komentari: Simulirani se nastavni satovi temeljito analiziraju s nastavnikom metodike fizike. Satovi održani u školskim vježbaonicama analiziraju se s mentorom i nastavnikom metodike. Na ispitu se provjerava i vrednuje cjelovito znanje i dostignuti stupanj kritičko-misaonih sposobnosti studenata te njihovih kriterija vezanih za struku i njihove nastavne kompetencije. Obvezna literatura Krsnik R., Suvremene ideje u metodici nastave fizike, Školska knjiga, Zagreb, 2008. Halliday D., Resnick R., Walker FUNDAMENTALS OF PHYSICS II , J.Willey and Sons, New York, 1997. Wilson J. D., Physics Laboratory Experiments, 5th edition, Houghton Mifflin Company, Boston, 1998. Beck B., Modeli učenja u nastavi fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Jurdana-Šepić R., Milotić B., Metodički pokusi iz fizike, Čarolija eksperimentiranja, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001. Šindler G., Metodičke osnove oblikovanja početne nastave fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1980. Šindler G., Prilozi problemski usmjerenoj nastavi fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Dopunska literatura Krsnik R., Fizika I, Školska knjiga, Zagreb, 1994. Udžbenici za fiziku za osnovnu i srednje škole Prirucnici za nastavnike Rječnik hrvatskoga književnog jezika, Rječnik stranih rijeci Goleman D., Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998. Breene G., Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola, Alinea, Zagreb, 1996. Odabrani članci iz tekuće periodike: Metodički ogledi, Matematičko-fizički list, Svijet fizike, Obzornik za matematiko in fiziko, Physics Education, Physics Teacher, Napredak, Zrno, Školske novine Lektira: Lederman I., Tenesi D., Božja cestica, Izvori, Zagreb, 2001. http://www.fearofphysics.com/Atom/atom1.html http://www.ba.infn.it/www/didattica.html http://webphysics.davidson.edu/Applets/Applets.html Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula


Razgovor o očekivanjima studenata od kolegija. Studenti pri analizi sadržaja namijenjenih za nastavu i u raspravi o njima iskazuju svoje stavove i kriterije te redovito dobiju i povratne informacije o uspješnosti svakoga izvedenog nastavnog sata. Uspješnost i kvaliteta izravno se ogleda u napredovanju studenata na izvedenim nastavnim satovima u školi. Na kraju akademske godine studenti ispunjavaju anonimni upitnik o osobnim očekivanjima i razini ostvarenih očekivanja te o kvaliteti i zadovoljstvu s nastavnim procesom.


Kod predmeta Naziv predmeta POVIJEST MATEMATIKE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II. Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 3 Broj sati po semestru 15 + 30 + 0 Ciljevi predmeta

Upoznavanje sa povijesnim razvojem matematičkih teorija i osnovnih grana matematike kao i sa djelom i povijesnim značenjem pojedinih matematičara. Analiziranje načina na koji su se određene matematičke grane razvijale pridonosi boljem razumijevanju istih.

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Povijest matematike u korelaciji je sa svim ostalim kolegijima iz matematike. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Studenti će se upoznati s povjesnim razvojem matematike. Sadržaj predmeta Matematika predgrčkog razdoblja. Starogrčka matematika kroz njezine tri faze (Pitagora, Euklid, Arhimed). Kineska, arapska, indijska matematika. Matematika srednjovjekovne Europe. Matematika novoga vijeka. Suvremena matematika. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan napisati i predstaviti jedan seminarski rad (u slučaju većeg broja studenata, seminar se može realizirati grupnim radom) te položiti ispit iz navedenog kolegija. Seminar je uvjet za pristupanje ispitu.

Ispit: usmeni



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad 1,5

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1,5

Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad i znanje studenata prati se kroz aktivno sudjelovanje studenata u radu na predavanjima kao i kod predstavljanja seminara.

Cjelovito znanje studenata vrednuje se na ispitu. Obvezna literatura

1. Dadić, Žarko, Razvoj matematike. Ideje i metode egzaktnih znanosti u njihovu povijesnom razvoju, Školska knjiga, Zagreb, 1975.

2. Dadić, Žarko, Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

3. Devidé, Vladimir, Matematika kroz kulture i epohe, Školska knjiga, Zagreb, 1979. 4. Šikić, Zvonimir, Kako je stvarana novovjekovna matematika, Školska knjiga, Zagreb,

1989. 5. Znam, Štefan et.al. Pogled u povijest matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura 1. Dunham, William, The Mathematical Universe: An Alphabetic Journal Through

the Great Proofs, Problems, and Personalities (John Wiley and Sons, Inc.), 1994. 2. Hogben, Lancelot, Sve o matematici, Mladost, Zagreb, 1970.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.


Kod predmeta Naziv predmeta TEORIJA SKUPOVA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II. Status kolegija X Obvezatan Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta - usvajanje osnovnih pojmova iz teorije skupova - usvajanje osnovnih principa kardinalne i ordinalne aritmetike Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Teorija skupova u korelaciji je s ostalim kolegijima iz matematike, posebice Elementarnom matematikom I, Elementarnom matematikom II i Algebrom. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Na kolegiju Teorija skupova studenti će naučiti osnovne pojmove teorije skupova. Sadržaj predmeta Uvod. Intuitivni pojam skupa. Skupovi i klase. Algebra skupova. Proizvoljne unije i presjeci. Relativni komplement i DeMorganovi zakoni. Relacije i funkcije. Konačni Kartezijev produkt i n-arna relacija. Funkcija. Beskonačni Kartezijev produkt. Relacija ekvivalencije. Relacija uređaja. Prirodni brojevi. Definicija skupa prirodnih brojeva. Peanovi postulati. Rekurzije. Aritmetika prirodnih brojeva. Realni brojevi. Cijeli brojevi. Racionalni brojevi. Kardinalni tipovi. Jednakobrojnost. Konačni skupovi. Prebrojivost i neprebrojivost. Uređenje kardinalnih tipova. Aritmetika kardinalnih tipova. Ordinalni i kardinalni brojevi. Dobar uređaj i redni tip. Transfinitna rekurzija i definicija ordinalnog broja. Aritmetika ordinalnih brojeva. Aksiomatizacija teorije skupova. Aksiom izbora i njegovi ekvivalenti. Paradoksi teorije skupova. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz kolegija Teorija skupova te položiti ispit iz navedenog kolegija. Uvjeti za potpis: Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj kolegij zahtjeva. Ispit: pismeni i usmeni.



Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit

2 Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenata prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste kvaliteta aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i vježbama. Cjelovito znanje studenta vrednuje se na ispitu. Obvezna literatura 1. P.Papić: Uvod u teoriju skupova, HMD, Zagreb, 2000. 2. S. Lipschutz: Set Theory and Related Topics, McGraw Hill, New York, 1964. Dopunska literatura 1. H.B.Enderton: Elements of Set Theory, Academic press, New York, 1977. 2. J.D.Monk: Introduction to Set Theory, McGraw-Hill, New York, 1969. 3. A.Levy: Basic Set Theory, Springer, 1979. 4. A.Fraenkel, Y.Bar-Hillel, A.Levy: Foundations of Set Theory, North Holland,

Amsterdam, 1973. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.


Kod predmeta Naziv predmeta MODELI GEOMETRIJE Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II. Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta Osnovni cilj kolegija jest upoznati studente s različitim modelima geometrije. U tu je svrhu u okviru kolegija potrebno prikazati različite pristupe geometriji te opisati i usporediti različite modele geometrije. Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Modeli geometrije u korelaciji je s ostalim kolegijima iz matematike, posebice s kolegijom Euklidski prostori i sa izbornim kolegijem Projektivna geometrija. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Očekuje se da nakon odslušanog kolegija studenti: - poznaju povijesni razvoj i razlikuju različite pristupe geometriji, - poznaju i razlikuju različite modele geometrije, - uočavaju i pravilno primjenjuju svojstva pojedine geometrije, - mogu analizirati i argumentirano usporediti različite geometrije s obzirom na njihove

karakteristike, - mogu matematički dokazati utemeljenost svih postupaka i formula kojima se služe u

okviru ovog kolegija. Sadržaj predmeta Povijesni uvod. Tri pristupa geometriji. Ravninska euklidska geometrija. Geometrija na sferi. Incidencija. Udaljenost. Okomitost. Projektivna ravnina. Incidencija. Homogene koordinate. Desarguesov teorem i Pappusov teorem. Projektivna grupa. Eliptička geometrija. Hiperbolička ravnina. Incidencija. Udaljenost. Kleinov model. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz kolegija Modeli geometrije te položiti ispit iz navedenog kolegija. Uvjeti za potpis: Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj kolegij zahtijeva.


Ispit: pisani i usmeni. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave

0.5


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1.5

Usmeni ispit 2

Esej

Istraživanje

Projekt


0.5

Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenata prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste kvaliteta aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i vježbama. Cjelovito znanje studenta vrednuje se na ispitu. Obvezna literatura 1. A. I. Fetisov, O euklidskoj i neeuklidskim geometrijama, Školska knjiga, Zagreb, 1981. 2. P.J.Ryan, Euclidean and non-Euclidean Geometry – an Analytic Approach, Cambridge

Univ. Press, Cambridge, 1991. Dopunska literatura 1. 1. Euclides, Elementi 1-6, prevela M. Hudoletnjak Grgić, Kruzak d.o.o., Zagreb, 1999. 2. K. Horvatić, Linearna algebra, I. dio, Matematički odjel PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i

Hrvatsko matematičko društvo, Zagreb, 1995. 3. Znam, Š, i ostali, Pogled u povijest matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.


Kod predmeta Naziv predmeta NACRTNA GEOMETRIJA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II. Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 Broj sati po semestru 30 + 0 +30 Ciljevi predmeta

- usvajanje osnova geometrijskog konstruiranja - usvajanje konstrukcije presjeka tijela i ravnine - usvajanje prodora tijela

Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Nacrtna geometrija u korelaciji je s ostalim kolegijima iz matematike, posebice s kolegijem Modeli geometrije. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Sudenti će usvojiti osnove nacrtne geometrije, kao što su projiciranje i konstrukcije presjeka tijela i ravnine. Sadržaj predmeta Uvod. Osnove geometrijskog konstruiranja. Paralelno i ortogonalno projiciranje. Centralno projiciranje. Invarijante takvih projiciranja. Dvocrtna projekcija. Položajni i metrički zadaci. Prikaz likova u općoj ravnini. Prikaz tijela u općem položaju. Pravilni poliedri. Presjeci. Konstrukcija presjeka tijela i ravnine. Konstrukcija tangenata na presječne krivulje. Prodori. Prodori tijela. Konstrukcije prodornih poligona i krivulja. Konstrukcija tangenata prostorne krivulje 4. reda. Aksonometrijske metode. Pohlekeov teorem. Prikazi tijela aksonometrijskom metodom. Kosocrtni postupak. Ortogonalna aksonometrija. Perspektiva. Osnovni zadaci. Prikazi likova i tijela. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom) Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i

internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz kolegija Nacrtna geometrija te položiti ispit iz navedenog kolegija. Uvjeti za potpis: Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj kolegij zahtjeva. Ispit: pismeni i usmeni.



Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit

2 Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenata prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste kvaliteta aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i vježbama. Cjelovito znanje studenata vrednuje se na ispitu. Obvezna literatura 1. V. Nice: Nacrtna geometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1987. Dopunska literatura 1. H. Brauner: Lehrbuch der Konstruktiven Geometrie, Springer - Verlag, Wien, 1986. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.


Kod predmeta Naziv predmeta DISKRETNA MATEMATIKA Opći podaci Studijski program DIPLOMSKI STUDIJ FIZIKE I MATEMATIKE Godina II. Status kolegija Obvezatan X Izborni Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave Zimski semestar Ljetni

semestar ECTS koeficijent opterećenja studenta 5 Broj sati po semestru 30 + 0 + 30 Ciljevi predmeta - usvajanje osnovnih pojmova u teoriji grafova - usvajanje pojma Eulerovih, Hamiltonovih i ravninskih grafova i upoznavanje s

njihovim svojstvima - upoznavanje s Kruskalovim i Dijkstrinim algoritmom - usvajanje osnovnih teorema o bojenju grafova - upoznavanje s nekim kombinatoričkim strukrurama Korespodentnost i korelativnost programa Program kolegija Diskretnom matematikom u korelaciji je s ostalim kolegijima iz matematike posebice s Kombinatorika i Teorijom skupova. Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija – znanja/vještina) za predmet i/ili modul Na kolegiju Diskretna matematika studenti će usvojiti osnovne pojmove iz teorije grafova, te usvojiti i znati primijeniti osnovne teoreme iz teorije grafova. Također će se upoznati s nekim kombinatoričkim strukturama. Sadržaj predmeta Uvod. Pojam i osnovna svojstva grafova. Matrica incidencije i susjedstva. Stupanj vrha. Šetnje, putovi, ciklusi. Problem najkraćeg puta. Stabla. Problem spajanja. Eulerove ture i Hamiltonovi ciklusi. Problem trgovačkog putnika. Povezanost grafova. Pouzdane komunikacijske mreže. Bojenje grafova. Brooksov i Vizingov teorem. Kromatski polinom. Planarni grafovi. Eulerova formula. Grafovi poliedara. Sparivanje u grafovima. Savršena sparivanja. Problem zapošljavanja i optimalnog zapošljavanja. Usmjereni grafovi i transportne mreže. Blok dizajni, konačne geometrije, matroidi. Kodiranje. Konačni automati. Algoritmi i njihova složenost. NP-Potpunost. Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja


Vježbe

Samostalni

zadaci

Multimedija

i internet


Konzultacije

Laboratorij

Mentorski rad

Terenska nastava

Komentari: Obveze studenata Svaki je student obvezan zadovoljiti uvjete za dobivanje potpisa iz kolegija Diskretna matematika te položiti ispit iz navedenog kolegija. Uvjeti za potpis:


Studenti su obvezni prisustvovati nastavi u svim vidovima nastavnog rada te aktivno sudjelovati u svim oblicima rada koje ovaj kolegij zahtijeva. Ispit: pismeni i usmeni. Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije i umjesto nultih vrijednosti unijeti odgovarajuće bodovne vrijednosti tako da ukupan broj bodova u različitim izabranim kategorijama odgovara ukupnoj bodovnoj vrijednosti kolegija; u slučaju potrebe upotrijebiti prazne rubrike za dopune)

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi 1

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit

2 Esej

Istraživanje

Projekt


Referat

Praktični rad

Komentari: Rad studenata prati se kontinuirano. Sastavni dio praćenja i vrednovanja studenata jeste kvaliteta aktivnog sudjelovanja u radu na predavanjima i vježbama. Cjelovito znanje studenta vrednuje se na ispitu. Obvezna literatura 1. D.Veljan: Kombinatorika i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001. 2. D.Veljan: Kombinatorika s teorijom grafova, Školska knjiga, Zagreb, 1989. Dopunska literatura 1. N.Biggs: Discrete Mathematics, Clarendon Press, Oxford, 1989. 2. R.Diestel: Graph Theory, Second edition, Springer-Verlag, New York, 2000. 3. R.Balakrishnan, K.Ranganathan: A Textbook of Graph Theory, Springer-Verlag,

Heidelberg, 2000. 4. R.Balakrishnan: Schaum's outline of Graph Theory: Included Hundreds of Solved

Problems, McGraw-Hill, New York, 1997. 5. C.L. Liu: Elements of Discrete Mathematics, McGraw-Hill, New York, 1987. 6. L.Lovasz: Combinatorial Problems and Exercises, North-Holland, Amsterdam, 1979. 7. F.Robert: Applied Combinatorics, Prentice Hall, Englewood Cliffs, 1984. Način praćenja kvalitete i uspješnosti svakog predmeta i/ili modula U zadnjem tjednu nastave iz ovog kolegija provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave. Na kraju svakog semestra (1. ožujka i 30. rujna tekuće akademske godine) provest će se analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima u tom semestru.


5. PRILOG - NASTAVNIČKI MODUL FILOZOFSKOG FAKULTETA U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI POVJERENSTVO ZA IZRADBU NASTAVNIČKOGA MODULA dr. sc. Svjetlana Kolić-Vehovec, red. prof. (psiholog, Odsjek za psihologiju) dr. sc. Vesna Kovač, doc. (didaktičar, Odsjek za pedagogiju) dr. sc. Sanja Smojver-Ažić, doc. (psiholog, Odsjek za psihologiju) dr. sc. Stjepan Staničić, izv. prof. (pedagog, Odsjek za pedagogiju) dr. sc. Karol Visinko, red. prof. (metodičar, Odsjek za kroatistiku) dr.sc. Irena Vodopija-Krstanović (metodičar, Odsjek za anglistiku)

NASTAVNIČKI MODUL (SADRŽAJ, TRAJANJE I VREDNOVANJE U ECTS BODOVIMA)

Temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (čl. 105, NN 87/08), poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj i nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ima potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje (tj. nastavničke kompetencije) kojima se stječe 60 ECTS bodova. Postojećim programima studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predviđeno je da nastavničke kompetencije studenti stječu kroz kolegije u okviru nastavničkog modula od 40 ECTS bodova. Radi usklađivanja sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Povjerenstvo za nastavnički modul razradilo je prijedlog kojim bi se dosadašnji nastavnički modul uskladio sa zakonom. Predviđenih 60 ECTS bodova za stjecanje nastavničkih kompetencija odnosi se na opće edukacijske predmete (psihologijski, pedagogijski i didaktički), stručne edukacijske predmete i metodičke predmete sa stručno-nastavnom praksom. Za opće edukacijske predmete predviđeno je 30 ECTS bodova kroz obavezne kolegije. Stručni edukacijski predmeti su svi izborni. Predviđeno je 10 ECTS bodova za stručne edukacijske predmete za dvopredmetne studije, a 20 ECTS bodova za jednopredmetne studije. U okviru stručnih edukacijskih predmeta nude se izborni kolegiji za sve studente i izborni kolegiji specifični za pojedinu studijsku grupu koji mogu imati 2 do 3 ECTS boda. Za metodičke predmete sa stručno-nastavnom praksom predviđa se minimalno 10 ECTS bodova za studente jednopredmetnih studija, a maksimalno 20 ECTS bodova za studente dvopredmetnih studija. Za metodiku svake struke predviđa se minimalno po 6 ECTS bodova za metodiku struke i 4 ECTS boda za praksu. Od svaka se 4 ECTS boda za praksu 3 ECTS boda odnosi na metodičku praksu i 1 ECTS bod na psihološko-pedagoške sadržaje školske prakse. Školsku praksu vode metodičari, a timski sudjeluju i psiholozi i pedagozi koji ostvaruju program nastavničkoga modula. Organizacija školske prakse definirat će se internim pravilnikom fakulteta. Programe metodičkih kolegija organiziraju i vode metodičari u okviru matičnih struka koje mogu odrediti i veći broj bodova i sati unutar svojih studijskih programa, i to u okviru obveznih te osobito izbornih kolegija.


Očekuje se da student koji upisuje nastavnički modul tijekom dviju akademskih godina stekne temeljne kompetencije budućega nastavnika. One uključuju slijedeća područja: 1. ZNANJE

1.1. Poučavanje i učenje

• primijeniti i prilagoditi različite mehanizme i strategije učenja, poučavanja i upravljanja ponašanjem

• stvoriti uvjete za učenje prilagođene osobinama učenika kako bi mogao maksimalno razviti svoje potencijale

1.2. Ocjenjivanje i praćenje

• znati pratiti i ocjenjivati ishode učenja određene programom predmeta te poznavati akte koji reguliraju ocjenjivanje i praćenje napredovanja učenika

• primijeniti različite metode ocjenjivanja i praćenja

• znati upotrijebiti statističke informacije za vrednovanje učinkovitosti vlastitog poučavanja, za nadgledanje napredovanja učenika i podizanje razine postignuća

1.3. Poznavanje predmeta (struke) i nastavnog programa (curriculum)

• izvrsno poznavanje i razumijevanje nastavnog predmeta na razini srednje škole i metodičkih disciplina za učinkovito poučavanje

1.4. Primjena računala u nastavi (ICT)

• osnovno razumijevanje kvantitativnih numeričkih i grafičkih prikaza, te upotrebu računala za prikupljanje informacija, izrađivanje i prezentaciju sadržaja i komuniciranje s učenicima

1.4. Poznavanje razvoja učenika i različitosti

• prepoznati razvojno specifične osobine učenika, te poznavati, razumjeti i primijeniti znanja o razvojnim, socijalnim, vjerskim, etničkim, kulturnim i jezičnim utjecajima na napredovanje učenika

• poznavati ulogu i poslove stručnih suradnika u školi

1.5. Zdravlje i dobrobit učenika

• poznavati zakonsku regulativu i pružati podršku učenicima čija je dobrobit ugrožena različitim osobnim okolnostima te prepoznati kada je potrebno potražiti stručnu pomoć

2. PROFESIONALNE VJEŠTINE 2.1. Planiranje

• planirati nastavne i izvannastavne aktivnosti dnevno, tjedno, mjesečno i godišnje

• planirati razvijanje jezičnih, numeričkih i informatičkih vještina kroskurikularno

• planirati domaće zadaće i izvannastavne aktivnosti s ciljem postizanja napredovanja, proširivanja i utvrđivanja usvojenog znanja


2.2. Poučavanje

• koristiti različite strategije i izvore poučavanja, uvažavajući različitost i promičući jednakost i različitost učenika

• nadograditi prethodno znanje, osiguravati primjenu novog stečenog znanja, razumijevanje i vještine

• prilagođavati jezik učenicima, uvoditi nove ideje i pojmove jasno i postupno

• učinkovito koristiti objašnjenja, pitanja, rasprave i predavanja

• učinkovito upravljati učenjem pojedinaca, grupa i razreda, ovisno o artikulaciji nastavnog sata i mjesta izvođenja


2.3. Procjena, praćenje i davanje povratne informacije

• učinkovito koristiti strategije ocjenjivanja i praćenja

• procjeniti potrebe učenika radi postavljanja poticajnih ciljeva učenja

• dati pravovremenu, točnu i konstruktivnu povratnu informaciju o učenikovom postignuću napretku

• podržavati i voditi učenika s ciljem nadgledanja vlastitog učenja, prepoznavanja vlastitog napretka i što još treba unaprijediti

2.4. Procjena poučavanja i učenja

• procijeniti učinke vlastitog poučavanja na napredak učenika (samovrednovanje) i mijenjati planiranje nastave i izvedbe nastave kada je potrebno

2.5. Okruženje za učenje

• uspostaviti sigurno i svrhovito okruženje za učenje i prepoznaje prilike za izvanškolsko učenje

• uspostaviti jasne okvire discipline u razredu kroz konstruktivno usmjeravanje ponašanja učenika i promicanje njihove samokontrole i neovisnosti

2.6. Timski rad i suradnja

• raditi kao član tima i prepoznati mogućnosti suradnje s kolegama razmjenjujući primjere dobre prakse

• osiguravati primjerenu uključenost kolega koji rade s njim u timu te jasno definirati uloge

koje od njih očekuje 3. KOMPETENCIJE U UŽEM SMISLU 3.1. Odnos s učenicima

• iskazuje pozitivna očekivanja učenicima (svaki učenik može napredovati) i posvećuje se osiguranju postizanja njihovih potencijala te s učenicima uspostavlja poštene odnose uvažavanja, povjerenja i podrške

• izražava pozitivne vrijednosti i stavove i ponašanja koja očekuje od učenika - pozitivne stavove prema obrazovanju i učenju, prihvaćanje prava i dužnosti, individualna i građanska odgovornost, uvažavanje različitosti

3.2. Poznavanje uloge, prava, dužnosti i odgovornosti nastavnika

• svjestan je profesionalnih dužnosti i zakonskih regulativa koje to određuju

• svjestan je politike i prakse radnog mjesta i dijeli kolektivnu odgovornost za njihovu primjenu

3.3. Učinkovito komuniciranje i rad s drugima

• učinkovito komunicira s učenicima, kolegama, roditeljima i skrbnicima uvažavajući potrebe drugih

• prepoznaje i uvažava utjecaj kojeg kolege, roditelji i skrbnici mogu imati na razvoj, dobrobit i postignuće učenika


• surađuje s drugima 3.4. Osobni profesionalni razvoj

• promišlja i unapređuje vlastiti rad i preuzima odgovornost za osobni profesionalni razvoj

• prepoznaje prioritete tijekom uvođenja u profesionalni rad

• kreativno i konstruktivno pristupa unaprjeđivanju inovacija, spreman prilagoditi vlastiti rad kada je promjena potrebna (prepoznaje potrebu za time)

• prihvaća savjete i povratne informacije nastavnika mentora


PREGLED PREDMETA NASTAVNIČKOG MODULA PO CJELINAMA

OPĆI EDUKACIJSKI PREDMETI – 30 ECTS Razvojna psihologija 4 ECTS 3 sata Edukacijska psihologija 8 ECTS 6 sati Didaktika 8 ECTS 6 sati Opća pedagogija 4 ECTS 3 sata Poučavanje učenika s posebnim potrebama

3 ECTS 2 sata

Sociologija obrazovanja 3 ECTS 2 sata

ZAJEDNIČKI IZBORNI STRUČNO-EDUKACIJSKI PREDMETI PPD 10 ECTS (dvopredmetni studiji) / 20 ECTS (jednopredmetni studiji)

PREDMETI PONUĐENI SVIM STUDENTIMA Osnove jezične kulture (Odsjek za kroatistiku)

3 ECTS 2 sata

Primjena računala u nastavi (Odsjek za psihologiju)

3 ECTS 2 sata

Psihologija darovitih učenika (Odsjek za psihologiju)

3 ECTS 2 sata

Psihologija roditeljstva (Odsjek za psihologiju)

3 ECTS 2 sata

Školski menadžment (Odsjek za pedagogiju)

3 ECTS 2 sata

Filozofija odgoja (Odsjek za filozofiju) 3 ECTS 2 sata Moralno rasuđivanje (Odsjek za filozofiju)

3 ECTS 2 sata

Kritičko mišljenje (Odsjek za filozofiju) 3 ECTS 2 sata Govorništvo (Odsjek za kroatistiku) 2 ECTS 2 sata Metode učinkovitoga učenja (SSC) 2 ECTS 2 sata Dokimologija (Odsjek za pedagogiju) 2 ECTS 2 sata Mikropedagogija (Odsjek za pedagogiju) 2 ECTS 2 sata Obitelji i djeca u riziku (Odsjek za pedagogiju)

2 ECTS 2 sata

Odgoj i obrazovanje za građanstvo (Odsjek za pedagogiju)

2 ECTS 2 sata

Pedagoška komunikacija (Odsjek za pedagogiju)

2 ECTS 2 sata

Prevencija asocijalnih ponašanja djece i mladeži (Odsjek za pedagogiju)

2 ECTS 2 sata

Školska pedagogija (Odsjek za pedagogiju)

2 ECTS 2 sata


METODIČKI PREDMETI I PRAKSA – 10-20 ECTS

Metodika predmeta Min 6 ECTS 6 sati Školska praksa Min 4 ECTS

- metodička - pedagoški i psihološki sadržaji u školi

- jedan radni dan predviđen za boravak u školi (6 sati) (3 sata održane nastave u školi tijekom semestra)


PREGLED OBVEZNIH I IZBORNIH KOLEGIJA PO SEMESTRIMA (BROJ BODOVA I BROJ SATI AKTIVNE NASTAVE)

I. semestar

EDUKACIJSKI PREDMETI – 10 ECTS Razvojna psihologija 4 ECTS 3 sata (2+1+0) Edukacijska psihologija 1 - Psihologija učenja i poučavanje

4 ECTS 3 sata (2+1+0)

Izborni kolegij /kolegiji PPD 2 ECTS 2 sata

II. semestar EDUKACIJSKI PREDMETI – 14 ECTS

Edukacijska psihologija 2 - Individualne razlike i razredne interakcije

4 ECTS 3 sata (2+1+0)

Opća pedagogija 4 ECTS 3 sata (2+0+1) Didaktika 1 4 ECTS 3 sata (2+1+0) Izborni kolegij /kolegiji PPD 2 ECTS 2 sata

III. semestar – min 10 ECTS Didaktika 2 4 ECTS 3 sata (2+1+0) Sociologija obrazovanja 3 ECTS 2 sata (2+0+0) Poučavanje učenika s posebnim potrebama

3 ECTS 2 sata (2+0+0)

I, II, III. i IV.semestar METODIČKI KOLEGIJI I PRAKSA – 10 ECTS (jednopredmetni studiji) /

20 ECTS (dvopredmetni studiji) Metodika A predmeta1 Min 6 ECTS 6 sati Školska praksa Min 4 ECTS

- metodička - pedagoški i psihološki sadržaji u školi


Metodika B predmeta Min 6 ECTS 6 sati Školska praksa Min. 4 ECTS


Izborni kolegiji PPD2 Do 60 ECTS

1 Svaka metodika u skladu s potrebama raspoređuje broj bodova određen nastavničkim modulom. 2 Studentima 2. semestra ponuđeni su izborni kolegiji koji su ponuđeni i studentima 1. semestra i drugi kolegiji prema popisu tekuće akademske godine. Naknadno će se donijeti odluka o tome koji izborni kolegiji će se aktivirati u zimskom, a koji u ljetnom semestru tekuće akademske godine.

SVEUČILIŠTE U RIJECI · Matematike i fizike i Fizike i informatike, koji se realiziraju u obliku...

Documents

Transcript of SVEUČILIŠTE U RIJECI · Matematike i fizike i Fizike i informatike, koji se realiziraju u obliku...