Sveučilište u Splitu -...
Transcript of Sveučilište u Splitu -...
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Sveučilište u Splitu
Dekan:
Prof. dr. sc. Dinko Begušić
PRIJEDLOG RAZLIKOVNOG PROGRAMA
Računarstva
Split, 18. lipnja 2008.
R A Z L I K O V N I P R O G R A M
Računarstvo
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Ruđera Boškovića bb, HR-21000 Split
Telefon: + 385 21 305777 Telefaks: + 385 21 463877
[email protected] http: //www.fesb.hr
POVJERENSTVO ZA IZRADU RAZLIKOVNOG PROGRAMA
1. Dr. sc. Hrvoje Dujmić, doc.
2. Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.
3. Dr. sc. Ivo Mateljan, red. prof.
4. Dr. sc. Ivica Puljak, izv. prof.
Split, 03. srpnja 2008.
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
1. Uvod
RAZLOZI ZA POKRETANJE RAZLIKOVNOG PROGRAMA
Postoji veliki interes za upis diplomskih studija od strane studenata koji su završili stručne studije prema studijskim programima koji su se izvodili prije usvajanja Bolonjske deklaracije, kao i studenata koji studiraju na stručnim studijima u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Da bi studenti koji su završili stručne studije stekli kompetencije koje im omogućavaju studiranje na diplomskom studiju, neophodna su im dodatna znaja i vještine koja bi usvojili završetkom razlikovnog programa. ZAKONSKA UTEMELJENOST Za prijelaz sa stručnih studijskih programa na sveučilišne studijske programe, postoji uporište u Zakonu, Statutu Sveučilišta i Statutu Fakulteta. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: Članak 77., stavak (5) Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati diplomski studij ako je to predviđeno općim aktom sveučilišta koje provodi taj studij, pri čemu se upis može uvjetovati polaganjem diferencijskih ispita. Statut Sveučilišta: Članak 126.
Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati diplomski studij ako je predviđeno studijskim programom diplomskog studija, u skladu sa sustavom prijenosa ECTS bodova, te ako polože studijskim programom diferencijske ispite.
Statut Fakulteta: Članak 59.
(1) Prijenos odnosno priznavanje ECTS bodova može se provesti između različitih sveučilišnih ili stručnih studija.
(2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se Pravilnikom o studiranju Fakulteta, odnosno ugovorom između visokih učilišta.
Članak 60.
(1) Fakultet pored studija ustrojava i izvodi i posebne programe stručnog usavršavanja prema konceptu cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se program ne smatra studijem.
(2) Programe stručnog usavršavanja donosi Fakultetsko vijeće. (3) Programi koji u sebi sadrže i dijelove programa sveučilišnog ili stručnog studija,
polaznicima mogu omogućiti stjecanje određenog broja ECTS bodova. (4) O završenom programu stručnog usavršavanja polazniku se izdaje potvrda.
4
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
PRISTUPNICI KOJI MOGU UPISATI RAZLIKOVNI PROGRAM Nekoliko je kategorija mogućih pristupnika koji su završili pojedine stručne studije:
1. stručne studije FESB-a prema studijskim programima u skladu s Bolonjskom deklaracijom (studenti upisani 2005.),
2. dodiplomske stručne studije FESB-a (studenti upisani u periodu od 2001. do 2005.), 3. stručne studije FESB-a koji su se izvodili do 1998., 4. stručne studije Veleučilišta u Splitu, odnosno Sveučilišnog centra za stručne studije, 5. stručne studije drugih visokih učilišta. Za ovu kategoriju pristupnika Povjerenstvo će
utvrditi razliku posebno za svakog pristupnika. PROVEDBA Nastava bi se odvijala kroz dva semestra (zimski i ljetni semestar akademske godine 2007./08.) u poslijepodnevnim terminima kao redoviti studij.
5
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
2. Opći dio
Vrsta studija Sveučilišni
Naziv Razlikovni program za diplomski studij Računarsva
Predlagač Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Nositelji
Izvođač Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
Trajanje 1 godina
ECTS 40
Uvjeti za upis Završen stručni studij računarstva.
Kompetencije koje se stječu završetkom studija
Završetkom razlikovnog programa studenti stječu primjerenu razinu znanja i vještina koja im omogućava upis na diplomski studij računarstva
Mogućnosti nastavka studija
Diplomski studij Računarstva.
Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija
Završetkom razlikovnog programa studenti ne stječu nikakav stručni ili akademski naziv. Polaznicima se izdaje potvrda o stečenim ECTS bodovima.
POPIS PREDMETA
Naziv predmeta Nastava * P+V+L ECTS
Odabrana poglavlja iz matematike 45+45+0 7Diskretna matematika 30+30+0 5Fizika 1 45+30+0 6Fizika 2 45+30+0 6Programsko inženjerstvo 45+0+30 6Projektiranje informacijskih sustava 30+0+30 5Uvod u distribuirane informacijske sustave 30+0+30 5UKUPNO: 270+135+90=495 40* P=predavanja, V=vježbe, L=laboratorijske vježbe
6
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
OPIS PREDMETA
Naziv predmeta Odabrana poglavlja iz matematike
Kod FEMX10
Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni
Razina Predmet temeljne razine
Godina Semestar/trimestar ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
7 (45 sati predavanja i 45 sati vježbi ekvivalentno je 3 ECTS boda, za samostalno učenje potrebno je 120 sati – 4 ECTS bodova)
Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Slapničar, dr. sc. Anita Matković (predavanja) Mr. sc. Ivančica Mirošević, mr. sc. Josipa Barić, mr. sc. Nevena Jakovčević Stor, mr. sc. Dževad Lugić (auditorne vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz drivacije i primjene, nizove i redove brojeva i funkcija, analitičku geometriju prostora, napredne tehnike integriranja, diferencijalne jednadžbe i višestruke integrale i primjene. Primjena navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema.
Preduvjeti za upis Nema.
Sadržaj DERIVACIJE I PRIMJENE. Derivacije. Tangenta i normala. Diferencijal i približno računanje. Više derivacije i diferencijali. Deriviranje parametarski zadane funkcije. Teoremi diferencijalnog računa (Fermat, Rolle, Cauchy, Lagrange). L'Hospital ovo pravilo i računanje limesa neodređenh oblika. Monotonost. Nužni i dovoljni uvjeti ekstrema. Geometrijski ekstrem. Zakrivljenost. Dovoljan uvjet konveksnosti i konkavnosti. Nužan i dovoljan uvjet za točke infleksije. Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. Primjer rješavanja problema ravnoteže. NIZOVI I REDOVI. Niz realnih brojeva. Osnovna nejednadžba konvergencije. Gomilište i podniz. Omeđenost, monotonost i konvergencija. Svojstva limesa. Cauchyjev niz. Neki važni limesi. Red realnih brojeva. Nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije. Apsolutna konvergencija. Alternirani redovi. Niz funkcija. Red funkcija. Red potencija i radijus konvergencije. Deriviranje reda funkcija. Taylorov red i primjene. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA. Jednadžbe pravca. Jednadžbe ravnine. Primjene analitičke geometrije. Plohe drugog reda. NAPREDNE TEHNIKE INTEGRIRANJA. Integriranje trigonometrijskih funkcija. Rekurzivna formule. Integriranje nekih iracionalnih funkcija. Integriranje reda funkcija. Primjena integralnog računa na proračun slobodnog pada uz otpor zraka. DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE I MODELIRANJE. Modeliranje rasta populacije. Logistička jednadžba. Jednadžba provođenja topline. Hookov zakon. Singularna rješenja diferencijalnih jednadžbi i ovojnice. Polje smjerova. Diferencijalne jednadžba višeg reda sa konstantnim koeficijentima. Primjer strujnog kruga – harmonijski oscilator. Sustavi diferencijalnih jednadžbi. Lhotka-Voletrrine jednadžbe za sustav lovac-plijen. VIŠESTRUKI INTEGRALI. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral. Dvostruki integral u polarnim koordinatma. Primjene dvostrukog integrala. Trostruki integral. Trostruki integral u cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu. Zamjena varijabli u višestrukom integralu.
Preporučena literatura
Ivan Slapničar, Matematika 1, FESB, Split, 2002., http://www.fesb.hr/mat1 Ivan Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, 2005., (u izradi), http://www.fesb.hr/mat2 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a
7
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
Dopunska literatura Petar Javor, Matematička analiza 1, Element, Zagreb, 2001. Petar Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split, 1999. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalan rad studenata. Rješavanje zadataka u grupama.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni.
Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe predmeta
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Konzultacije s nastavnicima matematičkih kolegija i voditeljima studija. Evaluacija nastave od strane šefa katedre i ureda za promicanje kvalitete.
8
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
Naziv predmeta Diskretna matematika
Kod FEMB02
Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni
Razina Predmet temeljne razine
Godina 2 Semestar/trimestar 3
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
6 ECTS (30 sati predavanja – 1 ECTS,
120 sati samostalnog učenja – 4 ECTS) Nastavnik Dr. sc. Ivan Slapničar, red. prof.
Kompetencije koje se stječu
Student dobiva temeljna znanja i vještine iz matematičke logike, teorije brojeva, kombinatorike, te još nekih izabranih tema diskretne matematike potrebnih za praćenje predmeta iz struke i za očekivanu primjenu u praksi. Naglasak je na jasnom, intuitivnom razumijevanju osnovnih pojmova i preciznom iskazivanju matematičkih činjenica.
Preduvjeti za upis Matematika 1
Sadržaj SKUPOVI I MATEMATIČKA LOGIKA: Skupovi i operacije sa skupovima. Algebra sudova. Predikatni račun. Vrste dokaza u matematici. Booleove algebre i funkcije. Logički sklopovi. CIJELI BROJEVI: Djeljivost. Euklidov algoritam. Kongruencije. Mobiusova i Eulerova funkcija. RELACIJE: Binarne relacije i njihova svojstva. Relacija ekvivalencije. Relacije parcijalnog i totalnog poretka. REKURZIVNE RELACIJE: Fibonaccijev slijed. Linearne rekurzivne relacije. Funkcije izvodnice. UVOD U EKSTRAKCIJU ZNANJA.
Preporučena literatura
D. Žubrinić: Diskretna matematika, Element, Zagreb, 1997.
Dopunska literatura
D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001.
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Auditorne vježbe.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, kolokviji, seminarski radovi) Ispit: pismeni. i seminarski rad.
Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
30 sati vježbi – 1 ECTS,
9
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
Naziv predmeta Fizika 1
Kod FEMB03
Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni
Razina Predmet temeljne razine
Godina 1 Semestar/trimestar 1
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
7 ECTS (45 sati predavanja - 1,5 ECTS
135 sati samostalnog učenja - 4,5 ECTS) Nastavnik dr. sc. Ivica Puljak, docent; dr. sc. Nikola Godinović, docent
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike te njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.
Preduvjeti za upis Nema.
Sadržaj O fizici. Fizikalne veličine. Dimenzije fizikalnih veličina. Međunarodni sustav jednica (SI). Kinematika čestice. Dinamika čestice. Rad i energija. Statika. Rotacija krutog tijela. Inercijalni i neinercijalni sustavi. Gravitacija. Relativistička mehanika. Statika fluida. Dinamika fluida. Toplina i temperatura. Termodinamika. Kinetičko-molekularna teorija topline.
Preporučena literatura
1. N. Godinović, I. Puljak: interna skripta 2. P. Kulišić: Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. M. Grbac, L. Rađa-Ljubić: Zadaci iz mehanike i hidromehanike, FESB,
Split,1991. 4. P. Kulišić i suradnici: Riješeni zadaci iz mehanike i topline, Šk. knjiga, Zagreb,
1996. Dopunska literatura
1. D. Halliday, R. Resnick i J. Walke: Fundamental of Physics, 7th edition, Wiley, 2005
2. N. Cindro, N.: Fizika 1, Školska knjiga Zagreb, 1991. 3. Udžbenik Sveučilišta u Berkeleyu, svezak 1, Mehanika, Šk. knjiga, Zagreb
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Auditorne vježbe. Demonstracijski eksperimenti. Konzultacije. Samostalan rad studenata.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni
Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre i od strane ureda za promicanje kvalitete.
30 sati vježbi - 1 ECTS
Povremeno promatranje
10
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
Naziv predmeta Fizika 2
Kod FEMB04
Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni
Razina Predmet temeljne razine
Godina 1 Semestar/trimestar 2
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
7 ECTS (45 sati predavanja - 1,5 ECTS
135 sati samostalnog učenja - 4,5 ECTS) Nastavnik dr. sc. Ivica Puljak, docent ; dr. sc. Nikola Godinović, docent
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike te njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.
Preduvjeti za upis Nema
Sadržaj Titranje. Mehanički valovi. Maxwellove jednadžbe. Elektromagnetski titraji i valovi. Geometrijska optika. Fizikalna optika. Kvantna priroda svjetlosti. Struktura atoma. Atomska jezgra.
Preporučena literatura
1. N. Godinović, I. Puljak: interna skripta 2. V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, Školska knjiga Zagreb, 1989. 3. J. Vuletin: Zadaci iz Fizike (Titraji i valovi, Toplina, Atomi), FESB, Split,
1996. 4. V. Henč-Bartolić i suradnici: Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga,
Zagreb, 1992. Dopunska literatura
1. D. Halliday, R. Resnick i J. Walker: Fundamental of Physics, 7th edition, Wiley, 2005
2. N. Cindro: Fizika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 3. Udžbenik Sveučilišta u Berkeleyu, svezak 1, Mehanika, Školska knjiga Zagreb
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Auditorne vježbe.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni
Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre i od strane ureda za promicanje kvalitete.
30 sati vježbi - 1 ECTS
Povremeno promatranje
11
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
Naziv predmeta Programsko inženjerstvo
Kod FELB12
Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Obvezatni
Razina Predmet srednje razine [produbljivanje temeljnog znanja]
Godina 3 Semestar/trimestar 5
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
7 ECTS (45 sati predavanja – 1,5 ECTS
45 sati za izradu projekta – 1,5 ECTS 90 sati samostalnog učenja - 3 ECTS)
Nastavnik dr. sc. Sven Gotovac, redoviti profesor
Kompetencije koje se stječu
Projektiranje, izrada i dokumentacija programskih paketa
Preduvjeti za upis Objektno orjentirano programiranje, Algoritmi
Sadržaj Društveno-tehnički sustavi. Kritični sustavi. Softverski procesi. Upravljanje projektima. Korisnički zahtjevi: specifikacija zahtjeva, Modeli sustava. Formalne specifikacije. Analiza sustava. Dizajniranje programske podrške. Funkcionalni dizajn. Use cases. Objektni dizajn. Identifikacija klasa i objekata. Kvaliteta programske podrške. ISO 9000. Prepoznavanje atributa. Pouzdanost programske podrške. Ponovno korištenje. Testiranje. Verifikacija. Prihvaćanje. Podrška. Procjena troškova. Izrada dokumentacije. Održavanje. Design patterns. Rose.
Preporučena literatura
1. Sommerwille, I.: Software Engineering, Addison-Wesley, 2004.
Dopunska literatura
1. Booch, G., Object-Oriented Analysis and Design with Applications, Benjamin/Cummings, 1994. 2. Gamma, E., Helm, R., Johnson, R., Vlissides, J.: Design Patterns - Elements of Reusable Object-Oriented Software.
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Rješavanje zadataka u grupama.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada
Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.
30 sati vježbi - 1 ECTS
Povremeno promatranje
12
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
Naziv predmeta Projektiranje informacijskih sustava
Kod FELB14
Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni
Razina Predmet srednje razine [produbljivanje temeljnog znanja]
Godina 3 Semestar/trimestar 6
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS (30 sati predavanja – 1 ECTS
90 sati samostalnog učenja - 3 ECTS) Nastavnik dr. sc. Maja Štula, docent
Kompetencije koje se stječu
Osnove dizajniranja i razvoja informacijskih sustava uz osobiti naglasak na informacijske sustave na webu. Korištenje UML metodologije i CASE alata. Web servisi i tehnologije na kojima se zasnivaju informacijski sustavi na webu poput SOAP protokola.
Preduvjeti za upis Objektno orijentirano programiranje
Sadržaj Predstavljanje i vođenje projekta Informacijskog sustava; CASE alati; Višeslojna arhitektura IS-a; Definiranje softverskih i hardverskih zahtjeva IS-a; Dizajniranje Web Informacijskih Sustava; UML metodologija za dizajniranje WIS aplikacija; konceptualni, navigacijski, prezentacijski model; CMS sustavi; RIA, napredne web tehnologije; Ajax; Web servisi, SOAP, UDDI, WSDL.
Preporučena literatura
1. Dennis A., Haley Wixom B, M. Roth R., Systems Analysis and Design, 3rd Edition, John Wiley & Sons, 2005. 2. Building Web Applications with UML, Jim Conallen, Addison-Wesley, 2003.
Dopunska literatura
1. Making the Web work, Bob Baxley, New Riders Publishing, 2003. 2. Methodologies to develop Web Information Systems and Comparative Analysis, M. José Escalona, Manuel Mejías, and Jesús Torres, UPGRADE Vol. III, No. 3, June 2002, pp. 25-35
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave u vidu seminarskih radova. Ispit: pismeni
Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.
i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.
30 sati vježbi - 1 ECTS
Povremeno promatranje
13
R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O
14
Naziv predmeta Uvod u distribuirane informacijske sustave
Kod FELB15
Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Obvezatni
Razina Predmet srednje razine [produbljivanje temeljnog znanja]
Godina 3 Semestar/trimestar 6
ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)
5 ECTS (30 sati predavanja – 1 ECTS 30 sati vježbi - 1 ECTS 90 sati samostalnog učenja - 3 ECTS)
Nastavnik dr. sc. Maja Štula, docent
Kompetencije koje se stječu
Upoznavanje studenta s osnovnim konceptima, arhitekturom, dizajnom i razvojem distribuiranih informacijskih sustava. Upoznavanje s tehnologijama koje čine podlogu distribuiranih informacijskih sustava. Upoznavanje s aplikacijama distribuiranih informacijskih sustava.
Preduvjeti za upis Objektno orijentirano programiranje, Algoritmi, Strukture podataka
Sadržaj Pregled, modeli i koncepti distribuiranih sustava. Osnovi problemi u distribuiranim sustavima (vrijeme, sinkronizacija i koordinacija, grupna komunikacija, konkurentno programiranje, konsenzus). Međuprocesna komunikacija i middleware. Distribuirani datotečni sustavi. Procesiranje transakcija. Upravljanje konkurentnim procesima. Distribuirane transakcije. Upravljanje replikacijom podataka. Sigurnost. Upravljanje imeničkim servisima. Distribuirane internet aplikacije.
Preporučena literatura
1. G. Coulouris, Distributed Systems Concepts and Design, Addison Wesley 2001, ISBN 0201-61918-0
Dopunska literatura
1. Distributed systems, Principles and Paradigms, A. Tanenbaum, M. van Steen, Prentice Hall 2002, ISBN 0-13-088893-1 2. M.L. Liu, Distributed Computing: Principles & Applications, Pearson Education, 2004, ISBN 0-201-79644-9
Oblici provođenja nastave
Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.
Način provjere znanja i polaganja ispita
Provjera znanja tijekom nastave (seminarski radovi) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada
Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula
Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.