Sveučilište u Splitu - FESB eLearning · PDF fileVisio: Namještanje radnog...
Transcript of Sveučilište u Splitu - FESB eLearning · PDF fileVisio: Namještanje radnog...
Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje
IZVEDBENI PLAN NASTAVE STRUČNOG STUDIJSKOG PROGRAMA
Brodogradnje
Split, 05. rujna 2011.
Sveučilište u Splitu
1. Popis obveznih i izbornih predmeta
I. semestar
Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+L+K ECTS Nastavnici
FEMY03 Matematika 45+45+0+0 7 I.Mirošević A.Trabarić G. Lovrić
FESY01 Informatika 30+0+30+0 5 G.Petrović R. Gudelj
FESS01 Računalna i inženjerska grafika 30+0+0+15 4 Ž. Domazet
J. Bonači
FETR01 Materijali 45+0+30+0 6 N.Mišina
D.Živković B.Lela
FESR02 Tehnička mehanika 1 45+30+0+0 6 V.Cvitanić F. Vlak
FEOS02 Engleski jezik 1 30+0+0+0 2 D. Matić UKUPNO: 225+75+60+15=375 30
*P= predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe **Ispit se polaže na kraju drugog semestra
II. semestar
Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+L ECTS Nastavnici
FEMY02 Primijenjena matematika 30+30+0+0 5 I.Mirošević A.Tarabarić
D.Lovrić
FESR03 Tehnička mehanika 2 45+45+0+0 7 Ž.Lozina D.Sedlar
FESR04 Mehanika materijala 45+30+0+0 6 F.Vlak V. Cvitanić
FETR02 Zavarivanje i srodni postupci 45+0+15+0 5 N.Mišina
FESS02 Brodske forme 30+0+0+30 4 R.Markovina FEOS03 Engleski jezik 2 30+0+0+0 3 D.Matić
UKUPNO: 225+105+45+30=405 30 *P= predavanja, V=vježbe, L=laboratorijske vježbe
III. semestar
Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+L+K ECTS Nastavnici
FESY03 Uvod u poduzetništvo 30+15+0+0 3 M.Šiško Kuliš
FESR05 Mehanika fluida 30+30+0+0 5 B.Klarin
FESR06 Termodinamika 45+30+0+0 6 F.Barbir I.Tolj
FESS16 Elementi strojeva 30+0+0+30 6 S.Podrug
FESS03 Plovnost i stabilnost 30+30+0+0 5 B.Blagojević D.Ban
FESS04 Konstrukcija plovnih objekata 30+30+0+0 5 B.Blagojević R.Markovina
D.Ban UKUPNO: 195+135+0+30=360 30
*P= predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe
IV. semestar
Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+L ECTS Nastavnici
FETS01 Tehnologija obrade metala 45+0+30+0 6
I.Duplančić D.Bajić B.Lela S.Jozić
FESS05 Materijali u brodogradnji 30+0+15+0 3 N. Krnić
FESS06 Čvrstoća broda 45+30+0+0 6 R.Pavazza B.Bužančić Primorac
FESS07 Hidrodinamika broda 30+0+30+0 5 B.Blagojević D.Ban
FESS08 Tehnologija gradnje plovnih objekata 45+30+0+0 6 R. Markovina
A. Čagalj
FETS03 Brodski strojevi i uređaji 30+15+0+0 4 G. Radica M.Grljušić
UKUPNO: 225+75+75=375 30 *P= predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe
V. semestar
Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+L+K ECTS Nastavnici
FESS11 Mala brodogradnja 30+0+30+0 5 R.Markovina F.Flesch
FESS12 Opremanje plovnih objekata 30+30+0+0 5 R.Markovina A.Čagalj
FESS19 Pogon broda 30+30+0+0 5 G. Radica M. Grljušić
FESS15 Brodograđevna grafika 30+0+30+0 5 R.Markovina
FEYY01 Završni rad 0+150+0+0 10 UKUPNO: 120+210+60=390 30
*P= predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe, K=konstrukcijske vježbe
ISPITNE GRUPE - STRUČNI STUDIJ BRODOGRADNJE
Studij Šifra studija Kolegij Sem. Ispitna
grupa Brodogradnja 440 Matematika 1 11 Brodogradnja 440 Informatika 1 12 Brodogradnja 440 Engleski jezik 1 1 12 Brodogradnja 440 Materijali 1 13 Brodogradnja 440 Računalna i inženjerska grafika 1 14 Brodogradnja 440 Tehnička mehanika 1 1 15 Brodogradnja 440 Primijenjena matematika 2 21 Brodogradnja 440 Mehanika materijala 2 22 Brodogradnja 440 Engleski jezik 2 2 22 Brodogradnja 440 Zavarivanje i srodni postupci 2 23 Brodogradnja 440 Brodske forme 2 24 Brodogradnja 440 Tehnička mehanika 2 2 25 Brodogradnja 440 Mehanika fluida 3 11 Brodogradnja 440 Elementi strojeva 3 12 Brodogradnja 440 Uvod u poduzetništvo 3 12 Brodogradnja 440 Termodinamika 3 13 Brodogradnja 440 Plovnost i stabilnost 3 14 Brodogradnja 440 Konstrukcija plovnih objekata 3 15 Brodogradnja 440 Brodski strojevi i uređaji 4 21 Brodogradnja 440 Materijali u brodogradnji 4 21 Brodogradnja 440 Tehnologija obrade metala 4 22 Brodogradnja 440 Čvrstoća broda 4 23 Brodogradnja 440 Hidrodinamika broda 4 24 Brodogradnja 440 Tehnologija gradnje plovnih objekata 4 25 Brodogradnja 440 Mala brodogradnja 5 11 Brodogradnja 440 Opremanje plovnih objekata 5 12 Brodogradnja 440 Pogon broda 5 13 Brodogradnja 440 Brodograđevna grafika (izborni) 5 14
2. Izvedba nastave po predmetima
Naziv predmeta
Matematika
Kod FEMY03
ECTS 7
Nastavnici i/ili suradnici
Mr. sc. Ivančica Mirošević (predavanja) Ana Tarabarić, Gordan Lovrić (auditorne vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Temeljna znanja i formule vezane uz realne i kompleksne brojeve, linearnu algebru, vektorski račun, matematičku analizu funkcija jedne varijable, numeričke nizove, numeričke i funkcionalne redove, te integralni račun i analizu funkcija više varijabli.
Preporučena literatura
Bradić T., Pečarić J., Roki R., Strunje M.: Matematika za tehnološke fakultete, Element Zagreb, 1998. Rivier K.: Zbirka riješenih zadataka I, II, III, Veleučilište u Splitu 2003. Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a
Dopunska literatura
I. Slapničar, Matematika 1, FESB, Split, http://lavica.fesb.hr/mat1 I. Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, http://lavica.fesb.hr/mat2 B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. Dž. Lugić, Matematika II (metodički riješeni zadaci) B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split
Nastava
(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
Auditorne vježbe: 45 sati sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
Ispit
(način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra održat će se 1 inicijalni test, 5 domaćih zadaća i 3 međuispita (kolokvija). Inicijalni test je nakon 2 tjedna nastave. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Domaće zadaće prate gradivo i zadaju se svaka 3 tjedna. Po završetku nastave održat će se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom međuispitu te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje na sljedeći način: 10 bodova na inicijalnom testu, 10 bodova kroz domaće zadaće i 5 bodova aktivnošću tijekom nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je namanje 12 bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon Završnog ispita, a položili su inicijalni test i ostvarili su barem 10 bodova na međuispitima ili završnom ispitu, smiju pristupiti Popravnom ispitu. Na Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu nakon Popravnog ispita je najmanje 36 bodova na Popravnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.:
15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan). Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.
Nastavne jedinice Trajanje
Predavanja A. vježbe
Skupovi realnih brojeva. Kompleksni brojevi 3 sata 3 sata
Determinante. Matrice 3 sata 3 sata
Matrice. Sustavi linearnih jednadžbi 3 sata 3 sata
Vektorski račun 3 sata 3 sata
Funkcije (definicija i osnovni pojmovi) 3 sata 3 sata
Elementarne funkcije. 3 sata 3 sata
Limesi funkcije. Asimptote 3 sata 3 sata
Derivacija i diferencijal 3 sata 3 sata
Primjene diferencijalnog računa (tangenta i normala, L'Hospitalovo pravilo)
3 sata 3 sata
Primjene diferencijalnog računa (lokalni ekstremi) 3 sata 3 sata
Primjene diferencijalnog računa (ispitivanje toka funkcije) 3 sata 3 sata
Nizovi realnih brojeva. Numerički i funkcionalni redovi 3 sata 3 sata
Neodređeni integral 3 sata 3 sata
Određeni integral i primjena 3 sata 3 sata
Funkcije više varijabli 3 sata 3 sata
Naziv predmeta Informatika
Kod FESY01
ECTS 5 Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Goran Petrović, doc. (predavanja) Ruža Gudelj, prof. (laboratorijske vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Stječu se temeljna znanja o građi i primjeni računala. Studenti se osposobljavaju za rad na računalu u Windows okruženju i upotrebu MS uredskih aplikacija te korištenje Interneta i izradu web stranica. Osnove rada Matlab-u.
Preporučena literatura
D. Grundler, D. Franulić-Šarić, T. Rolich: "Primijenjeno računalstvo - izabrani primjeri" Graphis, Zagreb , 2002. M. B. Karbo: "Word 2000" Egmont Zagreb, 2007 B.Blagojević: "Visio", upute za rad (online, www.fesb.hr/informatika) G. Petrović: Online predavanja, e-learning portal
Dopunska literatura Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
Laboratorijske vježbe (laboratorij 320B):
28 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita. Prvi kolokvij je nakon 9 tjedana nastave, drugi na kraju semestra (završni ispit). Studenti imaju mogućnost izrade semestralnih radova umjesto međuispita. Uvjet za pozitivnu ocjenu je je 50% bodova na međuispitima ili pozitivno ocjenjeni semestralni radovi. Ocjena(%)=0,5M1 + 0,5M2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko međuispita ili semestralnih radova polažu pismeni ispit koji sadrži 5 zadataka koji se izvode na računalu. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja L. vježbe
Sklopovlje računala, veza sklopovlja i programske potpore 2 sata 2 sata
Internet: www, elektronička pošta 2 sata 2 sata
Operativni sustav MS Windows. Windows Explorer. Sistemski alati 2 sata 2 sata
MS Word. Opis programa i osnove rada u Wordu. Uređivanje teksta 2 sata 2 sata
MS Word.. Simboli. Oblikovanje teksta. Postavke stranice i ispis. 2 sata 2 sata
MS Word. Tabulatori. Tablice. Umetanje slika. Objekti. Formule. 2 sata 2 sata
MS Word. Stilovi. Pravopis. Veliki dokumenti. 2 sata 2 sata
MS Excel. Opis programa i oblikovanje tablica. 2 sata 2 sata
MS Excel. Reference i funkcije. Grafovi. Pivot tablice. 2 sata 2 sata
MS Visio. Opis programa i osnove rada u Visiu. 2 sata 2 sata
MS Visio. Crtanje: Nacrti. Dijagrami. Sheme. 2 sata 2 sata
MS Power Point. Opis programa i osnove rada u PPointu. 2 sata 2 sata
Izrada i postavljanje web stranica 2 sata 2 sata
Programski alati za inženjere: Matlab. 2 sata 2 sata
Popis laboratorijskih vježbi
www, e-mail. 2 sata
Windows. Control Panel. Podešavanje sustava. 2 sata
Windows Explorer. Paint. Word Pad. 2 sata
Word: Uređivanje teksta. 2 sata
Word: Oblikovanje teksta. Postavke stranice i ispis 2 sata
Word: Tabulatori. Tablice. Umetanje slika. Objekti. Formule. 2 sata
Word: Stilovi. Pravopis. Veliki dokumenti. 2 sata
Excel: Opis programa i oblikovanje u Excelu 2 sata
Excel: Oblikovanje tablica u Excelu. 2 sata
Excel: Reference i funkcije. Grafovi. 2 sata
Visio: Namještanje radnog okruženja i osnove crtanja 2 sata
Visio: Crtanje: Nacrti. Dijagrami. Sheme 2 sata
Power Point. Osnove izrade prezentacije 2 sata
Izrada i postavljanje web stranica 2 sata
Naziv predmeta Računalna i inženjerska grafika
Kod FESS01
ECTS 4 Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Ž. Domazet, red. prof. Mr. sc. Juraj Bonači, viši predavač (predavanja i konstrukcijske vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Osposobljenost za izradu i čitanje nacrta tehničkih predmeta u ortogonalnim projekcijama i kosoj aksonometriji.
Preporučena literatura Ksenija Horvatić - Baldasar, Ivanka Babić: Nacrtna geometrija, Sand d.o.o. – Zagreb, 1997.
Dopunska literatura
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema kalendaru nastave i
važećem rasporedu sati. Konstrukcijske vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema kalendaru nastave i
važećem rasporedu sati. Prisustvo na konstrukcijskim vježbama je obvezatno i nesmije biti manje od 75%. Studenti su tijekom vježbi dužni ispuniti 10 radnih listova, svaki s po 2 grafička zadatka. Opravdani izostanak s konstrukcijskih vježbi studenta ne oslobađa navedene obveze.
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra, u terminu konstrukcijskih vježbi, organiziraju se dva kolokvija. Prvi je kolokvij nakon 8-mog tjedna nastave, a drugi na kraju semestra. Ako student uspješno položi oba kolokvija oslobođen je polaganja ispita. Student koji nije položio oba kolokvija, u zimskom ispitnom roku polaže ispit. Na ispitu student polaže cjelovito nastavno gradivo ili samo onaj dio gradiva koji nije uspješno položio na kolokviju. Uvjet za dobivanje pozitivne ocjene je zrada svih propisanih grafičkih zadataka. Ocjena za prvi semestar (%) = 0,2*G + 0,4*(K1 + K2) G - ocjena grafičkih radova izraženi u postocima, K1, K2 - bodovi na kolokviju izraženi u postocima. Student, koji ne položi ispit putem kolokvija, polaže pismeni ispit s 3 grafička zadatka iz propisanog nastavnog gradiva. Ispiti: prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja A. vježbe
Način i vrste projiciranja. Ortogonalno projiciranje točke. Ortogonalne projekcije dužine; prava veličina dužine. 2 sata
Projekcije pravca; probodišta pravca s ravninama projekcija i prikloni kutevi. Projiciranje ravnih likova. Projiciranje ravnine. 2 sata
Međusobni odnosi točke, pravca i ravnine; pravac i točka u ravnini (sutražnice i priklonice); presječnica dviju ravnina; probodište pravca i ravnine; pravac okomit na ravninu; udaljenost točke od ravnine.
2 sata
Rotacija (prelaganje) ravnine; prelaganje točke, pravca i likova u ravnini; perspektivna afinost. Projekcije pravilnih geometrijskih likova (trokut, kvadrat, kružnica)
2 sata
Projekcije pravilnih geometrijskih tijela (piramida, stožac valjak) 2 sata
Kosa aksonometrija i kosa projekcija 2 sata Presjeci rotacijskih ploha. Presjek rotacijskog valjka projicirajućom i općom ravninom; plašt valjka i presječna krivulja. 2 sata
Presjeci rotacijskog stošca (kružnica, elipsa, parabola, hiperbola); razvijeni plašt i presječne krivulje, 2 sata
Presjek kugline plohe.Presjeci torusa. 2 sata
Presjeci tehničkih predmeta (viličasta glava ojnice) 2 sata
Prodori rotacijskih ploha: metoda presječnih ravnina.; prodor dvaju rotacijskih valjaka 2 sata
Prodor rotacijskog valjka i rotacijskog stošca. Prodori torusa i kugle 2 sata Prodor torusa i rotacijskog valjka. Prodori rotacijskih ploha: metoda koncentričnih kugli; prodor dvaju rotacijskih stožaca. 2 sata
Prodor torusa i rotacijskog stošca. Prodor kugle i rotacijskog stošca. 2 sata
Prodori rotacijskih ploha: metoda kliznih kugli. 2 sata
Konstrukcijske vježbe Ortogonalno projiciranje točke, dužine i ravnog lika. probodišta dužine s ravninama projekcija. Određivanje prave veličine dužine. 1 sat Radni list 1.
Određivanje udaljenosti točke od ravnine. Udaljenost točke od pravca. 1 sat Radni list 2. Projekcije pravilnih uglatih tijela piramida, kocka) s osnovicom u projicirajućoj i općoj ravnini. 1 sat Radni list 3.
Projekcije rotacijskih tijela (valjak, stožac) s osnovicom u općoj ravnini. 1 sat Radni list 4.
Kosa projekcija i kosa aksonometrija tehničkih predmeta. 2 sata Radni list 5. Presjeci rotacijskog stošca projicirajućim ravninama druge skupine; presječne krivulje: kružnica, elipsa, parabola., hiperbola. 2 sata Radni list 6.
Presjeci rotacijskih tijela općom ravninom (valjak, koglina ploha). 2 sata Radni list 7.
Prodor dvaju rotacijskih valjaka. Prodor rotacijskog valjka i rotacijskog stošca. 2 sata Radni list 8.
Prodor dvaju rotacijskih stožaca. Prodor kugline plohe i rotacijskor stošca. 2 sata Radni list 9.
Prodor torusa i rotacijskog stošca. 1 sat Radni list 10.
Naziv predmeta Materijali
Kod FETR01
ECTS 6
Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Nedjeljko Mišina, red. prof. ( predavanja 30 sati ) Dr. Sc Dražen Živković, red. prof. ( predavanja 15 sati ) Dr.sc. Lela Branimir, asistent ( laboratorijske vježbe )
Kompetencije koje se stječu
Stječu se osnovna znanja iz materijala koja su temelj za studij. Proučava se građa materijala, kristalizacija metala i slitina, dijagrami slijevanja, ispitivanje materijala te osnove toplinske obrade.
Preporučena literatura
R. Deželić: Materijali I, FESB, Split R. Deželić : Materijali II, FESB, Split
Dopunska literatura Internet - WEB stranice o materijalima Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu
Laboratorijske vježbe (laboratorij C308):
30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i dva završna ispita. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnim ispitima polaže se gradivo koje nije položeno na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu su uredno odrađene laboratorijske vježbe i 50% bodova na svakom međuispitu. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija, odnosno završnih ispita, polažu kompletno gradivo u dva jesenska ispitna roka, s tim da je drugi rok komisijski ispit. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja L. vježbe
Uvod, građa materijala: atomi, rešetke, kristali. Kristalizacija čistih metala i slitina 3 sata 2 sata Nepravilnosti kristalnih rešetki. Raspodjela slitina prema rastvorivosti. Dijagram potpune rastvorivosti u krutnini. Zakon suprotnih poluga 3 sata 2 sata
Sistem slijevanja komponenata koje su djelomično rastvorive u krutnini. Eutektički i peritektički dijagram slijevanja. 3 sata 2 sata
Dijagram potpune nerastvorivosti u krutnini. Mikrorazlučivanje, makrorazlučivanje. Plastična deformacija metala i utjecaj na njegova svojstva. Mehanizam i posljedice deformacije
3 sata 2 sata
Željezne slitine. Krivulja hlađenja čistog željeza. Stabilni dijagram slijevanja Fe-C 3 sata 2 sata
Metastabilni dijagram slijevanja Fe-Fe3C. Dobivanje čelika i čeličnog lijeva. 3 sata 2 sata Obojeni metali. Ležajne slitine. Srasline: dobivanje, svojstva i primjena. Lemovi: meki i tvrdi 3 sata 2 sata
Ispitivanje materijala: ispitivanje rastezne čvrstoće (Hook-ov zakon), savijanje, sabijanje, odrezivanje, uvijanje. Ispitivanje trajne rastezne čvrstoće. 3 sata 2 sata
Ispitivanje: udarne žilavosti, dinamičke izdržljivosti, tvrdoće po Rockwellu B i C, Vickersu, Brinellu, Shoreu i Poldyu. Magnetsko ispitivanje. Ispitivanje kemijskog sastava. Tehnološka ispitivanja.
3 sata 2 sata
Ispitivanje bez razaranja: penetrirajuće tekućine, ultrazvuk, RTG, izotopi, magnetsko ispitivanje 3 sata 2 sata
Uvod u toplinsku obradu metala, temeljne toplinske obrade željeznih legura, Pojave pri bržem hlađenju austenita. 3 sata 2 sata
TTT dijagrami - osnovni tipovi, Kaljenje, Gašenje 3 sata 2 sata
Popuštanje, Poboljšavanje, 3 sata 2 sata Žarenje (normalizacija, omekšavajuće žarenje, žarenje za popuštanje napetosti, visoko-temperaturno žarenje, homogenizacijsko žarenje) 3 sata 2 sata
Postupci površinske toplinske obrade (površinsko kaljenje, difuzijski postupci, kemijsko-difuzijski postupci) 3 sata 2 sata
Popis laboratorijskih vježbi
Snimanje krivulje hlađenja čistog metala 2 sata
Dobivanje dijagrama slijevanja iz krivulja hlađenja 2 sata
Dijagram potpune rastvorivosti. Alotropske modifikacije. 2 sata
Eutektički dijagram slijevanja. Curieva točka. 2 sata
Fe-C dijagram - faze i krivulje hlađenja, grafički odnos faza 2 sata
Fe-Fe3C dijagram – faze i krivulje hlađenja, grafički odnos faza 2 sata
Ispitivanje rastezne čvrstoće 2 sata Ispitivanje udarne žilavosti po Charpy-u. Ispitivanje dinamičke izdržljivosti. Ispitivanje iskrenjem 2 sata
Ispitivanje tvrdoće po metodama: Brinell, Poldy, Rockwell B i C, Vickers i Shore. 2 sata
RTG, izotopi, magnetsko ispitivanje, ultrazvuk, penetrirajuće tekućine 2 sata
Naziv predmeta Tehnička mehanika 1
Kod FESR02
ECTS 6
Nastavnici i/ili suradnici
Dr.sc. Vedrana Cvitanić, docent (predavanja) Dr.sc. Frane Vlak, docent (predavanja) M. Vukasović, asistent (vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Stječu se temeljna znanja iz mehanike krutih tijela, a koja se odnose na mirovanje tijela. Student se upoznaje s pojmom sile u mehanici, momentom, spregom sila, te sustavima sila, od sučeljenog do prostornog sustava paralelnih sila. Proučavaju se uvjeti ravnoteže tijela i sustava tijela. Definiraju se unutarnje sile i primjena kod punih i rešetkastih nosača.
Preporučena literatura
Pavazza, R.: Tehnička mehanika, Statika, Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2007
Dopunska literatura 1. Bazjanac, D.: Tehnička mehanika, Statika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1974.
2. Muftić, O.: Mehanika I, Statika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. 3. Meriam, J. L., Kraige, L. G.: Engineering Mechanics-Statics, John Wiley & Sons, 2003.
Nastava
(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45 sati 03.10.2011. – 27.01.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 03.10.2011. – 27.01.2012. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu
Ispit
(način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra održavaju se tri međuispita (kolokvija) a po završetku semestra dva završna ispita. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima dok na popravnom i komisijskom ispitu polažu cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu jest 50% bodova na svakom međuispitu. Konačna ocjena utvrđuje se sljedeći način: Ocjena(%)= (M1 + M2 +M3)/3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): -.02.2012. i -.02.2012. Popravni ispit: -.09.2012. Komisijski ispit: -.09.2012.
Nastavne jedinice Trajanje
Predavanja A. vježbe Zadatak statike. Sila. Aksiomi statike. Veze. Reakcije veza. Aksiom o vezama. 3 sata 1 sat Slaganje sučeljenih sila. Rezultanta. Razlaganje sile. Komponente sile. Projekcija sile na os. Projekcija sile na ravninu. Analitički način definiranja sile. 3 sata 1 sat
Uvjeti ravnoteže sučeljenog sustava sila. Moment sile u odnosu na točku. Varignonov teorem o momentu rezultante ravninskog sustava sučeljenih sila. Posebni oblici uvjeta ravnoteže ravninskog sustava sučeljenih sila.
3 sata 3 sata
Slaganje dviju paralelnih sila. Spreg sila. Moment sprega sila. Ekvivalentnost spregova sila. Slaganje spregova sila koji djeluju u jednoj ravnini. Uvjeti ravnoteže spregova sila koji djeluju u jednoj ravnini. Teorem o redukciji sile na
3 sata 3 sata
točku. Redukcija općeg ravninskog sustava sila na točku.
Svođenje općeg ravninskog sustava sila na jednostavniji oblik. Uvjeti ravnoteže općeg ravninskog sustava sila. 3 sata 3 sata
Uvjeti ravnoteže ravninskog sustava paralelnih sila. Ravnoteža ravninskog sustava krutih tijela. Trenje klizanja. Reakcija hrapave veze. Kut trenja i konus trenja. 3 sata 2 sata
Ravnoteža pri trenju. Trenje užeta o cilindričnu površinu. Trenje kotljanja. 3 sata 3 sata Ravninski puni nosači. Komponente unutarnjih sila ravninskih punih nosača. 4 sata 2 sata Neki primjeri ravninskih nosača. 5 sati 6 sati Ravninski rešetkasti nosači. Ravninski lučni nosači. Neki primjeri ravninskih lučnih nosača. 3 sata 2 sata
Moment sile u odnosu na os. Ekvivalentnost spregova sila koji djeluju u paralelnim ravninama. Slaganje prostornog sustava spregova sila. Uvjeti ravnoteže prostornog sustava spregova sila.
3 sata 1 sat
Slaganje prostornog sustava paralelnih sila. Svođenje prostornog sustava paralelnih sila na jednostavniji oblik. Uvjeti ravnoteže prostornog sustava paralenih sila. Varignonov teorem o momentu rezultante prostornog sustava paralelnih sila u odnosu na os.
3 sata 1 sat
Prostorno-ravninski puni nosači. Komponente unutarnjih sila prostorno-ravninskih nosača. Neki primjeri prostorno-ravninskih nosača. Središte sustava paralelnih sila.
3 sata 1 sat
Težište krutog tijela. Težište nekih homogenih tijela. Težište homogenih tijela složenog oblika. Određivanje težišta pokusom. Pappus-Gouldinova pravila. 3 sata 1 sat
Naziv predmeta Engleski jezik 1
Kod FEOS02
ECTS 2
Nastavnici i/ili suradnici Daniela Matić, viši predavač
Kompetencije koje se stječu
Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.
Preporučena literatura
Glendinning, Eric H., N. Glendinning. (2001). Oxford English for Electrical and Mechanical English. Oxford: OUP.
Dopunska literatura Newby, David. (1996). Grammar for Communication. Zagreb: Školska knjiga
Nastava
(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema
kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.
Ispit
(način polaganja, ispitni rokovi)
Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja (20%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%). Termini kolokvija:. prema rasporedu nastavnika i grupe studenata Termini ispita: prema kalendaru nastave akademske godine 2011/2012.
Nastavne jedinice Trajanje
Predavanja
Uvod, opis kolegija. Unit 1 –Engineering –what's it all about?- reading 2 sata
Language study 2 sata
Word study, writing, listening 2 sata
Unit 2 – Choosing a course - reading 2 sata
Writing – letter writing 2 sata
Unit 3 – Engineering materials - reading 2 sata
Language study – making definitions 2 sata
Writing – adding information to a text 2 sata
Unit 4 – Mechanisms - reading 2 sata
Writing – ways of linking ideas 2 sata
Language study – dealing with technical terms; speaking practice 2 sata
Unit 5 – Forces in engineering - reading 1, 2 2 sata
Language study – the present passive 2 sata
Listening – listening to lectures 2 sata
Međuispit 1 2 sata
Naziv predmeta Primijenjena matematika
Kod FEMY02
ECTS 5
Nastavnici i/ili suradnici
Mr. sc. Ivančica Mirošević (predavanja) Ana Tarabarić, Gordan Lovrić (auditorne vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Upoznavanje studenata s teoretskim osnovama i metodama primjenjene matematike te njihovom primjenom na realne probleme.
Preporučena literatura Materijali za predavanja i vježbe na e-learning portalu FESB-a
Dopunska literatura
T. Bradić, J. Pečarić, R. Roki, M. Strunje: Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb, 1998. B. P. Demidovič: Zbirka zadataka iz više matematike, Školska knjiga, Zagreb 1998. Ivo Pavlić, Statisticka teorija i primjena, Zagreb, 1971
Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
Auditorne vježbe: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će 5 domaćih zadaća i tri međuispita (kolokvija). Inicijalni test je nakon 2 tjedna nastave. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Domaće zadaće prate gradivo i zadaju se svaka 3 tjedna. Po završetku nastave bit će završni i popravni ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom međuispitu te iz svakog dijela na završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću tijekom nastave (10 bodova kroz aktivnosti tijekom nastave i 15 bodova kroz domaće zadaće ). Uvjet za pozitivnu ocjenu je namanje 12 bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu, a ostvarili su barem 10 bodova na međuispitima ili završnom ispitu, mogu pristupiti popravnom ispitu. Na popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom ispitu je najmanje 36 bodova na popravnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan).
Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja A. vježbe
Diferencijalne jednadžbe: Obična diferencijalna jednadžba. Red diferencijalne jednadžbe. Opće, partikularno i singularno rješenje diferencijalne jednadžbe. Diferencijalna jednadžba prvog reda. Geometrijska interpretacija općeg i partikularnog rješenja. Geometrijska interpretacija singularnog rješenja diferencijalne jednadzbe prvog reda. Ovojnica. Vrste DJ prvog reda. Diferencijalna jednadžba y’=f(x). Primjer. Postupak rješavanja. Diferencijalna jednadzba prvog reda sa separiranim varijablama. Primjer. Postupak rješavanja.
2 sata 2 sata
Diferencijalna jednadžba prvog reda y’=f(y/x) (homogena po x i y). Primjer. Postupak rjesavanja. Linearna DJ prvog reda. Nacini rješavanja. Izvod za opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’+p(x)y=0. Izvod za opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’+p(x)y=q(x). Ostale DJ prvog reda.
2 sata 2 sata
Diferencijalna jednadzba drugog reda. Opće i partikularno rješenje. Cauchyev problem. Opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’’=f(x). Linearna zavisnost i nezavisnost funkcija. Homogena LDJ drugog reda s konstantnim koeficijentima. Način rješavanja. Nehomogena LDJ drugog reda s konstantnim koeficijentima. Varijacija konstanti. Drugi postupci rješavanja. Primjena u strojarstvu i elektrotehnici.
2 sata 2 sata
Operatorski račun: Pojam Laplaceove transformacije. Pojam funkcije f(t), funkcije pomaka i prigušenja. Tablica osnovnih transformata. Svojstva Laplaceove transformacije. Teoremi Laplaceove transformacije. Inverzna Laplaceova transformacija i njena svojstva. Teoremi inverzne Laplaceove transformacije.
2 sata 2 sata
Deriviranje i integriranje originala. Deriviranje i integriranje slike. Rješavanje diferencijalnih jednadzbi pomocu Laplaceove transformacije. Rješavanje strujnih krugova.
2 sata 2 sata
Numerička matematika: Približna vrijednost broja. Pogreške. Graficka metoda rjesavanja jednadžbi f(x)=0. Metoda polovljenja (bisekcije) za rješavanje jednadžbi f(x)=0. Metoda iteracije. Ostale metode.
2 sata 2 sata
Interpolacioni polinomi. Lagrangeov interpolacioni polinom. 2 sata 2 sata Metoda najmanjih kvadrata za aproksimaciju empiričkih (eksperimentalnih) podataka konstantnom, linearnom ili kvadratnom funkcijom. 2 sata 2 sata
Numerička integracija: Pravokutna formula (lijeva i desna), opća pravokutna formula. Osnovna trapezna formula, opća trapezna formula. Osnovna i opća Simpsonova formula.
2 sata 2 sata
Numeričko rješavanje Cauchyevog problema Eulerovom i Taylorovom metodom. 2 sata 2 sata
Deskriptivna statistika: Niz statističkih podataka. Vrste statističkih podataka. Diskretno statističko obilježje. Tablica frekvencija, relativne frekvencije, poligon frekvencija, srednja vrijednost, disperzija. Kontinuirano statističko obilježje. Grupiranje u razrede, tablica frekvencija, histogram frekvencija, srednja vrijednost, disperzija.
2 sata 2 sata
Teorija vjerojatnosti: Pojam slučajnog događaja. Elementaran, siguran, nemoguć događaj. Klasična definicija vjerojatnosti, statistička definicija vjerojatnosti. Kombinatorika. Osnovne formule za računanje vjerojatnosti složenog događaja.
2 sata 2 sata
Diskretna slučajna varijabla. Zakon razdiobe. Funkcija vjerojatnosti. Numeričke karakteristike (očekivana vrijednost, varijanca, standardna devijacija). Binomna razdioba, Poissonova razdioba. Aproksimacija binomne razdiobe Poissonovom.
2 sata 2 sata
Kontinuirana slučajna varijabla. Funkcija gustoće vjerojatnosti, funkcija razdiobe, numeričke karakteristike (očekivana vrijednost, varijanca, standardna devijacija). Uniformna, eksponencijalna, normalna razdioba. Aproksimacija binomne razdiobe normalnom razdiobom.
2 sata 2 sata
Inferencijalna statistika: Prilagođavanje teoretskih razdiobi (binomne, Poissonove i normalne razdiobe) empirijskim podacima. 2 sata 2 sata
Naziv predmeta Tehnička mehanika 2
Kod FESR03
ECTS 7 (90 predavanja i vježbe = 3 ECTS, 120 projekt i samostalno učenje = 4 ECTS)
Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Željan Lozina (predavanja) Damir Sedlar, dipl.ing. (auditorne i laboratorijske vježbe)
Kompetencije koje se stječu Razumijevanje kinematike i kinetike gibanja.
Preporučena literatura Stjepan Jecić: Mehanika II: kinematika i dinamika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.
Dopunska literatura Željan Lozina: Kinematika, Sveučilište u Splitu, Split, 2003. Željan Lozina: Dinamika, Sveučilište u Splitu, Split, 2006.
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno u - prema rasporedu, Auditorne vježbe: 45 sati 15 tjedana po 2 sata tjedno - prema rasporedu
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (M1, M2 - kolokvija) i završni ispit (M3). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 40% bodova na svakom međuispitu i završnom ispitu (ali ukupno, svi međuispiti i završni ispit zajedno, moraju biti barem 50% ukupnih bodova). Ocjena(%) = 0,1L + 0,3*(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz domaćeg rada i projekta izražena u postotcima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne položi ispit preko kolokvija polaže pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka te 2 teoretska pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješen po jedan zadatak iz svakog dijela gradiva (dinamikaika čestice, dinamika tijela i vibracije). Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja vježbe
Uvod. Pravocrtno gibanje. Tipovi problema pravocrtnog gibanja; ovisnost ubrzanja o vremenu, brzini i položaju. 3 sata 3 sata
Krivocrtno gibanje. Pravokutni koordinatni sustav. Polarni i prirodni koordinatni sustav. 3 sata 3 sata
Relativno gibanje čestice. Vezano gibanje čestice. 3 sata 3 sata
Dinamika čestice: Direktna primjena Newtonovih zakona 3 sata 3 sata
Rad sile i kinetička energija čestice. Zakon o očuvanju mehaničke energije. 3 sata 3 sata Impuls i količina gibanja. Moment impulsa i moment količine gibanja čestice. Zakon očuvanja količine gibanja i momenta količine gibanja čestice. 3 sata 3 sata
Dinamika sustava čestica. 3 sata 3 sata Kinematika krutog tijela. Ravninsko gibanje krutog tijela: Zakret, kutna brzina i ubrzanje. Vrtnja oko nepočine osi. 3 sata 3 sata
Opće gibanje tijela u ravnini. Apsolutni i relativni prikaz. Trenutni pol brzina. 3 sata 3 sata Količina gibanja i moment količine gibanja tijela. Moment tromosti tijela. Primjeri računanja tromosti tijela. Dinamika translacije i vrtnje oko nepomične osi. 3 sata 3 sata
Momentne jednadžbe gibanja. Rješavanje problema dinamike općeg gibanja tijela u ravnini. 3 sata 3 sata
Rad sila koje djeluju na tijelo i kinetička energija tijela. Zakon očuvanja mehaničke energije tijela. 3 sata 3 sata
Sudari. 3 sata 3 sata
Vibracije čestice. 3 sata 3 sata
Princip virtualnog rada. Virtualni rad potencijalnih sila i stabilnost ravnoteže. 3 sata 3 sata
Popis laboratorijskih vježbi
Slobodni pad i klatno*
Coriolisovo ubrzanje /Giroskop*
Impuls i količina gibanja *
Rad i energija*
Vlastita frekvencija i Rezonancija *
Prenosna funkcija*
* Pokusi se izvode kao demonstracije na predavanjima i vježbama
Naziv predmeta Mehanika materijala
Kod FESR04
ECTS 6 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje, 3 ECTS-a
Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Frane Vlak, doc. (predavanja) Dr. sc. Vedrana Cvitanić, doc. (predavanja) Mr. sc. Majana Sansević Novaković, pred. (auditorne vježbe) Dipl. ing. Branka Bužančić Primorac, zn. novak (auditorne vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Stječu se temeljna znanja iz mehanike čvrstih deformabilnih tijela. Student se upoznaje s čvrstoćom. krutosti i elastičnom stabilnosti čvrstih derformabilnih tijela. Proučava se štap opterećen na rastezanje, uvijanje, savijanje, smicanje i izvijanje. Složeno opterećenje proučava se pomoću teorija čvrstoće.
Preporučena literatura Alfirević, I: Nauka o čvrstoći I, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.
Dopunska literatura Craig, R., R.: Mechanics of Materals, John Wiley & Sons, New York, 2000.
Nastava
(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu
Ispit
(način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit se održava nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu . Ocjena(%)= (M1 + M2 +M3)/3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit i ispit se sastoji od teorijske skupine pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova iz svake skupine. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti: Komisijski ispit:
Nastavne jedinice Trajanje
Predavanja A. vježbe Uvod, naziv i sadržaj mehanike materijala, zadaci i metode, proračunske sheme konstrukcije. 1 sat
Geometrijske karakteristike ravnih presjeka , statički moment površine, momenti tromosti. Promjena momenata tromosti pri translaciji koordinatnog sustava. Mohrova kružnica tromosti. Polumjer tromosti.
3 sata 3 sata
Vektor naprezanja, normalno i posmično naprezanje. Tenzor naprezanja. Transformacija naprezanja. Glavna naprezanja. Mohrova kružnica naprezanja. 3 sata 2 sata
Deformacija, dužinska, kutna i obujamna. Tenzor deformacije. Transformacija deformacije. Mohrova kružnica deformacije. 2 sata 1 sat
Međusobna ovisnost naprezanja i deformacije. Eksperimentalni podaci o tehničkim materijalima. Hookeov zakon za jednoosno stanje naprezanja. Dvoosno stanje naprezanja. Veza među konstantama elastičnosti. Veza između komponenata unutarnjih sila i naprezanja. Opći pristup rješavanju problema u mehanici materijala.
3 sata 1 sat
Rastezanje štapova. Ravni prizmatični štapovi. Štapovi promjenljivog presjeka. Plan pomaka. Koncentracija naprezanja. 3 sata 3 sata
Uvijanje ravnih štapova okruglog presjeka. Prepostavke o deformiranju i ograničenja. Naprezanja i deformacije. Dimenzioniranje. 3 sata 2 sata
Savijanje ravnih štapova. Pretpostavke i ograničenja. Naprezanja i deformacije pri čistom savijanju. 3 sata 2 sata
Naprezanja i deformacije pri poprečnom savijanju . Dimenzioniranje. Idealni moment otpora. 3 sata 2 sata
Diferencijalna jednadžba elastične linije. Metoda analogne grede. 4 sata 3 sata
Naprezanja i deformacije štapa promjenljivog presjeka. Smicanje. 2 sata 1 sat
Statički neodređeni zadaci pri rastezanju. Toplinska i početna naprezanja 4 sata 3 sata
Statički neodređeni zadaci pri uvijanju. Statički neodređeni zadaci pri savijanju. 4 sata 3 sata Energija deformiranosti. Teorije čvrstoće. Primjena teorija čvrstoće pri složenom opterećenju. 4 sata 2 sata
Izvijanje. Stabilno, labilno i indiferentno stanje ravnoteže. Izvijanje štapa u elastičnom području. Izvijanje štapa u plastičnom području. Dimenzioniranje. 3 sata 2 sata
Naziv predmeta Zavarivanje i srodni postupci
Kod FETR02
ECTS 5 Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Nedjeljko Mišina, red. prof. ( predavanja i laboratorijske vježbe )
Kompetencije koje se stječu
Stječu se osnovna znanja iz zavarivanja, navarivanja, lemljenja, lijepljenja i naštrcavanja. Studente se upoznaje s izvorima struje za zavarivanje, postupcima zavarivanja i toplinskog rezanja, zavarljivosti materijala, te greškama u zavarenim spojevima.
Preporučena literatura
N. Mišina: Predavanja S. Kralj, Š. Andrić: Zavarivanje i srodni postupci, FSB, Zagreb, 1999. M. Gojić: Tehnika spajanja i razdvajanja materijala, Metalurški fakultet Sisak, 2003.
Dopunska literatura Internet - WEB stranice o zavarivanju Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij za zavarivanje-C315): 15 sati 5 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno)
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i dva završna ispita. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnim ispitima polaže se gradivo koje nije položeno na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu su uredno odrađene laboratorijske vježbe i 50% bodova na svakom međuispitu. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija, odnosno završnih ispita, polažu kompletno gradivo u dva jesenska ispitna roka, s tim da je drugi rok komisijski ispit. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave
Nastavne jedinice – predavanja Trajanje Uvod. Osnovni pojmovi. Podjela postupaka zavarivanja. 3 sata
Svojstva zavarenih spojeva. Izvori energije. 3 sata
Izvori struje za zavarivanje. Transformatori. Ispravljači. Generatori. Invertori. 3 sata
Deformacije i zaostala naprezanja zavarenih spojeva. 3 sata
Električni luk. Uspostava luka. Prijenos metala u električnom luku. 3 sata
REL postupak zavarivanja. 3 sata
TIG postupak zavarivanja. Plazma. MIG/MAG postupak zavarivanja. 3 sata
EPP postupak zavarivanja. EO zavarivanje. 3 sata
Specijalni postupci zavarivanja. 3 sata
Plinsko zavarivanje. Naprave za zavarivanje. Roboti. 3 sata
Greške u zavarenim spojevima. Tvrdo i meko lemljenje. 3 sata
Plinsko i plazma rezanje. Oxyarc. Arcair. 3 sata Atestacija postupaka zavarivanja i zavarivača. Propisi u zavarivanju. Tehnologija zavarivanja. 3 sata
Metalurgija zavarivanja. Predgrijavanje zavarenih spojeva. 3 sata
Zavarljivost čelika, lijevova, Al i Ti slitina, nehrđajućih čelika. 3 sata
Popis laboratorijskih vježbi Trajanje
Statička karakteristika električnog luka. Statička karakteristika izvora za zavarivanje. Prijenos metalnih kapi. 3 sata
Utjecaj obloge elektrode na stabilnost električnog luka. REL postupak zavarivanja. MIG/MAG postupak zavarivanja. 3 sata
EPP postupak zavarivanja. EO zavarivanje. Zavarivanje trenjem. 3 sata
TIG postupak zavarivanja. Plinsko zavarivanje. Tvrdo i meko lemljenje. 3 sata
Plinsko i plazma rezanje. Oxyarc. Arcair. Naštrcavanje 3 sata
Naziv predmeta Brodske forme
Kod FESS02
ECTS 4 (30 sati predavanja i 30 sati vježbi i projekt = 2 ECTS te za samostalno učenje 60 sati = 2 ECTS)
Nastavnici i/ili suradnici
Dr.sc. Roko Markovina, red. prof. (predavanja) Dr.sc. Branko Blagojević, izv.prof. (vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Cilj kolegija je naučiti studente temeljnim brodograđevnim znanjima i brodograđevnom terminologijom. Daju se osnove iz tradicionalnih i suvremenih brodskih formi, glavnih izmjera i njihovih odnosa, te koeficijenata brodske forme. Kolegijem se stječu znanja o svojstvima broda i načinima prikazivanja brodske forme.
Preporučena literatura
-E.Tapper: Introduction to naval architecture, - Munroe-Smith: Ships and naval architecture -I.Grubišić: Geometrija broda, digitalni internet udžbenik
Dopunska literatura
WEB stranice o brodu i brodogradnji Zapisi s predavanja i interni tiskani materijal
Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ocjena(%)= 0,25L+ 0,25(M1 + M2 +M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 8 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja Vježbi
Osnovna svojstva broda 2 sata 2 sata
Glavne izmjere trgovačkih brodova, jahti i čamaca. 2 sata 2 sata
Osnovne brodske forme i njihovo grafičko prikazivanje 2 sata 2 sata
Nacrt brodskih linija: linije, rebra, uzdužnice, širnice. 2 sata 2 sata
Osnovno brodograđevno nazivlje. 2 sata 2 sata
Klasifikacija brodova prema namjeni, režimima plovidbe i pogonu. 2 sata 2 sata
Brodovi nove generacije. 2 sata 2 sata
Karakteristični brodski prostori i njihov razmještaj. 2 sata 2 sata
Geometrija brodskog trupa 2 sata 2 sata
Koeficijenti brodske forme i parametri forme. 2 sata 2 sata
Koeficijenti brodske forme i parametri forme. Omjeri glavnih izmjera. 2 sata 2 sata
Poludeplasmanske i gliserske forme. 2sata 2sata
Oblici rebara. Oblici pramca i krme. 2 sata 2 sata
Krivulje skoka palube i preluk. Smještaj brodskog vijka. 2 sata 2 sata
Kormila. Zagaznice. Nadvođe. 2 sata 2 sata
Popis konstrukcijskih vježbi Izrada programskog zadatka: klasičan postupak crtanja forme broda-izrada nacrta brodskih linija. 30 sati
Naziv predmeta Engleski jezik 2
Kod FEOS03
ECTS 3
Nastavnici i/ili suradnici
Daniela Matić, viši predavač
Kompetencije koje se stječu
Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.
Preporučena literatura
Pilković, Mara (1987). English for Students of Mechanical Engineering. Split: FESB. Bartolić, Ljerka (1975). Technical English for Naval Architects and Marine Engineers. Zagreb: Školska knjiga. Cunningham, Sarah; Peter Moor (2000). Cutting Edge. Longman
Dopunska literatura Newby, David. (1996). Grammar for Communication. Zagreb: Školska knjiga
Nastava
(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema
kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12. U drugom semestru obradit će se 4 cjeline iz područja stojarstva i 4 cjeline iz područja brodogradnje. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe, te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.
Ispit
(način polaganja, ispitni rokovi)
Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan pismeni međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz obrađenoga gradiva te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni i usmeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja (20%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%). Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.
Nastavne jedinice Trajanje
Predavanja Ponavljanje i utvrđivanje vokabulara i gramatike iz prethodnih cjelina 2 sata
Unit 12 – Racing bicycle – reading 2 sata
Language study, writing, word study, speaking practice, technical reading 2 sata
Unit 13 – Lasers – reading 2 sata
Language study, word study, writing, technical reading 2 sata
Unit 15 – Refrigerator – reading 2 sata
Language study, word study, writing 2 sata
Unit 22 – Corrosion – reading 2 sata
Language study, word study, writing, technical reading 2 sata
Section I – Introducing naval architecture; pasiv 2 sata
Section II – Types of ships and boats; definiranje pojmova – usmena i pismena vježba; tvorba riječi
2 sata
Section III – Tonnage of ships; Reducirane relativne rečenice 2 sata
Section IV – Some notions from geometry; množina stranih riječi, upotreba 2 sata
participa, infinitiva i gerunda
Priprema za međuispit, ponavljanje vokabulara i utvrđivanje gramatičkih struktura 2 sata
Međuispit 2 sata
Naziv predmeta Uvod u poduzetništvo
Kod FESY03
ECTS 3 Nastavnici i/ili suradnici
Prof.dr.sc. Damir Vučina Doc.dr.sc.Marija Šiško-Kuliš
Kompetencije koje se stječu
Poznavanje osnovnih naćela poduzetništva, osnova računovodstva i trgovačkog prava, izrada poslovnog plana,
Preporučena literatura
1.M.Šiško-Kuliš, Uvod u poduzetništvo– Preslika predavanja- interna skripta 2006 (u pripremi za tisak). 2.N.Kuvačić, Počela poduzetništva, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu ,Split,1999. 3.N.Kuvačić , Poduzetnički projekt ili kako sačiniti biznis plan , Veleučilište u Splitu, Split, 2001.
Dopunska literatura Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske,grupa autora, Poslovni plan poduzetnika, Masmedia,Zagreb,2005.
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) – prema rasporedu
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave i drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz poslovnog plana i 45% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%) = 0,33PP + 0,33(M1 + M2) PP - ocjena iz Poslovnog plana izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni teoretski ispit. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja
Uvodno predavanje 2 sata
Poduzetništvo i poduzetničke osobine 2 sata
Poslovni plan_poslovni projekt 2 sata
Prilike u poduzetništvu 2 sata
Mogućnosti ulaska u novi posao 2 sata
Pravni oblici organiziranja poduzeća 2 sata
Hodogram osnivanja obrta i trgovačkog društva 2 sata
Franšizno poslovanje 2 sata
Počela menadžmenta/1.kolokvij 2 sata
Marketing 2 sata
Osvrt na računovodstvo trgovačkog društva i obrta 2 sata
Osvrt na financijska izvješća 2 sata
Slobodne zone 2 sata Poduzetnička infrastruktura, poduzetničke zone, centri i inkubatori 2 sata
Osiguranja/2.kolokvij 2 sata
Popis vježbi
Uvod –poduzetnički test/kviz 1 sat
Sažetak poslovnog plana i opći prikaz za izradu poslovnog plana 1 sat
Informacije o poduzetniku-investitoru 1 sat
Analiza tržišta 1 sat
Tehnološko-tehnička analiza i organizacija poslovanja 1 sat
Lokacijska analiza 1 sat
Financijska priprema 1 sat
Ocjena učinkovitosti i osjetljivosti 1 sat
Gost-predavač uspješni poduzetnik elektro struke 1 sat
Gost-predavač uspješni poduzetnik strojarske struke 1 sat
Gost-predavač uspješni poduzetnik trgovac 1 sat
Posjeta poduzetničkom centru Pomak 1 sat
Analiza radova najuspješnijih studenata 1 sat
Analiza radova najuspješnijih studenata 1 sat
Kolokvij br.2 1 sat
Naziv predmeta Mehanika fluida
Kod FESR05
ECTS 5 ECTS-a (2,5 ECTS praćenje nastave+ 2,5ECTS samostalno učenje) 30 sati predavanja i 30 sati vježbi
Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Zoran Milas, izv.prof. (predavanja i vježbe) Dr. sc. Branko Klarin, izv.prof. (auditorne vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Stječu se temeljna znanja o zakonima strujanja fluida, koji su temelj za stručne kolegije iz inženjerstva fluida. Stječe se sposobnost primjene tih zakona na rješavanje slijedećih problema: raspodjele tlaka i sila tlaka mirujućeg fluida na proizvoljne površine, raspodjele protoka i tlaka u strujnoj mreži cijevi-kanala, opterećenja stijenki silama fluida koji struji duž i/ili oko stijenki, korištenja rezultata modelskog ispitivanja.
Preporučena literatura
-Virag Z. : Mehanika fluida-odabrana poglavlja, primjeri i zadatci, FSB, Zagreb, 2002. -Pilić-Rabadan Lj. : Mehanika fluida, Sveučilište u Splitu, 1993
Dopunska literatura
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
-Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
-Auditorne vježbe:
30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu
-Pokazne vježbe uz predavanja (Laboratorij za hidrauličke strojeve i mehaniku fluida). -Zadatci koje studenti samostalno rješavaju.
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) na kojima će se pismeno provjeravati sposobnost rješavanja numeričkih primjera i teorijsko znanje. Prvi međuispit je 6 tjedana nakon početka nastave, drugi nakon 12 tjedana, a treći u terminu prvog završnog ispita. Uvjet za pozitivnu ocjenu međuispita je 50% bodova na numeričkom i 50% bodova na teorijskom dijelu. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima i zaključno se usmeno provjerava znanje . Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 4-5 numeričkih zadataka i do 15 pitanja iz teorije. Dovoljan uvjet za polaganje ispita je: 50% bodova iz numeričkog dijela (uz nužan uvjet da je riješen barem jedan zadatak iz statike i dinamke) i 50% iz teorijskog dijela uključujući i završnu usmenu provjeru znanja. . Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja A. vježbe
Uvod: Sile i naprezanja u fluidu. Svojstva fluida:gustoća i ovisnost gustoće o tlaku i temperaturi. 2 sata 2 sata
Newton-ov zakon viskoznosti, dinamička i kinematička viskoznost, ovisnost viskoznosti o temperaturi i tlaku, ne-Newton-ovi fluidi. 2 sata 2 sata
Usporedba deformacije krutog i fluidnog tijela. Površinska napetost i kut kvašenja, Laplace-ova jedn. površinske napetosti. 2 sata 2 sata
Statika: Pascal-ov zakon, Euler-ova jedn statike, izobara. 2 sata 2 sata Sila tlaka mirujućeg fluida na ravnu površinu, položaj sile. Komponente sile tlaka na zakrivljenu površinu i njihov položaj 2 sata 2 sata
Sila uzgona. Kinematika: Euler-ov opis gibanja, ubrzanje u Euler-ovim koord., strujnica-strujna cijev i strujna nit, podjela strujanja. 2 sata 2 sata
Volumenski i maseni protok. Dinamika:jednadžba kontinuiteta u diferencijalnom i integralnom obliku, posebni oblici j.k. 2 sata 2 sata
Eulerova jedn, Bernoulli-jeva jedn. , energetsko tumačenje B.j., 2 sata 2 sata
B.j. za rotirajući koord. sustav, primjeri primjene B.j.. 2 sata 2 sata Jednadžba količine gibanja i jedn momenta količine gibanja, sila fluida na obstrujavane površine 2 sata 2 sata
Teorija sličnosti, kriteriji sličnosti (Re, Fr, Eu, We, Gr), potpuna i nepotpuna sličnost. 2 sata 2 sata
Strujanje realnog fluida. Gubitak mehaničke energije i podjela gubitaka 2 sata 2 sata Laminarno i turbulentno strujanje, kritičan Re broj, intenzitet turbulencije, graničan sloj, 2 sata 2 sata
Raspodjela tangencijalnog naprezanja u razvijenom cijevnom toku, profili brzine za laminarno i turbulentno strujanje 2 sata 2 sata
Darcy –Weisbachov formula, koeficijent trenja, Nikuradse-ov i Moody-jev dijagram, složeni cjevovod. Nestacionarni efekti. 2 sata 2 sata
Naziv predmeta Termodinamika
Kod FESR06
ECTS 6 Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Frano Barbir (predavanja) Ivan Tolj (vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Razumijevanje teoretskih osnova pretvorbi energije, te proračun bilanci energije i termodinamičkih procesa.
Preporučena literatura O. Fabris: Osnove inženjerske termodinamike, Pomorski fakultet u dubrovniku 1994.
Dopunska literatura F. Bošnjaković: Nauka o toplini I i II, Tehnička knjiga, Zagreb 1978. N.Ninić: Uvod u termodinamiku i njene tehničke primjene, FESB – Split, u pripremi za izdavanje.
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu
Auditorne vježbe:
30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15.. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz zadataka i iz teoretskog dijela pismenog ispita na međuispitu i ispitu. Konačna se ocjena utvrđuje prema dobivenom postotku sa jednakom težinom za riješene zadatke i za teoretski dio. Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni teoretski ispit. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja
Predmet termodinamike, dva vanjska utjecaja, te tlak, volumen i temperatura kao veličine stanja. Termička jednadžba stanja idealnih plinova. 3 sata
Dva načina izražavanja količine tvari. Smjese idealnih plinova. Temperaturne dilatacije čvrstih tijela i tekučina. 3 sata
Prvi zakon termodinamike, veza unutarnje energije sa mjerljivim veličinama stanja. Kalorička jednadžba stanja idealnih plinova. Primjena prvog zakona na idealne plinove. Politrope – uvodno.
3 sata
Politrope. Kružni procesi. Otto ov, Dieselov i Carnotov ciklus. Unutarnji i vanjski neravnotežni procesi. 3 sata
Drugi zakon termodinamike. Dvije posljedice Drugog zakona. Analitički izraz Drugog zakona za ravnotežne procese. Veza entropije sa mjerljivim veličinama stanja za idealne plinove. Analitički izraz Drugog zakona za neravnotežne procese
3 sata
Protočni sustavi. Pojam entalpije i tehničkog rada. Prvi zakon termodinamike za protočne sustave. Izraz za rad ravnotežnog protočnog procesa. Prigušivanje. Karakteristični tehnički protočni procesi sa izmjenom topline bez rada. Procesi sa radom bez topline.
3 sata
Realni plinovi – p-v dijagrami stanja umjesto jednadžbi stanja. Molierov h – s dijagram i T – s dijagram. Upotreba dijagrama i tablica. 3 sata
Rankine Clausiusov ciklus bez i sa pregrijanja pare. Pojam o regeneraciji topline, stupnjevi djelovanja i pojednostavljene sheme parno – energetskih postrojenja.. Ciklusi parnih rashladnih postrojenja i koeficijenti hlađenja.
3 sata
Utjecaj pothlađenja kondenzata i odvajača kapljica. Glavna svojstva rashladnih fluida. Toplinske pumpe (dizalice topline). Vlažan zrak kao radno tijelo. h-x dijagram. 3 sata
Karakteristični procesi vlažnog zraka. Izgaranje goriva. Brojčana karakterizacija goriva i izgaranja: toplinska moć goriva, temperatura adijabatskog izgaranja i temperatura zapaljenja goriva. Potrebna količina zraka..
3 sata
Određivanje pretička zraka iz sastava produkata izgaranja. Prijenos topline: tri različita mehanizma prijenosa. Prijenos topline provođenjem. 3 sata
Prijenos topline provođenjem. Prijenos topline prijelazom (konvekcija). Fizikalni mehanizam konvekcije, koeficijent prijelaza topline i Nu – značajka. Uvjeti sličnosti konvektivnih procesa. Postupak određivanja koeficijenta prijelaza topline.
3 sata
Posebni slučajevi: prirodna konvekcije, prijelaz topline vrenjem i prijelaz kondenzacijom. Prolaz topline, orebrenja površina stijenki. Izmjenjivači topline.. 3 sata
Proračun izmjenjivača topline. Prijenos topline zračenjem. Pojam crnog tijela i «crnog» zračenja.. 3 sata
Posebni slučajevi prijenosa topline zračenjem. 3 sata
Naziv predmeta Elementi strojeva
Kod FESS16
ECTS 6 Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Srđan Podrug, izv.prof.
Kompetencije koje se stječu Poznavanje principa rada i osnova konstruiranja elemenata strojeva
Preporučena literatura
1. S. Podrug: Elementi strojeva – interna skripta 2. D. Jelaska, Z. Ren, S. Glodež: Elementi strojeva, I dio, Sveučilište u Splitu, 2007 (u pripremi za tisak).
Dopunska literatura K. H. Decker: Elementi strojeva, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985. Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) – prema rasporedu
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 14 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz konstrukcijskih vježbi i 45% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%) = 0,25K + 0,25(M1 + M2 + M3) K - ocjena iz konstrukcijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni teoretski ispit.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja
Pojam i podjela elemenata strojeva. Čvrstoća, stupanj sigurnosti i dopuštena naprezanja. Statička čvrstoća – dijagram rastezanja. 2 sata
Dinamička čvrstoća, Woehlerova krivulja i Smithov dijagram. 2 sata Zavareni spojevi. Pojam i vrste zavarivanja, zavarivi materijali. Vrste zavarenih spojeva i zavara, označavanje. Kvaliteta zavarenih spojeva, oblikovanje. 2 sata
Proračun zavarenih spojeva. Vijčani spojevi. Vrste vijaka i navoja i podjela. Oblikovanje vijčanog spoja. Moment ključa, moment vijka, moment podloge. 2 sata
Proračun vijčanih spojeva. Svornjaci i zatici. Klinovi i pera, žlijebljeni spojevi. Stezni spojevi: oblikovanje i proračun. 2 sata
Opruge. Podjela opruga, vrste, karakteristika opruge. Oblikovanje i proračun opruga. 2 sata
Osovine i vratila. Pojam, materijali, izrada i oblikovanje. Proračun čvrstoće. 2 sata Ležajevi. Osnovi hidrodinamičke teorije podmazivanja. Radijalni klizni ležaj. Proračun i konstrukcija radijalnog kliznog ležaja, ležajni materijali. Aksijalni klizni ležajevi (Michellov ležaj).
2 sata
Valjni ležajevi: vrste; izbor ležaja; dinamička i statička nosivost. Spojke. Podjela.. 2 sata
Krute spojke. Elastične spojke. Tarne spojke. 2 sata
Mehanički prijenosnici: pojam i podjela. Zupčanici. 2 sata
Glavno pravilo zupčanja. Geometrija ozubljenja. Opterećenja, oštećenja, naprezanja i proračun zupčanika 2 sata
Konični zupčanici. Hipoidni i vijčani prijenosi. Pužni prijenosi. 2 sata
Remenski prijenosi. Lančani prijenosi. 2 sata
Popis konstrukcijskih vježbi
Proračun kolutne spojke 2 sata
Proračun kolutne spojke 2 sata
Konstruiranje kolutne spojke 2 sata
Konstruiranje kolutne spojke 2 sata
Konstruiranje kolutne spojke 2 sata
Predaja prvog programa „Kolutna spojka“ 2 sata
Proračun steznog spoja 2 sata
Proračun steznog spoja 2 sata
Proračun zavarenog spoja 2 sata
Proračun zavarenog spoja 2 sata
Proračun vijčanog spoja 2 sata
Konstruiranje steznog i zavarenog spoja 2 sata
Konstruiranje steznog i zavarenog spoja 2 sata
Predaja drugog programa „Stezni i zavareni spoj“ 2 sata
Naziv predmeta Plovnost i stabilitet broda
Kod FESS03
ECTS 5 Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Branko Blagojević, izv.prof. (predavanja). Mr. sc. Dario Ban, asistent (vježbe).
Kompetencije koje se stječu
Poznavanje osnovnih pojmova iz hidrostatike broda. Uvid u probleme plovnosti i stabilnosti broda. Uvid u postupak proračuna (ocjene) stabiliteta broda prema zahtjevima klasifikacijskih društava.
Preporučena literatura
Uršić J. Plovnost broda. FSB Zagreb, 1991. Uršić J. Stabilitet broda I. FSB Zagreb, 1991.
Dopunska literatura
Biran AB. Ship Hydrostatics and Stability. Butterworth-Heinemann, 2007. Gillmer C, Johnson B. Introduction to Naval Architecture. Naval Institute Press, 1982. Zubaly RB. Applied Naval Architecture. Cornell Maritime Press, 1996. Rawson KJ, Tupper EC. Basic Ship Theory, 5th edition. Butterworth-Heinemann, 2002. Moore CS. Intact Stability. SNAME. New Yersey 2010.
Nastava (satnica, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Nastava se izvodi na dva načina ovisno o broju slušača. Za više od 10 studenata održavaju se predavanja kroz 10 tjedana, ravnomjerno raspoređena po 3 nastavna sata tjedno, u prostorijama fakulteta (laboratoriji C807 i C615 ili u drugim učionicama – prema rasporedu). Vježbe se također odvijaju kroz 10 tjedana i ravnomjerno su raspoređene po 3 nastavma sata tjedno, a održavaju se u laboratorijima fakulteta prema rasporedu. Na vježbama se zadaje i izrađuje programski zadatak (projekt). Vježbe se većim dijelom izvode na računalima u programima Excel i/ili Hydromax. U slučaju da ima manje od 10 slušača predavanja se zamijenjuju konzultacijama i studiranjem gradiva zadanog od predmetnog nastavnika (samostalno učenje – čitanje literature, rješavanje zadataka, izrada proračuna na računalu i sl.). Kolokviji se, i u ovom slučaju, polažu, prema rasporedu održavanja kolokvija. Način izvođenja vježbi se ne mijenja, tj. vježbe se izvode isto kao i za veći broj slušača. Ukupno radno opterećenje predmeta je 150 radnih sati, a raspodjela ECTS bodova je:
- predavanja (30 nastavnih sati = 1 ECTS) - vježbe (30 nastavnih sati = 1 ECTS) - samostalni rad na izradi projekta (60 radnih sati = 2 ECTS) - studiranje gradiva, priprema za kolokvije i ispit i polaganje istih (30 radnih sati =
1 ECTS). Nastava se može, po potrebi, izvoditi i na engleskom jeziku.
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Projekt koji se izrađuje, dijelom na vježbama, a dijelom kroz samostalni rad, se ocjenjuje (ocjenama od 1 do 5) od strane nastavnika koji izvodi vježbe. Pozitivno ocijenjen projekt (min. ocjena 2) je uvjet za prolaznu ukupnu ocjenu na ispitu. Tijekom semestra provodi se kontinuriana evaluacija znanja studenata kroz pitanja na predavanjima, konzultacije, izradu raznih proračuna, obradu određenih tema u dogovoru s nastavnikom (seminarski radovi), itd. Tijekom semestra se mogu održati i do dva kolokvija prema rasporedu održavanja kolokvija u kalendaru nastave. Kolokviji mogu sadržavati teorijska pitanja i zadatke te usmena podpitanja. Ukupna ocjena na ispitu se formira na sljedeći način: Ocjena projekta izvrstan (5) = ukupna ocjena dobar (3), bez obzira na ocjene kolokvija
i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ocjena projekta od dovoljan (2) do vrlodobar (4) = ukupna ocjena dovoljan (2), bez
obzira na ocjene kolokvija i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ukupna ocjena može biti veća od dobar(3) ovisno o evaluaciji rada i znanja studenata tijekom semestra. Dodatno, studenti koji izrade vlastiti program za neku metodu proračuna plovnosti broda (bilo koji programski jezik) i provjere točnost na jednom primjeru u programu Hydromax, te pred nastavnikom obrane napravljeno ne moraju polagati kolokvije niti izraditi projekt, a ako su to već napravili onda dobivaju ocjenu više od one koju mogu dobiti obzirom na rezultate kolokvija, vježbi i kontinuiranu evaluaciju. Ocjena se daje u terminima ispitnih rokova, prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Predavanja
Osnovni pojmovi u hidrostatici broda. Osnovna pomorska svojstva broda. 3 sata
Hidrostatske karakteristike uronjenih tijela. Uvjeti plovnosti (zakoni plovnosti). 3 sata
Nagib i trim broda. 3 sata
Ukrcaj tereta. Iskrcaj tereta. 3 sata
Glavne grupe masa broda. Račun centracije. Težište sustava. 3 sata
Pokus nagiba. Pokus ljuljanja. 3 sata
Bonjeanove krivulje i dijagramni list. 3 sata
Pravila klasifikacijskih društava. Međunarodni propisi za stabilitet broda. 3 sata
Knjiga trima i stabiliteta. 3 sata
Opći stabilitet broda za veće kutove nagiba. 3 sata
Utjecaj slobodnih površina na stabilitet. 3 sata
Laboratorijske vježbe Trajanje Izrada projekta (sadrži razne proračune iz plovnosti i stabiliteta broda). 30 sati
Naziv predmeta Konstrukcija plovnih objekata
Kod FESS04
ECTS 5
Nastavnici i/ili suradnici
Dr.sc. Branko Blagojević, izv.prof. (nositelj predmeta, predavanja) Dr. sc. Roko Markovina, red.prof. (predavanja) Mr.sc. Dario Ban, asistent (vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Poznavanje nomenklature brodskih konstrukcija modernih trgovačkih brodova. Uvid u ulogu raznih konstrukcijskih elemenata i sklopova. Uvid u postupak proračuna uzdužne čvrstoće broda.
Preporučena literatura
Grubišić M. Konstrukcija broda. FSB Zagreb, 1988. Eyres J. Ship Construction, 6th edition. Butterworth-Heinemmann, 2005. Žiha K. Digitalni udžbenik iz konstrukcija broda. FSB Zagreb. http://www.fsb.unizg.hr/kziha/shipconstruction/main/main_cro.php Uršić J. Čvrstoća broda I. FSB Zagreb. Pravila klafisikacijskih društava.
Dopunska literatura Gillmer C, Johnson B. Introduction to Naval Architecture. Naval Institute Press, 1982. Zubaly RB. Applied Naval Architecture. Cornell Maritime Press, 1996. Rawson KJ, Tupper EC. Basic Ship Theory, 5th edition. Butterworth-Heinemann, 2002.
Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Nastava se izvodi na dva načina ovisno o broju slušača. Za više od 10 studenata održavaju se predavanja kroz 15 tjedana, ravnomjerno raspoređena po 3 nastavna sata tjedno, u prostorijama fakulteta (laboratorijima C807 i C615 ili u drugim učionicama – prema rasporedu). Vježbe se održavaju kroz 15 tjedana u laboratorijima fakulteta i ravnomjerno su raspoređene po 2 nastavna sata tjedno, prema rasporedu. Na vježbama izrađuje programski zadatak (projekt): proračun konstrukcije broda prema pravilima klasifikacijskih društava. Proračnu se izrađuje na računalu u raspoloživim programima te uključuje izradu više nacrta konstrukcije broda na papiru i/ili na računalu. U slučaju da ima manje od 10 slušača predavanja se zamijenjuju konzultacijama i studiranjem gradiva zadanog od predmetnog nastavnika (čitanje literature, rješavanje zadataka, izrada proračuna i sl.). Način izvođenja vježbi se ne mijenja, tj. vježbe se izvode isto kao i za veći broj slušača. Ukupno radno opterećenje predmeta je 150 radnih sati, a raspodjela ECTS bodova je:
- predavanja (30 nastavnih sati = 1 ECTS) - vježbe (30 nastavnih sati = 1 ECTS) - samostalni rad na izradi projekta (60 radnih sati = 2 ECTS) - studiranje gradiva, priprema za kolokvije i ispit i polaganje istih (30 radnih sati =
1 ECTS). Nastava se može, po potrebi, izvoditi i na engleskom jeziku.
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Projekt koji se izrađuje, dijelom na vježbama, a dijelom kroz samostalni rad, se ocjenjuje (ocjenama od 1 do 5) od strane nastavnika koji izvodi vježbe. Pozitivno ocijenjen projekt (min. ocjena 2) je uvjet za prolaznu ukupnu ocjenu na ispitu. Tijekom semestra provodi se kontinuriana evaluacija znanja studenata kroz pitanja na predavanjima, konzultacije, izradu raznih proračuna, obradu određenih tema u dogovoru s nastavnikom (seminarski radovi), itd. Tijekom semestra se mogu održati i do dva kolokvija prema rasporedu održavanja kolokvija u kalendaru nastave. Kolokviji mogu sadržavati teorijska pitanja i zadatke te usmena podpitanja. Ukupna ocjena na ispitu se formira na sljedeći način: Ocjena projekta izvrstan (5) = ukupna ocjena dobar (3), bez obzira na ocjene kolokvija
i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ocjena projekta od dovoljan (2) do vrlodobar (4) = ukupna ocjena dovoljan (2), bez
obzira na ocjene kolokvija i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ukupna ocjena može biti veća od dobar(3) ovisno o evaluaciji rada i znanja studenata tijekom semestra. Dodatno, studenti koji izrade vlastiti program za neku metodu proračuna konstrukcije broda (bilo koji programski jezik) i provjere točnost na jednom primjeru (dio konstrukcije broda u dogovoru s nastavnikom) u nekom raspoloživom programu, te pred nastavnikom obrane napravljeno ne moraju polagati kolokvije niti izraditi projekt, a ako su to već napravili onda dobivaju ocjenu više od one koju mogu dobiti obzirom na rezultate kolokvija i vježbi. Ocjena se daje u terminima ispitnih rokova, prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja K. vježbe
Uvod. Osnovni pojmovi brodskim konstrukcijama. 2 sata 2 sata
Svojstva brodograđevnih materijala. Naprezanja u brodskoj strukturi. 2 sata 2 sata
Tipovi brodova i sustavi gradnje broda. 2 sata 2 sata
Struktura: dno. 2 sata 2 sata
Struktura: oplata i orebrenje. 2 sata 2 sata
Struktura: pregrade i upore. 2 sata 2 sata
Struktura: palube, otvori, nadgrađe. 2 sata 2 sata
Struktura: pramčana struktura. 2 sata 2 sata
Struktura: krmena struktura. 2 sata 2 sata
Struktura: razni tipovi brodova. 2 sata 2 sata
Međunarodni propisi. Klasifikacijska društva. 2 sata 2 sata
Projektna načela u konstrukciji broda. 2 sata 2 sata
Opterećenja brodskih konstrukcija. 2 sata 2 sata
Uzdužna čvrstoća. 2 sata 2 sata
Uzdužna čvrstoća – zadatak. 2 sata 2 sata
Konstrukcijske vježbe
Projekt konstrukcije broda prema pravilima klasifikacijskih društava. 30 sati
Naziv predmeta Tehnologija obrade metala
Kod FETS01
ECTS 6 Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Igor Duplančić, red.prof. (predavanja), Dr. sc. Dražen Bajić, izv.prof. (predavanja) Dr.sc. Branimir Lela, asistent, Sonja Jozić (laboratorijske vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Studenti stječu temeljna znanja o sprezi konstriranja, materijala i tehnologija neophodnih za uspješnu proizvodnju u području brodogradnje i strojarstva. Također, stječu se temeljna znanja o osnovnim tehnologijama obrade metala lijevanjem, deformiranjem i odvajanjem čestica, te mogućnostima primjene ovih postupaka u proizvodnji.
Preporučena literatura Duplančić, I.: "Osnove tehnologija", rukopis predavanja, FESB, Split 2005.
Dopunska literatura
Kalpakjian S.: "Manufacturing Engineering and Technology", Addison - Wesley Publishing Company, 1989.Šavar, Duplančić, I.: Obrada deformiranjem, Sveučilište u Splitu, FESB, Split 2007. Math M., “Uvod u tehnologiju oblikovanja deformiranjem”, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1999. Cebalo, R.: "Obrada odvajanjem čestica", obrađena pitanja i zadaci, Zagreb, 2000. Ekimović Š.: "Postupci obrade rezanjem”, Univerzitet u Sarajevu, mašinski fakultet u Zenici, 2003. Cebalo R.: "Obrada odvajanjem čestica, Podsjetnik za ispit i zadaci, FSB Zagreb, 1999. Bajić D.: "Obrada obrada odvajanjem čestica”, predavanja, FESB Split, 2005. R. Deželić, Osnove konstrukcijskih materijala, Sveučilište u Splitu, FESB Split, 1996. Deželić R., Metali II, FESB Split, 1987 Stupnišek M., F. Cajner: Osnove toplinske obradbe materijala, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1996.
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratoriji za lijevanje, deformiranje, odvajanje čestica i materijale): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži opisna 3 pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% od ukupnog broja bodova Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja L. vježbe
Uvod; Konstruiranje za proizvodnju; Izbor materijala i tehnologije 3 sata 2 sata Podjela postupaka i osnove procesa lijevanja; Tečenje i skrućivanje metala. Postupci lijevanja u pijesku. Materijali i postupci izrade kalupa i jezgri 3 sata 2 sata
Postupci lijevanja ingota, blokova i trupaca; Lijevanje pod tlakom; Centrifugalno lijevanje; Kontinuirano lijevanje traka. Konstruiranje odljevaka; Greške i kontrola 3 sata 2 sata
odljevaka.
Značaj i podjela postupaka oblikovanja deformiranjem. Pojam plastične deformacije i pokazatelji plastičnosti materijala. 3 sata 2 sata
Promjene u materijalu izazvane deformacijom; Anizotropija; 3 sata 2 sata
Stupanj i brzina deformacije; Naprezanje plastičnog tečenja i krivulje tečenja; 3 sata 2 sata
Postupci sabijanja i kovanja 3 sata 2 sata
Postupci provlačenja i istiskivanja 3 sata 2 sata
Postupci valjanja limova i ispitivanje njihove kvalitete 3 sata 2 sata
Postupci obrade limova savijanjem,dubokim vučenjem i štancanjem 3 sata 2 sata Postupci obrade metala odvajanjem čestica. Gibanje alata i obratka, osnovna geometrija; Nastajanje i oblici odvojenih čestica. Materijali za rezne alate. Kvaliteta obrađene površine.
3 sata 2 sata
Postupci obrade alatima definirane geometrije oštrice: tokarenje, blanjanje, bušenje, glodanje, vlačenje, piljenje 3 sata 2 sata
Postupci obrade alatima nedefinirane geometrije obrade: brušenje, honovanje, lepovanje. 3 sata 2 sata
Suština i osnove izvođenja temeljnih procesa toplinske obrade metalnih materijala. Izotermički i kontinuirani procesi toplinske obrade. Procesi toplinske obrade površine i čitavog presjeka. Kaljenje, poboljšavanje, žarenja.
3 sata 2 sata
Termo-difuzijska toplinska obrada. Agregati i mediji za izvođenje toplinske obrade. Svojstva toplinski obrađenih proizvoda i tipične grješke 3 sata 2 sata
Popis laboratorijskih vježbi
Lijevanje različitih metala u pjesku 2 sata
Ispitivanje promjena svojstava materijala pri sabijanju valjčića 2 sata
Ispitivanje promjena oblika izratka pri sabijanju 2 sata
Određivanje faktora trenja metodom sabijanja valjčiča i prstena 2 sata
Slobodno kovanje različitih metalnih materijala u hladnom i toplom stanju 2 sata
Istiskivanje profila na laboratorijskoj hidrauličkoj preši 2 sata Utvrđivanje veličine elastičnog povrata pri savijanju lima; Oblikovanje lima dubokim vučenjem i tiskanjem 2 sata
Izvođenje plinskog zavarivanja; Izvođenje elektrolučnog zavarivanja i zavarivanja pod praškom 2 sata
Izvođenje MIG/MAG i TIG zavarivanja 2 sata
Ispitivanje parametara pri tokarenju 2 sata
Ispitivanje parametara pri čeonom i obodnom glodanju 2 sata
Ispitivanje parametara pri blanjanju i bušenju 2 sata
Izvođenje postupka kaljenja čelika; 2 sata
Izvođenje postupka toplinskog očvršćavanja ačuminija 2 sata
Izvođenje postupaka rekristalizacijskog i normalizacijskog žarenja čelika 2 sata
Naziv predmeta Materijali u brodogradnji
Kod FESS05
ECTS 3 30 sati predavanja i 15 sati vježbi je ekvivalent 1,5 ECTS bodova, a za samostalan rad i učenje, te kraći seminarski rad predviđa se 45 sati ili 1,5 ECTS bodova
Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Nikša Krnić, izv. prof.
Kompetencije koje se stječu
Znanja o zahtjevima, posebnostima i svojstvima najčešće korištenih materijala za brodograđevnu i pomorsku primjenu.
Preporučena literatura
Hrvatski registar brodova, LR of Shipping, DnV, Burreau Veritas, ABS – pravila, norme i propisi Podloge za predavanja, N. Krnić, Skripte i udžbenici na temu materijali i njihovih svojstava: R. Deželić, B. Anzulović, M. Franz, M. Novosel … Inženjerski priručnik, Tehnička enciklopedija
Dopunska literatura Stručne domaće i inozemne publikacije i časopisi Izvori informacija na mreži
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: se izvode tjedno u predviđenom opsegu od 30 sati u predavaonicama FESB-a u ljetnom semestru prema aktualnom godišnjem planu izvođenja nastave. Laboratorijske vježbe: 15 sati vježbi izvodi se kontinuirano kroz semestar u Laboratoriju za materijale, FESB-a i kroz dvije posjete (u periodu dok se pri ZST u funkciju ne stavi Laboratorij za napredne materijale).
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra održat će se tri kolokvija prema aktualnom rasporedu o održavanju kolokvija ili nakon svake trećine gradiva. Za studente koji redovitim i aktivnim pohađanjem laboratorijskih vježbi savladaju problematiku iz kolegija Materijali u brodogradnji, te na sva tri kolokvija prijeđu prag od 50 % ispitnih pitanja smatrat će se da su položili ispit. Ocjena će biti formirana na temelju prosjeka postignutih rezultata na svim kolokvijima i to kao: dovoljan (2) za 50% do 61% dobar (3) za 62% do 74% vrlo dobar (4) za 75% do 87% i izvrstan (5) za 88% do 100%. Studenti koji ne zadovolje na kolokvijima polažu pismeni ispit, a ocjena se formira temeljem gore definiranog kriterija. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave
Nastavne jedinice Predavanja
Povijesni pregled razvoja brodograđevnih materijala. Definicije i glavne vrste brodograđevnih materijala. Propisi klasifikacijskih društava. 2 sata
Radni uvjeti i zahtjevi na brodograđevne materijale i materijale za pomorsku tehniku. 1 sata Vrste, proizvodnja, svojstva i primjena čelika za brodograđevnu i pomorsku namjenu - kemijski postojani i antikorozivni čelici, čelici za rad na niskim i visokim temperaturama, čelici povišene i visoke čvrstoće, konstrukcijski čelici za zavarivanje, ...
6 sati
Vrste, svojstva i primjena željeznih ljevova 1 sat
Vrste, svojstva i primjena aluminija i njegovih legura. Toplinska obrada. 4 sata
Vrste, svojstva i primjena bakra i njegovih legura. Toplinska obrada. 2 sata Vrste, svojstva i primjena titana, nikla, magnezija i njihovih legura, te ostalih važnijih metala, platirani limovi. 3 sata
Vrste, svojstva i primjena polimernih materijala. Ljepila, boje, kitovi, pjene, izolacijski materijali. 3 sata
Vrste, svojstva i primjena keramičkih materijala i stakala 2 sata
Vrste, svojstva i primjena kompozitnih i novijih - specifičnih materijala – pjene, armirani beton, slojeviti materijali 3 sata
Vrste, svojstva i primjena prirodnih materijala 2 sata
Zaštita od korozije. 1 sat
Popis laboratorijskih vježbi
Metalografija i vlačna proba na brodograđevnom čeliku normalne i povišene čvrstoće 4 sata
Ispitivanje žilavosti na brodograđevnim čelicima A i D klase 2 sata
Izrada laminata od stakloplastike i određivanje nekih njenih svojstava 5 sata
Vakuumsko formiranje laminata od preprega i epoksidne smole i analiza kvalitete 4 sata
Naziv predmeta Čvrstoća broda
Kod FESS06
ECTS 6 ECTS-a 45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 4 ECTS-a, samostalno učenje, 2 ECTS-a
Nastavnici i/ili suradnici
Prof. dr. Radoslav Pavazza (predavanja) Dipl. ing. Branka Bužančić Primorac, zn. novak (vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Stječu se temeljna znanja iz čvrstoće, krutosti i stabilnost brodske konstrukcije. Proučavaju se dijelovi brodske konstrukcije kao tankostjeni štapovi opterećeni na rastezanje, uvijanje, savijanje, smicanje i izvijanje, te tanke ploče.
Preporučena literatura
J. Uršić: Čvrstoća broda I, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1991.
J. Uršić: Čvrstoća broda II, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1991.
Dopunska literatura
Hughes, O. F.: Ship Structural Design, John Whiley & Sons, New York, 1983. Kovšca-Obsieger, J.: Zbirka zadatak iz čvrstoće broda, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 1997.
Nastava
(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu
Ispit
(način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana i treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu . Ocjena(%)= (M1 + M2 +M3)/3 M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi: Završni ispiti: Popravni ispiti: Komisijski ispit:
Nastavne jedinice Trajanje
Predavanja A. vježbe Uvod, naziv i sadržaj Čvrstoće broda. Zadaci i metode, proračunske sheme brodske konstrukcije. Energijske metode. Poopćene sile i pomaci. Uplivni koeficijenti. Matrica podatljivosti. Recipročni uplivni koeficijenti. Matrica krutosti.
3 sata 2 sat
Maxwellov teorem, Castiglianov drugi i prvi teorem, teorem o minimumu energije deformiranosti. Mohrova metoda određivanja pomaka. Mohrov integral. Vereščaginovo pravilo. Definicije i podjela štapnih konstrukcija
3 sata 2 sata
Statička neodređenost konstrukcije: ravninske, prostorno-ravninske i prostorne konstrukcije.
3 sata 0 sata
Metoda sila. Kanonske jednadžbe metode sila. Simetrične i antisimetrične konstrukcije. 3 sata 2 sata
Metoda početnih parametara. Vektor stanja. Matrica polja. Vektor opterećenja. 3 sata 2 sata
Utjecaj smicanja na savijanje. Efektivna širina lima. 3 sata 2 sata
Tanke kružne ploče. 3 sata 2 sata
Tanke pravokutne ploče 3 sata 2 sata
Poprečna čvrstoća broda: dijagrami poprečnih sila, momenta savijanja i progiba. 3 sata 2 sata
Lokalna čvrstoća broda: dijagrami poprečnih sila, momenta savijanja i progiba. 3 sata 2 sata
Dimenzioniranje tankostjenih presjeka 3 sata 0 sata
Uzdužna čvrstoća broda: dijagrami poprečnih sila, momenta savijanja i progiba 3 sata 4 sata
Moment otpora glavnog rebra. Naprezanja. 3 sata 4 sata
Elastična stabilnost konstrukcije 3 sata 2 sata
Naziv predmeta Hidrodinamika broda
Kod FESS07
ECTS 5 Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Branko Blagojević, izv.prof. (predavanja) Mr. sc. Dario Ban, asistent (vježbe)
Kompetencije koje se stječu Uvid u probleme otpora i propulzije broda.
Preporučena literatura
Blagojević B. Otpor i propulzija. Radni materijali za predavanja - neobjavljeno. Vučinić A. Hidrodinamika broda (Otpor i propulzija). Tehnički fakultet Rijeka, 1997. Hullsped User Manual. Formsys, 2011.
Dopunska literatura
Van Lameren WPA. Otpor i propulzija brodova. BI Zagreb 1952. Sentić – Fancev. Problemi otpora i propulzije brodova. Brodogradnja, 1956. Kerwin JE, Hadler JB. Propulsion. SNAME. New Yersey 2010. Larsson L, Hoyte CR. Ship Resistance and Flow. SNAME. New Yersey, 2010. Gillmer C, Johnson B. Introduction to Naval Architecture. Naval Institute Press, 1982. Zubaly RB. Applied Naval Architecture. Cornell Maritime Press, 1996. Rawson KJ, Tupper EC. Basic Ship Theory, 5th edition. Butterworth-Heinemann, 2002. Bose N. Marine Powering and Prediction. SNAME, 2008. Gerr D. Propeller Handbook. International Marine, 2001..
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Nastava se izvodi na dva načina ovisno o broju slušača. Za više od 10 studenata održavaju se predavanja kroz 15 tjedana, ravnomjerno raspoređena po 2 nastavna sata tjedno, u prostorijama fakulteta (laboratoriji C807 i C615 ili u drugim učionicama – prema rasporedu). Vježbe se također odvijaju kroz 15 tjedana i ravnomjerno su raspoređene po 2 nastavna sata tjedno, a održavaju se u laboratorijima fakulteta prema rasporedu. Na vježbama se zadaje i izrađuje programski zadatak (projekt) proračuna otpora i propulzije broda. Vježbe se većim dijelom izvode na računalima u programima Excel i Hullspeed. U slučaju da ima manje od 10 slušača predavanja se zamijenjuju konzultacijama i studiranjem gradiva (čitanje literature, rješavanje zadataka, izrada proračuna na računalu i sl.) zadanog od predmetnog nastavnika. Kolokviji se, i u ovom slučaju, polažu, prema rasporedu održavanja kolokvija. Način izvođenja vježbi se ne mijenja, tj. vježbe se izvode isto kao i za veći broj slušača. Ukupno radno opterećenje predmeta je 150 radnih sati, a raspodjela ECTS bodova je:
- predavanja (30 nastavnih sati = 1 ECTS) - vježbe (30 nastavnih sati = 1 ECTS) - samostalni rad na izradi projekta (30 radnih sati = 1 ECTS) - studiranje gradiva, priprema za kolokvije i ispit i polaganje istih (60 radnih sati =
2 ECTS). Nastava se može, po potrebi, izvoditi i na engleskom jeziku.
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Projekt koji se izrađuje, dijelom na vježbama, a dijelom kroz samostalni rad, se ocjenjuje (ocjenama od 1 do 5) od strane nastavnika koji izvodi vježbe. Pozitivno ocijenjen projekt (min. ocjena 2) je uvjet za prolaznu ukupnu ocjenu na ispitu. Tijekom semestra provodi se kontinuriana evaluacija znanja studenata kroz pitanja na predavanjima, konzultacije, izradu raznih proračuna, obradu određenih tema u dogovoru s nastavnikom (seminarski radovi), itd. Tijekom semestra se mogu održati i do dva kolokvija prema rasporedu održavanja kolokvija u kalendaru nastave. Kolokviji mogu sadržavati teorijska pitanja i zadatke te usmena podpitanja. Ukupna ocjena na ispitu se formira na sljedeći način: Ocjena projekta izvrstan (5) = ukupna ocjena dobar (3), bez obzira na ocjene kolokvija
i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ocjena projekta od dovoljan (2) do vrlodobar (4) = ukupna ocjena dovoljan (2), bez
obzira na ocjene kolokvija i kontinuiranu evaluaciju tijekom semestra. Ukupna ocjena može biti veća od dobar(3) ovisno o evaluaciji rada i znanja studenata tijekom semestra. Dodatno, studenti koji izrade vlastiti program za neku metodu proračuna otpora ili propulzije broda (bilo koji programski jezik) i provjere točnost na jednom primjeru u nekom raspoloživom programu (Hullspeed), te pred nastavnikom obrane napravljeno ne moraju polagati kolokvije niti izraditi projekt, a ako su to već napravili onda dobivaju ocjenu više od one koju mogu dobiti obzirom na rezultate kolokvija i vježbi i kontinuiranu
evaluaciju tijekom semestra. Ocjena se daje u terminima ispitnih rokova, prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja
Pregled problema u hidrodinamici broda i pristupi rješavanja. Osnovne jednadžbe. 2 sata
Dimenzionalna analiza i zakoni sličnosti. 2 sata
Eksperimentalni pristup. Ispitivanja modela. 2 sata
Komponente otpora. Otpor trenja. 2 sata
Valovi i otpor valova. 2 sata
Dodatni otpori u službi broda. 2 sata
Korelacija otpora modela i broda. 2 sata
Prognoza otpora u fazi pretprojekta. 2 sata
Propulzija – osnovni pojmovi. Vrste propulzora. 2 sata
Brodski vijak. 2 sata
Brodski vijak. 2 sata
Hidrodinamička teorija propulzora. 2 sata
Kavitacija. 2 sata
Sustavne serije modela i propelera. 2 sata
Posebni propulzijski sustavi. 2 sata
Vježbe Trajanje Projekt: proračun otpora i propulzije broda. 30 sati
Naziv predmeta Tehnologija gradnje plovnih objekata
Kod FESS08
ECTS 6 ECTS (45 sati predavanja i 30 sati vježbi = 3 ECTS za seminar 30 sati rada = 1 ECTS te za samostalno učenje 60 sati = 2 ECTS)
Nastavnici i/ili suradnici
Dr.sc. Roko Markovina,red.prof. Dr.sc. Antun Čagalj, doc.
Kompetencije koje se stječu
Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja tehnologije gradnje broda. Studente se upoznaje s proizvodnom strategijom brodogradilišta i osnovnom tehnološkom koncepcijom gradnje. Daju se osnove klasičnog i suvremenog načina gradnje broda na različitim vrstama diljeva, kao i predaja vodi, uranjeno opremanje i transport, zaštita trupa, probne vožnje, garancija, te popravak i održavanje plovnih objekata.
Preporučena literatura
M. Grubišić: Tehnologija gradnje broda, Zagreb, 1986. Grupa autora: Shiffbautechnologie, Berlin, 1989.
Dopunska literatura Zbornici radova sa simpozija Tehnologija i praksa brodogradnje «Sorta» Časopis Brodogradnja
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske i auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 + M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 20 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Predavanja
Proizvodna strategija brodogradilišta- osnovna tehnološka koncepcija. 3 sata
Metode gradnje, integralni brodograđevni proces 3 sata
Organizacija i proces gradnje plovila. 3 sata
Tehnološka rasčlana 3 sata
Obrada građevnih dijelova trupa. Organizacija, transport i kontrola na skladištu limova i profila 3 sata
Strojevi za obradu elemenata i postupak rada. Izrada sekcija u predmontaži 3 sata
Klasičan način izrade sekcija, mala predmontaža. 3 sata
Izrada panela, sklopova nosača, plošnih, volumenskih i blok sekcija. 3 sata
Suvremen način izrade sekcija: fleksibilne linije, roboti u brodogradnji. 3 sata
Montaža opreme u sekcije: uranjeno opremanje.Transport. 3 sata Sastavljanje trupa plovnih objekata: ležaji za gradnju i njihova oprema, ugradnja i prilagođavanje sekcija na ležaju 3 sata
Kontrola i ispitivanje trupa plovila. 3 sata
Predaja plovila vodi s navoza i u doku. 3 sata
Opremanje, zaštita trupa, završni radovi: dokovanje, pokusna vožnja, primopredaja, garantni radovi. 3 sata
Održavanje i popravak trupa plovila. 3 sata
Popis laboratorijskih i auditornih vježbi
Osnovna tehnološka koncepcija. Bazna tehnologija. 2 sata
Tehnološka rasčlana.Dokumentacija. Radionička dokumentacija. 2 sata
Posjet brodogradilištu.(Obrada građevnih dijelova trupa i strojevi za obradu) 2 sata
Klasičan način izrade sekcija trupa: malapredmontaža i predmontaža sekcija trupa. 2 sata Posjet brodogradilištu (Predmontaža-Izrada panela. Izrada sekcija. Izrada blok sekcija.Uranjeno
opremanje). 2 sata
Sastavljanje trupa broda na diljevima i doku. Ugradnja i prilagođavanje različitih sekcija na ležaju. 2 sata
Posjet brodogradilištu ( Priprema dilja. Gradnja broda na dilju. Priprema za porinuće 2 sata
Predaja broda void-porinuće. 2 sata
Završno opremanje broda.Dokovanje. Pokusna plovidba. Garantni radovi.Održavanje i popravak) 2 sata
Posjet brodogradilištu (Završno opremanje. Porinuće) 2 sata
Naziv predmeta
Kod FETS03
ECTS 4 Nastavnici i/ili suradnici
Dr. sc. Boženko Bilić, red. prof. Nikola Gjeldum, dipl. ing. stroj.
Kompetencije koje se stječu
Osnovni su zadaci suvremeno projektiranog tehnološkog procesa: osiguranje kvalitete proizvoda u skladu sa zahtjevima tržišta, manji utrošak materijala i energije, te primjena modernih metoda u proizvodnji. Sve ovo je potrebno postići uz minimalno moguće vrijeme izradbe, traženi rok isporuke i najniže moguće troškove proizvodnje. U svrhu ispunjenja dijela navedenih zadataka, cilj kolegija je naučiti studente osnovama projektiranja tehnoloških procesa, osnovama vođenja proizvodnje i upravljenjem zalihama materijala.
Preporučena literatura
Jurković, M., Tufekčić, Dž.: Tehnološki procesi: projektiranje i modeliranje, Mašinski fakultet, Tuzla, 2000.
Gačnik, V., Vodenik, F.: Projektiranje tehnoloških procesa, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.
Buchmeister, B., Polajnar, A.: Priprava proizvodnje za delo v praksi, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 2000.
Veža, I.; Bilić, B., Bajić, D, Projektiranje proizvodnih sutava (digitalna knjiga), Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split, 2001.
Dopunska literatura
Halevi, G., Weill, R. D.: Principles of Process Planning, Chapman & Hall, London, 1995. Nelson, D. H., Schneider G.: Applied Manufacturing Process Planning, Prentice Hall, New
Jersey, 2001. Bilić, B.: Predlošci za vježbe: Tehnološka priprema rada, Fakultet elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje, Split, 1996. Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 45 sata
Konstrukcijske vježbe: 30 sati
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra održat će se tri međuispita (kolokvija). Student će dobiti pozitivnu ocjenu iz predmeta ako je dobio pozitivnu ocjena iz konstrukcijskih vježbi i pozitivnu ocjenu na ispitu. Pod pozitivnom ocjenom na ispitu podrazumijeva se najmanje 50% bodova na svakom međuispitu, odnosno najmanje 50% bodova na završnom ispitu. Studenti koji ne polože ispit preko međuispita (kolokvija) polažu ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Međuispiti i ispiti sastoje se od zadataka i teorijskih pitanja. Ocjena predmeta = 0,4K + 0,6I K – ocjena iz konstrukcijskih vježbi I – ocjena ispita Bodovi (I%): Ocjena ispita: 50% do 60% dovoljan (2) 61% do 75% dobar (3) 76% do 90% vrlo dobar (4) 91% do 100% izvrstan (5) I% – prosječni broj bodova ostvaren na međuispitima izražen u postotku, odnosno broj bodova ostvaren na ispitu izražen u postotku I% = (M1% + M2% + M3%)/3 M1%, M2%, M3%– bodovi ostvareni na međuispitima izraženi u postocima. Ispitni rokovi – prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Predavanja
TEHNOLOŠKI I PROIZVODNI PROCES: Osnovni pojmovi. Homogenost procesa. Osnovni 3 sata
elementi tehnološkog procesa. TEHNOLOGIJE OBRADE: Obrada odvajanjem čestica. Obrada deformiranjem. Tehnologije zavarivanjem. TEHNOLOGIJE OBRADE (nastavak): Tehnologije toplinske obrade. Tehnologija lijevanjem. Tehnologija metalnog praha. Tehnologija površinske obrade.Tehnologije prerade polimernih materijala. RAZINE TEHNOLOGIJE I TEHNOLOŠKOG PROCESA: Sposobnost tehnološkog procesa. GRUPNA TEHNOLOGIJA: Tipizacija dijelova. Osnovna metodologija grupiranja izradaka.
3 sata
GRUPNA TEHNOLOGIJA (nastavak) Grupiranja izradaka. Prednosti primjene grupne tehnologije. Klasifikacija dijelova. OPĆA NAČELA PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOGA PROCESA: Svrha i značenje projektiranja tehnološkoga procesa. Sadržaj projektiranja tehnološkoga procesa. Načela pri definiranju operacija. Određivanje baza. Problemi točnosti pri obradi.
3 sata
POLAZNI PARAMETRI ZA PROJEKTIRANJE TEHNOLOŠKIH PROCESA: Konstrukcijska dokumentacija. Veličina serije. Ukupna količina proizvoda. 3 sata
OPTIMALNI POLAZNI MATERIJAL: Ekonomska analiza polaznog materijala. Prvi mogući zajednički oblik. Projektiranje tehnoloških procesa za prvi mogući zajednički oblik. Normativ materijala. Dodaci za obradu. Ukupni troškovi proizvodnje. Granični broj komada između različitih varijanti polaznog materijala.
3 sata
OPTIMALNI REDOSLIJED OPERACIJA. OPTIMALIZACIJA TEHNOLOŠKE OPERACIJE. 3 sata
ANALIZA VREMENA IZRADE: Pripremno-završno vrijeme. Vrijeme izrade. Dodatno vrijeme. 3 sata
PROSTORNE STRUKTURE: Vrste prostornih struktura. Izbor prostorne strukture. 3 sata
TEHNIKE MREŽNOG PLANIRANJA: Uvod. Analiza strukture mrežnog dijagrama. Metoda CPM. 3 sata
TEHNIKE MREŽNOG PLANIRANJA: Metoda PERT. Metoda PRECEDENCE. GANTOGRAMI. 3 sata
TEHNIKE MREŽNOG PLANIRANJA: Optimiranje troškova 3 sata
TEHNIKE MREŽNOG PLANIRANJA: Planiranje resursa. 3 sata
PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ZALIHAMA. 3 sata
PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ZALIHAMA. 3 sata
PLANIRANJE I UPRAVLJANJE ZALIHAMA. 3 sata
Popis vježbi PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Analiza obratka. Analiza veličine serije. Određivanje toka tehnoloških operacija 2 sata
PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Detaljna razrada tehnoloških operacija. 2 sata
PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Detaljna razrada tehnoloških operacija. 2 sata
PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Detaljna razrada tehnoloških operacija. 2 sata
PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Detaljna razrada tehnoloških operacija. 2 sata
PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Detaljna razrada tehnoloških operacija. 2 sata
PRIMJER PROJEKTIRANJA TEHNOLOŠKOG PROCESA: Detaljna razrada tehnoloških operacija. 2 sata
IZRADA PROJEKTA 2 sata
IZRADA PROJEKTA 2 sata
IZRADA PROJEKTA 2 sata
IZRADA PROJEKTA 2 sata
IZRADA PROJEKTA 2 sata
IZRADA PROJEKTA 2 sata
IZRADA PROJEKTA 2 sata
IZRADA PROJEKTA 2 sata
Naziv predmeta Brodski strojevi i uređaji
Kod FESS10
ECTS 4 ECTS-a 30 sati predavanja i 15 sati auditornih vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 1,5 ECTS-a
Nastavnici i/ili suradnici
Dr.sc. G.Radica, izv.prof. (nositelj predmeta) Mr. sc. Mirko Grljušić, viši predavač (pred. i vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja brodskih sustava cjevovoda opće službe, cjevovoda službe pogona, pomoćnih strojeva i uređaja. Objašnjava se zadaća pojedinih sustava te način rada strojeva i uređaja. Razmatraju se mogućnosti primjene, daju osnove za proračun radnih parametara i konstrukcijske osnove.
Preporučena literatura
- Grljušić Mirko: Brodski strojevi i uređaji, FESB Interna skripta, Split, 2009. - Ozretić Velimir: Brodski pomoćni strojevi i uređaji, Split Ship Management, Split 2004. - Kurtela Željko: Osnove brodostrojarstva, Veleučilište u Dubrovniku, Dubrovnik 2002.
Dopunska literatura
- Harrington Roy L., Marine Engineering, SNAME, N.J. USA, 1992. - McGeorge H.D.: Marine Auxiliary Machinery, Seventh Edition, Butterworth-Heinemann, 2002.
Nastava
(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 30 sati (IV semestar) 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
Auditorne vježbe: 15 sati (IV semestar) 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu
Ispit
(način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena (%) = 0,33(M1 + M2 +M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 2 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 6 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Trajanje
Predavanja A. vježbe Podjela sustava cjevovoda na brodu. Cjevovodi opće službe i cjevovod službe pogona. 2 sata 1 sat
Proračun cjevovoda. Proračun promjera cjevovoda. Proračun debljine stijenki. Toplinsko rastezanje. Pad tlaka u cjevovodu. 2 sata 1 sat
Cjevovod balasta. Pumpe balasta, karakteristike centrifugalnih pumpi, mlazne pumpe. Izvedbe cjevovoda balasta. Materijali i antikorozivna zaštita cjevovoda balasta. Ispumpavanje i naplavljivanje balastnih tankova.
2 sata 1 sat
Kaljužni cjevovod: promjeri cjevovoda, smještaj. Pumpe kaljuže. Separatori kaljuže. Spaljivač taloga. 2 sata 1 sat
Sustavi za gašenje požara: pjenom, sa CO2, vodom, prahom, "Sprinkler" uređaji. 2 sata 1 sat
Inertni plin na tankerima. 2 sata 1 sat
Cjevovod tereta na tankerima. Sustav s uronjenim pumpama. Sustav s pumpama u centralnoj pumpnoj stanici. 2 sata 1 sat
Služba opskrbe vodom. Morska voda. Pitka voda. Hladna i topla slatka voda. 2 sata 1 sat Općenito o brodskim pumpama i njihova podjela. Opće karakteristike pumpe. Rad pumpe ugrađene u cjevovod. Paralelno i serijsko vezivanje. Kavitacija. 2 sata 1 sat
Služba ventilacije i klimatizacije. 2 sata 1 sat
Palubni strojevi. Općenito o palubnim strojevima. 2 sata 1 sat
Teretno vitlo, pritezno vitlo, sidreno vitlo. Štoperi. 2 sata 1 sat
Uređaji za kormilarenje. Proračun kormila i uređaja za kormilarnje. 2 sata 1 sat
Palubne dizalice. Dizalice u strojarnici. 2 sata 1 sat
Sustavi goriva. 2 sata 1 sat
Naziv predmeta Mala brodogradnja
Kod FESS11
ECTS
5 ECTS (30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2 ECTS 30 sati za projekt = 1 ECTS 60 sati za samostalno učenje = 2 ECTS)
Nastavnici i/ili suradnici
Dr.sc.Roko Markovina, red. prof. Franjo Flesch, dipl.inž., asistent
Kompetencije koje se stječu
Studenti se upoznaju sa principima osnivanja malih brodova, ekonomskom procjenom projekta izrade troškovnika i dokumentacije za gradnju ili preinaku brodova.
Preporučena literatura Pravila Hrvatskog registra brodova
Dopunska literatura
A.Bosnić: Osnivanje broda, Zagreb Ž.Lozica:Konstrukcija broda od stakloplastike, Zagreb Z.Širola: Brodice Bureau Veritas: Rules for the Construction and Classification of High Speed Craft
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana , a treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz konstrukcijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25K + 0,25(M1 + M2 ) K- ocjena iz konstrukcijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja. Uvjet da je položen ispit je 50% bodova od ukupnog broja. Po potrebi, izvodi se i usmeni dio ispita. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.
PREDAVANJA Trajanje
Definicija male brodogradnje, projektni zadatak za razne tipove i veličine brodova 2 sata
Određivanje glavnih izmjera projekta broda 2 sata
Postupak izrade preliminarnih linija broda 2 sata
Proračun centracije broda 2 sata
Određivanje osnovnih dimenzija elemenata konstrukcije 2 sata
Provjera plovnosti i stabiliteta broda, nadvođe, pokus nagiba 2 sata
Pravila HRB (ISO) za gradnju brodica i jahti i utjecaj na projekt 2 sata
Pravila HRB za gradnju brodova i utjecaj na projekt 2 sata
Pregled materijala gradnje trupa i nadgrađa 2 sata
Specifičnosti konstrukcije manjih brodova i brodica, tehnologija gradnje 2 sata
Procjena potrebne snage porivnog uređaja, odabir stroja, vrste propulzije 2 sata
Ugradnja porivnog uređaja 2 sata
Sustavi porivnog stroja, brodski sustavi, pregled osnovne opreme broda 2 sata
Ekonomska procjena projekta, izrada troškovnika gradnje broda 2 sata
Dokumentacija za gradnju i preinaku broda 2 sata
VJEŽBE
Primjeri projektnog zadatka za razne brodove 2 sata
Određivanje glavnih projekta manjeg teretnog broda 2 sata
Crtanje linija broda u mjerilu 1:100 2 sata
Proračun centracije broda na primjeru manjeg teretnog broda 2 sata
Određivanje osnovnih dimenzija elemenata konstrukcije manjeg teretnog broda 2 sata Provjera plovnosti i početnog stabiliteta broda, korištenje II Simpsonovog pravila, proračun nadvođa, uputstva za izvođenje pokusa nagiba 2 sata
Upoznavanje s pravilima HRB (ISO) za gradnju brodica i jahti 2 sata
Upoznavanje s pravilima HRB za gradnju brodova 2 sata
Upoznavanje s detaljima konstrukcije broda za razne materijale gradnje trupa 2 sata
Posjet malom brodogradilištu, upoznavanje s tehnologijom gradnje 2 sata Posjet brodogradilištu/marini, upoznavanje s značajkama raznih tipova i veličina brodova 2 sata
Prektični primjer ugradnje porivnog uređaja manjeg broda 2 sata
Detalji sustava porivnog stroja, primjeri sustava za razne tipove brodova 2 sata
Upoznavanje i analiza jednog troškovnika gradnje broda 2 sata Pregled projektne i klasifikacijske dokumentacije za jednu novogradnju i preinaku broda. 2 sata
Naziv predmeta Opremanje plovnih objekata
Kod FESS12
ECTS
5 30 sati predavanja, 30 sati vježbi = 2 ECTS 30 sati za seminar = 1 ECTS 60 sati za samostalno učenje = 2 ECTS
Nastavnici i/ili suradnici Dr.sc. Roko Markovina, red. prof./Mr. sc. Antun Čagalj, asistent
Kompetencije koje se stječu
Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja opremanja broda. Studente se upoznaje opremom za sidrenje, vez, spašavanje, kormilarenje, ukrcaj-iskrcaj tereta, protu-požar, te rashladne prostore. Daju se osnove ventilacije, grijanja, klimatizacije, navigacijske opreme i opreme brodskih nastambi, te propisa klasifikacijskih zavoda za opremanje broda.
Preporučena literatura
Bosnić, A; Vukičević, M: «Oprema broda» , FSB, Zagreb, 1983. Ozretić, V.: «Brodski pomoćni strojevi i uređaji», Split Ship Management, Ltd. Split, 1996. Markovina,R.; Čagalj, A.: Opremanje plovnih objekata-izvodi iz predavanja, FESB-Split, 2007.
Dopunska literatura Zbornici radova sa simpozija Tehnologija i praksa brodogradnje «Sorta» Časopis Brodogradnja Prospekti raznih proizvođača opreme
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
30 sati predavanja i jedan posjet Brodogradilištu „Split“ u trajanju od 4 sata 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) Predavanja se održavaju u kabinetu 806. Po potrebi moguće je organizirati i predavanja na engleskom jeziku
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će organizirana tri kolokvija koja uključuju teorijski dio te predaja programskog zadatka – seminara, koji s teorijskim dijelom sačinjavaju ukupnu ocjenu. Prvi među-ispit je nakon u 5. tjednu nastave, drugi u 10.tjednu, a treći u 15. tjednu nastave. Predaja programskog zadatka je u posljednjem tjednu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz teorijskog dijela, 70% nazočnosti nastavi te predaja programskog zadatka. Prvi među-ispit obuhvaća pismenu i usmenu provjeru teorijskog dijela do tada prijeđenog gradiva, a drugi dio obuhvaća ostatak teorijskog dijela. Predaja programskog zadatka obuhvaća i usmenu prezentaciju. Ocjena teorijskog dijela se utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% dovoljan (2) 51% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ocjena programskog zadatka se ocjenjuje ocjenama od dovoljan (2) do izvrstan (5). Ukupna ocjena računa se kao prosjek ocjene teorijskog dijela i programskog zadatka. Uvjet za dobivanje potpisa je prisustvovanje 70% nastave i predaja programskog zadatka. Ispitni rokovi prema kalendaru nastave
Nastavne jedinice - predavanje Trajanje Uvod u opremanje plovnih objekata. Osnovne značajke tereta. Tipovi brodova i pripadajuća oprema. Opremni broj. Funkcionalna raščlana broda. 2 sata
Oprema za sidrenje. Oprema za vez. 2 sata
Oprema za spašavanje. Oprema za kormilarenje. 2 sata
Oprema za ukrcaj i iskrcaj tereta. 2 sata
Oprema za ukrcaj i iskrcaj tereta. 2 sata
Protupožarna oprema. 2 sata
Projektni i ekonomski zahtjevi za brodsku opremu. 2 sata
Rashladni prostori i oprema na brodu. 2 sata
Brodska ventilacija. 2 sata
Grijanje i klimatizacija. 2 sata
Brodske nastambe i oprema nastambi. 2 sata
Navigacijska oprema. 2 sata
Oprema za sigurno komuniciranje ljudi. 2 sata
Propisi za opremanje broda. 2 sata
Obrada programskog zadatka-seminar 2 sata
Vježbe
Razrada propisa Hrvatskog registra brodova, Dio 3-Oprema broda 8 sati
Odabir i dimenzioniranje raznih vrsta opreme za različite tipove brodova 8 sati
Posjet uredima za projektiranje opremanja plovnih objekata u Brodogradilištu „Split“ 8 sati
Posjet i obilazak različitih brodova u luci i upoznavanje sa opremom na brodovima 6 sati
Naziv predmeta Pogon broda
Kod FESS19
ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati auditornih vježbi = 3,5 ECTS-a, samostalno učenje 1,5 ECTS-a
Nastavnici i/ili suradnici
Dr.sc. G.Radica, izv.prof. (nositelj predmeta) Mr. sc. Mirko Grljušić, viši predavač (predavanja i vježbe)
Kompetencije koje se stječu
Cilj kolegija je naučiti studente osnovna znanja iz područja brodskih pogonskih strojeva. Objašnjava se način rada brodskih pogonski strojeva, mogućnosti primjene, daju se osnove za proračun radnih parametara, konstrukcijske osnove.
Preporučena literatura
- Grljušić Mirko: Pogonski pomorski strojevi, FESB Interna skripta, Split, 2009. - Šneller Slavko, Parat Želimir: Pogon broda II, Sveučilište u Zagrebu, FSB, 1999.
Dopunska literatura
- Harrington Roy L., Marine Engineering, SNAME, N.J. USA, 1992.
- Saarlas Maido: Steam and Gas Turbines for Marine Propulsion, Naval Institute Press, Annapolis, Maryland, 1987.
- Parat Želimir: Brodski motori s unutarnjim izgaranjem, Sveučilište u Zagrebu, FSB, 2005.
- Ozretić Velimir: Brodski pomoćni strojevi i uređaji, Split Ship Management, Split 2004
Nastava
(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
Predavanja: 30 sati (V semestar) 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
Auditorne vježbe: 30 sati (V semestar) 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu
Ispit
(način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedna nastave, a treći nakon 15 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,33(M1 + M2 +M3) M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 8 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Završni ispiti (obavezni): Popravni ispiti: Komisijski ispit:
Nastavne jedinice Trajanje
Predavanja A. vježbe Razvoj brodskih pogonskih strojeva. Brodski generatori pare: klasifikacija, opis, funkcioniranje, automatika generatora pare.
2 sata 2 sata
Brodske parne turbine: klasifikacija po tipovima i namjeni, snaga na spojci, potrošnja pare, zupčasti prijenosnici, turboelektrični pogon. 2 sata 2 sata
Brodske plinske turbine: klasifikacija, konstrukcijske izvedbe, opis rada, primjena. Razvoj pogonskog plinsko-turbinskog postrojenja. 2 sata 2 sata
Brodski pogonski Diesel motori: osnovni konstrukcijski dijelovi, opis rada, konstrukcijski i radni parametri. Diesel-električni pogon. 2 sata 2 sata
Kombinirana pogonska postrojenja. 2 sata 2 sata Vrste propelera i propelerne propulzije, slobodno rotirajući propeler, kontrarotirajući propeleri, Voith-Scheniderov propeler, vodeno mlazna propulzija, Hovercraft propulzija.
2 sata 2 sata
Snaga motora i mjerenje snage. Vanjske karakteristike i zakon propelera. O ugovornoj brzini broda, koeficijent goriva, konstanta admiraliteta. 2 sata 2 sata
Otpor broda i efikasnost propulzije. Veza između broda i propelera. Ograničenje snage motora i karakteristike propelera. 2 sata 2 sata
Usklađivanje pogonskog stroja i propelera sa zahtjevima broda. Računanje snage i brzine prema Tomalinu. Računanje snage i brzine prema Keizu. Računanje snage i brzine prema formuli Admiraliteta.
2 sata 2 sata
Stabilnost rada Diesel motora kod pogonjenja propelera. Propeler s prekretnim krilcima. Rad dva motora s jednim propelerom. 2 sata 2 sata
Diesel motori: sporohodni, srednjehodni, brzohodni. 2 sata 2 sata Osovinski vod: odrivni ležaj, međuosovine, propelerne osovine, statvena cijev i ležajevi. 2 sata 2 sata
Brodski reduktori/spojke. 2 sata 2 sata Ugradnja pogonskog motora u brod. Isprobavanje pogonskog motora na probnom stolu i na probnoj vožnji. 2 sata 2 sata
Goriva i ulja za podmazivanje. 2 sata 2 sata
Popis laboratorijskih vježbi (alternativa za dio auditornih vježbi) 1. Rastavljanje motora s unutrašnjim izgaranjem, upoznavanje s nazivima
pojedinih dijelova, mjerenja dimenzija i toleranci osnovnih dijelova motora. (Laboratorij toplinskih strojeva FESB)
3 sata
2. Ispitivanje motora na probnom stolu – Tvornica Dizel motora SPLIT 3 sata
3. Posjet Brodogradilištu specijalnih objekata ili NCP Šibenik 6 sata
4. Posjet novogradnji u Brodogradilištu Split 3 sata
Naziv predmeta Brodograđevna grafika
Kod FESS14
ECTS
5 (30 sati predavanja, 30 sati vježbi = 2 ECTS 30 sati za projekt = 1 ECTS 60 sati za samostalno učenje = 2 ECTS)
Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Roko Markovina, red.prof.(predavanja)
Kompetencije koje se stječu
Cilj kolegija je naučiti studente osnovnim znanjima iz područja brodograđevne grafike, kao i primjeni računalskih programskih paketa u osnivanju broda.
Preporučena literatura
1. Grubišić, I.: Brodograđevna grafika, FSB, Zagreb, izvodi iz predavanja, 2. Kuo, C.: Computer Methods for Ship Surface Design, Longman, London 1971. 3. Markovina, R: Geometrija i forme broda, FESB, Split, izvodi iz predavanja
Dopunska literatura WEB stranice o brodu i brodogradnji Priručnik za rad u MAXSURF programskom paketu
Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)
30 sati predavanja 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) Predavanja se održavaju u kabinetu 606. Po potrebi moguće je organizirati i predavanja na engleskom jeziku 30 sati vježbi 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) Predavanja se održavaju u kabinetu 603.
Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)
Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana, a treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz konstrukcijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25K + 0,25(M1 + M2 ) K- ocjena iz konstrukcijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja. Uvjet da je položen ispit je 50% bodova od ukupnog broja. Po potrebi, izvodi se i usmeni dio ispita. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.
Nastavne jedinice Trajanje Predavanja
Pogledi na brod. Uvod u klasičnu metodu konstruiranja 2 sata
Metoda trasiranja. Korčulanska konstrukcijska metoda-buška. 2 sata Primjena numeričke metode:-metoda određivanja brodske forme;-razvijanje limova vanjske oplate;-programiranje elemenata brodske konstrukcije;-slaganje isprogramiranih elemenata na lim;-tehnički proračuni Opis sustavom uzdužnih i poprečnih krivulja.
2 sata
Kontrolne krivulje u prostoru. Žičani model. Vrste točaka na krivulji. CAD/CAM sustavi u brodogradnji 2 sata
Integrirani CAD/CAM sustav. Sustav TRIDENT. Poznatiji CAD sustavi (low-end i high-end) MAXSURF; AUTOSHIP; TRIBON 2 sata
Integrirani CAD/CAM sustav u hrvatsko brodogradnji USCS Očitanje forme. Krivulje – presječnice stošca. 2 sata
Grafički postupci crtanja analitičkih krivulja. Krivulje višeg reda. Rotacijska 2 sata
tijela. Taylorove matematičke krivulje. Zakrivljenost i prikazivanje zrakama. Izglađivanje i glatkoća krivulje. Parametarski zadane funkcije. Lagrange-ovi polonomi. Hermite-ovi polinomi. Minimum i maksimum krivulje 2 sata
Osnovni integrali u geometriji broda. Interpolacija i ekstrapolacija. Kubični-spline i njegova svojstva. 2 sata
B-spline i njegova svojstva. Νi- spline. NURBS. 2 sata
Bersteine-ovi polinomi. Bezier-spline. 2 sata
Generiranje plohe po ravnalici. Uvjeti razmotljivosti pravčaste plohe. 2 sata
Konstrukcija razmotljivih ploha. Vrste krivulja preluka. 2 sata
Afine transformacije. Bezdimenzionalni prikaz krivulja. 2 sata
Generiranje krivulja i modifikacija parametara 2 sata
Konstrukcijske vježbe
Upoznavanje i praktičan rad s brodograđevnim računalskim programima 15 sati
Izrada brodskih linija s pomoću računalskog programa 15 sati